super udradjen seminarski rad, istorija interneta i jos malo o protkolima i internet servisima na na...

VERN

Visoka škola za ekonomiju poduzetništva

Zagreb

POVIJEST INTERNETA(Seminarski rad)

Studenti: Ivana Klarić

Snježana Franković

Grupa 24B

Seminarski rad: Povijest Interneta

1. SADRŽAJ

1. SADRŽAJ.................................................................................................2

2. POVIJEST INTERNETA.........................................................................3

3. KONCEPT I IDEJA INTERNETA..........................................................4

4. POJAVA I RAZVOJ INTERNETA U HRVATSKOJ.............................5

5. INTERNET DANAS................................................................................6

6. TEHNOLOGIJA.......................................................................................7

a. PROTOKOLI........................................................................................7

b. NAČIN RADA NA INTERNETU........................................................9

c. PORTOVI............................................................................................10

d. INTERNET ADRESE.........................................................................10

e. SERVISI NA INTERNETU................................................................11

7. NAČINI POVEZIVANJA NA INTERNET...........................................13

8. BUDUĆNOST INTERNETA.................................................................14

Stranica: 2


Internet je svjetska računalna informacijska mreža, sastavljena od velikog

broja manjih međusobno povezanih računalnih mreža, koja omogućava prijenos

informacija između računala koja čine mrežu. Ponekad se koristi i slikoviti naziv

“mreža svih mreža”.

Internet je zapravo decentralizirana mreža koja nema središnjeg mjesta iz

kojeg je upravljana. Sastoji se od velikog broja manjih mreža koje su međusobno

povezane.

2. POVIJEST INTERNETA

Povijest razvoja elektronskih sredstava komuniciranja kreće od izuma

telegrafa, preko telefona, zatim radija, televizije i konačno računala. Sve bržim

razvojem znanstvenih istraživanja i lokalnih računalnih mreža, postojala je potreba

za brzom i efikasnom razmjenom informacija na velikim udaljenostima. Vođeni

tim razlozima, 1969. godine u SAD-u je vladina agencija ARPA (Advanced

Research Project Agency) povezala nekoliko računala u četiri sveučilišta u

državama Kalifornija i Utah. Tu novouspostavljenu računalnu mrežu su nazvali

ARPANET. Bitan detalj kod kreiranja mreža je bila mogućnost obrane mreže od

nepredviđenog prekida na način da mreža može uvijek funkcionirati iako je neki

dio mreže oštećen.

Tu mogućnost su brzo uočile i druge organizacije, a pogotovo je bila važna

vojnim organizacijama. Vojne organizacije su proučavale načine kako da održe

komunikacijske mreže u funkciji i u slučaju nuklearnog rata, pa im je ARPANET

došao kao idealan odgovor.

Stranica: 3


Tokom sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća, ARPANET se koristi kao

vojna i znanstvena mreža, da bi se konačno 1983. godine podijelila na civilni dio

(ARPANET) i vojni dio (MILNET).

3. KONCEPT I IDEJA INTERNETA

Internet se tokom vremena razvio u najveću i najvažniju računalnu mrežu na

svijetu. Danas je velikom broju ljudi život nezamisliv bez Interneta. Prvotna ideja

vodilja je bila napraviti mreža koja će nastaviti funkcionirati kada je neki dio mreže

oštećen. Mreža se stvara na način da uvijek postoje alternativni putovi od početne

do završne točke, te da paketi mogu samostalno tražiti put. Budući da se paketi

šalju neovisno, mogu doći različitim putovima do krajnje točke. Čak je moguće

ponovno poslati pakete ako se zagube.

Druga ideja koja je zaslužna za ovakav razvoj Interneta je ta što je Internet

zapravo skup više neovisnih mreža. Bilo tko može postaviti novo računalo na

mrežu i postaviti neki novi servis, bez da čeka uslugu ili odobrenje od nekog

centralnog upravljačkog tijela. Time je osigurana vrlo velika dostupnost,

fleksibilnost i lagano dodavanje novih sadržaja i usluga. Ponuđači usluga i servisa

su potpuno neovisni i time motivirani za dodavanje sve više i više sadržaja.

U početcima, Internetom se služila ograničena grupa ljudi za potrebe

razmjene uglavnom znanstvenih informacija. Korisničko sučelje je bilo

rudimentarno i bilo je potrebno dugo razdoblje učenja korištenja Interneta. Time je

širenje Interneta bilo ograničeno. Pojavom prvih Internet preglednika, korištenje

interneta i razmjena informacija je postala jako jednostavna. To je osiguralo nagli

porast broja korisnika, a time i porast broja informacija. Slijedio je strelovit razvoj

interneta u 15-tak godina do razine kakvim ga danas poznajemo.

Stranica: 4


Ideja otvorenosti, dostupnosti i fleksibilnosti su osigurale Internetu razvoj do

današnje razine.

4. POJAVA I RAZVOJ INTERNETA U HRVATSKOJ

Internet se u Hrvatskoj u široj primjeni pojavljuje početkom devedesetih

godina dvadesetog stoljeća. 1991. godine je Ministarstvo znanosti i tehnologije na

inicijativu Predraga Palea pokrenulo projekt CARNet (Croatian Research Network

ili Hrvatska akademska i istraživačka mreža). Carnet je bio prvi pružatelj Internet

usluga u Hrvatskoj koji je pružao usluge bez naknade, ne samo akademskoj

zajednici, nego svim građanima Republike Hrvatske.

U studenom 1992. godine je uspostavljena prva međunarodna

komunikacijska veza koja je Carnetov čvor u Zagrebu povezala s Austrijom. Time

je Hrvatska postala dio svjetske računalne mreže Internet.

Prve ustanove koju su spojene stalnim vezama na Internet u Hrvatskoj su bile

Sveučilišni računalni centar (SRCE), Fakultet elektrotehnike i računarstva u

Zagrebu, Institut Ruđer Bošković, Prirodoslovno matematički fakultet i

Ministarstvo znanosti i tehnologije.

Tokom 1996. godine Hrvatske Telekomunikacije (HT) počinju s davanjem

usluge pristupa Internetu preko telefonskih linija. Tek tada počinje pravi razvoj

Interneta u Hrvatskoj.

Kasnije se pojavljuju i drugi pružatelji usluga pristupa Internetu, a usporedno

s njima i prvi pravi Hrvatski Internet portali (www.monitor.hr, www.iskon.hr i

drugi).

Danas je Internet u Hrvatskoj na skoro jednakoj razini kao bilo gdje drugdje

u svijetu. Na hrvatskom webu postoje brojne web stranice i portali o brojnim

temama. Nažalost, razvoj elektronske trgovine se nije razvio u dovoljnoj mjeri

Stranica: 5

http://www.iskon.hr/

http://www.monitor.hr/


ponajprije zbog nedovoljne zakonske definiranosti elektronskog dokumenta i

elektronskog potpisa. Budući da su sada zakonski definirani elektronski dokument i

elektronski potpis, očekuje se jači razvoj trgovine preko Interneta.

5. INTERNET DANAS

Prije 15 godina kada je počeo masovni razvoj Interneta, vjerojatno nitko nije

ni mogao zamisliti do koje mjere će se Internet do danas razviti. Jedan od naziva

Interneta je cyber-space što bi se moglo prevesti kao imaginarni prostor. Za neke

ljude je Internet postao paralelni svijet. Najbolji primjer paralelnog svijeta je

Second Life kojeg autori ne žele nazvati računalnom igrom. Radi se o paralelnom

svijetu u kojem je moguće kupovati i iznajmljivati nekretnine, prodavati usluge,

zarađivati. Čak je moguće zamijeniti novac iz virtualnog svijeta za pravi novac u

stvarnom svijetu. Postoji i nekoliko tvrtki koje se bave prodajom usluga u

virtualnom svijetu za stvarni novac. Zapravo se gubi granica između stvarnog i

virtualnog svijeta.

Na početku razvoja, Internet je bio samo mjesto gdje se moglo pronaći

mnoštvo informacija u tekstualnom i grafičkom obliku. Do danas je Internet postao

puno više od toga.

Veliku popularnost su postigli servisi za pretraživanje Interneta kao što su

google i yahoo koji su danas korporacije vrijedne milijarde dolara. Svjedočimo i

velikoj popularnosti Internet dnevnika (blogova) koje vode obični ljudi. Puno ljudi

ima potrebu voditi dnevnik i podijeliti svoje misli s nepoznatim ljudima.

Posljednjih godinu dana je jako popularno objavljivanje i dijeljenje amaterskih

snimki. Najpoznatiji web-site koji omogućava objavljivanje i dijeljenje amaterskih

snimki je www.youtube.com. Napomenimo da je Yahoo kupio YouTube za 1,65

Stranica: 6

http://www.youtube.com/


milijardi dolara prije dva mjeseca, što je jedan od većih iznosa plaćenih za neki

Internet servis.

Mnoge Internet stranice se financiraju isključivo prodajom oglasnog

prostora. Već sada je oglašavanje na Internetu postalo jednako važna kao i

oglašavanje u tradicionalnim medijima (časopisi, novine, radio, televizija).

Iz dana u dan je sve veći udio trgovine preko Interneta u odnosu na klasičnu

trgovinu. Tom efektu su puno doprinijeli i servisi za aukcije kao www.e-bay.com.

Internet danas služi i kao transportni medij za prijenos drugih informacija.

Najpopularnija upotreba je VoIP (Voice over Internet Protocol) – prijenos glasa

preko Interneta. U osnovi se radi o mogućnosti telefoniranja preko Interneta. Dva

korisnika koji međusobno telefoniraju priključe telefone na Internet preko lokalnog

priključka i koriste Internet infrastrukturu za prijenos glasa. Ova usluga je naročito

korisna kod međukontinentalnih razgovora jer se ne plaća međukontinentalni

razgovor, nego samo trošak lokalnog spajanja na Internet.

Sa sve većim proširenjem mobilnih tehnologija, postaje sve popularniji i

mobilni pristup internetu s ručnih i mobilnih računala. Pretpostavlja se da će

mobilni pristup internetu i VoIP uvelike smanjiti troškove telefoniranja.

6. TEHNOLOGIJA

a. PROTOKOLI

Protokoli su skup pravila koja određuju kako dva uređaja ili programa

međusobno komuniciraju. Oni određuju formate poruka i načine kako ih računala

izmjenjuju. Na Internetu postoji puno protokola, a najčešće definicija protokola

ovisi o vrsti servisa za koji se protokol koristi.

Stranica: 7

http://www.e-bay.com/


Postoji više vrsta protokola koji služe za različite svrhe. Najgrublja podjela je

na transportne protokole i na servisne protokole. Transportni protokoli definiraju

fizičku razmjenu podataka između računala i načine spajanja, te ne ovise o vrsti

usluge ili podataka koji se prenose pomoću tih protokola. Najčešći primjeri

transportnih protokola su modemski protokoli i protokoli za serijsku komunikaciju.

Modemski protokoli definiraju načine i brzinu povezivanja dva modema. Protokoli

za serijsku komunikaciju definiraju način spajanja najčešće kod spajanja na

Internet. Najpoznatiji su SLIP (Serial Line Internet Protocol) i PPP (Point-to-Point

Protocol). Danas se puno češće koristi PPP.

Ipak, najviše korišten protokol na Internetu je TCP/IP protokol (Transport

Control Protocol / Internet Protocol) koji definira način prijenosa podataka na

Internetu. On omogućava jedinstveno dodjeljivanje adresa za svako računalo na

mreži, definira način i brzinu prijenosa podataka na internetu. Zanimljivo je da je

ovaj protokol postao najviše korišten jer je vrlo otvoren i fleksibilan.

Druga vrsta protokola su protokoli za svaku od Internet usluga. HTTP

(Hypretext Transfer Protocol) koristimo svaki dan. HTTP je protokol koji definira

prijenos Internet stranica od web servera do korisnika.

Slijedeći najviše korišteni protokoli su SMTP (Simple Mail Transfer

Protocol) za slanje i POP3 (Post Office Protocol) za primanje e-mail poruka.

Postoji još i IMAP protokol (Internet Message Access Protocol) koji postepeno

zamjenjuje POP protokol za primanje e-mail poruka.

Slijedi popis i kratka definicija ostalih važnih protokola:

FTP (File Transfer Protocol)- za prijenos datoteka

NNTP (Network News Transfer Protocol) za praćenje news grupa

UDP (User Datagram Protocol) za prijenos manje važnih podataka

ICMP (Internet Control Message Protocol) za nadzor i kontrolu mreže

Stranica: 8


DHCP (Dynamic Host Configuration Protocol) za dinamičko dodjeljivanje

Internet adresa računalima na mreži

DNS (Domain Name Service) za pretvorbu naziva Internet adresa u brojčane

adrese

LDAP (Lightweight Directory Access Protocol) za centralizirano upravljanje

korisnicima i pravima pristupa na mreži

NTP (Network Time Protocol) za sinkroniziranje ispravnog sistemskog

vremena i datuma računala.

b. NAČIN RADA NA INTERNETU

URL (Uniform Resorce Locator) je naziv koji se upisuje u Internet

preglednik kada želimo doći do neke Internet stranice. Internet preglednik zatim

kontaktira DNS da bi slovčanu adresu pretvorio u brojčanu. Kada dobije brojčanu

adresu, po njoj traži server na toj adresi i pomoću HTTP protokola od servera traži

web stranicu. Tražena web stranica dolazi do korisnika pomoću TCP/IP protokola.

U korporativnim računalnim mrežama se ne želi svim korisnicima dopustiti

pristup svim servisima. Stoga se koriste DHCP i LDAP protokoli za upravljanje

pravima pristupa. Kada korisnik upali računalo, ono se javi DHCP serveru i zatraži

za slobodnu TCP/IP adresu. Prilikom pokušaja pristupa bilo kojoj usluzi,

provjerava se pravo pristupa koje se definira pomoću LDAP protokola. Za

održavanje ispravnih datuma i vremena na svim računalima koristi se NTP

protokol.

Stranica: 9


c. PORTOVI

Za svaki protokol postoji standardni broj porta koji nije potrebno zapisivati u

URL. Ako je nekom protokolu dodijeljen drugi broj porta onda mora biti naveden u

URL-u.

Neki standardni portovi:

HTTP:80

FTP:21

SMTP:25

POP3:110

Telnet:23

d. INTERNET ADRESE

Adrese na Internetu služe da bismo znali gdje se nalazi neko računalo, osoba

ili sadržaj. Razlikujemo TCP/IP adrese i simboličke adrese, a DNS serveri su

zaduženi za ispravnu konverziju između simboličke i TCP/IP adrese.

TCP/IP adrese su jedinstvene brojčane adrese računala spojenih na Internet.

Sastoje se od 4 broja odvojena točkama (32-znamenkasti binarni broj prikazan sa 4

okteta)

npr. 213.191.128.51

Simboličke adrese su sastavljene od imena računala, imena domene i

vrhovne domene, a koriste se jer se lakše pamte od IP adresa

npr. www.iskon.hr

Ime računala je obično proizvoljno ili se daje prema usluzi koju obavlja. Ime

domene određuje tvrtka ili organizacija koja je vlasnik te domene. Ime vrhovne

domene uglavnom označava čime se tvrtka bavi.

npr. .com-commercial (komercijalne organizacije)

Stranica: 10

http://www.iskon.hr/


.gov – government (vladine ustanove)

.org – organization (ostale organizacije)

ili označavaju dvoslovne kodove zemalja

npr. .de – Njemačka

.uk – Ujedinjeno Kraljevstvo

.hr - Hrvatska

URL adresa određuje točnu lokaciju datoteke na računalu, a sastoji se od

naziva protokola koji se koristi, adrese računala, porta, imena direktorija i imena

same datoteke.

npr. http//podrska.iskon.hr/podaci.html

E-mail adrese određuju osobu (korisnika) i poslužitelj koji korisnik koristi za

primanje e-mail poruka.

npr. [email protected]

e. SERVISI NA INTERNETU

Servisi na Internetu su pridonijeli popularnosti Interneta jer su omogućili

jednostavan pristup resursima. Zasnivaju se na arhitekturi klijenata i poslužitelja

(client/server arhictecture). Poslužitelj (server) je računalo stalno spojeno na

Internet, koje pruža neku mrežnu uslugu odnosno servis. Klijent (client) je

korisničko računalo, odnosno program koji koristi neku od usluga (web klijent ili

preglednik-FireFox, IExplorer..).

E-mail (Electronic Mail)- omogućuje elektroničko stvaranje poruka, njihovo

slanje kroz mrežu i čitanje. To je danas jedan od najviše korištenih servisa i

svakodnevno poslovanje je potpuno nezamislivo bez e-maila.

World Wide Web (www, web) omogućuje stvaranje, manipulaciju,

organizaciju i pretraživanje multimedijskih dokumenata. Velika prednost

Stranica: 11

mailto:[email protected]


dokumenata na Internetu je mogućnost njihovog međusobnog povezivanja pomoću

hipertekstualnih veza. To su posebno označeni dijelovi dokumenta koji sadrže vezu

na neki drugi dokument. Način povezivanja međusobnim vezama je definiran

HTML (HyperText Markup Language) – jezikom za opis hipertekstualnih

dokumenata.

Telnet omogućuje korisniku s dopuštenjem da koristi resurse udaljenih

računala. Ovaj servis se ne koristi u široj primjeni jer nije grafički servis, a također

je potrebno i neko vrijeme za učenje korištenja resursa udaljenih računala. Telnet se

najčešće koristi u industrijskim okruženjima.

Newsgroups je servis koji omogućuje odvijanje rasprave skupine ljudi o

temama od zajedničkog interesa. Ovaj servis se danas jako malo koristi jer su se

pojavili servisi na Internetu koji ispunjavaju istu svrhu, ali su puno jednostavniji za

korištenje.

Postoje dva popularna servisa koja se koriste za razmjenu datoteka. Stariji

servis je FTP (File Transfer Protocol) koji omogućava prijenos datoteka s jednog

računala na drugo. Taj servis je i danas u upotrebi, iako ga sve više zamjenjuju

moderniji servisi koji su sve lakši i sigurniji za korištenje. Noviji servisi se nazivaju

servisi za dijeljenje datoteka (File Sharing Services). Najpoznatiji predstavnici su

Kazaa i Napster koji se najviše koriste za razmjenu velikih datoteka s

multimedijalnim sadržajima (glazba, filmovi, …). Najveći problem tih servisa je

povreda autorskih prava jer veliku većinu podataka koja se dijeli preko njih čini

nelegalna distribucija glazbe i filmova. Stoga su ti servisi u pravnim problemima te

se pokušavaju udružiti s multimedijalnim izdavačima kako bi naplaćivali dijeljenje

djela s autorskim pravima. Najuspješniji u tom procesu je iTunes servis koji pruža

mogućnost preuzimanja glazbe uz plaćanje male naknade.

Postoje i servisi za trenutnu razmjenu poruka (Instant Messaging) koji

omogućavaju trenutnu razmjenu poruka preko Interneta. Zanimljivo je stajačište

Stranica: 12


pojedinih tvrtki prema tim servisima. Dok neke tvrtke smatraju da njihovi djelatnici

troše previše vremena na privatnu komunikaciju pomoću tih servisa te ih

zabranjuju, druge tvrtke su prepoznale mogućnosti brze komunikacije i proglasile

servise za trenutnu razmjenu poruka službenim načinom komunikacije.

7. NAČINI POVEZIVANJA NA INTERNET

Postoji više načina za spajanje na Internet. Do prije nekoliko godina jedini

mogući način spajanja je bio modemska veza od korisnika do pružatelja usluge

pristupa Internetu. Modemske veze su ograničavale korisnike jer su bile relativno

spore i nepouzdane. Od tada je uvedeno nekoliko novih načina spajanja. Prvi je bio

ISDN. ISDN je veliki korak naprijed u odnosu na modemsku vezu jer se radi o

digitalnoj vezi koja donosi nešto veću brzinu, ali puno veću pouzdanost veze.

Kako je rasla količina sadržaja na Internetu, tako je rasla i potreba za sve

bržim vezama. Prije dvije godine je u Hrvatskoj prvi put ušla u upotrebu ADSL

veza. Kod ADSL načina spajanja se radi o analognoj vezi, ali je brzina takve veze

barem dvadesetak puta veća od najbrže moguće modemske veze. Bitno je istaknuti

i da je pouzdanost ADSL veze puno veća nego modemske. Nažalost, postoji i

ograničenje ADSL načina spajanja jer maksimalna brzina koju je moguće ostvariti

opada s udaljenošću korisnika od telekomunikacijske centrale davatelja usluge.

Razvojem mobilnih mreža, omogućeno je spajanje na Internet koristeći i

neke protokole prvenstveno namijenjene mobilnim uređajima. Danas najčešće

korišten način je GPRS, ali se već naveliko radi na uvođenju mobilnih mreža treće

generacije (UMTS). U Hrvatskoj je moguće već sada koristiti i nadgradnju UMTS-

a koja se zove HSDPA koja pruža brzinu veze kao ADSL, a velika prednost je

mobilnost. Nažalost, ova usluga je dostupna u samo nekoliko gradova i samo kod

jednog operatera.

Stranica: 13


8. BUDUĆNOST INTERNETA

Sudeći po brzom razvoju Interneta u posljednjih 15 godina teško je

predvidjeti što će se događati u slijedećih deset godina. Sada možemo kazati samo

neke opće smjernice kako će se Internet razvijati.

Razvoj Interneta ide u više smjerova paralelno. Jedan od smjerova je

pružanje sve više i više usluga na Internetu. Budući da cijena hardware-a pada iz

dana u dan, sve je lakše doći do potrebnih računalnih resursa na Internetu. Tako se

nazire razvoj i upotreba poslovnih aplikacija isključivo preko Interneta. Čak se

pojavljuju i prve zamjene za uredske računalne aplikacije (za obradu teksta, tablični

kalkulatori i sl.) koje se koriste na Internetu. Uz njihovo korištenje, moguće je

koristiti i diskovni prostor na Internetu kao svoj lokalni disk. Time se korisnicima

omogućava da imaju pristup do svojih aplikacija i dokumenata s bilo kojeg

računala koji ima pristup do Interneta, jer se računalo koristi samo kao tanki klijent

za pristup Internetu.

Očekuje se sve veća upotreba Interneta u elektroničkom trgovanju. Već je

jako zaživio trend trgovanja u B2B (Business to Business) poslovanju. B2C

(Business to Customer) elektronička trgovina se razvija sporije zbog čestih krađa

brojeva kreditnih kartica. Poboljšanjem sigurnosnih protokola i razvojem

pouzdanih trgovina, i ovaj dio elektronskog trgovanja bi se treba povećavati.

Veliki dio razvoja Interneta će svakako biti u području zabave, pogotovo

računalnih igara, dijeljenja i prodaje glazbe i filmova.

Sa sve većim povećanjem kvalitetnih sadržaja, privlači se i veći broj

korisnika. Posljedica tog efekta je sve veći prihod Internet kompanija od prodaje

oglasnog prostora na Internetu. Internet je već sada postao važan medij za

oglašavanje, a u budućnosti će postati još važniji.

Stranica: 14


Postoje crna predviđanja da će razvoj Interneta uzrokovati propast tiskanih

medija. Ipak, budući da radio i televizija nisu uzrokovali propast tiskanih medija,

tako neće ni Internet. Rezultat bi mogao biti samo smanjenje prodaje dnevnih

tiskovina jer se sve više ljudi informira o dnevnim događanjima preko Interneta

umjesto da kupuje dnevne novine. Ali tjednici, mjesečnici i specijalizirani magazini

će uvijek imati svoje čitatelje.

Očekuje se veliki napredak na području multimedije kod koje se Internet

koristi samo kao infrastruktura za prijenos velike količine podataka. Tako se

ponegdje već uvode takozvane trostruke (tripple play) usluge. U osnovi se radi o

ideji da se preko Interneta prenosi telefonski signal (VoIP), televizijski signal i

podaci s Interneta. Korisnik plaća samo priključak na Internet i pretplatu na

specijalizirane televizijske programe. Preko Internet priključka koristi telefon s

tehnologijom prijenosa glasa preko Interneta (VoIP), gleda televiziju i koristi

standardni Internet priključak.

Iz svega navedenog vidimo da nas čeka svijetla budućnost.

Stranica: 15

super udradjen seminarski rad, istorija interneta i jos malo o protkolima i internet servisima na na...

Documents