STRES MENADŽMENT KAKO MOŽETE KONTROLIRATI VLASTITI STRES I STRES DRUGIH?

Odlučivanje pod stresom

Stres menadžment - ciljevi

Utjecaj stresa na odlučivanje

Eliminiranje stresora

Razvoj elastičnosti

Privremeno se nositi sa stresom

Stres

Pojavljuje se kada je potrebno da obavimo nešto što je preko naših mogućnosti.

Prouzrokovan je nemogućnošću da balansiramo konfliktne zahtjeve.

Stres je produciran visokim zahtjevima u životu kombiniranim s ograničenjima i malom podrškom.

Nema formule koja garantira život bez stresa, ali postoje tehnike koje minimiziraju stres.

Uticaj na društvo

Troškovi stresa su već veoma visoki i u

daljnjem su porastu.

Zdravstvena zatita, rano penzionisanje,

beneficije invaliditeta proizašlih zbog

stresa.

Ljudi su zbog stresa iritirani i to značajno

utioče na kvalitet njihovog života.

Uticaj na društvo

U EU oko 10 miliona ljudi pati od bolesti

prouzrokovanih poslom koji obavljaju.

U Norveškoj bolesti koje su u vezi sa

poslom koštaju 10% bruto nacionalnog

dohotka.

U UK 180 radnih dana godišnje je

izgubljeno zbog stresa na poslu.

Uticaj na organizaciju

Odsustvo sa posla

Reduciran nivo preformansi (fizički

prisutan, psihički odsutan)

U Velikoj Britaniji 60% odsustva sa posla je

prouzrokovano stresom zaposlenika

Uticaj na organizaciju

U SAD stres reducira nacionalnu

ekonomiju preko 150 mlrd US $.

Gotovo polovina odraslog stanovništva sa

zdravstvenim problemima

Prouzrokuje između 60 – 80%

industrijskih povreda

Na radnom mjestu primarno je

prouzrokovan nekompetentnim

menadžmentom

Uticaj na pojedinca

Kada je čovjek izložen fizičkom i

psihičkom stresu, stres djeluje na

hipotalamus (sasvim mali dio mozga).

Hipotalamus šalje signal i potiče

nadbubrežnu žljezdu smještenu uz

bubrege da luči više adrenalina

Uticaj na pojedinca

Posljedica: povećava se dotok krvi u

mišiće što omogućava brze reakcije: osjet

vida, sluha, mirisa u vrhuncu su napona.

Znojne žljezde se aktiviraju da se tijelo

hladi

Čovjek ubrzano diše

Broj srčanih otkucaja se povećava

Simptomi stresa

Ako stres potraje, aktivira se i biloški

sistem: hipotalamus posredstvom hipofize

potiče nadbubrežnu žljezdu na luenje

kortizola, hormona iz skupine

kortikosteroida

Simptomi stresa

Hormon stresa kortizol – uzročnik tako mnogo naših problema sa težinom

Povećanje nivoa kortizola utiče na druge hormone uključujući insulin, sertonin i DHEA.

Kortizol smanjuje nivo našeg metabolizma, povećava glad i žudnju za hranom, poremeti balans i nivo šećera (glukoze) u krvi i signalizira tijelu da pohrani višak masnoće.

Utjecaj na odlučivanje

Gubitak samopouzdanja

Selektivno zapažaju informacije

Fiksiraju se na jedan pristup problemu

Precjenjuju kako vrijeme brzo prolazi

Usvajaju krizni mentalitet

Manje se konsultiraju i slušaju druge

Oslanjaju se na navike

Manje su u mogućnosti da generiraju kreativna razmišljanja

Mjerenje nivoa stresa

Društveni stres

Neočekivane promene u pokazateljima

kriminaliteta

Nezaposlenost

Rezultati u obrazovanju

Nivo emigriranja i imigriranja

Mjerenje nivoa stresa

Organizacijski stres:

Neočekivana promjena u nivou odsutnosti

između zaposlenih

Kvalitet proizvodnje u opadanju

Povećanje broja nesreća na radu

Povećanje broja žalbi u vezi sa zdravljem

na poslu

Mjerenje nivoa stresa

Personalni stres:

Žurba, tjeskoba, glavobolja, nesanica,

užurbanost ili drugi fizički simptomi

nepoznatog porijekla

Promjene u načinu ishrane

Mjerenje nivoa stresa

Prema kolegama:

normalno

Prema kolegama:

stresno

Pozdravljanje pri susretu Sjedi mirno u tišini

Odlazak na kafu ili ručak

s prijateljima

Ignorira tuđa mišljenja

Postojanje prijateljskog

odnosa

Postaje iritabilan

Traženje savjeta Pije kafu ili ruča sam

Mjerenje nivoa stresa

Prema organizaciji:

Normalno

Prema organizaciji:

Stresno

Drži radni prostor urednim Radi u haotičnom maniru

Svi papiri uredno odloženi i

fajlirani

Razbacuje papire svuda

naokolo

Zna gdje da nađe svoje stvari Potrebno mu je vrijeme da

nađe bilo šta

Promptno obavljanje

zadataka korespodencije

Ostavlja papire za

korespodenciju odložene za

kasnije

Mjerenje nivoa stresa

Lična pojava: Normano Lična pojava: Stresno

Obučen sa ukusom i po mjeri posla

koji obavlja

Nosi odjeću koja ne odgovara poslu

Čista i opeglana odjeća Nosi zgužvanu i prljavu odjeću

Održava dobru ličnu higijenu Izgleda kao neko ko ne vodi računa o

sebi

Uredan, uredne fruzure Zapušten, neuredne frizure

Stres kao polje sila

Trenutni nivo

funkcioniranja

Pokretačka slika A

Pokretačka slika A

Pokretačka slika A

Pokretačka slika A

Odupiruća sila A

Odupiruća sila B

Odupiruća sila C

Odupiruća sila D

Stresori

Stresori se mogu smatrati pokretačkom

silom u modelu.

Stresori djeluju pritiskom na pojedinca da

promjeni trenutni nivo performansi, fizički,

psihički i interpersonalni.

Ukoliko nema “odupiranja, ove sile mogu

rezultirati srčanim problemima, nemirom,

zabrinutošću i mentalnim slomom”.

Stresori

Mnogi ljudi su razvili određenu elastičnost

i odupiranje na djelovanje stresora

Odupiruće sile uključuju patern ponašanja

psihološke karakteristike i suportivne

socijalne odnose

Jake odupiruće sile: mali srčani ritam,

dobri interpersonalni odnosi i

emocionalna stabilnost i efektivni stres

menadžment.

Stresori

Stres producira i pozitivne i negativne efekte.

Strategija:

Kako identificirati stresatore

Kako eliminirati stresore

Kako postati otporniji na stres u dugom roku

Kako se nosi sa stresom u datom trenutku

Faza stresa

Prije dostizanja ekstremnog stanja u

stresnoj situaciji osobe prolaze kroz tri

faze:

Alarm

Otpor

Iscrpljenost

Reakcije na stres

Alarm – akutno povećanje zabrinutosti,

nemira i straha (ako je stresor opasnost) i

tuge i depresije (ako je stresor gubitak).

Otpor – pokušaj kontroliranja stresa

koristeći odbrambene mehanizme

Oscrpljenost - Prestanak pokušaja da se

odupre stresu – stop trying to defend

against stress. Moguće patološke

promjene

Odbrambeni mehanizmi

Agresija – napada stresora direktno

Regresija – korištenje ponašanja koje je

bilo uspješno u nekom prošlom periodu

Represija – neghiranje da postoji stres

Povlačenje - Ostavljanje stresne situacije

Fiksacija – ustrajavanje na odgovoru bez

obzira na efikasnost

Tipovi stresora

Vrijeme

Radna preopterećenost

Nedostatak kontrole

Konflikt

Inkopatibilne uloge članova grupe

Kako definirati i riješiti problem

Akcioni konflikt (antagonizam) između

osoba

Tipovi stresora

Situacija

Neprikladni radni uvjeti

Brza promjena

Anticipacija (buduća događanja)

Neprijatna očekivanja

Strah

Konsekvence stresa

Fiziološka

Opasni po život: visok krvni pritisak,

srčana oboljenja

Manje opasni po život: besanica,

konstantni zamor, glavobolja, probavni

problemi, osip na koži, ...

Psihičke

Iritabilnost, depresija, aktutni napadi,

tjeskobe, gubitak osjećaja za humor

Konsekvence stresa

Nepotrebna preemocionalnost ili

agresivnost u konfliktnim situacijama

Gubitak interesa za neke događaje,

aktivnosti u kojima smo nekad uživali

Loša koncentracija, teškoće u pamćenju

Stres kao Osoba / Situacija

interakcija Pretpostavka: Događaji uzrokuju stres ali

ljudi različito reagiraju na njega

Faktori elastičnosti umjeravaju stres

stresori Bez

elastičnost

Sa

elastičnošću

Reakcija

Bez reakcije

Faktori elastičnosti

Fizički: kardiovaskularno zdravlje, odmor,

dijeta

Psihički: emocionalnost, samopoštovanje,

izdržljivost

Socijalni: bliske emocionalne veze,

zajednička iskustva, interakcije podrške,

mentori, timovi.

Stres menadžment

Neaktivna

strategija

Proaktivna

strategija

Reaktivna

strategija

Svrha Eliminirati

stresore

Razviti

strategiju

elastičnosti

Privremeno

sučeljavanje

Efekti Permanentno Dugoročno Kratkoročno

Pristup Neaktivan Proaktivan Reaktivan

Potrebno

vrijeme

Dugoročno Umjereno Trenutno

Eliminiranje stresa

Tip stresa Strategija eliminacije

Vrijeme

Efektivni menadžment vremena.

Efikasni menadžment vremena.

Delegiranje.

Konflikt

Kolaboriranje i interpersonalna

kompetentnost.

Emocionalna inteligencija.

Situacija Redizajn posla

anticipacija Redefiniranje ciljeva

Male pobjede

Kolaboracija

Stresor konflikt je skoro uvijek produkt abrazivnih odnosa između pojedinaca.

Pripadnost zajednici ili grupi kao eliminator stresa.

Održavaj “emocionalni bankarski račun”

Ulaži ophodeći se sa ljudima ljubaznošću, učtivošću, iskrenošću i konzistentnošću.

Minimiziraj povlačenja uslijed neodržavanja obećanja, neslušanja, nepreciziranja oekivanja ili neomogućavanja izbora.

Kolaboracija

Gradnja jakih, kohezivnih odnosa sa

nekom osobom je teže nego liderstvo nad

masom.

Osjećaj da ti se vjeruje, respektira i da si

voljen je ns kraju ono što većina ljudi žele.

Ove osjećaje želimo da iskusimo kao

individue, a ne samo kao članove grupe.

Interpersonalna komunikacija

Dvije vrste inteligencije

IQ – tradicionalna racionalna inteligencija

EQ – emocionalna inteligencija

Ove dvije inteligencije su nezavisne, iako mala korelacija između pojedinih aspekata IQ i EQ postoji.

Uspijeh u životu i lična sreća – ljudi s visokim IQ nisu u prednosti nad osobama s malim IQ.

EQ, suprotno od IQ, ima jaku vezu sa uspijehom u životu i ličnom srećom, kao i reduciranju stresora konflikta.

Interpersonalna komunikacija

Emocionalno inteligentni ljudi mogu:

1. Prepoznati vlastite emocije

2. Upravljati svojim emocijama (i negativnim i pozitivnim)

3. Motivirati druge

4. Prepoznati emocije drugih (empatija)

5. Održavati odnose, ili društvena kompetentnost (mogućnost interakcije sa drugima bez problema)

Emocionalna inteligencija Komponente Definicija Manifestacija

Samosvijesnost Sposobnost da se prepoznaju i razumiju

sopstvene emocije, sopstvena ćud i unutrašnji

pokretači, te njihov utjecaj na druge.

Samopoštovanje

Realna samosvijesnost

Zdrav smisao za humor

Samokontrola Sposobnost da se kontorliraju i preusmjere

opstruktivni impulsi i raspoloženja. Sposobnost

da se razmisli prije prosuđivanja i djelovanja.

Vrijedan povjerenja, integritet, sposobnost

suočavanja sa nepredvidljivim situacijama

Otvorenost za promjene

Motivacija Poriv da se radi zbog razloga koji su iznad novca

i statusa

Sposobnost da se slijede ciljevi s energijom i

punom posvećenosti.

Jak pokretač za uspjehom

Optimizam, čak i kad se gubi

Posvećenost organizaciji

Empatija Sposobnost da se razumiju emocionalna stanja

drugih ljudi

Vještina tretiranja ljudi sukladno njihovim

emocionalnim reakcijmam

Ekspertnost u građenju i izboru talenta

Kros – kulturalna senzitivnost

Posvećenost kupcima. – klijentima

Socijalne vještine Vještina građenja i održavanja odnosa –

stvaranje mreže odnosa

Sposobnost da se “uhvati suština” i sačini

odgovarajući izvještaj

Efektivnost u vođenju promjena

Upornost

Ekspertnost u građenju i vođenju timova

Redizajniranje posla

Nedostatak slobode je najvažniji

kontributor stresu.

Koristi model redizajna posla da reduciraš

stres.

1. kombiniraj zadatke

2. kreiraj prepoznatljive radne jedinice

3. kreiraj odnose s kupcima

4. delegiranje ovlasti u odlučivanju

Eliminiranje stresora anticipacije

pomoću priotetiziranja Bazični set principa

1. identificirati šta treba da se uradi dugoročno

2. šta ne može biti predmet kompromisa ili žrtvovanja

3. šta je to što želiš da ostane iza tebe

Putovanje nepoznatim krajem – imati mapu znači eliminirati stres. Tako i ovaj bazični set vrijednosti djeluje kao vodič ili mapa.

Eliminiranje stresora anticipacije

pomoću određivanja cilja

1. Odrediti cilj

4. Identificiraj

kriterij uspijeha i

nagradu

2. Specificiraj

akcije i zahtjeve u

ponašanju

3. Generiraj odgovornosti i

mehanizme izvještavanja

Eliminiranje stresora anticipacije

putem malih pobjeda Identificiraj nešto što je pod tvojom

kontrolom

Promjeni to na način koji vodi željenom

cilju

Nađi još jednu malu stvar da pormjeniš i

promjeni je

Čuvaj zapis o napravljenim promjenama

Očuvaj male pomake napravljene kroz

promjenu

Razvoj elastičnosti

Neki stresori neće nestati

Elastičnost povećava kapacitet da se

odupremo negativnim efektima stresa

Najelastičniji ljudi su oni koji su postigli

životni balas.

Životni blans – Aktivnosti

Kulturne aktivnosti

Radne aktivnosti

Intelektualne aktivnosti

Društvne aktivnosti

Porodične aktivnosti

Duhovne aktivnosti

Fizičke aktivnosti

Otpornost na stres u dogom roku

Životni balans

Način ishrane i briga o tjelesnoj težini

Psihološka elastičnost

Strategija malih pobjeda (small wins)

Duboko – relaksirajuće strategije (joga, ...)

Socijalna elastičnost

Otpornost na stres u kratkom roku

Relaksacija mišića

Duboko disanje

Imaginacija i vizualizacija

Promjena optike (optimistički pristup

trenutnoj situaciji).

Povećaj kardiovaskularnu kondiciju

POKRENI SE! Vježbaj:

1. Smanjenje krvnog pritiska

2. Povećanje efikasnosti srca

3. Smanjenje nivoa triglicerida

4. Smanjenje holesterola

5. Povećanje energije

6. Smanjenje nemira i depresije

Dijeta

Jedite raznoliku hranu

Održavaj optimalnu težinu

Reduciraj masnu hranu

Jedite više zdravu hranu

Raduciraj unos šećera

Reduciraj unos natrija

Izbjegavati alkohol i kofein

Povećanje izdržljivosti (otpornosti)

Preuzmite kontorlu nad vašim živitom

Radite nešto da možete biti predani tome

i uključeni u posao

Promjena neka bude izazov i šansa za vas,

a ne paraliziranje.

Tip A

Sindrom personaliteta Patern parsonaliteta koji mnoge individue

razviju kad uđu u konkurentni svijet

Najpoznatija konekcija između personaliteta i elastičnosti odnosi se na kombinaciju atributa poznatih kao Tip A.

Tip A osobe:

1. Imaju hronični rat s društvenim i fizičkim okruženjem

2. Agresivni su, neprijateljski, nestrpljivi

3. Jedu brzo, hodaju brzo i pričaju brzo

Uvećati društvenu elastičnost

Održavaj prijateljstva i porodične odnose

Nađi i koristi mentora

Mora biti dvosmjeran odnos

Radi u timovima:

1. uključi druge u definiranje izazova

2. ohrabri participaciju

3. dijeli resurse na širokoj osnovi

4. fokusiraj se na tim

Vlastiti stres menadžment

Neaktivna, proaktiovna i reaktivna

strategija

Prepoznaj i promatraj svoje vlastite

reakcije na stres (iritabilnost, zategnutost

mišića, zamor, neuredno spavanje,

konfuzije...)

Nauči da surfaš...promjeni percepciju.

Vlastiti stres menažment

Izgradi vještine menadžmenta vremena

Redovito preispitaj ciljeve i prioritete

Nauči da delegiraš. Vjeruj i dijeli svoj

posao s drugima

Komuniciraj i participiraj sa kolegama i

drugim zaposlenima

Nađi razlog i vrijeme da se smiješ

Menadžment stresa drugih

Imaj vremena za razonodu, proslavi male

pobjede ali i velike pobjede, gradi odnose,

relaksiraj se

Ne preznojavaj szaposlene na nižoj

organizacijskoj razini.

Komuniciraj i participiraj.