strijeljani senjani 22. travnja 1945. u gornjoj … 12_ante_glavicic strijeljani... · napada...

A. Glavii: Strijeljani Senjani 22.4. 1945. u Gornjoj Kozici Senj, zb. 23, 259-280 (1996)

ANTE GLAVII

STRIJELJANI SENJANI 22. TRAVNJA 1945. U GORNJOJ KOZICI

Ante Glavii UDK:323.22/.28(497.5) Gradski muzej Izvorni znanstveni lanak HR 53270 Senj Ur.: 1996-06-14

Nakon "osloboenja" grada Senja i senjskog podruja 9. travnja 1945. formirala se "narodna vlast". U surovom obraunu sa svima koji nisu slijepo vjerovali idejama jugoslavenstva i komunizma, uhieni su i sueni Senjani i stanovnici okolice, i drugi koji su se tog trenutka zatekli na senjskom podruju. Premda veinom nisu imali drugih grijeha, gotovo su svi strijeljani. Takva sudbina zadesila je i Senjane koji su osueni u Senju i ubijeni kod mjesta Gornja Kozica (10-ak km sjevernije od Senja) 22. travnja 1945. Traginu sudbinu tih ljudi autor iznosi na temelju iskaza svjedoka i prema izvodima iz lairanih presuda Vojnog suda Jugoslavenske armije (Vijee na Suaku), koje se u lanku objavljuju kao prilozi.

Tijekom Drugoga svjetskog rata poinjeni su, openito u Hrvatskoj a napose na prostoru Like, Krbave i Gacke, brojni i stravini zloini nad hrvatskim narodom. Poinili su ih etnici i njima slini koji su se skrivali pod partizanskim oznakama. Nakon kapitulacije Italije, tj. nakon prvog "osloboenja" Senja 12. 9. 1943.,l a isto tako i nakon "osloboenja" Senja 9. 4.

1 Zapovjednitvo 2. orunike pukovnije J.S. Broj 2627. u Gospiu, dne 7. prosinca 1943., predmet Pukari Nikola, orunik, povratak iz partizanskog zarobljenitva: 1. Glavnom zapovjednitvu orunitva u Zagrebu ... izvijee o kapitulaciji Italije 9. rujna 1943., dolasku partizana u Senj, uhienjima, presluavanjima i streljanjima, itd. Izjava Ilije Sepaca (Gospi, 6. . 1943.) orunikog vodnika, povratak iz partizanskog zarobljenitva nakon zauzea Karlobaga (3. X. 1943.), o zarobljenim ustaama, andarima i nekim civilima koji su odvezeni do oblinjeg

259


1945., partizanska "narodna vlast" tijekom uvrivanja svoje uprave surovo se obraunala sa svima nepodobnima, tj. onima koji su bili Hrvati i sumnjali u komunizam i jugoslavenstvo.21 dok bi se neki zloini poinjeni tijekom ratnih operacija mogli jo kako-tako shvatiti, ali ne i opravdati, zloini koji su poinjeni nakon prestanka ratnih operacija, a poglavito nakon slubenog zavretka Drugoga svjetskog rata, i po broju i po nainu na koji su izvedeni, zasluuju samo gnuanje. Takav jedan zloin zbio se kod mjesta Gornja Kozica, 10-ak kilometara sjevernije od Senja uz cestu prema Novome, iza suhozida naputenih vrtova.

Na prostoru grada Senja i ire okolice (Podgorjc, Lika) ubijeno je nekoliko tisua ljudi. Meu njima je bilo pripadnika ustakih i domobranskih te njemakih postrojbi, ali i civila, ena i djece, koji su se u zbjegu zajedno s vojnim postrojbama povlaili prema sjeveru. Svi oni koji su zaostali, ubijeni su.

O zvjerstvima etnika tijekom minulog reima tu i tamo bi se negdje neto reklo ili napisalo, ali o zloinima "narodne vlasti" sve do 1990. nije se smjelo niti govoriti, a kamoli neto napisati. Na alost, u hrvatskoj se historiografiji o tome i danas vrlo malo pie. Tako je prikupljanje i objavljivanje podataka u svezi s ovim traginim zbivanjima preputeno na brigu asnim osobama kojima je stalo da se nakon 50 godina kae istina, evidentiraju i napisu imena tih ubijenih i gotovo zaboravljenih Hrvata.3

zaljeva Kali (oko 2 km juno uz cestu od Karlobaga), gdje su strijeljani i baeni u more. Meu ubijenima nalazilo se 26 ustaa i orunika koji su podrijetlom iz Krivoga Pula i Senja. (Izvornici se nalaze u Arhivu CK SKH u Zagrebu). Usp. Ante GLAVII, rtve partizanskog bezumlja i zloina iz Senja i okolice (III. 1943), Senjski zbornik, 21, 1994, 291-304; Ante GLAVII, U spomen Ivici Krmpotiu i njegovim prijateljima, Senjski zbornik, 305-314.

2 O poratnim prilikama u Zagrebu, uhienjima i suenjima hrvatskim intelektualcima usp. Josip GRBELJA, Opasni dosjei, feljton, Veernji list, 10. 8. 1991, 1-28. Tada je, naime, uhieno oko stotinu najistaknutijih hrvatskih znanstvenika i drugih uglednih osoba iz javnoga ivota, koji su osueni na smrt ili robiju, a samo je manji broj bio osloboen. Meu osuenima na smrt bili su i Senjani dr. Ivan Kraja, dr. Ljudevit Zimpermanni dr. Vinko Krikovi, koji je tada ve bio u vicarskoj. lanovi Zemaljske komisije za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa bili su dr. Ferdo ulinovi (predsjednik) i dr. Josip Krmpoti (lan), te Marijan Hlaa (lan). Dr. ulinovi i dr. Krmpoti, roeni Senjani, poznavali su osuene i, da su htjeli, mogli su im pomoi jer doista nisu poinili nikakve zloine. Graa o ovim montiranim procesima u kojima su osueni tada najznamenitiji hrvatski intelektualci, pohranjena je u Arhivu Hrvatske u Zagrebu.

3 U posljednje doba tiskane su dvije knjige o stradanjima Hrvata tijekom I. svjetskoga rata, izmeu dva svjetska rata (1918-1941), tijekom II. svjetskoga rata i nakon zavretka Drugoga svjetskog rata (do 1950) na prostoru Like (Ranko IMI, Gospiki spomen-zbornik, izdava Ogranak Matice hrvatske Gospi, Gospi, 1995. i Luka PAVII, Kronika stradanja Hrvata june Like, Zagreb, 1996). U njima su navedeni statistiki i drugi podaci o tisuama rtava koje su poinili etnici i drugi krvnici koji su se brinuli za sigurnost Jugoslavije. Opisana stradanja Hrvata vrijede i za grad Senj i senjsku okolicu, uz napomenu daje ovdje bilo znatno manje rtava jer je Senj ipak, u odnosu na Liku, bio na periferiji ratnih zbivanja.

260


U tom je smislu i napisan ovaj lanak, koji je usredotoen samo na osuene i ubijene Scnjane i stanovnike senjske okolice, iako je vidljivo da su s njima pogubljeni i oni iz drugih hrvatskih krajeva, a da stvarnog povoda za najdrastiniju kaznu nije bilo.

Nakon kapitulacije faistike Italije 9. rujna 1943., prostore upe Vinodol-Podgorje, sa sjeditem u Senju,4 i upe Lika-Krbava, sa sjeditem u Gospiu,5 zaposjele su postrojbe NOV-a i uspostavile komunistiku "narodnu vlast". Sredinom sijenja 1944. njemake i ustako-domobranske postrojbe, koje su krenule iz Suaka, brzo su zauzele Vinodol, Senj i Podgorje do Karlobaga. Druge postrojbe napredovale su iz pravca Karlovca, Ogulina i Modrua prema Brinju, Otocu, Vrhovinama, Pcruiu i Gospiu. Tom akcijom dcblokiran je grad Gospi, koji nisu uspjele osvojiti partizanske snage, jer su ga branile izabrane postrojbe ustaa i domobrana.6 Glavnina partizanskih snaga potisnuta je prema istoku, a manji dio, s kojima je dolazilo do oruanih sukoba, ostao je na podruju oko Drcnice, Vrhovina i Plitvica. Na prostoru june Like bilo je i etnika, koji su, samo sada pod njemakom zatitom, inili nove zloine nad Hrvatima.

Poetkom 1945. postrojbe Jugoslavenske armije, skoncentrirane oko Drvara i Knina, preuzimaju inicijativu i zauzimaju vane strateke poloaje

4 Veljko KOVAEVI, Kapitulacija talijanske vojske u Senju 1943, Senjski zbornik, 1, Senj, 1965, 154; Kazimir PRIBILOVI, Pomorski saobraaj u Hrvatskom primorju od osnivanja II. POS-a do konca 1943, Senjski zbornik, 5, Senj, 1973, 363-364.

5 Kada je kapitulirala faistika Italija, u Gospiu su bile stacionirane primjerene ustake i domobranske postrojbe. Grad i blia okolica bili su dobro branjeni bunkerima, opkopima, icom i minama. Dobro su bile utvreni i branjeni poloaji u Bruanima, Bakim Otarijama, Ledeniku, Konjskom, Vidovcu i Karlobagu, dakle cijeli potez strateki bitne ceste Gospi - Karlobag. Ipak su partizani osvojili sve te poloaje (3. 10. 1943.), koje su tijekom sijenja 1944. pred naletom Plave divizije napustili.

6 Zbog irenja partizanskog pokreta, ali i zbog zloina koje su inili etnici uz svesrdnu pomo i zatitu Talijana, krajem 1942. u Liku dolazi Jure Franceti. Zapoinje se s utvrivanjem Gospia i svekolikim pripremama za nadolazee opasnosti. Nakon kapitulacije faistike Italije partizani su se domogli velike koliine oruja i ratne opreme. Budui da su za ovladavanje cjelokupnim prostorom Like trebali osvojiti i Gospi, partizanska komanda naredila je da se izvre pripreme za napad na taj grad. Opkolile su ga i zaprijeile sve prilaze 19. i 35. divizija, te 6. proleterska brigada, ukupno oko 15.000 vojnika. Gospi su branile postrojbe 4. ustakog zdruga pod zapovjednitvom Dclka Bogdania, domobranska bojna pod zapovjednitvom priuvnog satnika Lea Grandovca, vod hrvatskih orunika ijedna pomona gospika satnija. Ukupno 1.500 branitelja. Glavni zapovjednik obrane bio je domobranski pukovnik Mirko Zgaga. Opi napad s jakom artiljerijskom pripremom poeo je u noi 17. listopada 1943. Obrana je izdrala sve napade, a zbog velikih gubitaka partizani su s napadom prestali 10. studenoga. Tijekom posljednjih dana napada poginuo je pukovnik Zgaga, a zapovjednitvo je preuzeo Delko Bogdani. Vie o obrani Gospia vidi: Mato TOVILO, U Gospiu 1943. godine, Lika - hrvatska dika, Liki godinjak za 1994, 192-194.

261


potrebne za poetak proljetne ofenzive prema zapadu Hrvatske. Poetkom oujka 1945. u pravcu napada prema Lici, Gorskom kotaru i Primorju bile su rasporeene - vrlo brojne i dobro naoruane - 9., 19., 20. i 26. divizija 8. dalmatinskog korpusa. Na dobro utvrenoj liniji obrane od Pljeivice i Male Kapele do mora, nasuprot su se nalazile postrojbe 392. legionarske hrvatsko-njemake Plave divizije, te zdruena domobransko-ustaka 11. divizija zvana Lika, s pomonim jedinicama.7 Koristei se povoljnom opom politiku i vojnom situacijom, postrojbe IV. Jugoslavenske armije krenule su u napad 20. oujka 1945. Zauzele su uporita na liniji Donji Lapac, Udbina, Biha. Ve 26. oujka postrojbe 19. i 26. divizije zauzele su Budak, Ribnik i Vrebac i dole na domak Gospiu, tada najjae utvrenom mjestu Like i Podgorja. 4. 4. 1945. zauzet je Gospi. 6. 4. zauzeto je Lee, tako su partizanske postrojbe dole pred Otoac, koji su osvojile idueg dana i produile do Klarievca, unja i Krmpota. 7. 4. zauzele su i Brinje te dole do Krivoga Puta. Kroz Podgorje su nadirale postrojbe 9. divizije, koje su 4. 4. zaposjele Bake Otarije i 5. 4. Karlobag te otok Pag.8

Na toj dugoj i dubokoj bojinici hrvatsko-njemake postrojbe ostale su gotovo bez streljiva i druge ratne opreme. Prema svjedoanstvu Josipa Aleksia,9 posljednjega zapovjednika obrane Gospia i dijela Like, postrojbe 11. Like i 392. legionarske Plave divizije povlaile su se preko Pazarita, Kosinja,

7 Vladimir Gaiger i Sinia Pogai zanimljivo i dokumentirano opisuju osnutak i vojno djelovanje hrvatskih legionarskih postrojbi (prve 369. pjeake divizije zvane Vraja, druge 373. pjeake divizije zvane Tigar i 392. pjeake divizije zvane Plava) od 1941. do 1945. 392. pjeaka Plava divizija ustrojena je u rujnu 1943. s ciljem da osigura prostor Primorja, ukljuujui i prostor u dubinu 60 km od priobalja te otoke nasuprot kopnu, od mogue invazije angloamerikih snaga. Dakle, pokrivala je i prostor sjevernog, srednjeg i dijelom junog Velebita. Zapovjednik Plave divizije bio je general Johann Mickl, zapovjednici su bili njemaki asnici, a vojnici hrvatski legionari. Usp. Vladimir GAIGER - Sinia POGAI, Crni kraj Plave, Nedjeljna Dalmacija (podlistak), 10. veljae 1995., 43.

8 O tim borbama usp. Karei LEVINIK, Osloboenje grada Senja i okolice u aprilu 1945, Senjski zbornik, 3, Senj, 1967-68, 170; Kazimir PRIBILOVI, Jugoslavenska ratna mornarica u borbama za konano osloboenje Hrvatskog primorja 1945, Senjski zbornik, 7, Senj, 1979, 257-273; Anton GIRON, Osloboenje Senja i okolice 1945, Senjski zbornik, 7, Senj, 1979, 245-251.

9 Josip ALEKSI, asno smo obranili hrvatski narod i domovinu, Vila Velebita, br. 52, 20. prosinca 1996, 14-15. In. graevine Josip Aleksi, domobranski pukovnik, rodom iz Ribnika kod Gospia, na prijedlog poglavnika dr. Ante Pavelia, preuzeo je organizaciju obrane grada Gospia i podruja koje je branila 11. Lika divizija, kojoj je bio zapovjednik. U svojim sjeanjima opisuje pripreme za obranu i vojnu situaciju u tom dijelu Hrvatske neposredno pred opi napad IV. armije NOV-a Jugoslavije. U sastavu 11. Like divizije bili su 1, 2. i 3. zdrug, 4. zdrug od tri bojne (31. ustaka, 10. lovaka i posadna bojna), jedna bitnica brdskih topova, satnija lakih bornih kola, samovozna satnija i dva voda: opkoparski i za vezu), 22. zdrug istog sastava u Otocu i 20. zdrug u osnivanju u Senju s jednom bojnom u Brinju.

262

A. Glavii: Strijeljani Senjani 22.4. 1945. u Gornjoj Kozici Senj. zb. 23, 259-280 (1996)

Kutareva i Brinja prema Ogulinu i Karlovcu, odnosno preko Krasna prema Senju, Novome i Suaku. Povlaenje s Vratnika i izvlaenje iz Senja nije izvreno na vrijeme i uz dobro osiguranje, pa su partizanske postrojbe s ve ranije zauzetih povoljnih stratekih poloaja, dobro kontrolirajui prometnicu Senj - Novi, unakrsnom vatrom uspjeno tukle hrvatsko-njemake snage u povlaenju. Uzdu ceste Senj - Novi uz more i po obroncima koji vode prema planini poginuo je u pokuaju proboja velik broj hrvatskih vojnika. Oni koji su bili zarobljeni, kasnije su pogubljeni u bespuima Kapele i Senjskog bila.

U predveerje 9. travnja 1945. partizanske postrojbe 26. dalmatinske divizije ule su u Senj i tako uspostavile vojni nadzor nad cjelokupnim senjskim podrujem. Ve iste veeri ili iduega dana pristigla su iz pozadine ili otoka tijela nove "narodne vlasti" grada i kotara Senj, ali i organi sigurnosti (OZN-a) i specijalne jedinice KNOJ-a. Za svoj smjetaj i druge potrebe zauzele su odgovarajue i od bombardiranja neoteene zgrade, veinom privatnog vlasnitva: Plavu vilu (kuu dr. Ivana Krajaa), zgrade obitelji Vlahovi na obali, kuu i poslovne prostorije Ivice i Katice Dragievi na Potoku, zgradu biveg samostana sv. Franje na Velikoj placi i jo neke druge. Odmah nakon dolaska, a prema unaprijed sastavljenim popisima, poelo je oduzimanje privatnih trgovina, skladita i stanova, najprije onima koji su uhieni kao "narodni neprijatelji - sluge okupatora" ili kao "domae izdajice" i "predstavnici buruazije", a zatim i drugima nepoudnima. Slino se dogaalo i u Sv. Jurju, Jablancu, Krasnu i Krivome Putu.

Tada je u Senju bilo i dosta civila iz Like koji su zaostali na povlaenju. Veliki dio njih, kao i veina zarobljenih hrvatskih i njemakih vojnika, nisu dobro proli. Posebna su im opasnost bili pripadnici KNOJ-a, ali i neki domai pripadnici i suradnici zloglasne OZN-c, koji su bili osobito okrutni pri ispitivanju krivice, osudi i egzekuciji. Ti pripadnici OZN-e podrijetlom iz Senja i senjskog zalea "istaknuli", su se i kasnije radom na terenu kada su, blago reeno, terorizirali svoje znalce, mjetane i sumjetane.

Ovaj put pozornost usmjeravam samo na grupu Senjana i stanovnika ire okolice za koje sam utvrdio da su bili zatvoreni u Plavoj vili,10 a zatim 22.

10 Istono od Prve drage iznad ceste nalazi se Plava vila. Tu dvokatnicu, s prostranim dvoritem, podrumom i spremitem za veliki motorni amac uz more, sagradio je 1925. dr. Ivan Kraja, tadanji ministar trgovine i industrije Kraljevine SHS. U njoj je ivio do 1941, tj. do talijanske okupacije, kada odlazi u Zagreb. Stolarija zgrade bila je plavo obojena pa su je zato Senjani prozvali Plava vila. U travnju 1945. Plavu vilu zaposjeli su pripadnici OZN-e. Gu Helenu Kraja strpali su u jednu sporednu i za stanovanje neodgovarajuu sobu, gdje je proivljavala sve strahote i uas ljudi koji su, zatvoreni u prepunom podrumu i spremitu za amac, izloeni danononom ispitivanju i muenju neprekidno zapomagali. To ona nije mogla

263

A. Glavii: Strijeljani Senjani 22. 4. 1945. u Gornjoj Kozici Senj, zb. 23, 259-280 (1996)

travnja 1945. strijeljani na podruju Gornje Kozice uz cestu koja iz Senja vodi prema Novom Vinodolskom. Da je tu doista bilo mjesto pogubljenja, doznajemo iz izjava triju hrabrih ena (Anke Tomljanovi, Anke (Mica) Tomljanovi i Mare Tomljanovi) koje su se kriomice, drugi dan nakon strijeljanja (23. travnja 1945.), spustile iz Krivoga Puta, preko Sunja niz Dragu do zaseoka "Sove" i odatle cestom prema Kozici.11 Tu su se na mjestu stradanja uvjerile da su ubijeni njihovi najblii: tipa Tomljanovi "Simajica", Jure Tomljanovi "Bareta" i Ivan Tomljanovi "Rilac". Mjesto smaknua potvruje i Milan Tomljanovi iz Sibinja, koji kae da su ti Senjani bili zatvoreni u Plavoj vili, a onda strijeljani u ogradama Gornje Kozice. Postoje i izjave drugih koji kau da su oko 1. svibnja 1945. bila strijeljanja na Kozici. Moda se te izjave odnose na strijeljane 22. travnja, a moda i na druge, ija imena nalazimo u Izvodima iz presuda Vojnog suda na Suaku, a jo tono ne znamo kada su i gdje ubijeni.12

trpjeti pa se iselila. Neto kasnije OZN-a je preselila u kuu Orani na Staroj cesti. Tu se danas nalazi Policijska postaja.

11 Meu prikupljenim izjavama izdvajamo onu koju su nam dale Tomljanovi Josipa Anka "Bajina" i njezina sestrina Tomljanovi Anka (Mica) "Kojicva" iz. Sunja. Rekle su: "Nai Tomljanovi tipan i Tomljanovi Jura bili su iza 10. travnja uhieni i zatvoreni u "hangaru" ispod Plave vile pokraj mora. Dana 22. travnja (a to je dan uoi Jurjcva) doao je iz Senja Sreko Tomljanovi "Juka" i rekao da su danas (22. 4. 1945, op. aut.) na Kozici partizani ubili neke nae Krivopuane i Senjane. Nismo znale jesu li meu ubijenima nai Stipe i Jure, stoga smo drugoga dana rano izjutra (23. 4. 1945, op. aut.) krenule iz Podbila dolje do Sunja i Tomiinom dragom do Sibinja, zaseoka "Sove", i tamo saznale od Marice Tomljanovi "Giljinc" za ubijene u Kozici. Otile smo tamo i u ogradama povie ceste (mjesto "imprag") pronale dvije gomile nabacana kamenja, jednu veu i jednu manju. Tu smo pronale neki tap i na njemu kose i jednu cedulju s potpisom Branko upan. Zakljuile smo da su tu pokopani Senjani, to smo potvrdile kada smo odgrnile kamenje, a meu ubijenima nismo nale ni Stipu ni Juru. Otile smo do druge gomile. Kad smo odgrnile kamenje, naile smo na ubijene, koje nismo odmah prepoznale jer su bili poslije ubistva spaljeni. Prema ostacima arapa i pulovera prepoznale smo da su tu pokopani tipan i Jure, a uz njih neki trei, za kojega se prialo da je Podgorac. Mrtve smo ponovno pokrile kamenjem i kriom otile Dragom kui kako nas ne bi opazile partizanske ophodnje koje su tih dana krstarile cestom." 24. 4. na mjesto pogibelji otili su kradom i Mara Tomljanovi (supruga Mihovila Tomljanovia "imajice") i Marko Tomljanovi (brat Jure Tomljanovia "Barele").

12 U prikupljanju podataka veliku pomo pruili su nam sugraani i stanovnici okolice ija imena navodimo abecednim redom. To su: Bai (r. Lopac) Anka (Seka), Senj; Biondi Filipa Mate, Senj; Gjurii (r. Barbiani) Vlade Margareta, Senj; Glavii Petra Petar, Senj; Grin (r. Devi) Jakova Dragica, Senj; llamersmidt (r. Filii) Blaenka, Senj; Krmpoti dr. Frane, Klcnovica; Krmpoti (r. Kraja) Ladislava Zvonka, Senj; Kovaevi (r. Mogu) Mate Marijanka, Senj; Jurkovi Mare Josip, Senj; Jambrosi (r. Olivicri) Vlade Judita, Zagreb; Legevi Josipa (ker Pave i Anke Ani), Bjelovar; Legao Vinka Vlade, Senj; Matijevi (r. Tomljanovi) Marica, Senj; Mandeki Tome Tome, Rijeka; Markovi Frane Josip, Senj; Matii (r. Ani) Nada, Senj; Naeta (r. oli) 7.ora, Senj; Papi Josipa Tomislav, Senj; Paveli (r. Krmpoti) Mirena, Senj; Petronio Ivana Karma, Senj; Petronio Ivana Katarina, Senj; Prpi im. Branko, Senj; Prpi

264


Uhieni su najprije zatvoreni u Plavoj vili, koja je posve odgovarala potrebama OZN-e.13 Bila je luksuzno namjetena, a imala je i podrumske prostorije i spremite za amac, koji su sluili za zatvor. Osim toga, smjetena je izvan grada. Nakon istranog postupka, u kojemu su svi osueni na smrt, popodne 22. travnja 1945. odvedena je cestom prema Novom grupa graana. Bilo ih je, jer za sada toan broj ne moemo pouzdano utvrditi, deset do petnaest. Kolonu vezanih icom kriomice su iz kuca ili iza ograda promatrali stanovnici Pijavice, Sv. Jelene, Bunice i Sibinja. Prepoznavali su neke iz te kolone smrti, ali iz straha o tome otvorenije nisu progovorili punih pedeset godina. Susrela ih je putu i grupa Senjana, koji su se vraali iz istranog postupka sa Suaka. I oni su neke prepoznali. Ipak, budui da u prikupljenim izjavama postoje kontradiktornosti, za sada ne moemo biti posve sigurni o broju uhienih i mjestu njihova smaknua. Sve nejasnoe valja razrijeiti prikupljanjem izjava novih oevidaca i njihovom komparacijom, a napose ekshumacijom ubijenih na mjestu za koje se dri da su, ako se to uope moe rei, pokopani. Naime, ubijeni nisu pokopani niti u jame, nego su pokriti granama i zatrpani kamenjem iz ograda, i to na dva oblinja mjesta. Prema izjavi ena koje su na to mjesto dole vidjeti svoje blinje, tijela ubijenih bila su

Antona Mara, Senj; Prpi ini. Krunoslav, Senj; Snjari Nikola "Mika", Crikvenica; Soj at (r. Krmpoti) Kata, Senj; Tornljanovi Jose Ana "Bajina", Senj; Tomljanovi Anka (Mica), Senj; Tomljanovi (r. Rukavina) llela, Senj; Tomljanovi Ive "Zekan", Senj; Tomljanovi (r. Tomljanovi) Marica "Giljina", Senj; Tomljanovi Milana Ive "Puljiz", Senj; Tomljanovi imuna Mihovil "Simajica", Senj; Tomljanovi Milan "Makso", Sibinj; Tomljanovi Mile "Dada", Senj; Tomljanovi Mirko "Ampulica", Sibinj; Tomljanovi Petar "Peo", Senj; Tomljanovi Sreko "Rilac", Krivi Put; Tomljanovi Slefanija, Sibinj; Tomljanovi in. Zdravico, Rijeka; Ukota Ive, Rijeka; upan Anka, Zagreb. Imenovanima se zahvaljujemo na pomoi.

Postoji jo svjedoka koji znaju mnogo podataka koji mogu biti veoma korisni pri utvrivanju imena i mjesta stradavanja naih brojnih sugraana.

13 U podrumu ili spremitu za amac bio je od 10. travnja do 31. prosinca 1945. zatoen velik broj Senjana i stanovnika okolice, posebno Krivopuana i Krasnara. Nakon istranog postupka veina ih je ubijena u bespuu neke drage ili su zavrili s kamenom oko vrata. Ipak, neki su nakon ispitivanja i proivljenih muka bili puteni kuama. Iako naa istraivanja nisu zavrena, navodim popis Senjana koji su bili zatoeni u Plavoj vili i puteni kui: Babi Ivan "Befan", Senj; Bezjak Romca Vlade, Senj; Butkovi Oskar, Zagreb; Cerni (r. Ronevi) Ana "Seka", Senj; Gjurii Franje Bozo "Pajo", Senj; Grani Marijan, Senj; llamersmidt Josip, Senj; Lopac Ivana Marijan, Senj; Martula (r. Gui) Boza, Senj; Habo Slave, Senj; Olivieri Frane Vladimir, Senj; Olivieri Ruica, Senj; Prpi Matilda "Sekina", Karlovac-Senj; Rogi Tone, Lukovo Senjsko; Ronevi Stipe Jole, Senj; Savi (r. Tomljanovi) Seka, Senj; Sojat Ana "Barunova", Karlovac; Solid Mihovil, Senj; Solid Pere "Tutanj", Suak-Senj; Sojat Pere "Baraba", Senj; Sojat Vinko, Senj; Stefani (r. Bilovi) Grge Marijanka; Tomljanovi (r. Rukavina) llela, Senj; Tomljanovi Mate Ivan "Rilac", Krivi Put; Tomljanovi Jose Jure "Bareta", Krivi Put; Tomljanovi Mile "Rambulica", Krivi Put; Tomljanovi Mile, Senj; Tomljanovi Petar "Peo", Senj; Tomljanovi ime Stjepan, Krivi Put; 'upan Frane Branko, Senj.

265

A. Glavii: Strijeljani Senj am 22.4. 1945. u Gornjoj Kozici Senj, zb. 23, 259-280 (1996)

nagorcna. Dakle, nakon smrti tijela ubijenih egzekutori su polili benzinom i zapalili kako bi se onemoguila njihova identifikacija. Osim ranije spomenutih Krivopuana, pouzdano smo utvrdili da su tu ubijeni jo Branko upan, Vladimir Olivieri i Mira Nagoda. Imena ostalih ubijenih 22. 4. 1945. u Gornjoj Kozici nisu jo poznata.

Imena ubijenih, za koja smo pouzdano utvrdili da su ubijeni 22. 4. 1945., nalazimo u est Izvoda iz presuda Vojnog suda.14 Iz njih proizlazi da su, tada ve ubijeni, osueni na smrtnu kaznu izmeu 1. svibnja {Izvod 313145.) i 28. lipnja {Izvod 315145.). Svi Izvodi nose datum 6. studenoga 1945., tj. ti slubeni dokumenti o njihovoj krivici i osudi pojavljuju se tek nakon pola godine otkako su ubijeni. Pa, kako je to sve mogue? Pretpostavljamo daje razlog sljedei: da bi se sva ta brojna ubijanja na neki nain legalizirala, odnosno da bi se dokazalo kako se pravilno postupalo i sve bilo u skladu s vaeim zakonima, i da su svi osueni na smrt strijeljanjem (nema osuenih na kaznu zatvora ili oslobaajuih presuda) nakon to je u pravnom postupku dokazana njihova krivica, donijete su lane presude, poznate nam samo preko Izvoda. Kada pogledamo imena Senjana za koje smo utvrdili da su ubijeni u Kozici 22. 4. 1945., moemo vidjeti jo i to da se ona ne nalaze na istom Izvodu, tj. presude o njihovoj krivici nose razliite nadnevke. To je jo jedan dokaz lairanju.

Ubijeni Scnjani jamano su proli brutalan istrani postupak u Plavoj vili, gdje im je neki "isljednik" "dokazao krivicu". O tome je sigurno postojala evidencija, neka "knjiga uhienih" koja je proslijeena dalje, u Ogulin ili na Suak, a koja je nestala. Jedna takva knjiga osuenih na smrt sauvana je u Gospiu. Prema zabiljekama koje su napravili "isljednici" u Senju ili negdje drugdje sastavljana je presuda u kojoj osim imena nalazimo i generalije osuenih.

Samo iz est Izvoda iz presuda dobivamo broj od 107 ubijenih. Ubijeni mukarci i ene najveim su dijelom Hrvati iz ovih naih primorskih krajeva, odnosno s otoka Paga, Raba i Krka te podruja Senja, Crikvenice i Vinodola. Ima ih i iz drugih naih krajeva. Meu njima najvie ih je iz Senja i njegove okolice. Ukupno 31. Gledajui Izvode, zapaamo da se u svakoj pojedinoj

14 Izvode iz presuda broj: 311(F), 312 (E), 313 (D), 314 (C), 315 (B) i 316 (A) Vojnog suda Jugoslavenske armije - Vijee na Suaku, izdala je Komanda Ogulinskog vojnog podruja II. JA, Vojni sud broj 566 dana 6. 11. 1945. Izvodi su pisani strojopisom na tankome papiru, dosta su nejasni i izblijedjeli. Svaki Izvod ovjeren je potpisom nekog porunika-sekretara te peatom unutar kojega je upisano u krugu: Komanda Ogulinskog - Vojnog podruja, Vojni sud, u sredini je jugoslavenski grb s petokrakom zvijezdom. U Izvodima su upisana imena ukupno stosedmorice osoba, mukaraca i ena, s generalijama (mjesto roenja, socijalni status i dr.), to olakava daljnje istraivanje.

266


SI. 1. Plavu vilu izgradio je 1925. dr. Ivan Kraja. U njoj i u oblinjem spremitu za amac tijekom 1945., dok je tu bilo sjedite OZN-e, bili su zatoeni, ispitivani i mueni uhieni

Senjani i stanovnici okolice. Mnogi se nikad nisu vratili kui. Snimak oko 1930.

presudi nalaze osobe koje u veem broju nisu iz nekog grada ili ueg podruja. To je hotimice sloeno tako da se ne bi dobio dojam masovnog obrauna s neprijateljima novog poretka.

Ne znamo koliko je meu ubijenima bilo hrvatskih vojnika iz 11. Like i 392. legionarske Plave divizije, koje su se preko Senja povlaile prema Rijeci. Izvodi iz presuda koje objavljujemo imaju brojeve od 311 do 316. Ponovimo, u njima su navedena imena stoscdmorice ubijenih. A koliko je, dakle, ubijenih ija imena sadre Izvodi do broja 311, odnosno od broja 316 dalje? Brojka je stravina. U Izvodima, koje objavljujemo u prilogu lanka, kurzivom su istakuta imena ubijenih Senj ana i stanovnika senjske okolice.

Rekli smo da smo pouzdano utvrdili da su neki od njih ubijeni na Kozici 22. 4. 1945., a drugi su ubijeni otprilike u istom razdoblju nakon "osoloboenja", i to na isti ili slian okrutni nain negdje uz cestu koja vodi prema Novom. Dosad prikupljene izjave i podaci o datumu i mjestu smrti nedunih Senjana i stanovnika okolice ponekad su nejasne. To je i razumljivo.

267


Od tada do danas prolo je 50 godina, a sve donedavno o tim stradanjima nije se prialo. Neke osobe, iji bi iskazi bili veoma vani, vie nisu ive, a i sjeanja onih koji neto znaju, blijede. I krajolik se tijekom vremena promijenio, pa sve to oteava ubikaciju mjesta stradanja, koje kao da proteklih godina nitko nije posjeivao ili bilo kako obiljeio. Nije sauvana niti izvorna graa o istranim postupcima pripadnika senjske OZN-e tijekom travnja i svibnja 1945. Naa je obveza da iznesemo istinu o traginoj sudbini ovih ljudi senjskog podneblja te da ih pokopamo po kranskom obiaju. Sloga molimo itatelje i sve kojima je stalo do istine, da nam svojim izjavama ili na drugi nain pomognu koliko god mogu.

Prilog I. - Izvorni prijepis Izvoda iz presuda Vojnog suda Jugoslavenske armije - Vijea na Suaku (br. 311 - 316/45.) s imenima i osnovnim podacima o osuenima. Kurzivom su istaknuti osueni Senjani i stanovnici senjskog podruja.

KOMANDA OGULINSKOG VOJNOG PODRUJA II. J. A. VOJNI SUD Broj: 566 Dana 6. XI. 1945.

IZVOD IZ PRESUDE br. 311/45.

Vojni sud Jugoslavenske Armije, Vijee na Suaku presudio je dana 9. maja 1945. god.:

1. - Pininski Vceslava, sina Aleksandra i Irene ro. Volanski, roen 13. VIII. 1893. god., oenjen ima djete, boravi u Opatiji, plemi,

2. - Mikeli Petar, sin pok. Stjepana i pok. Amalije ro. Bencvoli, ro. 20. II. 1886. god. u Senju, oenjen otac 2 djece, gradski senator,

3. - Klofutar Josip, sin Josipa, roen 1895. god. u Tr/iu, trgovac galanterijske robe i konih predmeta na Suaku,

4. - Kali Jure, sin pok. Jovc i Mike Gari, roen 29. VII. 1919. god. u Tribnju, 5. - Pajda Ivica, sin Jakova i Anelke ro. Boras, ro. 26. II. 1922. god. u

Senju, neoenjen, 6. - Dorini Josip, sin pok. Mate i Lucijc ro. Marlini, roen 1880. god. iz

sela Rcsike, opina Vrbnik, kotar Krk, zanimanje pomorac, 7. - Bevandi Ivan /Kantar/, roen 17. III. 1923. god. u Duikravi, Jablanac,

Senj, 8. - otar Ignjat, sin pok. Kostc, roen 15. VII. 1922. god. u Tetovcu, kotai

abar, oenjen, oruniki narednik,

268


SI. 2. Ograde u Gornjoj Kozici - mjesto na kojem su pogubljenji Senjani 22. 4. 1945.

9. - Andrija Tome, sin Tome i Tcrezije roene Marui, roen 26. X. 1910. god. u selu cflii, kotar Kriani, neoenjen, po zanimanju nadcestar, navodno nekanjavan,

10. - Klemcni Eugen, sin Eugena i Roe, roen 22. V. 1910. god. u Beu, neoenjen, inovnik,

11. - Lopac Marijan, sin Ivana i Marije, roen 27. VII. 1904. god. u Senjskoj Dragi, kotar Senj, mehaniar, oenjen otac 3 djece,

12. - Pei Mirko, sin Vukaila i Hinkc Radovi, roen 8. I. 1917. god. u Crnom Vrhu, neoenjen, radnik,

13. - Stankovic Mirko, sin Dragutina i Zlate, roen 1918. god. u Niu, opina i kotar Ni, mehaniar, oenjen otac 3 djece,

14. - Popovi Kata, ki Ivana, roena 15. XI. 1922. god. u Lovincu, kotar Graac, udata, intelektualka,

15. - Lovri Lucija, ki Ivanova, roena 18. VIII. 1926. god. u Vrbniku, neudata, Hrvatica - rkt.,

16. - Ani Grga IZelel, sin Vicka i Mare, roen 10. III. 1872. god. u Krivom Putu, kotar Senj, oenjen 6 djece, zemljoradnik,

17. - Waner Herman, sin pok. Hermana i Santine Prati, roen 25. XI. 1881. god. u Vinkovcima, oenjen 5 djece, obrtnik,

269


18. - Rukavina Jure, sin pok. Ivana i Barbare roene Rukavina, roen 23. IV. 1919. god. u Sv. Jurju, kotar Senj,

19. - Borovi ime, sin pok. ime i majke pok. Marije roene Denon, roen 12. VII. 1910. god. u Novalji, oruniki razvodnik, pripadao orunikoj postaji na Suaku, neoenjen,

20. - Orli Rasim, sin Alage i majke Katlc roene Omerevi, roen 9. VII. 1917. god. u Cazinu, kuhar, oenjen, nastanjen u Suaku,

21. ic Anton Antonov, roen u Puntu 15. VII. 1913. god., trgovaki pomonik, Hrvat rkt.,

22. Dragievi Branko, sin Mate i Lucije, roen 25. VII. 1914. godine, iz Starigrada, Jablanac, kotar Senj, neoenjen, po zanimanju postolar,

na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak graanskih prava i na konfiskaciju cjelokupne njihove imovine.

Smrt faizmu - Sloboda Narodu ! Sekretar, porunik:

(potpis neitak, op. aut.)



Vojni sud Jugoslavenske Armije Vijee na Suaku presudio je dana 11. lipnja 1945. god. nie navedene, na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak graanskih prava i konfiskaciju cjelokupne njihove imovine:

1. - Kralji Juru, sina Andrije i Marije Molini, roen 19. XI. 1892. god. u Krianima, kotar Crikvenica, postolar,

2. - Perckovi Toma, sin Toma i Mage Kukulji, roen 23. I. 1920. god. u Saternu, Glina,

3. - Usanovi Petra, sin Stjepana i Ive Streti, roen 6. III. 1920. god. u selu Nevojici, opina Mulj, trgovaki pomonik,

4. - Popovi Antona, sin Jure, roen u Bos. Brodu, 3. VII. 1919. god., intelektualac, ustaki porunik, oenjen,

5. - Tonkovi Juru, sin Majcta i Kate, roen 15. IX. 1924. god. u Otocu, radnik, neoenjen,

6. - Marijan Vuju, roen 1875. god. u karama, kotar Otoac, zanimanje umirovljeni narednik vodnik mornarice, oenjen, otac 1 djeteta, stanuje u Suaku jo od 1935. god.,

7. - Kati Juru, sina pok. Lovre i Ike Gari, roen 20. VIII. 1919. god. u Tribnju, 8. - Lovri Ivana /Coto/, raznasa novina, star oko 35 god., neoenjen, iz

Crikvenice,

270

A. Glaviic: Strijeljani Senjani 22.4. 1945. u Gornjoj Kozici Senj, zb. 23, 259-280 (1996)

SI. 3. Kolona zarobljenih pripadnika Plave divizije na putu iz Senja (Mitnica - vrh Aleja) prema Lici 11. travnja 1945.

9. - Rumoru Ivana, sina pok. Ivana i Dume Kalabota, roen 4. V. 1915. god. u Pagu, neoenjen, redarstveni straar,

10. - ic Ivana /ii/, sina Petra, roen 20. X. 1913. god. u Baski, oenjen, zemljoradnik,

11. - Butkovi Petra, sin pok. Ivana iz Krivog Puta, Senj, roen 27. V. 1925. god., zidar,

12. - Corneli Francesco, sina Alberta i Palmire Rebeci, roen 4. III. 1902. god. u Pijacenci, nastanjen u Rijeci,

13. - Smokvina Milana, sina pok. Davida i Mande roene toki, roen 4. I. 1919. god. u Podovima, opina Jablanac, oenjen, ustaa,

14. - Lovri Ivana, sina pok. Ivana i Marije roene Barak, roen 8. VII. 1904. god. u Plani,

15. - emelji Alberta, sina imuna, roen 19. XII. 1921. god., oenjen, kuhar, 16. - Boievi Josipu, kerku Antona, roena 11. VII. 1884. god., u Varadinu,

udovica, 17. - Butorac Nedjeljka, sina Vjekoslava i Marije roene Car, roen 15. VI. 1921.

god. u Jablancu, mornar, domobran, ustake pukovnije, neoenjen, 18. - uji Bogdana, pok. Maksima, roen 24. IV. 1898. god. u Korenici,

oenjen,

271


19. - Devi Nikola /Pileti/, sin Martina i Marije, roen u Jablancu, 25. I. 1921. god., radnik,

20. - Prpi Ivana IDomjanl, sina Kruna, roen u Krivom Putu 9. IV. 1922. god., oenjen.

SMRT FAIZMU - SLOBODA NARODU ! Sekretar, porunik:

(potpis neitak, op. aut.)



Vojni sud Jugoslavenske Armije - Vijee na Suaku, presudio je dana 1. maja 1945. god. nie navedene, na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak graanskih prava i konfiskaciju cjelokupne njihove imovine:

1. - KORDI IVANA, sina Tadijc i Julke, roen 1. X. 1882. god. u Sv. Jurju, kotar Senj, oenjen, gostioniar,

2. - UPAN BRANKO, sina Franc i Marije, roen 29. V. 1901. god. u Senju, oenjen, otac 3 djece, blagajnik gradske opine u Senju,

3. - DRAENOVI ZDRAVKA, sina Josipa i Drage roene Vicvi, roen 3. XII. 1920. god. u Jukcfu /Pomon/, zemljoradnik, neoenjen,

4. - LEGAC VINKA, sina Martina i Marije roene Prpi, roen 14.1. 1905. god. u Sv. Jurju, kotar Senj, oenjen, otac 2 djece, obalski radnik,

5. - RIBI Dr ANTONA, sina imuna i Amalije, roene Maljcvac, roen 1. XII. 1920. god. u selu Scvcrin na Kupi, neoenjen, kotarski predstojnik,

6. - TOMUANOVI TIPA Iimajical, sina imuna i Antonije, roen 29. XII. 1904. god. u Krivom Putu, udovac otac 2 djece, radnik,

7. - JELENI STJEPANA, sina pok. Josipa, roen 29. VIII. 1896. god., oenjen otac 3 djece, andarmerijski porunik,

8. - VUKI JOSIPA, sina pok. imc, roen 17. III. 1907. god. u Tribnju -Karlobag, trgovaki pomonik, ustaki porunik,

9. - KLARIC DAVORINA, sina pok. Jure i Urume Kuzmin, roen 13.1. 1920. god. u Drivcniku - Crikvenica, radnik, neoenjen,

10. - TEISS ADOLFA, sina Rozalije roene Enkar, roen 2. II. 1913. god. u Novoj Gradiki,

11. - RESARI VUKUI MARIJA, ki Luke i Marije roene Mikulin, roena 31. VIII. 1906. na Rijeci,

12. - SAMARDIJA PAVAO, sin ime i Matije, roen 2. juna 1902. god. u Sv. Jurju, kotar Senj, oenjen otac 9 djece, radnik,

272


13. - TOMAJI IVICA ISmitl, sin Ivana i Ike, roen 16. IX. 1920. god. u Velikom polju, Krasno, kotar Senj, zemljoradnik, neoenjen,

14. - OLIVJERI VLADIMIRA, sina Frane i Josipe roene Vukeli, roen 28. III. 1903. god. u Senju, oenjen, otac 1 djeteta, trgovac,

15. - PRPI MILANA IBirtinl, sin Pave i Franke, roen 3. I. 1923. u Krivom Putu, kotar Senj, neoenjen, radnik,

16. KRITOFOR BARICU, ki Ivana i Barbare roene Brija, udata za Vladimira, majka 3 djece, kuanica,

17. DEVI VINKA, sina Martina, roen 7. XII. 1922. god. u Starigradu, neoenjen, radnik,

18. - KLOFUTAR MARIJU, roenu 18. II. 1902. god. u Piccima, 19. - RUKAVINA MILANA IKavall, sin Franc i Jeke, roen 1. X. 1882. god. u Sv.

Jurju, kotar Senj, oenjen, Hrvat - rkt. Smrt faizmu - Sloboda Narodu !

Sekretar, porunik: (potpis neitak, op. aut.)



Vojni sud Jugoslavenske Armije - Vijee na Suaku, presudio je dana 4. jula 1945. god. nie navedene, na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak graanskih prava i konfiskaciju cjelokupne njihove imovine, radi poinjenih zloina i krivinih djela:

1. - Radalj Josipa, sina Andrije i Ivke, roen 15. II. 1897. god. u Vlaki - Zagreb, oenjen otac 3 djece, anarmerijski narednik,

2. - Hriljac Antona/Ilija/, sina Ivana, roen 16. X. 1913. god. u Vrbniku - Krk, kuhar, neoenjen,

3. - Pfcifer Ivanku, ki Ivana roena 20. januara 1904. god. u Kranju - Ljubljana, udata, domaica,

4. Ponjevi Marka, sina Boe, roen 12. XI. 1911. god. u selu Badanj - Drni, radnik,

5. - Kordi Dragicu, ki Ivana i majke Pole rodom iz Sv. Jurja, kotar Senj, udata majka 1 djeteta, gostioniarka,

6. - Boter Mira /Dralica/, roena 2. XI. 1898. god. u Grianama, kotar Crikvenica,

7. - Papi Josu, sina Jose i majke Tonke roene Prpi, roen 8. III. 1890. god. u Senju, oenjen, gradski ovrhovoditclj,

8. - Tomljanovi Jure IBaretal, od Jose i Marije ro. Tomljanovi, roen 18. IV. 1921. god. u Podbili, opina Krivi Put, kolar Senj, neoenjen, radnik,

273


9. - Ribari Antica, ena Ante, domaica iz Banjola, roena 1924. god., 10. - Bai Kiril /Perko/, sin Frane i majke Perke Prini, roen 3. VII. 1907.

god. u Banjoli, 11. - uljat Anku, ki Jure i Rozalije roene Potonjak, roena 31. XI. 1905. god.

u Novom, domaica, 12. - Posavac Jago, sin pok. Petra i Ane Kutanjac, roen 11. IV. 1896. u Ravi -

Prijedor.

Smrt faizmu - Sloboda Narodu !




Vojni sud Jugoslavenske Armije - Vijee na Suaku presudio, je dana 28. VI. 1945. god. nie navedene, na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak graanskih prava i konfiskaciju cjelokupne njihove imovine, radi poinjenih zloina i krivinih djela:

1. - Kulcnti Anu, ki pok. Petra i Marije roene Lovrini, roena 13. III. 1883. god. u Crikvenici, kuanica, udata, mati 5 djece,

2. - Bilous Aleksandar, sin Teodora, roen 26. V. 1885. god. u Mihuinu, redarstveni agent, oenjen,

3. - Herenda Mariju, ki pok. Josipa i pok. Jele roene Vitas, roena 24. X. 1877. god., udovica, nepismena,

4. - Tomljanovi Ivana, sina Mate i majke Ane roene Vukeli, roen 8. II. 1919. god. u Krivom Putu,

5. - Dimitrovi Frana, sina Franje i Ane Tui, roen 27. III. 1923. god. u Bjelovaru, po zanimanju radnik,

6. - Marii Jure iz Paga, roen 6. XI. 1900. god., u Pagu, radnik, oenjen otac 6 djece,

7. - Zubovi Antona /Ratimitr/, pok. Antona i Jelene, roen 10. II. 1918. god. u Kolanu, neoenjen, dravni policajac,

8. - Rumora Josu, sina Jure, roen 1905. god., u Povljanima na otolu Pagu, oenjen,

9. Bali Frane, sina Nikole, roen 8. VIII. 1900. god., oenjen, andarmerijski narednik, rodom iz Vrpolja,

10. - ic Kata, pok. Ivana, stara 61 god., udata, ivi u Baka Draga kbr. 104, 11. - Rumora Mile iz Povijane, roen 24. II. 1914. god., oenjen, otac 3 djece,

zemljoradnik,

274


12. - Grii Finka, ki pok. Ivana i Ane, roena u Sv. Jurju, kotar Senj 26. VI. 1918. god., udata ivi u Crikvenici,

13. - Semeni Milan, roen 10. II. 1902. god., sin Nikole i Julke, andarski narednik, oenjen otac 1 djeteta, nastanjen u Crikvenici,

14. ic Anton /Bravari/, sin pok. Frane iz Punta, roen 26. VII. 1922. god., mehaniar,

15. Dori Branko, sin Romana i Lovre roene Jurii, roen 28. II. 1922. god., u Hreljanima, kotar Suak, radnik, neoenjen.

SMRT FAIZMU - SLOBODA NARODU !




Vojni sud Jugoslavenske Armije - Vijee na Suaku, presudio je dana 2. jula 1945. god. nie navedene, na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak graanskih prava i konfiskaciju cjelokupne njihove imovine, radi poinjenih zloina i krivinih djela:

1. - Karabaji Josipa, sina Emila i Marije roene ic, iz Punta, roen 5. IX. 1904. god., zemljoradnik, oenjen otac 1 djeteta,

2. - upan Katu, ki Bartula i Marije roene Barac, roene 1898. god. iz Crikvenice, Dolac br. 17, mati jednog djeteta,

3. - Mesaro Aleksandar, sin Ladislava i Stanislave roene Krianac, roen 12. I. 1904. godine, na Rijeci, zaviajan na Suaku, neoenjen, privatni inovnik kod Hrvatskog Radie,

4. - Ovas Mate, sina Mate i Leje, roen 15.1. 1905. god. u Lei, kotar Otoac, 5. - Mogu Matiju, sina Josipa i Marije roene Gomeri, roen 23. II. 1896.

god. u Cenici, zanimanjem sedlar i gostioniar, oenjen otac 4 djece, nastanjen u Senju, 6. - Semeni Antona, sina i Kate ro. Vidas, roen 5. VII. 1920. u Novalju,

neoenjen, zemljoradnik, 7. - Hartlib Oskara, roen 1896. god. u Zagrebu, direktor fabrike papira,

oenjen otac 2 djece, 8. - Mago Marka, sina pok. Ante i Antice roene Duratov, roen 24. IV. 1877.

god. iz Molata, oenjen otac 4 djece, umirovljeni financijski preglednik, 9. - Zuki Dora, ki pok. Josipa i Ane roene upan iz Crikvenice, kbr. 17,

roena 28. IV. 1920. god., udata bez djece, kuanica, 10. - Orli Nikolu, sina Ivana i Marije Bonifai, roen u Puntu, mornar, oenjen

otac 1 djeteta, nastanjen u Puntu,

275


11. - Sinck Antoniju, ki pok. Ivana i Katicc Horak, roena 3. VII. 1913. u Vinki, udata, kuanica,

12. - Branstclcr Stanislava, sina Jakova i Kate roene Car, roen 9. X. 1924. u Crikvenici, oenjen, privatni inovnik,

13. - Majer Bozo, sina Josipa, roen 25. XII. 1914. god., u Suaku, svrio 4 razreda osnovne kole i 3 strune produne kole, po zanimanju kova, oenjen,

14. - epec Iliju, sina Jure i Ane roene epec, roen 9. VII. 1902. u Crikvenici, oruniki narednik, oenjen otac 1 djeteta, nastanjen u Crikvenici,

15. - Vojnikovi Miru, ki Husejina, rodom iz Raba, roena 1925., 16. - Nagodu Miru, ki Josipa i Tcrczije roene Blaevi, roena 21. X. 1921.

god. u Senju, krojaica, 17. - Salihovi Salka, sina pok. Rame i Katike, roen 21. I. 1903. god., u

Vecelcvu, opina i kolar Klju, Hrvat - islamske vjere, otac dvoje djece, orunik, 18. - Orli Adama, sina Grge iz Povijana, roen 1. III. 1920. god., oenjen otac 2

djece, zemljoradnik, 19. - Rajini Ivana, sina Josipa iz Luna, roen 17. XI. 1911. god., neoenjen,

pekar. Smrt faizmu - Sloboda Narodu !


Prilog II. - Popis Scnjana i stanovnika senjske okolice koji se navode u Izvodima iz presuda Vojnog suda Jugoslavenske armije - Vijea na Suaku (br. 311 -316/45.).

IZVOD IZ PRESUDE br. 311/45.15

2. - Mikeli Petar, sin pok. Stjepana i pok. Amalije ro. Benevoli, ro. 20. II. 1886. god. u Senju, oenjen otac 2 djece, gradski senator,

5. - Pajda Ivica, sin Jakova i Anelke ro. Boras, ro. 26. II. 1922. god. u Senju, neoenjen,

7. - Bevandi Ivan /Kantar/, roen 17. III. 1923. god. u Duikravi, Jablanac, Senj,

11. - Lopac Marijan, sin Ivana i Marije, roen 27. VII. 1904. god. u Senjskoj Dragi, kotar Senj, mehaniar, oenjen otac 3 djece,

16. - Ani Grga /ele/, sin Vicka i Mare, roen 10. III. 1872. god. u Krivom Putu, kotar Senj, oenjen 6 djece, zemljoradnik,

18. - Rukavina Jure, sin pok. Ivana i Barbare roene Rukavina, roen 23. IV. 1919. god. u Sv. Jurju, kotar Senj,

22. Dragievi Branko, sin Mate i Lucijc, roen 25. VII. 1914. godine, iz Starigrada, Jablanac, kotar Senj, neoenjen, po zanimanju postolar,

15 Osueni 9. svibnja 1945.

276



11. - Butkovi Petra, sin pok. Ivana iz Krivog Puta, Senj, roen 27. V. 1925. god., zidar,

13. - Smokvina Milan, sin pok. Davida i Mande roene toki, roen 4. I. 1919. god. u Podovima, opina Jablanac, oenjen, ustaa,

17. - Butorac Nedjeljka, sin Vjekoslava i Marije roene Car, roen 15. VI. 1921. god. u Jablancu, mornar, domobran, ustake pukovnije, neoenjen,

19. - Devi Nikola IPiletiI, sin Martina i Marije, roen u Jablancu, 25.1. 1921. god., radnik,

20. - Prpi Ivan IDomjanl, sin Kruna, roen u Krivom Putu 9. IV. 1922. god., oenjen,


1. - KORDI IVAN, sin Tadije i Julke, roen 1. X. 1882. god. u Sv. Jurju, kotar Senj, oenjen, gostioniar,

2. - UPAN BRANKO, sin Frane i Marije, roen 29. V. 1901. god. u Senju, oenjen, otac 3 djece, blagajnik gradske opine u Senju,

4. - LEG AC VINKO, sin Martina i Marije roene Prpi, roen 14. I. 1905. god. u Sv. Jurju, kotar Senj, oenjen, otac 2 djece, obalski radnik,

6. - TOMUANOVI TIPA Iimajical, sin imuna i Antonije, roen 29. XII. 1904. god. u Krivom Putu, udovac otac 2 djece, radnik,

12. - SAMARDIJA PAVAO, sin ime i Matijc, roen 2. juna 1902. god. u Sv. Jurju, kotar Senj, oenjen otac 9 djece, radnik,

13. - TOMAJIC IVICA ISmitl, sin Ivana i Ike, roen 16. IX. 1920. god. u Velikom polju, Krasno, kotar Senj, zemljoradnik, neoenjen,

14. - OLIVJERI VLADIMIR, sin Frane i Josipe roene Vukeli, roen 28. III. 1903. god. u Senju, oenjen, otac 1 djeteta, trgovac,

15. - PRPIC MILAN IBirtinl, sin Pave i Franke, roen 3.1. 1923. u Krivom Putu, kotar Senj, neoenjen, radnik,

17. DEVI VINKO, sin Martina, roen 7. XII. 1922. god. u Starigradu, neoenjen, radnik,

19. - RUKAVINA MILAN IKavalI, sin Frane i Jeke, roen 1. X. 1882. god. u Sv. Jurju, kotar Senj, oenjen, Hrvat - rkt.


1. - Radalj Josip, sin Andrije i Ivke, roen 15. II. 1897. god. u Vlaki - Zagreb, oenjen otac 3 djece, andarmerijski narednik,

5. - Kordi Dragica, ki Ivana i majke Pole rodom iz Sv. Jurja, kotar Senj, udata majka 1 djeteta, gostioniarka,

7. - Papi Joso, sin Jose i majke Tonke roene Prpi, roen 8. III. 1890. god. u Senju, oenjen, gradski ovrhovoditclj,

16 Osueni 11. lipnja 1945. "Osueni 1. svibnja 1945. 18 Osueni 4. srpnja 1945.

277


8. - Tomljanovi Jure IBaretal, od Jose i Marije ro. Tomljanovi, roen 18. IV. 1921. god. u Podbili, opina Krivi Put, kotar Senj, neoenjen, radnik,


4. - Tomljanovi Ivan, sin Mate i majke Ane roene Vukeli, roen 8. II. 1919. god. u Krivom Putu,

12. - Grii Finka, ki pok. Ivana i Ane, roena u Sv. Jurju, kotar Senj 26. VI. 1918. god., udata ivi u Crikvenici,


5. - Mogu Malija, sin Josipa i Marije roene Gomeri, roen 23. II. 1896. god. u Cenici (?), zanimanjem sedlar i gostioniar, oenjen otac 4 djece, nastanjen u Senju,

16. - Nagoda Mira, ki Josipa i Terezije roene Blaevi, roena 21. X. 1921. god. u Senju, krojaica,

Prilog III. - a) Imena Senjana i stanovnika senjske okolice za koje je pouzdano utvreno da su ubijeni 22. 4. 1945. u Gornjoj Kozici i b) imena Senjana i stanovnika senjske okolice za koje se pretpostavlja da su ubijeni 22. 4. 1945. u Gornjoj Kozici (prema Izvodima iz presuda Vojnog suda Jugoslavenske armije - Vijea na Suaku br. 311 - 316/45.).

a) IZVOD IZ PRESUDE br. 313/45.

2. - upan Branko, sin Frane i Marije, roen 29. V. 1901. god. u Senju, oenjen, otac 3 djece, blagajnik gradske opine u Senju,

6. - Tomljanovi tipa (imajica), sin imuna i Antonije, roen 29. XII. 1904. god. u Krivom Putu, udovac otac 2 djece, radnik,

14. - Olivieri Vladimir, sin Frane i Josipe roene Vukeli, roen 28. III. 1903. god. u Senju, oenjen, otac 1 djeteta, trgovac,

IZVOD IZ PRESUDE br. 314/45. 8. - Tomljanovi Jure (Bareta), od Jose i Marije ro. Tomljanovi, roen 18.

IV. 1921. god. u Podbili, opina Krivi Put, kotar Senj, neoenjen, radnik,

IZVOD IZ PRESUDE br. 315/45. 4. - Tomljanovi Ivan, sin Mate i majke Ane roene Vukeli, roen 8. II. 1919.

god. u Krivom Putu, IZVOD IZ PRESUDE br. 316/45.

16. - Nagoda Mira, ki Josipa i Terezije roene Blaevi, roena 21. X. 1921. god. u Senju, krojaica,

19 Osueni 28. lipnja 1945. 20 Osueni 2. srpnja 1945.

278


SI. 4. Grupa krivo-putske ustake postaje u ljeto 1944. Odlijeva: 1. (?), 2. Jure Tomljanovi "Bareta", 3. ojat "Moko", 4. tipan Tomljanovi "i-majica" i (mali) Joso Tomljanovi.

b)


2. - M i k e 1 i P e t a r , sin pok. Stjepana i pok. Amalije ro. Benevoli, ro. 20. II. 1886. god. u Senju, oenjen otac 2 djece, gradski senator,

l l . - L o p a c M a r i j a n , sin Ivana i Marije, roen 27. VII. 1904. god. u Senjskoj Dragi, kotar Senj, mehaniar, oenjen otac 3 djece,

279



9. - D e v i N i k o l a (P i 1 e t i ), sin Martina i Marije, roen u Jablancu, 25.1. 1921. god., radnik,


4. - L e g a c V i n k o , sin Martina i Marije roene Prpi, roen 14. I. 1905. god. u Sv. Jurju, kotar Senj, oenjen, otac 2 djece, obalski radnik,

17. D c v i V i n k o , sin Martina, roen 7. XII. 1922. god. u Starigradu, neoenjen, radnik,


5. - K o r d i D r a g i c a , ki Ivana i majke Pole rodom iz Sv. Jurja, kotar Senj, udata majka 1 djeteta, goslioniarka,

7. - P a p i J o s o , sin Jose i majke Tonkc roene Prpi, roen 8. III. 1890. god. u Senju, oenjen, gradski ovrhovoditelj,

DIE AM 22. APRIL 1945 IN GORNJA KOZICA BEI SENJ ERSCHOSSENEN SENJER Z u s a m m e n f a s s u n g

Nach der "Befreiung" der Stadt Senj und ihrer Umgebung wurde am 9. April die sgn. Volksgewalt errichtet. In einer groben Abrcchnung mit alien, die an die Ideen Jugoslawentums und des Kommunismus nicht glauben wollten, wurden fast alle auf dem Gebiet von Senj und seiner Umgebung angetroffencn. Antikommunisten, nur wegen ihrer politischen Meinung, verhaftet und erschossen. Solches Schiksal hat auch diejenigen Senjer getroffen, die in Senj verurteilt und in Gornja Kozica (etwa zehn Kilometer nrdlich von Senj) erschossen wurden.

Das tragische Schicksal dieser unschuldigen Leute wird in diesem Artikel auf Grund der Aussagen von den Zeugcn, sowie nach den hier verffentlichten Ableitungen aus den verfalschten Verurteilungcn des Kriegsgerichtes der jugoslawischen Armce (Rat in Suak) dargestellt.

THE PEOPLE FROM SENJ KILLED AT GORNJA KOZICA ON 22ND APRIL 1945

S u m m a r y After "liberation" of the city of Senj and its districts on 9th April 1945 was formed the

"national command". In brutal requital with all those who did not blindly believe in ideas of yugoslavianism and communism, a great number of people from Senj and its suburbs and some others who happened to found themselves there at that moment, were arrested and condemned.

Although they mostly did not have other sins, almost all were executed by firing sqads. The same fate befell to those people from Senj who were condemned at Senj and killed at Gornja Kozica (the village less than ten kilometres on the north of Senj). The author deals with the tragic fate of those people on the basis of verbal evidences and according to the excerpts from fixed prejudications of the Military Court of the Yugoslav Army (Council at Suak), which have been made public as enclosures of this article.

280

strijeljani senjani 22. travnja 1945. u gornjoj … 12_ante_glavicic strijeljani... · napada...

Documents