sukladno obavezi prema zakonu o otpadu (nn … · web view) dio je vodeće inicijative za...

Plan gospodarenja otpadom Općine Bale - Valle za razdoblje 2017. – 2022. godine

Sukladno obavezi prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“, broj 94/13 i 73/17), a temeljem Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. - 2022. („Narodne novine“, broj 3/17), Općinsko vijeće Općine Bale na svojoj 04.sjednici održanoj 30.11.2017. godine, donosi

PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE BALE-VALLEza razdoblje 2017. - 2022. godine

Boškovićev uspon 16, 52100 Pulawww.ekoadria.hr, e-mail: [email protected]/386 - 332

http://www.ekoadria.hr/


NAZIV DOKUMENTA: PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE BALE za razdoblje 2017. - 2022. godine

NARUČITELJ:Općina BaleTrg Tomaso Bembo 152211 Bale, RHOIB: 05198666627Tel/fax: 052/824 303 / 052/824 045e-mail: [email protected]

IZRAĐIVAČ: Eko.-Adria d.o.o., Boškovićev uspon 16, 52100 PulaOIB: 05956562208Tel/fax: 052 386-332 / 052 496-600e-mail: [email protected]

VODITELJ: Mr.sci. Koviljka Aškić, dipl.ing.kem.teh.

IZRAĐIVAČI: Neven Iveša, dipl. ing. bio.

Aleksandar Lazić, mag. oecol. et prot. nat

Mauricio Vareško, stručni suradnik u zaštiti okoliša

DIREKTORICA: Mr.sci. Koviljka Aškić, dipl.ing.kem.teh.

IZRADA: Bale-Valle, kolovoz 2017.

mailto:[email protected]


Sadržaj

1. UVOD..................................................................................................................................5

2. ZAKONODAVSTVO RH ZA PODRUČJE GOSPODARENJA OTPADOM I ZAŠTITU OKOLIŠA..........................................................................................................................10

3. ZAKONODAVSTVO EU ZA PODRUČJE GOSPODARENJA OTPADOM I ZAŠTITU OKOLIŠA..........................................................................................................................13

4. OPĆI PODACI O OPĆINI................................................................................................16

5. ANALIZA I OCJENA STANJA I POTREBA U GOSPODARENJU OTPADOM NA PODRUČJU OPĆINE, UKLJUČUJUĆI OSTVARENJE CILJEVA...............................19

5.1. Postojeći sustav gospodarenja otpadom na području Općine..........................................19

5.2. Osnovni ciljevi u gospodarenju otpadom........................................................................21

5.3. Ciljevi gospodarenja komunalnim otpadom i biorazgradivim komunalnim otpadom....23

5.4. Gospodarenje građevnim otpadom..................................................................................27

5.5. Gospodarenje ostalim posebnim kategorijama otpada....................................................28

6. PODACI O VRSTAMA I KOLIČINAMA PROIZVEDENOG OTPADA, ODVOJENO SAKUPLJENOG OTPADA, ODLAGANJU KOMUNALNOG I BIORAZGRADIVOG OTPADA TE OSTVARIVANJU CILJEVA.....................................................................29

6.1. Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada......................................................................29

6.2. Ukupne količine otpada...................................................................................................29

6.3. Miješani komunalni otpad - MKO..................................................................................33

6.4. Biorazgradivi komunalni otpad - BKO...........................................................................35

6.5. Posebne kategorije otpada...............................................................................................36

6.6. Odvojeno prikupljene i sakupljene kategorije otpada.....................................................37

7. PODACI O POSTOJEĆIM I PLANIRANIM GRAĐEVINAMA I UREĐAJIMA ZA GOSPODARENJE OTPADOM TE STATUSU SANACIJE NEUSKLAĐENIH ODLAGALIŠTA I LOKACIJA ONEČIŠĆENIH OTPADOM........................................41

7.1. Postojeće stanje...............................................................................................................41

7.2. Planirane građevine.........................................................................................................44

8. PODACI O LOKACIJAMA ODBAČENOG OTPADA I NJIHOVIM UKLANJANJU.46

8.1. Mjere za ostvarenje cilja 3. Sanirati lokacije onečišćene otpadom.................................47

9. MJERE POTREBNE ZA OSTVARIVANJE CILJEVA SMANJIVANJA ILI SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA, UKLJUČUJUĆI IZOBRAZNO-INFORMATIVNE AKTIVNOSTI I AKCIJE PRIKUPLJANJA OTPADA....................48

9.1. Mjere za ostvarenje Cilja 1.1. Smanjenje ukupne količine proizvedenog komunalnog otpada za 5% u odnosu na ukupno proizvedenu količinu komunalnog otpada u 2015. godini...............................................................................................................................48

2


9.1.1. Plan sprječavanja nastanka otpada..............................................................................51

9.1.2. Mjere za ostvarenje cilja sprječavanja nastanka otpada.............................................53

9.2. Mjere za ostvarenje Cilja 4. Kontinuiranog provođenja izobrazno-informativnih aktivnosti.........................................................................................................................54

10. OPĆE MJERE ZA GOSPODARENJE OTPADOM, OPASNIM OTPADOM I POSEBNIM KATEGORIJAMA OTPADA......................................................................56

10.1. Mjere za ostvarenje Cilja 1.4. Odložiti na odlagališta manje od 25% mase proizvedenog komunalnog otpada.........................................................................................................56

10.2. Mjere za ostvarenje Cilja 2.1. Odvojeno prikupiti 75% mase proizvedenog građevnog otpada unaprjeđenja sustava gospodarenja građevnim otpadom.....................................57

10.3. Mjere za ostvarenje Cilja 2.2. i 2.3 Unaprjeđenja sustava gospodarenja otpadnom ambalažom i ostalim posebnim kategorijama otpada......................................................57

10.4. Mjere za ostvarenje Cilja 5. Unaprijediti nadzor nad gospodarenjem otpadom.............58

10.5. Mjere za ispunjavanje obveza Općine određene ZOGO-om...........................................59

11. MJERE PRIKUPLJANJA MIJEŠANOG KOMUNALNOG OTPADA I BIORAZGRADIVOG KOMUNALNOG OTPADA........................................................62

11.1. Mjere za ostvarenje Cilja 1.3. Odvojeno prikupiti 40% biootpada iz komunalnog otpada.....................................................................................................................................62

12. MJERE ODVOJENOG PRIKUPLJANJA OTPADNOG PAPIRA, METALA, STAKLA I PLASTIKE TE KRUPNOG (GLOMAZNOG) KOMUNALNOG OTPADA...............64

12.1. Mjere za ostvarenje Cilja 1.2. Odvojeno prikupiti 60% komunalnog otpada................64

13. POPIS PROJEKATA VAŽNIH ZA PROVEDBU ODREDBI PLANA..........................69

14. ORGANIZACIJSKI ASPEKTI, IZVORI I VISINA FINANCIJSKIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU MJERA GOSPODARENJA OTPADOM...................................................70

14.1. Financijska sredstva za provedbu Plana..........................................................................71

15. ROKOVI I NOSITELJI IZVRŠENJA PLANA................................................................73

16. ZAKLJUČAK....................................................................................................................75

17. DODATAK........................................................................................................................77

17.1. Popis otpada kojeg je osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem dužna zaprimati (Dodatak III. Pravilnika o gospodarenju otpadom („Narodne novine“, broj 23/14, 51/14, 121/15 i 132/15)..............................................................................................................77

3


KRATICE

BKO – biorazgradivo komunalni otpadCGO - centar za gospodarenje otpadomCS - Civilni sektorEE - Električni i elektronički uređaji i opremaFZOEU - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitostHAOP - Hrvatska agencija za okoliš i priroduHV - Hrvatske vodeJLS - Jedinica lokalne samoupraveJRS - Jedinica regionalne samoupraveMKO – Miješani komunalni otpadBKO – biorazgradivi komunalni otpadMBO - Mehaničko-biološka obradaMZOE - Ministarstvo zaštite okoliša i energetikePGO RH – Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022.PKO - Posebne kategorije otpadaPU - Privatna ulaganjaRH - Republika HrvatskaROO - Registar onečišćavanja okolišaZOGO - Zakon o održivom gospodarenju otpadom

4


1. UVOD

PGO RH za razdoblje od 2017. do 2022. godine određuje niz ciljeva i mjera koji omogućavaju da Hrvatska postane resursno učinkovito društvo u skladu s Direktivama EU, najnovijim smjernicama Europske komisije vezanim za gospodarenje otpadom i ZOGO. PGO RH naglasak stavlja na ispunjenje ciljeva u hijerarhiji otpada, odnosno na sprječavanju nastanka otpada i recikliranju otpada.

Svrha donošenja ovog Plana gospodarenja otpadom (u daljnjem tekstu Plan) je definiranje ciljeva, mjera, aktivnosti i rokova za provođenje istih, kao i planiranje potrebnih financijskih sredstava za provođenje mjera iz Plana.

U ZOGO-u u članku 21. navedeno je da su JLS, pa tako i Općina Okrug (u daljnjem tekstu Općina), dužne izraditi Plan te za prijedlog Plana ishoditi prethodnu suglasnost upravnog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave nadležnog za poslove zaštite okoliša. Plan se donosi za razdoblje od 6 godina, a njegove izmjene prema potrebi. Planom gospodarenja otpadom se određuje i usmjerava gospodarenje otpadom, analizira postojeće stanje te daju smjernice za njegovo unaprjeđenje.

Plan prema ZOGO-u (čl. 21.) obuhvaća:

1. analizu, te ocjenu stanja i potreba u gospodarenju otpadom na području JLS, uključujući ostvarivanje ciljeva,

2. podatke o vrstama i količinama proizvedenog otpada, odvojeno sakupljenog otpada, odlaganju komunalnog i biorazgradivog komunalnog otpada te ostvarivanju ciljeva,

3. podatke o postojećim i planiranim građevinama i uređajima za gospodarenje otpadom te statusu sanacije neusklađenih odlagališta i lokacija onečišćenih otpadom,

4. podatke o lokacijama odbačenog otpada i njihovom uklanjanju,5. mjere potrebne za ostvarenje ciljeva smanjivanja ili sprječavanja nastanka otpada,

uključujući izobrazno-informativne aktivnosti i akcije prikupljanja otpada,6. opće mjere za gospodarenje otpadom, opasnim otpadom i posebnim kategorijama

otpada,7. mjere prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog

otpada,8. mjere odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla i plastike te krupnog

(glomaznog) komunalnog otpada,9. popis projekata važnih za provedbu odredbi Plana,10. organizacijske aspekte, izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu mjera

gospodarenja otpadom,11. rokove i nositelje izvršenja Plana.

Gospodarenje otpadom temelji se na uvažavanju načela zaštite okoliša koja se uređuju pravnom stečevinom Europske unije, zakonskom regulativom RH i PGO RH koji je u potpunosti usklađen s EU direktivama i smjernicama Europske komisije, a sukladno redu prvenstva gospodarenja otpadom:

1. sprječavanje nastanka otpada,

5


2. priprema za ponovnu uporabu,3. recikliranje,4. drugi postupci oporabe, npr. energetska oporaba,5. zbrinjavanje otpada.

Načela u gospodarenju otpadom su sljedeća:

1. "načelo onečišćivač plaća" – proizvođač otpada, prethodni posjednik otpada, odnosno posjednik otpada snosi troškove mjera gospodarenja otpadom, te je financijski odgovoran za provedbu sanacijskih mjera zbog štete koju je prouzročio ili bi je mogao prouzročiti otpad,

2. "načelo blizine" – obrada otpada mora se obavljati u najbližoj odgovarajućoj građevini ili uređaju u odnosu na mjesto nastanka otpada, uzimajući u obzir gospodarsku učinkovitost i prihvatljivost za okoliš,

3. "načelo samodostatnosti" – gospodarenje otpadom će se obavljati na samodostatan način omogućavajući neovisno ostvarivanje propisanih ciljeva na razini države, a uzimajući pri tom u obzir zemljopisne okolnosti ili potrebu za posebnim građevinama za posebne kategorije otpada,

4. "načelo sljedivosti" – utvrđivanje porijekla otpada s obzirom na proizvod, ambalažu i proizvođača tog proizvoda kao i posjed tog otpada uključujući i obradu.

Proizvođač proizvoda od kojeg nastaje otpad, odnosno proizvođač otpada, snosi troškove gospodarenja tim otpadom.

U svrhu sprječavanja nastanka otpada te primjene propisa i politike gospodarenja otpadom primjenjuje se red prvenstva gospodarenja otpadom i to:

1. sprječavanje nastanka otpada2. priprema za ponovnu uporabu3. recikliranje4. drugi postupci oporabe npr. energetska oporaba5. zbrinjavanje otpada

Prema redu prvenstva gospodarenja otpadom prioritet je sprečavanje nastanka otpada, potom slijedi priprema za ponovnu uporabu, zatim recikliranje pa drugi postupci oporabe, dok je postupak zbrinjavanja otpada, koji uključuje i odlaganje otpada, najmanje poželjan postupak gospodarenja otpadom.

Gospodarenje otpadom se provodi na način koji ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje i koji ne dovodi do štetnih utjecaja na okoliš, a osobito kako bi se izbjeglo sljedeće:

1. rizik od onečišćenja mora, voda, tla i zraka te ugrožavanja biološke raznolikosti,2. pojava neugode uzorkovane bukom i/ili mirisom,3. štetan utjecaj na područja kulturno-povijesnih, estetskih i prirodnih vrijednosti te

drugih vrijednosti koje su od posebnog interesa,4. nastajanje eksplozije ili požara.

Gospodarenjem otpadom mora se osigurati da otpad koji preostaje nakon postupaka obrade i koji se zbrinjava odlaganjem ne predstavlja opasnost za buduće generacije.

6


RH mjerama potiče visoko kvalitetno recikliranje kako bi se postigli nužni standardi kvalitete u pojedinim sektorima recikliranja, te se otpad treba odvojeno sakupljati kad je to prikladno i izvedivo uzevši u obzir tehničke, okolišne i ekonomske uvjete.

Ključni pojmovi u gospodarenju otpadom su:

1. otpad je svaka tvar ili predmet koji posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti; Otpadom se smatra i svaki predmet i tvar čije su sakupljanje, prijevoz i obrada nužni u svrhu zaštite javnog interesa.

2. miješani komunalni otpad – ostatni otpad je otpad iz kućanstva i otpad iz trgovina, industrije i iz ustanova koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, iz kojeg posebnim postupkom nisu izdvojeni pojedini materijali (kao što je papir, staklo i drugo) te je u Katalogu otpada označen kao 20 03 01;

3. komunalni otpad je otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede i šumarstva, biološki razgradivi otpad je otpad koji se može razgraditi biološkim aerobnim ili anaerobnim postupkom;

4. biootpad je biološki razgradiv otpad iz vrtova i parkova, hrana i kuhinjski otpad iz kućanstva, restorana, ugostiteljskih i maloprodajnih objekata i slični otpad iz proizvodnje prehrambenih proizvoda;

5. biorazgradivi komunalni otpad (u daljnjem tekstu BKO), u okviru javne usluge je biootpad i otpadni papir i karton osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede, šumarstva, a koji u svom sastavu sadrži biološki razgradiv otpad;

6. reciklabilni otpad – reciklabilni komunalni otpad čine otpadna plastika, otpadni metal i otpadno staklo, a kad je to prikladno i druge vrste otpada koje su namijenjene recikliranju (npr. otpadni tekstil, otpadno drvo i slično);

7. problematični otpad je opasni otpad iz podgrupe 20 01 Kataloga otpada koji uobičajeno nastaje u kućanstvu te opasni otpad koji je po svojstvima, sastavu i količini usporediv s opasnim otpadom koji uobičajeno nastaje u kućanstvu;

8. medicinski otpad je otpad nastao prilikom pružanja njege, zaštite i očuvanja zdravlja ljudi i/ili životinja, otpad nastao u istraživačkim djelatnostima kao i otpad nastao prilikom pružanja različitih usluga kod kojih se dolazi u kontakt s krvlju i/ili izlučevinama ljudi i/ili životinja;

9. krupni (glomazni) komunalni otpad je predmet ili tvar koju je zbog volumena i /ili mase neprikladno prikupljati u sklopu usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada;

10. građevni otpad je otpad nastao prilikom gradnje građevina, rekonstrukcije, uklanjanja i održavanja postojećih građevina, te otpad nastao od iskopanog materijala, koji se ne može bez prethodne oporabe koristiti za građenje građevine zbog kojeg građenja je nastao;

11. električni i elektronički otpad - u daljnjem tekstu EE oprema, su: veliki kućanski uređaji, mali kućanski uređaji, oprema informatičke tehnike, oprema za telekomunikacije, oprema široke potrošnje i foto naponske ploče, rasvjetna oprema, električni i elektronički alati (osim velikih nepokretnih industrijskih alata), igračke koje sadrže električne ili elektroničke komponente, oprema za razonodu i sportska oprema koje sadrže električne ili elektroničke komponente, medicinski proizvodi koji sadrže električne ili elektroničke komponente;

7


12. interventno sakupljanje otpada je sakupljanje otpada uređajima i opremom u svrhu hitnog uklanjanja otpada s određene lokacije radi sprječavanja nastanka i/ili smanjenja na najmanju moguću mjeru onečišćenja okoliša, ugrožavanja ljudskog zdravlja, uzrokovanja šteta biljnom i životinjskom svijetu i drugih šteta;

13. odvojeno sakupljanje je sakupljanje otpada na način da se otpad odvaja prema njegovoj vrsti i svojstvima kako bi se olakšala obrada i sačuvala vrijedna svojstva otpada;

14. opasni otpad je otpad koji posjeduje jedno ili više opasnih svojstava iz Priloga Uredbe (EU) br. 1357/2014;

15. posjednik otpada je proizvođač otpada ili pravna i fizička osoba koja je u posjedu otpada;16. proizvodni otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim

procesima, osim ostataka iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu istog proizvođača;

17. centar za gospodarenje otpadom (CGO) je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina i uređaja za obradu komunalnog otpada. Može se sastojati od: centra za ponovnu uporabu, reciklažnog dvorišta, reciklažnog dvorišta za građevni otpad, postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog otpada (sortirnica) i postrojenja za biološku (aerobnu ili anaerobnu) obradu odvojeno prikupljenog biootpada, postrojenja/opreme za mehaničku obradu neiskoristivog krupnog (glomaznog) otpada, postrojenja za mehaničko biološku obradu miješanog komunalnog otpada, odlagališne plohe za odlaganje građevinskog otpada koji sadrži azbest i odlagališne plohe za odlaganje prethodno obrađenog neopasnog otpada;

18. reciklažni centar je sklop građevina i uređaja za sakupljanje i obradu komunalnog otpada; Reciklažni centar se može sastojati od: centra za ponovnu uporabu, reciklažnog dvorišta, reciklažnog dvorišta za građevni otpad, postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog otpada (sortirnica) i postrojenja za biološku (aerobnu ili anaerobnu) obradu odvojeno prikupljenog biootpada.

19. reciklažno dvorište je nadzirani ograđeni prostor namijenjen odvojenom prikupljanju i privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada;

20. mobilno reciklažno dvorište je mobilna jedinica, pokretna tehnička jedinica koja nije građevina ili dio građevine, a služi odvojenom prikupljanju i skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada:

21. reciklažno dvorište za građevni otpad je građevina namijenjena razvrstavanju, mehaničkoj obradi i privremenom skladištenju građevnog otpada;

22. recikliranje je svaki postupak oporabe, uključujući ponovnu preradu organskog materijala, kojim se otpadni materijali prerađuju u proizvode, materijale ili tvari za izvornu ili drugu svrhu osim uporabe otpada u energetske svrhe, odnosno prerade u materijal koji se koristi kao gorivo ili materijal za zatrpavanje;

23. građevina za gospodarenje otpadom je građevina za sakupljanje otpada (skladište otpada, pretovarna stanica i reciklažno dvorište), građevina za obradu otpada i centar za gospodarenje otpadom; Ne smatra se građevinom za gospodarenje otpadom građevina druge namjene u kojoj se obavlja djelatnost oporabe otpada.

24. onečišćivač je svaka fizička i pravna osoba, koja posrednim ili neposrednim djelovanjem, ili propuštanjem djelovanja uzrokuje onečišćivanje okoliša;

8


25. onečišćavanje okoliša je promjena stanja okoliša koja je posljedica nedozvoljene emisije i/ili drugog štetnog djelovanja, ili izostanaka potrebnog djelovanja, ili utjecaja zahvata koji može promijeniti kakvoću okoliša;

26. onečišćujuća tvar je tvar ili skupina tvari, koje zbog svojih svojstava, količine i unošenja u okoliš, odnosno u pojedine sastavnice okoliša, mogu štetno utjecati na zdravlje ljudi, biljni i/ili životinjski svijet, odnosno biološku i krajobraznu raznolikost;

27. opasna tvar je propisom određena tvar, mješavina ili pripravak, koji je u postrojenju prisutan kao sirovina, proizvod, nusproizvod ostatak ili među proizvod, uključujući i one tvari za koje se može pretpostaviti da mogu nastati u slučaju nesreće;

28. spremnik za sakupljanje otpada može biti posuda (kontejner, kanta i sl.) i/ili vreća;29. cijena javne usluge je novčani iznos u kunama za pruženu javnu uslugu prikupljanja

miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada;30. evidencija o preuzetom komunalnom otpadu - u daljnjem tekstu: Evidencija, je evidencija

koju vodi davatelj javne usluge i sadrži podatke o korisniku javne usluge, korištenju javne usluge za obračunsko mjesto, korištenju reciklažnog dvorišta i mobilnog reciklažnog dvorišta i korištenju javne usluge preuzimanja glomaznog otpada;

31. javna površina je površina javne namjene sukladno Prostornom planu JLS;32. javna usluga je javna usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog

komunalnog otpada;33. korištenje javne usluge je predaja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog

komunalnog otpada davatelju javne usluge;34. sustav sakupljanja komunalnog otpada je sustav kojeg čine javna usluga prikupljanja

miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada i usluga povezana s javnom uslugom;

35. ambalaža je svaki proizvod, bez obzira na materijal od kojeg je izrađen, koji se koristi za držanje, zaštitu, rukovanje, isporuku i predstavljanje robe, od sirovina do gotovih proizvoda, od proizvođača do potrošača;

36. jednokratna ambalaža je ambalaža izrađena samo za jednu uporabu;37. povratna (višekratna) ambalaža je ambalaža koja se, nakon što se isprazni, ponovno

uporabljuje u istu svrhu i čiji povrat i višekratnu uporabu osigurava proizvođač ili prodavatelj sustavom pologa (kaucije) ili na neki drugi način;

38. otpadna ambalaža je ambalaža koja nastaje nakon odvajanja proizvoda od ambalaže u koju je proizvod bio pakiran, a koju posjednik odbacuje ili predaje kao otpad;

39. otpadna ambalaža u sustavu povratne naknade je staklena, plastična (PET) i metalna (Al/Fe) jednokratna ambalaža za piće (osim one za mlijeko i tekuće mliječne proizvode) koja je volumena većeg od 0,20 l i koja na sebi ima oznaku sustava povratne naknade.

Izrazi koji se koriste u ovoj Odluci, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.

9


2. ZAKONODAVSTVO RH ZA PODRUČJE GOSPODARENJA OTPADOM I ZAŠTITU OKOLIŠA

Zakon o održivom gospodarenju otpadom „Narodne novine“, br. 94/13 i 73/17 Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske „Narodne novine“, br. 130/05 Pravilnik o mjerilima, postupku i načinu određivanja iznosa naknade vlasnicima nekretnina i jedinicama lokalne samouprave„Narodne novine“, br. 59/06 i 109/12 Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima„Narodne novine“, br. 124/06, 121/08, 31/09, 156/09, 91/11, 45/12 i 86/13 Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015. godine„Narodne novine“, br. 85/07, 126/10, 31/11 i 46/15 Pravilnik o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi„Narodne novine“, br. 38/08 Pravilnik o gospodarenju otpadom od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina„Narodne novine“, br. 128/08 Uredba o graničnim prijelazima na području Republike Hrvatske preko kojih je dopušten uvoz otpada u Europsku uniju i izvoz otpada iz Europske unije„Narodne novine“, br. 6/14 Pravilnik o gospodarenju otpadom„Narodne novine“, br. 23/14, 51/14, 121/15 i 132/15 Pravilnik o gospodarenju otpadom„Narodne novine“, br. 23/07 i 111/07Napomena: prestao važiti stupanjem na snagu Ispravka Pravilnika o gospodarenju otpadom („Narodne novine“, br. 51/14), osim odredbi članka 18. stavaka 2., 3. i 4. i Dodatka V, koji ostaju na snazi do dana stupanja na snagu pravilnika iz članka 51. stavka 8. Zakona Pravilnik o gospodarenju otpadnom električnom i elektroničkom opremom„Narodne novine“, br. 42/14, 48/14, 107/14 i 139/14 Pravilnik o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom„Narodne novine“, br. 74/07, 133/08, 31/09, 156/09, 143/12 i 86/13Napomena: prestao važiti stupanjem na snagu Pravilnika o gospodarenju otpadnom električnom i elektroničkom opremom („Narodne novine“, br. 42/14) osim odredbi članka 4. točke 11., 12., 13. i 14., članka 16., 17., 18., 18.a, 19., 20. i članka 21. stavka 1., 2. i 3., te Dodatka V. koji važe do stupanja na snagu Uredbe iz članka 53. stavka 4. Zakona i sklapanja novih ugovora za obavljanje usluge sakupljanja i obrade EE otpada u sustavu kojim upravlja Fond, sukladno Zakonu. Pravilnik o gospodarenju polikloriranim bifenilima i polikloriranim terfenilima„Narodne novine“, br. 103/14 Pravilnik o gospodarenju otpadom iz proizvodnje titan-dioksida„Narodne novine“, br. 117/14 Pravilnik o nusproizvodima i ukidanju statusa otpada„Narodne novine“, br. 117/14

10


Odluka o izmjenama naknada u sustavima gospodarenja otpadnim vozilima i otpadnim gumama„Narodne novine“, br. 40/15 Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom„Narodne novine“, br. 50/15 Naputak o glomaznom otpadu„Narodne novine“, br. 79/15 Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži„Narodne novine“, br. 88/15 i 78/16 Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu„Narodne novine“, br. 97/05, 115/05, 81/08, 31/09, 156/09, 38/10, 10/11, 81/11, 126/11, 38/13 i 86/13Napomena: prestao važiti stupanjem na snagu Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu ('Narodne novine', br. 88/15) osim odredbi članaka 12., 13., 14., 19.a, 20. st. 3., 20.a i članka 25. stavaka 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9. i 10. Pravilnika koje važe do stupanja na snagu Uredbe iz članka 53. stavka 4. Zakona i sklapanja ugovora za obavljanje usluge sakupljanja otpadne ambalaže u sustavu kojim upravlja Fond, te članka 16. stavaka 3., 8., 9., 12., 13. i 14. Pravilnika koji vrijedi do uspostave Registra iz članka 29. Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži ('Narodne novine', br. 88/15). Odluka o područjima sakupljanja neopasne otpadne ambalaže„Narodne novine“, br. 88/15 Pravilnik o katalogu otpada„Narodne novine“, br. 90/15 Odluka o izmjeni naknade u sustavu gospodarenja otpadnim uljima„Narodne novine“, br. 95/15 Uredba o gospodarenju otpadnom ambalažom„Narodne novine“, br. 97/15 Pravilnik o gospodarenju otpadnim tekstilom i otpadnom obućom„Narodne novine“, br. 99/15 Uredba o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima„Narodne novine“, br. 105/15 Pravilnik o baterijama i akumulatorima i otpadnim baterijama i akumulatorima„Narodne novine“, br. 111/15 Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima „Narodne novine“, br. 133/06, 31/09, 156/09, 45/12 i 86/13Napomena: prestao važiti stupanjem na snagu Pravilnika o baterijama i akumulatorima i otpadnim baterijama i akumulatorima (Narodne novine, br. 111/15), osim odredbi članka 18. stavka 2. alineje 2. i stavka 3. ovoga Pravilnika koje važe do stupanja na snagu Uredbe iz članka 53. stavka 4. Zakona i sklapanja ugovora za obavljanje usluge sakupljanja otpadnih prijenosnih baterija i akumulatora u sustavu kojim upravlja Fond, te članka 15. stavaka 3. i 4., članka 15.a stavaka 3. i 5. i članka 16. stavaka 2. i 3. ovoga Pravilnika koji vrijede do uspostave Registra iz članka 25. toga Pravilnika. Uredba o gospodarenju otpadnim vozilima„Narodne novine“, br. 112/15 Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada„Narodne novine“, br. 114/15Odluka Vijeća 2003/33/EZ od 19. prosinca 2002. o utvrđivanju kriterija i postupaka za prihvat otpada na odlagališta sukladno članku 16. i Prilogu II. Direktivi 1999/31/EZSlužbeni list Europske unije L 11, 16. 1. 2003., str. 27–49

11


Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima„Narodne novine“, br. 125/15 i 90/16 Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima„Narodne novine“, br. 136/06, 31/09, 156/09, 53/12, 86/13 i 91/13Napomena: prestao važiti stupanjem na snagu Pravilnika o gospodarenju otpadnim vozilima („Narodne novine“,, br. 125/15), osim odredbi članka 21. i članka 28. stavaka 1., 2., 3., 4. i 5. te članka 29. stavaka 2. i 3. koje važe do sklapanja ugovora o obavljanju usluge sakupljanja otpadnih vozila u sustavu kojim upravlja Fond i donošenja odluke iz članka 16. stavka 5. Pravilnika o gospodarenju otpadnim vozilima („Narodne novine“, br. 125/15) Odluka o stavljanju izvan snage Programa izobrazbe o gospodarenju otpadom„Narodne novine“, br. 20/16 Pravilnik o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest„Narodne novine“, br. 69/16 Pravilnik o termičkoj obradi otpada„Narodne novine“, br. 75/16 Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama„Narodne novine“, br. 113/16 Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama„Narodne novine“, br. 40/06, 31/09, 156/09, 111/11 i 86/13Napomena: prestao važiti stupanjem na snagu Pravilnika o gospodarenju otpadnim gumama ('Narodne novine', br. 113/16), osim članka 11. stavka 1. i članka 15. stavka 3. i 4. Pravilnika koje su na snazi do stupanja na snagu Uredbe; članka 14.a Pravilnika koji je na snazi do sklapanja ugovora o obavljanju usluge sakupljanja i obrade otpadnih guma u sustavu kojim upravlja Fond; članka 15. stavka 1. i 2. Pravilnika koje su na snazi do sklapanja ugovora o obavljanju usluge sakupljanja otpadnih guma u sustavu kojim upravlja Fond te članka 11. stavka 4. i 5. i članka 12. stavka 1., 2., 3. i 5. Pravilnika koje su na snazi do uspostave Registra Odluka o donošenju Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. - 2022. godine„Narodne novine“, br. 3/17 Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom„Narodne novine“, br. 50/17

12


3. ZAKONODAVSTVO EU ZA PODRUČJE GOSPODARENJA OTPADOM I ZAŠTITU OKOLIŠA

A. Učinkovitost resursa

Plan za Europu koja učinkovitije raspolaže resursima (COM(2011)0571) dio je vodeće inicijative za učinkovitost resursa u strategiji Europa 2020. U njemu se podržava prelazak na održivi rast putem gospodarstva koje učinkovito koristi resurse i s niskim emisijama ugljičnog dioksida. Plan uzima u obzir napredak postignut u Tematskoj strategiji o održivoj uporabi prirodnih resursa (COM(2005)0670) i strategiji EU-a o održivom razvoju te određuje okvir za uređenje i provedbu budućih aktivnosti. Također definira strukturne i tehnološke promjene koje su potrebne do 2050., kao i ključne ciljeve koji se moraju postići do 2020. U njemu se predlažu načini na koje se može povećati produktivnost resursa i odvojiti gospodarski rast od korištenja resursa i utjecaja tog korištenja na okoliš. Povećanje učinkovitosti resursa ima ključnu ulogu u osiguranju rasta i zapošljavanja u Europi. Tehnološkim inovacijama stvara velike gospodarske mogućnosti, povećava produktivnost, smanjuje troškove i povećava konkurentnost. Očekuje se da će povećati zapošljavanje u sektoru „zelene tehnologije” koji se sve brže razvija te otvoriti nova izvozna tržišta.

B. Gospodarenje otpadom i sprječavanje nastajanja otpada

1. Trenutna Okvirna direktiva o otpadu (2008/98/EC) nastavlja se na Tematsku strategiju o sprječavanju nastajanja i recikliranju otpada (COM(2005)0666), stavljajući izvan snage prethodnu Okvirnu direktivu o otpadu (75/442/EEZ kodificirana Direktivom 2006/12/EZ), Direktivu o opasnom otpadu (91/689/EEZ) i Direktivu o odlaganju otpadnih ulja (75/439/EEZ). Njezin je cilj reformirati i pojednostavniti europsku politiku gospodarenja otpadom uvođenjem novog okvira i novih ciljeva s naglaskom na sprječavanju nastajanja otpada. Njome se određuju osnovni koncepti i definiciji u području upravljanja otpadom, uključujući i definicije otpada, recikliranja i oporabe, a od država članica se zahtijeva da do 2013. pokrenu nacionalne programe za sprječavanje nastajanja otpada te predviđa hijerarhiju u gospodarenju otpadom.

2. U Uredbi o pošiljkama otpada ((EZ) br. 1013/2006) određena su pravila o prijevozu otpada unutar EU-a te između EU-a i država izvan EU-a, s posebnim ciljem poboljšanja zaštite okoliša. Njome je pokriven cestovni, željeznički, morski i zračni prijevoz gotovo svih vrsta otpada (osim radioaktivnih tvari). Osobito se zabranjuje izvoz opasnog otpada u države koje nisu dijelom OECD-a te izvoz otpada za odlaganje izvan država EU-a/ Europskog udruženja slobodne trgovine. Međutim, nezakonit prijevoz otpada ostaje i dalje ozbiljan problem, a cilj prijedloga koji je Parlament usvojio 14. travnja 2014. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1013/2006 jest pomoći kako bi se zajamčila ujednačenija provedba Uredbe o pošiljkama otpada. Novom uredbom učvrstit će se odredbe o inspekcijama u postojećem zakonodavstvu te će se više inzistirati na nacionalnim pregledima i planiranju.

C. Zakon o proizvodnji i posebnim tokovima otpada

13

http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX:32006R1013

http://www.europarl.europa.eu/RegistreWeb/search/simple.htm?reference=COM_COM(2005)0666

http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2008:312:0003:0030:en:PDF




1. Otpadna vozila: Cilj Direktive 2000/53/EZ je smanjenje stvaranja otpada od otpadnih vozila i njihovih dijelova, na primjer povećanjem stope ponovne upotrebe i oporabe na 95% do 2015. te stope ponovne upotrebe i recikliranja na barem 85%. Njome se također potiče proizvođače i uvoznike vozila na ograničavanje uporabe opasnih tvari u vozilima te na korištenje recikliranim materijalima. Izvješće o provedbi (COM(2009)0635) pokazuje da je stupanje na snagu Direktive o otpadnim vozilima u mnogim državama članicama problematično zbog velike razlike u broju odjavljenih automobila i otpadnih vozila te nezakonitog izvoza u države u razvoju.

2. Cilj Direktive 2002/96/EZ, izmijenjene Direktivom 2008/34/EZ, jest boljim i smanjenim odlaganjem otpada električne i elektroničke opreme (OEEO) zaštititi tlo, vodu i zrak. Direktiva 2002/95/EZ o ograničavanju uporabe određenih opasnih tvari u električnoj i elektroničkoj opremi usvojena je usporedno s Direktivom o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi, a cilj joj je zaštititi okoliš i ljudsko zdravlje ograničenjem uporabe olova, žive, kadmija, kroma i bromiranih usporivača gorenja u takvoj opremi. Provedba Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi te Direktive o ograničavanju uporabe određenih opasnih tvari u električnoj i elektroničkoj opremi u državama članicama pokazala se otežanom, s obzirom na to da je 2008. prikupljena i propisno obrađena samo trećina ukupnog električnog i elektroničkog otpada. Jednako tako, preinačene verzije Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi (2012/19/EU) te Direktive o ograničavanju uporabe određenih opasnih tvari u električnoj i elektroničkoj opremi (2012/18/EU) usvojene su 2012. nakon podugačkog zakonodavnog postupka. Cilj je bio poboljšati njihovu provedbu, smanjiti administrativni teret koji iz tog proizlazi te pojasniti odnos između dviju direktiva. Novim se direktivama od država članica zahtijeva da povećaju razinu prikupljanja električnog otpada te da omoguće potrošačima vraćanje uređaja u bilo koju prodavaonicu malih električnih uređaja bez obveze kupovanja nove robe. Teret dokazivanja kada je riječ o prijevozu električnog otpada odsada snosi izvoznik, čime se sprječava ilegalan prijevoz otpada u države izvan EU-a gdje se odlaže u uvjetima štetnim za okoliš.

3. Odlaganje istrošenih baterija i akumulatora: Cilj Direktive 2006/66/EZ o baterijama, akumulatorima i otpadnim baterijama i akumulatorima jest poboljšati gospodarenje otpadom te ekološki učinak baterija i akumulatora određivanjem pravila za njihovo prikupljanje, recikliranje, obradu i odlaganje. Direktiva također utvrđuje granične vrijednosti za određene opasne tvari (osobito za živu i kadmij) u baterijama i akumulatorima. U izmjeni Direktive 2013/56/EZ uklonjeno je izuzeće za dugmaste ćelije s masenim udjelom žive od najviše 2%. Kad god je moguće, zahtjevi za registraciju proizvođača i formati moraju biti usklađeni s registracijskim pravilima i formatima utvrđenima u Direktivi o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi.

4. Radioaktivni otpad i radioaktivne tvari: U skladu s Direktivom 96/29/Euratom, svaka država članica mora uvesti obvezu izvještavanja o djelatnostima koje uključuju opasnost od ionizirajućeg zračenja. Ako se uzmu u obzir moguće opasnosti, za te je djelatnosti u određenim slučajevima potrebno prethodno odobrenje o kojem odlučuje svaka država članica pojedinačno. Prijevoz radioaktivnog otpada reguliran je Uredbom Vijeća (Euratom) br. 1493/93 i Direktivom Vijeća 2006/117/Euratom.

14

http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2006:337:0021:0032:EN:PDF

http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/HIS/?uri=CELEX:32013L0056

http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/HIS/?uri=CELEX:32013L0056

http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=uriserv:OJ.L_.2012.197.01.0038.01.ENG

http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=uriserv:OJ.L_.2012.197.01.0038.01.ENG

http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2008:081:0065:0066:EN:PDF


http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CONSLEG:2000L0053:20050701:EN:PDF


5. Ambalaža i ambalažni otpad: Direktivom 94/62/EZ pokrivene su sve vrste ambalaže na tržištu EU-a i sav ambalažni otpad koji upotrebljavaju ili proizvode industrije, trgovine, uredi, prodavaonice, uslužne djelatnosti, kućanstva ili drugi subjekti. Njome se zahtijeva od država članica da poduzmu mjere za sprječavanje stvaranja ambalažnog otpada te razvoj sustava ponovne uporabe ambalaže. U izmjeni Direktive 2004/12/EZ utvrđeni su kriteriji te pojašnjena definicija „ambalaže”. U studenom 2013. Komisija je predstavila prijedlog direktive za smanjenje korištenja laganih plastičnih vrećica u EU-u. Parlament je 16. travnja 2014. usvojio stajalište u prvom čitanju, a o odredbama će se raspravljati tijekom osmog parlamentarnog saziva.

D. Obrada i odlaganje otpada

1. Uporaba muljeva s komunalnih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u poljoprivredi: Postupnom provedbom Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (91/271/EEZ) u svim državama članicama povećava se količina muljeva sa uređaja za pročišćavanje otpadnih voda koji zahtijeva zbrinjavanje. Direktivom Vijeća 86/278/EEZ regulira se uporaba istih u poljoprivredi radi zaštite okoliša (osobito tla) i ljudskog zdravlja od teških metala i drugih zagađivača.

2. Poliklorirani bifenili (PCB-i) i poliklorirani terfenili (PCT-i): Direktivom 96/59/EZ usklađuju se zakoni država članica o nadziranom odlaganju PCB-a i PCT-a, dekontaminaciji ili odlaganju opreme koja sadrži poliklorirane bifenile i/ili odlaganju iskorištenih polikloriranih bifenila radi njihova potpunog uklanjanja. Također, Uredbom (EZ) br. 850/2004 o postojanim organskim onečišćujućim tvarima obuhvaćeni su i PCB-i.

3. Odlagališta: Cilj Direktive o odlagalištima (1999/31/EZ) jest spriječiti ili smanjiti nepovoljne učinke odlagališta otpada na okoliš, posebno na površinske vode, podzemne vode, tlo i zrak, kao i na ljudsko zdravlje. Direktivom se uspostavlja sustav dozvola za rad. Države članice moraju svake tri godine izvijestiti Komisiju o provedbi Direktive. Provedba ostaje nedostatna jer sve odredbe nisu provedene u svim državama članicama te još uvijek postoji velik broj nezakonitih odlagališta otpada.

4. Spaljivanje otpada: Cilj Direktive 2000/76/EZ o spaljivanju otpada jest u što većoj mjeri spriječiti ili smanjiti onečišćenje zraka, vode i tla koje je uzrokovano spaljivanjem ili suspaljivanjem otpada. U studenom 2010. ta je Direktiva stavljena izvan snage Direktivom 2010/75/EU o industrijskim emisijama i odgovarajućim direktivama.

15

http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:31999L0031:EN:HTML

http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/ALL/?uri=CELEX:31994L0062


4. OPĆI PODACI O OPĆINI

Zakonom o područjima županija, gradova i općina u RH („Narodne novine“, broj 86/06, 125/06, 16/07, 95/08, 46/10, 145/10, 37/13, 44/13, 45/13 i 110/15) određeno je područje Općine.

Slika 1. Lokacija Općine u Istarskoj županiji

Općina je smještena na jugozapadnom dijelu Istarskog poluotoka. Na južnoj strani graniči sa Gradom Vodnjanom, na sjevernoj strani sa Gradom Rovinjem te općinama Kanfanar i Svetvinčenat na istočnoj strani. Središte Općine je naselje Bale-Valle.

U sklopu Općine nalaze se 3 naselja raspoređenih na površini od 81,65 km2 s ukupnom naseljenošću od 1.127 stanovnika prema popisu stanovništva iz 2011. godine. Prosječna naseljenost Općine iznosi 13,8 stanovnika po km2 što je značajno manje od prosječne gustoće naseljenosti RH od 75,8 stanovnika/km2.

Naselja Općine s ukupnim brojem stanovnika od prikazani su tablicom u nastavku.

Tablica 1. Broj stanovnika u Općini prema podacima popisa stanovništva iz 2001. i 2011. godine

Naselje Broj stanovnika (2011.)

Broj stanovnika (2001.)

Razlika(2001.-2011.), %

Bale-Valle 936 886 +5,64Golaš 114 92 +23,91Krmed 77 69 +11,59

UKUPNO 1.127 1.047 +7,64Izvor: dzs.hr

Prema podacima iz gornje tablice vidljivo je kako se najveći broj stanovnika Općine nalazi u naselju Bale - Valle (83%), dok je naselje Krmed zastupljeno s najmanjim brojem stanovnika (7%). Uspoređujući trendove promjene brojnosti stanovnika na području Općine između zadnja dva popisa stanovništva (2001. - 2011. godine) vidljivo je kako se broj stalnih stanovnika Općine povećava. Do kraja planskog razdoblja (2022. godine) očekuje se kako bi broj stanovnika Općine mogao dosegnuti 1.213 stanovnika. Spomenute trendove o brojnosti stanovnika pojedinih naselja Općine potrebno je uzeti u obzir pri planiranju održivog sustava

16


gospodarenja otpadom na području Općine. Prosječan broj članova kućanstva na području Općine dan je tablicom u nastavku.

Tablica 2. Broj članova kućanstva na području Općine prema podacima popisa stanovništva iz 2011. godine

Općina

Uku

pno Broj članova kućanstava

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11+

Broj kućanstava 415 105 103 92 68 26 14 4 2 - 1 -

Broj osoba 1.127 105 206 276 272 130 84 28 16 - 10 -

% 100

25,3

0

24,8

2

22,1

7

16,3

9

6,27

3,37

0,96

0,48 -

0,24 -

Izvor: dzs.hr

Prosječni broj osoba u kućanstvu prema podacima iz gornje tablice iznosi 2,72 osoba po kućanstvu. Također, polovina kućanstva na području Općine sačinjavaju kućanstva s do 2 člana u kućanstvu.

Podaci o stanovima za stalno stanovanje, stanovima koji se koriste povremeno i stanovima u kojima se samo obavlja djelatnost na području Općine prikazani su tablicom u nastavku.

Tablica 3. Stanovi i kuće prema načinu korištenja prema podacima popisa stanovništva iz 2011. godine

Uku

pno

Stanovi za stalno stanovanjeStanovi koji se

koriste povremeno

Stanovi u kojima se samo

obavljala djelatnost

ukup

no

nast

anje

ni

priv

rem

eno

nena

stan

jeni

napu

šten

i

za o

dmor

i re

krea

ciju

u vr

ijem

e se

zons

kih

rado

vau

poljo

priv

redi

izna

jmlji

vanj

e tu

ristim

a

osta

le d

jela

tnos

ti

Općina 682 496 413 63 20 159 1 26 -

m2 66.150 50.595 43.872 4.998 1.725 13.797 100 1.658 -Izvor: dzs.hr

Usporede li se podaci o nastanjenim stanovima za stalno stanovanje (413) s podacima o stanovima koji se povremeno koriste za odmor i rekreaciju (159) i s podacima o stanovima u kojima se samo obavljala djelatnost iznajmljivanja turistima (26) vidljivo je kako se na području Općine najveći dio stanova odnosi na one za stalno stanovanje. Prema podacima Općine, u 2017. godini je na području Općine broj stanova i kuća za stalno stanovanje iznosio 527, dok je brojnost stanova koji se povremeno koriste za odmor iznosila 149.

17


S obzirom na prirodne, kulturno-povijesne i tradicijske značajke Općine, turizam predstavlja sve značajniju gospodarsku granu. U 2014. godini je na području Općine za potrebe turističkog smještaja bilo 60 ležajeva u 2 hotela, 417 ležaja u 112 turističkih apartmana, 32 ležaja u 5 „Guest House“-a i 2.034 ležaja u 2 kampa (Program ukupnog razvoja Općine za razdoblje 2015.-2020.)

Prema podacima Općine za period 2012. - 2016. godine broj noćenja je u Tablici 4.

Tablica 4. Broj noćenja na području Općine u vremenskom periodu 2012. - 2016. godine

Godina Broj noćenja Godišnji rast (%)

U odnosu na 2012. godinu (%)

2012. 205.360 - -2013. 200.360 -2,43 -2,432014. 209.124 +4,37 +1,832015. 247.634 +18,41 +20,592016. 276.420 +11,62 +34,60

Izvor: Općina

Prema podacima iz gornje tablice može se procijeniti brojnost noćenja na području Općine do kraja planskog razdoblja (tablica u nastavku) uzimajući u obzir postojeći godišnji rast brojnosti noćenja s pretpostavljenim linearnim rastom i ne uzimajući u obzir maksimalne smještajne kapacitete Općine.

Tablica 5. Procijenjeni broj noćenja na području Općine do 2022. godine

Godina Broj noćenja

2017. 300.0512018. 326.7172019. 353.3832020. 380.0492021. 406.7152022. 433.381

S obzirom na postojeći i predviđeni broj noćenja može se očekivati kako će i u budućem planskom razdoblju turizam, turistički dolasci i noćenja predstavljati bitnu komponentu godišnje proizvedenih količina komunalnog otpada, s naglaskom na sezonalost u količini nastajanja otpada.

18


5. ANALIZA I OCJENA STANJA I POTREBA U GOSPODARENJU OTPADOM NA PODRUČJU OPĆINE, UKLJUČUJUĆI OSTVARENJE CILJEVA

5.1. Postojeći sustav gospodarenja otpadom na području Općine

Komunalna tvrtka za prikupljanje komunalnog otpada s područja Općine je komunalna tvrtka Komunalni servis d.o.o. iz Rovinja – u daljnjem tekstu: Komunalna tvrtka. Osim u Općini, Komunalna tvrtka vrši prikupljanje otpada i za općine Žminj i Kanfanar te grad Rovinj. Udjeli JLS-e u vlasničkoj strukturi Komunalne tvrtke prikazani su u nastavku na Slici 2.

Slika 2. Vlasnička struktura komunalne tvrtke Komunalni servis d.o.o.

Osnovni podaci o komunalnoj tvrtki:

Komunalni servis d.o.o. za komunalnu djelatnostTrg na Lokvi 3A, 52210 RovinjOIB: 22751868617MBS: 040027586Tel: 052/813-068, 813-230Fax: 052/813 005E-mail: [email protected]Članovi uprave: Želimir Laginja, mag.oec., Ognjen Pulić, mag.ing.aedif.

Predmet poslovanja tvrtke sastoji se u obavljanju komunalnih djelatnosti prema poslovnim jedinicama: PJ Čistoća, PJ Parkovi i zelenilo, PJ Parkirališta i Tržnica. Komunalna tvrtka zapošljava ukupno 134 radnika.

Područje pružanja komunalne usluge odvoza komunalnog otpada pokriveno je u potpunosti za prostor Općine. Komunalna tvrtka pruža uslugu prikupljanja MKO pomoću tipskih spremnika zapremine 120 l, 240 l, 360 l, 1.100 l. Odvoz MKO s područja Općine određeno je terminskim planom odvoza po naseljima objavljenim na stranicama komunalne tvrtke:

Bale: srijeda – subota19

mailto:[email protected]


Golaš: četvrtak Krmed: utorak

Komunalna tvrtka posjeduje dozvolu za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom te je upisana u Očevidnik prijevoznika otpada pod brojem upisa PRV-993 za prijevoz neopasnog i komunalnog otpada kao. Također, upisana je i u Očevidnik reciklažnih dvorišta za JLS Rovinj i Rovinjsko selo pod brojem upisa REC-39. Komunalna tvrtka raspolaže zadovoljavajućim brojem vozila za pružanje usluge sakupljanja komunalnog otpada.

Na području Općine postavljeno je 50 spremnika na javnim površinama za prikupljanje MKO volumena 1.100 l.

Postojeći cjenik odvoza MKO s područja Općine uračunava cijenu po litri predanog otpada (0,20 kn/l), broju odvoza, naknadu za izgradnju odlagališta, a izražena je kao fiksni i varijabilni trošak. Za kućanstva Općinskih sela određena je vrijednost proizvodnje MKO od 150,60 litara / mjesečno na koju se dodaje fiksni trošak.

Odvojene kategorije otpada koje se sakupljaju s područja Općine odnose se na papir i karton te staklenu, plastičnu, metalnu i tetrapak ambalažu. Prema uputama o odvojenom prikupljanju otpada objavljenim na internet stranicama Komunalne tvrtke na području Općine postoje:

zeleni spremnici za staklo: staklene boce i staklenke, staklene čaše žuti spremnik za plastičnu i metalnu ambalažu: ambalaža deterdženata i

šampona, ambalaža prehrambenih proizvoda (boce, posudice i sl.), limenke, konzerve, metalni poklopci, tetrapak

plavi spremnik za papir i karton: novinski i uredski papir, časopisi, katalozi, prospekti, bilježnice, papirnata i kartonska ambalaža

Lokacije zelenih otoka na području Općine prikazane su tablicom u nastavku.

Tablica 6. Lokacije zelenih otoka na području Općine

Naselje Opis lokacijeBale ulica GroteBale ulica Braida

Krmed društveni domGolaš društveni dom

Izvor: Općina

Svaka lokacija zelenog otoka opremljena je sa tri spremnika od 1.100 l i to za odvojeno prikupljanje staklene, plastične/metalne i papira i kartona.

Odvojeno prikupljanje otpada po principu “od vrata do vrata” na području Općine vrši se za otpadni papir i karton i plastičnu/metalnu ambalažu. Plan odvoza korisnih kategorija otpada u sustavu „od vrata do vrata“ objavljen je na internet stranicama Komunalne tvrtke.

Stanovnici Općine mogu putem Komunalne tvrtke i/ili Općine dobiti na korištenje spremnike za individualno kompostiranje biorazgradivog otpada, no za sada kućni komposteri

20


nisu podijeljeni kućanstvima Općine, niti se vršila edukacija stanovništva u pogledu kućnog kompostiranja otpada.

Kućanstvima je podijeljeno 480 komada spremnika volumena 120 l za odvojeno prikupljanje papira i kartona te plastične/metalne ambalaže. U starogradskoj jezgri naselja Bale postavljeni su spremnici od 1100 litara na četiri lokacije i to ukupno 8 plastičnih spremnika za odvojeno prikupljanje otpadnog papira i kartona i plastike/metala.

Glomazni otpad s područja Općine odvozi Komunalna tvrtka prema pozivu korisnika usluge i upisu u knjigu odvoza prema terminskom planu. Korisnik usluge glomazni otpad odlaže na mjesto i u vrijeme koje mu odredi davatelj javne usluge ili sam dovozi na lokaciju koju mu isti odredi. Također, Općina povremeno organizira akcije prikupljanja glomaznog otpada iz kućanstva.

Na području Općine ne postoji uspostavljeno reciklažno dvorište.

Komunalna tvrtka odlaže sakupljeni otpad s područja Općine na odlagalištu komunalnog otpada Lokva Vidotto u Rovinju kojim i upravlja.

Za područje Istarske županije u svrhu gospodarenja otpadom izgrađen je CGO Kaštijun koji će u 2017. godini krenuti s radom u punoj funkcionalnosti.

Centar za gospodarenje otpadom “Kaštijun” (CGO) projektiran je uzimajući u obzir zahtjeve važećih hrvatskih i EU propisa, vrste i količina otpada koje gravitiraju prema centru te aktivnostima koje se odvijaju na centru prije konačnog odlaganja.

Komunalna tvrtka izrađuje godišnje planove edukacije i eko promocije, koje objavljuje na vlastitim internet stranicama, namijenjene svim korisnicima komunalne usluge na području pružanja javne usluge

5.2. Osnovni ciljevi u gospodarenju otpadom

Na nacionalnoj razini obveze RH koje proizlaze iz EU zakonodavstva ispunjene su gotovo u potpunosti za ambalažni otpad (osim u dijelu recikliranja metala i drva), a u potpunosti za otpadna vozila, EE otpad, baterije i otpadne gume.

Obveze RH koje proizlaze iz EU zakonodavstva i propisa prikazane su tablicom 7.

Tablica 7. Obveze RH koje proizlaze iz EU zakonodavstva i propisa

Vrsta otpada Godina Cilj Status

Smanjenje količine odlaganja biorazgradivog otpada

2016.50 %, odnosno 378.088 tona do 31. prosinca 2016.

U 2015. god odloženo 828.564 t biorazgradivog otpada, obzirom na nedostatnu obradu i nisku stopu odvojenog sakupljanja nije izgledno da će se cilj postići.

2020. 35 %, odnosno 264.661 tona do 31. prosinca 2020.

-

Odlaganje otpada 2018. Zabrana odlaganja na neusklađena odlagališta

-

Komunalni otpad 2015. JLS osigurati odvojeno prikupljanje problematičnog otpada,

Odvojeno prikupljanje uspostavljeno u 400 JLS

21


otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada

2020.50% priprema za ponovnu uporabu i recikliranje komunalnog otpada

Za 2015. godinu stopa iznosi 18%

Građevni otpad 2020.70% recikliranja/materijalne oporabe građevnog otpada

Cilj nije ispunjen, započeta je analiza „Poboljšanje toka i kvalitete podataka o građevnom otpadu i otpadu od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina u RH“.

Temeljem ocjene postojećeg stanja u gospodarenju otpadom i obveza koje RH mora postići sukladno EU i nacionalnom zakonodavstvu, PGO-om RH definiraju se sljedeći ciljevi koji se moraju dostići do 2022. godine.

Tablica 8. Ciljevi za gospodarenje otpadom koje je potrebno postići do 2022. godine na području Općine sukladno PGO RH

Red. br. Cilj Podcilj Opis

1.

unaprijediti sustav gospodarenja komunalnim otpadom

Cilj 1.1 smanjiti ukupnu količinu proizvedenog komunalnog otpada za 5%

Cilj 1.2odvojeno prikupiti 60% mase proizvedenog komunalnog otpada (prvenstveno papir, staklo, plastika, metal, biootpad i dr.)

Cilj 1.3 odvojeno prikupiti 40% mase proizvedenog biootpada koji je sastavni dio komunalnog otpada

Cilj 1.4 odložiti na odlagališta manje od 25% mase proizvedenog komunalnog otpada

2.

unaprijediti sustav gospodarenja posebnim kategorijama otpada

Cilj 2.1 odvojeno prikupiti 75% mase proizvedenog građevnog otpada

Cilj 2.2 unaprijediti sustav gospodarenja otpadnom ambalažom

Cilj 2.3 unaprijediti sustav gospodarenja ostalim posebnim kategorijama otpada

3. sanirati lokacije onečišćene otpadom

4. kontinuirano provoditi izobrazno-informativne aktivnosti

5. unaprijediti nadzor nad gospodarenjem otpadom

Nadalje, sukladno ZOGO-u Općina je na svom području dužna ustrojiti slijedeće:

Tablica 9. Obveze Općine temeljem ZOGO-a

Red. br. JLS je dužna osigurati:

1.javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada, i biorazgradivog komunalnog otpada

2.odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada

22


3.sprječavanje odbacivanja otpada na način suprotan ZOGO-u te uklanjanje tako odbačenog otpada

4. provedbu PGO RH5. donošenje i provedbu plana gospodarenja otpadom JLS6. provođenje izobrazno-informativne aktivnosti na svom području7. mogućnost provedbe akcija prikupljanja otpada8. postavljanje odgovarajućeg broja spremnika za odvojeno sakupljanje otpada9. funkcioniranje najmanje jednog reciklažnog dvorišta

10. obavještavanje kućanstva o lokaciji i izmjeni lokacije mobilnog reciklažnog dvorišta i spremnika za odvojeno sakupljanje otpada

11. prostorno-planskom dokumentacijom odrediti građevine za gospodarenje otpadom

12.donijeti odluku o načinu pružanja i naplate javne usluge sakupljanja otpada po kriteriju obračuna količine otpada

13.donositi godišnja izvješća o uklanjanju odbačenog otpada i odluke o provedbi mjera za sprječavanje nepropisnog odbacivanja otpada i mjera za njegovo uklanjanje

5.3. Ciljevi gospodarenja komunalnim otpadom i biorazgradivim komunalnim otpadom

Pregled ciljeva u gospodarenju otpadom određenih PGO RH i usporedba s trenutnim stanjem gospodarenja otpadom u Općini prikazani su u nastavku.

Cilj 1.1: Smanjiti ukupnu količinu proizvedenog komunalnog otpada za 5% u odnosu na 2015. godinu

Uzmemo li podatak kako je u 2015. godini na području Općine proizvedena količina komunalnog otpada od 622,67 t ciljna vrijednost smanjenja proizvodnje komunalnog otpada za 5% do 2022. godine iznosi 591,54 t komunalnog otpada godišnje.

Prema Uredbi predviđeno je za JLS plaćanje poticajne naknade za nepostizanje ciljeva navedenih u PGO RH za pojedina razdoblja. Međutim, kako u Uredbi nije uzeta u obzir količina koju proizvode turisti, odnosno, povećan broj turističkih noćenja/dolazaka, kao niti povećanje broja stalnih stanovnika na području JLS, za očekivati je da će se izmjenama i dopunama Uredbe uzeti u obzir i ti podaci.

Planirani trend smanjenja ukupnih količina proizvedenog komunalnog otpada za 5% do 2022. godine dan je u nastavku.

23


Slika 3. Planirani trend smanjenja ukupnih količina proizvedenog komunalnog otpada za 5% do 2022. godine

Za dostizanje planiranog cilja smanjenja proizvodnje komunalnog otpada do 2022. godine bit će potrebno primjenjivati mjere gospodarenja otpadom koje su propisane ovim Planom.

Cilj 1.2: Odvojeno prikupiti 60% mase proizvedenog komunalnog otpada (prvenstveno papir, staklo, plastika, metal, biootpad i dr.)

Prema podacima komunalne tvrtke, u 2015. godini odvojeno od MKO prikupljeno je 1,41% komunalnog otpada. Uzme li se podatke o trenutnom postotku odvojeno prikupljenog otpada putem zelenih otoka (< 1%) te ciljnim vrijednostima određenim u PGO RH (60%) može se zaključiti kako je potrebno uložiti dodatne napore u ostvarivanje spomenutog cilja odvojenog prikupljanja 60% mase proizvedenog komunalnog otpada. Na području Općine odvojeno se, putem zelenih otoka i spremnika namijenjenih odvojenom prikupljanju otpada u kućanstvima, prikuplja papir i karton, staklena, plastična, metalna i tetrapak ambalaža, no količine na ovaj način prikupljenog otpada nisu zadovoljavajuće. Uzme li se podatak kako je u 2015. godini na području Općine proizvedena količina komunalnog otpada od 622,67 t godišnje može se procijeniti kako bi ciljna vrijednost odvojenog prikupljanja komunalnog otpada od 60% do 2022. godine iznosila 373,60 t komunalnog otpada.

Procijenjena dinamika postizanja cilja 1.2 Odvojeno prikupiti 60% pojedinih vrsta komunalnog otpada (prvenstveno papir/karton, staklo, plastika, metal) u odnosu na 2015. godinu prikazana je slikom.

24


Slika 4. Dinamika postizanja cilja odvojenog prikupljanja 60% sastavnica komunalnog otpada

Za napredak u vidu dodatnog postotka odvojenog prikupljanja otpada potrebno je:

1. poboljšati sustav odvojenog prikupljanja otpada sustavom od „vrata do vrata“,2. motivirati korisnike javnih usluga na odvojeno sakupljanje cjenikom za usluge

sakupljanja i zbrinjavanja MKO i BKO,3. educirati stanovnike Općine,4. educirati gospodarske subjekte o pravilnom postupanju s otpadom,5. izgraditi reciklažno dvorište, 6. uspostaviti učinkovitu kontrolu u postupanju s otpadom korisnika javne usluge

(komunalno redarstvo),7. uspostaviti i koristiti digitalni sustav Evidencije o preuzetom komunalnom otpadu,8. izraditi/dopuniti odluku o komunalnom redu u dijelu o postupanju s otpadom,9. izraditi novu Odluku o načinu pružanja javne usluge sakupljanja MKO i BKO a

temeljem Uredbe sa jasnim pravima i obvezama korisnika i davatelja javne usluge.

Cilj 1.3: Odvojeno prikupiti 40% mase proizvedenog biootpada koji je sastavni dio komunalnog otpada

U 2015. godini je na području Općine prikupljeno 622,67 t komunalnog otpada. Uzimajući u obzir podatak da udio biootpada u MKO iznosi 37% (prije odvajanja korisnih kategorija otpada) možemo pretpostaviti da je količina biootpada sakupljena na području Općine u 2015. godini u sklopu MKO iznosila 230,39 t.

Sva ta procijenjena količina biootpada prikupljena je u sklopu MKO iz razloga što posebna evidencija o odvojenom prikupljenom biootpadu ne postoji, odnosno, sustav odvojenog prikupljanja biootpada nije uspostavljen. Ciljna vrijednost odvojenog prikupljanja biootpada do 2022. godine iznosi 92,15 t.

Projekcija rasta količina odvojeno sakupljenog biootpada prema PGO RH u odnosu na Općinu prikazana je u nastavku.

25


Slika 5. Projekcija rasta količina odvojeno sakupljenog biootpada (izvor: PGO RH)

Za dostizanje ciljeva u domeni smanjenja udjela biootpada u MKO potrebno je:

1. omogućiti stanovnicima Općine odvojeno odlaganje biootpada u za to namijenjene spremnike,

2. povećati količine biootpada koje će stanovnici samostalno kompostirati,3. motivirati stanovnike cjenikom usluga odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada na

izdvajanje biootpada,4. kontinuirano provoditi edukativno-izobrazne aktivnosti o kompostiranju.

Cilj 1.4: Odložiti na odlagališta manje od 25% mase proizvedenog komunalnog otpada

U 2015. godini je na području Općine prikupljeno 622,67 t komunalnog otpada, dok je odvojeno prikupljeno manje od 2% proizvedenog komunalnog otpada. Sagledavajući cilj maksimalnog odlaganja 25% mase proizvedenog komunalnog otpada može se procijeniti kako bi za dostizanje planiranog cilja bilo potrebno odložiti maksimalno 155,67 t proizvedenog komunalnog otpada. Prema PGO RH zabranjeno je odlaganje otpada na neusklađena odlagališta nakon 31. prosinca 2018. godine.

Trend planiranog smanjenja odloženih količina proizvedenog komunalnog otpada dan je u nastavku.

26


Slika 6. Grafički prikaz trenda planiranog smanjenja odloženih količina miješanog komunalnog otpada

Za dostizanje cilja smanjena količine odloženog otpada potrebno je:

1. poboljšati sustav odvojenog prikupljanja otpada sustavom od „vrata do vrata“,2. motivirati korisnike javnih usluga na odvojeno sakupljanje cjenikom za usluge

sakupljanja i zbrinjavanja MKO i BKO,3. educirati stanovnike Općine,4. educirati gospodarske subjekte o pravilnom postupanju s otpadom,5. izgraditi reciklažno dvorište, 6. uspostaviti učinkovitu kontrolu u postupanju s otpadom korisnika javne usluge

(komunalno redarstvo).

S obzirom na planirano funkcioniranje županijskog CGO Kaštijun u kojem se iz MKO izdvajaju materijali za oporabu, predani MKO će se dodatno sortirati u CGO. Obradom MKO u CGO Kaštijun procjenjuje se kako se od ukupne ulazne količine MKO trajno odloži tek 15% otpada. Iz tog razloga se u procjenama budućih količina komunalnog otpada s područja Općine koji je trajno odložen na odlagalištu otpada trebaju uzeti u obzir i one količine otpada koje su MBO tehnologijom odvojene od otpada namijenjenog odlaganju na CGO Kaštijun.

5.4. Gospodarenje građevnim otpadom

Cilj 2.1 Odvojeno prikupiti 75% mase proizvedenog građevnog otpada

Građevni otpad ima visoki potencijal za recikliranje i takvim gospodarenjem u cijelosti se čuvaju resursi. To je ujedno i način da se javnim, javno-privatnim i/ili privatnim ulaganjima direktno utječe na zapošljavanje na lokalnoj razini. Prosječna količina građevnog otpada koja se proizvodi po stanovniku je 940 kg/godišnje. U uvjetima ekonomskog rasta i sve većeg ulaganja u turizam u ruralnim područjima te količine mogu biti i znatno veće. Upravo je otpadni građevni materijal otpad koji se najčešće odlaže na divlja odlagališta i time nepovratno uništava prirodne resurse. Uklanjanje takvog otpada iz okoliša je financijski vrlo zahtjevno za JLS.

Prostornim planom Općine (Službeni glasnik Općine Bale, 07/06, 06/14 i 03/16) određeno je kako se na lokaciji ERE, unutar zone komunalne namjene K3 na k.č. 3713,

27


3694/31, 3694/32 k.o. Bale planira odlagalište inertnog građevinskog otpada. Na toj lokaciji uspostaviti će se reciklažno dvorište za građevni otpad.

Isto tako, potrebna je i uspostava i suradnja komunalnog redarstva sa inspekcijskim službama kako bi se spriječilo poduzetnike koji se bave gradnjom i uređenjem građevina da nepravilno postupaju s građevnim otpadom. JLS može djelovati i putem svojih akata kako bi stimulirala/kontrolirala investitore i građevinske tvrtke na pravilno postupanje s građevnim otpadom.

S obzirom kako u 2015. godini nije evidentiran odvojeno prikupljen građevni otpad od strane komunalne tvrtke Komunalna tvrtka numerički cilj odvojeno prikupljenog građevnog otpada ne može se definirati. Ukoliko se u računicu uzme podatak o broju stanovnika na području Općine (1.127 stanovnika) i podatak o prosječnoj godišnjoj količini građevnog otpada koja se proizvodi po stanovniku (940 kg) može se odrediti kako bi do 2022. godine bilo potrebno odvojeno prikupiti 794,54 t građevnog otpada.

U 2016. godini na razini RH započeo je projekt "Poboljšanje toka i kvalitete podataka o građevnom otpadu i otpadu od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj" kojim će se kvalitetnije odrediti proizvedene količine građevnog otpada.

5.5. Gospodarenje ostalim posebnim kategorijama otpada

Cilj 2.2 Unaprijediti sustav gospodarenja otpadnom ambalažom

Na području Općine se pomoću namjenskih spremnika na zelenim otocima i kod korisnika javne usluge prikuplja papirnata i kartonska, plastična, staklena, metalna i tetrapak ambalaža. S obzirom na postotak odvojeno prikupljenog otpada (manje od 1% u 2016. godini) potrebno je uložiti značajne napore kako bi povisile količine odvojeno prikupljene ambalaže i zadovoljili nacionalni ciljevi odvojeno prikupljenog otpada.

Za dostizanje ciljeva potrebno je kontinuirano educirati građane o pravilnom odvajanju otpada, odnosno ambalaže, na zelenim otocima i putem spremnika koji se nalaze u kućanstvu te u mobilnom reciklažnom dvorištu, ali i voditi točnu evidenciju o količinama otpadne ambalaže prikupljene s područja Općine.

Radi unaprjeđenja sustava gospodarenjem otpadnom ambalažom bit će potrebno odrediti godišnje prijavljivanje otpadne ambalaže za gospodarske subjekte na području Općine koji predaju otpadnu ambalažu drugim ovlaštenim sakupljačima.

Cilj 2.3 Unaprijediti sustav gospodarenja ostalim posebnim kategorijama otpada

Trenutno se na području Općine odvojeno ne prikupljaju ostale posebne kategorije otpada. U svrhu unaprjeđenja sustava gospodarenja ostalim posebnim kategorijama otpada, ali i svim ostalim kategorijama otpada, Općina će nabaviti mobilno reciklažno dvorište na svom području na kojem će stanovnici Općine moći predavati problematični otpad.

Za dostizanje ciljeva u gospodarenju otpadom koji se tiču odvojeno prikupljenih posebnih kategorija otpada potrebno je u budućem planskom razdoblju kontinuirano educirati stanovnike Općine.

28


6. PODACI O VRSTAMA I KOLIČINAMA PROIZVEDENOG OTPADA, ODVOJENO SAKUPLJENOG OTPADA, ODLAGANJU KOMUNALNOG I BIORAZGRADIVOG OTPADA TE OSTVARIVANJU CILJEVA

6.1. Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada

Na području Općine porijeklo otpada je iz domaćinstava stanovnika Općine, turističke proizvodnje otpada i gospodarskih djelatnosti.

Prema podacima Općine, na području Općine djeluje 153 poduzeća i obrtnika. U djelatnostima prednjače djelatnosti pružanja smještaja, građevinarstva i prerađivačke industrije te proizvodnje ambalaže od drva, proizvodnje elektromotora, generatora i transformatora, strojne obrada metala i proizvodnje ostalih prehrambenih proizvoda.

Od 2011. godine nadalje u ukupne količine komunalnog otpada ubrajaju se i količine koje potječu iz uslužnog sektora, a koji se smatraju komunalnim otpadom (otpadni papir i karton, ambalažni otpad itd.).

Prema europskoj klasifikaciji uslužne djelatnosti su primjerice:

• trgovina i popravci (automobila, strojeva i sl.)• hoteli i restorani• prijevoz putnika i komunikacija• obrazovanje• zdravstvo i socijalna skrb• aktivnosti vezane za rekreaciju, kulturu i sport• transport i skladištenje

Osim miješanog komunalnog otpada (KB - 20 03 01) na području Općine se putem zelenih otoka odvojeno prikuplja papirna i kartonska ambalaža (KB – 15 01 01), staklena ambalaža (KB – 15 01 07) te plastična i metalna ambalaža, kao i tetrapak ambalaža, ali i najlon folije, plastični namještaj, laminati, lateks, itd. (KB – 15 01 02, 15 01 04, 15 01 05, 20 01 39).

6.2. Ukupne količine otpada

S prostora Općine Komunalna tvrtka prikuplja kategorije otpada spomenute u prethodnom poglavlju.

Komunalni otpad je otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede i šumarstva te se u katalogu otpada nalazi u kategoriji 20 - komunalni otpad (otpad iz kućanstava i slični otpad iz ustanova i trgovinskih i proizvodnih djelatnosti) uključujući odvojeno sakupljene sastojke komunalnog otpada. Navedeni otpad nastaje u kućanstvima, uslužnim djelatnostima (trgovina, ugostiteljstvo i dr.), institucijama (kao što su škole, objekti koje koriste JLS i državne službe i sl.) i na javnim površinama kao posljedica uređivanja i održavanja javnih površina.

29

https://hr.wikipedia.org/wiki/Skladi%C5%A1te

https://hr.wikipedia.org/wiki/Transport

https://hr.wikipedia.org/wiki/Sport

https://hr.wikipedia.org/wiki/Kultura

https://hr.wikipedia.org/wiki/Rekreacija

https://hr.wikipedia.org/wiki/Socijalna_za%C5%A1tita

https://hr.wikipedia.org/wiki/Zdravstvo

https://hr.wikipedia.org/wiki/Obrazovanje

https://hr.wikipedia.org/wiki/Komunikacija

https://hr.wikipedia.org/wiki/Prijevoz

https://hr.wikipedia.org/wiki/Restoran

https://hr.wikipedia.org/wiki/Hotel

https://hr.wikipedia.org/wiki/Trgovina


Kretanje ukupnih godišnjih količina proizvedenog i sakupljenog komunalnog otpada s područja Općine od strane Komunalne tvrtke prikazano je tablicom u nastavku.

Tablica 10. Ukupne godišnje količine komunalnog otpada prikupljene/sakupljene s područja Općine

GodinaUkupne godišnje

količine komunalnog otpada (t)

Godišnje kretanje proizvodnje

komunalnog otpada (%)2012. 537,60 -2013. 626,20 +16,482014. 672,53 +7,402015. 622,67 -7,412016. 623,82 +0,18

Prema podacima iz gornje tablice vidljiv je trend rasta godišnjih količina proizvedenog komunalnog otpada s područja Općine do 2014. godine, nakon koje slijedi pad godišnje proizvodnje komunalnog otpada i približno jednake količine u zadnje 2 godine.

Slika 7. Ukupne godišnje količine proizvedenog komunalnog otpada s područja Općine

Prema postojećim podacima mogu se procijeniti godišnje količine komunalnog otpada na području Općine do kraja planskog razdoblja uzimajući u obzir pretpostavljeni linearni pad proizvodnje komunalnog otpada u posljednje 3 godine i ne uzimajući u obzir mjere i ciljeve smanjenja proizvodnje komunalnog otpada.

30


Slika 8. Procijenjene količine komunalnog otpada do kraja planskog razdoblja

Iz gornjeg prikaza vidljivo je kako će se procijenjene ukupne godišnje količine komunalnog otpada iz godine u godinu smanjivati, ne uzimajući u obzir procijenjeni rast broja turističkih noćenja na području Općine koji će utjecati na povećanje godišnjih količina komunalnog otpada.

U 2016. godini je Komunalna tvrtka s područja Općine prikupila otpad prema vrstama i količinama prikazanim tablicom u nastavku.

Tablica 11. Količine i vrste prikupljenog/sakupljenog otpada s područja Općine u 2016. godini (Komunalni servis d.o.o.)

Naziv otpada Količina (t)Postotak od

ukupne količine, %

Papirna i kartonska ambalaža (KB – 15 01 01) 2,01 0,32

Staklena ambalaža (KB – 15 01 07) 2,84 0,45

Plastična, metalna i tetrapak ambalaža (KB – 15 01 02, 15 01 04, 15 01 05, 20 01 39) 0,67 0,11

MKO (KB – 20 03 01) 618,30 99,12

UKUPNO 623,82 100

Stanovništvo Općine još uvijek ne odvaja korisne kategorije otpada u prihvatljivim količinama te nije dovoljno educirano o novim tehnologijama i načinima odvajanja otpada. Na odvojeno prikupljeni otpad na zelenim otocima i putem namjenskih spremnika za odvojeno prikupljanje otpada po modelu „od vrata do vrata“ otpada tek manja količina od ukupnih količina komunalnog otpada (manje od 1% u 2016. godini), s time da je većina od spomenutih količina sakupljena sustavom „od vrata do vrata“. Na području Općine određene količine papira i kartona prikupljaju i drugi ovlašteni sakupljači što bi stvarne količine odvojenog prikupljanja otpada činilo višima.

31


Broj turističkih dolazaka i noćenja na području Općine je u stalnom porastu. Uzme li se podatak o specifičnoj količini otpada po turističkom noćenju od prosječno 1,4 kg/noćenju (izvor: Metodologija za određivanje sastava i količina komunalnog odnosno miješanog komunalnog otpada, HAOP) te podatke iz Tablice 4. o broju noćenja na području Općine mogu se odvojiti proizvedene količine otpada od strane stanovnika Općine i od strane turista na području Općine te se može procijeniti količina proizvedenog otpada po stanovniku Općine.

Tablica 12. Godišnja količina otpada sa i bez turističkih noćenja

GODINA KOMUNALNI OTPAD t/god.

BROJ NOĆENJA

PROSJEČNA KOLIČINA

OTPADA PO NOĆENJU

(kg)

Proizvedeni otpad -

stanovnici Općine (t)

Proizvedeni otpad -

turistički (t)

Postotak turističkog

otpada

2012. 537,60 205.360

1,4

250,10 287,50 53,48

2013. 626,20 200.360 345,70 280,50 44,79

2014. 672,53 209.124 379,76 292,77 43,53

2015. 622,67 247.634 275,98 346,69 55,68

2016. 623,82 276.420 236,83 386,99 62,04

Prema podacima HAOP-a ukupna količina proizvedenog komunalnog otpada u 2015. godini na razini RH iznosila je 386 kilograma po stanovniku dnevno, odnosno 1,05 kg dnevno, dok je za Istarsku županiju ta količina viša i iznosi 667 kilograma po stanovniku, odnosno 1,82 kg dnevno, najviše uslijed intenzivne turističke posjećenosti. Također, na razini RH prosječna količina komunalnog otpada iz turizma iznosi oko 6% od ukupnih količina komunalnog otpada.

Prema podacima iz Tablice 12. i podacima o broju stanovnika na području Općine (1.127 stanovnik) mogu se izračunati procijenjene prosječne količine proizvedenog otpada po stanovniku Općine u zadnjih 5 godina. Tako izračunate količine iznose 1,49 kg komunalnog otpada po stanovniku dnevno. Ukoliko se odvoje procijenjene količine otpada koje nastaju uslijed turističkih noćenja onda se taj podatak smanjuje na 0,72 kg komunalnog otpada po stanovniku dnevno. S obzirom na ove podatke i na procijenjeni godišnji udio turističkog otpada (preko 50%) može se zaključiti kako turistički otpad predstavlja značajnu komponentu u ukupnim količinama komunalnog otpada koji potječe s područja Općine. Značajnost turističke proizvodnje otpada potvrđuju i podaci o proizvedenom MKO otpadu po mjesecima (Slika 11., u sljedećem poglavlju 6.3. Miješani komunalni otpad) gdje je vidljivo kako se u sezonskim mjesecima proizvode više količine otpada.

Cilj gospodarenja otpadom kojeg je potrebno postići sukladno PGO RH, a tiče se ukupnih količina komunalnog otpada dan je u nastavku:

Prema PGO RH, jedan od ciljeva u gospodarenju otpadom koje je potrebno postići do 2022. godine u odnosu na 2015. godinu je smanjenje ukupne količine proizvedenog komunalnog otpada za 5%. To bi značilo da bi se do 2022. godine ukupne količine proizvedenog komunalnog otpada na području Općine trebale

32


smanjiti na razinu od 591,54 t. Bitno je napomenuti kako su navedene procjene rađene na temelju trenutnog stanja i trenutnih podataka o ukupnim količinama proizvedenog komunalnog otpada te bi se ciljne vrijednosti smanjenja trebale uzeti kao okvirne vrijednosti.

6.3. Miješani komunalni otpad - MKO

U ZOGO-u se MKO definira kao “otpad iz kućanstava i otpad iz trgovina, industrije i iz ustanova koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, iz kojeg posebnim postupkom nisu izdvojeni pojedini materijali (kao što je papir, staklo i dr.) te je u Katalogu otpada označen kao 20 03 01”.

Količine sakupljenog MKO s područja Općine u zadnjih 5 godina prikazane su Tablicom 13.

Tablica 13. Količine prikupljenog MKO s područja Općine u posljednjih 5 godina

Godina Miješani komunalni otpad, t/god.

2012. 537,6

2013. 626,2

2014. 665,2

2015. 613,9

2016. 618,3

Grafički prikaz kretanja godišnjih količina sakupljenog MKO s područja Općine dan je u nastavku.

Slika 9. Kretanje godišnjih količina sakupljenog MKO tijekom godina

Analizom podataka može se zaključiti kako su količine proizvedenog i sakupljenog MKO u proteklih 5 godina u trendu rasta do 2014.godine a nakon toga s blagim smanjenjem proizvodnje u posljednje 2 godine. Povećana godišnja proizvodnja MKO logična je posljedica gospodarskog rasta Općine te povećanog broja turističkih posjetitelja, ali također ukazuje na nedovoljne količine odvojeno prikupljenog otpada na području Općine.

33


Već je spomenuto kako otpad nastao uslijed turističke posjećenosti Općine predstavlja značajnu komponentu u godišnjim količinama komunalnog otpada na području Općine. Mjesečna proizvodnja MKO po mjesecima u 2016. godini dana je slikom u nastavku.

Slika 10. Mjesečna proizvodnja MKO na području Općine u 2016. godini

Prema navedenim podacima vidljivo je da se u sezonskim mjesecima (srpanj, kolovoz) proizvede značajno veća količina MKO u usporedbi s mjesečnom proizvodnjom komunalnog otpada u ostalim dijelovima godine što potvrđuje značajnost turistički proizvedenog otpada.

Uzme li se u obzir procijenjeni sastav MKO u RH u 2015. godini od strane HAOP-a (Metodologija za određivanje sastava i količina komunalnog odnosno miješanog komunalnog otpada) te godišnje količine MKO sakupljenog na području Općine mogu se procijeniti sastavni udjeli MKO Općine. Procijenjeni sastav miješanog komunalnog otpada u RH u 2015. godini (Izvor: HAOP) prikazan je tablicom u nastavku.

Tablica 14. Procijenjeni sastav MKO u RH u 2015. godini

Prema navedenim podacima sastav MKO koji je prikupljen na području Općine (prije odvajanja korisnih komponenti komunalnog otada) bio bi sljedeći:

34


Tablica 15. Procijenjeni sastav MKO Općine

Sastavnica UdioGodišnja količina

MKO u 2016. godini (t)

Vrsta materijala % Ukupno: 623,82

Metal 2,1 13,10Drvo 1,0 6,24Tekstil/odjeća 3,7 23,08Papir i karton 23,2 144,73Staklo 3,7 23,08Plastika 22,9 142,85Guma 0,2 1,25Koža/kosti 0,5 3,12Kuhinjski otpad 30,9 192,76Vrtni otpad 5,7 35,56Ostali otpad (zemlja, prašina, pijesak, nedefinirano) 6,3 39,30

Važno je napomenuti kako gornja tablica predstavlja tek procijenjeni sastav MKO Općine temeljem procijenjenog sastava MKO na razini RH u 2015. godini. Lokalni podaci o sastavu MKO s područja Općine ne postoje, ali se može tvrditi kako su moguće značajne razlike između procijenjenog sastava MKO na državnoj i općinskoj razini.

Cilj gospodarenja otpadom kojeg je potrebno postići sukladno PGO RH, a tiče se odloženog MKO dan je u nastavku

U odnosu na 2015. godinu potrebno je do 2022. godine odložiti na odlagališta otpada manje od 25% mase proizvedenog komunalnog otpada. To bi značilo da bi u usporedbi s 2015. godinom bilo moguće odložiti na odlagalište otpada tek 155,67 tona MKO. Nakon 31. prosinca 2018. godine, prema PGO RH, zabranjeno je odlaganje otpada na neusklađena odlagalištu u RH.

6.4. Biorazgradivi komunalni otpad - BKO

BKO obuhvaća biološki razgradive vrste otpada podrijetlom iz kućanstva i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, kao npr.: otpadni papir, biorazgradivi tekstil, zeleni otpad, otpad iz kuhinja – ostaci hrane, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede i šumarstva.

Uzimajući u obzir podatak da biorazgradivi udio u MKO iznosi 65% (Metodologija za određivanje sastava i količina komunalnog odnosno miješanog komunalnog otpada, HAOP) prije odvajanja korisnih komponenti MKO, procijenjena količina proizvedenog BKO Općine u 2016. godini iznosi 405,48 t BKO (ubrajajući u računicu odvojene kategorije otpada koje se nalaze u prosječnom sastavu MKO (plastika, papir, staklo, metali… na razini RH). Odvojeno

35


sakupljenog papira i kartona, koji spada pod kategoriju BKO, je u 2016. godini sakupljeno 2,01 t.

Biootpad iz kućanstava se na području Općine ne prikuplja odvojeno od ostalih kategorija otpada u vidu posebnih spremnika za biootpad, Otpadni papir i karton se na području Općine prikuplja namjenskim spremnicima za odvojeno prikupljanje papira i kartona. Stanovnike Općine bit će potrebno motivirati na kućno kompostiranje biootpada. Najveće količine biootpada iz kućanstava se s područja Općine prikupljaju u sklopu MKO.

Ciljevi gospodarenja otpadom, koji se planiraju postići na području BKO, određeni su zakonskim obvezama iz članka 24. Zakona koje se tiču ograničenja u vezi odlaganja BKO. Određeno je kako je najveća dopuštena masa BKO koja se godišnje smije odložiti na svim odlagalištima i neusklađenim odlagalištima u RH u odnosu na masu BKO proizvedenog u 1997. godini:




6.5. Posebne kategorije otpada

ZOGO-om su propisane slijedeće posebne kategorije otpada: biootpad, otpadni tekstil i obuća, otpadna ambalaža, otpadne gume, otpadna ulja, otpadne baterije i akumulatori, otpadna vozila, otpad koji sadrži azbest, medicinski otpad, otpadni električni i elektronički uređaji i oprema, otpadni brodovi, morski otpad, građevni otpad, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, otpad iz proizvodnje titan dioksida, otpadni poliklorirani bifenili i poliklorirani terfenili.

Biootpad

Uzimajući u obzir podatak da udio biootpada u MKO iznosi 37% (izvor: HAOP) (prije odvajanja korisnih komponenti MKO) možemo pretpostaviti kako je u 2016. godini količina biootpada proizvedena na području Općine i sakupljena u sklopu MKO iznosila 230,81 t.

Cilj u gospodarenju otpadom koji je potrebno postići do 2022. godine sukladno PGO RH, a tiče se gospodarenja biootpadom je:

do 2022. godine u odnosu na 2015. godinu odvojeno prikupiti 40% mase proizvedenog biootpada koji je sastavni dio komunalnog otpada. To bi značilo da bi do 2022. godine, u usporedbi s količinama proizvedenog komunalnog otpada u 2015. godini, bilo potrebno odvojeno sakupiti 92,15 t biootpada.

Ambalažni otpad

Ambalažni otpad čini velikim dijelom ambalažni otpad od papira i kartona i višeslojna otpadna ambalaža s pretežno papirnom komponentom, zatim staklena ambalaža, ambalaža od plastike, a manji dio, ambalaža od metala i drveta. Sakupljanje ambalažnog otpada uglavnom je zadovoljavajuće na nivou RH, ali postoje problemi u iskazivanju količina odvojeno prikupljene ambalaže jer JLS raspolažu samo sa podacima o odvojeno prikupljenom otpadu

36


koje im dostave komunalne tvrtke u njihovom vlasništvu. Podatke ostalih sakupljača ambalaže na tržištu nemaju. Neke JLS, odnosno komunalne tvrtke u njihovom vlasništvu, posjeduju koncesiju za sakupljanje ambalaže obuhvaćene povratnom naknadom i te količine odvojeno prikupljene ambalaže JLS iskazuju kao odvojeno prikupljene količine posebnih kategorija otpada. Velika većina komunalnih tvrtki nema koncesiju za sakupljanje tih vrsta otpada i samim time JLS te podatke ne iskazuju, odnosno, imaju ukupno znatno manje količine odvojeno prikupljenog otpada.

Prema podacima Komunalne tvrtke s područja Općine je u 2016. godini prikupljeno: 2,01 t papirne i kartonske ambalaže, 2,84 t staklene ambalaže te 0,67 t otpadne plastične i metalne ambalaže i tetrapak ambalaže putem individualnih spremnika u kućanstvu u sustavu „od vrata do vrata“ te na zelenim otocima.

Tablicom u nastavku prikazano je godišnje kretanje količina odvojeno prikupljene ambalaže i prikupljenih kategorija otpada u čijem se sastavu nalazi otpadna ambalaža.

Tablica 16. Količine kategorija otpada koje sadrže otpadnu ambalažu prikupljene na području Općine (izvor: Komunalni servis d.o.o.)

Kategorija otpada Godina

2012. 2013. 2014. 2015. 2016.Papirna i kartonska ambalaža (KB – 15 01 01) (t) - - 2,96 2,87 2,01

Staklena ambalaža (KB – 15 01 07) (t) - - 3,67 4,37 2,84

Plastična, metalna i tetrapak ambalaža (KB – 15 01 02, 15 01 04, 15 01 05, 20 01 39) (t) - - 0,7 1,53 0,67

UKUPNO (t) - - 7,33 8,77 5,52

S obzirom na podatke iz gornje tablice vidljivo je kako se količine odvojeno prikupljenog otpada koji sadrži otpadnu ambalažu na području Općine u 2016. godini smanjuju u odnosu na prethodne godine. U 2015. godini zabilježena je najveća količina odvojeno prikupljenog komunalnog otpada. Najveće količine ambalaže sakupljene su putem sustava odvojenog prikupljanja otpada „od vrata do vrata“.

Ostale posebne kategorije otpada

Ukoliko se uzme podatak kako udio otpadnog tekstila unutar MKO iznosi oko 3,7 % može se procijeniti kako je u 2016. godini odbačeno i prikupljeno oko 23 t otpadnog tekstila s područja Općine koji se nalazio unutar MKO.

Za ostale posebne kategorije otpada ne postoje podaci o količinama proizvedenog i prikupljenog otpada od strane Komunalne tvrtke.

6.6. Odvojeno prikupljene i sakupljene kategorije otpada

Kategorije otpada prikupljene odvojeno od MKO na području Općine odnose se na već spomenute kategorije odvojeno prikupljenog kartona i papira, staklene ambalaže i plastične, metalne i tetrapak ambalaže. Edukacijom stanovnika potiče se odvajanje korisnih kategorija

37


komunalnog otpada što uvjetuje smanjene količina koje se odlažu na odlagalištu otpada. U spremnicima za selektivno odvajanje otpada često se nalazi otpad koji nije namijenjen za odbacivanje u tim spremnicima, pa se prema informacijama komunalne tvrtke, temeljem iskustvenih procjena, procjenjuje kako se:

unutar prikupljene papirne i kartonske ambalaže (KB 15 01 01) nalazi oko 50% spomenute vrste otpada, 10-15% ostalih materijala te 35-40% otpada koji se odlaže (KB - 20 03 99),

unutar prikupljene ostale ambalaže nalazi se oko 40% plastične ambalaže (KB – 15 01 02), oko 1 % metalne ambalaže (KB – 15 01 04), oko 5% višeslojne kompozitne ambalaže (tetrapak) (KB – 15 01 05), do 5% plastike (KB – 20 01 39) te ostatak koji se odlaže (KB - 20 03 99).

Osim spomenutih kategorija otpada, Općina povremeno organizira akcije prikupljanja i odvoza glomaznog otpada iz kućanstava postavljanjem velikih otvorenih spremnika (baja) za glomazni otpad na javnim površinama. Podaci o količinama na ovaj način prikupljenog glomaznog otpada s područja Općine nisu poznati.

Godišnje količine odvojeno prikupljenog i sakupljenog otpada s područja Općine prikazane su tablicom u nastavku.

Tablica 17. Godišnje količine odvojeno prikupljenog otpada s područja Općine

Godina Ključni broj otpada Naziv otpada Količina (t) Udio (%)

2012.

15 01 01 Papirna i kartonska ambalaža - -15 01 07 Staklena ambalaža - -15 01 02, 15 01 04,15 01 05 i 20 01 39 Plastična, metalna i tetrapak ambalaža - -

UKUPNO - -

2013.

15 01 01 Papirna i kartonska ambalaža - -15 01 07 Staklena ambalaža - -15 01 02, 15 01 04,15 01 05 i 20 01 39 Plastična, metalna i tetrapak ambalaža - -

UKUPNO - -

2014.

15 01 01 Papirna i kartonska ambalaža 2,96 4015 01 07 Staklena ambalaža 3,67 5015 01 02, 15 01 04,15 01 05 i 20 01 39 Plastična, metalna i tetrapak ambalaža 0,7 10

UKUPNO 7,33 100

2015.


UKUPNO 8,77 100

2016.


UKUPNO 5,52 10038


Usporede li se količine odvojeno prikupljenog otpada putem zelenih otoka i spremnika kod korisnika javne usluge s ukupnim količinama proizvedenog komunalnog otpada dobije se postotak odvojeno prikupljenog otpada u iznosu manjem od 1% u 2016. godini što ne predstavlja zadovoljavajuću razinu odvojeno prikupljenog otpada na području Općine. Pregledom gore navedenih podataka vidljivo je smanjenje ukupnih godišnjih količina otpada prikupljenog odvojeno od MKO u 2016. godini.

Grafički prikaz kretanja godišnjih količina odvojeno prikupljenog otpada s područja Općine dan je slikom u nastavku.

Slika 11. Količine odvojenog prikupljanja otpada na području Općine

S obzirom na prikazane podatke može se procijeniti kako se još uvijek značajne količine otpada, koje se mogu odvojeno prikupiti, odlažu na odlagalište otpada u sklopu MKO. Usporede li se podaci o ukupnim količinama komunalnog otpada, miješanog komunalnog otpada i odvojeno prikupljenog otpada dobiju se podaci prikazani sljedećom slikom.

Slika 12. Grafički prikaz ukupnih količina komunalnog otpada, MKO i odvojeno prikupljenog otpada na području Općine

39


Prema navedenim podacima vidljivo je koliko su male količine odvojeno prikupljenog komunalnog otpada na području Općine.

Cilj u gospodarenju otpadom kojeg je potrebno postići sukladno PGO RH, a tiče se odvojeno prikupljenog otpada je:

do 2022. godine u odnosu na 2015. godinu odvojeno prikupiti 60% mase proizvedenog komunalnog otpada (prvenstveno papir, staklo, plastika, metal, biootpad i dr.). To bi značilo da bi do 2022. godine bilo potrebno odvojeno prikupiti 373,6 t komunalnog otpada.

40


7. PODACI O POSTOJEĆIM I PLANIRANIM GRAĐEVINAMA I UREĐAJIMA ZA GOSPODARENJE OTPADOM TE STATUSU SANACIJE NEUSKLAĐENIH ODLAGALIŠTA I LOKACIJA ONEČIŠĆENIH OTPADOM

7.1. Postojeće stanje

a.) Reciklažno dvorište i mobilno reciklažno dvorište

Na području Općine do sada nije uspostavljeno funkcioniranje reciklažnog dvorišta koje je planirano prostorno-planskom dokumentacijom Općine niti je pružana usluga mobilnog reciklažnog dvorišta.

b.) Kompostana i sortirnica

Na području Općine ne postoje izgrađene kompostane i sortirnice kao zasebne građevine.

c.) Odlagalište otpada

Komunalna tvrtka prikupljeni otpad s područja Općine odlaže na sanitarnom odlagalištu komunalnog otpada Lokva Vidotto u Rovinju.

d.) CGO

Na području Istarske županije za gospodarenje otpadom predviđen je CGO Kaštijun. Centar za gospodarenje otpadom “Kaštijun” (CGO) projektiran je uzimajući u obzir zahtjeve važećih hrvatskih i EU propisa, vrste i količina otpada koje gravitiraju prema centru te aktivnostima koje se odvijaju na centru prije konačnog odlaganja. Na samom centru odvijati će se sljedeće aktivnosti:

prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada; sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili reciklirati, te sakupljanje i

daljnja predaja opasnog otpada sakupljenog iz komunalnog otpada; sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti u druge svrhe; energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada; odlaganje obrađenog otpada.

Tvrtka Kaštijun d.o.o. za gospodarenje otpadom osnovana je 31. siječnja 2007. godine potpisivanjem Društvenog ugovora o osnivanju trgovačkog Društva. Osnivači Društva su Grad Pula sa učešćem 51% i Istarska županija sa učešćem 49%. Osnovni zadatak društva je izgradnja i upravljanje županijskim centrom za gospodarenje otpadom kao okosnice u uspostavi sustava gospodarenja otpadom u Istarskoj županiji. CGO “Kaštijun” sastoji se iz više tehničko tehnoloških cjelina, te se općenito može podijeliti na tri različite cjeline:

Ulazno izlaznu zonu Radnu zonu Prostor za odlaganje

41


Slika 13. Zona za odlaganje otpada CGO Kaštijun

Otpad će se iz pretovarnih stanica u CGO „Kaštijun" dopremati specijalnim kamionima sa zatvorenim kontejnerima. Istovar će se vršiti direktno kroz vrata hale u MBO postrojenje (prihvatnu jamu) čime se onemogućava doticaj otpada s okolinom. Vrata hale se otvaraju i zatvaraju velikom brzinom i na taj se način sprječava eventualni izlazak neugodnih mirisa. Iznad vrata su postavljeni tzv. topovi vodene magle koji dodatno sprečavaju eventualni izlazak neugodnih mirisa, muha i slično. Prihvatna jama ostatnog komunalnog otpada je u podtlaku, odnosno zrak se konstantno odsisava kroz perforirani pod prihvatne jame, tako da su na taj način eventualni neugodni mirisi konstantno pod kontrolom. Zrak koji se odsisava kroz pod prihvatne jame sistemom kanala se upućuje u biofilter - sustav za pročišćavanje zraka.

Primljeni otpad se najprije obrađuje u postrojenju za mehaničko biološku obradu. Biološkim procesima se iz otpada izdvaja voda, zatim se mehaničkom obradom odvajaju obnovljive sirovine (metali) koje odlaze na recikliranje. Izdvaja se i goriva frakcija odnosno gorivo iz otpada (GIO) ili „Solid Derived Fuel“ (SRF).

Slika 14. Shema postrojenja mehaničko biološke obrade u CGO Kaštijun

42


Slika 15. Prikaz koncepta MBO

Biološka obrada, odnosno, biosušenje je locirano u istoj hali kao i prostor za prihvat otpada. Ciljevi biosušenja su: stabilizacija i higijenizacija organske tvari, uklanjanje vode i povećanje ogrjevne vrijednosti otpada.

Postrojenje za biosušenje koristi 12 bioreaktora. To je u načelu "kompostiranje" s računalnom kontrolom i pojačanim prozračivanjem. Proces nije zamišljen kao tradicionalni proces kompostiranja u kojem čim veća količina organskog materijala mora biti biološki razgrađena. Cilj je ukloniti što je moguće više vode iz otpada u što kraćem vremenu čemu pridonosi toplina oslobođena aerobnom biorazgradnjom. To znači da biološka toplina proizvedena ovim procesom služi za uklanjanje vlage iz materije koristeći sustav ventilacije u bioreaktorima. Glavni su razlozi za isušivanje otpada sljedeći: smanjenje udjela vode u materijalu (sušenje), razgradnja bioloških komponenti za korištenje dobivene energije, suhi otpad s minimalnim udjelom organskih tvari biološki je stabilan, toplinska vrijednost suhog otpada znatno je veća od one vlažnog otpada i samo suhi otpad može biti učinkovito odvojen u različite frakcije recikliranog materijala.

Dio otpada (biorazgradiva frakcija) se nakon mehaničko biološke obrade, odlaže na bioreaktorsko odlagalište gdje se prirodnim procesom, uz dovod vode i bez prisustva kisika, razgrađuje i stvara bioplin. Iz dobivenog bioplina proizvodi se električna energija.

Slika 16. Shematski prikaz bioreaktorskog odlagališta otpada

43


Za jedno polje bioreaktorskog odlagališta vijek iskorištavanja je od 5 do 7 godina, pri čemu se u kontroliranim uvjetima crpi bioplin kao alternativni izvor energije. Tijekom 5 do 7 godina, a uslijed navedenog anaerobnog procesa, volumen obrađenog otpada u bioreaktorskom odlagalištu dodatno se znatno smanjuje. Nova odlagališta biti će zaštićena propisanim zaštitnim slojevima kako bi se zemlja, podzemne vode i okoliš u potpunosti zaštitili. Mehaničkom biološkom obradom otpada s bioreaktorskim odlagalištem, u završnoj fazi, ostane svega 9% od ukupno proizvedenog otpada koji trajno ostaje na lokaciji odlagališta.

7.2. Planirane građevine

Prema konceptu integriranog sustava gospodarenja otpadom na području Istarske županije MKO će se putem pretovarne stanice „Lokva Vidotto“, koja je na području susjedne JLS, Grad Rovinj, odvoziti na obradu u centar za gospodarenje otpadom „Kaštijun“.

Prema prostornom planu Općine reciklažno dvorište planira se na k.č. 4411/1 k.o. Bale, koja je označena kao komunalna zona K3, jugozapadno od Bala kraj pročistača otpadnih voda.

Slika 17. Planirana lokacija reciklažnog dvorišta Općine

Općina do kraja planskog razdoblja ne planira započeti izgradnju reciklažnog dvorišta na lokaciji koja je predviđena prostorno-planskom dokumentacijom Općine. Općina će umjesto toga pristupiti nabavi mobilnog reciklažnog dvorišta koje će pružati uslugu prikupljanja otpada za stanovnike Općine prema rasporedu izmjena lokacija mobilnog reciklažnog dvorišta. Proračunom Općine predviđena je kupnja mobilnog reciklažnog dvorišta.

44


Slika 18. Mobilno reciklažno dvorište koje se planira nabaviti za prostor Općine

Nabava mobilnog reciklažnog dvorišta planira se ostvariti putem natječaja za sufinanciranje, a do tada će se u suradnji s Komunalnom tvrtkom ili s nekom drugom tvrtkom uspostaviti usluga mobilnog reciklažnog dvorišta putem mobilne jedinice koja je u vlasništvu komunalne tvrtke.

Prostorno-planskom dokumentacijom se na području Općine predviđa odlagalište građevnog otpada i reciklaža takvog materijala unutar zone K3 na lokaciji ERE. Unutar navedene lokacije mora se osigurati kazeta za zbrinjavanje azbesta. Zona za odlaganje inertnog građevinskog otpada na lokaciji ERE nalazi se na k.č. 3713, 3694/31 i 3964/32 k.o. Bale unutar zone koja je označena kao komunalna zona K3. Na navedenoj lokaciji ustrojit će se funkcioniranje reciklažnog dvorišta za građevni otpad.

Slika 19. Lokacija planiranog odlagališta građevnog i inertnog otpada

Do kraja planskog razdoblja, do 2022. godine, se na prostoru Općine ne planira izgradnja sortirnice otpada ili kompostane biorazgradivog otpada.

Lokacije onečišćene otpadom navedene su poglavljem u nastavku.

45


8. PODACI O LOKACIJAMA ODBAČENOG OTPADA I NJIHOVIM UKLANJANJU

Lokacija onečišćena otpadom je svaka ona na kojoj se nalazi otpad koji može uzrokovati ili uzrokuje onečišćenje okoliša. Lokacije onečišćene otpadom čine:

lokacije „crnih točaka“ koje su u postupku sanacije ili za koje je sanacija u pripremi,

lokacije na kojima se nalaze neusklađena odlagališta otpada, određene lokacije na kojima se nalazi odbačeni otpad i lokacije „divljih odlagališta“.

„Divlja odlagališta“ su lokacije na kojima se nalazi manja količina odbačenog otpada koju su tamo odbacili pojedini neodgovorni pojedinci. Na „divljim odlagalištima“ većinom se nalazi odbačeni glomazni otpad i građevni otpad. Zakonom o održivom gospodarenju otpadom određeno je da su komunalni redari dužni utvrditi vlasnika lokacije onečišćene otpadom i nakon toga izraditi zapisnik i rješenje o uklanjanju takvog otpada, a propisane dužnosti komunalnog redarstva uključuju provedbu redovitog godišnjeg nadzora i vođenje evidencija o lokacijama odbačenog otpada, procijenjenim količinama odbačenog otpada, obveznicima uklanjanja otpada i predaju otpada osobi ovlaštenoj za gospodarenje otpadom. Trenutno ne postoji jedinstvena nacionalna baza podataka lokacija odbačenog otpada, ali su pojedine županije i gradovi uspostavile vlastite informacijske sustave evidencije, a nacionalni sustav razvija HAOP.

Na području Općine trenutno postoji jedna evidentirana lokacija divljeg odlagališta otpada koja se redovito održava (uklanjanje otpada i ravnanje) na lokaciji ERE na k.č.3694/31, 3694/32 i 3713 k.o. Bale površine 14.000 m2.

Slika 20. Divlje odlagalište na lokaciji ERE

46


Tablica 18. Lokacija "divljeg odlagališta otpada" na području Općine

Naziv lokacije

Gauss–Krüger

koo.

Katastarski ured Bale Vrsta otpada

Količina otpada

(procijenjena)

Lokacija ERE

Y: 5403858

X: 4990160

K.o. Bale, k.č. 3713, 3694/31,

3694/32

- 17 02 01 (drvo)- 17 09 04 (miješani građevni otpad i otpad od rušenja objekata, koji nije naveden pod 17 09 01*, 17 09 02* i 17 09 03*)- 20 03 07 (glomazni otpad)

1.700 m3

Na ovoj lokaciji se (nakon saniranja) prema prostornom planu Općine predviđa uspostava odlagališta za građevni otpad, odnosno izgradnja reciklažnog dvorišta za građevni otpad.

Općina nije uspostavila sustav zaprimanja obavijesti divljih odlagališta i nije organiziran način evidentiranja divljih odlagališta niti sustav edukacije.

8.1. Mjere za ostvarenje cilja 3. Sanirati lokacije onečišćene otpadom

Kako na području Općine postoji zabilježena jedna lokacije onečišćena otpadom odbačenim u okoliš, tzv. divlje odlagališta otpada, potrebno je propisati određene mjere sanacije za navedenu lokaciju i bilo koju novu lokaciju ukoliko se ona pojavi.

Predložene mjere postupanja za lokacije na kojima je otpad nepropisno odbačen u okoliš dane su u nastavku:

1. Ukoliko dođe do nastanka divljeg odlagališta, izvršiti detaljan pregled istog, utvrditi vlasnika zemljišta na kojem se nalazi otpad, izdati rješenje o uklanjanju. Ukoliko je vlasnik zemljišta Općina, potrebno je zemljište ograditi i onemogućiti daljnji pristup. Uspostaviti nadzor ( česte kontrole, kamere i sl.) koji bi onemogućio daljnje odlaganje otpada na predmetnu lokaciju. Ukloniti otpad na propisani način.

2. Nadzirati lokaciju divljeg odlagališta i lokacije na kojima je moguća pojava divljih odlagališta,

3. Uspostaviti efikasnu službu komunalnog redarstva na području Općine,4. Naplaćivanje kazni za odlaganje otpada na za to nepredviđenom mjestu,5. Provoditi redovite akcije čišćenja nepropisno odbačenog otpada u koje se uključuju

stanovnici Općine. Stanovnici Općine koji se odazovu akciji nagrađuju se jednokratnim umanjenjem računa za komunalne usluge ili na drugi način.

Na internetskim stranicama Općine potrebno je objaviti, ali i uspostaviti, besplatne telefonske brojeve na koje stanovnici Općine mogu prijaviti nepropisno odbačen otpad u okoliš.

Na godišnjoj bazi će se u suradnji s turističkom zajednicom, školama, vrtićima, udrugama i komunalnim društvom organizirati čišćenje okoliša od nepropisno odloženog otpada u okoliš kao i edukacije o štetnosti otpada koji je na taj način odbačen u okoliš.

47


Indikatori za uspješnost provedbe mjera sanacije lokacija onečišćenih otpadom odnosit će se na broj lokacija onečišćenih nepropisno odbačenim otpadom u okoliš te na uložena sredstva u procese sanacije.

9. MJERE POTREBNE ZA OSTVARIVANJE CILJEVA SMANJIVANJA ILI SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA, UKLJUČUJUĆI IZOBRAZNO-INFORMATIVNE AKTIVNOSTI I AKCIJE PRIKUPLJANJA OTPADA

9.1. Mjere za ostvarenje Cilja 1.1. Smanjenje ukupne količine proizvedenog komunalnog otpada za 5% u odnosu na ukupno proizvedenu količinu komunalnog otpada u 2015. godini

Za ostvarenje Cilja 1.1. Smanjenje ukupne količina proizvedenog komunalnog otpada za 5% u odnosu na ukupno proizvedenu količinu komunalnog u 2015. godini potrebno je provesti mjere kojima bi se spriječio nastanak komunalnog otpada na području Općine.Tablica 19. Mjere za ostvarenje Cilja 1.1. Smanjenje ukupne količina proizvedenog komunalnog otpada za 5% u odnosu na ukupno proizvedenu količinu komunalnog u 2015. godini

Red. br.

Mjera Opis Nositelji Rok

1.Kućno kompostiranje

- podjela kućnih kompostera,- edukacija stanovnika Općina putem radionica i izrade informativnih materijala,- podjela enzima za ubrzanje procesa kompostiranja građanima koji vrše kompostiranje u svojim domovima.

Općina2017.

godina, kontinuiran

o

2. Zelena javna nabava za ustanove i tijela javne vlasti

- kupnja proizvoda koji se mogu reciklirati, izbjegavati proizvode u jednokratnoj ambalaži, kupovati proizvode u povratnoj ambalaži ili kupovati proizvode u većim pakiranjima – koncentrati,- za ustanove/tvrtke koje kupuju vodu poticati kupovinu aparata za vodu (izmjena plastičnih boca s vodom),- stimuliranje kupovine ekološki prihvatljivijih proizvoda,- provedba nacionalnog akcijskog plana zazelenu javnu nabavu za

Općina Kontinuirano

48


razdoblje od 2018. do2020. godine na lokalnoj razini.

3. Općinski poticaji

- poticanje stanovnika Općine na korištenje platnenih pelena,- poticanje djelatnosti prerade odbačenog namještaja,- organiziranje dana razmjene dobara u cilju poticanja ponovnog korištenja proizvoda,- motiviranje organizatora događaja koji zakupljuju javne površine na korištenje biorazgradivih materijala (čaše, tanjuri i sl.),- poticanje ugostiteljskih objekata na uporabu papirnate ambalaže,- organiziranje dijeljenja platnenih vrećica


4. Edukacija stanovništva

- educiranje stanovništva o mogućim načinima izbjegavanja nastanka otpada i/ili njegovog mogućeg smanjenja (npr. obostrano kopiranje i printanje, prilikom kupovine proizvoda birati one s manje ambalaže, korištenje platnenih vrećica, kupovanje koncentrata proizvoda …),- informiranje stanovnika Općine o negativnom utjecaju prekomjerne potrošnje PVC vrećica,-educiranje vlasnika ugostiteljskih objekata o načinima smanjenja nastanka otpada,- organiziranje informativno-edukativnih kampanja na temu sprječavanja nastanka otpada od hrane,- poticanje stanovništva na kupnju proizvoda koji se mogu reciklirati, izbjegavati proizvode u jednokratnoj ambalaži, kupovati proizvode u povratnoj ambalaži ili kupovati proizvode u većim pakiranjima –


49


koncentrati,- stimuliranje kupovine ekološki prihvatljivijih proizvoda.

5.

Cjenik javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada

- revidirati postojeći cjenik javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada na način da se korisnika javne usluge dodatno potiče na smanjenje ukupne količine otpada te naplata odvoza otpada temeljem količine predanog otpada (motivirajući cjenik).

Općina, Komunalni

servis d.o.o.

2018.

6.Uspostava sustava doniranja hrane

- uključivanje Općine u kampanje RH kao i edukacija o doniranju hrane u sklopu edukacija građana o potrebi za smanjenjem nastajanja komunalnog otpada

Općina, RH Kontinuirano

7.Odluka o implementaciji PGO RH

- implementacija, promocija i sudjelovanje u mjerama navedenim u Odluci o implementaciji PGO RH


8.Plan sprječavanja nastanka otpada

- ostale mjere definirane Planom sprječavanja nastanka otpada u PGO RH (Poglavlje 9. navedenog Plana)


Prihvaćanjem navedenih mjera planira se postići smanjenje proizvodnje komunalnog otpada. Ciljna vrijednost smanjenja proizvodnje komunalnog otpada do 2022. godine određena je s 5%-tnim smanjenjem ukupnih količina proizvedenog komunalnog otpada u odnosu na 2015. godinu.

Najbitnija mjera kojom bi se ostvarilo smanjenje proizvodnje komunalnog otpada je mjera edukacije stanovništva i gospodarskih subjekata na području Općine. Edukativne aktivnosti izvodile bi se organiziranjem predavanja, seminara i radionica, izradom tiskanih materijala te objavama na internet stranicama i objavama putem ostalih medija. Tematika izobrazno-informativnih aktivnosti smanjenja proizvodnje otpada odnosila bi se u prvom redu na smanjenje nastanka otpada pomoću kućnog kompostiranja biorazgradivog otpada. Smanjenje nastanka otpada kupnjom „eko“ proizvoda, korištenjem platnenih vrećica, korištenjem biorazgradivih materijal, ali i ostalih načina smanjenja proizvodnje komunalnog otpada, također bi bile ciljne teme izobrazno-informativnih aktivnosti.

Nakon edukativnih aktivnosti, najbitnija mjera za smanjenje proizvodnje komunalnog otpada je poticanje stanovnika Općine na kućno kompostiranje putem vlastitih spremnika-kompostera ili na svojim privatnim površinama (vrtovima). Općina će u vidu poticanja kućnog kompostiranja organizirati edukativne radionice kućnog kompostiranja na kojima će podijeliti kućne kompostere onim građanima koji budu sudjelovali na radionicama. Općina bi

50


svojim stanovnicima, u vidu poticanja kućnog kompostiranja, organizirao podjelu enzima kojima bi se procesi kompostiranja značajno ubrzali.

Općina može određenim zakonskim aktima odrediti poticaje kojima je konačni cilj smanjenje količina nastanka komunalnog otpada na području Općine. Za ustanove i tijela javne vlasti potrebno je uvesti koncept „zelene javne nabave“ koja se opisuje kao postupak pri kojem ustanove i javna tijela nastoje naručivati robu, usluge i radove koji tijekom svojeg životnog ciklusa imaju manji štetni učinak na okoliš od robe, usluga i radova s istom osnovnom funkcijom koje bi inače naručili. Također, Općina može organizirati dane razmjene dobara u cilju poticanja ponovnog korištenja proizvoda, odnosno smanjenja nastanka komunalnog otpada.

Revizijom postojećeg cjenika javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada potrebno je poticati stanovništvo Općine na smanjenje proizvodnje komunalnog otpada, na odvajanje korisnih kategorija otpada i na predaju što manjih količina ostatnog otpada kao MKO.

Odlukom o implementaciji PGO RH definirane su određene aktivnosti na državnoj razini u kojima bi Općina izravno ili neizravno sudjelovala. U cilju sprječavanja nastanka otpada potiče se međusobna suradnja, informiranje i razmjena znanja o sprječavanju nastanka otpada, organiziranje tjedna sprječavanja nastanka otpada, promoviranje Eko oznaka, educiranje stanovnika, a posebno gospodarskih subjekata, na temu sprječavanja nastanka otpada od hrane, ali i sudjelovanje u projektima za unaprjeđenja sustava prikupljanja i obrade podataka o otpadu od hrane koji se provode od strane HAOP-a, kao i promoviranje i poticanje sustava doniranja hrane. U građevinarstvu je potrebno uključiti se u projekte razmjena znanja o zelenoj i održivoj gradnji, uspostave sustava naknada za ponovno korištenje materijala od rušenja i uključivanja građevnog otpada u burzu otpada. U vidu smanjenja proizvodnje otpada biti će potrebno primjenjivati planirane propise kojima će se regulirati naplata za lagane vrećice za nošenje u vidu informiranja potrošača o negativnom utjecaju prekomjerne potrošnje plastičnih vrećica na okoliš. Općina će sudjelovati u uspostavi i koordinaciji mreže ponovne uporabe, provedbi projekata ponovne uporabe i uspostavi centara ponovne uporabe, a čije smjernice za ponovnu uporabu objavljuje nadležno Ministarstvo.

Indikatori uspješnosti provedbe Plana gospodarenja otpadom Općine za cilj smanjenja ukupne količine proizvedenog komunalnog otpada odnosile bi se na:

broj podijeljenih kompostera na području Općine, broj održanih edukacija o gospodarenju otpadom na području Općine s brojem

stanovnika Općine koji su prisustvovali edukaciji, podatci o količini kupljenih „eko“ proizvoda i proizvedene otpadne ambalaže

na području Općine, broj korisnika spomenutih Općinskih poticaja, godišnje evidencije o količinama proizvedenog otpada na području Općine, godišnje analize sastava MKO, evidenciju potrebnog broja mjesečnih odvoza MKO po domaćinstvu,

51


brojnost projekata suradnje i provođenje mjera propisanih Odlukom o implementaciji PGO RH.

9.1.1. Plan sprječavanja nastanka otpada

Republika Hrvatska do sada nije imala obvezu pripreme Plana sprječavanja nastanka otpada, pa iako se neke mjere sprječavanja nastanka otpada već provode, nedostaje odgovarajuća organizacija sustava sprječavanja nastanka otpada, kao i konkretni pokazatelji za praćenje učinkovitosti mjera. U svrhu poticanja provedbe aktivnosti sprječavanja nastanka otpada, sve zemlje članice EU, pa tako i RH dužne su izraditi Plan sprječavanja nastanka otpada, a sukladno Direktivi 2008/98/EZ njegov okvirni sadržaj definiran je Prilogom IV. navedene Direktive, a koji je prenesen Zakonom. Prema Zakonu, sprječavanje nastanka otpada podrazumijeva mjere poduzete prije nego neka tvar, materijal ili proizvod postane otpad, u svrhu smanjenja količina otpada, uključujući ponovnu uporabu proizvoda i produljenje njihova životnog vijeka, smanjenje negativnih utjecaja nastalog otpada na okoliš i ljudsko zdravlje, te smanjenje sadržaja opasnih tvari u materijalima i proizvodima.

Planom gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017.-2022. godine izrađen je i Plan sprječavanja nastanka otpada.

Sprječavanjem nastanka otpada postiže se smanjenje količina i toksičnosti otpada prije nego bilo koji drugi postupak oporabe ili zbrinjavanja uopće postanu opcija. Sprječavanje nastanka otpada pridonosi ostvarenju sljedećih općih ciljeva gospodarenja otpadom:

odvajanje gospodarskog rasta od porasta količina nastalog otpada očuvanje prirodnih resursa smanjenje ukupne mase otpada koja se odlaže na odlagališta smanjenje emisija onečišćujućih tvari u okoliš smanjenje opasnosti za zdravlje ljudi i okoliš.

Komunalni otpad sastoji se od različitih vrsta iskoristivih materijala različitog porijekla nastanka, ali isto tako određene komponente komunalnog otpada sadrže opasne tvari štetne za okoliš i ljudsko zdravlje. Unatoč značajnim naporima na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini da se smanji količina komunalnog otpada koji nastaje i koji se odlaže na odlagališta, prema službenim podacima HAOP-a, postotak odvojeno skupljenog i oporabljenog otpada još uvijek je relativno nizak i najveći dio proizvedenog komunalnog otpada završi na odlagalištima otpada i to bez prethodne obrade.

Biootpad zauzima značajno mjesto u programima europskih institucija pa je tako potrebno osigurati odvojeno prikupljanje biootpada s namjerom kompostiranja i digestije biootpada, obradu biootpada na način da se postiže visok stupanj zaštite okoliša, korištenje za okoliš sigurnih materijala proizvedenih iz biootpada i dr. Postojeći zakonski okvir za gospodarenje komunalnim otpadom koji propisuje kvantitativne ciljeve vezane za BKO, ekonomske mjere u vidu naknada, uključujući i propis koji regulira gospodarenje nusproizvodima i ukidanje statusa otpada, a kojim su propisani posebni kriteriji za ukidanja statusa otpada za kompost i anaerobni digestat, izvrsna su osnova za kreiranje sustava u kojem će se učinkovito primjenjivati definirani red prvenstva u gospodarenju biootpadom.

52


Obzirom na sustavne promjene u računalnoj tehnologiji i pojavljivanje novih elektroničkih kućanskih pomagala ovaj tok otpada predstavlja jednu od najbrže rastućih kategorija otpada. Sve je veći broj uređaja i opreme koji nakon svoga vijeka trajanja postaju EE otpad, uzrokujući time dva problema: onečišćenje okoliša i nepovratni gubitak vrijednih sirovina.

Naime, EE otpad može sadržavati opasne materijale, kao što su npr. olovo, krom, kadmij, živa, fosfor, razni bromidi, berilij, barij, silicij, arsen, itd. Živa iz elektroničke opreme predstavlja vodeći izvor žive u komunalnom otpadu. Dodatno, plastici koja se koristi u elektroničkoj opremi često se dodaju i inhibitori požara na bazi broma, koji uslijed neodgovarajućeg gospodarenja ovom vrstom otpada mogu uzrokovati značajne negativne učinke na okoliš. S druge strane, EE otpad sadrži brojne vrijedne materijale (staklo, plastiku, plemenite metale), koji se mogu ponovno iskoristiti. Ponovna uporaba i recikliranje sirovina iz islužene elektroničke opreme pomaže u očuvanju prirodnih resursa i sprječavanju onečišćenja zraka i vode i sprječavanju nastanka stakleničkih plinova uzrokovanih proizvodnjom novih proizvoda. Zbog svega navedenog od izuzetne je važnosti spriječiti nastanak EE otpada i ponovno iskoristiti ili reciklirati staru EE opremu i uređaje, te je stoga predložen niz mjera i provedbenih mehanizama za smanjenje količina ukupno nastalog EE otpada i smanjenje njegova štetnog utjecaja na okoliš.

Papir je jedan od najvažnijih i najraširenijih potrošačkih materijala s gotovo neograničenom mogućnošću namjene. U komunalnom otpadu nalazi se oko 30% otpada od papira i kartona. Ukoliko se odlaže, organski otpad kao što je papir razgrađuje se u bioplin, koji sadrži metan – staklenički plin povezan sa globalnim zatopljenjem. Otpadni papir i karton u tijelu odlagališta sporo se razgrađuju te značajno produljuju vijek aktivnosti odlagališta. Obzirom na visok udio ove vrste otpada u komunalnom otpadu uspješno provođenje mjera i aktivnosti sprječavanja nastanka otpadnog papira i kartona važno je i za postizanje strogih europskih ciljeva.

Prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, građevni otpad je otpad nastao prilikom gradnje građevina, rekonstrukcije, uklanjanja i održavanja postojećih građevina, te otpad nastao od iskopanog materijala, koji se ne može bez prethodne oporabe koristiti za građenje građevine zbog kojeg građenja je nastao.

Neodgovarajuće gospodarenje građevnim otpadom ne samo da onečišćuje okoliš, već ova kategorija otpada zauzima veliki volumen na odlagalištima otpada. Prema rezultatima analize stanja i projekcijama o količinama proizvedenog građevnog otpada u RH i količinama koje se predviđaju za plansko razdoblje ovog dokumenta ova vrsta otpada obzirom na količine koje nastaju, visoki potencijal za recikliranje, te zakonski postavljene ciljeve predstavlja prioritet u gospodarenju otpadom i aktivnostima sprječavanja nastanka otpad.

9.1.2. Mjere za ostvarenje cilja sprječavanja nastanka otpada

Predložene mjere za sprječavanje nastanka otpada dane su u PGO RH. Mjere primjenjive za Općinu dane su tablicom u nastavku.

53


Tablica 20. Mjere za sprječavanje nastanka otpada prema PGO RH

Br. Mjera Opis

1.Poticanje ponovnog korištenjamaterijala od rušenja

Ova mjera uključuje sprječavanje nastanka građevnog otpada:- uvođenje poticajne naknade zaponovno korištenje materijala od rušenja- definiranje uvjeta koje morazadovoljiti materijal od rušenja

2.

Organizacija informativno-edukativnih kampanja na temu sprječavanja nastanka otpada od hrane

Ova mjera uključuje sprječavanje nastanka biootpada: - provođenje informacijskih kampanja koje uključuju izradu i promoviranje letaka i priručnika- edukacija putem radionica i priprema edukacijskih materijala o načinu definiranja mjera i aktivnosti zasprječavanje nastanka biootpada

3. Promicanje održive gradnje

Ova mjera uključuje sprječavanje nastanka građevnog otpada u vidu edukacija o održivoj gradnji

4. Uspostava sustava doniranja hrane

Ova mjera uključuje sprječavanje nastanka biootpada:- pokretanje kampanje s temom doniranja hrane

5.Organizacija komunikacijske kampanje za građane

Ova mjera uključuje sprječavanje nastanka komunalnog otpada

6.Poticanje sprječavanja nastanka otpadnih plastičnih vrećica

Ova mjera uključuje sprječavanje nastanka komunalnog otpada

7. Promicanje kućnog kompostiranja

Ova mjera uključuje sprječavanje nastanka biootpada

8.Poticanje „zelene“ i održive javne nabave

Sprječavanje nastanka komunalnog otpada, EE otpada i otpadnog papira i kartona, sprječavanje nastanka građevnog otpada

9.Poticanje razmjene i ponovne uporabe isluženih proizvoda

Sprječavanje nastanka komunalnog i EE otpada

9.2. Mjere za ostvarenje Cilja 4. Kontinuiranog provođenja izobrazno-informativnih aktivnosti

U svrhu ostvarivanje cilja 4. Kontinuirano provoditi izobrazno-informativne aktivnosti potrebno je provesti mjere u nastavku s naglaskom na sprječavanje nastanka otpada, povećanja odvojenog prikupljanja otpada i ponovne uporabe te sprječavanje odlaganja problematičnog otpada u miješani komunalni otpad.

54


Za uspostavu održivog gospodarenja otpadom na području Općine sukladno PGO RH potrebno je značajne napore uložiti u edukaciju stanovnika Općine, ali i svih ostalih sudionika u gospodarenju otpadom. Bez provedbe kvalitetnih izobrazno-informativnih programa neće biti moguće dostići ciljeve u gospodarenju otpadom koji su propisani do 2022. godine.

JLS dužna je o svom trošku, na odgovarajući način osigurati godišnje provedbu izobrazno-informativnih aktivnosti u vezi gospodarenja otpadom na svojem području, a osobito javne tribine, informativne publikacije o gospodarenju otpadom i objavu specijaliziranih priloga u medijima kao što su televizija i radio. JLS i komunalna tvrtka dužne su u sklopu vlastitih mrežnih stranica uspostaviti i ažurno održavati mrežne stranice s informacijama o gospodarenju otpadom na svojem području.

Stanovništvo Općine potrebno je kroz edukacije, radionice, pisane materijale, internet informiranje i ostale vrste informiranja educirati o:

načinima sprječavanja nastanka otpada, potrebama i načinima odvojenog prikupljanja otpada na području Općine, vrstama otpada koje stanovnici Općine mogu predavati u mobilnom reciklažnom

dvorištu, pravilnom postupanju s otpadom, kućnom kompostiranju, štetnosti problematičnog otpada i divljih odlagališta otpada po okoliš, mjerama i akcijama koje se namjeravaju poduzeti kako bi se spriječilo nepropisno

odlaganje otpada.

Za edukacije je potrebno predvidjeti dinamiku akcija i potrebna sredstva za predavače i pisane materijale, odnosno potrebno je izraditi godišnji plan edukacije o gospodarenju otpadom.

Edukacije će se provoditi, osim suradnje s komunalnom tvrtkom Komunalni servis d.o.o., i u suradnji s nevladinim udrugama za zaštitu okoliša i to najmanje dva puta godišnje.

U suradnji s komunalnom tvrtkom, ukoliko bude izvedivo zavisno o mogućnostima, organizirati će se svake godine „Info punkt“ gdje će stanovnici Općine moći dobiti informacije o pravilnom postupanju s otpadom. U suradnji s komunalnom tvrtkom Komunalni servis d.o.o. potrebno je organizirati izlete i posjete komunalnoj tvrtki za djecu u vrtićima i školama kako bi se i najmlađi stanovnici Općine educirali o postupanju s otpadom.

U sklopu organiziranih edukacija o gospodarenju otpadom za stanovnike Općine moguće je urediti sustav motivacije stanovnika na način da im prisustvovanje na edukaciji umanjuje cijenu odvoza MKO ili im prisustvovanjem na edukaciji Općina financira nabavu spremnika za odvojeno prikupljanje otpada.

MZOE izraditi će i objaviti Program izobrazno-informativnih aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom koji će usmjeriti edukacijske aktivnosti na državnoj razini, a posljedično i na lokalnim razinama koje će provoditi aktivnosti predviđene spomenutim Programom. Također, na državnoj razini planira se provesti nacionalna kampanje na temu održivog gospodarenja otpadom.

55


Indikatori za uspješnost provedbe mjera izobrazno-informativnih aktivnosti odnosile bi se na:

broj godišnjih edukacija o gospodarenju otpadom na području Općine, broj stanovnika Općine koji su prisustvovali edukacijama, godišnja financijska sredstva od strane Općine i komunalne tvrtke Komunalni

servis d.o.o. koja su uložena u izobrazno-informativne aktivnosti, broj godišnjih objava u medijima vezano uz gospodarenje otpadom na području

Općine (internet stranica komunalne tvrtke komunalni servis d.o.o. i Općine, radio, televizija…),

Provođenje edukacijskih aktivnosti prema državnom Programu izobrazno-informativnih aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom.

56


10. OPĆE MJERE ZA GOSPODARENJE OTPADOM, OPASNIM OTPADOM I POSEBNIM KATEGORIJAMA OTPADA

10.1.Mjere za ostvarenje Cilja 1.4. Odložiti na odlagališta manje od 25% mase proizvedenog komunalnog otpada

Za ostvarenje Cilja 1.4. Odložiti manje od 25% komunalnog otpada potrebno jeprovesti sve prethodno predložene mjere za dostizanje ciljeva u gospodarenju otpadom. Provođenjem svih mjera za dostizanje ostalih ciljeva u gospodarenju otpadom na prostoru Općine posljedično će se ostvariti i mjera za odlaganje manje od 25% proizvedenog komunalnog otpada.

Tablica 21. Mjere za ostvarenje Cilja 1.4. Odložiti manje od 25% komunalnog otpada

Red. br.

Mjera Opis Nositelji Rok

1. Ostale mjere

- ostvarivanje svih ostalih mjera koje su propisane ovim Planom.

Komunalni servis d.o.o., Općina

Kontinuirano

2. Analiza otpada

- redovita godišnja analiza sastava MKO

Komunalni servis d.o.o.

Po potrebi

3. CGO

- predajom otpada u CGO se, nakon obrade otpada, odlažu minimalne količine predanog komunalnog otpada

Komunalna tvrtka Kontinuirano

Praćenje udjela biorazgradivog otpada u miješanom komunalnom otpadu potrebno je kao mjera za smanjenje količina odloženog komunalnog otpada u segmentu procjene količina kućno kompostiranog otpada. Mjera uključuje redovite (jednom godišnje) analize sastava miješanog komunalnog otpada s područja Općine od strane komunalne tvrtke Komunalni servis d.o.o. za potrebe praćenja ciljeva i određivanja udjela biorazgradive komponente u otpadu.

Za potrebe zadovoljenja cilja odlaganja manje od 25% proizvedenog komunalnog otpada bit će potrebno uzeti u obzir i CGO Kaštijun, odnosno MBO tehnologiju obrade komunalnog otpada kojom se planira na odlagalište odložiti samo 15% nastalog komunalnog otpada.

Poticajnom naknadom za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagalištima, propisanom Uredbom o gospodarenju komunalnim otpadom (NN 50/17), poticati će se sve JLS u RH, pa tako i Općinu, na smanjenje količina MKO koje se odlaže na odlagalištu otpada.

57


Indikatori uspješnosti provedbe Plana gospodarenja otpadom Općine za cilj smanjenja odloženog komunalnog otpada odnosile bi se na:

ukupne godišnje količine odvojeno prikupljenog otpada na području Općine, ukupne godišnje količine otpada s područja Općine koje se obrađuju u CGO

Kaštijun, analizu MKO s područja Općine kako bi se pratile količine otpada koji se

kućno kompostira, visinu poticajne naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada

koji se odlaže na odlagalištima.

10.2.Mjere za ostvarenje Cilja 2.1. Odvojeno prikupiti 75% mase proizvedenog građevnog otpada unaprjeđenja sustava gospodarenja građevnim otpadom

Cilj u gospodarenju otpadom koji se tiče građevnog otpada nalaže do 2022. godine odvojeno prikupiti 75% mase proizvedenog građevnog otpada.

Prostorno-planskom dokumentacijom Općine utvrđena je zona za odlaganje inertnog građevnog otpada na lokaciji ERE, k.č. 3173 k.o. Bale, unutar zone koja je označena kao komunalna zona K3. Za dostizanje ciljeva gospodarenja otpadom Općina će na toj lokaciji ustrojiti reciklažno dvorište za građevni otpad.

Također, potrebna je uspostava i suradnja komunalnog redarstva sa inspekcijskim službama kako bi se spriječilo poduzetnike koji se bave gradnjom i uređenjem građevina da nepravilno postupaju s građevnim otpadom. JLS može djelovati i putem svojih akata kako bi stimulirala/kontrolirala investitore i građevinske tvrtke na pravilno postupanje s građevnim otpadom.

Prema Odluci o implementaciji PGO RH, HAOP zadužena je za izradu akcijskog plana za odvojeno prikupljanje i recikliranje građevnog otpada kojim se planira unaprjeđenje sustava gospodarenja građevnim otpadom na razini RH te posljedično na lokalnoj razini Općine.

Indikatori za uspješnost provedbe mjera prikupljanja građevinskog otpada od građana odnosile bi se na evidenciju prikupljenih godišnjih količina te vrste otpada.

10.3.Mjere za ostvarenje Cilja 2.2. i 2.3 Unaprjeđenja sustava gospodarenja otpadnom ambalažom i ostalim posebnim kategorijama otpada

Za unaprjeđenje gospodarenja ostalim kategorijama otpada potrebno je vršiti konstantnu edukaciju stanovnika Općine kako bi ih se informiralo o mogućnostima odvajanja otpada na zelenim otocima, sustavom „od vrata do vrata“ i u mobilnom reciklažnom dvorištu.

Sav problematičan otpad stanovnici Općine moći će predavati u mobilnom reciklažnom dvorištu ili na mjestu kupnje proizvoda od kojeg nastaje opasan otpad sukladno zakonskim propisima, dok će ostale komponente MKO odvajati putem zelenih otoka ili na kućnom pragu.

58


Za odvojeno prikupljanje posebne kategorije otpada - tekstila potrebno je unaprijediti sustav gospodarenja ovom vrstom otpada i to na način suradnje sa privatnim tvrtkama i nevladinim udrugama koje su zainteresirane za sakupljanje tekstilnog otpada i otpadne obuće, bilo u svrhu oporabe i recikliranja ili u svrhu doniranja. Općina bi na svom prostoru trebala odrediti lokacije na kojima će se postaviti spremnici za prikupljanje otpadnog tekstila. Spremnici za otpadni tekstil bi se postavili od strane koncesionara za tu vrstu otpada. Koncesionari bi preuzimali otpadni tekstil iz navedenih spremnika uz vođenje propisne evidencije o količinama prikupljenog otpada.

Za prikupljanje glomaznog otpada Općina će provoditi akcije prikupljanja glomaznog komunalnog otpada te će omogućiti svim korisnicima javne usluge besplatnu predaju glomaznog otpada jednom godišnje na lokaciji korisnika usluge.

Otpad koji nastaje određenom proizvodnom djelatnošću potrebno je propisno privremeno skladištiti do predaje takvog otpada ovlaštenoj osobi uz ispunjavanje prateće dokumentacije. U svrhu nadzora predaje proizvodnog otpada komunalno redarstvo može tražiti uvid u dokumentaciju za gospodarenje otpadom u gospodarskim subjektima (prateći listovi i ONTO očevidnici).

FZOEU dužan je davatelju javne usluge nadoknaditi troškove odvojenog sakupljanja i obrade reciklabilnog komunalnog otpada čiji tokovi se pretežito sastoje od otpadne ambalaže (otpadnog papira, otpadne plastike, otpadnog metala i otpadnog stakla) na način propisan posebnim propisom kojim se uređuje gospodarenje otpadnom ambalažom sukladno Uredbi o gospodarenju komunalnim otpadom (NN 50/17).

Prema Odluci o implementaciji PGO RH, MZOE zaduženo je za izradu Akcijskog plana za korištenje mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na pogodnim površinama kojim se planira unaprijediti sustav gospodarenja otpadnim muljem na državnoj, ali i lokalnoj razini. Također, prema istoj Odluci MZOE dužno je uspostaviti sustav sprječavanja, prikupljanja i zbrinjavanja morskog otpada, kao integralnog dijela sustava gospodarenja otpadom u RH i sustav gospodarenja otpadnim brodovima koji će posljedično urediti gospodarenje navedenim vrstama otpada i na području Općine. Istom Odlukom predviđa se izgradnja odlagališnih ploha za odlaganje građevnog otpada koji sadrži azbest čiji je nositelj pojedina JLS.

Indikatori za uspješnost provedbe mjera prikupljanja ostalih kategorija otpada od građana odnosile bi se na evidenciju prikupljenih godišnjih količina tih vrsta otpada.

10.4. Mjere za ostvarenje Cilja 5. Unaprijediti nadzor nad gospodarenjem otpadom

Za ostvarivanje cilja 5. Unaprijediti nadzor nad gospodarenjem otpadom potrebno je provesti mjere opisane u nastavku.

Služba komunalnog redarstva – potrebno je kontinuirano educirati komunalne redare, odnosno upoznati komunalno redarstvo sa zakonskom i podzakonskom regulativom o gospodarenju otpadom. Za ispomoć komunalnim redarima, a u periodima kada se očekuje veći komunalni nered, privremeno zaposliti „komunalne izvidnike“ koji obavljaju manje složene poslove izvida i na terenu djeluju preventivno. Komunalni izvidnici mogu biti studenti koje općina stipendira. Prethodno ih je potrebno

59


jednokratno educirati o osnovama gospodarenja komunalnim otpadom i o komunalnom redu u Općini.

Poboljšati evidenciju o prikupljenim vrstama otpada kako bi se mogli pratiti trendovi i propisivati potrebne korektivne mjere u cilju dostizanja ciljeva.

U vidu unaprjeđenja nadzora nad gospodarenjem otpadom Općina će u suradnji s komunalnom tvrtkom vršiti godišnju analizu sastava MKO. Odlukom o implementaciji PGO RH definirane su određene aktivnosti na državnoj razini u kojima bi Općina izravno ili neizravno sudjelovala. Navedenom Odlukom planira se izrada i objava Naputka o praćenju udjela biorazgradivog otpada u miješanom komunalnom otpadu koji će definirati način praćenja udjela biorazgradivog otpada u miješanom komunalnom otpadu Općine.

U vidu unaprjeđenja nadzora nad gospodarenjem otpadom Komunalna tvrtka će koristiti aplikacije koje su dio informacijskog sustava gospodarenja otpadom, odnosno koristiti će e-ONTO aplikaciju (elektronski Očevidnik o nastanku i tijeku otpada).

Indikatori uspješnosti provedbe mjera nadzora nad gospodarenjem otpadom odnosile bi se na:

broj lokacija onečišćenih nepropisno odbačenim otpadom, broj dojava građana o nepropisnom gospodarenju otpadom na području Općine, praćenje rada službe komunalnog redarstva u pogledu gospodarenja otpadom na

prostoru Općine, godišnja analiza sastava MKO, praćenja udjela biorazgradivog otpada u miješanom komunalnom otpadu.

10.5. Mjere za ispunjavanje obveza Općine određene ZOGO-om

Zakonom su propisane obveze JLS u pogledu gospodarenja otpadom. Tablicom u nastavku prikazane su obveze Općine i mjere ispunjenja istih.

Tablica 22. Obveze JLS prema ZOGO-u i mjere ispunjenja obveza

Red. br.

JLS je sukladno ZOGO-u dužna osigurati: Status i mjere ispunjenja obveza

1.Javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada, i biorazgradivog komunalnog otpada

Osigurana je javna usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada.

Javna usluga prikupljanja biootpada nije osigurana, dok se otpadni papir i karton prikupljaju putem zelenih otoka i u sustavu „od vrata do vrata“.

Potrebno je uspostaviti sustav odvojenog prikupljanja biootpada.

2.

Odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada

Odvojeno se prikuplja plastika, metali, staklo, papir i karton.

Na području Općine potrebno je uspostaviti kvalitetnije odvojeno prikupljanje glomaznog otpada i tekstila putem namjenskih spremnika na javnim površinama, u mobilnom reciklažnom dvorištu ili u akcijama prikupljanja otpada.

60


3.Sprječavanje odbacivanja otpada na način suprotan ZOGO-u te uklanjanje tako odbačenog otpada

Na području Općine postoji lokacija onečišćena nepropisno odbačenim otpadom u okoliš koju je potrebno sanirati.

Za sve novonastale lokacije na kojima je otpad nepropisno odbačen u okoliš, potrebno je u što kraćem roku pokrenuti postupak sanacije.

4. Provedbu PGO RH

PGO RH će se provoditi nakon što se na Općinski Plan za razdoblje 2017.-2022. godine donese suglasnost županijskog nadležnog tijela.

5.Donošenje i provedbu plana gospodarenja otpadom JLS

Plan Općine za razdoblje 2017.-2022. godine donijeti će se na Općinskom vijeću nakon što se na navedeni Plan donese suglasnost županijskog nadležnog tijela. Nakon donošenja Plana krenuti će se s provedbom istog.

6.Provođenje izobrazno-informativne aktivnosti na svom području

Općina će u suradnji s komunalnom tvrtkom nastaviti provoditi intenzivnu edukaciju stanovništva kako bi se dostigli planirani ciljevi u gospodarenju otpadom.

7.Mogućnost provedbe akcija prikupljanja otpada

Općina će u suradnji s komunalnom tvrtkom na svom području provoditi akcije prikupljanja otpada.

8.Postavljanje odgovarajućeg broja spremnika za odvojeno sakupljanje otpada

Na području Općine postavljen je zadovoljavajući broj spremnika za odvojeno prikupljanje otpada.

Općina će pristupiti nabavi novih spremnika za odvojeno prikupljanje otpada sustavom od vrata do vrata ukoliko se bude ukazala potreba za novom komunalnom opremom kako bi se postigli planirani ciljevi gospodarenja otpadom.

9.Funkcioniranje najmanje jednog reciklažnog dvorišta (stalno i mobilno)

Općina nije na svom području uspostavila funkcioniranje reciklažnog dvorišta.

Općina će pokrenuti postupak nabave mobilnog reciklažnog dvorišta.

Općina će omogućiti stanovnicima uslugu mobilnog reciklažnog dvorišta.

10.

Obavještavanje kućanstva o lokaciji i izmjeni lokacije reciklažnog dvorišta i spremnika za odvojeno sakupljanje otpada

Svaka promjena lokacije mobilnog reciklažnog dvorišta ili spremnika za odvojeno prikupljanje otpada na javnim površinama bit će pravovremeno objavljeno putem medija (internet, televizija, pisani materijali…).

11.Prostorno-planskom dokumentacijom odrediti građevine za gospodarenje otpadom

Prostorno-planskom dokumentacijom Općine određene su zone gdje se dopušta izgradnja reciklažnog dvorišta i odlagališta građevinskog otpada.

12.Donošenje odluke o načinu pružanja i naplate javne usluge sakupljanja otpada po kriteriju obračuna količine otpada

Općina će donijeti Odluku o načinu pružanja i naplate javne usluge sakupljanja otpada po kriteriju obračuna količine otpada nakon što Uredba o komunalnom otpadu stupi na snagu.

13. Donošenje godišnjih izvješća o uklanjanju odbačenog otpada i odluke o provedbi mjera za sprječavanje nepropisnog odbacivanja otpada i

Općina će donositi godišnja izvješća o uklanjanju odbačenog otpada i Odluku o provedbi mjera za sprječavanje nepropisnog odbacivanja otpada i mjera za njegovo

61


mjera za njegovo uklanjanje uklanjanje.

U pogledu izvršavanja obveza JLS propisanih ZOGO-om, Općina će uspostaviti funkcioniranje mobilnog reciklažnog dvorišta za područje Općine.

Nove lokacije zelenih otoka odredit će se ukoliko se prema terenskim podacima ukaže potreba za tim, dok će se Općina fokusirati na unaprjeđenje odvojenog prikupljanja otpada principom „od vrata do vrata“.

U budućem razdoblju potrebno je uspostaviti akcije prikupljanja glomaznog otpada te poraditi na poboljšanju sustava odvojenog prikupljanja tekstila u vidu postavljanja spremnika na javnim površinama, predaje takvog otpada u mobilnom reciklažnom dvorištu i organiziranju akcija prikupljanja spomenutog otpada.

Sve informacije vezane uz lokaciju spremnika za odvojeno prikupljanje otpada i lokaciju mobilnog reciklažnog dvorišta biti će pravovremeno objavljene na internet stranicama Općine i putem pisanih obavijesti.

U budućem planskom razdoblju Općina će morati nastaviti provoditi intenzivnu edukaciju stanovništva o načinu gospodarenja otpadom na području Općine kako bi se dostigli nacionalni ciljevi gospodarenja otpadom.

Javna usluga prikupljanja biorazgradivog otpada će se uspostaviti na način odvojenog prikupljanja biootpada putem namjenskih spremnika za predavanje biootpada, dok će se nastaviti s dosadašnjim odvojenim prikupljanjem papira i kartona kao biorazgradive komponente komunalnog otpada.

Općina će usvajanjem ovog Plana na svom području provoditi ciljeve gospodarenja otpadom određene novim PGO RH.

Općina će sanirati sve postojeće lokacije onečišćene nepropisno odbačenim otpadom u okoliš kao i one nove ukoliko se pojave, nastaviti će s nadgledanjem prostora Općine s ciljem sprječavanja nepropisno odloženog otpada u okoliš te će putem komunalnog redarstva dodatno educirati građane u pogledu sprječavanja nepropisnog odbacivanja otpada u okoliš.

Pravna i fizička osoba – obrtnik može, u suradnji s osobom koja posjeduje važeću dozvolu za gospodarenje vrstom otpada koji će se prikupljati akcijom, organizirati akciju prikupljanja određenog otpada u svrhu provedbe sportskog, edukativnog, ekološkog ili humanitarnog sadržaja ako je ishodila suglasnost upravnog odjela JLS nadležnog za poslove zaštite okoliša. Potrebno je organizirati akcije prikupljanja papira i kartona, baterija, starih lijekova, EE otpada i ostalih vrsta problematičnog otpada kako bi se i kroz akcije korisnici educirali o štetnosti istog, ukoliko se ne izdvoji iz komunalnog otpada.

Općina će, sukladno ZOGO-u, donijeti Odluku o načinu pružanja i naplate javne usluge sakupljanja otpada po kriteriju obračuna količine otpada, kao i Odluku o provedbi posebnih mjera sprječavanja odbacivanja otpada u odnosu na lokacije na kojima je u više navrata utvrđeno nepropisno odbacivanje otpada. Također, Općina će obavljati godišnje dužnosti propisane ZOGO-om u vidu dostave Izvješća o provedbi Plana i godišnjeg Izvješća o

62


lokacijama i količinama odbačenog otpada, troškovima uklanjanja odbačenog otpada i provedbi mjera za sprječavanje odbacivanja otpada.

Zaključno, provedbom svih mjera za dostizanje ciljeva iz PGO RH Općina bi posljedično ostvarila i izvršenje obveza propisanih ZOGO-om.

11. MJERE PRIKUPLJANJA MIJEŠANOG KOMUNALNOG OTPADA I BIORAZGRADIVOG KOMUNALNOG OTPADA

Općina na svom području ima osiguranu javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada te se posebne mjere za miješani komunalni otpad (osim već propisanih) neće određivati. Provođenjem svih ostalih mjera i poštivanjem zakonske regulative posljedično će doći do unaprjeđenja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada.

11.1.Mjere za ostvarenje Cilja 1.3. Odvojeno prikupiti 40% biootpada iz komunalnog otpada

Za ostvarenje Cilja 1.3. Odvojeno prikupiti 40% biootpada iz komunalnog otpada potrebno je provesti mjere u nastavku.

Tablica 23. Mjere za ostvarenje Cilja 1.3. Odvojeno prikupiti 40% biootpada iz komunalnog otpada

Red.

br.Mjera Opis Nositelji Rok

1.

Nabava opreme i vozila za odvojeno prikupljanje biootpada

- nabava novih spremnika i ostale komunalne opreme za odvojeno prikupljanje biootpada,- nabava novih vozila za prikupljanje biootpada.


2020.

2. Raspored odvoza

- uskladiti plan odvoza biootpada s dosadašnjim sustavom sakupljanja otpada

Komunalna tvrtka 2021./2022.

3. Edukacija stanovništva

- organizacija radionica, predavanja, seminara o odvojenom prikupljanju biootpada na području Općine.


Kontinuirano

Prethodno spomenutim mjerama za cilj smanjenja nastanka komunalnog otpada poticati će se stanovništvo na kućno kompostiranje na privatnim površinama ili pomoću spremnika-kompostera, dok će se gospodarenje biootpadom na području Općine odvijati prema novom sustavu odvojenog prikupljanja biootpada.

Za dostizanje cilja odvojenog prikupljanja biootpada Općina mora u suradnji s komunalnom tvrtkom Komunalni servis d.o.o. ili s nekom drugom komunalnom tvrtkom:

63


- ustrojiti sustav odvojenog prikupljanja biootpada,- pristupiti nabavi nove komunalne opreme za prikupljanje biootpada i to

prvenstveno spremnika za odvojeno prikupljanje biootpada te komunalnih vozila,

- uskladiti plan odvoza biootpada s dosadašnjim sustavom gospodarenja otpadom na području Općine,

- provoditi intenzivnu edukaciju stanovnika Općine, ali i gospodarskih subjekata, o odvojenom prikupljanju biootpada na području Općine te o kompostiranju biorazgradivog komunalnog otpada putem radionica, seminara, tiskanih edukativnih materijala i putem medija,

- cjenikom javne usluge prikupljanja MKO motivirati stanovnike Općine na izdvajanje biootpada iz MKO,

Ovakav način gospodarenja biootpadom zahtjeva dodatna financijska ulaganja za nabavu dodatne komunalne opreme kao i intenzivnu edukaciju građana o načinu gospodarenja biootpadom na području Općine, ali i određeni period prilagodbe za stanovnike Općine na novi sustav gospodarenja biootpadom.

Što se tiče biorazgradivog otpada, njegov udio u MKO će se ubuduće smanjivati jer će se na području Općina poticati kućno kompostiranje.

Spomenutim mjerama i aktivnostima poboljšali bi se sadašnji rezultati i u konačnici, kroz određeno vrijeme, ostvario bi se cilj odvojenog prikupljanja 40% mase ukupno proizvedenog biootpada koji je sastavni dio MKO.

Indikatori uspješnosti provedbe Plana gospodarenja otpadom Općine za cilj odvojeno prikupljenog biootpada odnosit će se na godišnje količine odvojeno prikupljenog biootpada te na analize sastava MKO prikupljenog s područja Općine.

64


12. MJERE ODVOJENOG PRIKUPLJANJA OTPADNOG PAPIRA, METALA, STAKLA I PLASTIKE TE KRUPNOG (GLOMAZNOG) KOMUNALNOG OTPADA

12.1. Mjere za ostvarenje Cilja 1.2. Odvojeno prikupiti 60% komunalnog otpada

Za ostvarenje Cilja 1.2. Odvojeno prikupiti 60% komunalnog otpada (prvenstveno papir, karton, staklo, plastika, metal i dr.) u predstojećem planskom razdoblju potrebno je nastaviti s aktivnostima unaprjeđenja već postojećeg sustava odvojenog prikupljanja otpada iz komunalnog otpada, prvenstveno kroz razvoj infrastrukture i nabavu opreme, edukaciju i informiranje svih dionika sustava te revizijom sustava naplate javne usluge prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada na način da se usluga prikupljanja i obrade naplaćuje po količini predanog otpada.

Tablica 24. Mjere za ostvarenje Cilja 1.2. Odvojeno prikupiti 60% komunalnog otpada

Red.

br.Mjera Opis Nositelji Rok

1.

Nabava opreme i vozila za odvojeno prikupljanje papira, kartona, metala, plastike, stakla, biootpada i MKO

- nabava novih čipiranih spremnika za MKO,- nabava spremnika za odvojeno prikupljanje biootpada,- nabava i postavljanje spremnika za prikupljanje otpadnog tekstila,- nabava i postavljanje spremnika za odvojeno prikupljanje otpada na lokacijama koje su intenzivno turistički posjećene,- nabava novih spremnika i vrećica za održavanje i unaprjeđenje postojećeg sustava odvojenog prikupljanja otpada.

Općina 2020.

2.Mobilno reciklažno dvorište

- pristupiti nabavi mobilnog reciklažnog dvorišta i omogućiti stanovnicima Općine korištenje mobilnog reciklažnog dvorišta,

Općina 2018.

65


3. Edukacija

- edukacija stanovništva o mogućnosti predaje otpada u mobilnom reciklažnom dvorištu te odvajanju otpada na kućnom pragu i na zelenim otocima,- edukacija turističkih posjetitelja o načinu gospodarenja otpadom na području Općine.

Općina, Komunalni

servis d.o.o.,

Turistička zajednica

Kontinuirano

4.

Cjenik javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada

- revidirati postojeći cjenik javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada na način da se korisnika javne usluge potiče na odvajanje korisnih komponenti komunalnog otpada.

Općina, Komunalni

servis d.o.o.2018.

5. Komunalno redarstvo

- revidirati postojeću Odluku o komunalnom redu, posebno u djelu koji se tiče otpada,- uspostaviti efikasnu službu komunalnog redarstva na području Općine,- sezonski zapošljavati komunalne izvidnike koji bi nadgledali postupanje s otpadom na terenu (npr. zapošljavanje stipendiranih studenata Općine),- nadgledati postupanje s komunalnim otpadom na području Općine od strane komunalnih redara / izvidnika.

Općina 2017., 2018

6. Vođenje detaljne evidencije o vrstama i količinama odvojeno prikupljenog komunalnog otpada

- komunalna tvrtka i ostale tvrtke koje prikupljaju komunalni otpad s područja Općine moraju voditi detaljne evidencije o vrstama i količinama odvojeno prikupljenog komunalnog otpada,- Komunalna tvrtka mora

Komunalni servis d.o.o., HAOP

Kontinuirano

66


na godišnjoj razini izvršiti prijavu komunalnog otpada u Registar onečišćavanja okoliša,- Komunalna tvrtka mora jednom godišnje izraditi analizu sastava MKO koji potječe s područja pružanja javne usluge prikupljanja MKO,- prijava godišnjih količina odvojeno prikupljenog otpada za gospodarske subjekte na području Općine koji spomenuti otpad ne predaju komunalnoj tvrtki Komunalni servis d.o.o.

7.Provođenje akcija prikupljanja otpada

- u suradnji s komunalnom tvrtkom Komunalni servis d.o.o. te s pravnim i fizičkim osobama koje posjeduju dozvolu za gospodarenje otpadom Općina će organizirati akcije prikupljanja otpada

Komunalni servis d.o.o.,

Općina, pravne i fizičke osobe

Kontinuirano - godišnje

8.Odluka o implementaciji PGO RH

- implementacija, promocija i sudjelovanje u mjerama navedenim u Odluci o implementaciji PGO RH

Općina, Komunalni

servis d.o.o., RH

Kontinuirano

Postojeći sustav odvojenog prikupljanja otpada na području Općine morati će se unaprijediti radi povećanja godišnjih količina odvojeno prikupljenog komunalnog otpada.

Općina će u suradnji s komunalnom tvrtkom za sva domaćinstva koja obitavaju na prostoru Općine planirati nabavu spremnika za MKO koji će biti označeni s oznakom-čipom. Svaki odvoz spremnika evidentirat će se kao odvoz određene količine MKO za koju se plaća javna usluga odvoza MKO. Dodatno, na području Općine postavit će se spremnici za odvojeno prikupljanje biootpada koji će značajno utjecati na dinamiku dostizanja cilja odvojenog prikupljanja otpada od 60% komunalnog otpada.

U narednom razdoblju, nastavit će se prikupljanje odvojenih kategorija otpada i to: papira i kartona, staklene, plastične, metalne i tetrapak ambalaže putem zelenih otoka i sustavom „od vrata do vrata“. Za dostizanje planiranih postotaka odvojenog prikupljanja otpada potrebno je uspostaviti nove lokacije zelenih otoka koje će biti najoptimalnije strateški raspoređene na prostoru Općine. U starogradskoj jezgri naselja Općine ostavlja se mogućnost postavljanje (polu)podzemnih spremnika za odvajanje otpada radi očuvanja krajobraznih

67


vizura područja. S obzirom da se u budućem razdoblju planira uspostaviti kvalitetni sustav odvojenog prikupljanja otpada principom „od vrata do vrata“ nove lokacije zelenih otoka nisu prioritetna mjera, već će fokus Općine biti na individualnom odvajanju otpada na kućnom pragu.

U suradnji s Komunalnom tvrtkom Općina će postupno unaprijediti sustav odvojenog sakupljanja otpada sistemom „od vrata do vrata“ kojim će stanovnici Općine izdvajati korisne komponente MKO na svom kućnom pragu u količinama koje zadovoljavaju ciljeve gospodarenja otpadom. Za uspostavu cjelovitog sustava odvojenog prikupljanja otpada principom „od vrata do vrata“ potrebno će biti uložiti značajna materijalna sredstva za nabavku spremnika, vrećica, vozila i edukativnih materijala koji bi omogućili funkcioniranje sustava.

Na području Općine postaviti će se i spremnici za odvojeno prikupljanje otpadnog tekstila ukoliko se utvrdi kako se u mobilnom reciklažnom dvorištu ne predaju zadovoljavajuće količine otpadnog tekstila, odnosno ukoliko se takav otpad odbacuje u MKO.

Revizija cjenika javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada koji potiče stanovnike Općine na odvajanje otpada također predstavlja mjeru za dostizanje propisanih ciljeva. Ciljne izmjene cjenika odnosile bi se na poticanje odvojenog sakupljanja otpada i naplate odvoza samo ostatnog MKO prema količini predanog otpada. Ova mjera će se detaljnije urediti i provesti nakon što na razini RH stupi na snagu Uredba kojom se uređuje gospodarenje komunalnim otpadom. Donošenjem spomenute Uredbe potrebno je također revidirati Odluku o komunalnom redu Općine u segmentu gospodarenja otpadom.

Općina bi za dostizanje ciljeva u gospodarenju otpadom trebala uspostaviti efikasnu službu komunalnog redarstva koja bi, između ostalog, nadgledala gospodarenje otpadom na području Općine. Komunalni redari bi svojim djelovanjem na terenu educirali građane o bitnim stavkama gospodarenja otpadom te na taj način pripomogli realizaciji ciljeva u gospodarenju otpadom. Službu komunalnog redarstva potrebno je kontinuirano educirati. Radi olakšavanja rada komunalnog redarstva Općina može sezonski zapošljavati komunalne izvidnike koji bi eventualne nepravilnosti u gospodarenju otpadom prijavljivali komunalnom redarstvu.

Izgradnja reciklažnog dvorišta na području Općine predstavlja bitniju mjeru za dostizanje planiranog cilja. Općina neće pokrenuti postupak izgradnje reciklažnog dvorišta na svoj području već će pristupiti nabavi mobilnog reciklažnog dvorišta. Za predavanja otpadnog ulja u mobilnom reciklažnom dvorištu od strane stanovnika Općine potrebno je osigurati kantice za predaju otpadnog ulja koji bi se zamjenjivale s čistim kanticama nakon predaje u mobilnom reciklažnom dvorištu. Radno vrijeme mobilnog reciklažnog dvorišta prilagodit će se korisnicima na način da bude i u jutarnjim i popodnevnim satima, prema rasporedu lokacija koji će biti objavljen na internet stranicama Općine i dostavljen pismenim putem svim kućanstvima Općine. Besplatnu predaju komunalnog otpada imat će pravo samo fizičke osobe s područja Općine i to uz predočenje osobne iskaznice. O zaprimljenom otpadu voditi će se zakonom predviđena dokumentacija. Do nabave vlastitog reciklažnog dvorišta Općina može u

68


suradnji s komunalnom tvrtkom Komunalni servis d.o.o. ili drugom tvrtkom dogovoriti pružanje usluge mobilnog reciklažnog dvorišta koje je u vlasništvu komunalne tvrtke.

Jedna od bitnijih stavki ovakvog sustava, ako ne i najbitnija, je edukacija stanovnika Općine o odvojenom prikupljanu otpada na zelenim otocima, principom „od vrata do vrata“ te u mobilnom reciklažnom dvorištu. S obzirom na značajnu turističku posjećenost Općine potrebno je provoditi i intenzivnu edukaciju turističkih posjetitelja o načinu gospodarenja otpadom Općine. Na području Općine potrebno je turiste informirati gdje i kako mogu odlagati i razvrstati koristan otpad u obliku tiskanih materijala na više jezika - letaka i obavijesti na internet stranicama Općine i Turističke zajednice. U suradnji s Turističkom zajednicom Općine potrebno je poticati iznajmljivače turističkih postelja na nabavu spremnika za odvajanje otpada u apartmanima kako bi turisti također mogli sudjelovati u izdvajanju komponenti iz MKO. Također, moguće je provedba sufinanciranja od strane Općine za iznajmljivače turističkih smještaja u svrhu dobivanje eko certifikata i oznaka za svoje djelatnosti. Na područjima koja su intenzivno turistički posjećena potrebno je u sezonskom dijelu godine odrediti dodatne zone sa spremnicima za prikupljanje otpada koji potječe od turista.

Stanovnicima Općine bit će omogućena jednom godišnje besplatna predaja glomaznog otpada kojeg će preuzimati Komunalna tvrtka.

Komunalno redarstvo će, osim nadgledanja prostora Općine s ciljem uočavanje nepravilnosti u gospodarenju otpadom, predstavljati sredstvo edukacije koje će izravno na terenu educirati građane o pravilnom postupanju s otpadom. Komunalnim redarima će u provođenju nadzora nad gospodarenjem otpadom Općine pripomagati komunalni izvidnici.

Za dostizanje planiranih ciljeva odvojeno sakupljenog otpada potrebno je, između ostalog, voditi točnu evidenciju o količinama i vrstama prikupljenog otpada s područja Općine te takve podatke godišnje prijavljivati u Registar onečišćavanja okoliša. Komunalna tvrtka izrađivat će godišnje analizu MKO koji potječe s područja Općine kako bi se dobio uvid u točan sastav MKO temeljem kojeg se mogu procijeniti količine proizvedenog i kompostiranog biorazgradivog otpada. Kako bi se dobio potpuni uvid u količine odvojeno prikupljenog otpada s područja Općine, gospodarski subjekti koji odvojeno prikupljaju otpad (papir i karton, otpadna ambalaža, itd.) te isti predaju drugim ovlaštenim sakupljačima morati će te količine otpada godišnje prijavljivati Općini.

Odlukom o implementaciji PGO RH definirane su određene aktivnosti na državnoj razini u kojima bi Općina izravno ili neizravno sudjelovala. Općina će sudjelovati u uspostavi sustava ponude i potražnje otpada („burza otpada“) na razini RH te će težiti zadovoljenju tehnoloških zahtjeva kojima mora udovoljavati određena vrsta otpada da bi bila prihvatljiva za recikliranje.

Indikatori uspješnosti provedbe Plana gospodarenja otpadom Općine za cilj odvojeno prikupljenog komunalnog otpada odnosile bi se na:

praćenje sastava otpada na zelenim otocima, praćenje godišnjih količina odvojeno prikupljenog otpada putem zelenih otoka

i sustavom „od vrata do vrata“,69


praćenje godišnje evidencije količina predanog otpada u mobilnom reciklažnom dvorištu,

praćenje godišnjih količina MKO, praćenje godišnjih količina odvojeno prikupljenog otpada od strane drugih

ovlaštenih sakupljača, broj održanih edukacija o gospodarenju otpadom na području Općine s brojem

stanovnika Općine koji su prisustvovali edukaciji, broj i uspješnost provedbi akcija prikupljanja otpada, broj održanih akcija prikupljanja otpada i količine prikupljenog otpada, praćenje rada službe komunalnog redarstva u pogledu gospodarenja otpadom

na prostoru Općine, evidenciju potrebnog broja mjesečnih odvoza MKO po domaćinstvu., godišnju prijavu komunalne tvrtke u ROO bazu podataka.

13. POPIS PROJEKATA VAŽNIH ZA PROVEDBU ODREDBI PLANA

Popis važnih projekata za provedbu ovog Plana i dostizanje ciljeva dan je tablicom u nastavku.

Tablica 25. Popis projekata važnih za provedbu Plana prema PGO RH

Red. br.

Popis projekata važnih za provedbu Plana - RH

Popis projekata važnih za provedbu Plana - Općina

1. Provedba izobrazno-informativnih aktivnosti

Provedba izobrazno-informativnih aktivnosti

2. Unaprjeđenje informacijskog sustava gospodarenja otpadom

Komunalna tvrtka koristiti će e-ONTO očevidnike

3. Nabava i distribucija kućnih kompostera

Nabava i distribucija kućnih kompostera

4.

Nabava opreme, vozila i plovila za odvojeno prikupljanje biootpada, papira/kartona, stakla, metala i

plastike

Nabava nove komunalne opreme – spremnici i vozila

5.

Izgradnja postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog

papira/kartona, metala, stakla, plastike i drva (sortirnica)

-

6. Izgradnja postrojenja za biološku -

70


obradu odvojeno prikupljenog biootpada (kompostana)

7. Izgradnja reciklažnih dvorišta Nabava mobilnog reciklažnog dvorišta

8. Izgradnja centara za gospodarenje otpadom -

9.Izgradnja odlagališnih ploha za

odlaganje otpada koji sadrži azbest

-

10. Izgradnja reciklažnih dvorišta za građevni otpad

Izgradnja reciklažnog dvorišta za građevni otpad

11. Sanacija odlagališta neopasnog otpada

Sanacija lokacija onečišćenih nepropisno odbačenim otpadom u

okoliš12. Sanacija „crnih točaka“ -

14. ORGANIZACIJSKI ASPEKTI, IZVORI I VISINA FINANCIJSKIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU MJERA GOSPODARENJA OTPADOM

Sustav gospodarenja otpadom na području RH određen je Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. - 2022. godine te je ukratko opisan u nastavku.

Prvi korak u cjelokupnom sustavu je osigurati provođenje mjera za sprječavanje nastanka otpada definirane Planom sprječavanja nastanaka otpada. Najvažnije mjere u poglavlju sprječavanja nastanka otpada su uspostava Centara za ponovnu uporabu i osiguranje potrebne opreme za kućno kompostiranje. Nadalje, težište u sustavu gospodarenja komunalnim otpadom će biti na sustavu odvojenog sakupljanja komunalnog otpada i to kroz osiguranje potrebne infrastrukture za odvajanje komunalnog otpada: na mjestu nastanka otpada, putem reciklažnih dvorišta, na javnim površinama te kroz provedbu propisa za posebne kategorije otpada (otpadna ambalaža, otpadne gume, otpadna EE oprema itd.). Odvojeno prikupljeni biootpad će se odvoziti na materijalnu oporabu u postrojenja za

71


biološku (aerobnu ili anaerobnu) obradu odvojeno prikupljenog biootpada (kompostište ili anaerobna digestija) u cilju proizvodnje komposta ili digestata i bioplina. Odvojeno prikupljeni papir, karton, metal, staklo i plastika će se odvoziti na postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog otpada (sortirnice) radi povećanja vrijednosti odnosno kvalitete odvojeno prikupljenog otpada i pripreme otpada za recikliranje. Odvojeno prikupljeni otpad će se nakon sortiranja odvoziti ovlaštenim tvrtkama za recikliranje, odnosno obradu. Miješani komunalni otpad (ostatni otpad) će se prikupljati u okviru javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada koju pružaju davatelji te usluge, a prikupljeni otpad će se dopremati do CGO-a putem pretovarnih stanica.

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike je nadležno za rješavanje o zahtjevima za dozvolu za gospodarenje otpadom koji se odnose na opasni otpad te za termičku obradu otpada, rješava o zahtjevu za izdavanje suglasnosti za sklapanje ugovora s FZOEU-om za pružanje usluge obrade određene posebne kategorije otpada, vođenje očevidnika obavljanja djelatnosti iz gospodarenja otpadom te očevidnika uvoznika i izvoznika otpada te očevidnika laboratorija, nusproizvoda i ukidanja statusa otpada, rješava o zahtjevu za izvoz odnosno uvoz otpada, izdaje odobrenje za rad organizacije, provodi nadzor (inspekcijski i upravni).

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je nadležan za obračun i naplatu propisanih naknada, vođenje Registra gospodarenja posebnim kategorijama otpada, financiranje i sufinanciranje projekata u području gospodarenja otpadom, upravljanje sustavom sakupljanja i obrade određenih posebnih kategorija otpada te rješavanjem o zahtjevu za samostalno ispunjavanje pojedinačnog cilja za određenu posebnu kategoriju otpada.

Hrvatska agencija za okoliš i prirodu je nadležna za razvoj i vođenje informacijskog sustava gospodarenja otpadom, izradu propisanih izvješća o gospodarenju otpadom, razvoj i vođenje Registra djelatnosti gospodarenja otpadom i Elektroničkog očevidnika o nastanku i tijeku otpada (e-ONTO).

Općina je na svom području dužna osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera gospodarenja otpadom. Više JLS mogu sporazumno osigurati zajedničku provedbu mjera gospodarenja otpadom. Općina je nadležna za osiguravanje javne usluge prikupljanja komunalnog otpada, uspostavu reciklažnih dvorišta te provedbu mjera sprječavanja odbacivanja otpada u okoliš kao i uklanjanje u okoliš odbačenog otpada, davanje suglasnosti za akciju prikupljanja otpada, provedbu izobrazno-informativnih aktivnosti te provedbu obveza propisanih Planom gospodarenja RH kao i ostalim obvezama propisanim ZOGO-om.

Trgovačka društva u javnom vlasništvu Općine obavljaju usluge sakupljanja, odnosno obrade određene posebne kategorije otpada, pružanje javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog otpada. Općina je suvlasnik komunalne tvrtke Komunalni servis d.o.o. koja pruža javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada. Isto tako, Općina koristi i usluge CGO Kaštijun čiji su osnivač Grad Pula i Istarska županija.

Trgovačka društva u privatnom vlasništvu (pravne osobe i fizičke osobe – obrtnici koje obavljaju neku od djelatnosti gospodarenja otpadom) mogu biti uključena u gospodarenje otpadom obavljanjem djelatnosti prijevoza otpada, posredovanja u gospodarenju otpadom, trgovanja otpadom, sakupljanja otpadom, oporabe otpada, zbrinjavanja otpada, druge obrade

72


otpada, te izvoz i uvoz otpada, provedbu akcija prikupljanja otpada, pružanje javne usluge prikupljanja komunalnog otpada i obavljanje poslova laboratorija

Služba za komunalni red (komunalno redarstvo) Općine nadležna je za provedbu mjera sprječavanja nepropisnog odbacivanja otpada u okoliš i utvrđivanje vlasništva nad tako odbačenim otpadom, pri čemu je za utvrđivanje činjeničnog stanja u vezi s odbačenim otpadom ovlaštena zatražiti nalog suda i asistenciju djelatnika ministarstva unutarnjih poslova.

14.1. Financijska sredstva za provedbu Plana

Općina je dužna osigurati provedbu mjera gospodarenja otpadom na kvalitetan, postojan i ekonomski učinkovit način u skladu s načelima održivog razvoja, zaštite okoliša i gospodarenja otpadom osiguravajući pri tom javnost rada. Sredstva za provedbu ovog Plana potrebno je osigurati iz:

vlastitih sredstava Općine, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, strukturnih i investicijskih fondova Europske unije namijenjenih zaštiti okoliša -

Operativni program konkurentnost i kohezija 2014.-2020., prioritetna os 6 - Očuvanje i zaštita okoliša i promocija resursne učinkovitosti (6i - Ulaganje u sektor otpada kako bi se ispunili zahtjevi pravne stečevine Unije u području okoliša i zadovoljile potrebe koje su utvrdile države članice za ulaganjem koje nadilazi te zahtjeve, 6i1 – Smanjena količina otpada koji se odlaže na odlagališta),

iz drugih izvora.

Okvirni troškovi izgradnje sustava gospodarenja komunalnim otpadom prikazani su tablicom u nastavku.

Tablica 26. Okvirni troškovi izgradnje sustava gospodarenja komunalnim otpadom (nije uračunat PDV)

Vrsta troška Okvirna ukupna cijena troška Vrijeme troška

Nabava kompostera oko 30.000,00 kn 2017., 2018., 2019. god.Nabava komunalne opreme spremnika / vrećica za odvojeno prikupljanje otpada

oko 200.000,00 kn 2018., 2019., 2020. god.

Nabava podzemnih spremnika za otpad (nabava, ugradnja, smećomat)

oko 30.000,00 kn po spremniku 2019., 2020. god.

Nabava malih spremnika (kantica) za predaju otpadnog ulja u mobilnom reciklažnom dvorištu

oko 7.000,00 kn 2018., 2019. god.

Nabava bio-filtarskih poklopaca za spremnike u kojima se nalazi biootpad

oko 40.000,00 kn 2020., 2021., 2022. god.

73


Nabava sjeckalice za granje i vrtni otpad oko 150.000,00 kn 2020. god

Edukacijaoko 10.000,00 kn/godišnje (više u

početnim godinama kada je potrebna intenzivna edukacija)

Kontinuirano

Akcije prikupljanja otpada oko 10.000,00 kn/godišnje Kontinuirano

Godišnji plan edukacije oko 5.000,00 kn/godišnje Kontinuirano

Mobilno reciklažno dvorište oko 105.000,00 kn 2018.god.

Reciklažno dvorište za građevni otpad oko 2.000.000,00 kn 2021.god.

74


15. ROKOVI I NOSITELJI IZVRŠENJA PLANA

Rokovi i nositelji izvršenja mjera danim Planom gospodarenja otpadom Općine za razdoblje 2017.-2022. godine prikazani su tablicom u nastavku.

Tablica 27. Mjere, nositelji i rokovi izvršenja mjera danim Planom

Mjera NositeljiGodina

2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022.

Smanjenje ukupne količina proizvedenog komunalnog otpada

Općina + + + + + +

Nabava komunalne opreme za odvojeno prikupljanje otpada i kućno kompostiranje

Općina + + + + - -

Uspostava sustava odvojenog prikupljanja biootpada

Općina/Komunalna tvrtka - - - - + +

Omogućiti stanovnicima Općine korištenje mobilnog reciklažnog dvorišta

Općina/Komunalna tvrtka + + + + + +

Izgradnja reciklažnog dvorišta za građevni otpad

Općina - - - + - -

Izmjene cjenika javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada

Općina, Komunalni servis

d.o.o.+ - - - - -

Sanacija lokacija onečišćenih nepropisno odbačenim otpadom u okoliš

Općina + + + + + +

Uređenje zona za odvojeno prikupljanje otpada u turistički intenzivno posjećenim područjima

Općina + + + - - -

Nadgledanje prostora Općine s ciljem uočavanja nepropisno odbačenog otpada u okoliš

Općina + + + + + +

Uspostava kvalitetne službe komunalnog redarstva

Općina + + + + + +

Edukacija stanovništva o gospodarenju otpadom

Općina/Komunalna tvrtka + + + + + +

Općinski poticaji za Općina + + + + + +

75


dostizanje ciljeva u gospodarenju otpadom

Organiziranje akcija prikupljanja otpada

Općina/Komunalna tvrtka,

pravne i fizičke osobe

+ + + + + +

Provođene zelene javne nabave

Općina, tijela javne vlasti, ustanove + + + + + +

Analize sastava MKO koji potječe s prostora Općine

Komunalni servis d.o.o. + + + + + +

Evidencija količina i vrsta komunalnog otpada sakupljenog s prostora Općine

Komunalni servis d.o.o., Općina,

gospodarski subjekti

+ + + + + +

Implementacija i sudjelovanje u mjerama navedenim u Odluci o implementaciji PGO RH

Komunalni servis d.o.o., Općina,

gospodarski subjekti, MZOE

+ + + + + +

76


16. ZAKLJUČAK

Člankom 18. Zakona o zaštiti okoliša („Narodne novine“, broj 80/13, 153/15 i 78/15) navedeno je da:

(1) Vlada, županije, Grad Zagreb, veliki gradovi, gradovi i općine, u skladu sa svojim nadležnostima, potiču djelatnosti i aktivnosti u svezi sa zaštitom okoliša koje sprječavaju ili smanjuju onečišćavanje okoliša, kao i zahvate u okoliš koji smanjuju uporabu tvari, sirovina i energije, te manje onečišćuju okoliš ili ga iskorištavaju u dopuštenim granicama.

(2) Vlada, županije, Grad Zagreb, veliki gradovi, gradovi, općine i pravne osobe s javnim ovlastima u području zaštite okoliša dužni su poticati informiranje, izobrazbu i poučavanje javnosti o zaštiti okoliša i održivom razvitku i utjecati na razvijanje svijesti o zaštiti okoliša u cjelini.

Održivi razvoj i smjernice za uspostavu istog daju putokaz kojim Planovi gospodarenja otpadom svih subjekata, a posebice Općina na kojima je velika odgovornost, obuhvaćaju sve aktivnosti i potrebna sredstva za učinkovito gospodarenje otpadom. Planiranim aktivnostima u gospodarenju otpadom, koje su navedene ovim Planom gospodarenja otpadom Općine, postići će se ciljevi gospodarenja otpadom zacrtani na nacionalnoj razini.

Mjere gospodarenja otpadom Općine obuhvaćaju sve mjere od smanjenje nastanka otpada, odvojenog prikupljanja otpada te smanjenja količina otpada koje se odlažu na odlagalištu otpada. Revizijom cjenika javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada, uspostavom efikasne službe komunalnog redarstva, uspostavom funkcioniranja mobilnog reciklažnog dvorišta i reciklažnog dvorišta za građevni otpad, poticanjem kućnog kompostiranja podjelom kućnih kompostera, nabavkom nove opreme za odvojeno prikupljanje otpada, uspostavom sustava odvojenog prikupljanja biootpada, uspostavom kvalitetnog sustava odvojenog prikupljanja modelom „od vrata do vrata“ za sve stanovnike Općine, donošenjem nove Odluke o komunalnom redu i ostalih zakonskih akata Općine te provođenjem edukacijskih aktivnosti motiviralo bi se stanovnike Općine na odvajanje komponenti miješanog komunalnog otpada, kućno kompostiranje biorazgradivog komunalnog otpada te predavanje samo ostatnog otpada, odnosno miješanog komunalnog otpada.

Na prostoru Istarske županije izgrađen je CGO Kaštijun, namijenjen JLS istarskog poluotoka, koji koristi MBO tehnologiju za odvajanje korisnih kategorija otpada i obradu biorazgradivog otpada. Nakon obrade otpada MBO tehnologijom na lokaciji CGO, ostatak otpada odlagat će se na plohi namijenjenoj odlaganju otpada. CGO Kaštijun koncipiran je na način da se u komunalnom otpadu ne smije nalaziti opasan otpad i u tom smislu potrebno je stalno educirati stanovništvo i privredne subjekte na području Općine.

Općina želi svim mjerama iz ovog Plana postati „zelena Općina“, ali isto tako, postupati sukladno Zakonu o zaštiti okoliša („Narodne novine“, broj 80/13, 153/15 i 78/15) i Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. - 2022. („Narodne novine“, broj 3/17) te biti Općina u kojoj će svaki stanovnik promišljati o zaštiti okoliša.

77


Općina sukladno članku 22. ZOGO-a putem medija izvješćuje javnost o mjestu na kojem je objavljen nacrt Plana gospodarenja otpadom. Javnost svoje primjedbe, prijedloge i mišljenja može iznositi u roku od minimalno 30 dana od dana objave.

Općina usvajanjem ovog Plana postavlja ciljeve i rokove provedbe istih. Nadzor nad provedbom ZOGO-a i propisa donesenih temeljem njega, provode inspektori zaštite okoliša Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

Izvješće o provedbi Plana potrebno je, sukladno ZOGO-u, dostaviti nadležnom županijskom uredu do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu. Navedeno Izvješće objavljuje se u općinskom službenom glasilu.

Ovaj Plan stupa na snagu osmog dana od dana objave u Općinskom službenom glasilu.

Klasa:___________________Ur.br.:____________________Općina, ___________2017. god.

PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA

78


17. DODATAK17.1. Popis otpada kojeg je osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem dužna

zaprimati (Dodatak III. Pravilnika o gospodarenju otpadom („Narodne novine“, broj 23/14, 51/14, 121/15 i 132/15)NAZIV VRSTA OPIS

Problematični otpad

20 01 13* otapala20 01 14* kiseline20 10 15* lužine20 01 17* fotografske kemikalije20 01 19* pesticidi20 01 21* fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu

20 01 23*odbačena oprema koja sadrži klorofluorougljike

20 01 26* ulja i masti koja nisu navedeni pod 20 01 2520 01 27* boje, tinte, ljepila i smole, koje sadrže opasne tvari20 01 29* deterdženti koji sadrže opasne tvari20 01 31* citotoksici i citostatici

20 01 33*baterije i akumulatori obuhvaćeni pod 16 06 01*, 16 06 02* i 16 06 03* i nesortirane baterije i akumulatori koji sadrže te baterije

20 01 35*odbačena električna i elektronička oprema koja nije navedena pod 20 01 21* i 20 01 23*, koja sadrži opasne komponente

20 01 37* drvo koje sadrži opasne tvari

16 05 04*plinovi u posudama pod tlakom (uključujući halone) koje sadrže opasne tvar koji sadrže opasne tvari

15 01 10*ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili je onečišćena opasnim tvarima

15 01 11*metalna ambalaža koja sadrži opasne krute porozne materijale (npr. azbest), uključujući prazne spremnike pod tlakom

Otpadni papir15 01 01 papirna i kartonska ambalaža20 01 01 papir i karton

Otpadni metal15 01 04 metalna ambalaža20 01 40 metali

Otpadno staklo15 01 07 staklena ambalaža20 01 02 staklo

Otpadna plastika15 01 02 plastična ambalaža20 01 39 plastika

Otpadni tekstil20 01 10 odjeća20 01 11 tekstil

79


Krupni (glomazni) otpad

20 03 07 glomazni otpad

Jestiva ulja i masti 20 01 25 jestiva ulja i masti

Boje 20 01 28boje, tinte, ljepila i smole, koje nisu navedene pod 20 01 27*

Deterdženti 20 01 30 deterdženti koji nisu navedeni pod 20 01 29*Lijekovi 20 01 32 lijekovi koji nisu navedeni pod 20 01 31*Baterije iakumulatori

20 01 34baterije i akumulatori koji nisu navedeni pod 20 01 33*

Električna ielektronička oprema

20 01 36odbačena električna i elektronička oprema koja nije navedena pod 20 01 21*, 20 01 23* i 20 01 35*

Građevni otpad iz kućanstva1

17 01 01 beton17 01 02 cigle17 01 03 crijep/pločice i keramika17 04 11 kabelski vodiči koji nisu navedeni pod 17 04 10*17 06 01* izolacijski materijali koji sadrže azbest

17 06 03*ostali izolacijski materijali, koji se sastoje ili sadrže opasne tvari

17 06 04izolacijski materijali koji nisu navedeni pod 17 06 01* i 17 06 03*

17 06 05* građevinski materijali koji sadrže azbest

17 08 01*građevinski materijali na bazi gipsa onečišćeni opasnim tvarima

17 08 02 građevinski materijali na bazi gipsa koji nisu navedeni pod 17 08 01*

Ostalo

08 03 17* otpadni tiskarski toneri koji sadrže opasne tvari

08 03 18otpadni tiskarski toneri koji nisu navedeni pod 08 03 17*

16 01 03 otpadne gume18 01 01 oštri predmeti (osim 18 01 03*)

1 odnosi se samo na građevni otpad koji nastaje održavanjem i manjim popravcima koje obavlja sam vlasnik u količini ne većoj od 200 kg u šest uzastopnih mjeseci.

80

sukladno obavezi prema zakonu o otpadu (nn … · web view) dio je vodeće inicijative za...

Documents