SVADBENI OBIČAJI SLAVENSKIH NARODA

TEORIJSKO-METODIČKI PRISTUPI ISTRAŽIVANJU SVADBENIH OBIČAJA

Svadbeni običaji predstavljaju: • složeni sklop obrednih, religijskih, mitoloških, magijskih, simboličkih, i običajno-

pravnih postupaka, protkanih folklornim sadržajima, koji zajedno sukladno čine jednu cjelovitu strukturu

• izražavaju se kroz različite kompleksne oblike i sadrže mnoštvo elemenata magijskog i društvenog značenja, koji se ispoljavaju pri konkretnoj situaciji prelaska iz jedne uže društvene grupe u drugu

Čin sklapanja braka je oblik tradicionalnog ponašanja kojega se određena etnosocijalnoga sredina

pridržava

Hrvatski svadbeni običaji zbir su starih poganskih, indoeuropskih i slavenskih elemenata, istiskivanih i popunjavanih novim elementima u doticajima s drugim narodima i njihovim kulturama

Pokazatelji daleke starine oblika hrvatskih svadbenih običaja : • veliki broj arhaičnih elemenata • veliki broj istih ili sličnih elemenata sa svadbenim običajima udaljenih naroda i sa

svadb. običajima starih Inda, Grka, Rimljana i drugih indoeuropskih naroda • zaboravljeno prvobitno značenje običaja, zamijenjeno novim ili se održava po navici

Utjecaj različitih čimbenika na oblike svadbenih običaja:

• sociokulturni i etnokulturni procesi • geografski i klimatski uvjeti • povijesne i ekonomske prilike • migracijska kretanja, doticaji s drugim narodima

Osnovna shema Niederleove pretkršćanske slavenske svadbe (Život starih Slavena, 1911):

• udvaranje i dogovor s roditeljima • spajanje ruku mladenaca • skidanje svadbenog oglavlja • obilaženje mladenke oko ognjišta ili stola • prenošenje mladenke preko praga • postavljanje mladenke na posad • posipanje mladenaca žitaricama/plodovima mladenaca • pokrivanje mladenkine glave pokrivalom • stavljane djeteta mladenki u krilo • ceremonijalno vođenje mladenaca u ložnicu

Ján Komorowský: Tradičná svadba u Slovanov, Univerzita Komenského, Bratislava, 1976.

• monografska obrada slavenske svadbe na interetničkoj osnovi komparativnom metodom

• utvrđivanje zajedničkih i razdiobnih crta u svadbenim običajima slavenskih naroda • prikaz svadbenih običaja kroz aspekte običajnog prava, etike, etikete i društveno-

komunikativne aspekte Običaj može imati :

• primarno značenje • sekundarno značenje

Istraživanje običaja može biti:

• sinkronijsko, istovremeno stanje običaja • dijakronijsko, istovrsni običaji u različitom vremenskom presjeku • usporedbom običaja na različitim prostorima i različitog vremenskog podrijetla moguće je

utvrditi njihovo prvobitno značenje na osnovu određivanja sastavnih elemenata koji čine njihovo značenje

OBIČAJNO PRAVO

Štefan Luby: sveopća pravna norma ostvarena i zaključena autoritetom neorganizirane socijalne zajednice

Karakteristike običajnog prava: � jednakost svjesnih postupaka koje stalno ponavljaju aktivni pripadnici zajednice � uvjerenost zajednice u nužnost očuvanja određene običajne norme.

• običajno pravo je sredstvo kojim se iskazuje volja normotvornog društva da se običaj sačuva i primjenjuje

Karakteristike običaja:

• trajnost

• ustaljenost Bitni činitelji običajnog prava :

• procedure, geste, formule

• simboli

• svjedoci Pristupi istraživanju svadbenih običaja u slavenskih naroda:

• historicistički (Niederle) • kulturnopovijesni (Komorovský) • folkloristički • sociološko-funkcionalni • sistemski strukturno-semiotički • ekološki i sociobiološki

Kornélia Jakubíková: To Metodology of the Study of Wedding Customs, Ethnologia Slavica 22, Bratislava, 1990, 33-45.

OBREDI RODBINSKO-RODOVSKOG KULTA

Obredi ove vrste spadaju u skupinu obreda prijelaza (separacioni i agregacioni obredi po A. van Gennepu)

Predodžbe o rodovskim precima i zaštitnicima: • lik antropomorfnog izgleda, starac s dugom kosom i bradom/mali

čovječuljak; nazivi: domovoj, deduška, chozain, domovik (istočni Slaveni) • zmija; nazivi: had hospodnik (Č, S); domaći had, stari dedo, dad, gazda (S);

ubože, plonek, skrzat (P) MJESTA RODOVSKOG KULTA U PROSTORU KUĆE

Prag

� zabrana dodirivanja: prekoračivanje/preskakivanje (S, R); pokrivanje (R, BR); prenošenje mladenke preko praga (S, P)

� prenošenje preko praga poznato je i u antičkih naroda Rima i Grčke; Plutarch: trag i spomen na otmicu Sabinjanki; Lubbock i Schroeder: ostatak otmice; Winternitz i Samter: strah od umrlih duša predaka (povezano s običajem pokapanja umrlih pod pragom)

• prag kao posvećeno mjesto označava granični pojas između domaćih rodovsko-obiteljskih kultova i vanjskog svijeta neprijateljskih sila, čiji se ulazak u kuću sprečava različitim apotropejskim sredstvima

Ognjište

� nevjesta obilazi oko ognjišta (P) � baca komadić kolača u ognjište (S) � sjedi uz peć (S) � gleda u otvoreni dimnjak (S, M, Č) � baca platno/svoj pojas na peć (U, BR)

• Kult ognjišta bio je poznat i u starih Germana, Rimljana i Grka, na Kavkazu i u nekih azijskih naroda: Tadžika, Kirgiza, Kazaha

Stol

• zauzima kultno mjesto, obično u prednjem kutu sobe nasuprot ognjištu; po Niederleu zamijenio je značenje prvobitnog ognjišta

• razne varijante obilaženja oko stola (U, S, P) • važna je pritom i uloga kruha, mladenka na taj način donosi kruhom

simbolizirani blagoslov u novi dom, ojačan naoposunim kretanjem

Obredi rodovskog kulta očuvali su se kao prežici iz davne rodovske organizacije, kao izraz rodovske solidarnosti, uzajamne povezanosti članova roda

SVADBENI PIR

Središnji događaj i vrhunac svadbe; postupno približavanje dvaju rodova: od dijaloga s uzajamnim podbadanjem i šalama do raznih oblika izražavanja prijateljstva (primjerice slavljeničke pjesme, zdravice)

Svadbeni pir ima i magijsku funkciju: imitacija obilja ima za svrhu prizivanje blagostanja

Održava se: • prvo u mladenkinom domu, a potom kod mladoženje • odlazak u krčmu, potom u mladenkin dom • dislokalno: odvojeno kod mladenke i kod mladoženje • u mladoženjinom domu

Raspored sjedenja za stolom

• određuje se prema svadbenim častima, srodničkom statusu i društvenom položaju • pozicija mladenaca za stolom:

� mladenci na čelu stola (S, P, U, R) � počasno mjesto mladenaca u kutu (S, LS, P, BR) � mladenci na sredini stola (BR) � mladoženja nasuprot nevjesti (Č) � nevjesta s pratiljama, mladoženja ne sjedi za stolom (S, Č) � na čelu stola sjedi starejši (S) � muškarci sjede odvojeno od žena (S)

Svadbena jela

• Tradicijska svadbena jela imaju obredno ili magijsko značenje � suzdržavanje mladenaca od jela (S, M, R, U) � mladenci jedu odvojeno os svatova (R) � mladenci jedu posebna posna jela/kaše (U, R, P)

Svadbene kaše – posebna obredna jela poznata svim slavenskim narodima, regionalno različite vrste:

• kaša kao sredstvo označavanja kraja svadbenog pira (S, M) • obredno značenje kaše: izlijevala se na zemlju (S), mladenci su je u

ložnici stavljali iza sebe (R) Po J. Tomešu kaša u svadbenim običajima predstavlja ostatke žrtvenog jela koje je bilo namijenjeno umrlom pretku, zaštitniku kuće S kultom predaka povezano je i konzumiranje meda: kao sastojak kaše i svadbenog kolača; davao se mladencima na pragu mladoženjinog doma

• posebnost: mladenci su jeli hranu pripremljenu s ženskim mlijekom (S) • pečena (kuhana) kokoš i pijetao: obredno jelo s magijskom funkcijom

osiguravanja plodnosti

• svadbeni kolač također ima magijsku funkciju: nudio se svatovima u određenim momentima svadbenog pira

PREDBRAČNI ŽIVOT MLADEŽI DRUŠTVENOST S OBZIROM NA SPOL I DOB

• organizirana momačka društva određene životne dobi povezana zajedničkim interesima, pravima, obvezama i statusom

• obred primanja novih članova • opća karakteristika: voditelj ceremonije primanja, šaljivi karakter primanja, imitacija

krštenja, simbolično plaćanje ulaska u društvo • određeni blagdani godišnjeg kalendara ili dani vezani uz početak gospodarskih poslova

Karakteristično za BR i R: sastajanje skupina po uzrastu i spolu, povezanost zabave i zajedničkih poslova PRVA UDVARANJA I SASTAJANJE MLADIH

• prva faza udvaranja dok djevojka nema mladića • druga faza: stalni mladić koji nakon duljeg poznanstva stiče pravo ulaska u djevojčinu kuću

• u istočnih Slavena karakteristično je sastajanje mladih na prelima (sastanci radnog i zabavnog

karaktera) • R: (po)sidelki, besedki, večerki, skopki, igrišća • BR: vjačorki • U: večernici, dosvitki, zborni • U, BR : zajedničko noćivanje u istoj prostoriji (podnočovivania) • nanočki ljeti na sjenicima

ULOGA MAGIJE U IZBORU BRAČNOG PARTNERA

• Magija po Tokarevu: postupci s ciljem djelovanja čovjeka na neke materijalne objekte uz pomoć natprirodnih sila

• “spolna” magija (Tokarev) = magija vezana uz izbor bračnog partnera • ima za cilj:

1. izazvati naklonost osobe suprotnog spola 2. drugoj osobi suprotnog ili istog spola prouzročiti štetu, zatirati naklonost

Četiri osnovna tipa spolne (ljubavne) magije: 1. zaklinjanje i zaricanje bez popratnog postupka 2. homeopatska (imitativna) magija 3. kontagiozna magija 4. afrodizijaci

MANTIKA (PRORICANJE BRAKA PREMA KALENDARU)

• dok magija ima za cilj izazivati promjene u vanjskom svijetu, mantika ima za cilja saznati za njih primjenom odgovarajućih postupaka (proricanje budućnosti vezano uz ljubavni i bračni život)

• proricanje je vezano uz kalendar (Božić, Nova godina, sv. Juraj, sv. Ivan, sv. Andrija, sv. Pokrov)

Dvije vrste proricanja vezanih uz izbor predmeta:

1. razni predmeti pripadaju istoj osobi 2. jednaki predmeti pripadaju raznim osobama

Proročanstva se usmjeravaju prema tome tko će biti bračni izabranik, odakle dolazi, kakav će biti, što će biti po zanimanju i sl. UZRAST ZA SKLAPANJE BRAKA Odlučujući čimbenici

- spolna zrelost i socijalno-ekonomski, obiteljski i državnički čimbenici

• karakteristična pojava za pojedine slavenske narode je sklapanje braka u dječjoj dobi i zaručivanje u kolijevci (R, P, S)

• R: specifičnost sklapanje braka između spolno zrele djevojke i dječaka (tzv. snohačestvo) SMETNJE ZA SKLAPANJE BRAKA Temelje se na tri osnovna običajno-pravna načela: 1. etičko načelo 2. imovinsko načelo 3. načelo redoslijeda sklapanja braka prema uzrastu VANBRAČNA DJECA Nazivi za ženu s vanbračnim djetetom:

• S: prespanka • S, Č: zavitka • U, P: pokritka

Društvena osuda (javno ponižavanje, sramota, prijezir zajednice, vanjska obilježja) • U, P : primjeri nemilosrdnog odnosa javnosti prema majci vanbračnog djeteta (17., 18. i

početak 19. stoljeća) NEREDOVNI NAČINI SKLAPANJA BRAKA Dva osnovna tipa:

1. nasilni: otmica (primjena sile pri odvođenju djevojke protiv njezine volje) 2. sporazumni :

• prividna otmica (glumi se nasilje, mladi se često protive, roditelji se dogovore)

• sporazumno odvođenje (djevojka je suglasna, jedna od roditeljskih strana je protiv) Nestorov ljetopis (staroruska kronika Povest vremennyh let): potvrda otmice u staroslavenskih plemena Poljana, Drevljana, Radimiča, Vjatića i Severjana O otmici slavenskih naroda: L. Niederle, J. W. Abraham, D. Stranska, N. F. Lavrov Dokazi o postojanju otmica:

2. zakoni s propisanim kaznama za otmičare: ustav kneza Jaroslava Vladimiroviča i Ruska pravda (11. stoljeće);

3. izvještaji o otmicama: R, P (12. i 13.stoljeće); S, P, Č, U (od 15. do 17. stoljeća) Sporazumno odvođenje djevojke:

• potvrde u svih slavenskih naroda Specifične varijante:

• R: vorovskije svadby (lopovska svadba) • U: djevojka sama dolazi u mladićev dom (djevojačka prosidba?)

POLIGINIJA I POLIANDRIJA

• potvrde: Nestorova kronika, vijesti arapskih putnika ibn Rosta i Kazvina, brojne svjetovne i crkvene zabrane (11. i 12. stoljeće), Kosmova kronika i životopisac sv. Vojtecha (9. stoljeće).

• poliginiji i poliandriji: L. Niederle, W: Abraham, J. Adamus • prema Niederleu: jedini dokaz o poliandriji je 20. članak Jaroslavljevog ustava, koji predviđa

kaznu ako dva brata žive s jednom ženom • snohačestvo: specifičan oblik poliandrije, koji proizlazi iz podređenog položaja žene u uvjetima

patrijarhata dokaz: predviđena novčana kazna ako svekar ima odnos sa svojom snahom po 17. članku Jaroslavljevog ustava

MATRILOKALNI BRAK - različito značenje:

• razvijeni matrijarhat (obitelj čini skupina najbližih rođaka po ženskoj liniji s potomcima 4-5 generacija).

• dislokalni brak (nedovoljno čvrsta bračna veza na prijelazu iz skupnog braka prema monogamnom braku).

• patrijarhat (izdvajanje sina iz sustava zadružne obitelj i pridruživanje ženinoj obitelji na socijalno-ekonomskoj osnovi)

DJEVOJAČKI SAJMOVI

• specifičan način upoznavanja sa svrhom sklapanja braka s elementima trgovine • potvrde različitih oblika u S, P, Č/M, R (17. do 19. stoljeće)

KUPOVINA NEVJESTE

• potvrde u Herodota, Aristotela, Tacita i u staroindijskom epu Mahabharata • najstariji dokument o kupovini žena u Slavena: izvještaj arapskog Židova Ibrahima ibn Jakuba

iz 10. stoljeća • u Nestorovom ljetopisu iz 11. stoljeća koristi se riječ veno u značenju iznosa koji se plaća za

nevjestu (u staroruskom rječniku Sreznevskova više značenja te riječi: plaćanje uopće; plaćanje

cijene za nevjestu, izjednačavanje cijene za nevjestu s iznosom koji daje njezin otac mladoženji)

O pojavi kupovine nevjeste u slavenskih naroda pišu:

• W. Abraham: plaća se cijena za prijenos vlasništva nad ženom s oca na muža; već u 10. stoljeću u Poljskoj javlja se u obliku darivanja nevjestinih roditelja.

• J. Adamus: s pravnog gledišta to je prosta razmjena dobara (žena za ženu ili za kakav predmet). • M. O. Kosven daje odgovor na pitanje kako je došlo do promjene značenja naziva veno:

Na određenom stupnju razvoja sklapanje braka bilo je zasnovano na kupovini i prodaji; prelaskom na organizirani način života obitelj predstavlja ćeliju u kojoj tuđa žena predstavlja posebnu vrijednost s obzirom na radne kvalitete (zdravlje, tjelesna snaga) i sposobnost osiguranja potomstva (plodnost).

MIRAZ Plaćanje cijene za nevjestu prestaje raspadom obiteljskih zadruga i osamostaljivanjem nuklearnih obitelji, postupno postaje obredni ostatak, a veno u značenju miraza dobiva veću društveno-ekonomsku važnost Kosven:

• miraz proizlazi iz osobnog vlasništva žene, koji se kosi s glavnim načelom rodovske zajednice: nedjeljivost i kolektivnost imetka.

• uzrok nastajanja miraza i njegovoga jačanja je nužnost da se ekonomski osigura mala obiteljska ćelija u nastajanju

• potvrda o sklapanju braka kupovinom ima i u dokumentima iz 19. stoljeća u

Rusa na područjima u kojima su bili u kontaktu s ugrofinskim i azijskim narodima, koji su sačuvali instituciju kalyma (oblik plaćanja za nevjestu njezinom ocu u hrani, stoci, predmetima rjeđe u novcu); zapros u sibirskih starosjedilaca; priprosi u sjevernih Rusa

• pojava miraza povezana je s povoljnim ekonomskim statusom obitelji; začeci u 16. i 17. stoljeću; tek u 18. ili 19. stoljeću postaje važno sredstvo z povećanje imovine obitelji u nastajanju

• u prijelaznom razdoblju određena ravnoteža između davanja obiju strana pri ugovaranju sklapanja braka, s različitim poimanjima prava vlasništva

PROSIDBENI OBIČAJI Prosidbi prethode različiti oblici izviđanja i/ili dogovora sa svrhom utvrđivanja da li su roditelji voljni dati svoju kćer (pokusna prosidba) U tome mogu sudjelovati različite osobe:

• S: žena koja posreduje: profesionalka- vohladkyna ili po izboru roditelja, majka, otac, sestra,momak, prijatelji

• Č: profesionalni izviđač – dohadzovač, stariji čovjek • S/M: krsni kum

• P: stariji čovjek, žene • LS: momak • R: profesionalka ili vješta rođakinja • U: starije žene

- komunikacija putem simbola (primanje ili odbijanje darova) PROSIDBA Nazivi za čin prosidbe i prosci:

• R (svatovstvo): najbliži rođaci u pratnji oca, rjeđe i majke, krsnog kuma; starosta, krsni kum, otac s pratnjom, momak

• BR (zapoiny): govorljiv stariji čovjek (svat) ili svat i svaha • U (divosnuby, razvidok, dopitiv): stariji rođak/susjed (svati, bojari, posly); rođaci nevjeste

(specifičnost u sjeveroistočnoj U) • P (zaloty, poseliny, zmoviny): stariji čovjek/žena, momak s prijateljima; majka s kumom i

djevojčinim kumom (specifičnost u središnjoj P) • S (smluvy, rukovanka, sdavanky): rođak, iskusan i sposoban govornik; sričevi i drugi rođaci,

rođakinje, majka, momak s ocem/rođakom/prijateljem • Č (pripovĕd, na mluvy): krsni kum, majka (otac s momkom i družbom) • LS: momak u pratnji starijeg prijatelja

OBLICI PROSIDBE Prosidba se sastoji iz dva stupnja:

1. razgovori/neformalne rasprave 2. službeni dio čvršće strukturiran, sa svrhom dogovora i javnog obznanjivanja rezultata

BR: složeniji oblici prosidbe u nekoliko stupnjeva NAČINI I ZNAKOVI IZRAŽAVANJA PRISTANKA/ODBIJANJA Najčešći načini traženja suglasnosti su:

1. zdravice(prosci nude domaćine s donešenim pićem; različiti postupci s ponuđenim pićem = da/ne (P, U, R, BR)

2. darovi (prihvaćanje i uzvraćanje dara (BR, R, U, P, S, Č) POSEBNI SASTANCI SA SVRHOM POTVRĐIVANJA DOGOVORA

1. ispijanje pića kao sredstvo potvrđivanja uspješnog dogovora: aldomaš (S); borysz (P); mohoryč (U); magarič (R), litkup (Č)

2. obred spajanja i presjecanja ruku (na samoj prosidbi ili kao zaseban sastanak): U, S, Č; R, BR (rukobitie, plieskanie po rukah)

• specifičnost: sudjelovanje većeg broja gostiju u ulozi svjedoka

• običajno-pravni čin koji ima značenje pravnog dokumenta PRISTUPNE FORMULE PRI PROSIDBI

1. izravna prošnja uz odgovarajuću formulu 2. zaobilazna prošnja

razgovori različita sadržaja, izgovori i sl., uz prijelazno pitanje tipa: “Ne pitate nas zašto smo došli?...” ili “Pitajte nas...”: U, S, Č (govori).

lažni izgovori poetsko-alegorijskog oblika; prema motivu dijaloga ima više vrsta formula:

a) zalutala/izgubljena životinja (P, S, U) b) alegorija cvijeta (S) c) tema trgovine (M, S, BR, R) d) zalutali/izgubljeni putnici (U, R, S) e) traženje prenoćišta (P) f) alegorija lova (R, BR, U)

Karakteristični postupci pri prosidbi: razmjena darova, jelo, piće,dogovori o daru za djevojku i/ili o mirazu (P); lažne nevjeste (Č, S); specifično ogledavanje momka (U); mladi se ne vide na prosidbi (R) OGLEDI 1. ogledavanje momkovih, katkada i djevojčinih, gospodarskih prilika:

S (prepačky, obzervanie ohniska); P (opatry); U (ohlady, obzoryny, rozgladiny, umovini, pečogladini); R (smotriny).

2. posebna vrsta ogledavanja kada se momak i djevojka ne poznaju: R (smotry, sidenie) BR, U (zmoviny)

SASTAJANJE IZMEĐU PROŠNJE I SVADBE (ZARUKE)

• višekratni zaručni sastanci karakteristični su za istočne Slavene i pojedine krajeve Poljske • najstariji oblik zaruka po L. Niederleu je obred: djevojka i momak tri puta obilaze oko stola na

kome je kruh i pružaju si ruke iznad stola (simbolično i pravno značenje) • zaruke kao poseban obredni sastanak ne postoje već su završni čin prosidbe (Č, S, M) ili se

obavljaju na sam dan vjenčanja (Č, S, M, P) • karakteristični elementi zaručnog obreda: spajanje ruku, stavljanje ruku na kruh, presjecanje

ruku kruhom, prstenovanje, blagoslov, darivanje, zdravice • L. Niederle: različiti oblici spajanja ruku sačuvani u svih slavenskih naroda jedan su od

osnovnih elemenata poganskog čina vjenčanja Zaručno razdoblje - posjećivanje djevojke, uzajamno darivanje, vanjski znakovi zaručnog statusa

- oglašavanje vjenčanja u crkvi - priprema djevojčine opreme (S, R) Vrijeme održavanja svadbe

• uvjetovano ekonomskim čimbenicima, crkvenim propisima te predodžbama o (ne)povoljnom razdoblju za sklapanje braka

• najčešće razdoblje sklapanja brakova: 1. poklade (LS, S, Č, M, P, R); 2. jesen/advent (BR, U, S, Č, R, P) i 3. iza Uskrsa (U, S, M, Č)

• sretni dani za sklapanje braka: ponedjeljak (S,P); utorak (S, M, Č); srijeda (M, Č); nedjelja (S, Č, P, U, R) Pozivanje svatova

• utvrđeni načini pozivanja, ustaljene formule, vrijeme pozivanja regionalno varira u razdoblju od tri oglasne nedjelje (jednokratna i višekratna pozivanja)

• pozivači (profesionalci, netko od svatovskih časnika, sami mladenci i/ili njihovi roditelji): S: zvač, družbe M/S: smluvči Č: rečnik, zovči, mladenci svaki svoje goste M: družba (1. put), mladoženja (2. put) mladenka (3. put) LS: braška (GL), družbe (DL) P: mladenka s družicama, družbe U: mladoženja i svat, mladenka s družicama zajedno ili odvojeno R: mladenka ili družba

Obilježja pozivača

• ukrašeni štap (vrpcama, ružmarinom i sl.): S, M, Č, P, U (specifičan kovani ukras na dršci štapa)

• zimzeleno bilje, umjetno cvijeće, vrpce i sl. ukrasi na odjeći pozivača (kaput, šešir): Č, S, LS, P; marame (za pojasom, u džepu): S, LS, P

Načini pozivanja

• pozivači kao znak pozivanja nose specijalna peciva i /ili piće: S, Č, U, R • magijska funkcija peciva: S, M • pozivanje je ponekad povezano s molbom za susjedsku ispomoć (S, Č, U, P) i/ili traženjem

blagoslova za sklapanje braka (P, U, rjeđe BR)

VJENČANJE Dva osnovna tipa odlaska na vjenčanje: 1. mladoženjina družina ide po nevjestu i zajedno odlaze na vjenčanje u crkvu 2. mladoženjina i nevjestina strana odvojeno odlaze od svojih kuća, susreću se na putu po dogovoru ili ispred crkve (U, BR, R) Karakteristični obredi vezani uz odlazak mladoženje iz svojega doma: - roditeljski blagoslov (U, BR, R)

- zdravice (U, R) Karakteristični obredi pred odlazak na vjenčanje iz nevjestina doma: - roditeljski blagoslov (S, M, P, U, BR, R) - obilaženje oko stola (S, P) - češljanje nevjeste (U, BR, R) Obilježavanje glavnih svatova

• svatovski časnici: zimzeleno bilje (Č, S); stručak cvijeća (LS, P); ručnici oko ramena postrance (U, BR, R)

• mladoženja: marama, zimzelena grana (S, Č, P) SVADBENA POVORKA Redoslijed formiranja s utvrđenom pozicijom i pratiocima nevjeste i mladoženje u povorci

Čelna pozicija: - važniji svatovski časnik/ci (S, M, U); - svirači (S, U)

Magijski postupci vezani uz povorku:

• kiša (Č, M); povratak drugim putem (LS); posvećivanje blagoslovljenom vodom (P); prijelaz preko mlinskog nasipa (BR); obilaženje povorke (R); udaranje nevjeste po leđima (P, U, R)

Magijski postupci vezani uz obred vjenčanja:

• upaljene svijeće (Č,U); stavljanje vijenca nevjesti na glavu (S,P); stajanje na svadbenu odjeću/maramicu (U); pun mjesec(S)

Zagrađivanje puta povorci

• zaustavljanje i/ili postavljanje različitih oblika zapreka na putu: drveni štap, svadbena kola, upletena marama, postavljen stol; plaćanje za prolaz (S, M, Č, LS)

• po L. Niederleu zagrađivanje puta svadbenoj povorci povezano je sa simboličnom otmicom; najčešće se prakticira ako je djevojka iz drugog sela, a otkup traže predstavnici seoske mladeži

OBREDI PLODNOSTI I BLAGOSTANJA

• posipanje mladog para (i svatova) žitaricama i/ili plodovima i/ili sitnim novcima i/ili slatkišima (R, S, M, P, U)

• upotreba naopako okrenutog kožuha (U, R, BR) • posad (BR, U, R, P) • naoposuno kretanje (BR, U) • kruh, kolač (S, M, Č, U, BR, LS) • postavljanje djeteta (muškog) nevjesti u krilo (S, P,U) • zatvorena vrata mladoženjinog doma (S, Č, M, P) • vatra pred ulazom u kuću (U, BR)

LAŽNA MLADENKA

• izvodi se pred svatove nakon pregovaranja pred zatvorenim vratima mladenkina doma i/ili na piru (zamjena oglavlja), osobito u zapadnih Slavena

• izvode se 2-3 lažne mladenke • regionalno različiti načini maskiranja: stara žena, družica, muškarac u ženskoj odjeći ... (S, Č,

LS, U) • prepoznavanje mladenke među drugim ženama (S, P, R, BR) • promjena identiteta (P) • lutka kao lažna mladenka (R) • izvođenje lažne mladenke popraćeno “igrokazima” (S) ili dijalogom s biblijskim motivima (U)

Značenje pojave lažne mladenke

1. Lažna mladenka je jedna od prepreka koje mladoženja treba savladati da bi dobio mladenku 2. Magijsko značenje:

• važnost sakrivanja i maskiranja; primarna funkcija lažne mladenke je da se mladenka zaštiti od djelovanja zlih sila

• magija plodnosti: prizivanje obilja i blagostanja Obredni postupak po suncu

• opće raširena pojava u svih slavenskih naroda čiju arhaičnost potvrđuje zajednički izraz • izraz po΄solon potvrđen u staroruskim dokumentima u značenju hoditi s lijeva u smjeru sunca;

po΄solon hodila = bila na vjenčanju, udala se (R) • crkvenom reformom u ruskoj pravoslavnoj crkvi u 17. stoljeću mijenja se smjer kretanja; u

katoličkoj crkvi sačuvalo se obilaženje oltara s lijeva na desno • u svadbenim običajima postupak obilaženja po suncu prakticira se po dolasku svatova po

mladenku u raznim oblicima okretanja mladenaca, obilaženju povorke, stola, ognjišta i sl. • okretanje u smjeru sunca primjenjuje se u agrarnom kultu Slavena sa svrhom pridobivanja

pozitivnih osobina sunca Obredi bračne povezanosti

• obilaženje u smjeru prividne sunčeve putanje povezano s nekim drugim postupcima; specifičan čin vrćenja mladenaca oko zajedničke osi s lijeva na desno (J. Tomeš povezuje s praoblikom obrednih plesova)

• spajanje ruku mladenaca običajnopravni i magijski čin (po L. Niederleu temeljni svadbeni postupak)

• vezivanje (ruku) mladenaca (P, S, R) • zeleni vjenčić i maramica kao mladenkin dar (S) • sječenje jabuke ili kolača na pola (S, P) • mladenci jedu iz zajedničke posude i piju iz zajedničke čaše (S, P, U, R)

Crkveno vjenčanje i narodni obred vjenčanja Crkveno sklapanje braka temelji se na:

• bračnom sporazumu • suglasnosti mladenaca i prisustvu svećenika, koji svjedoči suglasnost i blagoslivlja brak

Odlukom sinoda u Verneulu 755. svi staleži sklapaju brak javno; dužnost crkve je da blagoslovi vjenčanje Tridentski koncil iz 1563. proglašava važećim samo brakove sklopljene pred svećenikom i dva svjedoka

• kroz čitav srednji vijek raširena su tajna neoglašena vjenčanja izvan crkve • po narodnom shvaćanju: tradicijski svadbeni ceremonijal je odlučujući (crkveni obred

formalnog karaktera); primjeri sve do sredine 19. stoljeća SVADBENA ZASTAVA

• predstavlja jedno od obilježja svadbe u nekih slavenskih naroda (S, M, U, rjeđe BR) • poseban obredni čin pripreme i ukršavanja i posebni postupci sa zastavom tijekom svadbe (S) • osnovni ukrasi: vrpce i/ili marame, zimzeleni vijenac, ponegdje ručnici i jabuka(e) na vrhu

zastave • nošenje crvene zastave nakon prve bračne noći (U)

PLAČ NEVJESTE

• obred plača nevjeste povezuje se s prijelazom djevojke u status udane žene kao izraz rastanka od djevojaštva i straha od neizvjesnosti budućeg života

• prakticira se višekratno u razdoblju od prosidbe do vjenčanja • postojanje profesionalnih narikača: pričalnica, voplenica • varijacije oplakivanja gubitka djevojačke slobode, rastanka od roditelja • magijsko značenje maramice kojom je djevojka brisala suze

OBREDNO KUPANJE

• obredno kupanje buduće nevjeste banya: očišćenje u fizičkom i magijskom smislu (realno svojstvo vode prenosi se i u nadnaravno)

• svečani odlazak djevojke u pratnji prijateljica, povezano s obredom plača i rasplitanja djevojačke kose

DJEVOJAČKA VEČER Važan predsvadbeni sastanak u slavenskih naroda u okviru kojega se održava više obreda:

• rasplitanje djevojačke kose (P, R, U) • pletenje svadbenog vijenca (zapadni Slaveni, U, rjeđe BR) • izrada i ukrašavanje svadbenog drvca (S, P, U, R) • posad (P, U, R, BR) • priprema obrednog kolača (Č/M, U, R, BR) • nevjestin plač (S, U, R, BR) • blagoslov (U, BR) • darivanje (S, U, R)

Momačka večer obrednog (R) ili zabavnog (S) karaktera ograničena pojava u slavenskih naroda

SVATOVSKI ČASNICI • zastupnici mladoženjine obitelji ili obiju svatovskih strana • pravna, obredna i simbolična uloga u svadbi

SVADBENI KOLAČ

• Č: tri vrste kolača – vĕnec, velky kolač, calta • S: radostnik, calta • M: výslužka, vyslouženec, hřbec • U, BR, R, P: korovaj, kolač • U: ležin, dyvĕn • U, BR: poseban obred pripreme i pečenja korovaja sa seksualno-erotskim konotacijama (sam

obred, ukrasi na kolaču, prigodne pjesme) Običaji s kolačem tijekom svadbenog pira:

• dijeljenje kolača (P, U, BR, R, S, Č) • specijalna obredna peciva namijenjena mlađim sudionicima svadbe (S)

• Sumcov (19. stoljeće) – četiri simbola:

1. žrtva bogovima; 2. simbol bračne zajednice između sunca i mjeseca; 3. simbola mladoženje i mladenke; 4. nadomjestak arijske žrtve krave (veza s kultom sunca)

• Nikoljski: korovaj je pretpostavljeni personificirani poganski bog braka

• Ivanov i Toporov prihvaćaju Sumcovljevo mitološko tumačenja korovaja i tumače postanak

samoga naziva korovaj → od korova (krava); korovaj je nadomjestak za žrtvenu kravu, krava je simbol mladenke; korovaj = konfrontacija muškog i ženskog načela.

Važnost plodonosno-magijske simbolike (erotski sadržaji pjesama, simboli na korovaju, način pečenja korovaja: otvor peći (žensko načelo), sam korovaj (muško načelo) SVADBENE PJESME Odraz su raspoloženja u određenom dijelu svadbe: do vjenčanja prevladavaju pjesme tužnog sadržaja, a nakon vjenčanja mijenja se njihov sadržaj

• U, R: lirske pjesme opjevavaju mladenkinu ljepotu i slobodu, mladost i nevinost; izražavaju zabrinutost nad njenom teškom sudbinom u tuđoj muževoj obitelji;

• simboli nevjeste: golubica, bijela labudica,prepelica, jablan, breza, cvijetak i sl.; • simboli mladoženje: tuđinac, škodljivac, neprijatelj; na samoj svadbi mijenja se njegov portret:

pjesme ga slave, veličaju, idealiziraju njegovu snagu i ljepotu - balada o kćerki ptičici: većinom se pjevala na svadbi, ali i neovisno o svadbi; sadržajno se uklapala u obrede rastajanja – primjer srastanja pjesme s obredom (S, M, P, U, BR)

Porugljive pjesme upućene “poraženoj” nevjestinoj strani: po dolasku svatova po nevjestu i za svadbenim stolom

U drugoj fazi svadbe prevladavaju pjesme:

• kojima se hvalilo i slavilo mladoženju, mladenku, časnike i sudionike svadbe (R, BR, U, P);

• u obliku zdravice (P) • erotske pjesme: uz pripremu korovaja i za svadbenim stolom (R, BR, U) sa svrhom

prizivanja plodnosti i osiguravanja potomstva i prirasta domaćim životinjama Većinom se obredne pjesme temelje na improviziranim postupcima:

• nevjestin plač: improvizacija u okviru određenih ustaljenih tradicijskih modela; • porugljive i šaljive pjesme: tradicijska osnova s čestom primjenom improvizacije; • improvizacija je dolazila do izražaja u pjesmama koje slave i hvale zbog njihovog sveopćeg

karaktera; • nedostatak pjesničkih zbirki: ne navodi se radi li se o tradicijskoj pjesmi ili o improviziranoj

novotvorevini; ipak ima primjera žanrovskih promjena pjesama primjenom improvizacije u prilagođavanju konkretnim novim situacijama;

• znak prepoznavanja improvizacije: nakon stiha pauza/ svaki se stih ponavlja/ nakon nekoliko stihova ponavlja se stalni refren

Karakteristične kratke pjesme u svih slavenskih naroda: četiri stiha s govornom intonacijom i slobodnim brzim ritmom

• pjesme s govornom intonacijom (R) • svadbene deklaracije: pri pozivanju svatova, pri zdravicama, darivanju, kod raznošenja jela i sl.

(S, M, Č) Nedostatak preciznih podataka o pojedinim pjesničkim izrazima moguće je nadomjestiti rekonstrukcijom prvobitnog stanja pomoću istraživanja varijabiliteta pjesama i obrednih situacija za čije su potrebe nastajale SVADBENI PLESOVI

• zabavna i obredna funkcija plesova • rašireni plesovi s tematikom biranja partnera i sa zaručnim motivima: ručnikovy, šatkovec,

hubička i sl.; podvarijante: holubka, legatovka (Č, M, S); spodobaniec (P); golubec (R); • plesovi s dosta grubom erotskom tematikom: žabska, židovski tanec (M), kozla (R) • varijante plesova u nizu: kot, kotek (Č, M, P); cenar, usługa (P); kačerovi tanec (S); kejnom

(M); • ples s nevjestom (S, LS, P)

ZAMJENA SVADBENOG OGLAVLJA

• obred rasplitanja kose/postriženja (U, BR, P) • obredno češljanje: svaške (BR, U, R) • zapadni Slaveni: obred skidanja svadbenog vijenca

- žene (družica/starosvatka) (P) - družbe uz pomoć sablje/vilice (S)

- nevjestina majka Oglavlje udate žene nevjesti na glavu stavlja: - svaška (e) (BR, R) - nevjestina majka (BR, U) Obred zamjene svadbenog oglavlja najčešće se odvija neposredno pred svođenje mladenaca/po povratku mladenaca iz ložnice; druge mogućnosti: odmah po dolasku nevjeste u mladoženjin dom (R); tjedan dana iza svadbe (Č, M) Povezanost drugih obreda s obredom zamjene svadbenog oglavlja:

• uništavanje svabenog drvca (U, P) • ples s nevjestom (P, Č, S) • izvođenje lažne nevjeste (S, M, Č) • zbacivanje kape udate žene (P, Č, U, BR) • skupljanje novca na kapu (P) • stavljanje muške kape nevjesti na glavu (P, U, R)

SVOĐENJE MLADENACA

• pripremanje svadbene postelje uz primjenu raznih zaštitnih mjera protiv čarolija i za osiguranje plodnosti

• kontroliranje da nije podmetnuto nešto što bi moglo mladencima naškoditi: čarobnjak/družba (R)

• stavljanje različitih predmeta u postelju: - kamenje; cigle; krpena lutka (R) - snop raži, krzno, svetačke slike, kruh i sol (U) - dva snopa raži, pod uzglavlje boca rakije, ponegdje i dva kruha(P)

U 16. stoljeću u kneževskim krugovima u Rusa: na krevet 27 raženih snopova, uz uzglavlje bačva s pšenicom (u njoj svijeće, korovaji), u kutovima četiri koplja po 40 sobovih krzna i po kolač, na klupama i po kutovima pehar meda, po zidovima predmeti s religijskim obilježjima, na vratima obješeni križevi Perina se ne smije tresti, poškropi se s kapima meda, pod jastuk se stave novci/jaram, sveta voda, sol/vreća žita pod glavu, a pod noge željezni predmet; unakrsno goruće svijeće kod uzglavlja (S) Mladence svode: - družba (+ družice) (BR, U, R, Č, M) - krsni kumovi/tisjackij/bol’šoj bojarin (R) - svi svatovi (S) - słonka (+braška) (LS) Družba obavlja određene radnje u ložnici: prvi legne na postelju, udara bičem po mladoženji (BR); čuva stražu pred vratima (U); pokriva mladence/vezuje ih pojasom (R); skida nevjestin vijenac (S)

Nevjesta izuva mladoženju u ložnici (svi Slaveni) Karakteristična jela u ložnici: - kaša/kajgana/pečena kokoš (R, U, BR) - kolač s medom (S) - dvije polovice jabuke (P, S) Čin svođenja mladenaca ima pravnu važnost te stoga traži svjedoke; predstavlja važan sastavni dio svadbe: ispunjenje posljednjeg uvjeta kojim se osigurava mogućnost zajedničkog života PROVJERA NEVJESTINE NEVINOSTI

• suzdržavanje od spolnih odnosa na svadbi (S, R) • mnogo češća tradicija u slavenskih naroda je da se spolni čin imao izvršiti još za trajanja

svadbe, osobito sačuvana u istočnih Slavena • u slučaju mladoženjine nesposobnosti izvršavanja defloracije, morala je to učiniti kakva iskusna

starija žena/družba/bojar (načelo sačuvano u tradiciji) • uspješan ishod čina mladoženja bi oglasio pucnjavom iz puške • kao potvrda nevjestine nevinosti iznosila se pred svatove njezina košulja

Primjeri ponašanja ovisno o ishodu izvršenja spolnog čina u Rusa; na upit družbe i svahe: “Jela ili bor” jedan od odgovora znači:

Nevjesta JE sačuvala djevičanstvo Nevjesta NIJE sačuvala djevičanstvo 1. primjer

jela: svaha izvodi nevjestu pred svatove, objavljuje vijest, pritom razbija lonce

bor: družba izvodi osramoćeni par; ponegdje mladoženja istuče nevjestu; odlaze njezinim roditeljima i daju im piti iz pehara s probušenim dnom;

2. primjer: nevjestina košulja daje se svatovima na “časni sud”; odaje se poštovanje njezinim roditeljima;

natiču im jarmove na vrat, nude im rakiju u čašama s propusnim dnom

3. primjer mladoženja pri doručku vrti vilicom po dnu čaše

mladoženja razbija čašu

4. primjer mladoženja daje nevjestinom ocu njenu košulju, ispija rakiju i razbija čašu

postavlja njenom ocu jaram za vrat

5.primjer predanka pjeva određenu pjesmu; mladenci se klanjaju roditeljima

stavlja se predanki konjski jaram za vrat, vodi se kobila ili krava pred nevjestu, zataknu joj snop kudjelje za rep i zapale

Ukrajina:

Nevjesta JE sačuvala djevičanstvo Nevjesta NIJE sačuvala djevičanstvo 1. primjer

zatiču rukave košulje na štap i s ponosom je nose kroz selo uz pjesmu i ples

prekida se svadba, bacaju se lonci, nevjestinoj majci pjevaju se sramotne pjesme i vješa jaram za vrat; zaključavaju se na nekoliko dana u kući

2. primjer: razbijaju se prozori, lome klupe i sl.; 2. dan bojar uzima crvenu/prugastu pregaču stavlja na motku i postavlja kod vrata/nosi kao zastava;

izvjesi/nosi se kroz selo crna ili modra marama kao znak žalosti/ponegdje nevjesta javno moli za oproštenje svojih grijeha;

3. primjer crvena pregača se postavi na kapiju, sve čaše se obaviju crvenom vrpcom, družbe opasuju crvene pojase

nevjesta je zatvorena u komori, bez jela i pića, njenom ocu vežu slamu oko vrata, tjeraju ga štapom, vuku saonice ili kola na krov, majci trgaju kapu i stavljaju sito na glavu

• pojavljuje se cijeli niz znakova seoskoj zajednici i nevjestinim roditeljima da im je kćer sačuvala (ili nije) djevičanstvo prije stupanja u brak: nevjestina košulja ili crvena pregača/marama, odnosno crna /modra u obrnutom slučaju;

• znakovi su izraz običajnog prava i komunikcijsko sredstvo na razini lokalne zajednice: daje im

se na znanje da je ispunjen najvažniji preduvjet valjanosti sklopljenog braka OBRED OČIŠĆENJA

• sastoji se u obrednom pranju tijela ili dijelova tijela (ruku, lica); u svadbenim običajima vezivalo se uz svršetak svadbe, kao završno očišćenje pred početak novog života

• umivanje (polijevanje) mladenaca već po dolasku u mladoženjin dom/nošenje posude s vodom oko svadbenog stola, pranje ruku i brisanje, bacanje novca na tanjur (S)

• povezanost obrednog očišćenja s prvom dužnošću mladenke:ujutro nakon svadbe donosi vodu u

kuću (S, P, R)

• polijevanje mladenaca na bunaru/u rijeci (S, U, R) • polijevanje mladenaca vodom u ložnici (P) • vatra u funkciji očišćenja (BR, U) • funkcionalna povezanost s crkvenim postupkom uvođenja mladenke u crkvu (S, LS)

IGRE NA KRAJU PIRA

• parodija svadbe, inverzija spolova (M, Č, R)

• erotične svadbene igre: igra sa sucima/igra s mrtvacem (M) • svadbene igre s maskiranim likom analognim pokladnom karnevalu: obor, nadity, nadievany

(M); bakcha (S) • prevoženje maskirane trudne žene/Ciganke s djetetom; prevoženje slamnate mladenke

(prerušeni muškarac) (S) • maskirani likovi vuku škrinju kod domazetskog braka, za kola se zatiče slamnata figura (S, M) • izvođenje komičnih scena s motivom nevjestine nespretnosti; bijega nevjeste (R) • igra “klanja vola”/”prodaje se vol” (S) • pojava različitih maskiranih lica na svadbi: Cigani, Židovi, baba, djed, vojnici ... (P, U, R) • šaljive igre s obrtima: brijanje/potkivanje/razni ženski poslovi (S, M, P, U) • igre sa svrhom prikupljanja novca/ krađe/prehrambenih sirovina za nastavak svadbe (S, M, U)

IGRE POVEZANE S IZVRŠAVANJEM SMRTNE KAZNE 1. Prerušavanje jednog svata u masku koja predstavlja “dedu” (napunjen slamom s glinenim loncem na glavi) + drugi maskirani likovi: trudna žena/kurva, krvnik, suci, svećenik (S) Jeržabekovo tumačenje pojave lika “dedo”: - maska omotana slamom i opremljena valjkastom kapom/vijencem označava se kao medvjed (antropomorfna životinjska maska); Analogno značenje svadbenih i pokladnih običaja:

� prizivanje plodnosti i blagostanja Zajednički elementi običaja:

� kontakt deda sa zemljom � maska trudne žene � izvođenje slamnatih figura na plužnom točku � održavanje svadbi u pokladno vrijeme

2. Usmrćivanje nekih sudionika svadbe/mladoženje motivirano fiktivnim ogrešenjima (R, S)

� oruđe pogubljenja: korbač od slame, trlica, kosa i sl. � kontakt osuđenika sa zemljom → svrha magijski izazvati plodnost zemlje

3. Usmrćivanje pijetla

� pojava maskiranih likova: sudac, svećenik, krvnik � nakon izricanja kazne slijedi pogubljenje pijevca: vješanje/odsjecanje glave/ubijanje mlatilom

(S, M, Č, P) IZMJENE U TRADICIJSKOJ SVADBI Društveni i ekonomski čimbenici imaju značajan utjecaj na promjene tradicijskih obreda i običaja (drugačiji način života i nova shvaćanja):

� gubi se smisao za dugotrajne obrede � postupno odumiru mnoga vjerovanja � nastaju promjene u tradicijskim rodbinskim odnosima; slabi utjecaj roditelja � moderni životni stil utječe na deformaciju tradicijskog svadbenog obreda � reduciraju se funkcije svadbenih časnika � izostavljaju se složeni oblici tradicijske prosidbe

� djevojačka večer reducirana na pripremu vijenca, kitica i ukrasa za svatove � nastaju promjene u odijevanju, frizurama, utjecaj mode � stavljanje oglavlja udate žene ne uklapa se u građansko poimanje (presvlačenje iz vjenčanog u

obično svečanije ruho) � obredne pjesme nestaju, zamjenjuju ih zabavne, šaljive, moderne skladbe � obred izvođenja lažnih mladenki zadržao se kao čisto zabavni element svadbene procedure