studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji
DESCRIPTION
Studija energetske efikasnosti zgrada u SrbijiUVOD .................................................................................................................................................. 11 TRŽIŠNE BARIJERE I TRŽIŠNI POKRETAČI ........................................................................... 31.1 OPŠTE DRŽAVNE BARIJERE I POKRETAČI ..................................................................... 31.1.1 Opšti pokretači tržišta ..................................................................................................... 41.1.2 Opšte barijere tržišta ..................................................................................................... 101.2 POKRETAČI I BARIJERE STAMBENOG SEKTORA ....................................................... 141.2.1 Pokretači stambenog sektora ........................................................................................ 141.2.2 Barijere stambenog sektora .......................................................................................... 141.3 POKRETAČI I BARIJERE JAVNOG SEKTORA ............................................................... 201.3.1 Pokretači javnog sektora ............................................................................................... 201.3.2 Barijere javnog sektora ................................................................................................. 201.4 POKRETAČI I BARIJERE POSLOVNOG SEKTORA ........................................................ 231.4.1 Pokretači poslovnog sektora ......................................................................................... 231.4.2 Barijere poslovnog sektora ........................................................................................... 232 MEĐUNARODNA ISKUSTVA U OTKLANJANJU BARIJERA ................................................ 252.1 PRIMERI PROGRAMA ENERGETSKE EFIKASNOSTI U EVROPI ................................... 252.1.1 Programi energetske efikasnosti u Jermeniji ................................................................. 252.1.2 Programi Razvojne Banka Nemačke u Nemačkoj ......................................................... 272.1.3 Termo-modernizacijski fond u Poljskoj .......................................................................... 292.1.4 Napredak energetske efikasnosti u Litvaniji .................................................................. 292.1.5 Estonija ......................................................................................................................... 302.1.6 Bugarska ...................................................................................................................... 312.2 IZVUČENE POUKE ............................................................................................................ 322.3 REZIME MEĐUNARODNOG ISKUSTVA U UKLANJANJU BARIJERA ........................... 333 OPCIJE SPROVOĐENJA ........................................................................................................ 353.1 OPCIJE ZA JAVNI SEKTOR ............................................................................................. 383.1.1 Opcija P-1: Javni revolving fond koji se otplaćuje putem Državne finansijske institucije (DFI) .................................................................................................................... 393.1.2 Opcija P-2: Fond energetske efikasnosti kao nezavisno telo koje obezbeđuje kredite i druge mehanizme finansiranja ............................................................................. 443.1.3 Opcija P-3: Decentralizovani finansijski modela energetske efikasnosti ........................ 47Studija energetske efikasnosti zgrada u srbijiSvetska bankaKonačni izveštajProjet no: 5788 vi3.2 STAMBENI SEKTOR ......................................................................................................... 503.2.1 Opcija R-1: EE finTRANSCRIPT
STUDIJA ENERGETSKE EFIKASNOSTI ZGRADA U SRBIJI
SVETSKA BANKA
Konačni izveštaj
Decembar 2012
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 ii
AKRONIMI
BEEF Bulgarian Energy Efficiency Fund (Fond Bugarske za Energetsku Efikasnost)
BGK Bank GospodarstwaKrajowego (National Economy Bank of Poland)
Nacionalna Privredna banka Poljske
CDM Clean Development Mechanism (Mehanizam čistog razvoja)
CEB Council of Europe Development Bank (Razvojna banka Saveta Evrope)
CEE Central and Eastern Europe (Centralna i Istočna Evropa (CIE))
CHP Combined heat and power (Kombinovano grejanje i struja (KGS))
CHUEE China Utility-based Energy Efficiency (Projekat Kine za finansiranje energetske efikasnosti)
CPMA Central Project Management Agency (Centralna Agencija za upravljanje projektom)
DH District Heating (Gradsko centralno grejanje (GCG))
DHC District Heating Company (Preduzeće za gradsko centralno grejanje (PGCG))
DHS District Heating System (Sistem gradskog centralnog grejanja (SGCG))
DHW Domestic Hot Water (Topla voda u domaćinstvima (TVD))
DSM Demand Supply Management (Upravljanje ponudom i potražnjom (UPP))
EBRD European Bank for Reconstruction and Development
Evropska Banka za Obnovu i Razvoj (EBRD)
EE Energy efficiency (Energetska Efikasnost)
EEHP Energy Efficiency Housing Pilot (Probni program energetske efikasnosti zgrada)
ERDF European Regional Development Fund ( Evropski fond za regionalni razvoj)
ESA Energy Services Agreement (Sporazum o energetskim uslugama)
ESCO Energy services company
Preduzeće za pružanje energetskih usluga (PPEU)
ESP Energy Services Provider (Pružalac energetskih usluga (PEU))
EU European Union (Evropska Unija)
FEC Final energy consumption (Potrošnja finalne energije (PFE))
GEF Global Environment Facility (Globalni fond za životnu sredinu)
GPOBA Global Partnership for Output Based Aid (Globalno partnerstvo za pomoć zasnovanoj na učinku)
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 iii
HEECP Hungary Energy Efficiency Co-Financing Program
Program Mađarske za sufinansiranje energetske efikasnosti (HEECP)
HEP HrvatskaElektroprivreda (Hrvatska Elektroprivreda)
HOA Home Owners Association (Udruženje Skupština stanara)
HVAC heating, ventilation, and air conditioning (Sistem grejanja, ventilacije i klimatizacije)
IFC International Finance Corporation (Međunarodna finansijska korporacija)
IFI International Financing Institution (Međunarodna finansijska Institucija)
JESSICA Joint European Support for Sustainable Investment in City Areas
(Udružena evropska pomoć za održive investicije u gradovima)
KfW KfW Bankengruppe (Development Bank of Germany)
Razvojna Banka Nemačke (KfW)
ktoe 1000 tons of oil equivalent (kilotons of oil equivalent)
1000 tona ekvivalentne nafte (kilotona ekvivalntne nafte)
LFI Local financial institution (Lokalne finansijske institucije)
M&V Measurement & Verification (Merenje i verifikacija)
MOF Ministry of Finance of Serbia (Ministarstvo finansija Srbije)
NAMA National Appropriate Mitigation Plan (Nacionalniplan za odgovarajuće olakšice)
NEEAP National Energy Efficiency Action Plan (Nacionalni akcioni plan za energetsku efikasnost)
NPV Net Present Value (Neto sadašnja vrednost)
PCG Partial Credit Guarantee (Delimično kreditno jemstvo (DKJ))
PDMU Project Developmentand Management Unit (Jedinica za razvoj i upravljanje projektom (JRUP))
PEHSM Public enterprise for housing services maintenance (Javno preduzeće za stambeneusluge (JPSU))
PFI Public Financing Institution (Državne finansijske institucije (DFI))
PMU Project Management Unit (Jedinica za upravljanje projektom (JUP))
R2E2 Armenia Renewable Energy and Energy Efficiency Fund (R2E2)
Fond Jermenije za obnovljivu energiju i energetsku efikasnost
RE Renewable Energy (Obnovljiva energija (OE))
RES Renewable Energy Sources (Obnovljivi izvori energije (OIE))
SEEP Serbia Energy Efficiency Project (Projekat energetske efikanosti Srbije (PEES))
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 iv
SME Small and Medium Enterprises (Mala i srednja preduzeća (MSP))
SPB Simple Payback (Jednostavni povraćaj novca (JPN))
TA Technical Assistance (Tehnička podrška (TP))
UBB United Bulgarian Bank (Ujedinjena banka Bugarske)
UK United Kingdom (Ujedinjeno Kraljevstvo)
UN United Nations (Ujedinjene Nacije)
VAT Value Added Tax (Porez na dodatu vrednost (PDV))
WB World Bank (Svetska Banka)
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 v
SADRŽAJ
UVOD .................................................................................................................................................. 1
1 TRŽIŠNE BARIJERE I TRŽIŠNI POKRETAČI ........................................................................... 3
1.1 OPŠTE DRŽAVNE BARIJERE I POKRETAČI ..................................................................... 3
1.1.1 Opšti pokretači tržišta ..................................................................................................... 4
1.1.2 Opšte barijere tržišta ..................................................................................................... 10
1.2 POKRETAČI I BARIJERE STAMBENOG SEKTORA ....................................................... 14
1.2.1 Pokretači stambenog sektora ........................................................................................ 14
1.2.2 Barijere stambenog sektora .......................................................................................... 14
1.3 POKRETAČI I BARIJERE JAVNOG SEKTORA ............................................................... 20
1.3.1 Pokretači javnog sektora ............................................................................................... 20
1.3.2 Barijere javnog sektora ................................................................................................. 20
1.4 POKRETAČI I BARIJERE POSLOVNOG SEKTORA ........................................................ 23
1.4.1 Pokretači poslovnog sektora ......................................................................................... 23
1.4.2 Barijere poslovnog sektora ........................................................................................... 23
2 MEĐUNARODNA ISKUSTVA U OTKLANJANJU BARIJERA ................................................ 25
2.1 PRIMERI PROGRAMA ENERGETSKE EFIKASNOSTI U EVROPI ................................... 25
2.1.1 Programi energetske efikasnosti u Jermeniji ................................................................. 25
2.1.2 Programi Razvojne Banka Nemačke u Nemačkoj ......................................................... 27
2.1.3 Termo-modernizacijski fond u Poljskoj .......................................................................... 29
2.1.4 Napredak energetske efikasnosti u Litvaniji .................................................................. 29
2.1.5 Estonija ......................................................................................................................... 30
2.1.6 Bugarska ...................................................................................................................... 31
2.2 IZVUČENE POUKE ............................................................................................................ 32
2.3 REZIME MEĐUNARODNOG ISKUSTVA U UKLANJANJU BARIJERA ........................... 33
3 OPCIJE SPROVOĐENJA ........................................................................................................ 35
3.1 OPCIJE ZA JAVNI SEKTOR ............................................................................................. 38
3.1.1 Opcija P-1: Javni revolving fond koji se otplaćuje putem Državne finansijske institucije (DFI) .................................................................................................................... 39
3.1.2 Opcija P-2: Fond energetske efikasnosti kao nezavisno telo koje obezbeđuje kredite i druge mehanizme finansiranja ............................................................................. 44
3.1.3 Opcija P-3: Decentralizovani finansijski modela energetske efikasnosti ........................ 47
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 vi
3.2 STAMBENI SEKTOR ......................................................................................................... 50
3.2.1 Opcija R-1: EE finansiranje preko javnog preduzeća za stambene usluge sa otplatom preko računa Infostana .................................................................................. 51
3.2.2 Opcija R-2: Pojedinačna kreditna linija energetske efikasnosti za porodice sa niskim primanjima sa opcijom refundiranja ................................................................... 56
3.3 OPCIJE POSLOVNOG SEKTORA .................................................................................... 59
3.3.1 Opcija C-1: Finansijska olakšica ................................................................................... 60
3.3.2 Opcija C-2: Garancijska olakšica .................................................................................. 61
3.4 DRUGE OPCIJE – NEFINANSIJSKI PODSTICAJI ........................................................... 63
ZAKLJUČAK ..................................................................................................................................... 64
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 vii
TABELE Tabela 1: Prosečna procena uštede prema tipu zgrade ..................................................................... viii Tabela 2: Procenjena vrednost energetske potrošnje i troškovi u zgradama javnog sektora ................ ix Tabela 3: Potrebna ulaganja po sektoru i ukupno ulaganje ................................................................... x Tabela 4: Tržišne barijere ................................................................................................................... xii Tabela 5: Razmotrene i odbijene mogućnosti sprovođenja ................................................................ xvi Tabela 6: Rezime mogućnosti ........................................................................................................... xvii Tabela 7: Potencijal energetske efikasnosti tržišta u zgradama ........................................................... 1 Tabela 8: Rezime barijera ipokretača ................................................................................................... 3 Tabela 9: Ukupna procenjena ulaganja prema tipu zgrade do 2020. godine ........................................ 5 Tabela 10: Procenjena godišnja ulaganja potrebna za postizanje cilja o uštedi energije
od 1% do 2020.godine ....................................................................................................... 7 Tabela 11: Energetski bilans – 2010 .................................................................................................... 8 Tabela 12: Ukupna procenjena ušteda u javnim ustanovama .............................................................. 9 Tabela 13: Cene grejanja u Beogradu ................................................................................................ 11 Tabela 14: Kreditna sposobnost domaćinstava .................................................................................. 19 Tabela 15: Rezime međunarodnog iskustva u oblasti uklanjanja barijera ........................................... 33 Tabela 16: Uspešna primena različitih programa finansiranja ............................................................ 36 Tabela 17: Revidirane i odbačene opcije sprovođenja ....................................................................... 38 Tabela 18: Odobrene opcije sprovođenja ........................................................................................... 38 Tabela 19: Pregled očekivanih rezultata programakoje predlažemo .................................................. 64
SPISAK SLIKA Slika 1: Razvoj finansijskih mehanizama u Srbiji, od novčane pomoći do poslovnih šema .................. xv Slika 2: Razvoj mehanizama finansiranja, od novčane pomoći do komercijalnih šema ...................... 35 Slika 3: Institucionalni aranžmani ....................................................................................................... 41 Slika 4: Opcija P-1 – Kretanje sredstava ............................................................................................ 43 Slika 5: Opcija P-2 – Institucionalni aranžmani ................................................................................... 45 Slika 6: Opcija P-2 – Kretanje sredstava ............................................................................................ 47 Slika 7: Opcija P-3 – Institucionalni aranžmani ................................................................................... 48 Slika 8: Kretanje sredstava ................................................................................................................ 50 Slika 9: Opcija R-1 – Institucionalni aranžmani .................................................................................. 54 Slika 10: Opcija R-1 – Kretanje sredstava .......................................................................................... 56 Slika 11: Opcija R-2 – Institucionalni aranžmani................................................................................. 58 Slika 12: Opcija R-2 – Kretanje sredstava .......................................................................................... 59
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 viii
REZIME
Potrošnja finalne energije (PFE) u Srbiji dostigla je 8,5 miliona tona ekvivalentne nafte, prema
energetskom bilansu Ministarstva Infrastrukture i Energetike iz 2010. godine. Zgrade (stambene, javne
i poslovni objekti) imaju udeo od 38% pri korišćenju energije i predstavljaju najveći deo PFE u državi.
Takođe je zabeležen stalni rast od 3% na godišnjem nivou, u proteklih pet godina. Ovaj porast
oslikava porast životnog standarda (uključijući povećanu upotrebu kućnih aparata i rashladnih
uređaja).
U Srbiji se procenjuje da fond zgrada dostiže bruto površinu od 235 miliona kvadratnih metara. Većina
zgrada, oko 50%, su jednoporodične kuće kako u gradskim, tako i u seoskim područjima. Takođe se
procenjuje da je oko 90% zgrada skoncentrisano u manjim i većim gradovima. Preovladavajući sektor
je stambeni, obuhvatajući površinu od gotovo 200 miliona metara kvadratnih, prate ga javni,
kancelarijski sektor sa površinom od 27 miliona metara kvadratnih u svim podsektorima, i poslovnii
sektor sa 18 miliona metara kvadratnih.
Tabela 1: Prosečna procena uštede prema tipu zgrade
Zgrade Ukupna površina
[min. m2]
Potencijal uštede energije
[% potrošnja zgrade]
Potencijal uštede energije
[% potrošnje finalne energije]
Potencijal ukupne uštede
[ktoe]
I. Stambene 190,0 39% 10,6% 1.102
II. Javne
Zdravstvo 4 47% 0,5% 43
Obrazovanje 11,25 44% 0,7% 86
Zgrade sa kancelarijama sa javnim funkcijama
12,0 47% 0,8% 114
III. Poslovne 18,0 48% 3,2% 247
Ukupno 235,2 15,8% 1.592
Uopšteno posmatrano, zgrade u Srbiji predstavljaju potencijal za uštedu 16% potrošnje finalne
energije. Predviđena godišnja ušteda za javni sektor bi mogla dostići 123,4 miliona evra, gde bi
52 miliona evra bilo iz zgrada sa kancelarijama za obavljanje javnih funkcija, 43,1 milion iz zgrada za
obrazovanje i 28,3 miliona iz bolnica.
Naš izveštaj o proceni tržišta otkrio je ogromni potencijal za sprovođenje mera energetske efikasnosti
(EE) u zgradama u Srbiji. Postizanje punog potencijala Srbije u celini bi koštalo 8,8 milijardi evra i kao
rezultat, na godišnjem nivou, imalo uštedu troškova investitora i korisnika od oko 1,1 milijadu evra, što
znači da bi ušteda otplatila sve preduzete mere za otprilike osam godina.
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 ix
Ostvarujući svoj potpuni potencijal energetske efikasnosti zgrada, Srbija može uštedeti:
› 142.000 metričkih tona uglja;
› 8.224.000 gigadžula toplote;
› 8.180.000 megavat-sati struje;
› 47.000 metričkih tona nafte za grejanje;
› 138,89 miliona kubnih metara prirodnog gasa.
Privreda bi u celini dobila značajne dodatne pogodnosti ovakvom uštedom energije.
Potrošnja energije i troškovi energije u podsektorima
Najveći deo potrošnje energije u zgradama potiče iz stambenog sektora i kreće se do 2.235 kilotona
ekvivalentne nafte (70%), prate ga poslovni objekti sa 579 kilotona ekvivalentne nafte (18%) i zgrade
javnog sektora sa 386 kilotona ekvivalentne nafte (12%).
Procenjeni troškovi upotrebe energije na godišnjem nivou u zgradama javnog sektora dostižu oko
269,4 miliona evra godišnje, dok troškovi za poslovne i stambene sektore dostižu cifru od oko 404
miliona i 1.701 milona evra za pomenute sektore. Troškovi u zgradama sa kancelarijama čine najveći
deo vladinog budžeta, sa ukupnim troškovima od 41%, praćeni sektorima za obrazovanje i zdravstvo
(vidi Tabelu 2).
Tabela 2: Procenjena vrednost energetske potrošnje i troškovi u zgradama javnog sektora
Zgrade Grejanje Struja Ukupno
m2 Miliona evra/
godišnje ktoe/
godišnje Miliona
evra/godišnje ktoe/
godišnje Miliona
evra/godišnje ktoe/
godišnje
Kancelarije 12.000.000 70 100 41 58 110,4 158,2
Bolnice 4.000.000 46 67 14 20 60,2 86,2
Škole 11.250.000 90 129 8 12 98,8 141,6
Ukupno 27.250.000 206 296 63 90 269,4 386,0
Mogućnosti uštede energije
Zgrade pružaju priliku za značajnu uštedu energije. Grejanje čini 61% potrošnje energije u zgradama-
prema tome veći deo potencijala uštede energije povezan je sa termičkom izolacijom i smanjenjem
gubitka toplote. U stambenom sektoru ima preko 55% zgrada starijih od 30 godina (sagrađenih u
periodu izmedju 1960. i 1985. godine), što oslikava relativno visok nivo njihove specifične potrošnje
toplote. Trenutni nivo potrošnje toplote u Srbiji se procenjuje na 160 kWh po metru kvadratnom
godišnje, u poređenju sa 70 do 130 kW časova po metru kvadatnom godišnje u Zapadnoj Evropi, što
ukazuje na značajnu priliku za sprovođenje i poboljšavanje energetske efikasnosti.
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 x
Procenjena ulaganja
Uzimajući u obzir prosečna ulaganja po kvadratnom metru za svaki tip zgrade, teoretski potencijal za
ulaganje se procenjuje na 8,8 milijardi evra, kao što je naznačeno u tabeli ispod.
Tabela 3: Potrebna ulaganja po sektoru i ukupno ulaganje
Sektor Ukupna površina
min. m2
Prosečno ulaganje
EUR/m2
Ukuno teoretsko
ulaganjeMEUR
Zgrade sa kancelarijama za obavljanje javnih funkcija
27,5 46,8 0,562
Bolnice 3,5 49,2 0,197
Škole 10,0 38,3 0,431
Poslovni sektor 18,0 70,9 1,276
Stambeni sektor 190,0 33,5 6,373
Ukupno 249,0 45,4 8,839
Glavni pokretači tržišta za energetsku efikasnost
Kako bi uspeli da zadrže postojeći potencijal tržišta, bilo koji zakon ili program koji podržava
energetsku efikasnost mora dobro iskoristiti postojeće pokretače tržišta za energetsku efikasnost i
upotrebiti njihovo trenutno dejstvo.
Energetska bezbednost predstavlja pokretača koji u nekoliko poslednjih godina privlači sve veće i
veće interesovanje. Uprkos povećanoj upotrebi lokalnih resursa, oko 40% energije u Srbiji zavisi od
uvoza nafte i gasa (2009). Sprovođenje energetske efikasnosti može doprineti poboljšanju nacionalne
energetske bezbednosti, smanjivanjem uvoza fosilnih goriva. Takođe može ublažiti skorašnje
potražnje za promenu cena uvoza struje i energije, što je Srbija iskusila 2011 godine. Ušteda, kako je
procenjeno evaluacijom tržišta, ukazuje na potencijal od oko 15,8% za konačno umanjenje energije,
što predstavlja umanjenje uvoza od oko 40%. Troškovi sprovođenja energetske efikasnosti, grubom
procenom, predstavljaju polovinu troškova izgradnje novih objekata za snabdevanje energijom, a
energetska efikasnost se može brže sprovesti. Predviđeni manjak kapaciteta dodatne proizvodnje
energije (~2.000 MW do 2025. godine) može biti nadoknađen energetskim resursima koji se
oslobađaju povećanom efikasnošću.
Poboljšanje fiskalnog bilansa je od visokog značaja za vladu Srbije. Energetska efikasnost predstavlja
mogućnost da vlada i javni sektor redukuju troškove budžeta za potrošnju energije, što ukupno iznosi
269,4 miliona evra godišnje. Procenjeno je da javni sektor može uštedeti 123,4 miliona evra godišnje,
ulažući u energetsku efikasnost, što predstavlja isplativu meru, budući da će se troškovi za
poboljšanje vladinih objekata otplatiti uštedom na nacionalnom nivou. Takođe, ukoliko vlada razmotri
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 xi
finansijski podsticaj za podršku razvoja tržišta za energetsku efikasnost, ovaj podsticaj može
delimično biti neutralizovan smanjivanjem subvencija za prodaju domaće energije. Globalno
posmatrano, ulaganje u energetsku efikasnost ima pozitivan privredni uticaj, budući da je usmereno ka
razvoju industije koja nudi dobre poslove. Takođe stvara prihode od povećanog oporezivanja
građevinskih radova neophodnih za sprovođenje energetske efikasnosti. Ovo dovodi do situacije u
kojoj se ostvaruje obostrana dobit, jer je nacionalni imperativ za fiskalnu optimizaciju u skladu sa
razvojem tržišta za energetsku efikasnost i njegovim propratnim društvenim i ekološkim
pogodnostima.
Potreba za adaptacijom postojećih zgrada je već jasno izražena u Srbiji. Ukupna stambena površina
svih zgrada u Srbiji iznosi oko 245 miliona kvadratnih metara, od čega 80% čini stambeni sektor.
Stanovi izgrađeni u periodu od 1946. do 1980. godine predstavljaju 55% ukupne količine zgrada kao i
53% stambene površine (oko 96,7 miliona kvadratnih metara) od ukupnog stambenog prostora u
Srbiji. Ove stare zgrade zahtevaju neodložne investicije za obnovu krovova, fasade i elektromašinskih
sistema. Ovo predstavlja priliku za vladu Srbije da omogući da ova obnova bude ostvarena na
energetski efikasan način i da doprinese održivom privrednom razvoju države. Dalje, obnova zgrada
će takođe doprineti ostvarivanju cilja Nacionalnog akcionog plana za energetsku efikasnost (NEEAP)
o uštedi od 1% energije godišnje u periodu od 9 godina, što se procenjuje na 0,3131 miliona tona
ekvivalentne nafte1 na osnovu konačne potrošnje energije 2008.godine. Ovaj cilj je postavila vlada
Srbije, uzimajući u obzir proces priključenja Evropskoj Uniji. Ovde su opet nacionalne potrebe (za
obnovu zgrada i priključenje Evropskoj Uniji) u skladu sa razvojem energetski efikasne privrede.
Glavne barijere za energetsku efikasnost
Uprkos velikom potencijalu za poboljšanje energetske efikasnosti (EE), ona ipak ne doseže velike
razmere budući da mnoge prepreke za razvoj tržišta i dalje opstaju. U Srbiji su identifikovane četiri
kategorije barijera i sumirane su u tabeli ispod. Neke od njih su opšte prirode, dok se druge
primenljuju na određene sektore. Takođe postoji i variranje u ozbiljnosti ovih barijera u zavisnosti od
podsegmenta datog sektora. Na primer, segment stambenog tržišta sa niskim prihodima imaće više
poteškoća pri obezbeđivanju finansija i manje mogućnosti da ulaže u obnovu zgrada.
Barijere date u tabeli ispod su od najvećeg značaja za Srbiju. Podebljane su one koje se mogu izbeći
uvođenjem finansijskih mehanizama poput ograničenih pomoći, koncesionalne (redukovane) kamatne
stope, delimične ili potpune garancijske šeme, fondova ili kreditnih linija, savremenim postupcima u
finansijskim ustanovama, zahvaljujući preduzeću za pružanje energetskih usluga, itd. Druge barijere
zahtevaju zakonske izmene, prilagođavanje institucionalnog okvira ili postupke podizanja svesti i
sposobnosti radi stvaranja sredine koja neguje razvoj energetski efikasne privrede. Programi
finansiranja takođe mogu biti izrađeni tako da delaju kao vozilo koje odvozi druge barijere sa tržišta.
1 Drugi Međunarodni Skup o Energetskoj Efikasnosti, Dušanbe, Tadžikistan, 2011. godine, Mr. MiroslavSpasojević,
Ministarstvo za infrastrukturu i energetiku
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 xii
Tabela 4: Tržišne barijere
Vrsta barijere / Sektor
Opšte Stambene Javne Poslovne
Politika/ Regulatorno telo
>Pogrešna cena grejanja u okrugu i odsustvo merenja >Pogrešne cene struje
>Niska stopa naplate računa za struju
> Regulacioni okvir EE još uvek nije usvojen u celosti >Institucionalni okvir jos nije pogodan za EE
> Struktura strujnih tarifa (noćna) podstiče korišćenje struje za grejanje > Nedostatak određenog zakona za Udruženja kućevlasnika (UK) >Iskrivljeni tarifni sistem grejanja, uključujući nepostojanje obračuna o utrošenoj energiji
>Dugovanja za račune za struju > Pravila određivanja budžeta koja ne dozvoljavaju organizacijama da sačuvaju energetski budžet kako bi platili ulaganja u uštedu energije. >Pravila nabavke otežavaju Preduzeću za pružanje energetskih uslugaučešće na tržištu.
Pružaoci usluga i opreme
>Visoki troškovi transakcije
Visoki troškoviza transakcije malog obima
Krajnji potrošači
>Predrasude potrošača prema korišćenju proizvoda sa očigledno nižim troškovima, bez osvrta na pogodnosti proizvoda na životni ciklus >Nizak prioritet za EE zbog niskih cena struje
> Opiranje potrošača da se zaduže zbog EE projekata
> Nedovoljnaupućenost u EE
>Nedovoljno visok nivo svesti
>Nedostatak sposobnosti za razvijanje tehničkog projekta
>Nedostatak podsticaja za realizaciju investiranja u EE
>Podeljeni podsticaj za zgrade koje se iznajmljuju (vlasnik ne plaća račun za struju)
>EE ima nizak nivo prioriteta zbog niskih cena struje i visokih kamatnih stopa
Finansijski >Ograničena mogućnost u okviru Lokalnih finansijskih institucija (LFI) da identifikuju i procene projekte energetske efikasnosti
>Nemogućnost LFI da strukturišu proizvode EE
2
>Visoki troškovi transakcije
>Veoma visoke kamatne stope >Ograničenakreditna sposobnost domaćinstava
>Previsoki zalog i visoki troškovi hipoteke
>Bankarski sektor za rad sa stanovništvom i sistem za procenurizika isključuju porodice sa malim prihodima
>Ograničena mogućnost ulaganja >Ograničena kreditna sposobnost >Nedostatak garancije
>Veoma visoka kamatna stopa na kredite
>Poteškoće u obezbeđivanju garancija za troškove projekta
>Visoki zahtevi za učešće u kapitalu
2Iako lokalne banke nude preko 36 proizvoda pozajmice označenih kao „ EE krediti“, oni se ni u kom pogledu ne razlikuju od
drugih kredita i ne doprinose otklanjanju bilo koje od EE finansijskih barijera.
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 xiii
Međunarodna iskustva
Razmotrili smo određeni broj programa. U ovom dokumentu smo odlučili da predstavimo programe iz
regiona ili programe od značaja iz drugih država u Evropi.
Javni sektor
Fond Bugarske za energetsku efikasnost (BEEF)
Ovaj fond predstavlja samostalno javno-privatno partnerstvo osnovano uz novčanu pomoć Globalnog
fonda za životnu sredinu (GEF) i javnih i privatnih donatora. Pored poslovnih i industrijskih zgrada,
ovaj fond prevashodno finansira zgrade javnog sektora (približno 75% njihovog poslovanja). BEEF
neposredno daje zajmove onima koji rade na razvoju projekta kao i kredite za sufinansiranje kredita
komercijalnih banaka. BEEF takođe daje garancije, poput projekta delimičnog kreditnog jemstva ili
kreditnog jemstva celokupnog poslovanja. Na kraju, BEEF omogućuje fleksibilnost po pitanju
korišćenja dostupnih fondova bilo za jemstva bilo za kredite. Projekat fonda je inspirisan GEF
projektom o energetskoj efikasnosti Rumunije kao i Programom za sufinansiranje energetske
efikasnosti Mađarske (HEECP) podržan od strane Međunarodne finansijske korporacije i Globalnog
fonda za životnu sredinu. Ovaj fond je takođe uključivao i sadržaj lekcija opštinskog programa o
energetskoj efikasnosti u Bugarskoj koji je finansirao USAID,, koji je omogućio delimična kreditna
jemsta u korist Ujedinjene Banke Bugarske (UBB) za male opštinske projekte o energetskoj
efikasnosti. Projekat koji je finansirao USAID imao je dva nedostatka: delimično kreditno jemstvo nije
bilo stalne prirode i monopolistički položaj UBB, što je držalo kamatnu stopu i zahteve o garanciji na
relativno visokom nivou.
Od početka do kraja 2012. godine,fond je finansirao projekte energetske efikasnosti u vrednosti od 55
miliona američkih dolara. Od njih, projekti od 39,4 miliona američkih dolara su finansirani putem EE
kredita (54% u javnom sektoru, 25% u korporacijskom i 22% u drugim sektorima) a ostalih 15,6
miliona dolara putem delimičnog kreditnog jemstva i kreditnog jemstva celokupnog poslovanja.
Termo-modernizacijski fond u Poljskoj
Ovaj program je počeo 1998. godine i sproveden je uz pomoć Nacionalne privredne banke u Poljskoj.
On podržava energetski efikasnu obnovu postojećih zgrada u Poljskoj. Obezbeđuje premije za
komercijalne EE kredite vlasnicima zgrada i drugim partnerima, poboljšavajući energetsku efikasnost
u stambenom sektoru i sektorima javnih službi. 2009. godine program je počeo da obezbeđuje i do
20% subvencije za EE investicije.
Između 1998. i 2010.godine program je isplatio sumu od ukupno 220 miliona evra.
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 xiv
Stambeni sektor
Program obnove zgrada u Estoniji
Program Renoviranja se obnavlja i otpočeo je u junu 2009.godine. Ovaj program je osnovao Evropski
fond za regionalni razvoj (ERDF), uz doprinos od 17 miliona evra, Razvojna banka Saveta Evrope
(CEB), doprinosom od 29 miliona eura; i vlada Estonije, doprinosom od 15 % od ukupnog fonda.
Rukovodilac programa je KredEx.
Progam obezbeđuje niskokamatne kredite Skupštinama stanara preko odabranih komercijalnih
banaka. Novčana pomoć je takođe dostupna za energetske kontrole, procene stručnjaka,
projektovanje i podizanje svesti stanara. Novčana pomoć pokriva do 35% ukupnih troškova projekta.
U periodu između početka programa i njegovog završetka 2011. godine, isplaćeno je 32 miliona eura
za višeporodične zgrade.
Probni program energetske efikasnosti zgrada u Litvaniji
Ovaj program se razvio u periodu između 1996. i 2004. godine. Ukupno više od 730 višeporodičnih
zgrada bilo je obnovljeno koristeći mere energetske efikasnosti, poput zamene prozora i poboljšanja
sistema grejanja. Projekat je sprovela Centralna Agencija za upravljanje projektom (CPMA).Predloženi
su povoljni zajmovi i subvencije za do 30% troškova rehabilitacije projekta ne računajući poreze.
Program je uspešno rezultirao pratećim programom za modernizaciju višeporodičnih zgrada. Podrška
uključuje:
› Novčana pomoć za pripremu tehničke dokumentacije i nadgledanje radova: do 100% troškova
do 2014. godine i 50% nakon 2014. godine;
› Novčanu pomoć za mere energetske efikasnosti: do 20% troškova;
› Do 100% pomoći za porodice sa niskim primanjima. U slučaju da je pomoć manja od 100%,
obezbeđuje se dugoročni kredit uz kamatnu stopu od 3%.
Učesnike čine vlasnici stanova, osiguravajuće društvo za stambene kredite i Agencija za
stambeni i gradski razvoj
Poslovni sektor
Program Mađarske za sufinansiranje energetske efikasnosti (HEECP)
Cilj programa bio je unapređenje poslovnog finansiranja projekata energetske efikasnosti od strane
lokalnih banaka i lizing kompanija. Sredstva za postizanje cilja HEECP bila su:
› Kreditne garancije za delimične rizike
› Pomoć pri izradi projekta i uvođenju novih finansijskih proizvoda od strane partnerskih
finansijskih institucija Međunarodne Finansijske Korporacije koje su redom stvarale kredite za
projekte energetske efikasnosti.
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 xv
› Savetodavne službe za kapacitet finansijskih institucija, kompanije za pružanje energetskih
usluga i domaćini projekta.
U toku programa podršku je dobilo 683 projekta. Program je prikupio 287 miliona američkih dolara u
investicijama, sa 164 miliona američkih dolara u vidu kredita i 66 miliona američkih dolara u vidu
garancija.
Program podrške i mogućnosti sprovođenja
Kako bi se postigao potpuni potencijal uštede energije na srpskom tržištu, biće potrebno sprovesti
kako podsticajne programe tako i zakonske, institucionalne inicijative i inicijative za podizanje svesti i
kapaciteta usmerenih ka podsticanju razvoja energetski efikasnog tržišta.
Kao što jemeđunarodno tržište pokazalo u periodu od nešto više od 20 poslednjih godina, postoji širok
dijapazon mogućnosti za efikasno uklanjanje tržišnih barijera. Ove mogućnosti se mogu okarakterisati
u rasponu od tradicionalnog pristupa kreditom, koji pomaže iniciranje preobražaja tržišta, do
razvijenijih finansijskih šema koje se, uz razvoj tržišta, oslanjaju na poslovno finansiranje. Slika 1
prikazuje napredovanje finansijskih šema, uz sazrevanje tržišta. Ovaj prikaz može blago varirati u
zavisnosti od toga da li tržište posmatramo sa tačke gledišta državne vlade, lokalnih samouprava ili
privatnih sektora. Finansijske šeme se takođe mogu kombinovati gotovo neograničeni broj puta (na
primer, novčana pomoć energetskog fonda, ili energetski fond sa šemom delimične garancije).
*commercial financing- poslovno finansiranje, public financing- javno finansiranje, Advance commercial Financing through ESCOs- napredno poslovno finansiranje preko Preduzeća za pružanje energetskih usluga,credit or risk guarantees- kreditne garancije ili garancije rizika, dedicated sredit lines- namenske kreditne linije, Energy efficiency funds- Fondovi za energetsku efikasnost, Capital budget(Public Sector)- glavni budžet( Javni Sektor), Grants- Novčane pomoći; Less sustainable- manje održive, More Sustainable- više održive, Public sector- javni sektor, Residential sector- stambeni sektor, Commercial sector- poslovni sektor; Not available- nedostupan,Available- dostupan, Very rare- vrlo retko, limited- ograničeno, in exceptional circumstances- u izuzetnim okolnostima, do not address the EE financing barriers- ne odnosi se na finansijske barijere EE
Slika 1: Razvoj finansijskih mehanizama u Srbiji, od novčane pomoći do poslovnih šema3
3 Izvor: Inspirisano “Analizom potencijala finansijskih mehanizama za sprovođenje Nacionalnog progama za EE javnih
zgrada u Makedoniji 2012-2018”, Svetska Banka 2012.
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 xvi
Mogućnosti sporvođenja za Srbiju
Uprkos visokom tehničkom potencijalu energetske efikasnosti u sektoru zgrada, ukupni nivo ulaganja
u energetsku efikasnost u Srbiji ostaje nizak i gorepomenute barijere su glavni uzrok tome.
Preporučivanje relevantnih finansijskih programa i programa za podršku energetskoj efikasnosti može
uspešno pokrenuti povećanje ulaganja u energetsku efikasnost i dovesti do pokretanja tržišta. Odabir
određenog programa podrške za dato tržište zavisi od broja faktora: zakonski okvir i politika vlade,
razvijenost tržišta i relevantnih tržišnih akcionara, cene energije, ciljni sektori, itd. U pogledu srpskog
tržišta, neke mogućnosti ne mogu biti uspešno sprovedene, ili bar ne u ovom trenutku (na primer-
velika novčana pomoć, budžetska podrška otplaćena kroz buduće odbitke na računima za struju, itd.).
Analiza opštih i barijera specifičnih za Srbiju, kao i razmatranje prethodno uspešnih međunarodnih
rešenja za slične barijere dovelo nas je do odabira mogućnosti koje se mogu primeniti u Srbiji.
Tabela 5 prikazuje mogućnosti koje smo razmotrilii i odbili kao one koje su u ovom trenutku
neprimenljive.
Tabela 5: Razmotrene i odbijene mogućnosti sprovođenja
Procenjeni mehanizmi finansiranja Razlozi za odbijanje mogućnosti kao neprimenljive za Srbiju
Finansiranje Preduzeća za pružanje energetskih usluga
-Indrustija Preduzeća za pružanje energetskih usluga nema iskustva
-Zakonodavni okvir ne promoviše Sertifikat energetskog učinka u javnom sektoru
-Preduzeća za pružanje energetskih usluga su finansijski veoma slaba.
Finansiranje javnog sektora iz glavnog budžeta
- Ograničena dostupnost javnih fondova
Subvencionisane kamatne stope kredita - Veoma ograničena dostupnost fondova za novčanu pomoć
- Neodrživost
Finansiranje državnim garancijama kao sredstvom za izbegavanje rizika
- Neodrživost
- Netržišni pristup (raspodela rizika nije odgovarajuća)
Novčana pomoć za pripremu projekta - Velika ograničenost fondova za novčanu pomoć
Verujemo da opcije navedene dole najbolje odgovaraju tržišnoj situaciji, uzimajući u obzir ne samo
postojeće barijere na tržištu, već i postojeće tržišne ciljeve, zakonski okvir i vladine prioritete.
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 xvii
Tabela 6: Rezime mogućnosti
Mogućnost Ciljevi Razmatrane barijere Izvor finansiranja
Javni sektor
J-1: Javni fond koji se stalno obnavlja za potrebe plaćanja dospelih dugova isplaćen kroz javnu finansijsku instituciju (JFI)
> Omogućiti javnom sektoru da uzima budžetske zajmove
>Povećati finansijske sposobnosti javnih sektora
› Zasnivanje računa o utrošenoj energiji na površini umesto na merenju
› Opštinski kreditni kapacitet
› Strukturisanjejavnog budžeta
› Velike kamatne stope za kredite komercijalnih banaka
>Vlada Srbije
>Državne institucije za finansiranje
> Međunarodna finansijska Institucija
J-2: Fond za EE kao samostalno lice koje obezbeđuje kredite i druge mehanizme finansiranja
>Omogućiti javnom sektoru da uzima budžetske kredite
> Povećati finansijske sposobnosti javnih sektora
>Podrška kljentima koji rade na razvoju projekta
>Investitori iz javnih I privatnih sektora
> Međunarodne i Lokalne finansijske institucije
J-3: Finansijski model decentralizovane energetske efikasnosti
>Sprovesti nacionalniprogram EE koji je usmeren na opštinski nivo, istovremeno koristeći modele sa višestrukom upotrebom zasnovane na lokalnim prioritetima i realnim situacijama.
>U zavisnosti od korišćenja određenog modela, mogu se razmatrati različite barijere javnog sektora.
>Vlada Srbije
>Međunarodne iLokalne finansijske institucije
>Opštine
>Investitori iz privatnih sektora
Stambeni Sektor
S1: Finansiranje energetske efikasnosti zasnovano na Javnom preduzeću za stambene usluge uz povraćaj novca uz račun
>Energetski efikasno adaptacija fasada stambenih zgrada priključenih na gradsku mrežu daljinskog grejanja
>Obračunavanje utrošene energije po kvadratnom metru
>Nedovoljan kapacitet domaćinstava ( zalog) za dobijanje finansija za energetski efikasnu obnovu zgrada
>Nedovoljno interesovanje Udruženja kućevlasnika za energetski efikasnu izgradnju >Nedostatak mogućnosti Udruženja kućevlasnika da pruže garancije za finansiranje
>Visoke kamatnestope koje zaračunavaju komercijalne banke
>Udruženi fondovi Međunarodnih iLokalnih finansijskih institucija
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 xviii
Mogućnost Ciljevi Razmatrane barijere Izvor finansiranja
S2: EE kreditna linija za rad sa stanovništvom sa promenljivom garantnom olakšicom za porodice sa niskim primanjima
>Unapređenje energetske efikasnosti za porodice sa niskim primanjima
>Bankarski sistemi za procenu rizika odbijaju porodice sa niskim primanjima
> Finansiranje dugova od strane Lokalnih finansijskih institucija
>Finansiranje zajmova obezbeđuje Vlada Srbije
Poslovni sektor
P-1:Finansijske olakšice
>Obezbediti dugoročno finansiranje energetske efikasnosti uz pogodne kamatne stope
>Finansijska podrška komercijalne banke
>Učiniti zajmove za energetsku efikasnost ekonomski izvodljivim
>Visokokamatne stope
>Relativno kratki rokovi za plaćanje kredita, u poređenju sa vremenom povraćaja novca od projekta
>Predviđeni rizik projekata energetske efikasnosti od strane lokalnih banaka
> Udruženi fondovi Međunarodnih iLokalnih finansijskih institucija isplaćeni namenskim kreditnimlinijama lokalnih banaka
P-2: Garancijske olakšice
> Finansijska podrška komercijalne banke
>Visoke kamatne stope (zbog predviđenog visokog rizika projekta)
>Visoki zahtevi o kapitalu
>Visoki zahtevi o garanciji.
>Lokalne finansijske institucije
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 1
UVOD
Ovaj izveštaj zasniva se na Izveštaju o proceni tržišta, koji je Econoler nezavisno sastavio.
U Izveštaju o proceni tržišta utvrđeno je da na tržištu postoji značajni potencijal uštede energije
(Tabela 7) koji se može iskoristiti u namenskim programima podrške.
Tabela 7: Potencijal energetske efikasnosti tržišta u zgradama
Potencijal uštede
energije u zgradama
Ukupna površina
[Mm2]
Potencijal uštede
(kilotona ekvivalentn
e nafte) (ktoe)
Potencijal uštede
(% potrošnja zgrada)
Potencijal uštede
(% konačna potrošnja energije)
Prosečnavrednost jednostavnog
povraćaja novca [godine]
Prosečna ulaganja
[EUR/m2]
Ukupno potrebna ulaganja [EUR M]
Stambeni sektor
190 888 39% 10,6% 8,5 33,5 6.373
Zdravstvo 4 40 47% 0,5% 6,6 49,2 197
Obrazovanje 11,25 62 44% 0,7% 7,2 38,3 431
Zgrade sa kancelarijama za vršenje javnih funkcija
12 69 47% 0,8% 7,0 46,8 562
Poslovni sektor
18 273 48% 3,2% 7,4 70,9 1.276
Ukupno 235,2 1.332 15,8% 8.839
Svrha ovog izveštaja jeste pristup u tri koraka:
› Davanje kratkog pregleda glavnih tržišnih barijera koje sprečavaju ili usporavaju proces
sprovođenja energetske efikasnosti u zgradama i definisanje glavnih faktora (osim
zakonodavnih) koji rukovode ili imaju potencijal da rukovode razvojem tržišta za energetsku
efikasnost.
› Identifikovanje i predstavljanje značajnih međunarodnih iskustava u otklanjanju barijera,
povezanih sa postojećim barijerama u Srbiji.
› Preporučivanje određenog broja programa podrške izrađenih u skladu sa srpskim tržištem.
U svakom od ovih postupaka pratićemo određeni standardizovani pristup. U odeljku za barijere i
pokretače, istražićemo za svaku od barijera sledeće:
› Prirodu barijere
› Uzrok barijere
› Tržišnu grupu na koju utiče
› Trajanje barijere
› Izuzetke barijere
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 2
Ovo će nam osigurati ustrojeni pristup identifikaciji barijera kao i to da se rezultati mogu koristiti za
poboljšanje programa preporučenih za rešavanje svake od barijera.
Za svaki od preporučenih programa pratićemo slični standardizovani postupak razmatrajući isti opseg
stavki u toku programa:
› Barijere koje se razmatraju
› Cilj na tržištu koji se koristi za pružanje podrške programu
› Ciljno tržište
› Mogućnost izvođenja i ponavljanja programa
› Mehanizam izvođenja
› Finansijska šema
› Rezervni delovi koji se mogu dodati
Budući da su različite tržišne barijere, ciljevi i programi međusobno povezani, biće slučajeva gde će se
jedan program odnositi na više od jedne barijere i/ili će se nekoliko programa odnositi na jednu istu
barijeru. Ovo će odabir učiniti mnogo lakšim za one koji se bave donošenjem odluka, budući da pri
odabiru ciljne barijere mogu odlučiti da primene jedan program umesto nekog drugog sa sličnim
učinkom.
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 3
1 TRŽIŠNE BARIJERE I TRŽIŠNI POKRETAČI
U delu koji sledi, Econoler je definisao određeni broj postojećih barijera na tržištu. Neke predstavljaju
opšte tržišne barijere, dok je specifičnost nekih drugih barijera određena sektorom. Svaka od njih ima
drugačiji uticaj na tržište i zahteva prilagođeni pristup programima podrške kako bi bila ublažena.
Valjana procena barijera od suštinskog je značaja za sastavljanje odgovarajućih programa i
mogućnosti za uspešno pristupanje istim.
Econoler će takođe proceniti opšte pokretače tržišta kao i sektorski uposebljene pokretače. Ovo su
faktori koji imaju potencijala da pokrenu tržište podržavajući investiranje u energetsku efikasnost. U
većini uspešnih programa podrške energetskoj efikasnosti, pokretači tržišta se koriste kao stožer
ubrzanja primene programa.
1.1 OPŠTE DRŽAVNE BARIJERE I POKRETAČI
Tabela 8: Rezime barijera ipokretača
Vrsta Pokretači tržišta Barijere tržišta
Opšte >Zakon o energetskoj efikasnosti
>Postizanje cilja Nacionalnog akcionog plana o energetskoj efikasnosti o uštedi energije od 9%
>Pristupanje EU
>Energetska bezbednost
>Cene energije
>Vršenje pritiska na smanjivanje troškova vlade
>Nedostatak institucionalne sposobnosti Vlade Srbije
> Prioritet energetske efikasnosti na dnevnom redu vlade
>Loša cena grejanja u okrugu i odsustvo merenja
Javni sektor
>Velike potrebe za adaptacijom >Budžetiranje javnog sektora ne dozvoljava opštinama da zadrže svoje budžete nekoliko godina nakon projekta energetske efikasnosti
>Slabo interesovanje javnosti za sporvođenje projekata energetske efikasnosti
>Javni sektori mogu obezbediti samo ograničeni zalog
>Nedostatak namenskog finansiranja
>Visoka cena sprovođenja malih projekata energetske efikasnosti
>Nedostatak tehničkog kapaciteta
> Nedostatak odgovornosti za štednju energije
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 4
Vrsta Pokretači tržišta Barijere tržišta
Stambeni sektor
>Potreba za adaptacijom postojećih zgrada
>Nepostojanje posebnog zakona o Skupštinama stanara
> Predrasude potrošača prema korišćenju proizvoda sa očigledno nižim troškovima, bez osvrta na pogodnosti proizvoda na životni ciklus
>Opiranje Udruženja kućevlasnika da donesu odluke o renoviranju
>Visoke takse, troškovi i kamatne stope banaka.
>Problemi sa kreditnom sposobnošću domaćinstva
>Uobičajene kreditne procedure lokalnih finasijskih institucija
Poslovni sektor
>Težnja ka konkurentnosti
>Potreba za obnovom
>Podeljeni podsticaj za iznajmljene zgrade- stanodavac je odgovoran za poslove adaptacije ali stanari plaćaju račun za struju
> EE ne privlači interesovanje poslovnog sektora
>Visoke kamatne stope i zahtevi za zalog smanjuju interesovanje za kredite
1.1.1 OPŠTI POKRETAČI TRŽIŠTA
Zakon o energetskoj efikasnosti
Zakon o energetskoj efikasnosti koji će uskoro biti usvojen predstavljaće jakog pokretača tržišta od
2013. godine. Glavni cilj zakona jeste da obezbedi okvir za odgovorno i efikasno korišćenje energije.
Takođe se očekuje da doprinese poboljšanju energetske bezbednosti, obezbeđujući bolje uslove za
život i povećavajući konkurentnost privrede.
Zakon određuje broj minimalnih standarda i zahteva o energetskoj efikasnosti, ali i podsticaja, od kojih
se očekuje da stvore veliku potražnju za uslugama energetske efikasnosti. Ovi standardi i zahtevi
uključuju:
› Obeležavanje proizvoda koji imaju veze sa energijom;
› Minimalne zahteve za energetsku efikasnost za proizvodnju, prenos i distibuciju struje, ulja za
loženje i prirodnog gasa;
› Podsticaj za racionalnu i efikasnu upotrebu energije;
› Kazne za neracionalno i neefikasno korišćenje energije;
› Okvir za razvoj Preduzeća za pružanje usluga energetkse efikasnosti, itd.
Ovaj zakon utiče na veliki broj deoničara na tržištu. Od njih će se zahtevati da imenuju energetske
rukovodioce,da razviju i sprovedu programe za racionalnu upotrebu energije, da se pridržavaju
standarda za energetsku efikasnost, da uvedu sisteme za upravljanje energijom, da uvedu obračune o
utrošenoj energiji, energetske pasoše za zgrade itd.
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 5
Kako bi se ispunili brojni zahtevi o energetskoj efikasnosti predviđeni zakonom, sačinjen je sledeći
nacrt sistema podsticaja:
› Delimično oslobađanje od PDV-a za energetski efikasnu opremu, materijale, kućne aparate i
tehniku;
› Delimično oslobađanje od poreza na prihod za ulaganje koje se odnosi na energetsku
efikasnost, itd.
Postizanje cilja Nacionalnog akcionog plana o energetskoj efikasnosti (NEEAP)o uštedi
energije od 9%
Vlada Srbije je u svom Nacionalnom akcionom planu za energetsku efikasnost odredila cilj za
postizanje uštede energije od jednog procenta godišnje do 2018. godine, što bi trebalo da rezultira
prikupljenom uštedom od 9%. Ovo je jak pokretač tržišta, budući da se od značajnih godišnjih
ulaganja očekuje da postignu zacrtani cilj.
Tabela 9: Ukupna procenjena ulaganja prema tipu zgrade do 2020. godine
Procenjena godišnja ulaganja potrebna za postizanje cilja o uštedi energije od 9% do 2020.godine
Godina 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020
Potrebna ulaganja [EUR x 106] Ukupno
Stambeni sektor 66,5 93,0 119,6 146,2 172,8 199,4 199,4 199,4 1.196
Zdravstvo 2,0 2,8 3,6 4,4 5,1 5,9 5,9 5,9 36
Obrazovni sektor 3,6 5,0 6,4 7,8 9,2 10,7 10,7 10,7 64
Javne funkcije 3,9 5,4 7,0 8,5 10,1 11,7 11,7 11,7 70
Poslovni sektor 15,0 21,0 27,0 32,9 38,9 44,9 44,9 44,9 270
Ukupno [EUR x 106] 90,8 127,2 163,5 199,9 236,2 272,5 272,5 272,5 1.635
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 6
NEEAPodređuje broj dobrovoljnih i obaveznih mera za energetsku efikasnost poput:
› Zamenu korišćenja struje za grejanje prirodnim gasom, priključivanje Sistemu gradskog
centralnog grejanja ili korišćenje obnovljivih izvora energije (dobrovoljno)
› Zamena običnih sijalica energetski-efikasnim sijalicama (dobrovoljno);
› Zamena prozora u malim i srednjim preduzećima i/ili termalna izolacija za slobodnostojećekuće.
(dobrovoljno)
› Usvajanje novih standarda za određivanje temperature za grejne instalacije (zakonski/
obavezno)
› Primena novih tarifnih sistema za toplotnu energiju (zakonski/ obavezno)
› Energetska sertifikacija novih zgrada i onih na kojima je izvršena velika obnova (obavezna
informacija)
› Uvođenje sistema za upravljanje energijom u javnim i poslovnim zgradama (obavezno);
› Proveravanje energetske efikasnosti i sertifikovanje postojećih zgrada (obavezno);
› Uvođenje Fonda za energetsku efikasnost;
› Uvođenje kreditnih linija za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost za domaćinstva,
javne i poslovne zgrade.
Pristupanje Evropskoj Uniji
Vlada Srbije očekuje da će se Srbija pridružiti EU 2014. godine. Pristupanje EU zahteva nekoliko
usklađivanja (na primer usklađivanje propisa, tarifa). Cilj je smanjenje jačine energije u zgradama od
jednog procenta godišnje.
Pristupanje Srbije Evropskoj Uniji nameće određene ciljeve državi, koji jedan za drugim otvaraju tržište
za energetsku efikasnost. Srbija ima godišnji cilj o smanjenju potrošnje energije u zgradama za jedan
procenat, i samo to stvara tržišni potencijal od oko 1,2 milijarde evra u stambenom sektoru, 270
miliona evra u poslovnim zgradama i 170 miliona evra u sektoru sa kancelarijama za javne funkcije.
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 7
Tabela 10: Procenjena godišnja ulaganja potrebna za postizanje cilja o uštedi energije od 1% do 2020.godine
Procenjena godišnja ulaganja potrebnaza postizanje smanjenja jačine energije od 1% svake godine do 2020.godine
Godina 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020
Stopa implementacije u procentima u odnosu na cilj
50% 70% 90% 110% 130% 150% 150% 150% Ukupno Ukupno
Potrebna ulaganja (M€) Ulaganje (M€) (Mm2)
Stambeni sektor 66,5 93,0 119,6 146,2 172,8 199,4 199,4 199,4 1.196 35,7
Zdravstvo 2,0 2,8 3,6 4,4 5,1 5,9 5,9 5,9 36 0,7
obrazovanje 3,6 5,0 6,4 7,8 9,2 10,7 10,7 10,7 64 1,7
Javne funkcije 3,9 5,4 7,0 8,5 10,1 11,7 11,7 11,7 70 1,5
Poslovni sektor 15,0 21,0 27,0 32,9 38,9 44,9 44,9 44,9 270 3,8
Ukupno (miliona €) 90,8 127,2 163,5 199,9 236,2 272,5 272,5 272,5 1.635 43,4
Energetska bezbednost
Sa povećanjem uvoza energije u Srbiji, pitanje energetske bezbednosti postaje sve važnije i važnije.
Oko 40% energetskih potreba Srbije zavisi od uvoza nafte i gasa. Primarna proizvodnja energije u
državi se stalno smanjuje proteklih godina, što povećava zavisnost od energije koja se uvozi.
Cifre za 2010. godinu (Tabela 11) jasno ukazuju na to da zemlja zavisi od uvoza uglja, sirove nafte i
gasa. Kupovina izvora energije po tržišnim cenama i subvencionisanje cena domaće energije ne samo
da stvara pritisak na budžet vlade, več takođe dalje izlaže krhkost srpske privrede promenama na
međunarodnom tržištu struje, čineći je zavisnom od susednih država po pitanju snabdevanja strujom.
Dok je 2010. godine država bila neto izvoznik struje, 2011. godine je situacija bila drugačija: Srbija je
morala da uvozi struju iz susednih država.
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 8
Tabela 11: Energetski bilans – 2010
Ovo predstavlja potencijalni podsticaj za vladu Srbije (zakonski i inače) da podrži ulaganja u
energetsku efikasnost zgrada kako bi poboljšala energetsku bezbednost države smanjivanjem
potražnje za energijom (struja i grejanje), istovremeno održavajući niskim cene energije u državi za
krajnje korisnike.
Uz rast privrede Srbije povećaće se i ukupna potrošnja energije, što će stvoriti dodatni pritisak na
energetsku bezbednost Srbije. Povećanje kapaciteta proizvodnje energije je definitivno skuplja i manje
održiva mogućnost. Efikasniji i lakse održiv, a jeftiniji način pristupanja problemu jeste sprovođenje
programa velikih razmera o energetskoj efikasnosti.
Potencijalni programi koji stvaraju kapital pomoću ovog pokretača tržišta mogu biti strukturisani tako
da uzimaju u obzir pogodnosti izbegavanja potencijalnog uvoza struje u poređenju sa umerenim
povećanjima cena struje za krajnje korisnike.
Cene energije
U poslednje vreme cene grejanja u opštinama su porasle za 18%, što je izazvano porezima koje je u
skorije vreme razrezala vlada, a koji utiču na cene grejanja u opštinama. Opšta stopa PDV-a u Srbiji je
porasla 1. oktobra 2012. godine sa 18% na 20%. Efekat je postao još složeniji odeđenim akcizama
koje su takođe stupile na snagu 1. oktobra 2012. godine, što je dovelo do povećanja cene od 20% po
kvadratnom metru grejanja.
Težnja ka konkurentnosti
Poslovni sektor privlači inostrana ulaganja. Nove poslovne zgrade grade se prema standardima
efikasnosti višim od onih prema kojima su izgrađene već postojeće. Izdavači poslovnog prostora su
stalno pod pritiskom da ponude pristupačnije cene izdavanja prostora zakupcima. Ovo dovodi do
stvaranja pokretača na tržištu, gde bi izdavači poslovnog prostora u starijim, manje efikasnim i slabije
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 9
održavanim poslovnim zgradama hteli da poboljšaju konkurentnost svojih zgrada na tržištu za
izdavanje kancelarijskog ili poslovnog prostora.
U slučajevima kada vlasnici poslovnih zgrada koriste zgrade za potrebe sopstvenog poslovanja, oni
pokušavaju da zadrže cene opštih i troškova održavanja što je moguće nižim.
Pritisak na smanjenje troškova vlade
Trenutni prioritet Vlade Srbije jeste smanjivanje troškova iste, što dovodi do stvaranja potencijalnog
pokretača za sprovođenje energetske efikasnosti.
Ovaj pokretač ima veliki broj raznih aspekata. Na prvom mestu se na razne načine može postići
održivo smanjenje troškova vlade i sprovođenje energetske efikasnosti u javnom sektoru spada među
jedan od prva tri načina. Na drugom mestu, kako bi došlo do ovoga, programi podrške vlade
energetskoj efikasnosti mogu biti sastavljeni tako da budu budžetski neutralni, a glavni kapital može
biti osnažen pomoću javno-privatnih partnerstva ili Preduzeća za pružanje energetskih usluga. Treće,
vlada je već preduzela korake u ovom pravcu usvajanjem postojećeg zakonodavnog okvira o
energetskoj efikasnosti. Normalno je da bi vlada trebalo da nastavi u ovom istom smeru.
Cena energije u javnom sektoru se procenjuje na 269 miliona evra godišnje, što je ekvivalentno 386
ktoe. Zgrade sa kancelarijama za obavljanje javnih funkcija imaju najveći udeo u vladinom utrošku
energije sa 41% ukupnih troškova (110,4 miliona evra), prati ih obrazovanje (98,8 miliona evra) i
zdravstvo (60,2 miliona evra).
Ukupna ušteda na godišnjem nivou u javnim ustanovama se procenjuje na osnovu potencijala uštede i
procenjenih troškova energije. Očekivana godišnja ušteda može dostići i do 123,4 miliona evra, kao
što je naznačeno ispod.
Tabela 12: Ukupna procenjena ušteda u javnim ustanovama
Tip zgrade Procenjena ušteda
milion evra /godišnje
Javne ustanove 52,0
Bolnice 28,3
Škole 43,1
Ukupno 123,4
Porast broja projekata energetske efikasnosti će imati uticaj na izgradnju i stvoriće tržište gde će nova
preduzeća nuditi specijalizovane usluge u uštedi energije u svakom od sektora. Tržište će rukovoditi
novim mehanizmima finansiranja projekata energetske efikasnosti, što će dovesti do stvaranja novih
mogućnosti za sprovođenje vanbilansnih projekata i obnovu infrastrukture samo iz stvorene
ušteđevine.
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 10
1.1.2 Opšte barijere tržišta
Institucionalna sposobnost Vlade Srbije
Ova barijera se odnosi na institucionalnu sposobnost. Zatvaranje jedine agencije u državi posvećene
pružanju podrške energetskoj efikasnosti se može tumačiti kao loš znak na tržištu. Ministarstvo je
spremno da preuzme funkcije prethodno dodeljene agenciji za energetsku efikasnost, što dovodi do
stvaranja barijere o institucionalnoj sposobnosti. Opasnost u ovoj situaciji je dvostruke prirode:
› Ministarstvo možda neće u potpunosti preuzeti kapacitet ljudskih resursa prethodne agencije za
energetsku efikasnost, ukoliko zaposleni u toj agenciji odluče da nastave svoje karijere u
privatnom sektoru, što možda može imati značajan uticaj na programe podrške ili
zakonodavstvo.
› Vreme trajanja ove promene je po svoj prilici neizvesno, jer Ministarstvo neće valjano obavljati
upravljačke funkcije prethodne agencije za energetsku efikasnost, što će umanjiti efikasnost
postojećeg zakona o energetskoj efikasnosti koji deoničarima na tržištu nameće određene
obaveze.
Vlada mora da pokaže liderski potencijal u oblasti energetske efikasnosti, međutim možda neće imati
dovoljno institucionalne sposobnosti za to. Takvu sposobnost je potrebno steći što pre i trebalo bi da
obuhvata sva ministarstva od značaja kao i regionalne i lokalne vlasti.
Slaba institucionalna sposobnost u oblasti energetske efikasnosti obeshrabruje deoničare na tržištu od
pridržavanja bilo kojih mera energetske efikasnosti i ponašanja u skladu sa postojećim zakonom. Oni
smatraju da im vlada ne pruža podršku za ovo pitanje od značaja.
Energetska efikasnost na dnevom redu vlade
Činjenica da se energetska efikasnost bori da zauzme značajnu poziciju na dnevnom redu vlade
predstavlja barijeru koja štetno utiče na tržište na svim nivoima. Primer jeste činjenica da je vladi bilo
potrebno sedam godina za usvajanje zakona o racionalnoj upotrebi energije. Međutim, vidimo da se u
poslednjih nekoliko godina situacija menja na bolje.
Energetska efikasnost ne može biti rešena samo jednim zakonom, budući da je to koncept upravljanja
koji zahteva udružene snage u privredi. Višebrojne studije ukazuju da energetska efikasnost
predstavlja najkraći put ka održivom razvoju zemlje. Sprovođenjem energetske efikasnosti vrši se
osvrt i na veliki broj drugih pitanja poput:
› Zavisnost od uvoza energije
› Konkurentnost privrede
› Životni standard i kvalitet života
› Potreba za usklađivanjem privrednog razvoja sa velikim ulaganjima u objekte nove energetske
generacije
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 11
Kako bi imala vidljiv uticaj na tržište, potrebno je da Vlada Srbije stvori okolinu pogodnu za energetsku
efikasnost marljivim sprovođenjem zakona i pomoću zakonodavnog okvira, što će ukazati na učešće
vlade u rešavanju ovog pitanja i dati jasne smernice tržištu.
Gledano s pozitivne strane, postoji zvanična posvećenost nove vlade završavanju zakona do kraja
godine. Ukoliko do toga dođe, to će biti pozitivan znak koji mora biti ispraćen dodeljivanjem dovoljnih
resursa za sprovođenje zakona. Postoji novoosnovana industrija za proveru energetske efikasnosti
koja nudi svoje usluge građevinskom sektoru, što u sprezi sa razvojem energetskog pasoša zgrade
predstavlja pozitivan korak koji ukazuje na sve veću pažnju koju vlada posvećuje energetskoj
efikasnosti.
Pogrešne cene grejanja u okruzima i odsustvo merenja
Opštinske toplane se nalaze pod upravom lokalne vlasti te se odluke o cenama grejanja donose na
lokalnom nivou. Beograd i Novi Sad imaju najveće cene u Srbiji, dok druge toplane naplaćuju oko 15
do 30 procenata manje. Od 2012./2013. godine cena grejanja preko toplane u Beogradu će porasti za
18%. Odluku o povećanju cena će možda prihvatiti i druge toplane u Srbiji.
Cene koje se primenjuju za grejanje iz opštinskih toplana u Beogradu. Četiri vrednosti su date u tabeli
ispod.
Tabela 13: Cene grejanja u Beogradu
Kategorija Prema površini koja se zagreva
(EUR/m2/ (g)
Prema kapacitetuuvedenih
grejnih tela (EUR / kW /g)
Prema mernom uređaju
Za kapacitet uvedenih grejnih tela
EUR / kW/g EUR /m2/g
Utrošena energija (EUR/kWh)
- Stambeni sektor 8,333 19,934 3,135 0,041
- PDV ( 8%) 0,667 1,595 0,251 0,003
Ukupno 9,000 21,528 3,386 0,044
- Drugi potrošači 65,898 19,934 0,051
- PDV( 8%) 5,272 1,595 0,004
Ukupno 71,169 21,528 0,055
Troškove opštinskih usluga određuju gradske skupštine, osnivači javnih komunalnih preduzeća.
Beograd i Novi Sad imaju najveće cene u Srbiji dok su stope naplaćivanja drugih toplana 15 do 30
procenata niže.
Obračunsku tarifu za grejanje i toplu vodu u domaćinstvu određuje status korisnika. Toplotna energija
koja se dostavlja domaćinstvima bez ugrađenih mernih uređaja za toplotu se naplaćuje paušalno
zavisno od veličine stambenog prostora. Domaćinstva sa ugrađenim mernim uređajem za toplotu se
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 12
mogu prijaviti za obračunavanje na osnovu utrošene energije (koje se sastoji od fiksne i varijabilne
takse: fiksna se zasniva na kapacitetu uvedenih grejnih tela a varijabilna zavisi od potrošnje toplote).
Šabački gradski odbor je 16. jula 2010. godine usvojio novi tarifni sistem grejanja (www.toplana-
sabac.com). Prema ovom tarifnom sistemu, potrošači plaćaju na osnovu utrošene energije. Merni
uređaji se ugrađuju u podstanice i potrošači plaćaju za utrošenu energiju prema merenjima u
podstanicama srazmerno veličini svoga doma. Gradski odbor je odredio pet tarifnih grupa: 1.
Stambena; 2. Prostorije lokalne uprave; 3. Prostorije centralne uprave; 4. Poslovni prostor; 5. Sportske
hale. Svaki potrošač plaća fiksnu sumu preko cele godine, plus varijabilnu sumu u zavisnosti od
potrošnje svakog stana tokom grejne sezone. Šabačka toplana je povezana sa 6.700 stanova.
Subotička toplana (www.subotica.com/tag/toplana-subotica) je povezana sa 10.500 stanova. Merni
uređaji su ugrađeni u podstanicama i potrošači plaćaju za utrošenu energiju prema merenjima u
podstanicama srazmerno veličini svoga doma. Međutim, 35% potrošača ima sekundarne merne
uređaje (alokatore).Svaki potrošač plaća fiksnu sumu tokom cele godine, plus varijabilnu sumu u
zavisnosti od potrošnje svakog stana tokom grejne sezone. Varijabilna cena iznosi 4,29 RSD/kWh, a
fiksna cena iznosi 25,9 RSD/m2.
Potrošačko merenje toplote još uvek nije uvedeno u svim toplanama u Srbiji, što otežava sprovođenje
mera energetske efikasnosti. Zbog velike rasprostranjenosti vertikalne mreže toplotnih cevi, pravo
merenje potrošnje energije je zaista teško postići, što je za rezultat imalo posredno rešenje, kao što je
gore navedeno, uz opšte merenje na nivou podstanica i raspodelom prema kvadratnom metru ili
putem alokatora za grejanje. Čak i gde je merenje moguće, potrošači nisu u obavezi da plaćaju
račune zasnovane na potrošnji.
Važno je pomenuti da su takse za priključivanje na toplane i sisteme za distribuciju gasa visoke, stoga
potrošačko stanovništvo u Srbiji daje prednost struji u odnosu na grejanje preko toplane ili na gas.
Prosečna taksa po domaćinstvu za priključivanje na sistem za distribuciju gasa, uključujući rad na
kućnim instalacijama za gas, jeste 1.500 evra. Što se tiče priključivanja na toplanu, ukupni trošak
zasniva se na nominalnoj vrednosti kapaciteta instalacije, razdaljine između zgrade i glavnog
cevovoda i rada na glavnoj grejnoj podstanici. Za slobodnostojeće porodične kuće u Beogradu
prosečna taksa za priključivanje na toplanu je oko 90 evra/m2 dok je za zgrade taksa oko 40 evra/m2.
Ove relativno visoke cene priključka ne ohrabruju kućevlasnike da se priključe na toplanu ili da imaju
svoj kotao; oni nastavljaju da koriste sisteme grejanja na struju kada se cena po MWh može uporediti
sa toplanom.
Gledano iz druge perspektive, postoje drugi problemi koji utiču na ekonomski opstanak toplana u
Srbiji. U javnom sektoru postoji nekoliko opština u čijem se vlasništvu nalaze toplane. Istovremeno,
ove opštine su korisnici usluga tih toplana, budući da je potrebna energija za zagrevanje njihovih
objekata. Nekoliko učesnika na tržištu pominje da je problem naraslih dugovanja opštinskih objekata
stvarao veliko opterećenje toplanama. Ovakva situacija takođe dovodi do stvaranja velike barijere za
sprovođenje energetski efikasnih projekata korišćenjem spoljašnjih izvora finansiranja: opštinske
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 13
zgrade nemaju dovoljno novca u budžetu da plate svoje račune za struju, što ukazuje na to da će im
biti teško da iskoriste umanjenja cena energije kako bi otplatili ulaganja u poboljšanje energetske
efikasnosti svojih zgrada.
Lokalna uprava ne pokazuje dovoljno veliku spremnost na donošenje političkih odluka neophodnih za
prilagođavanje cena grejanja u okrugu, kao i za uvođenje sistema merenja u sve zgrade. Ovo takođe
predstavlja i regulacionu barijeru prouzrokovanu nedostatkom političke volje vlade da razmotri
problem energetske efikasnosti u celini.
Drugi faktori koji doprinose složenosti uticaja ove barijere jesu sledeći:
› Kratkoročna razmišljanja mnogih političara;
› Činjenica da u zgradama javnog sektora centralna vlast na kraju plati neke od budžetskih
nedostataka, ukoliko je račun za struju veći od onoga što lokalni budžet može da pokrije.
› Nedostatak ili nizak nivo polaganja računa javnih ustanova centralnoj vlasti;
› Činjenica da će merenje stvoriti veliki pritisak na stambeni sektor, budući da su stare zgrade
naseljene uglavnom porodicama sa nižim primanjima. Procenjuje se da će se zgrade izgrađene
pre 1960. godine suočiti sa povećanjem cena energije od oko 80%, ukoliko dođe do usvajanja
sistema merenja. S druge strane, u novijim (efikasnijim) zgradama- u kojima uglavnom žive
porodice sa višim primanjima- će doći do smanjenja računa za struju.
Zgrade priključene na lokalnu mrežu grejanja ne plaćaju troškove na osnovu utrošene energije, već
prema površini zgrade (stana). Niske cene struje prouzrokuju negativne uticaje na sprovođenje
projekata energetske efikasnosti, što onemogućuje finansijsku održivost ovakvih projekata. Postaje
gotovo nemoguće učiniti model energetske efikasnosti izvodljivim, dok je širom sveta koncept
energetske efikasnosti zgrada prodavala njegova finansijska izvodljivost. Uz niske cene energije,
glavni privredni pokretač tržišta nestaje.
Zgrade koje nisu priključene na lokalnu mrežu grejanja su izuzete od uticaja ove barijere. Međutim,
one se suočavaju sa drugim barijerama, poput slabe struje ili cene drva.
Nedostatak interesovanja centralne vlasti za prilagođavanje cena struje
Cene struje predstavljaju ključ za sprovođenje mera energetske efikasnosti u zgradama. Dve glavne
energetske komponente u zgradama obično čine grejanje (grejanje preko toplane) i struja. Održavanje
niskih cena struje za krajnje potrošače liči na socijalnu politiku, ali ovakva situacija dovodi tržište za
energetsku efikasnost u bezizlaznu situaciju. Ovakva situacija samo odlaže neizbežno, budući da će u
jednom trenutku u budućnosti dovesti do dramatičnijeg povećanja cena energije. Takođe je bilo i
nagoveštaja o daljem smanjenju cena energije u Srbiji. Iako je regulatorno telo za energiju odbilo ovaj
predlog, izgleda da razgovor na tu temu još uvek nije završen.
Strujne tarife se mogu prilagoditi kako bi se smanjila potrošnja struje za potrebe grejanja i podstakle
strane od značaja na priključenje na gradske toplane, ugradnju mernih uređaja za energiju i ugradnju
spostvenih sistema grejanja.
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 14
Niske cene energije predstavljaju uobičajenu političku (zakonodavnu) barijeru za razvoj energetske
efikasnosti u nekim od zemalja u razvoju. Ova barijera ne može da promoviše obnavljanje zgrada i
poboljšanje energetske efikasnosti u postojećim zgradama. Takođe ne promoviše unapređivanje
propisanih normativa za stambene zgrade, što za rezultat ima pogoršanje stanja postojećih zgrada, a
energetska efikasnost postaje sinonim za nužno popravljanje istih. Uzrok postojanja ove barijere jeste
ponovo činjenica da stavka o energetskoj efikasnosti nije često zastupljena na političkom dnevnom
redu.
Ova barijera utiče na zgrade u svim sektorima, bez izuzetaka. Čak i one zgrade koje su priključene na
opštinske toplane ili lokalne sisteme grejanja troše velike količine struje na osvetljenje ili zagrevanje
vode (u letnjim mesecima).
1.2 POKRETAČI I BARIJERE STAMBENOG SEKTORA
1.2.1 Pokretači stambenog sektora
Potreba za adaptacijom zgrada
Glavni pokretač za energetsku efikasnost u stambenom sektoru jeste potreba za adaptacijom zgrada.
Stare zgrade su izgrađene pomoću zastarelih materijala i tehnologije čija je slaba efikasnost tokom
višegodišnjeg korišćenja još više opala. Značajni deo stambenih zgrada zahteva hitnu adaptaciju. Bilo
kakva vrsta renoviranja ( zidovi, krovovi, prozori, itd.) pomoću novih materijala će bar malo poboljšati
efikasnost zgrada, čak i ukoliko izvođenje radova nije usmereno ka energetskoj efikasnosti. Potreba
za adaptacijom se zasniva na nastojanju da se održi vrednost imovine i da se stanarima poboljša
udobnost stanovanja.
Potreba za adaptacijom stvara potražnju za “finansiranjem adaptacije” koja se lako može pretvoriti u
potražnju za “finansiranje energetske efikasnosti”, ukoliko se od banaka koje obezbeđuju finansije
zahteva postizanje određenog praga efikasnosti.
1.2.2 Barijere stambenog sektora
Zakonske i regulatorne barijere
Nepostojanje posebnog zakona za Skupštine stanara
Ne postoji zakon namenjen Skupštinama stanara. Skupštine stanara se mogu oformiti na isti način na
koji se mogu osnovati i druge neprofitne organizacije.
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 15
Samo je potrebno da odluče kakva vrsta organizacije žele da budu. Uobičajeni izbor uključuje:
› O.D. (ortačkodruštvo / ортачкодруштво):vid generalnog partnerstva u kojem sve strane
podjednako dele odgovornosti i obaveze i predstavljaju generalne partnere.
› K.D. (komanditnodruštvo / командитнодруштво):vid “društva sa ograničenom odgovornošću”,
još jedan vid partnerstva u kojem su, opet, sve strane generalni partneri, ali takođe mogu biti i
partneri sa ograničenom ulogom.
Međutim, ovo nije dovoljno, kada se radi o sprovođenju energetske efikasnosti, budući da je potrebno
da Skupština stanara ima značaj i kreditnu sposobnost, kako bi mogla da uzima kredite od banaka za
sprovođenje projekta energetske efikasnosti u zgradama.
Ovo predstavlja regulatornu barijeru. U Srbiji postoje Skupštine stanara i ovaj koncept funkcioniše za
popravke malih razmera novcem koji prikupljaju vlasnici stanova ili novcem skupljenim za potrebe
upravljanja stambenom zgradom. Međutim, kada se radi o poboljšanju energetske efikasnosti zgrada,
ova barijera ima nekoliko različitih aspekata koji utiču na ponašanje kućevlasnika, a u krajnjoj liniji, i na
sprovođenje projekata energetske efikasnosti:
› Sprovođenje projekta energetske efikasnosti za celu zgradu zahteva ulaganja koja retko mogu
biti prikupljena bez podrške u vidu kredita komercijalne banke. Međutim, Skupština stanara ne
predstavlja kreditno sposobnog zajmoprimca iz tri razloga:
- Gotovo je nemoguće dokazati stalni priliv novca u toku nekoliko godina, kao i finansijsku
disciplinu njegovih članova.
- Skupština stanara gotovo da nema sredstva za nametanje svojih odluka vlasnicima stanova
koji se ne slažu sa njihovim odlukama;
- Ukoliko su Skupštine stanara podigle kredit i iz nekog razloga nisu bile u mogućnosti da to
otplate, banci je izuzetno teško da goni pojedinačno vlasnike stanova.
Uzrok ove barijere jeste činjenica da Skupština stanara predstavlja posebnu vrstu udruženja koja
zahtevaju da poseban zakon obezbedi:
› Sredstva za efikasno upravljanje stambenom zgradom i donošenje odluka;
› Sredstva za nametanje odluka Skupštine stanara vlasnicima stanova;
› Sredstva koja će Skupštine stanara učiniti kreditno sposobnim zajmoprimcima na sledeće
načine:
- Dodeljivanjem Skupštini nekog od protoka novca za plaćanje komunanih usluga u zgradi
(udruženo plaćanje grejanja, struje itd.)
- Omogućavanje da Skupština stanara učvrsti naplatu dugovanja svojih članova po principu
brzog administrativnog postupka;
- Omogućiti bankama da direktno izvršuju potražnju od vlasnika domova neplatiša po principu
brzog administrativnog postupka;
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 16
Bez Skupština stanara koja su jasno definisane zakonom i koja imaju jasno regulisani način
poslovanja koji objašnjava potrebe za energetskom efikasnošću, veoma je teško proces uzimanja
kredita za UK učiniti efikasnim. Kao rezultat, banke na Skupštien stanara ne gledaju kao na
potencijalne klijente, a i osnivanje Skupština stanara se retko vrši prema odredbama zakona. Ova
udruženja najčešće svoja poslovanja obavljaju nezvanično.Za adaptaciju ili sprovođenje energetske
efikasnosti kućevlasnici nastoje da pronađu individualna rešenja, kako ne bi stupali u svađe oko
okupljanja i ubeđivanja svojih komšija na pristanak.
Postoje određeni izuzeci u pogledu ovih barijera, ali se uglavnom tiču novijih zgrada, sa manje
stanova, u kojima vlasnici imaju viša primanja. U ovakvim zgradama, adaptacija i ulaganja u
energetsku efikasnost predstavljaju mali deo dohotka domaćinstva, te je mnogo lakše doneti odluku o
sprovođenju energetske efikasnosti. U ovakvim retkim slučajevima, kućevlasnici zajedno donose sve
odluke kao nezvanično Skupština stanara, ali se uzajmljuju individualno. Rezultat je isti, ali ne dolazi
do konflikata u Skupštini stanara, ili do mukotrpnih zahteva upućenih komercijalnoj banci za
finansiranje organizacije koja nije kreditno sposobna a iza koje se nalaze kreditno sposobni pojedinci.
Institucionalne barijere
Potrošači daju prednost jeftinijim proizvodima
Energetska efikasnost ne predstavlja prioritet niti vladi, niti stanovništvu Srbije, a uzrok tome jeste
činjenica o niskim cenama energije. Prilikom kupovine proizvoda, zamene opreme, adaptacije zgrada,
postoji takozvani “jeftini” način rada koji se fokusira na najniže cene proizvoda, bez obraćanja
prevelike pažnje na kvalitet. Ovo je još i izraženije u zgradama, u kojima će se potrošač prilikom
razmatranja zamene kotla ili svetiljki fokusirati samo na cenu proizvoda, a ne na troškove koji bi
nastali u toku radnog veka opreme. Najverovatnije će mnogi potrošači otići na buvlju pijacu, koja sve
brže raste, da tamo kupe svoj kotao. Isto važi i za adaptaciju zgrade, za čije izvođenje se takođe
prioritet daje najjeftinijim mogućim materijalima.
Uzrok barijere jeste složene prirode i uključuje: niskeprihode u domaćinstvima, nedovoljnu upućenost
u pogodnosti energetske efikasnosti, niske cene energije, nepostojanje vladinih mera o energetskoj
efikasnosti, itd.
Opiranje Skupštien stanara donošenju odluka o adaptaciji
To predstavlja institucionalnu barijeru prouzrokovanu činjenicom da Skupštine stanara nisu jasno
definisane organizacije sa sopstvenim skupom prava, obaveza i mehanizama upravljanja. Svaka
odluka o adaptaciji zgrade ili sprovođenju projekta energetske efikasnosti mora da obezbedi najmanje
51% glasova kućevlasnika. Budući da je ovo, pre svega, odluka o ulaganju zasnovana na visini
primanja različitih vlasnika domova, toliki broj glasova je mozda teško prikupiti.
Razgovori u okviru Skupština stanara neizbežno dovode do sukobljavanja različitih načina
razmišljanja vlasnika domova. Čak iako je osigurana većina glasova, mnoge pristalice inovacija nisu
voljne da se raspravljaju sa vlasnicima suprotnog mišljenja, ili da ih primoravaju da se pridržavaju
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 17
odluke Skupštine stanara. Oni će radije hteti da zadrže dobre odnose sa svojim komšijama nego da
insistiraju na sprovođenju odluke o adaptaciji.
Još jedna činjenica jeste da Skupštine stanara često nisu svesne ključnih pogodnosti i dostupnih
rešenja o energetskoj efikasnosti za svoje zgrade. Rezultat svega toga jeste činjenica da Skupštine
stanara ne predstavljaju efikasno sredstvo za adaptaciju.
Opet, mogu postojati izuzeci u zgradama sa višim prosečnim prihodima u domaćinstvu, gde bi
ulaganje predstavljalo manji deo prihoda tog domaćinstva.
Niski troškovi komunalnih usluga
Stambeni troškovi, troškovi za vodu, za odnošenje smeća, kao i troškovi za utrošenu energiju
predstavljaju i do 19,4 procenata ukupnih troškova. Troškovi za utrošenu energiju po domaćinstvu
iznose oko 6% ukupnih troškova i uključuju račune za struju, gas i druga goriva koja se koriste za
kuvanje i grejanje. Troškovi koji se odnose na energiju prijavljuju se kao prosečna vrednost, ali ona
najviše zavisi od izvora grejanja. Najjeftiniji izvori grejanja jesu drvo za ogrev i ugalj, dok su najskuplji
struja i grejanje preko gradskih toplana.
Uzimajući u obzir da je prosečna plata u Srbiji oko 400 evra i da se prosečni prihodi domaćinstva
sastoje iz dve plate, može se pretpostaviti da je prosečni prihod stanovništva oko 800 eura. Troškovi
za utrošenu energiju su 6%, prema tome prosečni mesečni troškovi su oko 50 eura, što na godišnjem
nivou iznosi 600 eura. U poređenju sa troškovima utrošene energije u drugim evropskim zemljama,
koji se kreću od 1.500 do 2.000 evra, ovi troškovi su 2,5 do 3 puta manji.
Finansijske barijere
Visoke kamatne stope i brojni dodatni troškovi naplate i takse banke
Visoke kamatne stope (12%-20%) predstavljaju finansijsku barijeru koja neposredno utiče na internu
stopu povraćaja (ISP) projekta energetske efikasnosti. Niske cene energije usložnjavaju nepovoljni
efekat visoke kamatne stope, koja projekat energetske efikasnosti čini neizvodljivim u okviru
predviđenog vremenskog perioda za otplatu kredita koje nudi većina banaka. Veća i sveobuhvatnija
ulaganja u energetsku efikasnost, koja zahtevaju novčanu pomoć, često daju negativne neto sadašnje
vrednosti (NSV).
Uzroci ove barijere su duboko usađeni u način funkcionisanja bankarskog sistema. Komercijalne
banke skupljaju depozite od klijenata i pozajmljuju novac od finansijskog tržišta kako bi davale kredite
za razna ulaganja, uključujući i energetsku efikasnost.
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 18
Troškove novčanih zajmova određuje nekoliko faktora:
› Kamatna stopa koja se plaća na depozite- ovo je kamatna stopa koju banka plaća na depozite.
U zemljama u razvoju, gde ljudi obično imaju manju ušteđevinu, banke moraju da ponude više
kamatne stope na depozite kako bi stvorile podsticaje da ljudi stavljaju svoje ušteđevine u
banke.
› Troškovi novčanih zajmova- ovo je kamatna stopa koju banka plaća na finansijskom tržištu ili
svojim matičnim bankama da bi pozajmila novac.
› Administrativni troškovi- ovo su troškovi poslovanja banke.
› Rizikopremija- trošak za kompenzaciju za projekte sa većim rizikom.
› Premija za nabavku sredstava - ovo je još nejasnija naplata koja je vezana za vrstu zaloga koji
banka naplaćuje kada pozajmljije novac nekome. Centralna banka obično razlikuje četiri vrste
zaloga u odnosu na nivo njihovog rizika. U zavisnosti od vrste rizika zaloga koji banka naplaćuje
prilikom davanja kredita, centralna banka zahteva da komercijalna banka odvoji sa strane
određena sredstva kao “osiguranje rizika” koja se mogu kretati od 0% za kredite obezbeđene
gotovinom ili bankarskim garancijama i 100% za neobezbeđene kredite. Ova sredstva
predstavljaju novac koji banka blokira na svom računu u centralnoj banci, i banka ne zarađuje
nikakvu kamatu za ovaj novac. Kako bi to nadoknadila, banka mora da naplaćuje premiju za
kredit, što se može spojiti sa rizikopremijom, ili može biti tretirano posebno.
› Valutni rizik- u mnogim slučajevima banke u Srbiji pozajmljuju novac u inostranstvu u evrima ali
kredite daju u dinarima. Kako bi osigurali rizik promene deviznog kursa, banke obično
zaračunavaju više kamatne stope na kredite za lokalne valute.
Uzroci ove barijere sastavni su deo načina na koji bankarski sistem funkcioniše, te se ne mogu
rešavati lako i bez ugrožavanja stabilnosti finansijskog sistema. Umesto toga, dobro razumevanje
uzroka ove barijere može dovesti do osnivanja programa podrške koji svojim finansiranjem smanjuju
troškove finansiranja lokalnih banaka.
Visoke kamatne stope imaju uticaj na celokupni stambeni sektor. Stambeni sektor se obično finansira
pomoću neobezbeđenih potrošačkih kredita ili kreditnim karticama, ali se nekada finansira i pomoću
hipotekarnih kredita. U poređenju sa poslovnim i javnim sektorima, stambeni sektor diktira najvišu
kamatnu stopu.
Problemi kreditne sposobnosti domaćinstava
Ova barijera je usko povezana sa kreditnom sposobnošću i ograničenim kreditnim sposobnostima
potrošača u Srbiji. U stambenom sektoru, glavni vid pozajmljivanja jesu potrošački krediti. Banke
povezuju maksimalnu sumu dugovanja koju lice može da ima direktno sa njihovom mesečnom platom.
Pravilo je da, obično, komercijalne banke mogu pozajmiti samo onoliku sumu novca tako da mesečna
plaćanja za kredite ne premašuju 50% primanja zajmoprimca.
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 19
Kreditna sposobnost jeste barijera energetske efikasnosti, budući da su sve potrebe potrošača u trci
za istu granicu zaduživanja (aparati u domaćinstvu, auto lizing, potrošačka roba na kredit, krediti za
energetsku efikasnost, itd.). U tabeli ispod smo pokušali da izračunamo teoretsku kreditnu sposobnost
potrošača u Srbiji za energetsku efikasnost.
Prosečna prijavljena plata jeste 5174 eura i u državi ima 3.029.5505 zaposlenih lica. Oni predstavljaju
potencijalne zajmoprimce. Uopšteno gledano, lokalne banke se staraju da mesečna otplata kredita ne
premašuje 289,50 eura, a pretpostavlja se da je prosečni period otplate kredita pet godina. Rezultati
su prikazani u tabeli ispod.
Tabela 14: Kreditna sposobnost domaćinstava
Podaci Vrednost (EUR) Objašnjenje
Maksimalna visina kredita koji zajmoprimac može da uzme
1.723
Važeće zaduženje stanovništva 812 po glavi stanovnika
Prema podacima iz Udruženja banaka Srbije
Preostalo važeće dugovanje kojem se prosečni potrošač može izložiti
912 po glavi stanovnika
Ukupna vrednost preostale kreditne sposobnosti
2,760 milijarde Izračunata množenjem preostale kreditne sposobnosti po glavi stanovnika brojem zaposlenih individua.
Stanovništvo trenutno pozajmljuje novčana sredstva uglavnom za potrošačku robu, i već je iskoristilo
gotovo polovinu svoje kreditne sposobnosti u te svrhe. Iako je u teoriji još uvek dostupno 2,7 milijarde
evra kreditne sposobnosti za stambene zgrade, pronalaženje stanovnika koji još uvek nisu premašili
granicu svoje kreditne sposobnosti će biti veoma teško. Ovo je naročito teško kada je potrebno
poboljšati energetsku efikasnost zgrade u celosti, a neki od stanara su već pozajmili onoliko koliko su
mogli.
Uobičajeni postupci uzimanja kredita od finansijskih ustanova
Banke koriste već dugi niz godina sisteme za procenu rizika kako bi procenile prijave klijenata za
uzimanje kredita. Zbog velikog broja takvih kredita i njihovih standardizovanih parametara, ovakvi
sistemi su podešeni da obrađuju statističke podatke o visini primanja, neizvršenim obavezama i
drugim pokazateljima. Dok su ovi sistemi pouzdani i uglavnom štite banke od sumnjivih potraživanja,
oni isto ne uzimaju u obzir potrošače sa niskim primanjima koji zapravo predstavljaju grupu potrošača
kojima je najviše potrebno sprovođenje energetske efikasnosti.
4 Izvor: Republički zavod za statistiku Republike Srbije - Avgust 2012
5 Izvor: Republički zavod za statistiku Republike Srbije - Avgust 2012
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 20
Ova finansijska barijera najviše pogađa potrošače sa niskim primanjima, koji obično ne stiču uslov za
ulazak u sistem za procenu rizika. Činjenica je da siromašniji deo populacije uglavnom živi u
stanovima manje energetske efikasnosti kojima bi potencijalni projekat energetske efikasnosti
poboljšao kvalitet i zapravo unapredio celokupnu finansijsku situaciju domaćinstva smanjenjem računa
za utrošenu energiju.
1.3 POKRETAČI I BARIJERE JAVNOG SEKTORA
1.3.1 Pokretači javnog sektora
Slično stambenom sektoru, javni sektor takođe ima velike potreba za obnovom, ne toliko za obnovom
u pogledu energetske efikasnosti, koliko za obnovom opšte prirode. Mnoge javne ustanove su
oronule, a udobnost u takvim zgradama je izuzetno niska. Potreba za obnovom i adaptacijom zasniva
se na potrebi za poboljšanjem nivoa udobnosti u ovim zgradama. Ovaj pokretač može biti obuhvaćen
programima podrške energetskoj efikasnosti, tako da se postupci obnove u javnom sektoru mogu
poboljšati merama energetske efikasnosti. Iako su cene energije trenutno niske, one se ipak,
najverovatnije, neće održati istim još dosta dugo.
1.3.2 Barijere javnog sektora
Zakonske i regulatorne barijere
Budžetiranje javnog sektora ne dozvoljava opštinama da zadrže svoje osnovnebudžete nekoliko
godina nakon projekta energetske efikasnosti
Ovo je regulaciona barijera koja na javni sektor stvara negativan uticaj za završavanje projekata
energetske efikasnosti. Potrebno je dodatno se potruditi kako bi se razvio i sproveo projekat, ali se ne
može videti nikakva pogodnost, osim povećanog nivoa udobnosti u zgradama. U poređenju sa drugim
projektima opštinskih ulaganja, sprovođenje projekata energetske efikasnosti zahteva dodatni trud i
troškove u fazi razvitka projekta.
U samom srcu barijere nalazi se činjenica da su opštinski budžeti razvijeni na bazi troškova, na pr.
opština dobija onoliko novca koliko je neophodno da se pokriju opšti troškovi i planirane investicije za
sledeću godinu. U tom pogledu, deo budžeta za energiju se formira u odnosu na račune za struju
tekuće godine i očekivanu potrošnju energije/cene energije za sledeću godinu. Ako se razvija projekat
energetske efikasnosti, očekuje se da potrošnja energije za sledeću godinu bude smanjena za količinu
očekivane uštede koja predstavlja rezultat projekta. Mehanizam budžetiranja automatski zaračunava
ovo smanjenje umanjujući budžet za energiju za sledeću godinu.
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 21
Kao rezultat, u opštinama se javljaju zapravo dva negativna uticaja na razvoj energetske efikasnosti:
› One ne ubiraju pogodnosti od ušteda na projektu kao što dobijaju proporcionalno smanjenje
budžeta za energiju;
› Ukoliko pozajme novac za sprovođenje projekta energetske efikasnosti, u obavezi su da otplate
kredit iz svog preostalog budžeta te stoga moraju da odustanu od drugih investicionih projekata.
Kada bi opštine bile u mogućnosti da godinama zadrže dodeljeni budžet za energiju zasnovan
na osnovnoj utrošenoj energiji, mogle bi da plaćaju EE kredit uštedom od energetske efikasnosti
bez pristupanja opštem budžetu.
Ova barijera utiče na sve delove javnog sektora, naročito na manje opštine u kojima vlada stalna
nestašica fondova, veoma ograničeni lokalni izvori prihoda i veće oslanjanje opštinskih budžeta na
državne subvencije. Ovo je tipična situacija u državama u razvoju i ne odnosi se samo na Srbiju.
Institucionalne barijere
Nedovoljno interesovanje javnosti za sprovođenje projekata energetske efikasnosti
Ovo jeste institucionalna barijera. Trenutne cene energije u Srbiji ukazuju na to da se sva pogodnost
energetske efikasnosti uglavnom ograničava na adaptacije (na pr. povećani nivo udobnosti). Ovo jeste
jedan element koji sprečava sprovođenje energetske efikasnosti. Drugi jeste činjenica da je na tržištu
u razvoju kao što je Srbija, novca za javne poslove malo i uglavnom se koristi za ulaganje u dobro
vidljive projekte, ili u one od društvenog značaja. Kao rezultat, energetska efikasnost nije u
mogućnosti da se takmiči sa projektima većeg prioriteta ili sa troškovima. U malim opštinama skoro
čitav budžet je određen za opšte troškove, što znači da je budžet za ulaganje kapitala zapravo mali.
Veliki pokretač ove barijere jeste niska cena energije, međutim u samoj srži barijere jeste opiranje
javnih vlasti da promene status quo i budu proaktivni i inovativni u pogledu rukovođenja svojim
budžetom. Ova barijera utiče na čitav javni sektor i nema nikakvih izuzetaka na koje se ona ne
primenjuje.
Finansijske barijere
Ograničene sposobnosti javnog sektora prilikom obezbeđivanja zaloga
Ovo jeste finansijska barijera koja je uobičajena za javni sektor. Opštinama nije dozvoljeno da kao
zalog nude hipoteku nad nekretninama, budući da predstavljaju javnu imovinu. Umesto toga, mogu
napisati pismo o namerama (vrsta garancije) o korišćenju do 20% svojih troškova od lokalnih poreza
kao zalog za uzimanje kredita. Ovakvo ograničenje značajno ograničava količinu obezbeđenih kredita
koje mogu uzeti. Opštine mogu uzeti i neobezbeđene kredite uz ukupna godišnja plaćanja koja ne
premašuju 30% opštinskog budžeta. Ova barijera ograničava kreditnu sposobnost javnog sektora.
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 22
Ova barijera, očigledno, više utiče na manje nego li na veće opštine. Takođe, ima manje uticaja na
opštine sa višim prihodima od lokalnog oporezivanja od onih opština koje se oslanjaju na subvencije
države.
Nedostatak namenskih finansija
Ne postoje namenski fondovi posvećeni energetskoj efikasnosti niti finansijski mehanizmi za projekte
javnog sektora o energetskoj efikasnosti. Ova barijera može biti rešena dodeljivanjem javnih budžeta
za energetsku efikasnost, organizovanjem subvencionisanih programa i programa za novčanu pomoć,
korišćenjem javnih fondova koji se stalno obnavljaju za plaćanje dospelih dugova, sprovođenjem
naknade za Upravljanje ponudom i potražnjom ili “graničnom naplatom”, ili ponudom besplatnih
energetskih kontrola, itd.
Visoki troškovi transakcija malih projekata energetske efikasnosti
Za male projekte visoki troškovi razvoja projekta predstavljaju glavnu barijeru za samo izvršenje
projekta. Visoki troškovi transakcije otežavaju razvitak samo jednog projekta, te je, stoga, grupisanje
javnih projekata energetske efikasnosti jedino rešenje. Troškovi će biti smanjeni stvaranjem
dokumentacije o modelu/šablona za osavremenjivanje projekata, prekvalifikacijom Pružalaca
energetskih usluga (PEU), obezbeđivanjem realizacije projekta i nabavkom proizvoda za energetsku
efikasnost na veliko.
Manjak tehničkog kapaciteta
Ovo takođe predstavlja uobičajenu barijeru u javnom sektoru zbog nedostatka tehničkog kapaciteta za
kontrole, sastavljanje projekata, nabavke, izvršenje i nadgledanje radova. Ova situacija se može rešiti
stvaranjem centralnih agencija za pružanje tehničke podrške za projekte energetske efikasnosti i
imenovanjem energetskih rukovodilaca. Do napretka se može doći razvijanjem edukacionih programa
i programa obuke za rukovodioce objekta/ energetske rukovodioce/ Pružaoce energetskih usluga,
instrumenata za analizu EE, kontrolom ugovora o uštedi energije, smernicama za sklapanje ugovora i
nabavke, prekvalifikovanjem protokola Pružalaca energetskih usluga i protokola za merenje i
verifikaciju (MV).
Nedovoljna odgovornost za uštedu energije
Detaljni podaci o proceni potencijala za uštedu energije, o nastavku projekta energetske efikasnosti, o
odgovornosti za uštedu i izvođenje projekata i programa nisu dostupni. Javni sektor/ agencije mogu
biti odgovorni za izveštavanje/ nadgledanje, kazne za neizvršenja, obeležavanje energetske
efikasnosti zgrade, itd.
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 23
1.4 POKRETAČI I BARIJERE POSLOVNOG SEKTORA
1.4.1 Pokretači poslovnog sektora
I u poslovnom sektoru, kao i u drugim sektorima, ima velikih potreba za obnovom i adaptacijom.
Većina poslovnih objekata izgrađena je u periodu između sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog
veka, a na mnogima je izvršena tek minimalna obnova. Starim poslovnim objektima je potrebna
adaptacija, i u mnogim slučajevima, energetska efikasnost može predstavljati sastavni deo opšte
rekonstrukcije i adaptacije pomenutih objekata.
1.4.2 Barijere poslovnog sektora
Zakonske i regulatorne barijere
Podeljeni podsticaj za iznajmljene zgrade- stanodavac je odgovoran za poslove adaptacije ali stanari
plaćaju račun za struju
Ova barijera je jako specifična za poslovni sektor. U svim slučajevima kada se poslovni objekat izdaje
zakupcu, vlasnik je u obavezi da vrši obnovu i održavanje svojine, dok zakupci plaćaju sve troškove
komunalija za usluge koje koriste, što dovodi do podeljenosti podsticaja. Zakupac može biti
podstaknut da doprinese poobljšanju efikasnosti zgrade, ali:
› On ili ona nije odgovoran za postupak obnove i adaptacije.
› Ugovori o iznajmljivanju prostora nisu sklopljeni za dovoljno dugi period, kako bi se ulaganje u
EE isplatilo uštedom energije.
› Vlasnici uglavnom nisu voljni da odbiju troškove projekta energetske efikasnosti od troškova za
iznajmljivanje
S druge strane, jedini cilj vlasnika jeste samo osnovno održavanje s ciljem uvećanja svog profita od
imovine.
Kao rezultat, poslovni objekti (naročito stare zgrade) su u lošem stanju i nisu veoma efikasne. Jedini
izuzetak ove barijere jeste kada zakupci plaćaju celokupne troškove iznajmljivanja. Ovakva situacija je
tipičnija za velike poslovne objekte, poput trgovinskih centara. U ovakvim slučajevima, vlasnik želi da
svoj objekat učini efikasnijim, budući da zakupci sigurno neće brinuti o energetskoj efikasnosti.
Međutim, do realizacije ovog cilja ne dolazi zbog niskih cena energije u državi.
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 24
Institucionalne barijere
EE ne privlači interesovanje poslovnog sektora
Vlasnici poslovnih objekata ne smatraju energetsku efikasnost unosnom, što predstavlja složeniju
vrstu barijere koja se zasniva na nekoliko različitih izvora:
› Niske cene energije
› Nedovoljna upućenost u rešenja energetske efikasnosti
› Činjenica da se fondovi energetske efikasnosti takmiče sa suštinskim poslovnim ulaganjima
Svi ovi izvori umanjuju značaj projekata energetske efikasnosti u poređenju sa suštinskim poslovnim
ulaganjima. Naročito u slučajevima kada pomenuta suštinska ulaganja vlasnika poslovnog objekta
stagniraju, na energetsku efikasnost se nikada ne gleda kao na vid poboljšanja finansijske situacije
kompanije. Kao rezultat toga, realizuju se samo oni projekti energetske efikasnosti prerušeni u
poslove adaptacije.
Jedini izuzetak ovog pravila jeste kada poslovni objekat nije priključen na gradsku grejnu mrežu, već
ima sopstveni lokalni sistem grejanja, pa se cene goriva ne regulišu, već zavise od tržišta.
Finansijske barijere
Visoke kamatne stope i zahtevi o zalogu smanjuju interesovanje za kredite
Visoke kamatne stope predstavljaju opštu prepreku za ulaganja u energetsku efikasnost na tržištu sa
subvencionisanim cenama energije. U ovakvom okruženju vlasnici poslovnih objekata su skloni ka
ulaganju samo u one projekte u kojima povraćaj novca od ulaganja ima finansijskog smisla. Nažalost,
trenutno tržište za davanje pozajmica (u sprezi sa postojećim cenama energije) znatno otežava
pronalaženje mera energetske efikasnosti koje imaju kratke periode povraćaja novca.
Činjenica da banke potražuju 150 do 200 procenata garancije dodatno usložnjava uticaj ove barijere.
Banke takođe traže da zajmoprimci imaju veliki udeo u kapitalu. Ovakvi uslovi su tipični za srpsko
tržište za pozajmice koje svojim poslovanjem značajno umanjuje kreditnu sposobnost poslovnog
sektora.
Ova barijera podjednako utiče na sve učesnike poslovnog sektora na tržištu, bez ikakvog izuzetka.
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 25
2 MEĐUNARODNA ISKUSTVA U OTKLANJANJU BARIJERA
U ovom poglavlju se razmatraju međunarodna iskustva koja su se pokazala uspešnim prilikom
osvrtanja na gore navedene barijere u drugim evropskim zemljama.
2.1 PRIMERI PROGRAMA ENERGETSKE EFIKASNOSTI U EVROPI
U ovom poglavlju se razmatraju i analiziraju projekti velikih razmera u baltičkim zemljama i zemljama
Centralne Evrope. Prva dva programa, u Nemačkoj i Poljskoj, su najveća po pitanju budžeta i broja
obnovljenih zgrada. U drugom delu su opisani programi u baltičkoj regiji, a za kraj je dato kratko
objašnjenje programa u Mađarskoj i Sloveniji.
Ovi programi se osvrću na finansijske barijere razvijanjem rešenja prilagođenih tržištu države. U
slučaju baltičkih država u kojima je tržište za domačinstva slično onom u Srbiji, fondovi programa
pripadaju evropskim institucijama.
Svaki od ovih programa je posebno objašnjen, budući da sadrže širok dijapazon različitih proračuna i
vidova finansiranja.
2.1.1 Programi energetske efikasnosti u Jermeniji
Globalno partnerstvo Jermenije za pomoć zasnovanoj na učinku (GPOBA)
Ovaj program je usmeren ka poboljšanju pristupa domaćinstava gasu i toplanama u gradskim
višeporodičnim zgradama i javnim školama. Sastojao se od dva dela:
› Rešenja za zasebnegasne peći– Poboljšavanje pristupa gasu i toplanama subvencionisanjem
priključivanja na lokalnu gasovodnu mrežu i/ili uvođenje zasebnih gasnih grejalica.
› Rešenja za lokalne kotlove- Poboljšavanje pristupa toplanama uvođenjem lokalnih kotlova na
gas za grejanje čitavih kompleksa stanova.
Razmatrane barijere
› Udruženja kućevlasnika nisu u potpunosti funkcionalna zbog lošeg zakonskog okvira.
› Neadekvatne regulacije, norme bezbednosti i standardi
› Slaba moć akcionara na tržištu
› Pristup finasijama EE
Rezultati programa
Ovaj program je premašio svoje ciljeve uglavnom zbog visoke upućenosti u stanje na tržištu i
blagovremenog usvajanja značajnih regulativa o gasu.
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 26
Program je ispunio svoje ciljeve i uspešno pristupio rešavanju gorepomenutih barijera na sledeće
načine:
› Stvaranjem pogodne sredine za pružanje usluga grejanja razvojem regulativa i standarda od
značaja, kampanjama o informisanju itd. Zabeležena su značajna postignuća u razvoju pravila i
regulativa o bezbednoj upotrebi gasa u domovima, kao i kampanje državnih razmera o
informisanosti o pogodnostima i bezbedonosnim aspektima savremene opreme za grejanje na
gas, što je takođe doprinelo značajnom smanjenju eksplozija, trovanja i požara prouzrokovanih
grejanjem.
› Odredbama o finansiranju energetske efikasnosti preko lokalnih banaka, uključujući i
domaćinstva sa niskim primanjima. Projekat je poboljšao priuštivost savremenih i bezbednih
peći i kotlova podržavanjem uvođenja kredita za grejanje i davanjem novčane pomoći
siromašnima za ugradnju peći i/ ili priključivanje na gasnu mrežu.
› Omogućavanjem priključivanja domaćinstava sa niskim prihodima na mrežu gasnih usluga uz
novčanu pomoć. Novčana pomoć se zasniva na učinkovitosti, na primer, daje se samo kada
dođe do uspostavljanja i verifikacije priključka. Ovaj program je doprineo značajnom porastu u
korišćenju čistih, efikasnih, bezbednih i priuštivih načina grejanja u višeporodičnim stambenim
zgradama i javnim školama. Takođe je doprineo značajnom učešću privatnog sektora u
efikasnom i bezbednom obezbeđivanju grejnih usluga.
› Obnavljanjem sistema grejanja u 120 javnih škola, što je omogućilo eliminisajne neradnih
školskih dana zbog slabog grejanja.
Fond Jermenije za obnovljivu energiju i energetsku efikasnost (R2E2)
Fond je osnovan 2005. godine sa početnim kapitalom od 8 miliona američkih dolara. Fondom se
upravlja na komercijalnoj osnovi i podrazumeva ulaganja i nadgledanja velikog broja tržišnih akcionara
(vlada, akcionari iz privatnog sektora i akademske ustanove). Fond podržava sprovođenje projekata
novčane pomoći i kredita fokusiranih na razvoj sektora energetske efikasnosti i obnovljive energije u
Jermeniji. Dva proizvoda koje fond nudi su od velikog značaja za srpsko tržište. Fond obezbeđuje:
› Direktne kredite opštinama i javnim ustanovama čiji prihodi ne zavise od državnog budžeta.
› Kredite školama i drugim javnim ustanovama koje nisu zakonski nezavisne, prema Sporazumu o
energetskim uslugama. U ovom slučaju, fond će takođe pružiti sledeće dodatne usluge,bez
naplate uslužnih taksi:
- Preliminarno prikazivanje projekta;
- Nabavku projekta i rad na projektu;
- Nadgledanje izgradnje i usluge komisije;
- Plaćanje izvođaču radova za pružene usluge;
- Nadgledanje projekta.
Visina otplata će odgovarati narasloj uštedi troškova energije, tako da će dugovi i dodatne takse biti
otplaćene samo pomoću ušteđevine.
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 27
Sporazumi o energetskim uslugama (ESA) se zasnivaju na unapred određenoj prosečnoj vrednosti
korišćenja energije i utvrđenom obimu projekta. Fond podržava svoje klijente pomoću nabavki,
finasiranja izgradnje, usluge komisija i nadgledanje. ESA obavezuje objekat da plaća osnovne
troškove energije (uz prilagođavanje cena energije, korišćenje itd.) u toku trajanja ugovornog perioda.
Klijent ne sme da podigne kredit ili napravi dugovanje. Uz pomoć plaćanja ESA, fond će platiti
troškove energije u ime objekta i zadržati bilans kako bi pokrio svoje troškove ulaganja i uslužne takse
za period od 10 godina. Kako bi se podržao razvitak Preduzeća za pružanje energetskih usluga u
Jermeniji, fond koristi pojednostavljene ugovore Preduzeća za pružanje energetskih usluga kako bi
prebacio neke rizike izvršenja na private konstruktorske firme/ izvođače radova.
Od decembra 2012. godine, uloženo je više od 500 miliona američkih dolara u projekte energetske
efikasnosti pomoću ova dva proizvoda.
2.1.2 Programi Razvojne Banka Nemačke u Nemačkoj
Programi Razvojne banke Nemačke pokušavaju da uklone probleme kreditne sposobnosti i visokih
kamatnih stopa za domaćinstva, nudeći niskokamatne kredite. Razvojna banka Nemačke je od 1996.
godine razvila nekoliko projekata. Važno je primetiti da, za razliku od Srbije, cene energije u Nemačkoj
nisu subvencionisane, a obračunavanje se zasniva na osnovu stvarne potrošnje. Kao rezultat, glavni
pokretači nemačkih potrošača za sticanje pogodnosti pomoću ovog programa jesu:
› Smanjenje računa za struju
› Povećani nivo udobnosti (u starijim zgradama), a naročito u bivšoj Istočnoj Nemačkoj
Program Razvojne banke Nemačke za smanjenje CO2
Razmatrana barijera : Pristup finansiranju energetske efikasnosti
Prvi pokrenuti program bio je Program Razvojne banke Nemačke za smanjenje CO2. Ovaj program je
predlagao niže kamatne stope za kredite sa početnim grejs periodom i do tri godine za ulaganja u
postojeće i u nove zgrade. Ovaj program je prvo primenjen u Istočnoj Nemačkoj, a nakon toga se
2001. godine proširio na čitavu Nemačku.
Rezultati programa
Program je postigao ogroman uspeh. Između 1996 i 2004 godine, cifra otplaćenih kredita energetske
efikasnosti je dosegla 6 milijardi evra, pri čemu je 66% kredita bilo predviđeno za toplotnu izolaciju, a
20% za energetski efikasne kotlove. Projektovano smanjenje CO2 emisija tokom trajanja programa je
u celosti iznosilo 2,5 miliona tona.
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 28
KfW program modernizacije stambenog prostora
Razmatrana barijera : Pristup finansiranje energetske efikasnosti
2003 i 2004 godine, pored programa smanjenja CO2, KfW je pokrenula i program modernizacije
stambenog prostora što je bio dodatak prethodnom programu iz 1990 godine koju je pokrenula
Savezna Nemačka.
Rezultati programa
I ovaj program je bio izuzetno uspešan, pošto je na tržištu već ostvaren pozitivan rast. Za svega dve
godine, program je obezbedio 5,5 milijardi evra u kreditima sa niskom kamatom za 139.000 korisnika.
Ovi krediti su bili predviđeni za period od 10 godina sa kamatnom stopom od 2% ispod primarne
kamatne stope kao najpovoljnije.
KfW CO2 Program rehabilitacije zgrada
Razmatrana barijera: Pristup finansiranje energetske efikasnosti
KfW je 2001 god. razvio program posvećen sveobuhvatnim merama uštede energije u već postojećim
domaćinstvima. Ovaj program nudi kredite sa fiksnom kamatom za potrebe finansiranja i do 100%
troškova ili, od 2007, subvencije od strane države za od 5 do 17,5% ulaganja u zavisnosti od
ostvarenih standarda.
Ciljna grupa ovih programa su bila fizička lica, stambene agencije i kolektivi, agenti za nekretnine,
opštine, lokalna udruženja, distrikti, grupe građana i druge javnopravne organizacije.
Program nudi šest paketa mera u kojima su iskombinovane pojedinačne mere kao što su, na primer u
paketu 0, termička izolacija spoljašnjih zidova, krova i plafona na podrumu i zamena prozora.
Maksimalan iznos kredita zavisi od paketa i obračunava se u evrima po m2.
Maksimalan iznos kredita za domaćinstvo niske potrošnje energije je bio 30.000 evra, a za pasivno
domaćinstvo 50.000 evra. Krediti se odobravaju za onu novu zgradu koja ispunjava standarde
Direktive o uštedi energije ili za već postojeće zgrade koje su izgrađenje pre 1984 god. i koje
ispunjavaju 70% standarda. Ostali paketi su predviđeni i za zgrade izgrađene u periodu od 1984 do
1995 god.
Rezultati programa
U periodu od 2001 do 2005 god. je odobreno 95.000 kredita u vrednosti od 5 milijardi evra, što je
omogućilo modernizaciju preko 300.000 domova. Sredstva u iznosu od 1 milijarde evra su
obezbeđena za period od 2006 do 2009, ali su ona do sredine 2008 gotovo u potpunosti bila
iscrpljena, tako da je obezbeđeno dodatnih 500 miliona evra. Od početka ovog programa,
628.000 domova je obnovljeno sa ukupnom sumom od 12,05 milijardi evra u zajmovima.
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 29
Pored finansijskog uticaja, ovaj program je doprineo i uvođenju i unapređivanju novih standarda
energetske efikasnosti u zgradama u Nemačkoj. Imao je i veliki uticaj u pogledu ukupne uštede
energije i uspešno promovisao koncept „pasivnih domaćinstava“.
2.1.3 Termo-modernizacijski fond u Poljskoj
Ovaj program je započet 1998 kako bi se podržalo sprovođenje obnove već postojećih zgrada u
Poljskoj za potrebe mera energetske efikasnosti. On omogućava premije na komercijalne kredite koji
se dodeljuju vlasnicima zgrada i drugim partnerima koji doprinose unapređivanju energetske
efikasnosti u stambenim i drugim javnim sektorima. Sponzori ovog fonda su Nacionalna privredna
banka, Ministarstvo finansija i Ministarstvo za infrastrukturu. Fondom upravlja Nacionalna privredna
banka (BGK na poljskom) koja sarađuje sa 15 institucija koje se bave pozajmnljivanjem.
Razmatrana barijera: Pristup finansiranju energetske efikasnosti
Od marta 2009 se na kredit obračunava i subvencija. Investitor dobija 20% umanjenja na kreditni
kapital, što je inače ograničeno na 16% od stvarnih troškova ulaganja. Za subvencije za potrebe
obnove zgrada umanjenje na kredit je takođe 20%, ali je ograničeno na 15% od ukupnog troška
ulaganja.
Rezultati programa
Do sredine 2002 god. Fond Termo-modernizacije nije postigao očekivani uspeh. Razlog za to su bile
komplikovane procedure dobijanja dozvola.
Broj zahteva je značajno porastao od 2003 god. Nakon amandmana na postavljene uslove i nakon
obimnog procesa promocije, kao i usled smanjenja kamatne stope na kredite na 7-8%. Od početka
2010 god. programi su omogućili otplaćivanje oko 220 miliona evra u 15.800 projekata.
2.1.4 Napredak energetske efikasnosti u Litvaniji
Probni program energetski efikasnih zgrada (EEHP)
Litvanija je razvila program modernizacije višeporodičnih stambenih zgrada kroz primenu JESSICA
finansijskog instrumenta. Probni program energetski efikasnih kuća (EEHP) je razvijen između 1996 i
2004 god, a rezultati ovog programa su korišteni da se razvije program koji se trenutno primenjuje
(Program modernizacije višeporodičnih zgrada).
Razmatrana barijera: Pristup finansiranju energetske efikasnosti; Nedovoljni kapaciteti za razvoj
projekta
Tokom trajanja EEHP-a, više od 730 zgrada sa više porodica je obnovljeno u pravcu energetske
efikasnosti kroz zamenu prozora i poboljšanje sistema grejanja. Ovaj projekat je sprovela Centralna
agencija za upravljanje projektom (CPMA). Predloženi su odobravanje kredita sa povoljnim uslovima i
subvencija za do 30% bruto troškova projekta rehabilitacije.
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 30
Rezultati programa
Uspeh programa je bio osrednji, ali su izvučene pouke bile integrisane u stambenu strategiju Litvanije,
koja je nastala kao direktan rezultat EEHP-a.
Program modernizacije višeporodičnih zgrada
U septembru 2009 god. je razvijen nov program novčane pomoći od strane države – Program
modernizacije višeporodičnih zgrada.
Razmatrana barijera: Nedovoljni kapaciteti za razvoj projekta; Pristup finansiranju energetske
efikasnosti; Pristup finansiranju energetske efikasnosti porodica sa niskim primanjima
Podrška je uključivala novčanu pomoć za pripremu tehničke dokumentacije i nadgledanje radova u
iznosu i do 100% troškova do 2014 go, i 50% troškova nakon 2014 god; za potrebe uvođenja mera
efikasnosti do 20% troškova; 100% podrške za porodice sa niskim primanjima i dugoročni kredit sa
kamatnom stopom od 3%. U ovaj program su uključeni vlasnici stanova, osiguravajuće kuće za
stambene kredite i Agencija za stambeni i urbani razvoj.
Približno 2/3 budžeta se obezbeđuje kroz Evropske strukturalne fondove (137,5 miliona evra), a
1/3 kroz državni budžet (65 miliona evra).
Rezultati programa
Program je i dalje u toku.
2.1.5 Estonija
Program renoviranja zgrada
Program renoviranja je započeo u junu 2009 god. Ovaj program se finansira iz revolving fondova, što
znači da postoji mogućnost njihovog ponovnog korištenja. Finansiranje obezbeđuje ERDF, koji
doprinosi sa 17 miliona evra; Razvojna Banka Saveta Evrope (CEB), koja doprinosi sa 29 miliona
evra; i država koja doprinosi sa 15%. Ovim fondovima upravlja KredEx.
Razmatrana barijera: Pristup finansiranju energetske efikasnosti; Nedovoljni kapaciteti za razvoj
projekta; Podizanje nivoa svesti
Mere energetske efikasnosti i radovi na sveobuhvatnom renoviranju se podržavaju kroz kredite sa
niskim kamatama. Stambena udruženja traže kredite od izabranih poslovnih banaka, a KredEx
podržava takve kredite.
Novčana pomoć od strane države su obezbeđenje i za energetske revizije, ekspertska mišljenja i
procene, dizajne i podizanje nivoa svesti među stanarima. Ova vrsta pomoći pokriva troškove za i do
35% radova.
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 31
Rezultati programa
U periodu između početka programa i kraja 2011 god, 364 ugovora u vrednosti od 32 miliona evra je
potpisano za potrebe zgrada sa više porodica. Program je naišao na neke probleme tokom primene,
koje su se uglavnom odnosile na pripremu dokumentacije i nespremnost krajnjih korisnika da prihvate
kredit.
2.1.6 Bugarska
Fond Bugarske za energetsku efikasnost
Ovaj fond je obrazovan zajedno sa zakonom o energetskoj efikasnosti u Bugarskoj 2005 god. kao
mehanizam finansiranja baziran na tržištu kako bi se podstakao veliki porast ulaganja u energetsku
efikasnost u Bugarskoj i to kroz razvoj samoodrživog mehanizma finansiranja baziranog na tržištu koji
može da obezbedi održiva i i sve veća smanjenja efekta staklene bašte bez oslanjanja na državne
subvencije.
Početni kapital ovog fonda je približno 15 miliona američkih dolara koji obezbeđuje Svetska banka
(GEF), vlade Austrije i Bugarske i privatni donatori. On nudi namenske kreditne linije energetske
efikasnosti, delimične kreditne garancije i garancije portfelja.
Razmatrane barijere
› Pristup finansiranju energetske efikasnosti za državni i privatni sektor;
› Projektovani visoki rizik ulaganja u energetsku efikasnost;
› Visoki troškovi transakcija početnih ulaganja u enregetsku efikasnost
› Nedovoljna industrijska podrška za energetsku efikasnost .
Rezultati programa
Fond je bio prilično uspešan, najvećim delom zahvaljujući svojoj fleksibilnosti kada je reč o
finansijskim proizvodima koje nudi i svojoj specijalizovanoj tehničkoj pomoći u svrhu podrške razvoju
projekata energetske efikasnosti. Ovaj fond je pokazao kako se transformacija tržišta može postići
zahvaljujući jednom takvom namenskom fondu, a da se na lokalne finansijske institucije može
pozitivno uticati kroz namenski EE fond koji može da potvrdi sposobnost i mogućnost finansiranja
energetske efikasnosti.
Ovaj fond je u periodu od 2005 do 2012 god. finansirao projekte energetske efikasnosti u iznosu od
55 miliona američkih dolara i to za sledeće:
› Projekte za obezbeđivanje 39,4 miliona američkih dolara za kredite za potrebe projekata
energetske efikasnosti (143 projekata, od kojih se oko 80% odnosi na zgrade).
› Projekte za obezbeđivanje 4 miliona američkih dolara za delimične kreditne garancije
(3 projekta).
› Projekte za obezbeđivanje 11,6 miliona američkih dolara za garancije portfelja (29 projekata).
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 32
2.2 IZVUČENE POUKE
Ovaj odeljak se odnosi na izvučene pouke kroz programe finansiranja energetske efikasnosti koji su
bili prezentovani u odeljku 2.1 i drugim programima razvijenim u evropskim zemljama.6
› Agencija za sprovođenje i mehanizmi sprovođenja treba da budu na određenom mestu kako bi
se maksimalno povećala brzina primene programa i isplate fondova. Potrebno je određeno
vreme za razvoj novih programa i potpuno nove javne ili kvazi-javne organizacije možda nisu u
mogućnosti da u potpunosti razviju kanale za distribuciju. Ovi programi na najbolji mogući način
moraju da iskoriste industrijsku podršku energetskoj efikasnosti i zadužiti već postojeće učesnike
na tržištu, kao što su poslovne banke, komunalna preduzeća i prodavci opreme.
› Neophodna je dugoročna posvećenost programu, propraćena jasnom strukturom upravljanja,
definisanjem odgovornosti i transparentnim aktivnostima kako bi se osigurao uspeh. Ovi
programi treba da budu međusobno povezani i da se nadograđuju jedan na drugi.
› Monitoring projekta i procedure verifikovanja treba da se prilagode ciljanom tržištu. Elementi kao
što su nivo mera uštede, pristup tehničkoj podršci za klijenta i drugo, treba da se odrede na
osnovu procena isplativosti kako bi se maksimalizovao efekat programa na svaku jedinicu
uloženih fondova.
› Olakšice treba da budu prilagođene tržištu i da jasno ukazuju na kretanje tokom vremena ka
potpuno komercijalnom finansiranju. Vrsta olakšica treba da bude u skladu sa ciljevima
programa (npr. u Srbiji smanjenje poreza ne treba da se koristi u svrhu promovisnja energetske
efikasnosti, jer je porez na imovinu za stambeni sektor nizak ili ne postoji u oblasti zgrada javnog
sektora).
› Svako pojedinačno tržište je jedinstveno i razlikuje se u odnosu na drugo. Primena naprednih
instrumenata naprednih tržišta verevotano ne bi funkcionisala na tržištu u razvoju kao što je
tržište Srbije, jer oni zahtevaju određeni nivo sposobnosti institucija i određeni nivo zrelosti
industrijske podrške energetske efikasnosti i lokalnih banaka.
6 Finansiranje energetske efikasnosti: Obrazovanje veze između finansiranja i primene projekta, JRC Evropske komisije, maj
2010 god
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 33
2.3 REZIME MEĐUNARODNOG ISKUSTVA U UKLANJANJU BARIJERA
Tabela 15: Rezime međunarodnog iskustva u oblasti uklanjanja barijera
Sektor Barijere u Srbiji Uklanjanje barijera Zemlje koje se uzimaju kao primer
Stambeni Neadekvatan zakon za Skupštine stanara
Novi propisi Španija, Baltičke zemlje.
Korisnici preferiraju povoljnije proizvode
Strogi propisi za uklanjanje proizvoda energentske efikasnosti niskog kvaliteta
EU propisi koji se odnose na upotrebu sijalica
Nespremnost Skupština stanara da donese odluku da pokrene proces renoviranja
Novi propisi i podizanje nivoa svesti
EU propisi, pre svega u Baltičkim zemljama i mreži energetskih agencija
Visoke kamatne stope i brojni drugi bankovni troškovi
Nulta ili niska kamatna stopa na kredita za projekte energetske efikasnosti
Fond Termo-modernizacije u Poljskoj i KfW program u Nemačkoj
Problemi kreditne sposobnosti domaćinstava
Krediti sa niskom kamatnom stopom koje podržavaju i/ili sponzorišu javni fondovi: fondovi delimičnih garancija za kredite i fondovi kreditnih rezervi
Fond Temo-modernizacije u Poljskoj, KfW program, Fond Bugarske za EE
Javni Budžetsko planiranje javnog sektora ne dozvoljava opštinama da održavaju svoj osnovni budžet nekoliko godina nakon projekta energetske efikasnosti
Novi propisi za opštinsko računovodstvo
Na primer, u Češkoj zakon podržava pravo PPEU-a da naplaćuje sve što je vezano za uštedu energije svojih klijenata. U Mađarskoj, lokalna vlada koja ima ugovor sa PPEU-om može da zamrzne troškove njihove energije u budžetu.
Nizak stepen zainteresovanosti javnih ustanova da primenjuje projekte energetske efikasnosti.
Novi propisi kojima bi se javne institucije obavezale da primenjuju projekte energetske efikasnosti
Primena Evropske direktive energetskog učinka zgarad u Francuskoj i Nemačkoj.
Ograničenja ustanova javnog sektora da obezbede zalog
Razvoj ili saradnja sa finansijskim ustanovama koje su sposobne da predvide rizik
KfW u Nemačkoj, Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj
Komercijalni Podeljene olakšice za iznajmljenu zgradu – stanodavac je odgovoran za popravke, ali stanari plaćaju račune za struju
Novi propisi kojima bi se javne institucije obavezale da primenjuju projekte energetske efikasnosti
Primena Evropske direktive energetskog učinka zgarad u Francuskoj i Nemačkoj.
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 34
Sektor Barijere u Srbiji Uklanjanje barijera Zemlje koje se uzimaju kao primer
Komercijalni sektor ne nalazi energetsku efikasnost atraktivnom
Novi propisi kojima bi se javne institucije obavezale da primenjuju projekte energetske efikasnosti
Primena Evropske direktive energetskog učinka zgarad u Francuskoj i Nemačkoj.
Pozajmljivanje je usled visokih kamatnih stopa i zahteva zaloga neatraktivno
Krediti sa niskim kamatnim stopama koje podržavaju i/ili sponzorišu javni fondovi
Fond Termo-modernizacije u Poljskoj
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 35
3 OPCIJE SPROVOĐENJA
Kako bi se ostvario pun potencijal uštede energije na tržištu Srbije, biće neophodno da se primenjuju
ne samo programi podsticaja, već pravne i institucionalne inicijative i incijative za podizanje svesti i
kapaciteta zgrada sa ciljem da se pokrene energetski efikasno tržište.
Kako što se pokazalo na međnarodnom tržištu u poslednjih 20 godina, postoje velike mogućnosti za
efikasno uklanjanje tržišnih barijera energetske efikasnosti. Ove opcije se kreću od tradicionalnog
davanja novčane pomoći, koja dooprinosi pokretanju transformacija tržišta, do složenih finansijskih
programa koji se oslanjaju na komercijalno finansiranje kako se tržište razvija.
Slika 2 ilustruje postepeni razvoj ovih finansijskih šema kako tržište dostiže zrelost. Ovakva
reprezentacija može da varira u zavisnosti od toga da li na tržište gledamo iz ugla nacionalne vlade,
lokalne samouprave ili nekog privatnog sektora. Ove finansijske šeme je takođe moguće kombinovati
na gotovo neograničen broj načina (npr. novčanu pomoć sa energetskim fondom ili energetski fond sa
programom sa delimičnom garancijom).
*Commercial Financing – komercijalno finansiranje; Public Financing – Javno finansiranje; Advance Commercial Financing through PPEU- Napredno komercijalno finansiranje putem PPEU-a; Credit or Risk Guarantees- Kreditne garanecije ili garancije rizika; dedicated Credit Lines – Namenske kreditne linije; Energy Efficiency Funds – Fondovi energetske efikasnosti; Capital Budget (Public Sector)– Investicioni plan (Javni sektor); Grants – Novčani pokloni; More Sustainable – Više održivo; Less Sustainable – Manje održivo; Public Sector - Javni sektor; Residential Sector – Stambeni sektor; Commercial Sector – Poslovni sector;Not Available – Nije dostupno, Available – Dostupno; Very Rare – Veoma retko; Limited
7 – Ograničeno
Slika 2: Razvoj mehanizama finansiranja, od novčane pomoći do komercijalnih šema8
Različiti pristupi se uspešno primenjuju na različitim tržištima kao što je to ilustrovano u Tabeli 16.
7 Ne odnosi se na barijere energetske efikasnosti
8 Izvor: Inspirisano “Analizom potencijalnih mehanizam finansiranja za implementaciju Nacionalnog EE programa u javnim
zgradama u BJR Makedoniji 2012-2018” Svetska Banka, 2012.
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 36
Tabela 16: Uspešna primena različitih programa finansiranja
Mehanizam finansiranja
Zemlja Barijere koje nije bilo moguće ukloniti
Prednosti Mane
Napredno komercijalno finansiranje kroz PPEU
Kina Ušteda energije (1998), Hrvatska, Hrvatska Elektroprivreda (HEP) PPEU EE (2003), Kina Shandong EE (2012), Ukrajina PPEU finansiranje (1998 – Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD)), Filipini (2009 – Azijska banka za razvoj (ADB))
Nedovoljno visok nivo svesti i tehničkih sposobnosti vlasnika zgrada.
Ograničene sposobnosti u okviru LFI da se identifikuju i procene projekti energetske efikasnosti.
Ubrzavanje izgradnje kapaciteta za integrisanog pružaoca usluga energetske efikasnosti.
Spremni da dozvole bolju analizu rizika projekta energetske efikasnosti.
Neophodna je promena zakona i procedura u javnom sektoru kako bi se omogućio pristup PPEU.
Neophodan je akcionar finansijski sposoban da pokrene PPEU.
Neophodno je vreme da se uspostave snažne PPEU industrije ili nacionalni PPEU.
Kreditne garancije i garancije rizika
Letonija 2001, Kina ušteda energije II (2002), Filipini (2004), Tunis EE program industrijskog sektora (2004), HCEEF, Komercijalizovanje finansiranja energetske efikasnosti (CEEF), Kina Finansiranje energetske efikasnosti putem infostana (CHUEE) (1997, 2002, 2006 – Međunarodna finansijska korporacija (IFC)), Fond Bugarske z a energetsku efikasnost (2005)
Pretpostavljeni rizik projekta od strane bankovnog sektora.
Prevelik zalog.
Spremnost da se olakša pristup finansiranju organizacijama koje ne žele da ulože visok zalog.
Mogu se pokazati kao nedovoljne da se podigne potreba za projektom finansiranja energetske efikasnosti.
Namenske kreditne linije
Indija RE II (1998), Kina EE finansiranje I & II (2006, 2010), Turska privatni sektor RE & EE (2009), Tunis EE (2009), Bugarska EBRD (2005-2012)
Mogu da doprinesu da se smanji trošak transakcije ukoliko se proces pojednostavi.
Ograničene mogućnosti u okviru LFI da se identifikuju i procene EE projekti.
Mogu da doprinesu da se umanje kamatne stope ukoliko se koristi izvor finansiranja po boljoj stopi od onih koje nude srpske banke.
Mogu da obezbede namensko finansiranje energetske efikasnosti.
Zahtevaju početnu finansijsku podršku Međunarodne finansijske instituije (MFI) kako bi se mogle ciljati barijere Finansiranja energetske efikasnosti.
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 37
Mehanizam finansiranja
Zemlja Barijere koje nije bilo moguće ukloniti
Prednosti Mane
Fondovi energetske efikasnosti
Program renoviranja Kredex Estonija (2009), Eco Fund Slovenija (2012), Fond Bugarske za energetsku efikasnost (2005), Tamil Nadu Urbani razvoj II u Indiji (1999), Energetska efikasnost u Rumuniji (2002), Energetska efikasnost u Urugvaju (2004), Energetska efikasnost u Jermeniji (2012)
Mogu da pomognu da se smanji trošak transakcije ukoliko se proces pojednostavi.
Očekivani rizik projekta može bolje da se proceni uz pomoć specijalizovanog tima.
Ograničen kapacitet u okviru LFI da se identifikuju i procene projekti energetske efikasnosti.
Može da smanji kamatne stope ako se koristi finansijski izvor sa boljom kamatom od one koju nude srpske banke.
Dozvoljavaju finansiranje projekta koje bi tradicionalni bankarski sektor odbio kao isuviše rizično ili teško za procenu.
Zahteva se identifikacija menadžera fonda sa snažnim finansijskim i tehničkim mogućnostima.
Kapitalni budžet (Javni sektor)
Udružena evropska pomoć za održive investicije u gradovima (JESSICA) u Litvaniji, Ukrajini kroz energetsku efikasnost javnih zgrada Kijeva (1999)
Tradicionalni pristup finansiranja izgradnje od strane vlade.
Lak je za primenu jer se koriste postojeće procedure dodeljivanja kapitalnog budžeta.
Ograničen budžeat. energetska efikasnost nije najviši prioritet pa je potrebna podrška politike.
Novčana pomoć
Nacionalni program štednje energije u Mađarskoj (2002), Fond termo-modernizacije u Poljskoj (1998).
Moguće je umanjiti visoke troškove transakcije.
Napraviti projekat energetske efikasnosti atraktivnijim za vlasnika zgrade.
Smanjenje potrebe za finansiranjem i visokim kamatnim stopama i zalogom koji idu sa tim.
Lako za primenu.
Može da pomogne da pokrene transformaciju tržišta.
Nije održiv pristup.
Zahteva budžet iz vladinog trezora ili novčanu pomoć iz drugih izvora.
Uprkos visokom tehničkom potencijalu energetske efikasnosti u stambenom sektoru, ukupan nivo
investicija u energetsku efikasnost u Srbiji ostaje nizak, a prethodno pomenute barijere su glavni uzrok
toga. Preporuka za odgovarajuće finansiranje i programe podrške za energetsku efikasnost mogu
povećaju investicije u energetsku efikasnost i da proizvedu pozitivnu tržišnu aktivnost. Izbor
odgovarajućeg programa podrške za određeno tržište zavisi od čitavog niza faktora – pravnog okvira i
politike vlade, zrelosti tržišta i odgovarajućih učesnika na tržištu, cena struje, ciljanih sektora itd. U
kontekstu srpskog tržišta, neke opcije isporuke ne mogu uspešno da se primene, ili makar ne mogu u
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 38
ovom trenutku (npr. obimna podrška kroz novčanu pomoć, podrška budžeta, sistem otplate kroz
buduća umanjenja računa za struju itd.)
Analiza generičkih barijera i onih specifičnih za Srbiju i revizija prethodnih uspešnih rešenja u drugim
državama za slične barijere je dovela do niza opcija koje mogu da se primene u Srbiji. Tabela 17
prikazuje opcije koje smo revidirali i odbacili kao neodgovarajuće u ovom trenutku.
Tabela 17: Revidirane i odbačene opcije sprovođenja
Finansijski mehanizmi koji su procenjivani Razlog za odbacivanje opcije kao neprimenjive u Srbiji
PPEU finansiranje - PPEU industriji nedostaje iskustva
- Pravni okvir ne promoviše EPC u javnom sektoru
- PPEU-i su finansijski slabi
Kapitalni budžet za finansiranje javnog sektora - Dostupni samo ograničeni javni fondovi
Krediti sa subvencionisanim kamatnim stopama
- Veoma ograničen pristup finansiranju kroz novčanu pomoć
- Nije održivo
Finansiranje kroz državne garancije kao sredstvo ublažavanja rizika
- Nije održivo
- Ne-tržišni pristup (ne postoji odgovarajuća dodela rizka)
Novčana pomoć za pripremu projekta - Finansiranje putem novčane pomoći je jako ograničeno.
Verujemo kako se opcije navedene ispod najbolje uklapaju u kontekst tržišta, s obzirom ne samo na
postojeće barijere, već i postojeće pokretače na tržištu, pravni okvir i vladine prioritete.
Tabela 18: Odobrene opcije sprovođenja
Ocenjeni mehanizmi finansiranja
P-1: Javni revolving fond koji se otplaćuje kroz Državne finansijske institucije (DFI)
P-2: Fond energetske efikasnosti kao nezavisno telo koje obezbeđuje kredite i druge finansijske mehanizme
P-3: Decentralizovan model finansiranja energetske efikasnosti
R-1: Finansiranje energetske efikasnosti bazirano na JPSU-u sa otplatom preko računa za struju
R-2: Individualne kreditne linije energetskog finansiranja za porodice sa niskim primanjima sa konvertibilnom garancijskom olakšicom
C-1: Finansijske olakšice
C-2: Garancijske olakšice
3.1 OPCIJE ZA JAVNI SEKTOR
Za potrebe javnog sektora su razvijena tri programa, od kojih svaki pojedinačno pristupa finansiranju
energetske efikasnosti javog sektora iz drugog ugla. Iako imaju isti krajnji cilj, ovi programi ipak
pokušavaju da ga ostvare fokusirajući se na različite probleme. Prvi pristup koristi centralizovane
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 39
(kontrolisane od strane vlade) programe otplate javnih fondova pomoću neke od državnih institucija.
Drugi pristup nudi alternativno rešenje i sprovodi se uz pomoć nezavisnog tela koje deluje samo i nudi
jedan fleksibilniji (prilagođen potrebama) pristup kako bi se odgovorilo finansijskim potrebama javnog
sektora. Treći pristup se oslanja na decentralizovan program (na opštinskom nivou), kojim se
primenjuje niz različitih modela pri čemu centralna vlada služi samo kao vodič.
3.1.1 Opcija P-1: Javni revolving fond koji se otplaćuje putem Državne finansijske institucije (DFI)
Ciljevi i rasprostranjenost programa
Cilj ovog fonda je da omogući javnom sektoru da uzima kredite iz budžeta. On obezbeđuje
finansiranje energetski efikasne rekonstrukcije infrastrukture u zgradama (osvetljenje, GVK, grejanje,
hlađenje i topla voda). Ovaj fond proširuje mogućnost finansiranja i na tela javnog sektora. Fond treba
da funkcioniše širom zemlje i da obezbeđuje jednak pristup fnansiranju. Ciljani klijenti se uopšte uzev
mogu podeliti na dve kategorije:
› Zgrade u vlasništvu centralne vlade;
› Zgrade u vlasništvu lokalne vlade (grada i opštine) u koje spadaju i opštinske zgrade uslužnih
delatnosti, domovi zdravlja, osnovne i srednje škole.
Od projekata se zahteva da ispune ili nadmaše tekuće standarde enrgetske efikasnosti u zgradama.
Cilj fonda je da se prevaziđu neke od većih barijera javnog sektora kao što su:
› Nedovoljno interesovanje javnog sektora da uvede merni sistem daljinskog grejanja – Ovo će
biti podignuto na viši nivo kroz specifične zahteve mehanizma finansiranja da sve zgrade koje
učestvuju u programu treba da podležu merenju i da pristanu da prihvate obračun na osnovu
realne potrošnje. Inkorporiranje ovakvog zahteva u program će ubrzati obračun zasnovan na
merenju za zgrade koje su nadograđene u tom smislu.
› Svest upravnika zgrada i operatera o energetskoj efikasnosti – Program će sadržavati
komponetu za komunikaciju i kapacitet zgrade kao svojevrsnu podršku upravnicima tokom
razvoja i primene projekata energetski-efkasnosne obnove zgrade.
› Visoka komercijalna kamatna stopa - Program će se baviti barijerom tako što će u početku
obezbeđivati samo fondove sa kamatnom stopom ispod realne putem neke državne finansijske
institucije. U budućim fazama programa, privatne lokalne kompanije mogu biti uključene u
pozajmljivanje iz fonda javnog sektora. Na ovaj način će doprinos kroz fondove sa kamatnom
stopom ispod realne biti postepeno smanjen kako bi se prilagodio program pozajmljivanja
komercijalnim uslovima tržišta.
› Ograničenja zaduživanja javnog sektora – Finansiranje putem ovog programa će se odraziti na
kapacitet zaduživanja u telima javnog sektora, jer dolazi direktno od vlade Srbije.
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 40
Očekuje se da se fond povećava na osnovu jednog od najznačajnjih pokretača na tržištu – potrebom
za renoviranjem zgrada u javnom sektoru – što se jasno pokazalo Projektom Svestske banke za
energetsku efikasnost u Srbiji (PEES). Smanjenja u upotrebi toplotne enrgije u zgradama će se
odraziti i na smanjenje količine grejanja predviđene iz postojećih ili planiranih toplana ili kotlarnica za
potrebe zgrada koje su priključene na sistem gradskog ili opštinskog grejanja. Smanjenje 1 kW po m2
u grejanju će zahtevati prosečno ulaganje od 274 evra u javne zgrade. Kada se uzme u obzir 80%
efikasnosti u dostavljanju9, ovo će predstavljati smanjenje od 329 evra po kW u okružnim toplanama.
Izbegavanje ovog troška može da se poredi sa troškom povećanja kapaciteta gradske mreže grejanja
koji se kreće od 120 do 200 evra po kW (ovo je samo prosečan trošak jedne kotlarnice). Prema tome,
u zavisnosti od konfiguracije gradske mreže grejanja i geografske distribucije dodatnog grejanja u
budućnosti, jednim delom obnova zgrada za potrebe toplotne energije će najverovatnije eliminisati
značajan deo budućeg povećanja kapaciteta gradskog sistema grejanja.
Institucionalni aranžmani10
Jedinica za upravljanje i razvoj projekta (PDMU) će biti oformljena u jednom od ministarstarstava ili
postojećih vladinih agencija.
Kandidati su Ministarsrstvo građevine i urbanizma i Ministarstvo za regionalni razvoj, državna
administracija i lokalna samouprava. PDMU će biti odgovorna za primenjivanje, upravljanje,
nadgledanje i procenjivanje projekta. Ona će ujedno i da prilagođava program u skladu sa zahtevima
javnog sektora. PDMU će i da:
› Podržava klijente javnog sektora da razvijaju i konkurišu za dobre projekte;
› Procenjuje predloge za projekte koje podnose klijenti javnog sektora;
› Prekvalifikuje izvođače radova, snabdevače i inženjere;
› Obezbedi Tehničko odobrenje parametara projekata energetske efikasnosti;
› Koordinira sa srpskim Ministarstvom finansija (MF) i Državnim finansijskim institucijama (DFI) za
finansijske potrebe programa.
Državna finansijska institucija ili Ministarstvo finansija će biti zadužena za finansijsko upravljanje i
administraciju programa i isplatu klijenata. Nakon što Jedinica za upravljanje i razvoj projekta potvrdi
da projekat ispunjava uslove za finansiranje u okviru programa, državna finansijska institucija ili
Ministarstvo finansija će doneti odluku da li da finansira projekat ili ne. Kako bi se smanjio rizik po
lokalne banke, MF smanjuje otplatu kredita zahvaljujući budžetskim dodelama tela iz javnog sektora
kada se kredit otplati, a MF će direktno plaćati lokalnoj banci (putem aranžmana DFI).
9 Ovaj procenat uključuje gubitke toplotne energije i predstavlja procenu pošto zvanične cifre nisu dostupne. Curenja u
sistemu nisu uključena pošto ona neće biti umanjena reduciranjem potrebe krajnjih korisnika za grejanjem. 10
Ideja za ovu opciju je inspirisana makedonskim modelom poboljšanja opštinskih usluga koji je finansirala Banka za rekonstrukciju i razvoj IBRD (http://www.worldbank.org/projects/P096481/municipal-services-improvement?lang=en)
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 41
Klijenti javnog sektora će imati slobodu da biraju zgrade na koje ciljaju i da ih uklapaju u predloge za
projekte, koji će potom slati PDMU na odobrenje. U fazi implementiranja klijenti javnog sektora kupuju
usluge energetske efikasnosti u skladu sa već postojećim zakonima o nabavkama. Od njih se očekuje
međutim da postignu određeni prag ostvarivanja energetske efikasnosti nakon implementacije
projekta.
Project Development &
Management Unit
Public Financing Institution/
Ministry of Finance
Public Sector
Clients
Project Financing
Approval of ProjectsIFI Financing
Loan
Project Evaluations
Program
Management
*Approval of Projects - Odobravanje projekta ; Public Financing institution/Ministry of Finance – Državna finansisjska institucija/Ministarstvo finansija; Loan – Kredit; IFI Financing - Finansiranje iz Međunarodne finansijske institucije; Project financing – Finansiranje projekta; Project Development & Management Unit – Jedinica za razvoj i upravljanje projektom; Program Management – Upravljanje programom; Project Evaluations – Procene projekta; Public Sector Clients – Klijenti javnog sektora
Slika 3: Institucionalni aranžmani
Odgovornosti
JRUP
JRUP je odgovorna za celokupnu administraciju, upravljanje, monitoring i procenu programa.
Značajno iskustvo koje je dobijeno preko PEES projekta Svetske banke za pripremanje standardne
konkursne dokumentacije koji su u skladu sa nacionalnim zakonom i procedurana za nabavke će biti
prednost koju treba uzeti u obzir tokom razvoja programskih procedura. Jedna od pouka iskustva sa
PEES -om jeste da je ponekad teško dobiti odobrenje za upravljanje objektom od strane lokalne
samouprave za standardnu konkursnu dokumentaciju jer se ponekad plaše da će tako isključiti lokalne
izvođače radova iz predloženih ugovora i tako dovesti do smanjenih privrednih rezultata na nivou
regiona za implementirane projekte. Preporučuje se da se standardne konkursne procedure i
karakteristike opreme koja se navodi u tim dokumentima rasporede unapred kako bi lokalne
kompanije dobile na vremenu da prilagode buduće ponude za izgradnju.
JRUP će biti odgovorna i za podršku na licu mesta klijentima javnog sektora, uključujući i nadgledanje
razvoja projekta, podršku u procesu nabavke za izvođače radova i kapacitet zgrada. JRUP će izdavati
i tehnička odobrenja za projekte, pre nego što DFI/MF revidiraju i odobre projekte.
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 42
JRUP neće preuzeti odlučivanje o tome koje zgrade treba predložiti za finansiranje. Naprotiv, ona će
pružati podršku po potrebi. Ona će i da razvija i širi kampanje za diseminaciju informacija i podizanje
svesti u svojim regionima.
DFI/MF
DFI/MF je odgovorno za finansijsko odobravanje predloga projekta (nakon što su dobili tehničko
odobrenje od JRUP da ispunjavaju uslove). DFI/MF će obezbediti finansiranje projekta. Nakon što
fondovi budu otplaćeni, MF će preduzeti korake da smanji budžet tela javnog sektora kroz godišnje
otplaćivanje investicija energetske efikasnosti koje dospevaju. Neće biti kretanja sredstava od klijenata
ka DFI/MF. Ova operacija poravnjavanja MF-a će pojednostaviti finansijski aspekt programa. Klijenti
će biti u mogućnosti da finansiraju energetsku efikasnost u svojim zgradama, a njihovi budući budžeti
će biti umanjeni za godišnju sumu otplate investicije. Međutim, kako će troškovi energije klijenata
takođe biti umanjeni nakon projekta, efektivni fondovi koje će klijenti imati na raspolaganju u okviru
svojih budžeta će ostati isti. Na neki način, projekti će se isplatiti od ušteda.
Potencijal za uključivanje privatnog sektora
JRUP ima samo administrativnu i koordinativnu ulogu u programu. Sve ostale aspekte pokrivaju
učesnici na tržištu iz privatnog sektora. Privatni sektor će biti uključen na više nivoa:
› Razvoj projekta koji uključuje razvoj energetskih revizija, sertifikacije zgrada, projektnog dizajna,
itd. će implementirati kompanije privatnog sektora.
› Implementaciju i dodeljivanje projekta takođe sprovode privatne kompanije. Nekoliko tehničkih
aspekata ovog programa koji se odnose na izolaciju zgrade se dobro uklapaju u postojeće
propise o energetskoj efikasnosti u zgradama i o uslovima, sadržaju i načinu izdavanja
sertifikata o rezultatima energetske efikasnosti za zgrade. Ovi propisi sadrže i specifične zahteve
za superviziju na terenu tokom izgradnje. To podrazumeva da će profesionalci već posedovati
veštine neophodne za analizu, dizajn i implementaciju programa kao što je ovaj.
› Monitoring projekta – kako bi se potvrdilo da ušteda ima kontinuitet, kompanije privatnog sektora
(energetski revizori ili drugi relevantni profesionalci) mogu da vrše monitoring projekta za vreme
trajanja kredita. Na ovaj će način promovisati odgovarajuće protokole održavanja, identifikovati
potencijalne defekte u konstrukciji i osigurati da JRUP-e, MF i DFI dobijaju pouzdane podatke u
vezi sa učinkom programa.
Inovativni aspekt programa je da će isplata izvođačima radova biti u vezi sa rezultatima projekta.
Izvođači radova će dobijati bazičnu isplatu (npr. 60-70% od vrednosti ugovora) za dodeljivanje
postprojektnog testa energetske efikasnosti. Preostalih 30% isplate će dobijati u narednih 1-3 godine u
zavisnosti od razultata projekta koji su implementirali. Podsticaj za izvođače radova da prihvate
ovakav način isplate, a ne neki tradicionalni, je činjenica da se od programa očekuju i značajna
ulaganja u javni sektor.
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 43
U prelaznom periodu, ovakav pristup više usmerava izvođače da predlažu specifične mere koje se
biraju na osnovu koristi projekta za vreme njegovog trajanja, a ne na osnovu unapred određenih
troškova, a potom i da prihvataju plan isplate od kojeg se najmanje 50% zasniva na uštedi stvarne
energije.
Raspodela rizika
Finansijski rizik programa je marginalan, jer uključuje samo tela javnog sektora. MF će automatski
smanjiti budžet finansiranih klijenata javnog sektora za iznos godišnje otplate projektne investicije.
Ova umanjenja će i otplatiti kredit koji obezbeđuje DFI.
Kretanje sredstava
Central project
Development &
Management Unit
Public Financing Institution/
Ministry of Finance
Public Sector
Clients
Project FInancing
EE Loan
Technical Assistance Support
IFI
Financial Support
for the operation of the PDMU
*Public Financing Institution / Ministry of Finance - Državna Finansijska institucija / Ministarstvo finansija; EE Loan – EE kredit; IFI – MFI; Financial Support for the operation of the PDMU - Finansisjska podrška za JRUP; Central Project Development & Management Unit - Centralna jedinica za razvoj i upravljanje; Technical Assistance Support – Tehnička podrška; Public Sector Clients – Klijenti javnog sektora; Project Financing – Finansiranje projekta
Slika 4: Opcija P-1 – Kretanje sredstava
Program će biti finansiran putem javnih (možda i privatnih u budućnosti) izvora finansiranja. MFI-ije će
spojiti fondove sa onima od MF i DFI-ija. Ovi fondovi će biti isplaćeni klijentima javnog sektora za
finansiranje projekta, i odobeni od strane JRUP i DFI/MF-a.
Ključni rizik za ovaj program je održivost. U svojoj trenutnoj strukturi se oslanja samo na javne
fondove. Dok ovo za sada služi svrsi (da pokrene tržište energetske efikasnosti u javnom sektoru) u
budućnosti, program treba restrukturirati i komercijalizovati kako bi se što je moguće više otkupile
finansije privatnog sektora.
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 44
3.1.2 Opcija P-2: Fond energetske efikasnosti kao nezavisno telo koje obezbeđuje kredite i druge mehanizme finansiranja
Ciljevi i rasprostranjenost programa
Ovaj fond će imati slične ciljeve kao fond koji se nudi putem DFI gore .Jedina rezlika je što bi se ovaj
fond oformio kao samostalno telo, čiji je osnovni cilj održivost poslova. Kada se uspostavi kao
nezavisna organizacija, fond će poslovati kao pravno telo, bez da utiče na finansijsko tržište. Druga
prednost je što će obezbediti fleksibilnije finansiranje proizvoda energetske efikasnosti u odnosu na
opciju P-1 i u poređenju sa poslovnim bankama. U zavisnosti od zahteva i dinamike tržišta, ovaj fond
može da obezbedi kredite energetske efikasnosti sa dužim efektima ili opuštenijim finansijskim
uslovima, delimičnim kreditnim garancijama ili drugim proizvodima koji oponašaju zalog i smanjuju
rizik.
On će biti u mogućnosti i da obezbedi finansije prilagođene kompanijama koje primenjuju Sporazum o
energetskim uslugama (ESA) u javnom sektoru.
U opciji P-1, finansiranje mora da se odvija na standardizovan način, u skladu sa poslovnim modelom
lokalne banke. U opciji P-2 finansiranje ESA-e je jedan inovativan način da se obezbede fondovi
projektata energetske efikasnosti u Srbiji. Ovakvo finansiranje obezbeđuje nekoliko prednosti:
› Funkcioniše sa ograničenim kapacitetima zaduživanja tela javnog sektora. Slično drugim
zemljama u regionu (Makedoniji, Bugarskoj) ESA se tretira kao ugovorna obaveza, a ne kao
dug. Ovim se omogućava tda tela javnog sektora više „pozajmljuju“ i da vraćaju dug koristeći
ostvarenu uštedu, a da pri tom ne opterećuje sopstveni budžet.
› Pomaže da se prikupe sredstva PPEU industrije i one koja je bazirana na rezultatima za
izvođače radova energetske efikasnoti.
Još jedna prednost ovakvog fleksibilnog fonda je ta što može da se prilagodi različitim
administrativnim mogućnostima različitih tela javnih sektora. Fond će obezbediti tehničku podršku
potrebnu telima javnog sektora u zavisnosti od njihove sposobnosti da razvijaju projekte energetske
efikasnosti. Ovo će omogućiti da manje opštine sa ograničenim kapacitetom za razvoj projekta imaju
isti pristup finansiranju kao i klijenti javnog sektora.
Institucionalni aranžmani
Fond će funkcionisati kao samostalna organizacija. Pošto će se fokusirati na finansiranje energetske
efikasnosti u javnom sektoru na strateškom nivou, njime će upravljati vlada Srbije i predstavnici
opština. Svakodnevnim rukovođenjem fonda će se baviti profesionalni upravnik fonda energetske
efikasnosti. Moguće je da se u sve to uključi i MFI-ije (ukoliko obezbede finansijska sredstva) u slučaju
čega će one biti uključene i u monitoring rezultata fonda, ali neće uzimati učešća u njegovom
upravljanju. Pogledaj sliku 5.
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 45
*Government of Serbia – Vlada Srbije; Municipalities – Opštine; Participate in Strategic Management – Učestvuju u strateškom upravljanju; IFIs – MFI-ije; Monitoring – Monitoring; Energz Efficieny Fund – Fond energetske efikasnosti; Day to Day management – Upravljanje dan za danom; Fund Manager – Upravnik fonda; Client 1, 2, 3 – Klijent 1, 2, 3
Slika 5: Opcija P-2 – Institucionalni aranžmani
Odgovornosti
U ovoj opciji, fond igra odgovarajuću ulogu u svim fazama životnog ciklusa projekta. U fazi razvoja
projekta, fond će podržavati klijente javnog sektora da oblikuju svoje projekte na najbolji mogući
način.U fazi finansiranja, on obezbeđuje instrument finansiranja koji odgovara klijentu. U fazi
implementiranja, on kontroliše kvalitet sprovođenja. Kako bi se to sve postiglo, fond mora da ima na
raspolaganju kapacitete za tehničku i finansijsku procenu projekta u okviru kuće. Kako bi se povećao
stepen sprovođenja projekta, ponekad se tehnička procena prepušta trećem licu van kuće, odnosno
nekom kvalifikovanom ekspertu ili konsalting kompaniji.
Uloga vlade će biti da finansira fond i da obezbeđuje stratešku podršku donošenjem zakona kojim će
se promovisati energetska efikasnost u Srbiji. Vlada će i strateški usmeravati aktivnosti fonda na
različite oblasti prioriteta.
Uloga predstavnika opština u fondu će s jedne strane biti da u opštinama u Srbiji širi informacije o
proizvodima koje fond nudi i da s druge strane obezbedi povratnu informaciju o zahtevima finansiranja
energetske efikasnosti u javnom sektoru i o barijarema sa kojima fond treba da se suoči.
IFIs
Government of Serbia
Energy Efficiency Fund
Monitoring
Municipalities
Participate in Strategic Management
Client 1 Client 3Client 2
Fund ManagerDay to day
management
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 46
Mogučnosti uključivanja privatnog sektora
Za razliku od P-1, opcija P-2 će biti model koji će u potpunosti biti zasnovan na učešću privatnog
sektora. Iako će vlada i javni sektor učestvovati u strateškom upravljanju, svakodnevne opercaije
može da sprovodi tim za upravljanje privatnim fondom kako bi se potvrdilo da su odluke u vezi sa
finansijama i pristup u potpunosti komericijalnog tipa. Pošto će fond biti oformljen kao pravno telo,
privatni sektor može da se podstakne i da otplati fondove koje obezbeđuju MFI-ije i Vlada Republike
Srbije.
Kada je reč o razvoju i impementaciji projekta, privatne kompanije će biti uključene u svakoj fazi, tako
što će klijentima obezbeđivati odgovarajuće usluge energetske efikasnosti, kao što su energetske
revizije, tehnički dizajni projekta i njegova implementacija.
Još jedan način da se podrži razvoj PPEU industrije je da podržava izvođače radova da razvijaju i
sprovode projekte energetske efikasnosti javnog sektora koji se zasnivaju na učinku i da finansira
njihovu implementaciju. Na taj način, fond može da otkupi ugovore od njih nakon što projekti neko
vreme budu davali dobre rezultate.
Raspodela rizika
Fond i njegovi investitori će snositi sve finansijske rizike.
Kretanje sredstava
Fond će biti finansiran sa rambursnim i/ili nerambursnim kapitalom koji potiče od investitora iz javnog
sektora (ali potencijalno i privatnog). Na taj način će biti otkupljen dug MFI-ija. Fondovi će biti
obrazovani u različitim finansijskim mehanizmima i isplaćivani klijentima. Fond će primati sredstva od
klijenata iz javnog sektora uglavnom prema osnovici energetske potrošnje.
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 47
*Government of Serbia – Vlada Srbije; Provision of finacing through the government – Obezbeđivanje finansija preko vlade; IFIs – MFI-ije; Provision of direct reimbursible financing – Obezbeđivanje direktnog rambursnog finansiranja; Reimbursible or non reimbursible financing – Rambursno i nerambursno finansiranje; Energy Efficinecy Fund – Fond energetske efikasnosti; Fund Management Fees – Troškovi upravljanja fondom; Fund Manager – Upravnik fonda; EE finnacing and repazment – EE finansiranje I optplata; Client 1, 2, 3 – Klijent 1, 2, 3
Slika 6: Opcija P-2 – Kretanje sredstava
Osnovna snaga fonda će zavisiti od pojedinačnog pristupa finansijskim potrebama svakog klijenta.
3.1.3 Opcija P-3: Decentralizovani finansijski modela energetske efikasnosti
Ciljevi i rasprostranjenost programa
Ovaj program će se fokusirati na implementaciju aranžmana na opštinskom nivou i tako može da
uključi niz modela primenjivanja pri čemu centralna vlada služi kao predvodnik (nudi smernice, ali ne
zahteva određeni pristup). Ovi lokalni modeli mogu da uključuju lokalna komunalna preduzeća,
regionalne investicione fondove (npr. Vojvodine), fondove u vlasništvu opština/PPEU-e, opštinske
JUP-e, itd.
Prednost ovoga je jedan nacionalni program sa više modela koji deluju istovremeno u zavisnosti od
lokalnih zahteva i realnog stanja. Slično kao i u drugim programima, korisnici ovog programa će morati
da se prebace na obračun energije zasnovan na potrošnji.
IFIs
Government of Serbia
Energy Efficiency Fund
Provision of direct reimbursable financing
Reimbursable or non reimbursable financing
Client 1 Client 3Client 2
EE Financing and repayments
Fund ManagerFund Management
Fees
Provision of financing through the government
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 48
Institucionalni aranžmani
Aranžman može da se obrazuje na više različitih načina, u zavisnosti od potreba opštine i investitora,
kao što su:
› Jedinica u okviru neke od JPSU kompanija
› Samostalni program ulaganja u energetsku efikasnost
› JPP (javno-prvatno partnerstvo) sa PPEU-om na lokalnom nivou
› Jedinica u okviru opštine
U zavisnosti od modela, finansiranje se može obezbediti ili preko ESA modela ili direktno. Otplata
može da bude u okviru računa za struju ili nezavisno od njega.
Program može da se finansira preko značajnog broja ulagača:
› Vlada Srbije
› Opštine (za veće opštine)
› Komunalije
› Javno preduzeće za stambene usluge, itd.
Municipal Level Implementation
Prrogram
Client 1 Client 3Client 2
Implementation of EE Projects
IFIs IFIsGovernment of
Serbia
Monitoring
Support
Government of Serbia – Vlada Srbije; IFIs – MFI-ije; Monitoring – Monitoring; Supposrt – Podrška; Minicipal level Implementation Program – Program implementacije na opštinskom nivou; Implementation of EE Projects – Implementacija EE projekata; Client 1, 2, 3 – Klijent 1, 2, 3
Slika 7: Opcija P-3 – Institucionalni aranžmani
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 49
Odgovornosti
Jedinica za sprovođenje i upravljanje projektom koja će imati sledeće odgovornosti:
› Razvoj projekta: raspisivanje tendera lokalnim kompanijama za razvoj projekta (energetske
revizije i dizajni) i naplaćivanje usluga izabranim izvođačima radova;
› Implementacija projekta : Raspisivanje tendera lokalnim građevinskim firmama sprovođenje
projekta i plaćanje troškova investicija;
› Isplaćivanje projekta: povećavanje računa za struju klijenata koji učestvuju u programu prema
dogovorenom planu otplate i monitoring tehničkih rezultata i otplate projekta.
Finansijska procena klijenata javnog sektora će se odvijati u okviru kuće.
Mogućnosti uključivanja privatnog sektora
Privatni sektor može da izvuče korist od decentralizovanog modela na više načina. Pošto se program
sprovodi na lokalnom nivou kroz različite modele, igrači iz privatnog sektora će moći da uzmu učešća
u različitoj meri.
Privatni sektor može biti uključen kroz:
› Sprovođenje energetskih revizija, razvoj dizajna i razvoj druge tehničke dokumentacije za
projekat;
› Obezbeđivanje tehničke procene projekata koji učestvuju u programu;
› Uključivanje u implementaciju, upravljanje ili monitoring P-3 opcije u nekom od regiona;
› Uključivanje u aktivnosti i upravljanje zgradama u okviru projekta nakon njegove implementacije.
Decentralizovani pristup omogućava vladi Srbije da isprobava različite modele u različitim oblastima i
vidi koji daje najbolje rezultate. Kako bi se razvile mogućnosti prateće industrije energetske efikasnosti
i pripremilo tržište za implementaciju energetske efikasnosti na komercijalnoj bazi, P-3 opcija može da
sprovede različite vidove implementacije energetske efikasnosti zasnovane na učinku tako što će
plaćanje izvođačima radova povezati sa rezultatima koji ostvaruju njihovi projekti. Takvo plaćanje
izvođačima radova može da se zasniva ili na osnovici ili na učinku.
U pogledu finansija, poslovne banke, lizing kompanije i drugi ulagači mogu da učestvuju kroz dužničke
investicije u jedinice/tela implementacije programa ili kroz finansiranje izvođača radova da sprovode
projekte energetske efikasnosti na osnovu postignutih rezultata. Oni mogu i da istražuju mogućnosti
koje daju javno-privatna partnerstva u okviru energetske efikasnosti da povežu iskustvo privatnog
sektora sa finansijama javnog sektora za potrebe sprovođenja programa.
Raspodela rizika
Finansijski rizik klijenata će snositi jedinica za implementaciju projekta. Otplata projekta možda neće
biti zasnovana na štednji, ali će u svakom slučaju biti u skladu sa očekivanom uštedom.
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 50
Kretanje sredstava
Vlada i/ili fondovi MFI/LFI će obezbediti finansije za nekoliko takvih tela kako bi implementirali
programe energetske efikasnosti u svojim oblastima. Svako telo pojedinačno potom može da razvije
sopstvene aranžmane implementacije, mrežu partnera, itd. Ovim se obezbeđuje veći stepen
decentralizovane implementacije kako bi se testirali različiti pristupi. Nacionalna vlada potom može da
poveže uspešne primere istih.
Ovaj fond će povezati javne zgrade i omogućiti raspisivanje tendera za implementaciju lokalnim
građevinskim kompanijama na bazi konkursa.
EE Supporting Industry
Municipal Level Implementation
Program
Client 1 Client 3Client 2
Repayment of Projects through the utility bills
IFIs
Local Banks
Provision of Debt Financing
Energy Auditors
Contractors Consultants
EquipmentVendors
Tendering out relevant services & project
implementation
Delivery of Relevant Technical Services & Project Implementation
*EE Supporting Industry- EE industrija podrške; Energy Auditors – Energetski revizori; Contractors – Izvođači radova; Consultants – Konsultanti; Equipment Vendors – Prodavci opreme; Local Banks – Lokalne Banke; IFIs – MFI-ije; Provisional Debt Financing – Privremeno finansiranje duga; Municipal Level Implementation Program – Implementacija programa na nivou opštine; Repazments of Projects through the utility bills – Otplata projekta preko računa za komunalije; Client 1, 2, 3 – Klijent 1, 2, 3; Delivery of Relevant Technical Services &Project Implementation – Sprovođenje odgovarajućih tehničkih usluga i implementacija projekta
Slika 8: Kretanje sredstava
3.2 STAMBENI SEKTOR
Programi energetske efikasnosti i druge aktivnosti tehničke podrške za uklanjanje barijera se predlažu
za stambeni sektor. Ovaj sektor u najvećoj meri zahteva podršku vlade iz više razloga:
› Loše stanje i niska efikasnost stambenih zgrada sa velikim brojem porodica
› Niska prosečna primanja domaćinstava
› Teškoće za više vlasnika sa različitim životnim standardom u okviru jedne zgrade da dođu do
jedinstvene odluke u vezi sa investiranjem u energetsku efikasnost.
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 51
3.2.1 Opcija R-1: EE finansiranje preko javnog preduzeća za stambene usluge sa otplatom preko računa Infostana
Rasprostranjenost i ciljevi programa
Ovo je kreditni program energetske efikasnosti čiji cilj je obnova zgrada i prozora za dve osnovne
grupe domaćinstava koje plaćaju račun za komunalije putem infostana.
› Ona koja su povezana na gradsku mrežu daljinskog grejanja u mnogim srpskim gradovima
(uglavnom stambene zgrade sa većim brojem porodica).
› Jednoporodične kuće, koje ne moraju biti povezane na gradsku mrežu daljinskog grejanja, već
za to koriste druga komunalna preduzeća.
Ciljno tržište ovog programa su Skupštine stanara (za višeporodične stambene zgrade) u Srbiji i
pojedinačnim korisnicima (za samostojeće kuće). Probna faza ovog programa može da cilja grad
Beograd. Potom se može proširiti na druge veće i srednje gradove koje poseduju Javna preduzeća za
stambene usluge, a potom i na ostatak Srbije.
Program će prvo biti ponuđen u oblastima sa visokom koncentracijom višeporodičnih stambenih
zgrada, što će olakšati efikasno sprovođenje programa i potvrditi kontrolu kvaliteta. Nakon
pojednostavljivanja procedura programa može da se pređe i na sledeće faze programa.
Mnoge komunalne kompanije u Srbiji su u lošoj finansijskoj situaciji. U oblastima gde ne postoje javna
preduzeća za stambene usluge finansiranje je moguće usmeriti na lokalna komunalna preduzeća.
Međutim, to se odnosi samo na one koje su finansijski održive, što će potencijalno ograničiti
rasprostranjenost programa.
Program će promovisati visoko-kvalitetan i energetski-efikasan program obnove toplotne izolacije
zgrada. On će obezbediti i finansije za rekonstrukciju i obnovu izolacije stambenih zgrada uz pomoć
dizajna energetske efikasnosti koji kombinuje finansiranje sa niskom kamatnom stopom otplate preko
MFI sa komercijalnim kreditima LFI. Dizajn i rekonstrukcija za potrebe renoviranja treba da zadovolje
ili prevaziđu odgovarajuće propise energetske efikasnosti u zgradama. Drugi ključni cilj programa je
da se promoviše prelazak sa plaćanja računa na osnovu kvadrature stana na ono na osnovu potrošnje
za klijente koji su povezani na mrežu daljinskog grejanja.
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 52
Od ovog programa se očekuje da prevaziđe neke od osnovnih barijera u stambenom sektoru, kao što
su:
› Potrošnja na osnovu kvadrature – kroz ponudu jednostavne šeme zaduživanja i plaćanja
računa. Od korisnika projekta se može zahtevati da pređu na plaćanje računa na osnovu
potrošnje nakon implementacije projekta i obezbeđivanja dodatnih podsticaja da se primenjuje
energetska efikasnost u domaćinstvima.
› Nedovoljan sposobnost domaćinstava da obezbede kredit za projekat
- Ovo će biti rešeno obezbeđivanjem finansija preko preduzeća za stambene usluge bez
zaloga za potrebe energetski-efikasnog renoviranja.
› Nedovoljna zainteresovanost Skupština stanara-a za konstruisanje energetske efikasnosti
- Kao što je već navedeno u delu ovog izveštaja koji se odnosi na barijere, početni trošak je
prilično važan vlasnicima zgrada prilikom renoviranja, a to nije dosledno kvalitetnom,
energetski-efikasnom dizajnu renoviranja. Već postoji odredba u propisima energetske
efikasnosti u zgradama koja zahteva da vlasnici koji obavljaju značajniju obnovu (npr. onu
koja zahteva dozvolu) povećaju toplotnu izolaciju zgrade. Međutim, dodatni troškovi za
kvalitetne radove mogu da dovedu do toga daSkupštine stanara odlažu hitne radove usled
finansijskih ograničenja, pri čemu se neki od radova odvijaju i na sivom tržištu ili se
regulativne obaveze ne ispunjavaju prilikom izvršavanja radova na terenu i bez adekvatne
kontrole kvaliteta. Ovaj program će obezbediti alatku za realizaciju kvalitetnih radova
objavljivanjem liste odobrenih građevinskih metoda koje treba da koriste kvalifikovani izvođači
radova i atraktivan program finansiranja koji će biti uslovljen određenim kvalitetom u izvršenju
radova. Tehnički ekspert angažovan putem ovog programa će imati zadatak da potvrdi
kvalitet projekta preko uzoraka.
› Visoka komercijalna kamatna stopa
- Program će se baviti ovom barijerom spajanjem komercijalnih fondova sa fondovima sa
niskom kamatnom stopom i na kraju finansiranjem obezbeđenim kroz fond energetske
efikasnosti zamišljenim u okviru novih propisa energetske efikasnosti. Program može da
krene sa korištenjem većeg dela fonda sa povoljnom kamatom koje će potom biti smanjeno
kako bi se usvojila praksa pozajmljivanja komercijalnog tržišta. U tom slučaju bi kamatne
stope bile niže od onih koje nude poslovne banke.
Otplata neće biti direktno vezana za novčanu uštedu koja se ostvaruje, ali ona može biti uslov za
klijente da primenjuju program plaćanja energije na osnovu potrošnje u svaku zgradu koja učestvuje u
programu.
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 53
Od programa se očekuje da privuče makar jednog od glavnih pokretača tržišta u stambenom sektoru:
jaku potrebu za renoviranjem. Na primer, gradsko Javno preduzeće stambenih usluga za grad
Beograd je imalo značajan porast zahteva za renoviranjem instalacija zgrada u poslednjih nekoliko
godina. 2008 god, je na primer, primljeno 3.447 zahteva za renoviranje krova, dok je 2010 god.
ukupno primljeno 4.472 zahteva što predtsavlja 28% porasta u propadanju krovova za samo 2 godine.
Ovaj trend će i da se pogorša jer se očekuje da će instalacije jednostavno doživeti kraj svoga veka
trajanja.
Energetski efikasno renoviranje instalacija zgrada u stambenom sektoru omogućava da se smanji
kapacitet gradskih toplana za 316 evra po kW na mestu isporuke. Ukoliko uzmemo u obzir efikasnost
od 80% u sistemu isporuke (ova cifra ne uključuje gubitke usled curenja koji će biti smanjeni
poboljšanjima na zgradi), trošak smanjenja u kapacitetu grejanja na mestu isporuke u toplani će biti
oko 250 evra po kW. Ovaj trošak može da se uporedi sa troškom povećanja kapaciteta okružnog
grejanja, koji se kreće između 120 i 200 evra u zavisnosti od veličine toplane ili kotlarnice. Ova brza
analiza, koju treba dodatno razraditi u detaljnom dizajnu programa sa razmatranjem konfiguracije i
preciznim zahtevima grejanja u svakom delu, je u svakom slučaju zanimljiva. Ona pokazuje da će sa
tačke gledišta društva poboljšanje na zgradi osloboditi nešto od kapaciteta postojećih toplana, što će
omogućiti nadalje povezivanje još korisnika na mrežu i maksimalno korišćenje kapaciteta toplane.
Institucionalni aranžmani
Implementacija programa će se u početnim fazama odvijati kroz kompanije za održavanje na nivou
grada, pri čemu će se MFI fondovi spojeni sa LFI fondovima otplaćivati za potrebe energetski-efikasne
obnove stambenih zgrada.
U ovoj početnoj fazi smo uzeli u obzir da javno preduzeće za stambene usluge (JPSU) (bivše Gradsko
Stambeno za Beograd) može de bude među prvim agencijama koje će program sprovoditi u delo.
Druga faza uključuje još 15 opština koje su obrazovala tela za održavanje, kao što su Novi Sad, Niš,
Kragujevac, Kraljevo, Šabac, Subotica, Sombor, Zaječar, Pirot, Novi Pazar, Loznica, Vršac, Zrenjanin,
Užice. Treća faza se odnosi na manje opštine ili ruralne sredine i mesta gde će se tela za stambene
usluge morati uspostaviti u okviru lokalnih komunalnih preduzeća. Predlaže se da u prvoj i drugoj fazi
ovu ulogu igraju javna preduzeća za stambene usluge u većim sredinama, što ne bi trebalo da
predtsavlja veliki problem za njih jer većina već ima veliki broj ugovora sa Skupštinama stanara. Na
primer, JP Gradsko Stambeno Preduzeće koje pokriva Beograd već ima ugovore o održavanju i
poslovne odnose sa 14.500 zgrada što predstavlja 270.000 stanova. Ovo predstavlja oko dve trećine
nekretnina u Beogradu. Treća faza uključuje druge agente u manjim sredinama i regionalnim
centrima. U svakom slučaju, potrebno je identifikovati agenta isporuke, s tim što se prednost daje
telima koja su povezana sa opštinama.
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 54
*Government of Serbia – Vlada Srbije; IFIs – MFI-ije; Monitoring – Monitoring; Support; PEHSM based – zasnovano na JPSU; Implementation of EE Projects – Implementcija EE projekata; Client 1, 2, 3 – Klijent 1, 2, 3
Slika 9: Opcija R-1 – Institucionalni aranžmani
Vlada Srbije može da ponudi dodatnu podršku u obliku nekih blažih mera, fondova koji se ne otplaćuju
itd.
Moguće je uključiti i građevinske firme u projekat kao partnere tako da mogu da daju ponude za
određene poslove. Kako bi se održao element inovacije u celkupnom procesu, građevinske firme će
imati mehanizam da predlažu dizajn na odobrenje. Ipak u svemu tome treba da podnesu dokaze
(povećanje za makar jednu energetsku klasu u specifikacijama zgrade) da su zahtevi propisa
ispunjeni.
Odgovornosti
Vlada Srbije
Vlada Srbije, preko jednog od svojih ministarstava, može da obezbedi strateško upravljanje, podršku i
monitoring programa. Vlada Srbije će imati ulogu strateškog savetnika i da se stara da model koji se
primenjuje u pilot kompanijamam za stambene usluge može da se standardizuje, podešava i kopira u
svim delovima zemlje.
Utility based
EE program
Client 1 Client 3 Client 2
Implementation of EE Projects
IFIs IFIs Government of
Serbia
Monitoring
Support
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 55
Preduzeća za stambene usluge
Preduzeća z astambene usluge su odgovorne za implementaciju mernog sistema ukoliko se ova
opcija prihvati. One mogu i da učestvuju u finansiranju programa na osnovu izbegnutog troška
proizvodnje ili izbegnutog troška izgradnje kompleksa za potrebe grejanja. O ovome treba da se
raspravlja od slučaja do slučaja jer je finansijska situacija u svakom slučaju drugačija.
Javna preduzeća za stambene usluge (JPSU)
Ova preduzeća će biti odgovorna za implementaciju i upravljanje programom u cilju kojeg će
uspostaviti jedinicu u okviru svoje organizacije sa odgovornošću da primenjuje program uz što je
moguće veće učešće propratne industrije energetske efikasnosti (raspisivanje tendera za lokalne
kompanije za razvoj projekta, energetske revizije i dizajne, implementaciju projekta kojima se
povećava račun za struju programskim klijentima prema dogovorenoj šemi otplate, monitoring
tehničkih rezultata projekta i otplate itd.)
Otplata EE investicije preko računa Infostana će se odvijati preko JPSU koje je zadužene za
odgovarajuću komunaliju.
MFI i LFI-ije
Ove organizacije će obezbediti dugoročno finansiranje dugova preduzeća za stambene usluge.
Mogućnosti uključivanja privatnog sektora
Kao što je već pomenuto prethodno, privatni sektor će biti uključen koliko je to moguće tokom
celokupnog životnog ciklusa projekta.
Program daje mogućnost podešavanja i ponavljanja u svim gradovima Srbije koji koriste usluge
kompanija za održavanje.
Raspodela rizika
Finansijski rizik će snositi javne preduzeća za stambene usluge. Otplata projekta se neće bazirati na
uštedi već će samo da se uskladi sa očekivanom uštedom.
Kretanje sredstava
Komunalna preduzeća će prikupljati sredstva iz javnih i privatnih izvora. Fondovi će biti isplaćivani
samo za projekte gde se renovira celokupna zgrada. Sredstva će biti isplaćivana direktno izvođačima
radova koje zajednički biraju Skupštine stanara i JPSU. Projekti će biti isplaćivani preko fiksnog
mesečnog računa.
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 56
*EE Supporting Industry- EE industrija podrške; Energy Auditors – Energetski revizori; Contractors – Izvođači radova; Consultants – Konsultanti; Equipment Vendors – Prodavci opreme; Local Banks – Lokalne Banke; IFIs – MFI-ije; Utility based EE program – EE program zasnovan na komunalijama; Tendering out relevant services & project implementation – Raspisivanje tendera za odgovarajuće usluge i implementaciju projekta; Repayments of Projects through the utility bills – Otplata projekta preko računa za komunalije; Client 1, 2, 3 – Klijent 1, 2, 3; Delivery of Relevant Technical Services &Project Implementation – Sprovođenje odgovarajućih tehničkih usluga i implementacija projekta
Slika 10: Opcija R-1 – Kretanje sredstava
3.2.2 Opcija R-2: Pojedinačna kreditna linija energetske efikasnosti za porodice sa niskim primanjima sa opcijom refundiranja
Rasprostranjenost i ciljevi programa
Za porodice sa niskim primanjima se predlaže poseban program energetske efikasnosti. Ova vrsta
podrške se razvija kroz pojedinačno zaduživanje kod lokalnih poslovnih banaka. Ona može da se
razvije i kao dodatna komponenta na Opciju R-1. Slično kao kod opcije R-1, korisnici će morati da se
prebace sa obračuna na osnvu površine stana na onaj na osnovu ptrošnje.
Ova grupa kućevlasnika zaslužuje posebnu pažnju, jer obično ne uspevaju da dobiju sredstva kroz
uobičajene mehanizme. Pored barijera kojima se bavi prethodni program, ovaj program se bavi
jednom dodatnom barijerom karakterističnom za poslovne banke: sistemi ocenjivanja rizika koji obično
dovode do odbijanja zahteva za kredite porodica sa niskim primanjima usled nedovoljnig ili nestabilnih
ličnih primanja.
Zahtevi za kredit porodica sa niskim primanjima obično bivaju odbijeni usled specifičnih sistema
ocenjivanja kod banaka. Oni ne uzimaju u obzir protok novca ostvaren kroz uštedu (umanjene
mesečne račune). Menjanje ovih sistema ocenjivanja će biti izazov, tako da će biti mnogo lakše
koristiti aranžman sa jemstvom koji će pokriti povećan rizik finansiranja porodica sa niskim primanjima.
EE Supporting Industry
Utility based EE program
Client 1 Client 3Client 2
Repayment of Projects through the utility bills
IFIs
Local Banks
Provision of Debt Financing
Energy Auditors
Contractors Consultants
EquipmentVendors
Tendering out relevant services & project
implementation
Delivery of Relevant Technical Services & Project Implementation
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 57
Međutim, kako su zajmoprimci porodice sa niskim prihodima, njihov dohodak je striktno vezan za
osnovne potrebe, a tek onda one manje bitne. Ovaj program treba da obezbedi sistem podsticaja
onima koji pozajmljuju da obeleže otplaćivanje kredita kao najviši prioritet. Ukoliko zajmoprimci nisu
disciplinovani, program će da propadne jer će se banke povući iz njega, usled činjenice da 70% rizika
ne pokriva ništa više nego nedovoljni prihod jednog domaćinstva.
Kako bi se obezbedili takvi podsticaji zajmoprimcima, predlažemo da se oformi pojedinačna kreditna
linija energetske efikasnosti za porodice sa niskim primanjima sa 15% novčane pomoći, isplative
nakon dodeljivanja projekta i 15% konvertibilne garancijske olakšice kako bi se ublažio rizik po banke
koje obezbeđuju finansije za vreme kredita. Ovo znači da će zajmoprimci za projektnu investiciju od
100 jedinica otplaćivati samo 85 jedinica. Međutim, ako svoj kredit energetske efikasnosti otplaćuju na
vreme, poslednjih 15% kredita će biti otpisani po principu garancije i biće konvertovati u sistem
otplaćivanja kroz „refundaciju“. To znači da će zajmoprimci od 100 jedinica projektne investicije
efektivo otplatiti samo 70.
Ovaj program će doneti veliku korist:
› Omogućiće porodicama sa nižim primanjima pristup finansijama energetske efikasnosti
smanjivanjem rizika pozajmljivanja. Sredstva aranžmana sa jemstvom će biti na raspolaganju
banci od samog početka i pokrivaće povećani rizik finansiranja porodica sa nižim primanjima i u
isto vreme rešaveće njihove probleme sa novčanim sredstvima;
› Zajmoprimac će morati da pređe na obračun zasnovan na potrošnji;
› Ovim će se unaprediti finansijska disciplina zajmoprimaca;
› Iz perspektive isplativosti, vlada će imati koristi od ostvarene uštede u budućnosti tako što će
morati izdvajati manje novca za energetske subvencije. Takođe, jedan deo „refundacije“ će naći
svoj put do državnog budžeta kroz poreska plaćanja izvođača radova (PDV, porez na dobit, itd.)
Važno je da se odrede i kriterijumi tehničke podobnosti kreditne linije kako bi se obezbedile minimalne
investicije energetske efikasosti po domaćinstvu, a kampanja podizanja svesti treba da naglasi da će
mere energetske efikasnosti implementirane u okviru kreditne linije više nego kompenzovati planirana
povećanja u ceni energije.
EBRD i EIB kreditne linije energetske efikasnosti za stanove u Bugarskoj se mogu koristiti kao
referenca iako bespovratna novčana pomoć nije uslovljena i iako ne ciljaju porodice sa niskim
primanjima.
Institucionalni aranžmani
Program će imlementirati i finansirati lokalne banke. Vlada Srbije će obezbediti neophodna sredstva
za bespovratnu novčanu pomoć u okviru programa.
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 58
*Government of Serbia – Vlada Srbije; IFIs – MFI-ije; Grant Component – Komponenta novčane pomoći; Local Bank Implementing the Low Income Familz EE Program – Lokalna banka koja implementira EE program za porodice sa niskim primanjima; Debt Financing – Finansiranje duga; Client 1, 2, 3 – Klijent 1, 2, 3.
Slika 11: Opcija R-2 – Institucionalni aranžmani
Odgovornosti
Vlada Srbije će:
› Postaviti kriterijume podobnosti porodica sa nižim primanjima i postaviti kriterijume tehničkih
standarda;
› Izabrati partnera u LFI;
› Obezbediti sredstva bespovratne novčane pomoći iz državnog budžeta;
› Pratiti rezultate programa.
MFI-e će obezbediti da se dugoročno finansiranje dugovanja spoji sa sredstvima LFI.
Partneri u lokalnim bankama će primenjivati programe kroz svoje filijale za rad sa stanovništvom.
Mogućnosti investiranja privatnog sektora
Sa izuzetkom subvencionisanja od strane vlade Srbije, ovim programom će upravljati uglavnom
privatni sektor, koji će biti uključen u svim fazama.
Raspodela rizika
Finansisjki rizik će deliti MFI-e i vlada putem garancijskog fonda.
Government of Serbia
IFIs
Local Bank Implementing the
Low-Income Family EE Program
Grant Component
Debt Financing
Client 1 Client 2 Client 3
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 59
Kretanje sredstava
Ovaj program je spoj pojedinačnog kredita energetske efikasnost sa 15% transparentne bespovratne
novčane pomoći i konvertibilnog garancijskog aranžmana u iznosu od 15%. Novac od garancisjkog
aranžmana će biti na raspolaganju banci od samog početka i pokrivaće povećani rizik finansiranja
porodica sa nižim primanjima. On će biti konvertovan u „refundirana sredtsva“ i iskorišten da se naplati
poslednjih 15% kredita energetske efikasnosti. Ukoliko zajmoprimac ne otplati svoj kredit, garancijski
aranžman će da pokrije gubitak koji banka snosi usled ne plaćanja kredita.
*Government of Serbia – Vlada Srbije; IFIs – MFI-ije; Grant Component – Komponenta novčane pomoći; Local Bank Implementing the Low Income Familz EE Program – Lokalna banka koja implementira EE program za porodice sa niskim primanjima; Debt Financing – Finansiranje duga; Paid to the Bank if losses are incurred on the loans – plaća se banci ukoliko dođe do gubitaka u kreditu; Guarantee Fund – Garancijski fond; Paid to clients in the end of the loan repazments if the client is dilligent – plaća se klijentu na kraju otplate duga ukoliko je klijent savestan; Retail EE loans/Loan repayment – Pojedinačni EE krediti/Otplata kredita Client 1, 2, 3 – Klijent 1, 2, 3
Slika 12: Opcija R-2 – Kretanje sredstava
3.3 OPCIJE POSLOVNOG SEKTORA
Za potrebe poslovnog sektora su razvijena dva programa jer je ovo sektor kome je potencijalno
potreba najmanja podrška. Poslovne odluke ovog sektora uvek motiviše ekonomska izvodljivost tako
da je jedini mehanizam koji može da pokrene aktivnost na tržištu finansijska ili garancijska olakšica
koja može da se bavi problemom prevazilaženja barijere sa zalogom.
Government of Serbia
IFIs
Local Bank Implementing the Low - Family
EE ProgramIncome
Grant
Component
Debt Financing
Client 1 Client 2 Client 3
Retail EE Loans / Loan Repayments
Guarantee Fund
Paid to clients in the end of the loan repayments If the client is dilligent
Paid to the bank if losses are incurred
on the loans
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 60
3.3.1 Opcija C-1: Finansijska olakšica
Ciljevi i rasprostranjenost programa
Ovaj program se odnosi na poslovne zgrade koje uključuju kancelarijski prostor, poslovne i šoping
centre, itd. Kako bi se podržao razvoj energetske efikasnosti u poslovnom sektoru, neophodno je
obrazovati fleksibilniji aranžman kako bi se dopunilo izdavanje kredita od strane poslovnih banaka.
Naši proračuni pokazuju da takav program može da obezbedi sredstva za projekte energetske
efikasnosti za površinu od 2,7 m2 u narednih 10 godina za šta će biti potrebno oko 245 milona US
dolara. Poslovni sektor će primenjivati projekte energetske efikasnosti jedino:
› Ako ih na to prisiljava zakon (kroz društveni pritisak);
› Ako uvide da je energetska efikasnost finansijski atraktivna; i
› Ako u svakom slučaju moraju da renoviraju svoje zgrade.
Bilo koji finasijski aranžman mora da uzme u obzir prethodne karakteristike tržišta i mora da bude
obrazovan u skladu sa zahtevima tržišta.
Zajedno sa lokalnim bankama, ovaj mehanizam pozajmljivanja će obezbediti dugoročne kredite
energetske efikasnosti sa niskim kamatnim stopama kako bi se kofinansirali projekti energetske
efikasnosti u zgradama poslovnog sektora. Primarni cilj ovog aranžmana je da se otkupi finansiranje
energetske efikasnosti od strane poslovnih banaka pod povoljnim ulovima. Zbog niskih cena struje u
Srbiji, projekti energetske efikasnosti imaju jako dug period otplate. Lokalne poslovne banke teže
obezbeđuju povoljno dugoročno finaniranje iz više razloga. Iako već postoji sličan mehanizam
finsiranja koju podržava EBRD (kreditna linija energetske efikasnosti za MSP-a, uključujući i podsticaj
na osnovu učinka), verujemo kako to ne stvara aktivnost na tržištu i kako se ne odnosi na glavne
barijere energetske efikasnosti. U poređenju sa kreditnim linijama energetske efikasnosti EBRD-a,
Opcija C-1 nudi drugačiju raspodelu rizika.
Kao deo kriterijuma pogodnosti za finansiranje, poslovne zgrade koje su povezane na daljinsko
grejanje će morati da se prebace na sistem merenja potrošene energije. Kroz marketinške aktivnosti i
demonstraciju uspešnih analiza, finansijski aranžman energetske efikasnosti će podići svest o
potencijalu energetske efikasnosti u poslovnom sektoru. Ovaj aranžman će takođe koristiti prodajne
mogućnosti poslovnih banaka tako što će obezbediti kofinansiranje ili garancijske instrumente
poslovnim bankama koje finansiraju energetsku efikasnost u poslovnim zgradama.
Ovaj aranžman će obezbediti direktno finansiranje zajmorpimcima. Ponudiće malo niže kamatne stope
za koje se očekuje da će spustiti kamatne stope pri kojima se pozajmljuje jer će poslovne banke
odgovoriti na konkurenciju koju stvara ovaj aranžman. Važno je da kamatna stopa bude postavljena
na taj nivo da može da je isprati poslovna banka (ovaj efekat se očekuje nakon smanjenja od 5%).
Ovaj aranžman može da postigne takve kamatne stope spajanjem MFI fondova sa nižom kamatnom
stopom sa fondovima sa tržišnom kamatnom stopom iz partnerskih banaka. U zavisnosti od proporcije
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 61
spajanja, kamatna stopa zajmoprimca može polako da se prilagodi na trenutnoj bazi tako da
konkurencija između partnerske i nepartnerske banke dovodi so smanjenja kamatne stope.
Ovaj aranžman može da se odnosii na finansijsku barijeru „zahtevanja kapitala“ i to spajanjem
finansiranja MFI i poslovne banke na osnovu principa „delimičnog pokrivanja gubitka“ gde se bilo koja
zakasnela uplata ili neizvršenje obaveze pokriva prvo preko MFI do određenog nivoa, nakon čega se
gubici dele na pari passu bazi. Kao alternativu moguće je obezbediti garancijski mehanizam i to u
slučajevma gde se finansiranje obezbeđuje jedino putem lokalne partnerske banke. Ovaj mehanizam
će obezbediti maksimalnu rasprostranjenost kako bi se kompenzovala zahtevanje nižeg kapitala.
Institucionalni aranžmani
Programom će upravljati i primenjivati ga LFI i biće podržan kroz MFI finansiranje duga.
Odgovornosti
LFI će biti odgovorne za upravljanje programom i finansijsku procenu programa. LFI će sprovesti i
tehničku procenu projekta i to na osnovu standardizovanih dokumenata i kriterijuma.
Potencijal za uključivanje privatnog sektora
Ovo je program koji će u potpunosti biti orijentisan na privatni sektor. Jedina podrška od javnog
sektora će doći kroz finansiranje putem MFI.
Raspodela rizika
Finansijski rizik će bit podeljen između LFI i MFI. Ovo će omogućiti da LFI bude proaktivniji kod
identifikacije i finansiranja projekata energetske efikasnosti. To će ih učiniti i manje otpornim na rizik i
više fleksibilnim prema zahtevima za zalog.
Kretanje sredstava
Finansijske olakšice kod energetske efikasnosti mogu da dopune pozajmljivanje poslovnih banaka
kroz spajanje dugoročnog finansiranja sa sredstvima poslovnih banaka. Ovo će omogućiti lokalnim
bankama da daju dugoročne kredite, gde banka ima priorite da u početnoj fazi sakuplja sopstvena
sredstva (npr 70:30) u poređenju sa finansijskim aranžmanom energetske efikasnosti.
3.3.2 Opcija C-2: Garancijska olakšica
Ciljevi i rasprostranjenost programa
Ovaj aranžman energetske efikasnosti obezbeđuje delimične kreditne garancije i odnosi se na tri
barijere: visoke kamatne stope, visoke zahteve za kapitalom i zalogom. Ovaj aranžman može da se
organizuje na više načina kako bi se rešilli različiti aspekti rizika koje preuzimaju banke.
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 62
Jedna opcija je da se obezbede standardne delimične kreditne garancije, gde se svi gubici dele
između banke i ovog garancijskog aranžmana. Ovo je dobra struktura u slučajevima gde klijent ima
nedovoljan zalog ili gde ukupan rizik koji preuzima banka prevazilazi ukupnu sumu koju klijent
pozajmljuje.
Druga opcija je da se obezbedi garancija na osnovu „delimičnog pokrivanja gubitka“, gde se prvi
procenat (do 100%) bilo kojeg gubitka pokriva garancijskim aranžmanom, sve do garancijskog limita.
Ovo je dobra struktura da se pokrije nedostatak sredstava klijenta. Ova opcija omogućava i veći nivo
otkupa duga.
Još jedna mogućnost je da se obezbedi garancijski aranžman koji ima kraći rok trajanja u poređenju
sa kreditom (npr. šestogodišnji kredit i dvogodišnja garancija). Ovaj aranžman je dobra opcija kod
nedovoljnih zaloga koje je potrebno pomoći garancijom. Kako se kredit otplaćuje, zalog postaje sve
veći i veći procentni deo preostale glavnice kredita, sve dok ne postane dovoljan da otplati ostatak
kredita. U ovom slučaju, garancijski aranžman pokriva samo prvi period kredita, dok se ne otplati do te
mere da je konvencionalni zalog dovoljan da ga pokrije.
Institucionalni aranžmani
LFI upravalja i primenjuje ovaj program uz podršku MFI kroz finansiranje duga. On može da se
organizuje kao namenska sredstva ili kao unutrašnja jedinica u okviru Ministarstva Rudarstva i
Energetike.
Ovaj program implementiraju i njime upravljaju izabrane lokalne banke.
Odgovornosti
LFI će biti odogovoran za upravljanje projektom i njegovu finansijsku procenu. LFI će sprovesti i
tehničku procenu projekta i to na osnovu standardizovane dokumentacije i kriterijuma.
Mogućnosti uključivanja privatnog sektora
Ovaj program će u potpunosti bit usmeren na privatni sektor. Jedina podrška javnog sektora dolazi
kao finansiranje MFI.
Raspodela rizika
Finansijski rizik će biti podeljen između LFI i garancijskog aranžmana koji obezbeđuje MFI.
Kretanje sredstava
MFI obezbeđuje kredit vladi Srbije koja zauzvrat okuplja sredstva u jednom finansijskom aranžmanu
energetske efikasnosti. Ovaj aranžman se može procenjivati preko lokalnih banaka. Procena tehničke
izvodljivosti projekta izvodi sam aranžman.
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 63
3.4 DRUGE OPCIJE – NEFINANSIJSKI PODSTICAJI
U kontekstu gde vlada obezbeđuje ograničena sredstva da podržava programe, i dalje je moguće
dizajnirati inicijative koje obezbeđuju podsticaje različitim učesnicima na tržištu da prihvate mere
energetske efikasnosti. Ovde su prezentovani neki od primera.
U Srbiji, javno preduzeće za stambene usluge je razvilo koncept građenja i prodaje stanova na
dodatnom spratu u zgradama kako bi se obezbedila sredstva za renoviranje fasade na zgradama.
Ova interesantna inicijativa je na neki način ograničena dugim periodom čekanja na odobrenje za
dodatni sprat. Razvoj pojednostavljenih procedura za takvo što, a kako bi se finansirala energetska
efikasnost može da se uzme u obzir kako bi se ubrzala ovakva finansijska šema.
Ubrzana dozvola energetske efikasnosti ili održivih zgrada se koristi u nekoliko jurizdikcija među
kojima su i gradovi poput San Dijega, Sijetla i Čikaga. Isti program se sličnim uspehom primenjuje i u
Mišn Vijehu u Kaliforniji koji ima manje od 100.000 stanovnika. Ovakav program se prema tome može
primenjivati u različitim kontekstima i tipično smanjuje 25% vremena potrebnog za dobijanje
građevinske dozvole koja obezbeđuje snažan podsticaj da se u projekat uključe i aspekti energetske
efikasnosti.
Davanje bonusa na osnovu povećanja gustine pristupačnih stanova predstavlja način da se obezbede
nefinansisjki podsticaji zainteresovanima. Ovakav bonus omogućava različita popuštanja u zonalnim
pravilima koji se odnose na zainteresovane koji uvode karakteristike zelenih zgrada (uključujući i
energetsku efikasnost) u svojim dizajnima. Zonalna popuštanja mogu da uključe niz dozvoljenih
jedinica, odnos površine sprata, restrikciju toplote i minimalnu veličinu površine (Schaffner i dr. 2009.)
Ovo se primenjuje u nekoliko većih opština kao što su Sijetl, ali u manjim kao što su Akton
(Masačusets), Arlington (Virdžinija) i Montgomeri (Merilend). Ovaj program može da obezbedi važne
podsticaje bez vladinog ulaganja.
Transparentnost nivoa energetske efikasnosti u zgradama se koristi kao sredtsavo obezbeđivanja
podsticaja vlasnicima zgrada i operaterima da povećaju energetsku efikasnost. Tako na primer
opština Lviv (Ukrajina) zahteva od svih zgrada da javno saopšte svoju potrošnju energije. One sa
dobrim rezultatima bivaju javno prepoznate, dok one lošije trpe pritisak da poboljšaju svoje rezultate.
U vijetnamskom Ha Long Bej projektu, pojedinci koji kupuju stan sa energetskom efiksnošću bivaju
uključeni u igru na sreću u kojoj mogu da osvoje značajne nagrade (2 kola).
Na kraju, nagrade za zgrade sa najboljim rezultatima se koriste kao podsticaj zainteresovanima da
učestvuju zelenim projektima i projektima efikasnosti. U SAD, Američki institut arhitekata sponzoriše
takmičenje deset najboljih zgrada, dok u Kanadi L’Association Québecoise pour la maîtrise de
l’énergie na godišnjem nivou deli nagrade u različitim kategorijama energetske efikasnosti u
zgradama. Inicijativa CNN-a koja svake godine odaje priznanje za najbolji zeleni dizajn zgrade u svetu
je još jedan primer priznanja za zone koji promovišu i razvijaju ovu ideju. Ove nagrade se obično
dodeljuju na nekim zvaničnim događajima na kojima učestvuju i mnogobrojne javne ličnosti
Studija energetske efikasnosti zgrada u srbiji Svetska banka
Konačni izveštaj
Projet no: 5788 64
ZAKLJUČAK
Uvek je teško podržati projekat energetske efikasnosti na tržištu na kojem se cene energije uveliko
subvencionišu i gde većina krajnjih korisnika ne plaća svoje račune na osnovu stvarne potrošnje, već
na osnovu kvadrature stana. Glavni pokretač za sprovođenje energetske efikasnosti je ekonomska
izvodljivost u relativno kratkom vremenskom periodu.
Na tržištu na kojem vlada šalje pomešane signale u vezi energetske efikasnosti je nemoguće imati
institucionalnu podršku koja se širi na tržište energetske efikasnosti.
Tržište pozamljivanja u Srbiji sa visokim kamatnim stopama i rigidnom politikom zaloga takođe ne
doprinosi izvodljivosti energetske efikasnosti uz pomoć finansiranja iz banaka.
Sve ovo onemogućava preporuku programa podrške za energetsku efikasnost kojima bi se prevazišle
sve prethodno pomenute barijere, omogućilo razvoj tržišta energetske efikasnosti i obezbedile
investicije u energetsku efikasnost. U takvoj situaciji je neophodno da se obezbedi program podrške
koji se odnosi na specifične barijere i koji na najbolji način koristi tržišne uslove koji podržavaju
energetsku efikasnost.
Naš Izveštaj o oceni tržišta omogućuje ogroman potencijal energetske efikasnosti u zgradama Srbije.
U ovome izveštaju iznosimo program kojim se prevazilaze određene barijere uz minimalnu intervenciju
vlade.
Na osnovu tržišnog potencijala, predviđeni rezultati programa koje preporučujemo i pretpostavke za
njihov prodor na tržište, ocenjujemo da potencijalna ulaganja u zgarde u narednih 10 god iznosi
približno1,5 milijardi evra. Ova sradstva treba da dođu iz različitih izvora. Tabela ispod pokazuje kratak
pregled očekivanih rezultata programa koje predlažemo.
Tabela 19: Pregled očekivanih rezultata programakoje predlažemo
Predloženi programi
Godišnja stopa prodiranja
Ukupno potrebno ulaganje u evrima
Obnovljena površina Za 10god.
Stambeni sektor 1.5% 956 miliona 28,5 miliona m2
Javni sektor 2.5% 297,5 miliona 6,8 miliona m2
Poslovni sektor 1.5% 191,4 miliona 2,7 miliona m2
UKUPNO 1 445 miliona 38 miliona m2
Ukupna površina zgrada koja treba da se obnovi u narednih 10 god. iznosi približno 38 miliona m2, što
je oko 15% stambenog sektora zgrada, 25% javnog sektora zgrada i 15% zgrada poslovnog sektora.
Očekujemo da će ovi programi dovesti i do aktivnosti na tržištu koja će doprineti dodatnoj aktivnosti te
da će se dodatni mehanizmi finansiranja razvijati i primenjivati.
160, rue Saint-Paul, bureau 200, Québec (Québec), Canada G1K 3W1 Tel.: +1 418 692-2592 Fax: +1 418 692-4899 www.econoler.com