strja - komplet

8/18/2019 strja - komplet

1/40

I predavanje


2/40

1. Napisati Kulonov zakon i objasnitipojavu koju on opisuje?

• Dva naelektrisana tijela (čestice) semeđusobno privlače ili odbijaju silom koja jesrazmjerna proizvodu njihovognaelektrisanja, a obrnuto srazmjerna

kvadratu rastojanja izmedju ta dva tijela.

https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=%C4%8Cestice&action=edit&redlink=1https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=%C4%8Cestice&action=edit&redlink=1


3/40

2. Šta je dielektrična konstanta i kakose računa? Kolika je dielektrična

konstanta za vakum?

• Dielektrična konstanta ili, kako se jošnaziva, specifčna dielektričnapropustljivost, ukazuje da ulonova sila,osim od količina elektriciteta kojima sutijela naelektrisana i rastojanja tih tijela,

zavisi i od sredine u kojoj se tijela nalaze.!ajmanju dielektričnu konstantu imaprazan prostor "vakum i ona iznosi#

⋅= −2

12

0 1085,8

Nm

C ε


4/40

3. Šta je to elektrostatičko polje i

koji je izraz za vektor jačineelektrostatičkog polja?

• $olje u okolini naelektrisanog tijelakoje miruje naziva seelektrostatičko polje E.

pq

F

E

=


5/40

4. Koji je usvojeni smjer djelovanjaelektrostatičkog polja za slučajeve

pozitivnog i negativnognaelektrisanja?• %a pretpostavljeni smjer jediničnog

vektora , smjer vektora jačineelektrostatičkog polja podudaran sasmjerom sile kada je & pozitivno, asuprotan kada je & negativno,odnosno smjer polja je od pozitivnonaelektrisanog tijela i ka negativnonaelektrisanom tijelu.

0r


6/40

. Napisati izraz za povr!insku gustinunaelektrisanja?

". Šta su to linije električnog polja# a !taekvipoten$ijalne povr!i?

• %inija električnog polja ima svojstvo da joj jetangenta, u bilo kojoj njenoj tački, podudarna sapravcem vektora jačine polja u toj tački.

$ovršine sa osobinom da linije električnog poljaprolaze kroz njih pod pravim uglom nazivaju seekvipotencijalne površine.

dS

dq=σ


7/40

&. 'ausov teorem u integralnoj (ormi?

). Napisati izraz za izračunavanjepoten$ijala u nekoj tački * unutar

električnog polja +?

ε

∑

∫ = q

S d E S

∫ ∫ =−= P

M

M

P

p p M l d E ql d E qW

d

S C

ε =


8/40

-.Napisati izraz za izračunavanjenapona razlike poten$ijala/ izme0u

tačaka i koje se nalaze uelektrčnom polju +?

1. Napisati izraz za izračunavanje jačine električnog polja izme0u ploča

kondezatora?

∫ ∫ ∫ ∞∞

=−=−= B

B

A A

B A l d E l d E l d E V V U

S

q E

⋅=

ε


9/40

11. Napisati izraz za izračunavanjekapa$iteta kondenzatora?

d

S C ε =


10/40

II predavanje


11/40

1. Šta je to elektromotorna sila i napisatiizraz pomou kojeg se računa?

• %amislimo da je kroz izvor prošla količinaelektriciteta dQ i da je, tom prilikom, u izvoruizvršen rad dA (rad koji je potrebno ulo'iti da

bi se neelektrična energija pretvorila uelektričnu energiju). oličnik#

defniše se kao elektromotorna sila izvora.

dQ

dA

E =


12/40

2. 5mov zakon?

• ačina struje u provodniku direktno je srazmjerna na

njegovim krajevima, a obrnuto srazmjerna njegovomelektričnom otporu.

3. Šta je to spe$i6čna otpornast materijala# a !tatemperaturni koe6$jent otpornosti?

• 7pe$i6čna električna otpornost materijala, to jeveličina koja zavisi od prirode materijala provodnika(kod nekih materijala specifčna električna otpornostzavisi i od napona, osvijetljenosti, pritiska).

•

$ri temperaturama na kojima obično rade električniuređaji, specifčna električna otpornost, pa time iotpornost, se mijenjaju skoro linearno sa promjenomtemperature, gdje su ρ0 i R0 vrijednosti kojeodgovaraju temperaturi ϑ=0°C. α0 je temperaturni

koe6$ijent otpornosti.


13/40

4. 89ulov zakon?• *kupna oslobođena količina toplote je srazmjerna otporu

provodnika, kvadratu jačine struje i vremenu proticanja.

. %okalni oblik 89ulovog i 5movog zakona?• +truja u svim presjecima električnog kola ima istu

vrijednost, zaključujemo da na elektrone moraju djelovati još neke sile. * stvari elektroni vrše veoma slo'enokretanje. $ri tom kretanju promjenljive brzine (po pravcu,

smjeru i intenzitetu), vrši se razmjena energije sanepokretnim- elektronima i jezgrima atoma. nergijudobijenu posredovanjem ulonove sile, slobodni elektronipredaju okolnim česticama pove/avaju/i njihova lokalnakretanja 0 njihovo termičko stanje. +rednja vrijednost

dobijene i predate energije je nula, pa je otuda i srednjavrijednost ubrzanja du' provodnika jednaka nuli. 1 tako serad električnog polja troši na zagrijavanje provodnika, ane na ubrzavanje elektrona.

2okalni oblik 3movog zakona 2okalni oblik D'ulovogzakona4 →→

⋅= J E ρ 22

J Sl

RI V P p ⋅=== ρ


14/40

". Šta je to realni izvor napajanja# kako seračuna napon na njegovim krajevima# te

na$rtati njegovu :I karakteristiku?• * stvarnim uslovima, svaki izvor pru'a otpor

proticanju struje, pa, pored veličine E, treba mupridru'iti i unutrašnju otpornost r . 5ealno, naponna krajevima izvora U, pri proticanju struje I kroz

kolo, ne/e biti jednak E, nego# *6 " r1


15/40

&. Šta je to slo9eno električnoi kolo?• +lo'eno kolo znači odrediti struje u svim granama

kola kada su poznati parametri kola (ems"e i

otpori).). ;ednačina kontinuiteta?

-. I Kir


16/40

11. Napisati izraz za izračunavanjeekvivalentnog otpora n serijski vezani<

otpornika?

12. Napisati izraz za izračunavanje

ekvivalentnog otpora n paralelno vezani<otpornika?

∑==n

iie R R

1

∑=

=n

i ie R R 1

11


17/40

13. Napisati izraze za ekvivalentiranje grupeotpornika vezani< u trougao# otporni$ima

vezanim u zvijezdu?

8rougao%vijezda


18/40

III predavanje


19/40

1. Napisati de6ni$iju pravila desneruke?

• $olje je tangentno na koncentrične krugoveoko provodnika, tj. smjer polja pokazujusavijeni prsti desne ruke, ako se palac postavidu' provodnika u smjeru struje.

2. Na$rtati petlju


20/40

3. Šta je to magnetna induk$ija# koji je izraz za izračunavanje i u kojim

jedini$ama se izra9ava?• Do promjene Euksa mo'e do/i bilo da se

magnetno polje mijenja u vremenu4 npr. ako sestalni magnet pomjera u odnosu na konturu, ilinpr. ako kroz neki provodnik, koji se nalazi u

blizini konture, protiče promjenljiva struja, bilo dase električno kolo (kontura) kre/e u stalnommagnetnom polju, ili da se i polje mijenja ikontura kre/e.

bitno je da se mijenja Euks površine kola.lektromagnetna indukcija maniFestuje se tako, štopromjena magnetnog Euksa kroz proizvoljnuprovodnu konturu, izaziva u njoj pojavuelektromotorne sile.

dt

d e

Φ−=


21/40

4. Napisati 5mov zakon za magnetno polje?• $rimjer torusnog namotaja mo'e se iskoristiti da

se uka'e na jedan praktični pristup analizi prostih

magnetnih kola, koji je analogan pristupu analizielektričnih kola. *z pretpostavku da je @ ,


22/40

4. Napisati 5mov zakon za magnetno polje?• $rimjer torusnog namotaja mo'e se iskoristiti da

se uka'e na jedan praktični pristup analizi prostih

magnetnih kola, koji je analogan pristupu analizielektričnih kola. *z pretpostavku da je @ ,


23/40

". Napisati izraz za mperov zakon ukupne struje?

&. Napisati de6ni$uju za aradejev zakonelektromagnetne induk$ije?

•

* električno provodnoj konturi /e se indukovatielektromotorna sila i kao posljedica te ems"e uzatvorenom kolu /e se pojaviti struja, ako se, iz bilo kograzloga, mijenja magnetni Euks kroz tu konturu (kolo).

). Napisati de6ni$iju za %en$ovo pravilo?• 1ndukovana struja i u konturi je takvog smjera da se

svojim magnetnim poljem suprotstavlja promjeni Euksakroz konturu, tj. u konturi se javlja struja koja te'i dasuzbije uzrok svog nastanka.

∫ ∑=

il d H


24/40

I@


25/40

• 1. Šta je spektar elektromagnetnog zračenja i navestipodjelu spektra prema talasnoj du9ini.

• 7pektar je $ijeli raspon mogui< talasni<

du9ina elektromagnetnog talasa gdje svakojtalasnoj du9ini unutar tog raspona pripada jedna od boja.

• Arema talasnoj du9ini B/# izvoru i načinu

detek$ije# postoje slijedee vrste talasaC• = Dadio talasi• = 5ptički spektar In(ra$rveni#@idljiva

svijetlost# :ltraljubičasti/•

= E zra$i rendgenski zra$i/• = F zra$i gama zra$i/• = Kosmički zra$i = imaju talasne du9ine manje

od 1=1m.


26/40

2. 5pisati radio talase.

• Dadio talasi su vrsta elektromagnetnogzračenja u opsegu spektra po talasnojdu9ini iznad in(ra$rvenog spektra. Aodrujeradijskog spektra obu


27/40

3. Šta je zatvoreno os$ilatorno kolo# a !ta otvoreno?Hatvoreno os$ilatorno D% kolo• Kada se kondenzator unutar kola naelektri!e nabije/ iz

nekog vanjskog izvora koji se isključi u trenutku kada jekondenzator pun# tada e kroz zavojni$u protei struja i pritome e se kondenzator početi prazniti. +nergijaelektričnog polja kondenzatora tada se pretvara u energijumagnetnog polja zavojni$e. Kada se kondenzator isprazni#struja ne prestaje tei jer elektromotorna sila

samoinduk$ije zavojni$e uzrokuje struju kroz kolo u istomsmjeru. ako se kondenzator ponovo puni# ali suprotnimpolaritetom.

5tvoreno os$ilatorno kolo• Aotpunim otvaranjem ploča kondenzatora i zamjenom

zavojni$e pravim provodnikom dobija se u krajnjem slučajupravi provodnik# antena. 5s$iliranje električnog imagnetnog polja prenosi se iz otvorenog os$ilatornog kolau okolni prostor.akav ure0aj koji je izvor elektromagnetni<talasa se zove otvoreno os$ilatorno kolo ili os$ilirajuidipol.


28/40

4. Napisati omposnovu (ormulu i !taona opisuje.

omposnova (ormula opisuje periodi (rekven$iju električnogos$ilatornog kola


29/40

. Napisati četiri *aksvelove jednačine inavesti nji


30/40

*aksvelove jednačine se moguobjasniti u četiri kratke rečeni$eC

• 7ilni$e električnog polja imaju svojpočetak i kraj u električnim nabojima.

• 7ilni$e magnetnog polja se zatvorene• Aromjenjivo magnetno polje uzrok je

nastanka električnog polja.• Aromjenjivo električno polje i

električni naboji u kretanju uzrok sunastanka magnetnog


31/40

". Davanski elektromagnetni talas. Arostiranje# me0usobni odnosvektora jačine el. polja i vektora jačine magnetnog polja# osnovne

jednačine prostiranja


32/40

&. rzina prostiranja +*• +* se prostiru kroz vakum za razliku od

me


33/40

). Intenzitet +*

• Intenzitet +* propor$ionalan kvadratuamplitude vektora električnog polja iliproizvodu amplituda vektora

električnog polja i magnetnog polja ilikvadratu amplituda vektoramagnetnog polja


34/40

@

Š


35/40

1. Šta je to nejonizirajue zračenje i kako semo9e podjeliti njegov spektar?Nejonizirajue zračenje je op!ti izraz za dio

elektromagnetnog spektra u kome je energija(otona mala tako da ne mo9e razbiti veze izme0udijelova atoma ozračenog materijala# ali ima jakeposljedi$e kao !to je grijanje.

2. Šta su to +% polja i koji su nji


36/40

3. :ti$aj +% polja

Naučni$i se jo! nisu slo9ili djeluju li ili ne ovazračenja na zdravlje. Hbog te neodre0enosti

naučnika# ne postoje nikakva ograničenja koja biodre0ivala mjere o opasnosti od izlaganja radnikatom zračenju. No# zbog zabrinutosti radnika nekeaso$ija$ije su izdale odre0ene mjere preven$ije. In(ormiranje radnika i zaposleni< ljudi o moguim

opasnostima magnetni< polja 5drediti gdje suglavni izvori zračenja na radnom prostoru Aoveatiudaljenost radnika od izvora zračenja. 7manjitivrijeme izlaganja zračenju. Koristiti opremu# ako jemogue# koja je dizajnirana tako da ima niskuemisiju zračenja4. 8alekovodi kao izvori zračenja?

*agnetna polja koja proizilaze iz energetski<vodova su odre0ena intenzitetom struje koja teče

kroz vodove# blizinom 9i$a# visinom voda iznad

č


37/40

. ra(ostani$e kao izvori zračenja?rans(ormatori su izvori jaki< magnetni< polja jer imse prin$ip rada zasniva na vremenski promjenljivimmagnetnim poljima. Aroblem magnetnog polja# kodtra(ans(ormatorski< stani$a# je slo9eniji po!to strujekoje ulaze ili izlaze iz stani$e nisu# u op!tem slučaju#simetrične. Aolja koja proizvodi oprema stani$e slabesa udaljeno!u i ne !ire se van 6zički< grani$a

stani$e. *e0utim# magnetna polja u blizini stani$a su jača nego u ostalim dijelovima zbog 6zičkogspu!tanja energetski< linija koje ulaze ili izlaze izstani$e.". Šta je to D i *P zračenje i koji su njegovi izvori?

Dadio(rekventno zračenje je termin koji seprimjenjuje za upotrebu +* talasa za radio iteleviziju# radar# i ostaleradio(rekventneQmikrotalasne komunika$ioneure0aje. D zračenje se sastoji od pokretni< talasa#koji le9e u (rekventnom opsegu od 3 kGz do 3 'Gz.


38/40

&.ntene mobilni< operatera kao izvori zračenja?

*oderni telekomunika$ioni sistemikoriste dva (rekventna opsega od) do - *Gz i 1) do 1-- *Gz.Hračenje ovi< antena je znatno samou njenoj bli9oj okolini desetke$entimetara/. : najgorem slučajukoličina zračenja se kree oko

1RPQ$m2. snaga radio talasa opadasa udaljenosti od antene tako daiako antena zrači velikom snagom

1 opasno područje je samo


39/40

- Št j t 7D?


40/40

-. Šta je to 7D?*jera kojom se kvanti6kuje +* energija apsorbovana u

tkivima ljudskog tijela naziva se 7D 7pe$i6$ bsorbrionDate/ vrijednost. 7D predstavlja količinu energije koje

tijelo apsorbuje prilikom izlo9enosti elektromagnetnomzračenju. 8rugim riječima# to je snaga +* talasa koju

apsorbuje odre0ena masa čovjekovog tkiva. 7pe$i6čnastopa apsorp$ije se izra9ava u jedini$ama PQKg vat pokilogramu/. 7D se odre0uje kao srednja vrijednost za

$ijelo tijelo ili pojedine dijelove tipično 1g ili 1g tkiva/.7pe$i6čna stopa apsorp$ije zavisi od (rekvn$ijeelektromagnetni< talasa po pravilu sa porastom

(rekven$ije 7D opada/. 7D se de6ni!e kaoC

1. Šta je to optičko zračenje i kako se mo9e podjeltiti?5ptička zračenja pokrivaju ono područjeelektromagnetnog spektra koje se koristi u te

strja - komplet

Documents