sunčana paro vidolin - mala knjižica sjemena

8/19/2019 Sunčana Paro Vidolin - Mala Knjižica Sjemena

1/44


2/44


3/44

Vukomerić, svibanj 2015.

Moja knjižnica

sjemena


4/44


5/44

Uvod

Što je bioraznolikost?

Zašto je bitna bioraznolikost?Sjemenka (od početka do početka)

Sjeme u našem vrtu

Gdje nabaviti sjeme?

Kako posijati sjemenke?

Koliko dugo treba čekati sjemenke?

Biologija oprašivanja i čuvanje sortne čistoće

Uzgoj i zaštita od bolesti Odabiranje najboljih

Čišćenje

Suho čišćenje

Mokro čišćenje

Čuvanje

Razmjena sjemena

Knjižnice sjemena

Kazalo pojmova

4

4

49

11

11

12

15

17

1921

22

23

24

25

26

27

29

Sadržaj


6/44

Zeleni alatići4

Uvod

Što je bioraznolikost?

Bioraznolikost je sveukupna raznolikost života na Zemlji, a obuhvaća

genetsku raznolikost unutar pojedinih vrsta, te raznolikost vrsta istaništa u kojima se one javljaju. Genetska je raznolikost važna kakobi vrsta zadržala gene kojima će se prenositi pozitivna svojstva napotomstvo, kao što su prilagodba na uvjete okoliša, otpornost nabolesti itd.

Zašto je bitna bioraznolikost?

Raznolikost vrsta i njihovih staništa pokazatelj je zdravog *ekosustava.Što je veći broj vrsta u *prehrambenoj mreži, bolji su uvjeti za njihovo,pa tako i za naše preživljavanje. *Tradicijske sorte našeg podneblja,a posebno one koje sami izabirete iz godine u godinu sve se višeprilagođavaju vrtu u kojem rastu i s vremenom ćete dobiti *sorte kojesu otpornije na bolesti i štetnike.

Za ekološku proizvodnju to je od presudne važnosti. Sjeme i sadnice

tradicijskih sorti je teško nabaviti. Još prije pedesetak godina kupovanjesjemena je ušlo u modu istovremeno sa stavom da sve vezano zaselo predstavlja nešto nazadno i zastarjelo, dok isključivo industrijapredstavlja napredak.

Međutim, trgovine nude vrlo ograničen broj sorti i sve su oneprilagođene mjerilima industrije. Koliko su mjerila industrije strogopropisana i usmjerena na praktičnost, jednoličnost i strojnu obradu,dokazuje i činjenica da većina ljudi uopće ne zna da postoji plavikrumpir, žuta rajčica, bijeli patlidžan, ljubičasta mrkva. Međutimrazličite sorte povrća se ne razlikuju samo bojom nego i oblicima i


7/44

5

teksturama. To nisu nebitni detalji –*monokultura usjeva je posljedicaograničenog načina razmišljanja i neshvaćanja važnosti bioraznolikosti.Bitno je imati izbor. Raznolikost naših gena, naše prehrane i našihnavika je ono što nas drži zdravima a ponekad i čini presudnu životnu

važnost.

Kao povijesni primjer iz kojega možemo puno naučiti, navest ćemo Veliku irsku glad koja je trajala između 1845. i 1849. godine. Umrlo jepreko milijun ljudi, a još toliko je emigriralo iz zemlje. Problem je biou krumpiru. Krumpir je bio jedini razlog zbog čega je toliko ljudi uopćemoglo živjeti na tako surovom području lošem za poljoprivredu. Greškase desila kada su svi počeli uzgajati svega jednu dvije sorte krumpira uogromnim količinama. I tako, kada se zarazio jedan krumpir gljivičnom

↑ Različite sorte kelja, krumpira i mrkve


8/44

Zeleni alatići6

bolesti zvanom *plamenjača (krumpirova plijesan) legenda kaže da sepreko noći plijesan proširila i na sva druga polja krumpira oduzimajućiljudima jedini pravi izvor hrane. Da je bilo raznolikih sorti krumpira, bilobi se lakše oduprijeti, usporiti zarazu, pronaći otpornu vrstu.

Krumpir je porijeklom s Anda i tamo su ga uzgajali baš na taj način,tj. mnogo različitih sorti istovremeno u različitim uvjetima, i to narazličitim nadmorskim visinama kako bi se zaštitili i osigurali protivovakvog mračnog scenarija koji je zadesio Irsku.

Većina zemlja svijeta, pa tako i Hrvatska ima svoje nacionalne*banke gena gdje se u kontroliranim uvjetima čuvaju uzorci raznih sorti*kultiviranih vrsta. Međutim sjeme nije stvar nego živi zametak biljkekoji čeka pravi trenutak da izađe iz svoje sigurne ljuskice na svijetlo

dana. Svaka sjemenka ima ograničeno vrijeme koje može provesti umirovanju, za neke vrste je to svega nekoliko godina. Zato je potrebnosve uzorke redovito razmnožavati. Sjeme se može čuvati i dubokozamrznuto na niskim temperaturama. Navest ćemo jedan primjer koji

je zapanjio znanstvenike u Rusijikada su otkrili sjeme Silenestenophylla, sibirskog cvijetakoje je vjeverica iz ledenog

doba zakopala kao svoju zalihuna koju je zaboravila (kao štočesto i današnje vjevericerade). Njena zaliha sjemenkiiskopana je sa dubine od 38metara ispod vječno zaleđenogpermafrosta zajedno s kostimamamuta, dlakavog nosoroga

i bizona, a testovi potvrđujuda su stare 32 000 godina.Neke od tih sjemenki i nakontoliko dugo vremena zbogposebnih uvjeta u kojima su senalazile uspjele su proklijati iizrasle su u prekrasnu biljku sbijelim cvijetićima vrlo sličnimdanašnjoj vrsti koja se nalazi natom području.

↑

Biljka koja je izrasla iz sjemenapronađenog u permafrostu


9/44

7

Prema procjenama FAO (Organizacija za hranu i poljoprivreduUjedinjenih naroda) raznolikost kultiviranog bilja smanjila se za 75%tijekom 20. stoljeća, a trećina od onoga što je ostalo bi moglo bitiizgubljeno do 2050.

Uslijed ove ozbiljne prijetnje koja je izazvana *klimatskimpromjenama, otvoren je 2008. godine svalbardska riznica sjemena(Svalbard Seed Vault) – svojevrsni divovski podzemni sef koji čuvabiološku raznolikost cijelog svijeta. Nalazi se u Norveškoj, samo

↓ Ulaz u Svalbard i dugačak hodnik koji štiti od potresa i drugih opasnosti


10/44

Zeleni alatići8

1300 km od Sjevernog pola u području *permafrosta. Osmišljen jekako bi se na vrijeme mogli predvidjeti svi scenariji u slučaju ekološkekataklizme. Svaka zemlja svijeta ima pravo potpuno besplatno pohranitisvoju kolekciju i ona zauvijek pripada toj zemlji, s time da je sačuvanau Svalbardu kako bi u slučaju bilo kakve katastrofe ili vrlo vjerojatnijepostupnog zaborava ostala sačuvana bioraznolikost *kultiviranog bilja injihovih divljih srodnika o kojoj ovisi naše zdravlje i bogatstvo.

→ Ulaz u prostorije gdjese drži sjeme

↓Police sa kutijama ukojima se čuva sjeme izsvih zemalja svijeta


11/44

9

Sjemenka– od početka do početka

Svaka sjemenka je malo bogatstvo. U svojoj zaštitnoj ljuskici ona skrivanovi život. Samo po izgledu sjemenke teško je procijeniti koja biljka ćeizrasti iz nje. Evo primjera sjemenki nekih povrtnih biljaka. Na plakatu

pod naslovom Porodice probajte pogoditi koja sjemenka pripada kojojbiljci.Svaka sjemenka sadrži embrij biljke i *endospermu koja sadrži

hranjive tvari, zaštitnu ovojnicu u kojoj je sve uspavano i sakriveno ,te zaštitnu čahuru – plod - koji može biti čvrst ili mekan, a cilj mu jeprenošenje sjemena na novo tlo što dalje od izvorne biljke. Ovo je vrlovažan cilj za svaku biljku jer ono što je zajedničko svim biljkama jest dasu vezane korijenom za jedno mjesto iz kojeg onda izrastaju u širinu

i visinu. Kada bi sjemenke pale samo na tlo ispod sebe, vrlo bi brzonastala prevelika gužva jer svaka biljka zahtjeva svoj životni prostor kojiće joj osigurati dovoljno hrane i vode za dobro zdravlje.

Biljke su vrlo snalažljive po pitanju ovog problema i pronašle subezbrojne načine kako bi se rasprostranile. Uspjele su upregnutimnoge zakone *aerodinamike i mehanike u svoju korist, a očito dobropoznaju i fiziologiju životinja i psihologiju ljudi, pa su stvorile slasnemekane plodove oko svojih sjemenki kako bi ih mi ubrali i prenijeli

sjemenke (koštice) otporne na želučane kiseline u nove krajeve. Nonisu sve sjemenke za jelo, neke su vrlo otrovne čak i smrtonosne takoda je vrlo bitno dobro poznavati biljku i plod prije nego što se ubere za

jelo.Sjemenke na plakatu pod naslovom Kako se prenosi sjeme? koriste

vjetar kao padobran, oponašaju rad elise, koriste kuke, glume soljenku,eksplodiraju, ljepe se ili tvore neprobojnu ljusku koja mami životinjei ljude da ih sakupljaju i raznose. Pokušajte odgonetnuti kako se kojesjeme prenosi.


12/44

Zeleni alatići10

Mnogi primjerci voća i povrća koje koristimo u svojoj prehranisu zapravo sjemenke okružene mesnatim tkivom punim vitamina i*antioksidansa, iznimno zdrav i nezamijenjiv dio svakodnevnog obroka.

Na plakatu Gdje se nalazi sjemenka? pokušajte pronaći rješenjeNajveća sjemenka na svijetu je “coco de mar”, “sea coconut”,

“double coconut” (Lodoicea Maldivica)! Može imati opseg od čak 50cm. U sebi sadrži zrak kako bi mogao plutati što dalje od svojeg drveta,zabilježeno je da su neki kokosi preplovili i 2000 km oceana prije nego

što su se nasukali na plažu. Veliki dio dnevne hrane dolazi izravno iz sjemenki. Kruh, pizza,tjestenina, riža... sve su sjemenke različitih vrsta trava koje se melju ubrašna i bezbrojne druge proizvode, istiskuju ulja ili se samo oljušte ikoriste čitava.

Pokušajte odgonetnuti za što sve koristimo sjemenke na plakatuZa što koristimo sjemenke?.

↑ Coco del mar


13/44

11

Sjeme u našem vrtu

Gdje nabaviti sjeme?

Vjerojatno ste već nestrpljivida stavite ruke u zemlju iposijete sjeme. U vlastitomvrtu najviše ima smisla čuvati*tradicijske sorte koje stenaslijedili od bake ili dobili odnekoga tko se bavi njihovimočuvanjem (rođaka, susjeda,

prijatelja, proizvođača povrća odkojeg redovito kupujete i sl.)U Hrvatskoj ima nekoliko udruga koje se bave očuvanjem genetske

raznolikosti bilja i od njih možete prema njihovim pravilima dobitimale količine sjemena za razmnožavanje. Razmjene sjemena kojeorganiziraju predstavljaju mjesto susreta sjemenara i tamo ćetenajčešće moći nabaviti sjeme i dobiti upute za njegovo uzgajanje.Razmjene sjemena se najčešće održavaju zimi ili u rano proljeće. Uz

redovan rad vaše knjižnice sjemena pokušajte sezonski organiziratii razmjenu sjemena i okupiti sjemenare iz svoga kraja. Na kraju ovebrošure naći ćete upute kako to učiniti.

*Ekološki poljoprivrednici, posebno *biodinamičari često čuvajusjeme na gospodarstvu, pa ćete ga ponekad pronaći na sajmovimaekološke poljoprivrede. Sjeme nekih kultura isto je kao plodovi kojekoristimo za hranu, pa ako kupujete od provjerenih uzgajivača kojiuzgajaju tradicijske sorte, neke plodove moći ćete posijati ili uzetisjeme, samo vodite računa o tome da su plodovi potpuno zreli. Možeterecimo, umjesto da sve pojedete posijati grah, soju, kukuruz kokičar,

Od jedne sjemenke rajčiceizraste cijela biljka koja rodi

npr. 18 plodova, svaki taj plodsadrži otprilike 60 sjemenki, to

je sveukupno 1080 sjemenki odsamo jedne s kojom ste započeli.


14/44

Zeleni alatići12

posaditi češnjeve češnjaka i ljutike, uzeti sjeme iz nekih finih rajčica ili jako zrele paprike ili tikve. Nećete to moći recimo s krastavcima jer seoni za jelo beru prije nego što potpuno dozriju, slično kao i grašak. Nezaboravite napisati sve podatke koje ste saznali od uzgajivača, jer je

uz tradicijske sorte važno očuvati i znanja o njihovom uzgoju, tradicijupripremanja i dr.

Kako posijati sjemenke?

Neke vrste možemo izravno sijati na vrt u proljeće, ali mnogezahtijevaju da ih se posije prvo u zaštićeno područje kao što je klijalište

pokriveno staklom odozgo ili čak u posudu u zatvorenom prostoru.Različite vrste imaju različitu sposobnost podnošenja hladnoće. Nekevrste mogu bez problema prezimiti u vrtu pod snijegom kao npr. blitva,raštika, mrkva, a nekima treba dodatna zaštita u obliku sloja slame ili ih

↓ Kako pravilno posijati sjemenke?


15/44

13

možete pokriti zaštitnim tkaninama. Većina vrsta koje volimo uzgajati je zapravo iz toplijih krajeva i neće moći prezimiti u kontinentalnoj zimi,upravo suprotno, prvi znak mraza može uništiti cijeli usjev. Zato je vrlovažno ne posijati biljke prerano na otvorenom, niti ih prerano presaditi

van na otvoreno. Unatoč tome što želimo da naše biljke što prije počnusa svojim razvojem kako bi što prije ubrali plodove svoga rada, napravitićemo si veliku štetu ako ih uništi ili oslabi mraz i preniske temperature.

Korijenaste kulture je poželjno izravno sijati u gredicu gdje će iostati jer bi presađivanje moglo ozbiljno smetati razvoju korijena. Uslučaju prevelike gustoće radimo prorijeđivanje i ostavljamo najljepše

jedinke da se dalje razvijaju. Vanjski mini *staklenik možemo vrlolagano izraditi s par dasaka i starim prozorom. Prozor bi trebao imati

određeni nagib i cijeli staklenik okrenite prema jugu kako bi što višesunca grijalo staklenik. Ako sijete u zatvorenom možete koristiti bilokakve spremnike, različitih veličina i oblika. Nije potrebno da budupreduboki pošto će se mlade biljke u njima razvijati tek par tjedana.

Biljkama je svako presađivanje stres, a svaki stres usporavanapredak i stoga ga želimo izbjeći. Stres presađivanja biti će manji akopresadnici minimalno oštetimo korijen tijekom presađivanja u trajnu

↓ Presadnice na prozoru


16/44

Zeleni alatići14

lokaciju. To ćemo postići tako da sijemo svaku sjemenku u odvojenuposudicu (čašice od jogurta, plastične čaše) ili da veće posude iznutraodvojimo pregradama kako se korijenje ne bi ispreplitalo. Bitno je i jakodobro i jasno označiti gdje je što posijano jer jako mlade biljčice nije

lako raspoznavati pogotovo ako su iste vrste, a samo različite sorte.Kad smo jednom smjestili svoje sjemenke u zemlju u dobrooznačenim lončićima ili redovima na gredici potrebno je čekati i pazitina vlažnost. Sjeme i zemlja bi cijelo vrijeme trebali biti vlažni, ali nei previše mokri kako sjeme ne bi istrunulo. Ako nam se dogodi da sesjeme previše osuši, postoji šansa da ono ne nikne jer mu je taj stresuništio sposobnost klijanja. U zatvorenim prostorima postoji velikašansa da nam se to dogodi radi visoke temperature, a možemo si

pomoći tako da prekrijemo lončiće prozirnom folijom koja će zadržavativlagu nisko uz zemlju.

→ Stadijiklijanjasjemenke


17/44

15

Na gredicama možemo u istu svrhu koristiti *geotekstil (pričvrstiteda vjetar ne bi otpuhao) ili fino razbacati komadiće slame. Sjemenkamaza klijanje nije potrebno izravno sunce pa sve do trenutka klijanja nijepotrebno izlagati lončiće na izravno sunce jer nam to može samo

otežati zadatak održavanja stalne vlage. Neke sjemenke izniknu većkroz par dana, a nekima treba i više tjedana. Potrebno je strpljenje jer je svaka sjemenka biće za sebe. Iako znamo otprilike vrijeme za svakuvrstu potrebno za klijanje to može varirati.

Kada sjeme počne klijati, primjetit ćete korjenčić koji traži zemljuprema dolje i koji se usidrio. Zatim se sjeme podiže prema gore iodbacuje svoju sjemenu ljuskicu. Prvo će se pojaviti kotiledoni, to

su prva dva lista. Tek sljedeći par listića zovemo pravim listovima. Uslučaju da smo mlade biljke posijali u zaštićenom prostoru potrebno ih je presaditi na njihovu trajnu lokaciju. To ćemo učiniti kada vremenskiuvjeti dozvole tj. kad zemlja postane dovoljno topla i prestane opasnostod mraza. Također je bitno da naše presadnice ne postanu prevelike zasvoje lončiće jer će im u tom slučaju ponestati hranjivih tvari i korijenjebiti preveliko za lončić, pa će presađivanje opet biti stres za biljku jer jeu tom slučaju potrebno pročešljati korjenje i usmjeriti ih prema dolje.

Koliko dugo treba čekati sjemenke?

Prema trajanju životnog ciklusa, biljke dijelimo na jednogodišnje,dvogodišnje i trajnice. Jednogodišnje biljke daju sjeme već prve godinei lako ih mogu razmnožavati i sjemenarski početnici. Dvogodišnje jepotrebno ostaviti da prezime u vrtu ili skladištiti gomolje, zadebljalo

korijenje, lukovice i saditi drugo proljeće kako bi procvalo i dalo sjeme.U uvjetima blage *mediteranske klime većina dvogodišnjih vrstaprezimit će u vrtu, a u kontinentalnim dijelovima neke vrste (peršin,pastrnjak, kupusnjače, blitvu, matovilac, postrnu repu) možete predzimu zagrnuti slamom ili sijenom ako ih ostavljate na gredicama.

Trajnice uglavnom daju sjeme godinu ili više nakon što suposađene, a kasnije se same obnavljaju i šire. Razmnožiti ih možete

jednostavnim dijeljenjem busena. Iznimka je luk gdje ciklus traje trigodine: prve godine iz sjemena dobijemo lučicu, druge od lučice velikulukovicu i tek treće ponovo dolazimo do sjemena.


18/44

Zeleni alatići16

↓ Životni ciklus jedne sjemenke

, , , , , , , , , ,, , , , …

, , , , , ,, , , , , ,, , , , , ,, …


19/44

17

Biologija *oprašivanja i čuvanje sortne čistoće

*Pelud padne na njušku tučka, cvijet je oplođen i razvija se plod.Razlika je jedino u tome kako pelud dolazi do tučka. Kod nekih vrsta

sve se to odvija na istoj biljci i za njih kažemo da su samooplodne.Takve vrste vrlo je lako uzgojiti da se biljke međusobno ne križaju,da potomstvo zadrži ista svojstva i može ih uzgojiti svaki početnik.Ostale vrste zovemo stranooplodne. Za njihovo oprašivanje najčešćesu zaslužni vjetar i kukci. Vjetar nosi pelud vrlo daleko, moguće jeoprašivanje biljaka koje su čak i kilometar udaljene. Kod kukaca to ovisio vrsti i njihovom dometu kretanja. Najbolji oprašivači među kukcimasu bumbari, pčele i drugi njihovi srodnici. Svi takvi kukci imaju dlake

na koje se pelud lako hvata i tako prenosi s jedne biljke na drugu. Zbogtoga je u vrtu dobro imati košnice kao i cvijeće koje privlači kukce.

↑ Rasplodni organi jednog cvijeta

, , , …

, , , , ,, …

, , , , ,, , …


20/44

Zeleni alatići18

Kod stranooplodnih vrsta, puno je veća raznolikost jer semeđusobno križaju, ponekad čak i s divljim srodnicima (mrkva sdivljom mrkvom, pastrnjak s divljim pastrnjakom). Da bi razumjeli kojese biljke mogu međusobno križati potrebno je znati malo *botanike.

U botanici vrsta je definirana kao skup genetski srodnih biljaka koje semogu križati i davati plodno potomstvo.Različite sorte unutar iste vrste mogu se križati. Primjerice, sadimo

li ljute paprike pokraj slatkih, sljedeće će godine gotovo sve biti ljute,ali neće se križati primjerice mrkva i peršin ili kopar i komorač. Unutarvrste razlikujemo različite forme, varijetete i sorte. Bez obzira na tošto se nama dvije kulture mogu činiti potpuno različitim, one suponekad samo forme iste vrste i mogu se križati. Sve ono što zovemo

kupusnjače – kupus, kelj, raštika, prokulice, cvjetača i brokula u stvarisu forme vrste latinskog naziva Brassica oleracea. Istoj botaničkoj vrstipripadaju i blitva i cikla, pa će se u vrtu križati ako ih uzgajate za sjemeiste godine.

Križanje ponekad može dati zanimljive rezultate, ali najčešćeželimo sačuvati ista svojstva sorte koju uzgajamo i tada trebamoprimijeniti neku od metoda izolacije ili oprašivati ručno. Izolacija možebiti vremenska, prostorna ili postavljanje različitih ograda. Križanje

možemo smanjiti postavljanjem pregrada visokih biljaka. Nekad suljudi često biljke za sjeme sadili usred polja kukuruza, suncokreta i sl.Prostorna *izolacija znači da različite sorte sadimo daleko jednu od

druge. Udaljenost ovisi o načinima oprašivanja, pa dvije sorte graškamogu biti udaljene i 1 m dok je između dvije sorte krastavaca potrebno150 m razmaka. Zbog toga je u malim vrtovima teško održavati velikekolekcije.

Tome možemo doskočiti postavljanjem kaveza od geotekstila ili

nekog drugog prozračnog materijala koji propušta vodu ali ne i kukce.Možemo izolirati samo jedan cvijet, cijelu biljku ili čitavu gredicu.Kavezi se postavljaju prije cvatnje i zadržavaju kukce koji se tamo

zateknu dok cvatnja ne završi, tako da ne mogu oploditi cvijet nekedruge sorte. Najsigurnija je ipak metoda vremenske izolacije, a to jekad u isto vrijeme cvate samo jedna sorta koju želimo razmnožiti,primjerice, jedne godine uzgojimo i razmnožimo jednu sortu, drugegodine drugu itd. Ovdje dolazi do izražaja važnost razmjene sjemena.Ako smo jedne godine u malom vrtu razmnožili kelj onda nismo moglirazmnožavati ostale kupusnjače da se ne križaju, pa ćemo na razmjenirazmijeniti viškove za sjeme ostalih vrsta koje nam nedostaju.


21/44

19

Uzgoj i zaštita od bolesti

Biljke za sjeme u pravilu trebaju nešto veći razmak kako bi mogleu potpunosti razviti sve karakteristike, razbujati se i dati brojnopotomstvo, a bitno je i redovito plijevljenje. Najčešće ih prorijeđujemoodabirući najbujnije ili se to događa spontano tako da sitnije biljkepoberemo za hranu, a one ljepše čuvamo (na primjer kod salate).

Važno je znati i da je za održavanje sorte potrebno bar 10-15 biljakaili više od 1 m² za biljke koje sijemo u masi poput žitarica, maka,matovilca ili rikole (u literaturi se mogu naći različiti podaci, a razlika

je i od vrste do vrste). Ako čuvamo sjeme od svega nekoliko biljaka

↑ Zaštitni kavez za jedan cvijet, pojedinačnu biljku i cijelu gredicu


22/44

Zeleni alatići20

može se dogoditi da se ono „izrodi“ tj. da potomstvo ne bude višetako bujno i ukusno. To je rezultat manjka genetske raznolikostiunutar populacije. Samooplodne vrste manje su osjetljive na veličinupopulacije jer prirodno traže manje raznolikosti. Kod stranooplodnih

vrsta raznolikost unutar jedne sorte znatno je veća i potrebne su većepopulacije. Posebno su osjetljivi mrkva (najmanje 30, ali i 50-100biljaka) i kukuruz (najmanje 100 m², a sjeme se uzima samo iz središtapolja, ne i s rubova).

U ekološkoj poljoprivredi *prevencija je i više od pola zdravlja,pa trebamo paziti na higijenu (uklanjanje bolesnog lišća ili drugihostataka) i na pravilnu, umjerenu ishranu bilja kako bi stvorile*imunitet. Pomoći će i prevencija čajevima od ljekovitog bilja kao što

su preslica, pelin i dr.Bolesti se često šire sjemenom, pa je važno uzimati sjeme samo sazdravih biljaka kako se bolesti ne bi širile.

Zaštita sjemena toplom vodom. Neke bolesti koje seprenose sjemenom možemo suzbiti tako da ih potapamo u voduzagrijanu do temperature koja ubija gljivice i bakterije, a ne smanjuje*klijavost. To djeluje recimo za suzbijanje suhe truleži i pjegavosti

kupusa, sivu pjegavost celera i neke druge bolesti koje se prenosesjemenom. Sjeme se stavlja u platnene vrećice, zaveže i potapa u vodukao kad kuhamo čaj. Temperatura vode mora biti precizno određena irazličita je za svaku vrstu, kao i trajanje takvog namakanja.

, , ,

, ,

, , ,

20 °C

, ,

Nakon namakanja sjeme rasprostremo na tanjurić i sušimo, a kada je potpuno suho spremamo u staklenke.


23/44


24/44

Zeleni alatići22

biljke. Ona mora biti zdrava, bujna, karakteristike sorte trebaju bitidobro izražene. Odabiranjem se možemo i malo igrati i s godinamamožemo dobiti sjeme koje je najprilagođenije našim zahtjevima. Naprimjer čuvanjem sjemena biljaka koje prve dozrijevaju postići ćemo

učinak da nam ta sorta uvijek rodi ranije. Povremenim uzgojemsorti iz drugog podneblja i dopuštanjem križanja s onim koje trajnouzgajamo možemo dobiti otpornije biljke i druge zanimljive rezultate.

Čišćenje

Kako bismo druge godine sjeme mogli ravnomjerno zasijati, važno jeda ono bude čisto. To podrazumijeva micanje svih dijelova usplođabilo ono mesnato ili suho. Upravo po tome razlikujemo suhe i mokrepostupke čišćenja.

Suho čišćenje Velik dio vrsta ima sjeme koje se suši na biljci. Najbolje je pustiti da sepostupak sušenja odvija u vrtu što je dulje moguće. Sjeme ponekad

↑ Pribor za čišćenje sjemena


25/44

23

ranije ispada pa ga je potrebno skupiti i kad nije potpuno zrelo. Tadase vade cijele biljke s korijenom, skupe u snopove, zavežu i stavljaju upapirnate ili platnene vreće ili plahte i objese naopako na prozračnomjesto u sjeni. Tamo se čuva dok se potpuno ne osuši, a sjemenke kojepadnu ranije ne rasipaju se uokolo po vrtu. Nakon sušenja, da bismo

↑ Sita za prosijavanje sjemena

↓ Sušenje sjemena na prostrtim plahtama

↑ Papirnata vreća za

čuvanje sjemena koje lakopobjegne na vjetru


26/44

Zeleni alatići24

lakše odvojili sjeme od ostataka ploda možemo vreće ili plahte laganoudarati drvenim batom ili gaziti tenisicama te istresti tako usitnjenisadržaj na sito i prosijati. Prosijavanjem se rješavamo grubih ostataka,a sitnu pljevu možemo ispuhati prebacivanjem sjemena na laganom

vjetru ili prebrati ručno ako imamo manje količine.

Mokro čišćenjeMokri postupak uključuje vađenje sjemena iz sočnih plodova kao štosu krastavci, rajčice i sl. Tu nam pomaže prirodna *fermentacija kojomse razgrađuje sluz koja obavija sjemenke, a ujedno i štiti od nekihbolesti. Sočni dio ploda sa sjemenom izdvoji se u staklenku ili šalicu iostavi tjedan dana da fermentira (1). Može se pokriti tanjurićem, ali ne

i čvrstim poklopcem kako bi ostalo dovoljno zraka (2). Nakon toga sesjeme prebaci na cjediljku i ispire pod mlazom vode (3), a potom osuši(4).

↓ Postupak mokrog čišćenja paradajza


27/44

25

Čuvanje

Zlatno pravilo je čuvanje na što sušem i što hladnijem. Kada je sjemesuho može se duže vrijeme čuvati na niskim temperaturama, a važno

je i da bude u mraku. Kako je sjeme živo njegova klijavost ne trajevječno i zato je kolekciju potrebno često regenerirati. Klijavost neprestaje odmah nego pomalo opada iz godine u godinu. Nakon godinu-dvije isklijat će sve sjemenke, kasnije sve manji i manji postotak. Sjemese najbolje čuva u staklenkama. S vremena na vrijeme treba pregledatikolekciju i paziti da sjeme ne navuče vlagu ili da ga ne napadnu bolestii štetnici (žišci na grahu i sl.). Papirnate vrećice nisu tako učinkoviteprotiv vlage niti štetnika, ali su praktične kada sjeme razmjenjujemo.

Neki stavljaju papirnate vrećice sa sjemenom u velike staklenke. Važno je da svaki uzorak bude pažljivo označen s obilježenom vrstom isortom, mjestom i godinom skupljanja. Dobro je čuvati i druge podatke(bilješke uzgajivača od kojeg smo ga dobili, kad smo posijali, kad jeproklijalo, kad je cvalo, kakvi su bili plodovi…) i fotografije.

↓ Očišćene sjemenke

↓ Sjemepohranjenou staklenkama

↓ Papirnate vrećice zaspremanje očišćenog sjemena


28/44

Zeleni alatići26

Razmjena sjemena

Razmjene sjemena vrlo su važne za održavanje navike očuvanjatradicijskih sorti jer pružaju mogućnost živog kontakta među vrtlarima i

jačaju društvene mreže lokalnih zajednica. Onima koji se tek žele okušati

u samostalnom čuvanju sjemena razmjena može biti odskočna daskada nabave sjeme i dobiju sve potrebne informacije i savjete.Kako organizirati razmjenu? Čak i ako nemate puno vlastitog

sjemena možete organizirati razmjenu pozivajući sjemenare koje steupoznali na sajmovima ili razmjenama u drugim gradovima, susjede,prijatelje, udruge ili druge škole. Razmjena sjemena također može bitiorganizirana u sklopu drugih manifestacija kao jedna od aktivnosti.Osnovna pravila su da se razmjenjuje sjeme koje je ekološki uzgojeno,

nije tretirano pesticidima, sjeme tradicijskih ili udomaćenih slobodnooprašujućih sorti.1. Najprije vam treba prostor – atraktivna je razmjena sjemena i

sadnica u vrtu, kao vrtna zabava, ali ako je vrijeme loše treba imatimogućnosti natkrivenog prostora. Prostor možete ukrasiti premavlastitim mogućnostima i ukusu. Izvrsno se uklapaju svi prirodnimaterijali, osušeni plodovi, granje sa sjemenom, lijepe fotografije,plakati...

2. Od opreme će vam trebati stolovi. Sve drugo ovisi o programu kojiste isplanirali3. Popratni programi mogu biti:

- razmjena znanja– predavanja, radionice (čišćenje sjemena, sjetva ili pikiranje

presadnica) ali i radionice tradicijskih vještina, rukotvorina,običaja, pripremanja tradicijskih jela

- izložbe – sjemena, plodova, tradicije vezane uz neke stare sorte -kulturni program

– nastupi lokalnog folklornog društva, zborova, bendova,


29/44

27

prikazivanje filmova, predstave kazališta pripovijedanja...- ponuda hrane i pića po mogućnosti iz tradicijske kuhinje i ostalih

ekoloških proizvoda (razmjena može biti dio sajma ekološkepoljoprivrede)

4. Razmjene su zanimljive medijima i najčešće će drage volje objavitiinformacije koje im dostavite.S obzirom na to da za sjeme uvijek trebate ostaviti bar desetak

biljaka, a one često vrlo obilno rode, dogodit će vam se da ćete imatidosta viškova. U tom slučaju ima smisla pokloniti svoj višak sjemena

jer ako činite nešto što vama ne šteti, a nekom drugom mnogo značicijela zajednica je na dobitku. Sjeme ionako s vremenom gubi klijavost,pa vam za koju godinu ne će biti od koristi ako ga čuvate u podrumu.

Mnogi su ipak sumnjičavi prema takvoj slobodnoj razmjeni jer ljudičesto uzimaju i više nego mogu posijati i nisu motivirani da se trudeoko uzgajanja.

Knjižnica sjemena

← Sjemesortirano u

registru

Kako bi doskočili ovom problem mi ćemo koristit sustav razmjene kojise zove “Sjemenarska knjižnica”. Kao i kod knjižnica knjiga, mi ovdjedajemo sjeme na svojevrsnu posudbu. Sjeme koje ste dobili trebaterazmnožiti i kad dozrije, vratiti bar onoliko koliko ste dobili. To onda


30/44

Zeleni alatići28

stvara bazu sjemenja koje mogu koristiti drugi članovi. Takav načinšalje jasnu poruku da sjeme nije ničije vlasništvo, ali svi imaju jednakuodgovornost da brinu o zajedničkoj kolekciji.

U svakom slučaju, kad idete na razmjenu, pripremite se. Temeljitopregledajte zbirku sjemena koje ste sami razmnožili (to je ionakodobro napraviti prije proljetne sjetve), izdvojite viškove i zapakirajte ihu papirnate vrećice. Vodite računa da stavite dovoljno sjemena da sezadrži dovoljna raznolikost unutar populacije (bar dvadesetak sjemenkiza stranooplodne vrste). Na vrećicu obavezno napišite naziv vrste isorte, podrijetlo (mjesto gdje uzgajate sortu) i godinu. Dobro je dodati ikratke upute za uzgoj ili druge bitne informacije, tradiciju vezanu za tu

sortu ili nešto drugo što će biti važno i zanimljivo budućem uzgajivaču.Odredite policu ili dvije (ovisno o veličini vaše zbirke) na kojimaćete pregledno posložiti vaše staklenke. Osim u staklenkama zaorganiziranja manje zbirke sjemenja možete koristiti i registre ili većekutije u kojima slažete vrećice sjemenki abecednim redom za lakšesnalaženje. Također, sjeme možete podijeliti po rodovima ili po vrstamaako imate puno različitih sorti. Trebat ćete voditi popis članova vašesjemenarske knjižnice s njihovim osobnim podacima kao i evidencijuposuđenog sjemena.

↑ Sjeme razvrstano u plastičnoj kutiji


31/44

29

Kazalo pojmova

Ekosustav - Svaka životna zajednica u prirodi zauzima prostor ukojem članovi te zajednice zadovoljavaju svoje potrebe: kreću se,uzimaju hranu, dišu, nalaze zaklon, zaštitu i slično. Taj prostor i

njegovi pripadnici uspostavljaju vrlo složene međusobne odnosei istovremeno se povezuju s okolinom u kojoj žive. Na taj načinoni zajedno čine ekološki sistem višeg reda - ekosustav.

Prehrambena mreža – Koncept hranidbenog lanca je iz višekutova gledanja pojednostavljen, linearni pristup tokovima energijei tvari u ekosustavu. Duljina i kompleksnost prehrambenih lanacačesto varira. Rijetko se kad neka vrsta organizama hrani samo

jednom određenom vrstom organizama. Organizmi se hranes mnogo različitih vrsta i tipova organizama te su ujedno i onisami hrana za dvije ili više vrsta. Tako da je primjerenije govoriti oprehrambenoj mreži.

Plamenjača – Gljivična bolest vrlo česta kod vinove loze, krumpiraali i drugih povrtnih kultura. Napada sve zelene dijelove biljke,najviše list na kojem se prvi znaci oboljenja prepoznaju pojavom

uljanih mrlja koje na donjoj strani lista dobivaju bijelo-sivkastuprevlaku. Oboljela mjesta ubrzo posmeđe i osuše se, što znači da jetkivo na tim mjestima odumrlo.

Banka gena - U širem smislu, banke gena su oblici skladištenjapoželjnog genetičkog materijala. Za biljke, to se postiže odlaganjemu postrojenja ili uskladištenje sjemena (sjemenske banke/knjižnice).Za životinje, uključujući i ljude, zamrzavaju se sperma i jajne

stanice, sve do moguće upotrebe.


32/44

Zeleni alatići30

Klimatske promjene - su dugotrajne promjene klimatskihfaktora u vremenskom periodu od desetaka do milijuna godina.Klimatske promjene se mogu odnositi na određene regije ili semože odnositi na cijelu Zemlju. U zadnje vrijeme, posebno u vezi sa

zaštitom prirodnog okoliša, klimatske promjene se obično odnosena današnje promjene klime. Posebno se to odnosi na sve većiljudski utjecaj na klimatske promjene, koji je povezan s današnjimglobalnim zatopljenjem.

Permafrost - Permafrost je naziv u geologiji za tlo koje se nalazina temperaturi točke topljenja vode (0° Celzija), ili ispod nje, urazdoblju od dvije ili više godina. Led ne mora biti prisutan, ali

se često pojavljuje. Većinom se permafrost nalazi na velikimzemljopisnim širinama, ali postoji i planinski permafrost na većimnadmorskim visinama.

Endosperma - je hranjivo tkivo unutar sjemenke koje će kasnijeslužiti za prehranu embrija biljke i klijanje.

Aerodinamika - je znanost koja proučava djelovanje zraka, natijela koja se kroz njega gibaju, te sile koje pri tome nastaju.

Antioksidansi - su molekule sposobne za spriječavanje oksidacijedrugih molekula. Oksidacija je kemijska reakcija u kojoj dolazi doprijenosa elektrona ili vodika kojom mogu nastati slobodni radikali.Iako su reakcije oksidacije neophodne za život, jednako tako mogubiti i štetne. U biljnom i životinjskom svijetu nalazimo čitav nizrazličitih vrsta antioksidansa. Neki od njih su vitamin C i vitamin E.

Sorta - je skupina biljaka unutar najniže botaničke sistematske jedinice (vrste) koja se odlikuje izražajnošću svojstava određenogagenetskog materijala, razlikovanjem od bilo koje druge skupinebiljaka prema barem jednom od svojstava, te kao cjelina ostajenepromijenjena nakon umnažanja.

Tradicijska sorta - niz populacija ili klonova biljnih vrsta koje suse prirodno prilagodile na uvjete okoliša u njihovoj regiji.


33/44

31

Monokultura - u poljoprivredi monokulturom se nazivavišegodišnji uzgoj na velikim poljima samo jedna vrsta voća, povrćaili drugih poljoprivrednih proizvoda. Suprutnost monokulturi jemješovita kultura.

Kultivirano bilje - skup bilja koje je izabrano zbog određenogsvojstva ili kombinacije svojstava i koje je jasno osebujno,ujednačeno i postojano u svojim obilježjima.

Ekološka poljoprivreda/uzgoj - poseban je sustav održivogagospodarenja u poljoprivredi i šumarstvu koji obuhvaća uzgoj biljai životinja i proizvodnju hrane a uključuje sve ekološki, gospodarski

i društveno opravdane metode, najpovoljnije koristeći plodnost tlai raspoložive vode, prirodna svojstva biljaka, životinja i krajolika,povećanje prinosa i otpornosti biljaka s pomoću prirodnih silai zakona, uz propisanu uporabu gnojiva, ekoloških sredstava zazaštitu bilja i životinja.

Biodinamika - je vid poljoprivrede temeljen na idejama RudolfaSteinera. Osnovna Steinerova ideja je postojanje „životne snage“u poljoprivrednim kulturama i tlu, kao i u mineralima i kemijskimelementima, koji utječu na živa bića. Čovjek putem ovakouzgojene hrane u organizam unosi „kozmičke sile“ koje imajusvoje djelovanje na biljke i životinje. Zvijezde navodno imaju svojemeđudjelovanje na Zemlju i na pojave na zemlji posredno prekoplaneta. Iako se navedene „snage“ i „sile“ ne mogu znanstvenoutvrditi ni izmjeriti, biodinamička poljoprivreda je pozitivnoprihvaćena u praksi, kao poseban oblik ekološke poljoprivrede.

Geotekstil - je netkano platno od 100% sintetičkih vlakana. To je svestrani materijal koji se upotrebljava za brojne funkcije ugraditeljstvu i poljoprivredi. Geotekstil ima visoku propusnost vode,zadržava zemlju i dopušta rast korjena.

Botanika - je znanost koja proučava biljke. Zove se i biologijabiljaka. Pokriva široko znanstveno područje, koje uključujeproučavanje: rasta biljaka, razmnožavanja, metabolizma, biljnihbolesti, evolucije biljaka itd. Razvila se u 18. stoljeću.


34/44

Zeleni alatići32

Izolacija – odvajanja; izdvajanje jedne skupine jedinki od ostalihistovrsnih.

Prevencija - sprječavanje, preduhitrivanje.

Imunitet - otpornost organizma na infekciju, bolest ili neku druguneželjenu biološku invaziju.

Klijavost - je sposobnost sjemena da u povoljnim uvjetima omogućinormalan rast i razvoj klice iz koje će se razviti buduća biljka.

Staklenik - zaštićeni (staklom ili sličnim materijalima), umjetno

grijani prostor u kojemu se uzgaja povrće, cvijeće i dr.Mediteranska klima – karakteriziraju je vruća, suha ljeta i

prohladne, vlažne zime. Osim područja uz Sredozemno more, ovajklimatski tip prevladava u zapadnim dijelovima Sjeverne Amerike, udijelovima zapadne i južne Australije, na jugozapadu Južne Afrike i usredišnjim dijelovima Čilea.

Oprašivanje - čin prenošenje peluda (vjetrom, insektima, pticama)na njušku tučka što uvjetuje oplodnju biljaka

Polen - pelud

Fermentacija – vrenje, pojam koji se u kemiji i biologiji odnosi narazgradnju određenih organskih spojeva putem djelovanja enzima

Rješenje zadatka na plakatu Porodice

Odozgo prema dolje, s lijeva na desno redom:patliđan, buča, rotkvice, špinat, brokula, rajčica, lubenica, paprika, cikla, kelj, blitva, krastavci


35/44

33


36/44

Zeleni alatići34


37/44

35


38/44

Zeleni alatići36


39/44


40/44

Zeleni alatići38

1. ulje | 2. brašno | 3. začin | 4. jedemo sirove | 5. jedemo kuhane

(u zelene kružiće upišite odgovarajući broj)

Za što koristimo sjemenke?


41/44

39

“Primjetite kako su istom bojom označene sjemenke vrlo slične jedna drugoj. To je zato što pripadajuistoj porodici i stoga su srodne (kao rođaci kod ljudi). Čak i ako izgledaju vrlo različito kao biljke

možemo prepoznati srodnost po sjemenkama. To nije pravilo, ali je čest slučaj.”

P - pomoćnice | T - tikvenjače | L - lobodnjače | K - krstašice

Na sličicama su sjemenke sljedećih biljaka:rajčica, patliđan, paprika, krastavac, lubenica, buča, cikla, blitva, špinat, brokula, kelj, rotkvica

(ispod svake sličice upišite ime biljke kojoj pripada sjemenka na slici)

Porodice


42/44

Zeleni alatići40

1. vjetrom | 2. eksplodira | 3. zalijepi se4. sistemom soljenke | 5. životinje zakopaju i zaborave


Kako se prenosi sjeme?


43/44

41

1. u središtu ploda | 2. na površini ploda | 3. u središtu ploda u zaštitnoj čahuri


Gdje se nalazi sjemenka?


44/44

sunčana paro vidolin - mala knjižica sjemena

Documents