U POVODU OBILJEŢAVANJA 110. OBLJETNICE PRVE HRVATSKE GIMNAZIJE U ISTRI GIMNAZIJA I STRUKOVNA ŠKOLA JURJA DOBRILE PAZIN POD VISOKIM POKROVITELJSTVOM PREDSJEDNIKA REPUBLIKE, MINISTARSTVA ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I ŠPORTA, ISTARSKE ŢUPANIJE I GRADA PAZINA I U SURDNJI S AGENCIJSOM ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE ORGANIZIRA

meĎunarodni stručnoznanstveni skup škola koje promiču ideje Kvalitetne škole američkog autora Williama Glassera

Pozvani gost predavač: BRIAN LENNON, Irska

Pozivamo sve zainteresirane koji primjenjuju Glasserove ideje kvalitetne škole: predstavnike Instituta Williama Glassera, ravnatelje, nastavnike, učitelje, stručne suradnike i odgajatelje.

TEME : ŠKOLA KAO RADOSNO MJESTO -

prilozi fenomenologiji kulture prijateljstva

SURADNJA - most od poučavanja do učenja

SAMOVREDNOVANJE - od kompetencije do kreativnosti

KVALITETA - nova definicija uspjeha

NA NAŠ NAČIN - primjeri unaprjeĎenja škole kao cjeline

ODGOVORNOST - za zajednicu i odgovornost zajednice (primjeri suradnjes lokalnom zajednicom i šire)

TEMA:“ŠKOLA KAO RADOSNO MJESTO”

Predavanje “ŠKOLSKA KNJIŢNICA KAO MJESTO SURADNJE”(k.u.)

ZANIMLJIVOSTI:Projekt Kvalitetna škola započeo je 1990. godine u Rijeci. Namijenjen je djelatnicima koji rade u ustanovama odgoja i obrazovanja, a svrha mu je prenošenje ideja Teorije

izbora i voditeljskog upravljanja, američkog autora Williama Glassera.

Sve je započelo u osnovnoj školi F.Franković sa idejom kako prenijeti učiteljima činjenicu da se školsko okruţenje i svakodnevni rad moţe provoditi na zadovoljstvo

svih. Ti su se pokušaji naposljetku pretvorili u program za koji su danas zainteresirane

škole diljem Hrvatske. Sada je projektom obuhvaćeno više od 170 škola u Republici

Hrvatskoj, a treba spomenuti i to da je sluţbeno prihvaćena edukacija Ministarstva

znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske.Kronologija dosadašnjih susreta kvalitetnih škola:

2000, Rijeka – prvi susret Odiseja u školstvu

2002, Rijeka – drugi susret Svaki učenik moţe uspjeti

2006, Rijeka - treći susret Svaka škola moţe uspjeti

2007, Dubrovnik – četvrta Konferencija na temu Partnerstvo roditelja i odgojno

obrazovnih ustanova.

- BRIAN LENNON,psiholog i savjetnik, DUBLIN : predavanje, radionica, knjiga“KUL

UPRAVLJANJE BIJESOM”-- na skupu samo tri školske knjiţničarke : Suzana Kneţević,(tajnica HUŠK-a)pasivna

učesnica i aktivni predavači : Anita Rohtek OŠ Vladimir Nazor Krnica, i Korina Udina

OŠ Kostrena

Program:

Pozdravna riječ; uvod u temu skupa (Biserka Šušnjić, viša savjetnica,

Agencija za odgoj i obrazovanje - Zagreb i Ana Krželj, viša savjetnica, AZOO –

Podružnica Split)

Knjižnica – ključna poveznica u nacionalnom i školskom kurikulu (dr. sc.

Dinka kovačević)

Korelacija knjižničnog odgoja i obrazovanja i nastavnih predmeta

A. rad na predlošcima skupine autora iz osnovne škole: Dinke Kovačević,

Ljerke Medved, Zdenke Bilić, Mirjane Milinović, Korine Udina, Draženke Stančić,

Vahide Halaba, Evice Tihomirović, Danice Pelko i Josipa Rihtarića;

B. skupni rad za srednje škole: Jadranka Gabriša Perković, Ruža Jozić, Elda

Pliško Horvat, mr. sc. Zorka Renić i dr.

Godina astronomije – poziv u knjižnicu, radionica (Theodor de Canziani

Jakšić, prof.) - kreativna uporaba izvora s jasnim ciljem: učenje na zabavan, upečatljiv

način

Primjeri iz prakse školskih knjižničara: Ana Sudarević, prof.;

Sofija Zekanović, prof.; Zdenka Bilić, prof.; Korina Udina, prof.

Međunarodna suradnja školskih knjižničara – izvješće s 38. konferencije

školskih knjižničara u Padovi (Josip Rihtarić, prof.)

Stručni skup za školske knjižničare voditelje županijskih stručnih vijeća

svih županijaZagreb, 21. listopada 2009

Odgoj i obrazovanje u suvremenom društvu institucionalno i profesionalno mora

uključiti i školsku knjiţnicu

Pitanje školske knjiţnice jedno je od temeljnih pitanja interpretacije njenih osnovnih obiljeţja – knjiţnične teorije i suodnosa knjiţnično-informacijskog i

odgojno-obrazovnog sustava

Knjiţnični fond je osnovna baza odgoja i obrazovanja i djelatnika koji će sustavno provoditi edukaciju

Djelatnost knjiţnice, (stručni djelatnik-knjiţničar), treba omogućiti uporabu zabiljeţenog znanja na raznim vrstama medija, uvesti korisnike u metode i tehnike istraţivanja i učenja na izvorima informacija i znanja

Kroz organizaciju i vođenje raznih informacijskih pomagala omogućiti pronalaţenje informacija za i o obrazovanju i svega onog što je od interesa za korisnike

(J. Lasić-Lazić, 1991.)

1.Zakonska ( i druga) regulativa : Školska ustanova ima knjiţnicu Djelatnost je sastavni dio obrazovnog

procesa Stučno-knjiţnična djelatnost se obavlja u

manjem opsegu i sluţi za ostvarivanje obrazovnog procesa

Knjiţnica mora udovoljavati uvjetima koji su propisani Standardima i Nacionalnim kurikulom

2.Obrazovni sustav za knjiţničare

3.Drţavni proračun

4.Praćenje novih potreba korisnika

Zakon o knjiţnicama (NN 105/97) VIII. KNJIŢNIĈNO OSOBLJE

Ĉlanak 34.

Poslove diplomiranog knjiţničara moţe obavljati osoba koja ima završen studij knjiţničarstva, odnosno završen drugi visokoškolski studij uz dopunski studij knjiţničarstva, te poloţen stručni ispit za diplomiranog knjiţničara.

Ĉlanak 35.

Osobe s visokom stručnom spremom koje se zapošljavaju u knjiţnici na radnom mjestu diplomiranog knjiţničara bez uvjeta propisanih člankom 34. stavkom 4. ovoga Zakona duţne su steći propisanu spremu i poloţiti stručni ispit u roku od 5 godina od dana zapošljavanja.

Narodne novine 69/09 (17.6.2009.) Ĉlanak 34. mijenja se i glasi:

»Stručne poslove u knjiţnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjiţničari, knjiţničari, diplomirani knjiţničari, viši knjiţničari i knjiţničarski savjetnici

Uvjete i način stjecanja stručnih zvanja iz stavka 1. ovoga članka propisat će pravilnikom ministar kulture na prijedlog Hrvatskoga knjiţničnog vijeća.«

Ĉlanci 35. i 36. brišu se. Ĉlanak 9.

Osobe koje se zapošljavaju na stručnim poslovima u knjiţnicama, samostalnima i u sastavu, do donošenja pravilnika iz članka 6. ovoga Zakona trebaju ispunjavati uvjete propisane člancima 34. do 36. Zakona o knjiţnicama (»Narodne novine«, br. 105/97., 5/98. i 104/00.).

U organizaciji Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i Agencije za odgoj i obrazovanje - sve obvezno:

4 stručna seminara godišnje (svi knjiţničari na lokalnoj razini)

2 duţe edukacije godišnje ( stručni suradnici – savjetnici, voditelji Vijeća )

1 Međunarodni stručni skup godišnje (svi knjiţničari)

Profesionalizacija struke, otvorila je logičan

razvojni put školskog knjiţničarstva prema

samostalnim rješenjima izrađenim po mjeri

njenih funkcija i djelatnosti.

Novi program = jedan od najvećih

iskoraka koje je struka napravila.

U tri dana pratio sva predavanja i ostale aktivnosti

Predstavio repozitorij kroz plakat

Predstavio aktivnosti i planove udruge

Neformalno razgovarao s Australcima, Francuzima,

Talijanima, Austrijancima, Brazilcima, Portugalcima,

Amerikancima, Kanađanima, Nizozemcima, Litvancima,

Maleţanima, Juţnoafrikancima, Britancima…

Zadovoljan zbog ispunjenih očekivanja

Razočaran što u većini drţava u svijetu nadleţne

prosvjetne vlasti i političari nisu prepoznali potencijal i

korist školskih knjiţnica u razvoju kvalitetnih odgojno-

obrazovnih sustava te nuţnost kvalitetnih školskih knjiţnica

u pripremi učenika za zahtjeve 21. stoljeća u eri

globalizacije i informacijskog društva

Ideal je, cilj kojemu se teţi, imati zakone kojima za zajamčeno da u svakoj školi mora biti školska knjiţnica sa zaposlenim kvalificiranim školskim knjiţničarom. U svijetu je još uvijek malo drţava u kojima je zakonski regulirano da škole moraju imati školske knjiţnice i školske knjiţničare. Biljeţe se pomaci na bolje, primjerice sudionici iz Malezije, Indonezije i kanadske savezne drţave Saskatchewan s velikim su ponosom i zadovoljstvom izjavili da su nedavno donijeti zakoni kojima je propisano da svaka škola mora imati školsku knjiţnicu. Na ţalost, uočljivi su i negativni primjeri, poput Nizozemske, u kojoj je donijeta odluka o ukidanju školskih knjiţnica, odnosno odluka da djelatnost školskih knjiţnica bude prenijeta u nadleţnost narodnih knjiţnica.

U mnogim drţavama svijeta mnogo se priča o društvu znanja, potrebi da se učenike poučava sluţenju različitim izvorima znanja, potrebi prakticiranja istraţivačkog rada, skupnog rada, radu na projektima, timskom radu nastavnika i sl., međutim u mnogim drţavama su ova nastojanja više ţelje nego realnost. Razlozi tomu su dvojaki: otpor učitelja da mijenjaju svoje navike i otpor nadleţnih da kvalitetan rad adekvatno nagrade.

Knjiţnica treba biti ključna poveznica za ostvarivanje temeljnih kompetencija cjeloţivotnog obrazovanja te poticati učenike na samostalno istraţivanje, uporabu svih izvora znanja, različitih medija

Suradnja i timski rad: Korelacijski pristup planiranju

i programiranju rada

međupredmetno povezivanje u funkciji kvalitetnog i primjenjivog usvajanja znanja

Partnerstvo i timski suradnički rad

interdisciplinarna nastava

PROJEKTI ŠKOLE:

Kako ţivi drveće ? 2001. OŠ Pećine

Od grafita do dijamanta 2004. OŠ Kostrena

Priča o Ivani 2006. OŠ Pećine

Moja knjiga 2009. OŠ Kostrena

Tajne vile Ruţić 2009. OŠ Pećine

INTEGRIRANI DANI:

“5. rođendan” OŠ Kostrena

Dan jezika OŠ Kostrena

KORELACIJE U OBRADI LEKTIRE :

1. Projekt Hratski velikani u stripu- Tomislav prvi hrvatski kralj

/Udina,Korina.Školska knjiţnica-mjesto učenja i druţenja. Zrno:časopis za obitelj,vrtić,školu(godinaXIX,br.80-81) oţujak-lipanj 2008.(str.2-48)/

2. Satovi lektire u školskoj knjiţnici : I.B.Maţuranić, H.C.Andersen, H.Lofting itd.

INTERDISCIPLINARNA NASTAVA

- ENIGMATIĈKA RADIONICA OŠ Pećine i OŠ Kostrena 2009.

/Alkica.Dječji enigmatski školski časopis.Br.26.Godina 4.travanj 2008.(str.3-5)/

- KULTURA GOVORENJA – GOVORNO STVARALAŠTVO

/ Bakašun,Vjekoslav.Narodna čitaonica u Kostreni Sv.Luciji,Rijeka:Fintradeturs,2007.(str 140-147.)/

- HIP-HOP RADIONICA OŠ Kostrena (šk.god 2008./2009)

- POP-ROCK GUITAR PRO RADIONICA OŠ Kostrena (šk. God. 2008./2009.)

IDEJA: osvijestiti kod učenika zanimljive

povijesne priče Pećina i njenih stanovnika

Jedna od interesantnijih tajni primjenjiva u

različitim vidovima nastavnog

procesa,nastavnih predmeta uz mogućnosti

rada na terenu ,korelacija je

tajna same izgradnje Ville Ružić od 1935.-1938.

Izgrađena je prema skicama i zamisli Dr.

Viktora Ružića - Hrvatskog bana i njegove

supruge Nade Ružić rođ. Brlić,prof.,za

stanovanje njih i njihovih šestoro djece.

Kuća je građena po mjerama namještaja i

druge obiteljske baštine,kao možda jedina

takva u Hrvatskoj.

Crteže i skice pretvara u arhitektonski nacrt,

arhitekt David Bunetta.

Kao građevni materijal za izgradnju Ville

Ružić poslužila stara barokna Palača Kortil u

centru Sušaka,koju su Ružićevi prodali gradu

da bi se na tom povijesnom ishodištu Sušaka

izgradio Hrvatski Kulturni Dom -Neboder

Dom glasovite sušačke obitelji je

spomenik kulture RH od 1946.

Sav kamen, osobito dekorativni kameni

elementi kao i podnoţje oltara, već od

prije srušene crkvice Sv.Lovre zaštitnika

Sušaka upotrebljeni su metodom reciklaţe

i rekompozicije da bi se stvorila nova

rezidencija obitelji.

Upravo je reciklaţa i rekompozicija ono

što je primjenjivo u svim segmentima

nastave

Učesnici : svi učenici i učitelji škole

Tim : Korina Udina,SuzanaKljuš i Theodor de Canziani jakšić

Kako smo otkrili prvu tajnu:

29.10.2009. : PUTUJUĆI DAN ŠKOLE s početkom u 10 sati

Performans učenika i profesora iz OŠ Pećine od Kortila – predavanje Jolande

Todorović, ravnateljice HKD

“mieseca listopada 1875. ustrojena Obća pučka učiona” u iznajmljenim

prostorijama kuće Korošec ( stariji Sušačani sjećaju je se pod imenom Kortil)

kako bi se djeca “gojila i učila na materinjem jeziku”

Nakon 80 godina ponovili smo s ciglama u rukama put građevinskog

materijala od Piramide do Plumbuma – otvorili smo se trenutcima povijesti

Nakon otvaranja naše izloţbe u dvorani škole u 11 sati krenuli smo do Ville

Ruţić s ciglom u ruci (simbolika transformacije-izuzetno zanimljiva ; simbolika

stvaranja, građenja znanja,građenja projekta, mladih ljudi, djeca su naš

građevni materijal)- upoznali pra praunuku Ivana Maţuranića Matildu

POSTAVILI SMO POSTOLJA ZA IZLOŢBU SLIJEDEĆE TAJNE

Uloga školske knjiţničarke: Poveznica : školska knjiţnična baštinu iz 1878. –

Spomenička knjiţnica

Priprema i organizacija projekta te prema programu:

- cjeloţivotno obrazovanje - poticati učenike na samostalno istraţivanje, uporabu svih izvora znanja, različitih medija -suradnja i timski rad s kolektivom-korelacijski pristup planiranju i programiranju rada: međupredmetno povezivanje > kvalitetno i primjenjivo znanje

Uloga školske pedagoginje

Priprema kolača za svečani događaj u školi na domaćinstvu

Uključeni SVI učenici i djelatnici škole

STARI ŠKOLSKI HRAST

KOLIKO

JE STAR?

JE LI ISTINA DA SE

MIJENJAO

NACRT ŠKOLE

DA BI SE

HRAST SAĈUVAO?

KOLIKO

JE

VISOK?

POSTOJE LI

STARE

FOTOGRAFIJE?

KOJE SE

BILJKE I ŢIVOTINJE UZ

NJEGA

VEŢU?

STARI ŠKOLSKI HRAST

NOVINARSKA SKUPINA

istraţuje arhivu podataka i fotografija,

sudjeluje u radu svih istraţivačkih skupina

AKTIV JEZIKA I KNJIŢEVNOSTI: motiv stabla u knjiţevnosti; korijen riječi; mitologija i

praznovjerje, medijska kultura

Čakavska i literarna grupa:

učenička poezija i proza

FOTOGRAFSKA GRUPA:

dokumentiranje

LIKOVNA GRUPA:motiv stabla; izrada listića za 3D stablo

AKTIV RAZREDNE NASTAVE:

likovna djela s motivom stabla;

utjecaj čovjeka na okoliš; poţar;

stanovnici šume; scenska igra

PRIRODOSLOVNI AKTIV:

svojstva kore drveta, starost, biljni i

ţivotinjski svijet, proizvodnja kisika,

ţivot stabla od sjemenke do krošnje

MATEMATIČKO-INFORMATIČKI

AKTIV: izračuni i statistike; visina

stabla: prezentacija; motiv stabla i

šume u igricama

MLADI TEHNIČARI:

izrada 3D modela stabla

GEO AKTIV: klimatski utjecaji i

mijene; rasprostranjenost;

školski vrt

VJERONAUK I POVIJEST: drvo ţivota; motivi u

Bibliji; obiteljsko stablo

GLAZBENA UMJETNOST:

drveni instrumenti;

uglazbljivanje: narodne pjesme

s motivima stabala

ORIJENTACIJSKO TRČANJE:

orijentacijska eko-trka

ŠKOLSKA KNJIŢNICA:

središte informacija i prezentacija

ZAKLJUĈAK :

Kroz razne programe koje potiče ili organizira knjiţničar/ka, školska knjiţnica povezuje učitelje, a

učenike upućuje na samostalno istraţivanje, uporabu svih izvora znanja na različitim medijima te tako ima temeljnu ulogu u učenju i socijalnom

razvoju djece.

Školska knjiţnica je mjesto suradnje i poveznica različitih sadrţaja u školama, mjesto istinskih

susreta, sjecište ideja

SARTRE :» Kultura je proizvod čovjeka, u kulturi se čovjek prepoznaje.

ŠKARIĆ :» Kultura je ljudsko nastojanje da se izvadi iz svoje ograničenosti , iz svoje

zadanosti , to je potreba bolje vizije samog sebe i svijeta.»

Kada i gdje je sve počelo ?

Proljetna škola školskih knjiţničara - Zbornik

radova (Crikvenica 91./92. – Rijeka, 1993.)

Literatura :

Glasser,William.Teorija izbora:Nova psihologija osobne slobode.Zagreb,Alinea,2000.

Glasser,William.Svaki učenik moţe uspjeti.Zagreb,Alinea,2001.

Terhart,Ewald.Metode poučavanja i učenja:uvod u probleme metodičkog poučavanja i

učenja.Zagreb,Educa,2001.

Bunčić,Ksenija et al.Igrom do sebe, biblioteka Komunikologija,Zagreb,Alinea,1994.

Bićanić,Jelena.Vjeţbanje ţivotnih vještina: pripučnik za razrednike,Zagreb:Alinea,2001.

Bakašun,Vjekoslav.Narodna čitaonica u Kostreni Sv.Luciji,Rijeka:Fintradeturs,2007.(str 140-147.)

Udina,Korina.Kršćanstvo u programima i fondovima školskih knjiţnica.Lektira i mladi čitatelj.Zbornik

radova 12. Proljetne škole školskih knjiţničara RH,Ministarstvo prosvjete i športa RH.Prva hrvatska sušačka

gimnazija Rijeka,2001. (str.139-144)

Udina,Korina.Interdisciplinarnost i intermedijalnost u programima školskih knjiţnica.Timski rad stručnih

suradnika u školi.Zbornik radova 13.Proljetne škole školskih knjiţničara RH,Ministarstvo prosvjete i športa

RH,Prva hrvatska sušačka gimnazija u Rijeci, Rijeka,2002.(str.21-25)

Udina,Korina.Školska knjiţnica i Kvalitetna škola.Prostor i mediji.Poučavanje radosti čitanja.Zbornik radova

14.Proljetne škole školskih knjiţničara RH,Rijeka,2002. (str.62-66; 163-165)

Udina,Korina.Mjesto školske knjiţnice u programima Ministarstva,Modeli učenja i poučavanja u školskoj

knjiţnici ..Zbornik radova 15.Proljetne škole školskih knjiţničara.Agencija za odgoj i obrazovanje,Prva

hrvatska sušačka gimnazija u Rijeci,Rijeka,2004. (str.76-81)

Udina,Korina.Školsko knjiţničarstvo i cjeloţivotno učenje.Raznolikost metoda učenja i kreativnog

izraţavanja.O knjiţničarima i knjiţnicama.Zbornik radova 18.Proljetne škole školskih knjiţničara RH,Rijeka:

Grafem,2007.(str.138.-144)

Dryden,Gordon.Vos,Jeanette.Revolucija u učenju.Zagreb:Educa,2001.

Udina,Korina.Hrvatski susret kvalitetnih škola.Međunarodni skup prosvjetnih djelatnika koji primjenjuju

Glasserove ideje kvalitetne škole.Odiseja u školstvu. Ri-Kvaš-21.Zbornik radova. Grad Rijeka,Medicinska

škola,2001.str.118.

Udina,Korina.Hrvatski susret kvalitetnih škola.Svaki učenik moţe uspjeti.RI-Kvaš-21. Međunarodni skup

prosvjetnih djelatnika koji primjenjuju Glasserove ideje kvalitetne škole.Zbornik radova.Grad

Rijeka,Medicinska škola,2002.(str.111-115)

Udina,Korina.Projekt Hrvatski velikani u stripu.Školska knjiţnica-mjesto učenja i druţenja. Zrno:časopis za

obitelj,vrtić,školu(godinaXIX,br.80-81) oţujak-lipanj 2008.(str.19-20)