stručni skup modernizacija željezničkog čvorišta rijeka · moderniza ija ŽeljezniČkog...

MODERNIZACIJA ŽELJEZNIČKOG ČVORIŠTA RIJEKA

Stručni skup

Modernizacija željezničkog čvorišta Rijeka

Rijeka, 23. studeni 2018.

Novi Zagreb Deep Sea kontejnerski terminal u sustavu intermodala

Vojko Kocijan

1


Sadržaj:

2

1. Sjeverni Jadran – europska regija rasta2. Riječka luka – slijedeća na redu3. Zagreb Deep Sea kontejnerski terminal – nove mogućnosti4. Željeznička infrastruktura – partner u razvoju luke5. Intermodalni sustav – Off Dock terminal

MODERNIZACIJA ŽELJEZNIČKOG ČVORIŠTA RIJEKA 3

Source: PortEconomics, Theo Notteboom, 8/2017

Skretanje tereta ka sjevernom Jadranu se nastavlja• U 2016 . - 2.3% ukupnog europskog kontejnerskog prometa. U periodu 2007.-2016., novih 1.15 million TEU kontejnerskog prometa


Srednja Europa: središte europskog rasta• Jadranske, grčke i crnomorske luke doživljavaju kontinuirani rast kao posljedicu jakog ekonomskog rasta

srednje i jugoistočne Europe

Procijenjeni rast BDP 2018 -2022 (IMF WEO)

+3.5%

2.5 – 3.5%

1.5 – 2.5%

1.0 – 1.5%

Greece


Srednja Europa: središte europskog rasta• Zemlje u jadranskom zaleđu očekuju rast uvoza prosječno 41% do 2023., dok je očekivani rast izvoza

prosječno 42%County Indicator 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023

Austria Volume of Imports of goods 100.0 107.2 112.6 117.2 119.8 122.9 126.4

Bulgaria Volume of Imports of goods 100.0 105.9 111.7 117.2 122.1 126.9 131.9

Croatia Volume of Imports of goods 100.0 106.8 113.2 119.8 126.7 134.1 145.6

Czech Republic Volume of Imports of goods 100.0 105.8 111.0 116.4 122.0 127.8 134.0

Hungary Volume of Imports of goods 100.0 106.8 114.1 121.6 129.4 137.7 146.5

Romania Volume of Imports of goods 100.0 109.1 115.9 122.6 129.4 137.2 145.6

Slovak Republic Volume of Imports of goods 100.0 106.8 114.0 120.9 128.1 135.4 142.9

Slovenia Volume of Imports of goods 100.0 109.3 117.1 124.7 132.7 140.8 149.4

Bosnia and Herzegovina Volume of Imports of goods 100.0 108.7 115.8 120.7 125.5 130.9 138.4

Serbia Volume of Imports of goods 100.0 108.9 117.0 125.0 134.0 143.6 153.6

County Indicator 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023

Austria Volume of exports of goods 100.0 107.7 110.7 114.5 116.3 119.2 122.2

Bulgaria Volume of exports of goods 100.0 104.8 109.3 113.9 118.4 122.9 127.6

Croatia Volume of exports of goods 100.0 107.5 115.2 123.7 132.8 142.6 153.2

Czech Republic Volume of exports of goods 100.0 105.5 110.3 114.7 119.3 124.0 129.0

Hungary Volume of exports of goods 100.0 107.8 114.9 122.6 130.4 138.5 147.1

Romania Volume of exports of goods 100.0 108.3 115.7 123.0 130.8 139.2 147.9

Slovak Republic Volume of exports of goods 100.0 107.0 114.7 121.9 129.6 137.5 145.7

Slovenia Volume of exports of goods 100.0 108.4 115.0 121.2 127.2 133.3 139.9

Bosnia and Herzegovina Volume of exports of goods 100.0 108.7 115.6 123.2 130.9 138.3 144.8

Serbia Volume of exports of goods 100.0 110.8 120.3 129.5 139.8 150.4 161.6

Source: MTBS based on IMF World Economic Outlook, 4-2018


Gdje će se očekivani rast prometa prekrcavati?• S dosadašnjim rastom prometa luke sjevernog Jadrana će već 2020. doseći maksimalni kapacitet


Sadržaj:

7



Rijeka je spremna prihvatiti očekivanu potražnju• Luke sjevernog Jadrana uskoro dostižu maksimalni kapacitet

• Luke sjevernog jadrana, osim Rijeke, su već dostigle popunjenost veću od 75%

• 2017Q1 vs 2018Q1: promet Rijeke u odnosu na Kopar je rastao dvostruko brže +10.3% versus +5.0%

• Kopar – zbog popunjenosti željeznički promet je u padu


Ostale luke planiraju, Rijeka gradi• Luke sjevernog Jadrana planiraju ili razmatraju povećanje kapaciteta. Rijeka će do 2020. godine izgraditi nove

kapacitete

Luka Trst - planirano produženje pristaništaocjenjeno je skupim

Luka Kopar - planira produženje pristaništa

Luka Venecija – planirana izgradnja offshoreterminala još nije odobrena

Luka Rijeka gradi novi Zagreb Deep Sea kontejnerski terminal (ZDSCT) kako bi spremna dočekala rast potražnje


Rijeka glavna luka EU TEN-T koridora• Rijeka je uključena u Mediteranski TEN-T koridor, uključenje u Baltik-Jadran koridor je odobreno u

Europskom parlamentu (2016)


Rijeka je spremna za rast potražnje• i ima spremne kapacitete za razvoj, jednake kao Kopar u proteklog desetljeću

• Potražnja u lukama sjevernog Jadrana će nastaviti rasti

• Jak gospodarski rast u zaleđu• Najkraći put do tržišta Azije

• Većina luka uskoro dostižu maksimalne kapacitete

• Hrvatska (Rijeka) je ušla u EU 1 srpnja 2013 -Slovenija (Kopar) 1 svibnja 2004

• Ubrzano unaprjeđenje željezničke povezanosti sa zaleđem:

• Bolja povezanost s EU TEN-T koridorima• Modernizacija nacionalne željezničke mreže• Liberalizacija željezničkog prijevoza


Sadržaj:

12



Zagreb Deep Sea kontejnerski terminal• Karakteristike terminala omogućuju prekrcaj preko 400.000 TEU godišnje u 1. fazi, te

najmanje 800.000 – 1.000.000 TEU godišnje u 2. fazi, ovisno o primijenjenoj tehnologiji

Faza 1+1A:• Početak rada: 2023• Dužina obale: 400 metara• Dubina mora: CD -20.0 metara• Površina: 13.6 hektara• Kontejnerska polja: 1,968 TEU GS• Kapacitet: > 400,000 TEU/god• Intermodal Yard (IY) 2.5 hektara

faza 2:• Početak rada: Ovisno o investitoru• Dužina obale: dodatnih 280 metara• Dubina mora: CD -20.0 metara• Površina: dodanih 3.7 hektara• Kontejnerska polja: dodatnih 504 TEU GS• Kapacitet: najmanje 400,000 – 600,000 TEU/god,

ovisno o primijenjenoj tehnologiji


ZDSCT povezanost na željezničku i cestovnu mrežu• Terminal objedinjava intermodalni terminal direktno povezan na željezničku mrežu, te je povezan na

nacionalnu mrežu autocesta spojnom cestom D 403


ZDSCT komplementaran AGCT-u?• ZDSCT može prihvatiti najveće kontejnerske brodove u sjevernom Jadranu, dok je AGCT ograničen dubinom

mora uz obalu od -15.0 m

• Očekivan značajan rast prometa u luci Rijeka (800.000 TEU godišnje 2030. godine)

• 2M Alliance ima približno 50% prometa u Rijeci koristeći brodove od 13,500 TEU

• Prema najavama brodara u sjevernom Jadranu se očekuje upošljavanje brodova veličine od 16,000 TEU ili čak 18,000 TEU, nakon najave da će se brodovi nosivosti 22,000 TEUuposliti na glavnim rutama istok – zapad u 2019./2020.

• Očekujući da će 2M Alliance ostati dominantna na tržištu, luka Rijeka može posluživatiobje alijanse, 2M Alliance, prihvaćajući velike brodove na ZDSCT, kao i ostale brodare, prihvaćajući manje brodove na AGCT.

• Na taj način će za ZDSCT biti komplementaran terminalu AGCT, te će nadograditi postojeće kapacitete u luci Rijeka.


Sadržaj:

16



Investicije u željezničku povezanost 2,1 milijarde EUR• Baltik-Jadran koridor će osigurati kraću povezanost s Austrijom, Republikom Češkom, južnom Njemačkom i

Slovačkom

• Fokus je stavljen na završetak projekata na Mediteranskom koridoru.Izgradnja nove pruge kao i drugog kolosijeka uz postojeće na dionici Rijeka-Zagreb-mađarska granica je od najvećeg prioriteta (Uredba (EU) 1316/2013)

• Nadalje, buduće uključenje Rijeke u Baltik-Jadran koridor (BAC) osiguravabolju dostupnost Rijeke tržištu u odnosu na Kopar

• Ukupno 2,1 mld. EUR investicija u željezničke projekte u Hrvatskoj

3 July 2018 | ICTSI Meeting | Zagreb Deep Sea Container Terminal 18

• Pregled razvojnih projekata željezničke infrastrukture u Hrvatskoj

Željeznički projekti – Mediteranski koridor

Rijeka

Zagreb

SkradnikŠkrljevo

Jurdani

Križevci

Dugo Selo

Koprivnica

Novska

Kutina

Lipovljani

Okučani VinkovciOstarije

2022

Nova dvokolosiječna prugaNovi drugi kolosijekRekonstrukcija kolosijeka

Slovenia

Hungary

Serbia

Bosnia



Kapaciteti postojeće željezničke pruge• Kao rezultat liberalizacije željezničkog prijevoza, započelo je prometovanje blok vlakova

• Maersk Line je uspostavio novi brzi servis spajajući Rijeku s Budimpeštom. Servis jedirektna veza sa prekooceanskim servisom Maerska na relaciji Europa - Asija.

• Novi servis je započeo s radom 14. travnja ove godine s polaskom blok vlaka u smjeru Mađarske, gdje će se teret transportirati kamionima.

• Tjedni polasci subotom poklapaju se dolaskom broda u petak u Rijeku, optimizirajući na taj način logistički lanac.

• Source: https://www.railfreight.com/intermodal/2018/04/18/maersk-launches-high-speed-railway-line-rijeka-budapest/

• Maersk line, Jadranska vrata i PPD transport ugovorit će skladištenje i prijevoz dijelova za novu tvornicu baterija za električne automobile tvrtke Samsung SDI u Mađarskoj preko riječkog kontejnerskog terminala Brajdica.

• Mjesečno bi se s Brajdice u Mađarsku vlakovima PPD-a prevozilo 5.280 tona materijala.

• Tjedno bi iz Rijeke za Mađarsku kretao jedan vlak s 55 kontejnera, svaki napunjen s 24 tone robe.

• Prvi vlak kreće već krajem studenog.


Sadržaj:

20



Intermodalni terminal ZDSCT

Rekonstrukcija željezničke stanice Rijeka-teretna

➢Rekonstrukcija ranžirnog kolodvora12 kolosijeka dužine od 183 – 475 metaraPrijamno-otpremni i ranžirni

➢Intermodalni terminal4 kolosijeka dužine 475 metara4 portalne dizalice (RMG)

Vrijednost investicije 31,6 milijuna EURSufinancirano sredstvima EU fonda CEF u iznosu od 85%


Off Dock terminal luke Rijeka• Izvrstan geostrateški položaj na glavnim prometnim pravcima, cestovnim i željezničkim

• Može preuzeti ulogu Off Dock terminala luke Rijeka

• Lokacija i prostor na raspolaganju omogućuju, također, razvoj intermodalnog centra za razvoj logistike, uslužnih i proizvodnih djelatnosti koristeći blizinu slovenske granice, autoputa Rupa-Rijeka-Zagreb i željezničke pruge povezanih u riječkom prometnom čvoru kao dio Mediteranskog koridora europske TEN-T mreže

• Logistički centar planira se razviti na površini od 160 ha s mogućnošću daljnjeg širenja.


Intermodalni logistički centar Matulji • Projekt podrazumijeva izgradnju (i) intermodalnog željezničkog terminala sa 6 kolosijeka na površini 17 ha, kamionskog terminala s kapacitetom od

200 kamiona na površini od 9 ha, platoa površine 115 ha za razne objekte i sadržaje, 34 platoa za izgradnju objekata, površine od 89 ha za gospodarsko korištenje, površine od 43 ha za infrastrukturna postrojenje i servise, te omogućava razvoj objekata do bruto površine od 54 ha.

• Studija predizvodljivosti s idejnim rješenjem za Off Dock intermodalni terminal u izradi, financirana zajmom Svjetske banke

• Izrađivač studije Hamburg Port Comnsulting GmbH Ključne odrednice studije:• Analiza tržišta• Idejno rješenje intermodalnog logističkog centra– prometna povezanost; skladišni prostor; dodatne usluge;

oprema; energetske potrebe; radna snaga• Financijska analiza

Slobodna zona

Ključne odrednice:• Roba u slobodnoj zoni luke može ostati neograničeno vrijeme, bez bankovne garancije i PDV-a;• Pojednostavljeni postupak vanjskog provoza unutar carinskog područja (T1) kada je jedna pravna osoba operater na kontejnerskom terminalu, prijevozniku i korisniku slobodne zone (trošak prijevoza);• Uvođenje PCS-a koji ubrzava propisane carinske postupke i špedicije, te u konačnici smanjuje troškove prometa;• Izravna željeznička pruga ZDSCT – ILC Matulji.


HVALA NA PAŽNJI

stručni skup modernizacija željezničkog čvorišta rijeka · moderniza ija ŽeljezniČkog...

Documents