strauss, leo (ur.) - povijest političke filozofije

5/21/2018 Strauss, Leo (Ur.) - Povijest Politike Filozofije

1/54

POVIJEST POLITIKE FILOZOFIJEur. Leo Strauss i Joseph Cropsey (196.!

"VO#-politika filozofija se danas poistovjeuje s ideologijom; na nju se gleda potpunodrukije nego napolitiku znanost, koja je toboe objektivna- politika filozofija poinje sa Sokratom (jer je Sokrat taj koji uvodi antropocentrinost imisao o ovjeku - a ne vie o prirodi - u filozofiju !ato od njega ""poinje politikafilozofija""# $o je $%asi&'a po%iti&$a i%o)oi*a (prvi koji piu politikofilozofske spise su%laton i &ristotel#, koja se razlikuje od +o,er'e po%iti&$e i%o)oi*e (koja zaetak ima u' i ') st#- razlikaphysisi nomos (iliti prirode i obiaja*zakona*ugovora# je ""presudna za klasinu iak dijelom modernu politiku filozofiju""- pitanje jest+ koliko politike stvari mogu biti prirodne asno je da su zakoni netodrugo od prirode . klasici, smatralo se da je pravednost sluati zakone /o, upitalo se inije li pravednost neto prirodno+je li pravednost prirodna ili stvar dogovora 0oliko jezakonima korijen u prirodi, ne bi li dobri zakoni trebali biti u skladu s ljudskomprirodom- ukratko+ ili posto*i priro,'o pra-oili je pra-o st-ar ,oo-ora (konvencionalistikostajalite!, to je dilema politike filozofije- Sokrat je utemeljitelj !ato 1n odbacuje filozofiranje o prirodi i uvodi filozofiranje oovjeku, to je za ovjeka dobro !akoni imaju neko is2odite u prirodnom pravu, ali oninisu istovjetni s njim . prirodnom pravu je istina- klasina pol fil kao svoj sredinji politiki oblik uzima po%is (ne ,r/a-u, nego ra,0,r/a-u 3 to ne samo grku, nego openito# . grad (grad-dravu# je ukljueno i drutvo idrava, ali ne samo to, jer 4rci ne poznaju tu granicu (ekvivalent "gradu" je danas "zemlja"#- 4rci su vjerovali da velika drutva ne mogu biti slobodna; ameriki federalisti su jomislili da trebaju dokazivati kako veliko drutvo moe biti slobodno i republikansko

PLTO2 (345. 0 35. pr. Kr.! 0 autor Strauss- tri dijaloga su politikofilozofska (vidljivo iz naslova#+ ""5rava"", ""5ravnik"" i ""!akoni""

567&8&- poinje s pitanjem opravednosti Sokrat pokazuje da nije uvijek pravedno govoritiistinu i vraati drugima to je nji2ovo 5apae, u dobroj dravi potrebno je govoriti i lai5akle, nije uvijek pravedno davati ''svakome svoje'' ili vraati dug /e treba svima datina raspolaganje privatno vlasnitvo kakvo ele, jer ga mogu vrlo loe koristiti (nprduevnom bolesniku dati pitolj# - moda smo ak, misli autor (Strauss#, po %latonutrebali ukinuti privatno vlasnitvo i uvesti $o+u'i)a+(jer privatno vlasnitvo se moe

loe upotrijebiti# %itanje je i tko moe tono odrediti to treba kome pripasti (kojeprivatno vlasnitvo ide kome)- samo vrlo mudri ljudi (filozofi) - apso%ut'a -%ast i%o)oa- no, misli S, gornja argumentacija je vrlo apstraktna, to se i dalje u ""5ravi"" pokazuje- %laton nije komunist u 9ar:ovom smislu (jer tamo vlada proletarijat# niti faist (jertamo ne vlada filozof#, kazuje Strauss- drugo miljenje o pravednosti je da ono mora dati svakom ovjeku to je za njega dobro(dakle, ne to mu pripada# - pravednost je kao filozofija $u se moe rei da je pravednostneto kao javno dobro+ domoljublje 3pak, nemogue je 2tjeti svakom ovjeku dobro,


2/54

nego loe neprijateljima i dobro prijateljima (iako to nije ista pravednost, ali polisdrukije ne moe opstati+ prema neprijateljima uvari trebaju biti agresivni#+ pravednostkao posveenost zajednikom dobru - to je komunizam, misli Strauss- tree miljenje o pravednosti ($razima2# je da jepravednost korist jaeg /aime, usvakoj dravi najjai donose zakone (u demokraciji puk, u aristokraciji plemstvo#, tj

odreuju to je pravedno (ovdje pra-,a 7 pra-o# a to ine na vlastitu korist /o, Sokrat*%laton ga pobija, govorei da vladarsko umijee(na stranu to to ini vladar u praksi


3/54

- u dobroj dravi razum mora potisnutiudnju, ope dobro mora potisnuti privatno%laton u svojoj ""5ravi"" kree od pretpostavke da su ljudi nejednaki, i stie do kastinskogdrutva 3pak, ljudi su poprirodi nejednaki, a ne po izmiljenoj "plavoj krvi" ili sl .komuni ipak kod %latona ivi samo vii stale (ratnici ive zajedno, od malena se takoodgajaju#, jer pouda je tenja za privatnim vlasnitvom, a ovi vii se ue liavati poude

/o, kako povui striktnu granicu izmeu nadareni2 i nenadareni2- ene mogu obavljati poslove kao i mukarci (i ratovati# 7ene i djeca se mogu dijeliti,nema obitelji - ali, najbolji se sparuju s najboljima, treba imati genetski najkvalitetnijepotomstvo (ipak, tu drava ustrojena na prirodi, kako bi %laton 2tio, uisvojuprirodnost#- moe li dobra drava biti sukladna ljudskoj prirodi, i moe li nastati preobrazbom nekepostojee drave- pravednost je ideja, ona nije u nekoj postojeoj dravi 5rave se ravnaju prema idejipravednosti, koja je uzrok nji2ove promjene i napretka prema pravednosti 3dejapravednosti je sama bit pravednosti 5akle, ista pravednost (ostvarena u dravi) jenemogua, jer ostvarenje pravednosti nije mogue -pravedna dravapostoji samo u

ideji, u govoru %ravedna drava na !emlji moe biti samo blizu idealne pravedne drave- zato,filozofijajesredstvo za ostvarenje dobre drave (blizu ideala pravednosti# /o, toje teko ostvarivo !ato drave moraju pri2vatiti filozofe za vladare i filozofi da vladajudravama+filozofija ipolitika mo mogu se preklopiti - uvjeravanjem (propagandom#,no filozofi nee pri2vatiti da vladaju dravama (jer nji2 zanima isto znanje, a ne "ljudskestvari"# $o se moe samo silom 5akle, ustrojiti pravednu dravu po ljudskoj prirodi sene moe- no, ostaje preobraziti postojee drave u pravedne $reba se u ovim uvjetima odgajatidjecu dravno, ne roditeljski (i to bi i2 filozofi odgajali# 3 filozof je pravedan kao i drugikoji slue dravi, jer i on joj slui %ravednost ukljuuje i prisilu (mada je jednotumaenje pravednosti (i slobode, moralnosti# nikom ne tetiti#

- po%iteia 7 ,r/a-'o ure:e'*e (;ustro*;< ;ure:e'*e;< a 'e ;,r/a-a;!. !ato %laton i tvrdida ne postoje dobre i loe drave$ nego dobra i loa dravna ure%enja %et politeija+oligar2ija, demokracija, timokracija, monar2ija, tiranija Svakom poretku odgovara jedanljudski karakter& (5alje S opisuje kako iz oligar2ije nastaje demokracija i to je ona kod%latona; nju odlikujesloboda i sainjavaju ljudislobodoljubivog karaktera, no ona raamlitavce i razuzdane ljude koji ine to im se svia#- pravednost ? djelo zakonodavca; jer, u dravi, pravedno ? zakonito %laton se zalae zaumjetnost koja je instrumentalna, a ne samosvr2a ""ravazavrava razmatranjemnagrada i kazni za pravednost i nepravednost"" (Strauss# S misli da je %latonovausporedba drave i due neodriva /o, %laton pokazuje da nije mogue izgraditi dravukoja zadovoljava ljudske potrebe, i time nam pokazuje njena ogranienja

567&8/30- Sokrat pita jesu li sofist, dravnik (kralj# i filozof jedna te ista osoba /e (jo u ""5ravi""nisu filozof i kralj jedno te isto#, iako bi to bilo dobro da vladari ? filozofi- )'a'*e+ ono pravofilozofsko, o idejama, te ono praktino, iskustveno,politiko-znanost? dijalektika, umijee spoznavanja onog to jest, biti stvari (ideja# 1na u svomidealnom obliku barata samo idejama, a ne iskustvom /o, ozbiljenje znanosti mogue jesamo u iskustvu !ato se u ""5ravniku"" metodiki ide od znanosti preko sve praktiniji2umijea do dravnikog


4/54

- u dravi se moe ukinuti razlika javno- privatno, jer je dravnitvo oblik znanja (pa jesvejedno je li onaj koji ima znanje vlada izabrano ili autokratski u privatnosti# - istipaternalizam (vladar skrbi za druge i daje naloge#- bogovi vie ne skrbe za ljude, i oni sami moraju stvarati red i poredak - najbolji poredaknije mogu /o, s obzirom da vie nema bogova koji su u svakom sluaju vii od ljudi,

nastala je zabluda da su ljudi i nji2ova umijea jednaki, i da bi svatko mogao vladati- znanje je cjelina, umijee su elmenti; ne moe se osvijetlitifilozofija (znanje), ali moevladalako umijee $ako usporeuje vladalako s drugim umijeima (koja tvrde da sujednakovrijedna# %ostoje tri vrste vladavine s obzirom na broj (monar2ija, aristokracija idemokracija# i dijele se s obzirom na dobrovoljnost ili prisilu*nasilje koje se vri kako bise vrila vlast (ove @ imaju parnjake+ tiraniju, oligar2iju i demokraciju# - skoro isto kao&ristotelova podjela- upitnost legitimnosti pristankaslobode izbora vladara - lijenik je lijenik bez obziralijei li nas naom voljom i nanosi li nam bol (vano je samo da zna to koristi naemtijelu# $ako je i -%a,ar %eiti+a' e) o)ira 'a prista'a$ po,a'i$a= s-a$i pore,a$ *e%eiti+a' sa+o a$o vladar posjeduje vladalako umijee, e) o)ira 'a )a$o'itost i%i

'e)a$o'itost -%a,a-i'e $o tvrdi stranac u ""5ravniku"" Sokrat (mladi# mu odgovara+zakoni su nuni zato to nekolicina mudri2 ne moe stalno nadgledati glupe $ako se imudri ljudi moraju pokoriti zakonu, koji nije mudar kao oni (zasluili bi vladati bezzakona# - zato najmudriji i ne ele vladati- samo istinski dravnik*kralj bi mogao vladati bez zakona, a da to ne bude nasilje (no nito nije apsolutno bezakonje, jer vladar donosi zakone# 0raljev zadatak je spojiti sverazliite ljude i karaktere, koji su u zajednici inae u suprotnosti, u jedinstvo koje jedobro za zajednicu- dravnika zanimapraktino znanje (znanje nareivanja i odreivanja) /jega zanima ida ljudi postanu cjeloviti, a cjelina (spoznaja svi2 dijelova kao cjeline# je predmetfilozofije ;; !"ravnik! po$a)u*e 'u/'ost -%a,a-i'e )a$o'a;;

!&01/3- i ""5rava"" i ""5ravnik"", dri Strauss, ""pokazuju bitna ogranienja (i time i bitnikarakter) drave"" %okazuju da je postojei polis ono to je realno !ato se u ""!akonima""%laton pita to je idealno - izlae najbolje politiko ureenje (""akoni su jedini %latonovpravi politiki spis"" i jedini u kojem se ne pojavljuje Sokrat#- savreni zakoni+ navodno kretski /o, oni su svi doneseni u kontekstu rata & svr2azakona(i svrha drave# ne moe biti rat, nego +ir(ako je svr2a i pobjeda u ratu, opet seradi o miru# !ato ne valjaju kretski i spartanski zakoni koji odgajaju samo za 2rabrost, ane za druge vrline =judi*podanici u dravi su pijani od stra2ova, elja, nada, mrnje -zato im treba vodstvo ovjeka koji je trijezan- u dijalogu ""!akoni"" &tenjanin razgovara sa Spartancem i 0reaninom %laton dri da je

spartanska timokracija najblia idealnom ureenju, pa je u ""!akonima"" pokuavatransformirati u njega+ Spartanci trebaju dozvoliti graanima neke uitke, a ne da imdrava bude ""vojniki tabor"" kakav je sad- zakoni slue tome da polis naredi krepost (krepost ? ispravno prosuivanje o boli iuicima# 1ni trebaju uiti ljude i onome to nije istina te im nareivati da tako ineakoni trebaju biti nepromjenjivi, konzervativni %olitiki ivot mora sluiti odgoju ivrlini- ljudi su imali nesavren poetak politikog ivota (kad su poeli ustrojavati dravu#, pa


5/54

zato u svim iduim fazama imaju nesavrenosti i uvijek moraju mijenjati zakone- najbolja mjeavina prava (legitimacije# na vladavinu je izmeu mudrosti ipristanka(monar2ije i demokracije# 3pak, zakone najee donosi situacija, a ne mudri, iakopostojizakonodavno umijee 5rava se treba to manje mijenjati- poznato je da zakone provodi grupa na vlasti u korist svoje grupe !ato je rjeenje da

vlast bude mijeana i da mudar zakonodavac nji2 donese $akoer, moraju imati dio kojise mora, i dio koji uvjerava (kombinacija prisile i razuma# V%a,a-i'a )a$o'a *eopo'a>a'*e o/a's$e -%a,a-i'e- u ""!akonima"" se takoer dokazuje boanska providnost i predvia zabrana ateizma%laton je ipak, tvrdi S, liberalan ak i za demokratsku i slobodoljubivu &tenu- stabilnost izvire izposlunosti zakonima, nepromjenjivosti zakonskog poretka, dobrogodgoja 3pak, zakoni nikad nisu tako mudri kao najmudriji ljudi, zato e i2 se vjenomijenjati -zakonodavstvu nema kraja$ uvijek e ''morati postojati ivui zakonodav#i''/o, mora i2 se mijenjati samo uz krajnji oprez i uvijek paziti na vrline S-rha ,r/a-e *ekrepost

?ISTOTEL (@3. 0 44. pr. Kr.! 0 autor Aarry Jaa- pol fil &ristotela+ u ""/ etici"" i ""%olitici"" 1d 'AB ustava, sauvan samo atenski- u sreditu &ristotelove pol fil je po%is (po%iti&$a )a*e,'iBa!, koji se ne moe definiratinaim kategorijama $o nije drava %olitika (apstraktna# dolazi od polis (konkretnog# -danas je politika preivjela, a polis nije!olisje vrsta zajednice koja ""ukljuuje sve drugeljudske zajednice"" (npr obitelj#+ polis objedinjuje ciljeve svih drugih zajednica /o, ciljpolisa nije puki zbroj ciljeva njegovi2 dijelova (zajednica unutar polisa#rava,nasuprot polisu, ne objedinjuje ciljeve drugi2 vrsta zajednica (npr drava ne obu2vaaciljeve crkve#- drutvoje danas slino polisu (obu2vaa sve zajednice#, ali ono podrazumijeva oblikudruivanja gdje pojedinci slobodno fluktuiraju, bez "racionalne kontrole"!olispak ima

kontrolu nad pojedincem, ali niti pojedinac postoji radi polisa niti obrnuto 3 ovjek ipolis tee naprosto dobrom ivotu %olis teinajviem dobru (jer sadrava sve ostalezajednice, koje same po sebi tee dobru - ljudsko djelovanje tei nekom dobru, azajednice su oblici djelovanja pa tee dobru %olis i2 sadrava i zato tei najviem dobru#- znai, ovjek uvijek tei onome za to mu se ini da mu je dobro /o, mnotvo je stvarikoje su dobre 0akav je odnos izmeu nji2 5obra se dijele na @ vrste+ ona koja se eleinstrumentalno, ona koja se ele i radi nji2 sami2, ali zapravo radi nji2ovi2 posljedica, iona koja se ele iskljuivo radi nji2 sami2- postoje nia i via (kojima nia slue# umijea; postoje i nii i vii ciljevi (nekad svipovezani u zajedniki cilj# *tvari koje se ele iskljuivo radi sebe samih (intrinzino) =stvari radi kojih se ini sve drugo 9ora postojati neki krajnji cilj ljudskog djelovanja

(inae ljudskim eljama nema kraja#- srea je djelatnost due u skladu s vrlinom (po /ajvioj srei odgovara najviedjelatnosti koje vode srei, a polis je ""uvjet svi2 ljudski2 zajednica i izraz jedinstvaljudskog djelovanja"" !ato, po%iti$a *e 'a*-i>a ,isBip%i'akoja usmjerava i odreuje svedruge djelatnosti*discipline 1dreuje koja e se znanost izuavati, koja e se strategijakoristiti- krajnji #ilj ovjeka + srea + je i krajnji #ilj polisa& 5obri zakoni ine dobre ljude, asamo dobri ljudi mogu biti sretni


6/54

-polis jeprirodan$ a ne tek ugovoran /eki su po prirodi vii, a neki nii - nije to stvarsamo ugovora %latonove ideje su nepraktine, iako objektivne &ristotel tvrdi da moepostojati i praktino i objektivno mjerilo+ priroda %rirodno je da se mukarac i ena spareradi raanja, i jednako tako je prirodno da se vladar i podanici spare radi sigurnosti (opetteorija drutv ugovora# 1bitelji se udruuju u selo, sela u polis

- ovjek razumski ide prema dobru (politika je promiljena djelatnost# &ristotelova teza,u skladu s %latonovom, je da je ropstvo odraz same prirode, neto to posvuda nalazimo+naelo vladanjaje posvuda,.m vlada tijelom, pa tako gospodari robovima (iako postojei oni koji su robovi ne po prirodi, nego nepravedno - po ugovoru#- polisi se sastoje od obitelji (a obitelji od slobodni2 i robova# %olis ipak (kao causafinalis, pret2odno promiljen# pret2odi obitelji i svakoj drugoj zajednici, iako kuanstvokao causa efficiens pret2odi polisu (isto u Aee%a (""lukavstvo uma""#< 8opio o,ristote%a#- za kuanstvo se brine ekonomija %reveliko stjecanje novca (kad on postaje svr2om; nprli2va# je loe- &ristotel kritizira teorije (rasprave) o politi#i od ljudi koji se nisu sami bavili politikom

$akoer kritizirapostojeeporetke+polis jezajedni#a zajedni#ai ""sloena, prirodna cjelina"" 1n je uvijek u obliku nekogporetka+ demokracija, oligar2ija /adalje, a & idejapret2odi stvaranju polisa i ona je tu(imanentna#, za razliku od %latona kome je ideja transcendentna & kritizira %latonovu""5ravu"" - ne slae se s komunizmom (dijeljenjem ena i djece#, jer obitelj je sastavni diopolisa (koji mu odreuje udoree


7/54

!ravednostje ""politiko dobro"", a ona se sastoji u nejednakosti za nejedane i jednakostiza jednake /o, ne (ne#jednakost u svemu /adalje, tko treba imati najviu vlast u polisu(%o tome se polisi dijele na poredaka# &ko vlada zakon, i on moe biti oligar2ijski ilidemokratski sroen /itko nema pravo neogranieno vladati (to oduzima dostojanstvodrugima, makar oni bili i nekreposni# Cak i vladavina puka moe biti dobra, ako su ljudi

ukupno bolji od svakog od nji2 pojedinano (""argument skupne kreposti""# & odreujekoje se funkcije vlasti mogu povjeriti (ogranienom


8/54

-prvi uzrok revolu#ije su razlite predodbe ljudi o pravednosti+ ''oni koji su jednaki ujednom pogledu$ misle da su jednaki u svemu- koji su nejednaki u jednom pogledu$ misleda su nejednaki u svemu'' - oligarsi se bune ako misle da i2e demokracija premalo cijeni,puk se buni ako misli da im oligar2ija premalo daje- nasuprot revoluciji,prvi uzrok sigurnosti jepravednost /ajbolji nain da se poredak

dri sigurnim je odgoj+ odgajati umjereno i u umjerenosti- saetak &ristotelove praktine politike+ odreeni poredak odgovara odreenimokolnostima+ negdje bolje odgovara aristokracija, negdje demokracija %romjena se netrba bojati; dapae, reforme su korisne za odravanje poretka& !ato je Engleska uvijekimala sigurnu, reformistiku vladavinu; nasuprot njoj, Francuska nije 2tjela reforme izato se slomila u revoluciji- sve u svemu, treba uvijek usklaivati siromane i bogate, kvalitetu i kvantitetu (affa# itako se dolazi, pomou umjerenosti izajednitva, do najboljeg poretka 8alja obuzdavati ibogate i siromane od preveliki2 za2tjeva- politike knjige, zakljuuje autro, trae+ a# uzrokesreeu ljudima i polisima; b# najboljiporedak /ajboljim poretkom vladaju najbolji; a svaki je pravedan, ako je dobro ustrojen

!a realne prilike, uglavnom je najbolja aristokracija- $repost kod &ristotela nije suprotstavljena rodu, bogatstvu, slobodi /e, nego onrazlikuje krepostovjekaod kreposti graanina- graanska krepost jepolitika krepost$krepost s obzirom na poredak 1ve druge kreposti, bogatstvo, sloboda, rod - to suopeljudske kreposti =judske kreposti &ristotel uope dijeli na kreposti miljenja(teorijska mudrost# i kreposti djelovanja (praktika mudrost; moralnost# %olitika spadapod praktiku mudrost $o je kompatibilno s filozofijom, koja je teorijska (nasuprot%latonu koji vidi disparaciju izmeu filozofije i politike#

?KO T"LIJE CICE?O2 (1D6. 0 3. pr. Kr.! 0 autor Ja+es Ao%to'- Gicerona se ne doivljava esto kao ozbiljnog autora, vie ga se cijeni jer je prikazao

razne grke kole misli 5jela+ ""5rava"" i ""!akoni"" Htio je ""uvesti filozofiju u 6im"", jersu 6imljani mnogo vie bili praktiari Sam je bio akademski skeptik (nema apsolutnesigurnosti# - no, smatrao je da je skepticizam u politici ponekad poguban (npr uvjerenjeda jepravda relativna$ da modajavno dobro ne treba pretpostaviti privatnom# 5akle,i%o)os$a (s$epti&$a! isti'a +o/e sru>iti pore,a$ & filozofije nema bez politikogureenja (zato, bolje ikakvo nego nikakvo ureenje#- uzima formu dijaloga (cijeni sokratsku metodu i %latona#, dijalog je praktian ""5rava""i ""!akoni"" prikazuju dijaloge 6imljana (jedan stariji2 AI g, drugi suvremenika Giceronu#/o, i jedan i drugi dijalog su (dobrim# dijelom zagubljeni- pitanje je isto kao u klasinoj politikoj filozofiji+ koji poredak je najbolji . ""5ravi"" sena to odgovara, a ""!akoni"" ocrtavaju zakonski-institucionalni poredak takve drave

- koji je bolji ivot+ promatraki (filozofski# ili praktiki (politiki# 8rlina je korisnasamo ako se moe koristiti, a najbolja primjena vrline je politikaravnik otkrivanaela vrline i namee i2 drugima+ on je bolji od nji2 $o ini iz nunosti i dunosti /o,ne ostaje G dugo na stajalitu da je praktiki ivot bolji od teorijskog 0azat e da jenajbolji ivot onaj koji povezuje oba Filozof treba biti spreman staviti se u slubu drave- koji poredak je najbolji, pokuava se na dva naina+ raspravom i primjerom(argumentativno i empirijski# 1ptuivali su G da samo opravdava umirui republikanskiporedak, ali on sam kae da su ti zakoni koje on predlae primjenjivi i na ne-6imljane


9/54

- ""republika = stvar naroda"", ""narod = skup ljudi udruen pravom i zajednikomkoriu""; kad ciljevi koji vode republiku (pravednost i zajedniko dobro# prestanupostojati, prestaje postojati i repubilka ",ru/i-a'*eljudi jeprirodno, i -%a,a-i'ajeprirodna (jer ""beznekog reda nita u prirodi ne moe opstati""# - prirodno je da je ononie podreeno onom viem; tri oblika+ monar2ija (oinstvo, ljubav#, aristokracija (savjet,

mudrost#, demokracija (sloboda#, poredani od njaboljeg prema najgorem /o, svi onimogu opstati ako se dre dobrog ureenja, ali i svaki ""nosi klicu vlastitog unitenja""(jasno je kako i zato# te se svaki moe izokrenuti u svoju suprotnost (tiranija, oligar2ija,puka vlast#; to se moe usporiti dobrim i uravnoteenim poretkom, koji je mjeovit, kaonekad u 6imu koji je bio i monar2ija (konzuli# i aristokracija (magistrati, senat# idemokracija, tospreava preveliku kon#entra#iju vlasti $akav poredak je zapravonajblii aristokraciji &ristokratski "prvaci" moraju biti dobar uzor /a to se daljenadograuje unutranje ureenje, ustanove $o je, kako Durke objanjava engleski sustav,dugaak i prirodan proces (prilagodbe institucija#, a ne po nacrtu (iako je Giceron iklasini %laton i &ristotel# Durke vie runa na stvaranje drave od strane niza(dijakronijski# dobri2 ljudi, a Giceron ne odbacuje samo jednog mudrog zakonodavca

(npr =ikurg# $akoer, doputa da se koristi uljepana, korisna povijest drave kako bi segraane nauilo (kao "plemenita la" %latonova#- mudra vlast (najbolje jednog, moe i nekolicine# je najbolja vlast (isto &ristotel#, alivlast jednoga je najnestabilnija ""5ravnik misli ne samo na najbolje, nego i na nuno(realno#"" - sve vrlo slino &ristotelu i %latonu .mjerena vladavina je najblia vladaviniprava 3pak, nemogue je ostvariti najbolji poredak, ak i drugi najbolji !ato uspjenavladavina poiva na nepravdi- pravednost je neprirodna (0arnead#, a i strano serazlikuje od mjesta do mjesta 1na postoji radi koristi, zbog stra2a od drugi2 .udrost ipravednost su oprene (to sve iznose skeptici u Giceronovim dijalozima# %ravednostbrani drugi lik iz dijaloga (tu nije ostao cjelovit zapis#, koji tvrdi da je pravednost - kaodio ireg univerzalnog zakona - jedna i nepromjenjiva, boja $o stajalite je blie

Giceronovom- savrena pravda se ne moe postii, moemo joj se samo pribliiti (i savrenom poretkuisto tako, kao u %latona# 3pak, pra-o ovjek nalazi u svojojprirodi i svugdje oko sebe uure%enoj$ ra#ionalnojprirodi; pravo izvire iz toga to ovjek potuje te racionalne zakone(a barem prirodni zakon je ""dostupan svima"", pie u dijalogu &li Giceron je skeptian upogledu takve ljudske pameti# %rirodni zakon moda je ipak neprimjenjiv na ""uobiajenuljudsku situaciju"" !ato ljudski zakon treba biti ""ublaeni""prirodnizakon /ajmudriji sesami ravnaju po prirodnom zakonu, dok se druge treba usmjeravati (vjeni, prirodnizakon nije nuno usklaen s ovim po kojem se mi ravnamo# /o, mjerila pravednostiocrtana su u tom zakonu, u njima ima neto vjeno - i Giceron, kao i %laton, razumijeva""ogranienja svojstvena politikom ivotu""

"?ELIJE ""STI2 (3. 0 3D.! 0 autor Er'est Forti'- u novim kranskim uvjetima, &ugustin eli pomiriti klasinu politiku filozofiju(%laton i Giceron# s kranskim naukom Slijepo vjeruje u Dibliju, ali ipak pokazuje slu2za politiku filozofiju i ne odbacuje filozofiju (tvrdi da i bog potie zdrav razum# /o,filozofija slui vjeri 3 u /ovom zavjetu ima bavljenja politikom $akoer, filozofija jeorue pomou kojega se mogu razumjeti vjernici i nevjernici, te nevjernici nagovoriti nakranstvo &ugustin, za razliku od $ome &kvinskog, ne smatra filozofiju zasebnom


10/54

disciplinom, nego skupa s teologijom !ato i njegovo najvee djelo, ujedno i iz politikefilozofije, ""1 dravi Dojoj"", sadri pomijeanu filozofiju i teologiju /o, u ""1 slobodnojvolji"" je sadran dio o pravednosti i zakonima &ugustin s2vaa da je filozofija prijetnjareligiji, ali da moe biti izrazito korisna !ato i brani filozofiju i ini je netetnom- "plemenita la" kao kod %latona i Gicerona nije doputena, samo prikrivanje istine moe

%63615& 46&J&/S014 56.>$8&+ 06>K&/S0& /&S.%61$%14&/S01 06E%1S$3- bit &ugustinove pol fil - vrlina- ima predasnicu i u klasinoj filozofiji i u kranstvuCovjek je drutveno bie, po prirodi komunicira, udruuje se s drugima i samo tako semoe ostvariti 1no to usmjerava prema cilju u zajedni#ije pra-e,'ost, i ona je osnovagra%anskog drutva(tu ve imamo gra drutvo


11/54

, ali nji2ova graanska teologija je, oito, bila slubena teologija 1na je stavilapoliteizam kao slubenu religiju - nju su neki rimski predkranski umovi kritizirali(8aron, Seneka#, no priznavali kao neto to odrava tadanji poredak (kao i Giceron#

58& 46&5& 3 53H1$193& 6E=343E 3 %1=3$30E- postoji boji grad izemaljski grad+ prvi krepostan (kranski#, drugi poroan Covjek

postaje graanin jednog od ta dva grada ovisno o cilju kojem tei &ko tei 0ristu, ondaulazi u zajednicu krana, u boji grad (tu je istinska pravednost# 1n nije tek u ideji, jerljudi na zemlji pri2vaaju kr nauk i prema tome su u mogunosti osnovati boji grad- sveti, boji grad ine pripadnici Grkve (ali i pogani koji su na pravom putu# 3pak,re%ii*a (boji grad# ne eli potisnuti ra:. ,ru>t-o /aprotiv, eli ga nadopuniti /e eligrad ljudi unitititi, nego pretvoriti u boji grad&eligijaje iznad$ nadopunjujepolitiku& gra drutvo je potrebno, jer daje materijalne preduvjete Covjek je dravljanin objedraveako je ispravan- eventualni sukob drave i Grkve rjeava se tako da dobra vladavina = kranskamudrost &ugustin je pozivao svjetovne vlasti da pomognu Grkvi u izgonu "2eretika"

06>K&/S$81 3 5191=.D=E

- kranstvu se prigovaralo, za &ugustina, da nije toliko korisno dravi kao to je to bilapoganska religija nekad (okrivljavalo se krane za gotsko osvajanje 6ima L'I g&ugustin ba zato, da otkloni otpube, poinje pisati ""1 dravi Dojoj""# 9nogi 6imljanisu tad tvrdili da je kranstvo uzrok slabljenja Garstva, graanski2 dunosti i kreposti.kratko, kranstvo podriva domoljubne dunosti i time dravu,- &ugustin tvrdi da, naprotiv, kranstvo jaa domoljublje pretvarajui ga u vjerskudunost Sam bog je 2tio gra drutvo, i zato kranstvo slui da jaa to drutvo- kransko s2vaanje povijesti jepravo#rtno+ povijest napreduje prema svrsi, srei, kojudonosi kranstvo

L0F?GI (@5D. 0 9D.! 0 autor uhsi' ah,i

- &l-Farabi pokuava prvi povezati klas pol fil s islamom 1n uva tradiciju fil i ini jerazumljivom u kontekstu (monoteistiki2, objavljeni2# religija %ie o politikimporecima i srei kojaje cilj politike; povezuje najbolji poredak (po %latonu# s boanskimzakonom islama - uzor &viceni, &verroesu i 9ajmonidu

D17&/S0& 3 %1=3$3C0& !/&/1S$- &l-Farabi pronalazi veliku slinost izmeu %latonova najvieg poretka i bojeg zakonaislama /ajvia naela svijeta u oba su slina 3 jedno i drugo su idealistike misli, kojetvrde da du2 pret2odi materiji 3 &l-Farabi, kao i %laton, misli da dobar zakonodavactreba utemeljiti dravu, a po tome e se ravnati kasniji dravnici /alazi slinosti""0ur"ana"" i %latonovi2 ""!akona""; Farabi se ak ni ne poziva previe na islamska naela -pokuava pribliiti klas pol fil i tvrdi da ona nije inkompatibilna s islamom

06E%1S/3 %16E5&0- $repos'i pore,a$- politiki ustroj voen naelima izvrsnosti i kreposti Covjeknijevjeno savren kao bog, nego mora postii svoju savrenost kroz (razumsko#djelovanje /ajvie savrenstvo jesrea (koju se eli samo radi nje same# 1na se postievrenjem plemeniti2 djelatnosti, koje slijede iz kreposnog (za razliku od opaina#karaktera 0reposni poredak je takav poredak u koji se ljudi udruuju da bi pomoukreposti inili plemenite djelatnosti i tako postigli sreu - to se postie razumom(obuzdavanje nii2 udnji, uenje#


12/54

- ipak, postoje oni koji su vie ili manje obdareni razumom, te u skladu s time slijedekreposni poredak+ a#filozofi, oni ga razumiju i tumae drugima; b# ueni#i filozofa, onirazumiju kreposni poredak iz dokaza filozofa; c# ostali gra%ani, kojima se to ilustrira8ladar treba prema razumu ustanoviti ta tri stalea i u skladu s mogunostima pojedinog,razvija krepost $ako se postie srea; 'e'as%*e,a' +o'arhi*s$iHaristo$rats$i ustro*

(mjerilo za poloaj ili stale nije roenje, ve obdarenost krepou ili mudrou#- ostale poretke, koji su u suprotnosti s kreposni, Farabi kategorizira na temelju znanja ineznanja, te krive primjene ili uope ne primjene kreposni2 znanja o poretku (njegovapodjela ti2 ostali2 poredaka je originalna, drukija od klasine#

F3=1!1F-06&= 3 %61610-!&01/15&8&G- valja spojiti boansku ipolitiku znanost (spoj islama i pol fil#, tako dobivamo najboljiporedak$ako je i %laton mislio da filozofi moraju biti kraljevi i obrnuto 0od tog spojanuno je objedinitifilozofiranjeprori#anje ipolitiku vladavinu+ vladar'prorok ilivladar'filozof 1n je spona izmeu boga i zemaljske vladavine, on ima (boju# objavuposredstvom uma Dog oblikuje i usmjerava, radi red u svijetu; isto mora biti i ukreposnom gradu (dravi# - vladar sve usmjerava i radi red 1n ima neograniene ovlasti

ukidanja i donoenja zakona, on stvara stalee i daje ljudima to trebaju znati 0ra%ani*vjerni#imoraju pri2vaati naela koja im iz boanstva u u2o sipaju mudri ljudi- koja je razlika izmeu vladara-proroka i vladara-filozofa 1boje imaju neogranienuvlast, i oboje imaju najvee znanje potrebno za obnaanje iste /o, prorok ima""zamiljajnu mo"" koja mu omoguuje proricanje /i jedan ni drugi nemaju potpunaznanja koja se trae za vr2ovnog vladara, pa vladar treba biti vladar+prorok+filozof

!&01/ 3 738& 9.561S$- mudrostfilozofija+ nuni za osnivanje kreposnog gradaProricanjeje takoer nunoza osnutak, ali ne i za opstanakgrada- takav grad ine malobrojni (filozofi# i mnogobrojni (svjetina# %rvi razumom s2vaajukako se postie srea, druge treba uvjeriti ili natjerati Proro$ donosi zakone(to mu je

vr2unac uloge# za svjetinu, nagrade i kazne . tom trenu je on vr2ovni vladar (filozofemoe poduiti, ali svjetinu mora regulirati zakonom# !akoni posve ovise o njemu, kad i2stvori su nepromjenjividok i2 on sam ne odlui promijeniti, ili njegovi nasljednici unovim okolnostima 1naj prvi zakonodavac jeprorok, oni koji dou iza njega su prijepravni#i (pokuavaju stare zakone prilagoditi novim vremenima# 0asnije se ne moeodrati poredak bez filozofa, ali moe bez proroka (ako se pravilno primijene i izmjenenjegovi zakoni# Cak moe da vlada filozof i drugi koji imaju druge sposobnosti(sposobnosti pravilne izmjene zakona#

6&$ 3 146&/3CE/& !&01/&- osim filozofije i prorotva*prava, vladar mora imati jo jednu osobinu+ hrabrost, tjratobornost er, postoje oni koje vladar ne moe razumski nagovorit, pa i2 mora prisiliti

5vije su dakle vrste odgajatelja+ filozofi, koji odgajaju uvjeravanjem, i ratnici, koji silom- Farabi misli da je opravdan napadaki rat kojim se iri vladareva mudra vlast 0radjenajmanja jedinica u kojoj funkcionira mudra vlast, ali za Farabija (za razliku od %latona i&ristotela#, ne i optimalna Srednja jedinica je drava, najvea je cijeli svijet - to jesasvim sigurno opravdavanje islamskog irenja vjere po cijelom svijetu- no, rat nijesamosvrha, negosredstvoza ostvarivanje mirnog poretka koji tei srei- zakoni ne mogu biti posve univerzalni, nego za jednu skupinu ljudi neki vrijede, zadrugu ne vrijede -zakoni trebaju biti u skladu s razliitim uvjetima u kojima ljudi na


13/54

svijetu ive; o-o *e -r%o s%i&'o o'tesuieuu 0repost se ipak moe postii (unutarnaroda# kad gradovi surauju u kreposti, a ak i krepost na cijelom svijetu kad narodisurauju u kreposti 4ornje prirodne razlike su ogranienja zakona (on ne moe bitiuniverzalan# $e granice ipak nisu granice teorijskom, i mogu je savren poredak za sve-filozofijaje ipak temelj na kojem nastaje savren poredak; religija to ne moe, ona slui

samo zato da ilustrira svjetini 0repost grada ne ovisi o religiji5E9106&G3& 3 %16E5&0 86=3/E- dva su (od oni2 # poredaka koji nisu kreposni, ali ine dobru podlogu+ poredaknunosti (onaj u kojem ljudi obavljaju ono to im je nuno potrebno- kao !latonova'zdrava drava')i demokracija 5emokracija je (kao i u %latona# poredak koji se temeljinaslobodi(svatko ini to 2oe i treba ga se pustiti# ijednakosti+ vladar vlada voljomgraana (zapravo i ne postoje vladari ipodanici$ postoji samo volja graana+ usp& s&ousseauom# . demokraciji vlada velika raznolikost& Farai )ao-ara ,e+o$raBi*u(u o,sust-u sa-r>e'o ustro*a! $ao 'a*s%oo,'i*u (i )a i%o)oe!

JO2I# (11. 0 14D3.! 0 autor ?a%ph Ler'er

- srednjovjekovna idovska pol fil+ postoji i zbog interesa 7idova za politiku (zbogdijaspore# $emelji se na $almudu kaozakonu (za razliku od kranske skolastike koja setemelji na Dibliji kao na dogmivjeri# - znai, pra-'i znaaj $ore i $almuda- prvo su filozofiju morali obraniti (da je, uz vjeru, potrebna# 6azumijevanje !akona(dakle, propisanog $almudom*$orom# iziskuje filozofiju 5oprinos takvom s2vaanjuodluujue je dao 9oe ben 9aimon (9ajmonid#- ovjek imapotrebu zazakonom !ato ersamo ovjek jepolitiko bie (najstroegledano) Covjek je, kao takvo bie, stvoren zapodjelu rada 0ako bi osigurao da edobiti resurse za preivjeti u zamjenu za svoj rad, stvorio je drutveno ure%enje E, tajzajedniki ivot ljudi iziskuje nadzor nad nji2ovim strastima - -%a,ar 1n prirodnuraznolikost ljudi disciplinira i dovodi do ure%enja $o ini pomou )a$o'a.

- zakon moe osiguravati dobrobit due i dobrobit tijela 1naj koji pazi da se ljudi netuku, ubijaju, pljakaju, taj pazi na dobro tijela i to je nomos, ljudski zakon 1naj pak,koji kao podlogu ima dobrobit tijela i cilja na neto vie, dobro due - je boanski zakon- nomos(vremenski pret2odi boanskom#vs boanski zakon (njega je cilj prava srea# *omosbrine zapolitiko blagostanje$ koje je preduvjetpotpunog blaenstva (koje dolazis boanskim zakonom) %otpuno blaenstvo je daleko od politike dobrobiti+ ono sesastoji u umskome, u mnijenju i pronalaenju prave istine !nai, sam ljudski zakon tu nepomae &li on je ipak prijeko potreban, on je najbolje to je bog dao kao put do * uvjetpotpunog savrenstva 3 nomosje oitovanje boje volje (kao sredstvo, ali bitno


14/54

- prorok je istovremeno i filozof i dravnik i zakonodavac Covjeku treba drutvo, trebamu izakon koji upravlja drutvom, a treba mu i vlast koja usmjerava (bog preko proroka#- praktino pol uenje je inferiorno religiji, a filozof-zakonodavac proroku-zakonodavcu9ajmonid vjeruje u izabrani narod, misli da je za 3zrael nuan kralj (dakle, monarhija#0raljevi su ipak, svakako, nii od proroka

-politiki uspjeh nije samosvrha, 1n je sredstvo zaznanje (kao to je ljudski zakonsredstvo za boanski#, a vrijeme znanja e doi kad doe 9esija i vrati 7idove u 3zrael- +ora%, po 9ajmonidu, nema razumski izvod, nego slui za odravanje mira, a izvodi se(ne iz razuma, ve# iz predaje 3mplicitno, priro,'i )a$o' 'i*e ra)u+s$i

TO KVI2SKI (144. 0 1453.! 0 autor Er'est Forti'- najpoznatiji kranski aristotelova# /jegov razvoj se poklapa s ponovnim otkrivanjem&ristotelovi2 djela na !apadu, te u potpunosti afirmira &ristotela /jegova politikafilozofija je prilagodba &ristotelove kranskom uenju (slino islamskim i idovskimuenjacima, i $oma pokuava sintetizirati to dvoje 1d &ristotela preuzima razlikuspekulativne znanosti - praktine znanosti, a takoer i podjelu praktini2 na etiku,

ekonomiju i politiku# 1n nije imao problema, Grkva ne samo da nije zabranjivalafilozofiju, nego se teologija(posebno kod $ome i dokazivala filozofijom- idovski i muslimanski uenjaci ? platoniari; kranski ? aristotelovci &utor misli daje to zbog vjerske razlike (idovi i muslimani imaju "platoniku" "ideju" koja jesveobu2vatna i trai da kompletno drutvo bude ustrojeno po boanskim zakonima, akranstvo to ne trai, drava ne mora biti takva# 5akle, politika fil se razlikuje ujudeo-islamskoj i u kranskoj tradiciji- $oma dri filozofiju i teologiju odvojenima 8r2 filozofije, metafiziku, ak ni teologijane svrgava /o, filozofska istina i ""istina 1bjave"" nisu u suprotnosti; dapae, slau se06>K&/S$81 3 %1=3$30&+ /&6&8 06>K&/S014 %16E$0&- $oma ide po &ristotelovoj liniji+ ovjek je od svi2 najvie drutveno i politiko bie

4raansko drutvo je za ovjekaprirodno(ne prirodno dano, nego mu je prirodno sklon#- prvo drutvo ? obitelj .nutar nje zadovoljava osnovne potrebe (ekonomija# /o, ona neispunjava sve potrebe, niti potpuno ulijeva vrlinu !ato je tekgrad autarkino drutvenoureenje, koje obu2vaa manje jedinice pa tako i obitelj#- drava se sastoji od 2eterogeni2 dijelova, zato je potrebna po%iti&$a -%ast (koja dajeoblik dravi# koja e i2 usmjeriti k jedinstvu!olitika vlastje vladavina jednaki2 nadjednakima, za razliku od ropstva"ravaje ""vie od zbroja dijelova"", i opi interesje""vie od zbroja interesa graana""+ zato je dobro drave vanije od dobra pojedinca, aope dobro i svr2a drave je mir (mir - kad je svaki dio prilagoen cjelini i kad drava nataj nain pravilno funkcionira#- ciljeve drave odreuju oni koji su na vlasti, koji oblikuju dravni poredak !ato je

sredinje pitanje politike filozofije+ koji je najbolji dravni poredak /ajbolje je davladaju najbolji (najmudriji, najpoteniji# $eoretski, apsolutna monarhija, pod vlaujednog najmudrijeg i najboljeg, je najbolja &li je opasna, jer tolika vlast kvari ovjeka, tese moe pretvoriti usilnitvo, koje je pak najgora vladavina (jer je svr2a dobre vladavineope dobro# . praksi, najbolje je mijeati vrline vladara ipristanakpuka !ato jenajbolja mjeavina monar2ije, aristokracije i politeije, ravnotea- vladavina zakona - ona najbolje osigurava stabilnost poretka, pravednost i opost(naspram djelima graana kao posebnosti#


15/54

- $oma ovoj &ristotelovoj tradiciji pridodaje kranstvo i stoicizam+ bog jezakonodava#,ovjek poprirodnomzakonu (po umu# pristupa politikom poretku i tako postaje lanopeg boanskog poretka ("kozmopolisa"# 5akle, najbolji poredak nije ljudski (kao u&ristotela#, nego je ljudski poredak podreen boanskom - pol fil kod $ome gubi znaaj916&=/& 86=3/& 3 /&6&8/3 !&01/

- moralni postupci - ovjek bi (to je tomizam# trebao djelovati ""u svjetlu onoga to jest ilisvoje razumske prirode"" $o je blieprirodnoj znanostinego udorednoji strogorazumski (pretpostavlja se da je razum temelj svega i da ovjek zna da je to njegovapriroda# Spekulativno-umski je jasno da je udoreepo prirodibolje od neudorea (nepita se ""zato ovjek treba biti dobar"" - to $oma podrazumijeva - nego ""to je dobarovjek""# Covjek, koji je za razliku od drugi2 bia obdare razumom, sudjeluje u ""poretkuboanske providnosti"" mnogo vie nego druga bia+ $oma se ovdje i na jo nekimmjestima znaajno udaljava od &ristotela- 'ara-'i )a$o' samo djelomino usmjerava ljudsko dobro djelovanje, jer je openitiljudi poznaju samo najira njegova pravila zato ga treba dopuniti ljudskim zakonom.L*u,s$i )a$o'je izveden iz 'ara-'o asno, ljudsko djelovanje je uvjetovano brojnim

silnicama, i zato je njegova udorednost odreenaposebnostima /isu svi ljudi sposobniza istu razinu udorea (zbog svi2 okolnosti u kojima se nalaze#- &ristotel tvrdi da se prirodni zakon mijenja, a $oma tvrdi da postoje neki njegovi opi$nepromjenjivi dijelovi prir zakona (dakle, da postoje situacije u kojima ovjek po svomudoreu ne moe i ne smije drukije postupiti nikad i nigdje# $a opa naelaprirodnogzakona)a$o'o,a-aB u)i+a )a %*u,s$i )a$o'+ ona koji2 se mora pridravati u ljudskomdrutvubez ostatka - utoliko to gra zakon doslovno prepisuje prir zakon, moe se reida segra%anska i prirodna pravednost za 2omu preklapaju Sa-r>e' ra:a'i' 7 sa-r>e'po*e,i'aB. $oma je pobornik ropstvaD3D=3S0& 8E6& 3 F3=1!1F3&- $oma+ sinteza kranstva i &ristotelove filozofije %rirodni zakon ima udio u razumui

ne svodi se iskljuivo na volju boju (postoji dobro i loepo sebi, a ne samopobogu#0 $oma+ ""&ristotela prvenstveno zanima srea ovjeka u ovom ivotu, a kranstvo uonom ivotu"" .nato tome, $oma jako puno pri2vaa &ristotela; autor misli da se tekomogu dvije tradicije (filozofska i kr# spojiti bez bitne izmjene * likvidacije filozofije

?SILIJE P#OV2SKI (145. 0 134.! 0 autor Leo Strauss- kranski aristotelovac 5jelo ""Dranitelj mira"" (""5efensor %acis""# 1n je posve druijikr aristotelovac od $ome &kvinskog 1dvaja pol teologiju od pol filozofije- dri se &ristotela+ drava postoji radi dobrog ivota, a dobar ivot je djelovanje kslobodi- &ristotel nije poznavao samo jednu vrstu bolesti politikog drutva+papinsku pohlepu

za moi (i samu golemu mo) $o spada u njegovu greku za koju nije kriv+ to je biopoganin 3pak & dobro primjeuje dasveeni#i ne mogu biti dio vlasti & i tvrdi da jereligija politiki korisna (i zbog stra2a od kazne na onom svijetu# Sveenici su uitelji, ane vladari ""Dranitelj mira"" je branitelj mirnoga poretka, jer 9arsilije tvrdi da se vlastnemoe podvajati izme%u vjerske i svjetovne vlasti %apinska vlast prijeti da uniti dravuuope !ato 9arsilija ne zanimaju dobri zakoni i vladavine, negozakoni i vladavineuope("sve je bolje od bezvlaa"# !akoni nisu manje zakoni ako nisu pravedni- 9, kao i kasnije 6ousseau, tvrdi da je narod = najvii zakonodava# (narod ? suveren#;


16/54

to je razlika od &ristotela, koji je u vladi vidio suverena- )a>to 'aro, trea iti )a$o',a-aB+ ' ako svisudjeluju u donoenju zakona$ to jejedini siguran nain da nitko ne donosi zakon protiv sebe zato jepuk najboljizakonodavac; Msvaki gra%anin je zainteresiran da potuje zakon koji je sam donio; @svi nadgledaju zakon (a ne samo nekoli#ina)$ jer im je to u interesu 1pasno je dati vlast

jednome ili nekolicini 5akle, 9arsilije jepopulist i antiklerikalac- 9 nije za naprosto puk, nego za ""bolji dio puka"" Suveren (kontradiktorno prijanjemtekstu# je -%a,aH-%a,a*u8i, koji su "uzrok" narodnoj volji 8ladajui su "causa efficiens"8ladajui ipak ostaju iznad zakona i ne moe i2 se (uvijek# kazniti- 9 u istom djelupotvruje narodni suverenitet i opovrgavaga& 9arsilije ""osciliraizmeu naroda i apsolutizma"" /o, stvar je u tome da je 9za narod samoprotiv papa>to se tie svjetovne vlasti, 9 je pristaa monar2ije (""moda""# 5akle, nema proturjeja- bolja mu je izborna nego nasljedna monar2ija 9onar2iju, i to izbornu, argumentirarazboritou 6azboritost je potrebna za usklaivanje mnotva ljudski2 potreba, ona jepraktika mudrost !ato je ipak najbolja i najprirodnija aristokracija, jer uvijek ima vie(ali ne previe# razboriti2!uk treba prihvaati (formalno ratifi#irati) zakone

+ sveenici ne smiju biti vladari+ po krantvu takoer+ moraju biti ponizni i nemati vezesa svjetovnim i s vlau 9 se pitao i treba li silom privoditi vjeri bezbonike Svjetovnizakonodavac moe provesti mjere protiv neudoredni2 (pa i na vjerskoj osnovi#- univerzalni mir - omoguuje ga samo univerzalna politika zajedni#a, a ne "univerzalnipastir", tjpapa 3pak, u toj univerzalnoj pol zajednici ne moe vladati demokracija (ak iaristokracija teko#, nego monar2ija .niverzalni mir, ipak, nije nuan 5ovoljno je dapostoji mirna$ jedinstvena vladau svakoj dravi- 9porieprirodni zakon $vrdi da susvi zakoni ljudski i da je razumdovoljan kriterijza stvaranje zakona, ali razum daje tek uvid (a uvid jo nije zakona-a s klasinom tradicionalnom po%. i%. i po&i'*e moderna

- pojam vrline se esto traio u antiki2 autora, od Sokrata (eksplicira ga &ristotel# /o,od 9ac2iavellija sepojam vrline u politikoj filozofiji mijenja 3ako je praksa koju9ac2iavelli brani postojala u povijesti politike, 9ac2iavelli je prvi koji ju je teorijskiobranio i postavio kao uenje Hobbes i Spinoza, koji dolaze nakon njega, batine mnogood 9ac2iavellija (Hobbes to nije priznavao, ali tvrdio je isto to i 9ac2iavelli+ da sufilozofi u svojim politikim sistemima - mislei prvenstveno na antiku - gradili ""kule uzraku"" i da je tek on, Hobbes, zaetnik prave politike filozofije# Spinoza se pakotvoreno poziva na 9ac2iavellija u svom uvodu u ""%olitiki traktat"", kad kae da nee


17/54

istraivati drave kakve bi trebalebiti, nego kakvejesu (za razliku od dotadanji2filozofa#, dakle uraunavi ljudskestrasti $o sve ima porijeklo u 9ac2iavelliju+ on jeprvi kritizirao klasine idealne pol tvorevine kao to je politeia (samo ogromna sreamora se poklopiti da bi se stvorio takav poredak# 9 se protivi ideji da krepost vodi srei- zato, po 9, vrlina nije ono to se uobiajeno misli da jest %o 9, bolje je da se ljudi

boje vladara, nego da ga vole (jer stra2 ovisi samo o njemu, a ljubav i o podanicima#; aline treba im omrznuti 1krutnost moe biti vrlina< 9ac2iavelliju vrlina nije ? dobrotaVr%i'a *e o,%i$a -%a,ara< ,orota ($o*a proi)%a)i i) straha! pu$a- vladavina se ne uspostavlja dobrotom*pravdom (iako je se tako najee odrava#;naprotiv, temelj vladavine je nepravda (Strauss+ ""temelj pravde je nepravda$ moralanemoral$zakonitosti nezakonistostprevrat$ slobode tiranija""#- 9ac2iavelli sebe moda vidi kao proroka osloboenja (i ak ujedinjenja# 3talije- najtee je uvoditi nove poretke, tvrdi 9ac2iavelli (uvoenje je za vladare, a odranje jeza puk# 9ac2iavelli ima dva koncepta koji su potrebni za izgradnju i odravanje vlasti+-r%i'a (virtu# i sre8a (fortuna#- 9ac2iavelli izbjegava pojam tiranina Smatra (u ""%rvoj dekadi $ita =ivija""# da vladar,

kad stekne novu dravu, u njoj mora apsolutno sve promijeniti (""bogate osiromaiti,siromane obogatiti""# tako dasvi svoju ast duguju njemu %ritom se mora sluiti takvimzloinima zbog koji2 bi svatko izbjegavao biti kralj i ivio kao obian, dobar ovjek- 9 preferira republike; sve to vladar ini trebao bi initi za dobrobit naroda, svakotlaenje treba biti za dobrobit naroda (protiv besmislenog tlaenja,)

?TI2 L"TAE? (13@. 0 136.! I JE2 CLVI2 (1D9. 0 163.! 0 autor #u'Ba'G. Forrester- =ut2erova i Galvinova nauavanja o praktinim svjetovnim stvarima, tj o politici,neodvojiva su od nji2ove teologije /ji2 dvojica imaju vrlo slino miljenje o politici1S/18& $E1=143E %1=3$30E

0 opra-,a'*e -*ero+ - oba reformatora tvrde ovjekovu potpunupokvarenost i zloSpasenje ne moe doi od nai2 dobri2 djela, jer su ona nitavna, a kamoli odindulgencije i sveenikog oprosta 3skljuivo bog nas moe privesti pravednosti, i toiskljuivo vjerom (ne djelima< /ema spasa pomou ljudskog napora# -sola fide- autoritet S-eto pis+a - filozofija nije nikakav kriterij za tumaenje vjere, negosamo4iblija,3skljuivo iz %isma 3z Diblije =ut2er i Galvin izvlae i naputke za politiku, oblikvladavine, poslunost itd -sola s#riptura0 opra-,a'*e i eti$a 0 no, ako se ne moe dobrim djelima opra(vda#ti pred bogom, akoljudsko mjerilo dobrog nije nita pred bogom, zato onda uope biti dobar 6eformatorikau da ipak ima smisla biti dobar+ upravo nakon to je ovjek opravdan iskljuivovjerom, postaje dobar /ije dobar da se opravdava, nego je opravdan pa postaje dobar - i

tako imamo etiki sistem58& 06&=E8S$8&- ovjek ima "",-o*'o ,r/a-%*a'st-o""+ jedno nebesko, drugo graansko . nebeskom ebiti potpuno slobodan, u zemaljskom je neslobodan 1ba kraljevstva imaju istogsuverena, naime boga+ on brine za nas i na ovom svijetu no, ljubav prema bogu i premablinjima (religija i politika# su kompatibilni+ kad se ini jedno, ini se i drugo 9eutim,pokuaj crkvene vlasti da postane svjetovna i obrnuto je ""avolje djelo""- drava ne moe ovjeku priutiti opravdanje (spasenje#, iako ga moe izvesti na pravi


18/54

put Samo putem crkve se to moe ""u ovom grijenom svijetu"", ali ne na ovaj papinskinain =ut2er doputa nadzor drave na crkvom (nad formom crkve, a ne nad""nevidljivom crkvom"" tj bojom filijalom#, Galvin manje Grkva i drava su neovisni kaovlasti, ali bez zdravlja jedne nema ni zdravlja druge 9eusobno se podupiru- teologija ne moe zamijeniti politiku ni u teoriji ni u praksi; =ut2er kae da ""ne moe

vladaru govoriti to da ini$ nego to da ini kao kranin"" %olitika, kao i filozofija, setemelji na razumu$a teologija ne Svetom pismu su u politici bili odlini (npr Giceron#>$1 E C18E0- ovjek je grean /jegovo zlo je suprotstavljenost razuma i volje (i to ne tako da jeuvijek razum u pravu


19/54

djelovanje #r/a-'i$ u po%itiBi )a+*e'*u*e oa< pre+a to+e sepoziv dravnika trebavie cijeniti 0ad vladar nekog ubija, to je po bojem nalogu /o, vlast dravnika je''posu%ena'' od boga i pripada samo bogu - pobuna je po =ut2eru takoer kazna tiraninu(no, to je samo "injenica", a ne opravdanje pobuna#- hero* (;;u',er+a';;!je, po =ut2eru, ovjek*dravnik koji dolazi u razdoblju izmeu

dvije vlasti, koji ustanovljava novi poredak $o je inae pojedincu ""preuzetno"" initi(mijenjati poretke#, ali bog u iznimnim situacijama to doputa*potie Dog njima upravlja1nismiju pogaziti zakon$ dii bunu i narod ih s pravom slijedi$ jer su od boga

?ICA?# AOOKE? (1. 0 16DD.! 0 autor #u'Ba' G. Forrester0 odgovara puritancima kalvinistima, koji potpuno odbacuju razum i tvrde da je Sv pismojedino iz kojeg se mogu izvui politike upute (u svim svojim pol prijedlozima kalvinist0no: iznosi argumente iskljuivo iz Diblije# 0alvinistiki puritanci tvrdili su da dravatreba biti apsolutno podreena crkvi i zagovarali su oruani otpor bezbonom * nasilnomvladaru; Hooker napada taj ""biblijski radikalizam"" i kae da se ponekad i 3sus sluiorazumom Hookerovi ""akoni #rkvenog poretka"" (""prvo veliko filozofsko i teoloko djelo

na engleskom""# poinju teleologijom+ sve je svr2a konanom cilju, "summum bonum",bogu Dog je zakonodavac vjenog zakona koji je razuman %omou razuma sepribliavamo vjenom savrenstvu, bogu Diblija nije zamjena za razum (kao upuritanaca#, nego s njim kompatibilna-politika organiza#ijaje proizvod razuma i ona pomae u ljudskom dostizanjusavrenstva (boga# /ajzakonitija je ona vlast koja ima suglasnost cijelog naroda (slinougovoru


20/54

- ipak, cilj Daconova imperijalizma nije prevlast Engleske, nego vlast ovjeka nadprirodom /ova &tlantida bi trebala znaiti obeanu zemlju 1na jepreivjela potoppomou ba#onovske znanosti 5rutvo na toj &tlantidi ima univerzalne vrijednosti (ne tekkranske i zapadne#-sklonosti + svim ljudima priroene+poremeene sklonosti + strasti =judima trebaju

vladati prirodne sklonosti, i tad e im ono najvie biti - filozofija %ostavlja tri klase+filozofe$ strunjake iiru javnost .kratko, /ova &tlantida je neto slino 9orusovoj.topiji, ali i nekim %latonovim projektima- Dacon je dosta, ini se, protivan utjecaju religije- kad se zavlada prirodom, moi e se stvoriti, izgleda po Daconu, savreno drutvo

A"O ?OTI"S (1@. 0 163.! 0 autor ?iBhar, A. CoM0 4rotius je prvenstveno pravnik /jegova rasprava (koju on zove pravnikom# ""1 pravuu ratu i miru"" je ne samo rasprava pozitivnog prava niti samo rasprava o meunarodnompravu kako bi ime moda govorilo 5apae, on govori i oprirodnom i ojavnom pravu- 4rotiusova pretpostavka+ ovjek jepo prirodi umno i drutveno bie /a poetku djela

preformulira klasinu raspravu izmeu konven#ionalista i pristaaprirodnog prava(vidiuvod u ovu ""%ovijest politike filozofije""# . uvodu, 4rotius 0arneadu umee rijei da jepravda ljudski izmiljena, da zakoni postoje da bi se ljudi zatitili - ne postoji prirodnapravda /o, drugo stajalite je da je ljudima um prirodani da jepotreba za drutvomprirodna$ pa prema tome i pravednost 4rotius pri2vaa tu drugu postavku- dakle, &o-*e$ *e u+'o i ,ru>t-e'o i8e< pra-o (ius! 7 pra-e,'o 1no to je protivprirodnog drutva i poriva za drutvom je nepravedno- osobno pravoje drugo, ono se odnosi na osobe+ to one mogu imati i initi $o su nekasubjektivna i neotuiva prava pojedinca (mnogi su mislili da se tim uvoenjempersone upravo 4rotius udaljio od rimskog iusa# /o, do pune afirmacije individualizmadolazi neod 4rotiusa, nego od Hobbesa

- osim prava kao pravde i osobnog prava, postoji i pravo kao zakon, koje odreujedjelovanje i nosi sankciju- dalje topravo kao zakon 4rotius dijeli na priro,'o pra-o (ius 'atura%e! i po)iti-'opra-o.Prirodno pravoje odreeno prema bitnoj ljudskoj prirodi+ ono to jest ili nije uskladu s umnom prirodombog nalae ili zabranjuje 9eutim, ono ne ovisi o bogu (tu4rotius raskida uvrijeenu ovisnost prir prava o bogu# 4lavni dokaz postojanjaprirodnog prava je univerzalna suglasnost svi2 naroda i kultura o nekim stvarima0pozitivnopravo 4 dijeli na boansko i ljudsko 1d ljudski2 prava, postojipatrijarhalnopravo (oca, gospodara itd#,gra%ansko pravo (ius civile, postoji u ureenoj gra vlasti) ipravo naroda (ius gentium, suglasnost mnogi2 ili svi2 naroda - ono nije isto to iprirodno pravo jer jepromjenivo i temelji se na volji a ne na razumu)

- pravo minuciozno odreuje, ali politike poretke vie kako je naao kod drugi2 filozofa(npr graansko pravo zasniva na gra dravi# !apravo pri2vaa ope postulate, daovjek svoj umni poten#ijal moe ostvariti samo u gra%& drutvu i da je vladanje nuno ugra%& drutvu %odjelu poslova u dravi preuzima od &ristotela, i malo modificira+ jedandio daje zakone, drugi dio je politiki i bavi se vanjskim i unutranjim poslovima, treidio rjeava sporove meu graanima- najvia vlast za 4rotiusa nije suveren kao u Hobbesa /o ona ne podlijee drugoj volji,iako je ograniena prirodnim i meunarodnim pravom - ipak je potreban pristanak za


21/54

vlast, po prirodi /o monar2 nije ovisan o podanicima, iako je dobra vladavina ona kojavlada na korist podanika &li pravo na revoluciju ne postoji, od dobra podanika je preijavni mir6ajvia vlast je nedjeljiva i sastoji se od tri navedene grane vlasti- glavna tema 4rotiusove teorije meunarodnog prava je pravedni rat 4 tvrdi da jepravedan rat mogu /ije zabranjena svaka sila, nego tek ona protudrutvena+ ona koja je

protiv prava ili imovine 6at je pravedan kad se vodi za mir, kad je obrambeni ili kad jeodgovor na nepravdu

TAOS AOGGES (1@@. 0 1659.! 0 autor Laure'Be Ger's- Hobbes svoju politiku filozofiju izlae u ""Elements of =aN"", ""5e Give"" i ""=eviat2an""- Hobbes eli+ ' moralnoj i politikoj filozofiji po prvi puta znanstveno utemeljiti; Muspostaviti gra%anski mir i usaditi ljudima sklonost da ispunjavaju svoje gra%anskedunosti %o njemu, tradicionalna filozofija je promaila, jer je teila za najviim ljudskimidealom, pa time i idealnom dravom !ato nisu uspjeli uspostaviti graanski mir 1vajHobbesov potpuni raskid s tradicijom je priredio 9ac2iavelli 9ac2iavellijev rea%i)a+(za razliku od idealizma %latona i &ristotela#, tj odbacivanje tenje da se ljude usavri i

pri2vaanje istinski2 ljudski2 ciljeva, kakvima veina ljudi tei, Hobbes pri2vaa ikonano raskida s utopijama- no, za razliku od 9ac2iavellija, Hobbes uvodi priro,'i )a$o'po kojem ljudirealistiki postupaju i koji je za ljude obvezujuite i2 vodi k svr2ama graanskogdrutva $u je raskid s idealizmom, uprirodnom zakonu kod ljudi - ljude vodi strast$ a neum Hobbes je mislio da je time otkriopravu ljudsku prirodu i zato se smatrao prvimpravim politikim filozofom, da je otkrio to nije nitko prije njega- Hobbesu je uzor znanosti geometrija, aprvo poelo mu je $reta'*e< pro+*e'a +*esta-zato je Hobbes materijalist i mehani#ist, i to primjenjuje i na ovjeka 3z ti2 me2aniki2,geometrijski2 procesa Hobbes izvlai %*u,s$estrasti< a i) strasti se i)-o,e naelapolitikog ivota Smatra da se ta pravila mogu izvesti iskustveno$ analitiki

- po H, ljudsko ponaanje se razumijeva kao ""mehanika psihologija strasti"" (autor# /epostoji dobro i zlo, nego ljudi prema svom svianju proglaavaju dobro i zlo Ci%*e-epo%iti$e stoa trea o,re:i-ati s o)iro+ 'a %*u,s$u priro,u &li, kako se ta prirodaodreuje =judske strasti su odreene uprirodnom stanju (ovjek nije ni drutveno nipolitiko bie, misli H


22/54

- Aoes+ smatra da je priro,'o pra-o 'a sa+oo,r/a'*e po*e,i'Ba os'o-a )a '*eo-e,ru>t-e'e oa-e)e (zato on ima uvijek pravo braniti svoj ivot#, i utoliko je obbesutemeljitelj modernog liberalizma(autor# %rava pojedinca proizlaze iz njegove sebineelje za udobnou i stra2a od smrti, te ustanovljavaju pravila za ivot u gra%& drutvu(zato su mnogo efikasnija od antikog idealizma, jer im je temelj sebinost# 7

prirodnom stanjupojedinac ima pravo na sve to slui njegovom samoodranju (kasnijeto transponira u gra stanje# !ato je 8& prirodni zakon = tenja miru$ iz kojeg slijedi 9&prirodni zakon =pojedinac se odrie svojeg prava na sve, ukoliko to uine i svi drugi, izadovoljava se s jednako slobode za sebe kao i za druge - tako nastaje ,ru>t-e'i uo-or- ,ru>t-e'i uo-or o-e)u*e po*e,i'Be 'a pos%u>'ost su-ere'u $o*e+ su pre'i*e%is-o*a pra-a. 5akle, kad je pravo jednom preneseno$ mora se izvravati obaveze6eizvravanje obaveza = nepravda(koritenje prava koje smo prespustili# 5akle,pravednost i nepravednost potrebuje postojanjesile (suverena), koji treba osigurati dastra2 od kazne za neizvravanje obaveza bude dovoljno velik (nema morala, u igri jesamo stra2# 5akle, prirodni zakon nas tjera da na koncu postanemo druevni imiroljubivi !ato u gra stanju vlada pravilo ""ini drugima to i sam eli da ti oni ine ""

- samo u vladavini sile, pol iliti gra stanju, postojisigurnost da e sepotivati prir&zakone 3 zato samo u gra stanju postoji pravda i nepravda (oni, kao i krepost i porok,nisu odreeni nikakvim moralom, nego naim stra2om od kazne i nadom u dobrobit#- Hobbes dravu prvi odreuje kaopravnu osobu(suverena vlast, tj vlast u dravi, jenastala od mnotva a povjerena jednoj osobi ili vijeu#, zato to osobapredstavlja volju,pa se tako dobiva efekt dasuveren svojom voljom objavljuje volju svih gra%ana- drutveni ugovor ima dva dijela+ 'svi lanovi budue drave su se sporazumjeli da eprihvatiti bilo kojeg lana kojeg veina izabere za suverena; Mglasovanjem se odre%ujetko e biti suveren 1ni koji ne stupe u ugovor, ostaju u stanju rata %osve je svejednozato se ulo u ugovor+ silom, stra2om ili svojevoljno+ uvijek je motiv ionakostrah(i kodoinske i despotske vlasti# &ko neki osvaja osvoji dravu, svejedno, ako ostajemo ondje

i iz stra2a se dajemo njemu u zatitu, smo pod vlau!osluh se razmjenjuje za zatitu- ' pravo suverena+ pra-o 'a $a/'*a-a'*e; podanici se ne smiju opirati, jer suveren nijesklopio nikakav ugovor, nego samo podanici i zatosuveren ima sva prava kao u prir&stanju Suveren ne moe poiniti nepravdu 1stala prava suverena+ na rat i mir, naubiranje poreza i zakonodavstvo je u rukama suverena, =judi e sluati samo onogakoga se boje Suveren propisuje i vlasnitvo; i sudbenu i izvrnu vlast ima suverenSu-ere' i+a apso%ut'u -%ast, ne mora potivati zakone i moe i2 ukinuti, ne moe ga setuiti- ipak, postoje neka neotu%iva prava podanika+ on ne mora posluati zapovijed da se daubiti ili liiti vlasnitva neop2odnog za ivot Hobbes ne dozvoljava pobunu ali priznajeda ostaje njena mogunost 3pak,suveren nema razloga zlorabiti svoju vlast jer njegova

apsolutna vlast upravo proizlazi iz zadovoljstva podanika- vlast suverena nad ljudima traje koliko i njegova mo da i2 titi T$o i+a -%ast >tititis-e< i+a -%ast i t%a&iti s-e =eviat2an je suveren, zemaljski bog koji ljudima silomistjerava o2olost i elju za nadmoi- po Hobbesu, razlike izmeu dobri2 i loi2 vladavina (demokracija - o2lokracija,monar2ija - tiranija i aristokracija - oligar2ija# su nitavne, proizlaze iz ljudski2 sklonosti6e treba razlikovati monarhiju od tiranije$ jer u svim obli#ima vlasti zajednika je koristi vladara i naroda mir i sigurnost !ato su ""vlast vlade i sloboda graana svuda jednaki""


23/54

- kako je logino da e vladari uvijek najvie promicatipojedinani interes (jer su ljudi#,tad je najbolja vladavina ona u kojoj su opi i privatni interes najjae vezani monarhija- to blie demokraciji, to gora vladavina %rava monar2ija je jedino nasljedna (izborna biznaila da je suveren ono tijelo koje bira# Sudac je tumazakona$ koji je volja i razumdrave (suverena) /ita to ljudi stvore nije vjeno, ali se drava moe barem tako

kvalitetno izgraditi da se ne raspadne zbog unutranji2 nemira- kad se suveren odrie nekog svojeg prava$ kri svoju dunost 9onar2 se ne moezbaciti, niti podlijee vlastitim zakonima (kako bi neki ""isprazni"" filozofi 2tjeli+ 4rci i6imljani#6ajvee zlo jegraanski rat- pod sigurnosti graana koju suveren treba osigurati, Hobbes misli i na zadovoljstva- suveren odluuje o ivotu i smrti &ko podanici mogu nai veu nagradu od ivota iveu kaznu od smrti$ jedino tad mogu sruiti suverena

?E2E #ESC?TES (196. 0 16D.! 0 autor ?iBhar, Ke''i'to'- 5escartes nije straig2t politiki filozof, ali donekle se nastavlja na Dacona kad tvrdi dae nova filozofska metoda rezultirati najveim skladom filozofije i drutva te drutvenom

blagodati /ajvii cilj bio bi !!savrena moralna znanost!!, koja bi se postigla""politikom suradnjom"" izmeufilozofije ijavnosti- za 5, uz pomo znanosti se postie sva korisna spoznaja 1d stare filozofije (antike,""poganske""# pri2vaa (u potpunosti# samo matematiku .mjesto antike podjele nakreposti istrasti, 5 radi podjelu na dobre i loe strasti 5 eli 'o-u +eto,u- ""razum je u slubi volje"" (tako doslovno autor lanka kae#- najvee praktino majstorsko djelo ovjeka jezakonodavstvo- metoda, ako se njome pravilno koristimo (kao matematikom#, moe odstraniti negativneutjecaje strasti na na razum, jer metoda nije tjelesna ni osjetilna 9etoda bi nas ""oistila""od mnijenja i od svega to nema sigurnost matematike %olitikaprivatnareformabi zatotrebala poi od ""riznica mnijenja"", od kola, jer one direktno stvaraju mnijenja i time su

temelj drava-avna reformaje neto drugo - tu 5 (iako je prilino uvijeno pisao opolitici# eli reformu tako da se filozofija i javnost savreno poklope- 5escartesova filozofija (temeljena na znanstvenoj metodi# trebala bi istisnuti""spekulativnu filozofiju""i otvoriti put za najbolju praktinu filozofiju i najbolji poredak- postoji u namazakon koji nas tjera da se$ (u)koliko moemo$ brinemo za ope dobro0ako god, sve to se temelji na 5escartesovoj metafizici i fizici, dakle njegovompoimanju znanosti kao temelja svega- uz nae miljenje kao temelj naegpostojanja(cogito ergo sum#, 5 brani i da je sve tou naoj volji i da smo stoga samostalni (samostalni smo spoznajno, jer iskljuivo time tomi mislimo znamo da jesmo, i time smo samostalni voljno- temeljni 5escartesovpolitikipojam je >iro$oru,'ost(kaostrast ()#, to je

ekvivalent &ristotelovoj velikodunosti (megalot2Omiji# 1ni irokogrudni su za 5roeni takvi, i time roeni za vladare (za &ristotela, recimo, najvia krepost je teorijska,ali 5escartesu je to irokogrudnost, kae autor# >irokogrudnost je osnova prava - 5nema nikakvu teoriju prir prava 3 5 (poput Dacona# teisvladavanju prirodeputemfilozofije, i to jepraktino dobro za ljude 5rutvo i zakonodavstvo moraju promicatiznanost - to je pros-*etite%*st-o, ""opa politika koja proizlazi izfilozofije"" %ravi,razboriti vladari e pri2vatiti prosvjetiteljstvo, kontra praznovjerja, za ope dobro - Dacon i 5escartes uvode projekt znanosti i ideju napretka iz samog ovjeka (ne boga#;


24/54

samo to, po 5escartesu, Dacon nije s2vatio da je matematika taprava metoda znanosti

JOA2 ILTO2 (16D@. 0 1653.! 0 autor a%ter Ger's- odrao govor u kojem kritizira britanski %arlament zbog donoenja zakona koji seodnosi na dozvolu tiskanja (knjiga#, koji je pretoen u njegovu ""&reopagiticu""

- protivnik monar2ije, republikanac; zalagao se za mjeovito pol& ure%enje (s elementimademokracije, aristokracije i ak monar2ije# Dranitelj ustavne vlasti, smatrao je da jeEngleska predodreena da pronosi ustavnu vlast $o je temelj slobodne republike, za kojuse zalagao 9ilton 9iltonovi pol pogledi su sadrani uglavnom u njegovim pamfletima,koji su tada bili praktini korisni (bio je pristaa prvo %arlamenta protiv kralja, potom iGromNella#- nije bio demokrat, nije volio svjetinu, iako je za2tijevao ista prava za sve6arod jeizvor autoriteta kralja$ narod moe taj autoritet i odba#iti (svrgnuti kralja) Dog nije daokralju vlast, nego narodu koji je daje kralju 9ilton je bio i za vjerske slobode- izvrnapolitika vlast nije ni kraljeva ni narodna, ve u rukama najbolji2, ""odlinika""(ali to nije plemika aristokracija, nego aristokracija po sposobnosti - iz srednjeg sloja#

/ajsposobniji vladaju uz suglasnost naroda; 9 eli i ravnoteu institucija (jasno, jer radise o mjeovitoj vladavini# i zato bi ograniio pravo glasa 8ano je da su biraiobrazovani i da biraju one koji e vladati pravedno * na opu korist- 9 je estok kranin, no smatra da se sveenitvo ne smije mijeati u svjetovnu vlast(kao to si je dozvolio papa# %redlagao je GromNellu da se ne mijea u crkvu, jer jevjerovao u potpunu odvojenost crkve i drave - tako se najbolje pronosi kranska vjera- Bi%* po%iti&$o /i-ota *e s%oo,a (""bez obzira priznavao to narod ili ne""# 9ilton je zaslobodu tiska islobodu nauavanja (i sumnje u nauk# (utoliko je ak i za negativnuslobodu< tjslobodu od vlasti# /o, nekima nije dovoljna ni negativna sloboda (od vlasti#da bi bili istinski slobodni 3stinsku slobodu donosi tek 3sus - 9 je pristaa reformacije

G?"CA SPI2OZ (164. 0 1655.! 0 autor Sta'%ey ?ose'- *pinoza je prvi sustavno obranio demokra#iju (u $eoloko-politikom traktatu#, i timepokazao svoje nepriznavanje tradicionalne pol filozofije (to odba#ivanje trad& pol& fil& jenajbolje vidljivo u uvodu u ''!olitiki traktat''$ gdje *pinoza staje uz .a#hiavellija izapravo :obbesa$ koji mu je svojevrsni uzor# Smatra da je antika u tom pogledubeskorisna, i da treba )'a'st-e'o i e+piri*s$i pristupiti prou&a-a'*u po%iti&$oa< $aoaBhia-e%%i- ipak, na stajalitu antike ostaje utoliko to priznaje da vjeni poredak odre%uje ljudski(politiki) poredak Spinoza je na stajalitu stoika koji se mire s poretkom, iako se onmoe promijeniti na bolje (ovaj politiki, ne onaj vjeni#- u tom svom realizmu, S polazi od prosti2 ljudski2 obiljeja+ prvo polazi od +o8i (npr

pravo see koliko see i mo#, kao i 9ac2iavelli, njegov uzor =jude se razumijevaonakvima kakvi jesu, a ne kakvi bismo htjeli da budu %olazi se od onog nieg ljudskog(za razliku od &ristotela i sl#, tj odpremoi strasti nad razumom 6azum treba obuzdatistrasti, a to e najbolje uiniti ako protiv nji2 upotrijebi druge strasti, i tako e se ljudeprivoljeti da obuzdaju strasti- zato demokracija stupa umjesto aristokracije*monar2ije- drutvo nastaje kad ovjek s2vati da ono (drutvo#, u odnosu na prirodno stanje,uveava njegovu mo Spinoza priznaje prirodne i drutvene razlike meu ljudima, kojekonstituirajupluralizam$ tj& demokra#iju nasuprot Hobbesove monar2ije u jednoj volji .


25/54

toj Spinozinoj demokraciji sesloboda govora mora dopustiti radi filozofije; nemajednolinosti mnijenja za Spinozu (dok je za Hobbesa volja svi2 saeta u jednu#- interesi filozofije i demokracije se podudaraju, jedna drugu podravaju i potiu- za Spinozu, pra-o 7 +o8 /agon zasamoodranjemje univerzalan(ne samo ljudimasvojstven# i on jepretpostavka svakog ljudskog djelovanja, pa time i politikog

- dakle, Spinoza se pita (ako poe od realistinog, znanstvenog razumijevanja ljudskeprirode#+ ' koji je oblik najbolje drave i M kako ljude nagovoriti da promijene vaeezakone i obiaje da bi postigli najbolji oblik drave /a ta pitanja prije odgovara""$eoloko-politika rasprava"" nego ""%olitika rasprava"", pogotovo zato to se potonjavie bavi empirijskim pitanjima 3 Spinoza misli da je ""$eoloko-politika rasprava""cjelovitija, jer se bavi univerzalnom motiva#ijom ljudskog ponaanja- on eli izmijenitistav ljudi prema Svetom %ismu, da bi nji2ove strasti preusmjerio s %isma na neto drugo- S je za slobodu religije, ali privatno avno, treba postojati na#ionalna religija- u dravi sloboda ne moe poivati napretpostav#i razuma, jer ni ljudska sloboda natome ne poiva, nego napretpostav#i strasti 5vije su osnovne strasti+strah od boli inada za uitkom; ljudi po prirodi pokuavaju bol minimizirati a ugodu maksimizirati, pa

postaju neprijatelji+ zato se dodaje istrrast mrnje tima dvjema 0ad ljudi stvore drutvo,nji2ove strasti svejednako ostaju; zato jejedna od glavnih svrha drave obuzdavatiovjekove strasti- one se mogu tako da se zaigra na ovjekovu potrebu samoodranja- tako se strast obuzdava drugim strastima (iako je ovjek istinski slobodan kad sepokorava iz razuma$ a ne iz strasti# u dravi 0ako pojedinci nemaju ba ogromnu mo uprirodnom stanju, oni s-o*u +o8 pre,a*u u ru$e su-ere'o* -%asti $a$o i po-e8a%imo samoodranja 6azuman pojedinac e se suverenu rado pokoriti 2a*o%*a -%ast *eo'a $o*a i+a 'a*o%*eH'a*ra)u+'i*e )a$o'e;sto kao to e se razuman pojedina#dobrovoljno pokoriti razumnim zakonima$ razuman vladar e vladati razumno (nadobrobit graana) Suveren uzrokuje propast loom vladavinom 5obra pak vladavinaodrava stra2 i potovanje svoji2 podanika *amo vrhovna vlast ima pravo odre%ivati to

je u opem interesu /o, razumno joj je (zbog samoodranja# zaista initi ono to je uopem interesu+ ""'a*o%*a ,r/a-a *e o'a ,*e %*u,i /i-e s%o/'o i 'e $r>e se )a$o'i ""5akle, u najboljoj dravi razum dobro s2vaa strasti i zato nad njima prevladava-filozofija je u opem interesu$ zato je ''sloboda filozofiranja nuna za mir i pobonost udravi'' (podnaslov ""$eoloko-politikog traktata""# i potvrujeslobodu gra%ana- s obzirom da ""ljude treba voditi tako da misle kako nisu vo%eni"", demokra#ija je boljaod monarhije+ ""demokracija oponaa prirodno stanje!! (autor# (tj% slobodu prir% stanja), ito tako topravo = mo, a jedna osoba (monar2# nema dovoljno moi da vlada, pa je zavladavinu bolja raznovrsnost 3onako se -o%*a po*e,i'aBa +ora o,ra)iti ui'stituBi*a+a ,r/a-e< i'a&e po*e,i'Bi 'e8e prih-atiti ,r/a-'u -o%*u $ao -%astitu-o%*u !ato demokra#ija najbolje oponaa prirodno stanje$ tj& slobodnu volju svih, ali

ovaj put na ra#ionalannain- S je vie zaslobodu institu#ijanego pojedinaca Sloboda pojedinaca ostaje u privatnojsferi, a slobodne institucije su bit javne ?a)%i$a aristo$raBi*e i ,e+o$raBi*earistokratsko vijee se samo obnavlja, a u demokra#iji svatko moe birati i biti biran .odnosu na Hobbesa, Spinoza odbacuje apsolutnu monar2iju-sloboda draveinstitu#ija ne ovisi o slobodi bilo kakvog govora$ nego o slobodifilozofskog govora< !ato u ""$eoloko-politikom traktatu"" Spinoza trai radikalnupromjenu, oslobaanje filozofije od religije /a taj nain revolucionira slobodu govora,


26/54

ali ipak ostaje pri mirnoj promjeni, reformistikoj, bez krvave revolucije 1n elipromijeniti stav puka (preko voa tog puka, jer se ne obraa direktno puku# premafilozofiji i religiji (i nji2ovom odnosu# u prvom dijelu ""$eoloko-politikog""; kasnijeprelazi na naela slobodne republike+ nitko ne smije djelovatiprotiv republike$ alirazumno iznoenje miljenja (dakle filozofsko#o tome kako najbolje promijeniti

republiku treba biti dozvoljeno & ""da bi se stvorila najbolja republika$ treba oistitireligiju"" (autor#, i to S ini u prve @*L ""$eoloko-politikog"" 5okazuje da je nauavanjefilozofije neproturjeno s objavom %isma- priro,'o pra-o se po$%apa s +o8i< pa pre+a to+e 'i>ta >to se &i'i u priro,'o+sta'*u 'i*e 'epra-e,'o (isto i Aoes!lodjelopostoji tek u drutvu, kao krenjezakona 5rutvo je ipak nuno za ovjekovosamoodranje i ouvanje, pa je ovjek poprirodi politiko bie Covjek postupa po svom i'teresu, nita ne ini osim ako se nenada veem dobru ili strahuje od veeg zla i to je njegovo prirodno pravo; S elipokazati da je drava u skladu s tim interesom, da nuno jami ovjeku vee dobro imanje zlo< 0ako je osobni interes ipak na prvom mjestu, S na tom gradi svojudemokraciju+ ,r/a-a posto*i ra,i po*e,i'Ba< a%i po*e,i'aB '*o* po,re:u*e s-o*u

i',i-i,ua%'ost )a ,oro sa+o see (i to 8e Aee% preu)eti o, Spi'o)e! ""!rema svimgra%anima se treba odnositi kao prema jednakima$ jer je mo svakog pojedinanozanemariva"" (Spinoza# 4raani trebajuslobodnom voljom ilistrahom (svejedno#prenijeti svoju volju na suverena$ i tako svi sudjeluju u upravi - tako brinu za vlastitoodranje- vlast ima pravo donositi o religiji zakone kakve god eli, jer smije donositi sve odlukekoje se tiu dobrobiti njeni2 graana!olitika vlast ima monopol na odluivanje to jezakonito te dravna i #rkvena funk#ija moraju biti odvojene Dog nije zakonodavac, negose njegova volja vri preko politike vlasti- sloboda miljenja je najvanija (ak i preispitivanje zakona#, jer se misao, za razliku oddjelovanja, ne moe nametnuti ""$eoloko-politiki"" se, za razliku od ""%olitikog"", bavi

politikim statusom filozofije 1brana demokracije je obrana uvjeta za razvoj filozofijeJOA2 LOCKE (164. 0 15D3.! 0 autor ?oert . o%,i'- =ocke se posve suprotstavlja Filmeru+ s-a$a -%a,a *e ora'i&e'a u o-%asti+a i posto*i*e,i'o s prista'$o+ o'ih $o*i+a se -%a,a; isto tako, s-i %*u,i su ro:e'i s%oo,'i (poFilmeru,svaka vlada je apsolutna monarhija i nijedan ovjek se ne ra%a slobodan#- prva od dvije rasprave o vladi iskljuivo pobija Filmerovu tezu da kraljevi vladaju poboanskom pravu naslije%enom od


27/54

prema drugome u prirodnom stanju, i time dokazuje da prir stanje nije nuno stanje rata!rirodno stanje je ""stanje u kojem ljudi ive bez nadreenog, po pravilima razuma ""(=ockeova definicija# edina razlika izmeuprirodnog igra%anskog stanja je u tome toljudi u graanskom stanju imaju vladara i zakone iznad sebe 5akle, prirodno stanjejesuprot'ostgra%anskom stanju, a nije 'i suprot'o 'i isto-*et'ostanju rata

- ono to poinje stanje rata je ""primjena sile bez ovlasti$ nepravedna sila"" e) o)irai%o i%i 'e i%o )a*e,'i&$o aritra (dakle, stanje rata mogue je i u prirodnom i ugraanskom stanju# Sad je a# prirodno stanje ? odsutstvo zajednikog arbitra i zakona;b# graansko stanje ?prisutstvo zajednikog arbitra i zakona; c# stanje rata ?primjenasile bez prava (bez obzira na prisutstvo ili odsutstvo zajednikog arbitra ili zakona)- kako stanja rata moe biti ondje gdje postoji vlast (u gra stanju# $ako to vlast nijesveprisutna i ne moe mi pomoi u svakom trenutku, pa se moram sam braniti (tjuzvratiti objavom stanja rata onome tko me napao#; dakle,stanje rata je mogue samo u(privremenoj) odsutnosti #ivilne vlasti- zato, vjerojatnije*e ,a 8e +e sta'*e rata)a,esiti u priro,'o+ sta'*u 'eo u ra:a's$o+< i )ato se %*u,i sta-%*a*u ura:a's$o sta'*e !ato to u gra stanju imaju neovisnog su#a koji e prekritelja

privesti pravdi, a ne da ljudi budu ""suci u vlastitim sporovima"" (kao u prir stanju#- iako u prir stanju imamo prirodni zakon koji nam nalae da ' ouvamo sebe i Mouvamo druge, postoje okolnosti koje nas tjeraju u drutvo Covjekov prirodni )a$o'sa+oo,r/a'*aljudi uvijek ispunjavaju-zakoni graanskog stanja +ora*u iti u s$%a,u sprirodnim zakonima< t*. sasamoodranjem ljudi.- po svemu, ipak postoje slinosti =ockea s Hobbesom+stanje rata mogue je samo uprir& stanju (to ukljuuje i privremeno odsutstvo gra vlasti#,gra%& stanje dobar je lijekza zla prir& stanjaiprirodni zakon tjera ovjeka na samoouvanje /o, =ockeovo prirstanje nije tako nasilno kao Hobbesovo i kod =ockea se ljudi ne poinju ubijati zbogsvoje prirode, nego zbog neki2 tekoa prir stanja

- u skladu s tim razlikama, LoB$eo-o ra:a's$o sta'*e it 8e +'oo ogranienije 'eoAoeso-o apso%utisti&$o ('eora'i&e'o!- iz toga i vea prava vlasnitva kod o#kea- otkud vlasnitvo %rvotno je sve bilo zajedniko; ali ono na to ovjek definitivno imapravo je vlasnitvo nad svojom osobom, a kroz to i vlasnitvo nad svojim radom $o dvojeje te+e%* -%as'i>t-a, jer se sve drugo stjee se kroz rad 6adom se smije stei toliko dadrugima ostane dovoljno; kad bi ti netko to 2tio oduzeti, zapravo bi htio oduzeti tvoj rad3sto vrijedi i za zemlju+ smijem obraivati zemlju ako je ostaje i za druge, i ono toproizvedem svojim radom je mojeprivatno vlasnitvo (privatno > zajedniko =privatno) O'o >to *o> ora'i&a-a -%as'i>t-o *e rok trajanja kvarenje+ ako ovjek nemoe obraditi neku koliinu zemlje ili pojesti koliko je proizveo, taj diopripada drugima- ono to je omoguilo da proi)-o,i+ -i>e 'eo >to +ou< a ,a se 'e po$-ari *e 0

novac- = misli da je nova# uveden prije prelaska u gra%& stanje (), jer nije svaki ugovorprelazak u gra% stanje &utor tvrdi da =ocke opravdava stvaranje nejednakostivlasnitva (nakon otkria nov#a), jer kae da je u stanjupoveanog vlasnitva - koje jeve stanje nejednakosti - i najsiromaniji ovjek bogatiji od najbogatijeg u prvobitnimuvjetima jednakosti $o po-e8a'*e vlasnitva dovelo je i do po-e8a'*a stanovnitva9eutim, to sad dovodiprirodno stanje do tjesnoe+ )o 'e,ostat$a prostora (i'e+ou8'osti ,a se -i>e ra'i s-o*e -%as'i>t-o! %*u,i o,%u&u*u pri*e8i u ,ru>t-o $a$o


28/54

izatitili vlasnitvo%relazak u drutvo je nastao zato da bi marljivi zatitili svojevlasnitvo od ratobornih- dakle, iz razlogazatite vlasnitva se prelazi u stanje koje ima nepristranog suca;zbogvlasnitva se prelazi iz prirodnog u drutveno stanje #r/a-a posto*i ,a i o&u-a%a-%as'i>t-o (u >ire+ s+is%uivot, slobodu i imetak!, koje se u prirodnom stanju ne moe

ouvati zbog nedostatkazakona,su#ai ovlasti (sile)- koji god broj ljudi 2oe, ima pravo skupiti se i ustanoviti drutvo; oni koji nee, premanjima i dalje ostaju uprirodnom stanju& $i ljudi koji sklapaju ugovor prenose svojeo-%asti (' ouvanje sebe i drugih i M kanjavanje onoga koji prekri ovo pod 8 na)a*e,'iBu< ite o-%asti su izvor zakonodavne i izvrne vlasti$akoprirodne ovlastipostajupolitike ovlasti(graanskog drutva# $a -%ast 'i*e 'eora'i&e'a< *erpo*e,i'aB 'i$a, 'e i sta-io s-o*e -%as'i>t-o u ru$e aritrar'e -%asti s $o*o+ i +ui%o ore 'eo u priro,'o+ sta'*u 5akle+ koliko ovlasti pojedina# prenese$ tolikoovlasti vlada ima Hobbes je pogrijeio kad je rekao da je lijek za prirodno stanjepodvrgavanje apsolutnoj vlasti- dapae, jedini lijek je podvrgavanje boljoj vlasti$graanskoj (""apsolutna vlast uope nije graanska"", kae =ocke#

- po%iti&$o ,ru>t-o nastaje kad se svaki lan tog drutva odrie (zauvijek) slobode prir&stanja /o, konsenzus svi2 je mogu samo pri ustanovljavanju - pri utvrivanju kako evladati vlada, moe odluiti i -e8i'a, isvi se moraju suglasiti s odlukom veine (ne nuno-e8i'e, nego -e8e si%e- vea sila moe biti i manjina# Po%iti&$o+ ,ru>t-u 'u/'a *evlada< koja e vriti vlast (nema pol& drutva bez vlade#; za to se prvo treba ustanoviti)a$o'o,a-'a -%ast- to *e pr-i &i' usposta-e ,r/a-e !akonodavnu vlast ustanovljujeveina, koja potom moe upravljanje ostaviti sebi (demokra#ija#, predati manjini(aristokra#ija# ili jednom ovjeku (monarhija#; kako god,za uspostavu vlade nuna jeveina, a poslije moe biti svega (i aristkracije i monar2ije#6ajvia ovlast (ouvanjasebe i drugih) pripada samim ljudima(,o$ posto*i ,ru>t-o< a%i *o> 'e -%a,a# i oni jepredaju u ruke zakonodavne vlasti (ta, posto*i i -%a,a# - tad je vie ne mogu dobiti

natrag, ""zakonodavna vlast je sveta"" ?rhovna vlast pripada i narodu i vladi$ ali neistovremeno narod vlast moe preuzeti u ruke tek kad se vlada raspadne (i to samo dabi obrazovao novu vladu)

- =ocke i odjeljuje vlastina izvrnu i zakonodavnu (i federativnu# !akonodavna vlast jenajvia, ali u izvrenju prvu rije ima izvrno tijelo, koje moe djelovati i mimo zakona(kaoprerogativa#, to je i opasno i nuno !ato je prerogativa ograniena na ope dobro,ne moe se koristiti ni za to drugo osim za ope dobro - to razlikje tiranina od dobrogvladara, a ne zakonita vlast 0ako onda povui granicu, kako arbitrirati tko je vladar a tkotiranin6arod e biti suda#, kae =ocke; narod imapravo na otpor kad tiranin ponevladati za privatnu umjesto za opu korist (tiranin je tu pobunjenik, a ne narod


29/54

poloiti i svoj ivot, jer o nji2ovoj rtvi ovisi spas cijelog drutva- s%oo,e 'e+a ,*e 'e+a )a$o'a, zato ljudi ustanovljavajugra%& stanje spravimzakonima (''slobodan ovjek je samo zakonodava#'' - autor)*ajjaa sila u ljudskojprirodi je nagon za samoodranjem, i ovisno o tome hoe li se dobro koristiti uzrokujerat ili mir (na razumuje da taj nagon pravilno usmjeri; treba mudar vladar#

C. L. S. O2TESN"IE" (16@9. 0 15.! 0 autor #a-i, Loe'tha%' .815- 9 eli razumjeti raznolikost zakona i obiaja (nepisanih zakona) tepomoi mudrimvladama svugdje Za$o'i 7 'u/'i i o*e$ti-'i o,'osi $o*i proi)%a)e i) priro,e st-ari(znai, u irem smislu su zakoni koji svime upravljaju, a u uem zakoni koji upravljajuljudskim politikim stvarima# L*u,s$i )a$o' *eu+'i 'a%o $o*i ,o'osi -%a,ar ra,i)a*e,'i&$o ,ora, a izvor mu je bog- da spoznamo ono ope u raznolikim zakonima moramo spoznati ovjeka i njegovodjelovanje u razliitim okolnostimaakon nastaje kao sredstvo obuzdavanja rata meuljudima, u razliitim uvjetima (prije zakona, u predpolitikom stanju postoje neka opa

pravila, ne obilna - no oni nisu dovoljna obveza da bi se ovjek iole pridravao pravde#- ;;)a$o' op8e'ito *e %*u,s$i u+ $o*i -%a,a s-i+ 'aro,i+a 'a )e+%*i= po%iti&$i ira:a's$i )a$o'i te$ su pose'i s%u&a*e-i pri+*e'e to u+a;; akoni svakog narodana#ije su povezani s njegovim prirodnim i drutvenim uvjetima te oblikom vladavine& .viti odnosi uzeti zajedno ine ,uh )a$o'a 9ontesPuieu je posve razliit od drugi2 posvom relativizmu (to ne znai da to nije ujedno i objektivizam


30/54

Engleska /jen glavni uvjet je tro,ioa -%asti )a$o'o,a-'a< i)-r>'a i su,s$a, a u njojse graani osjeajupravno sigurni; tri strane vlasti trebaju biti u razliitim rukama- &ristotel ima drukiju trodiobu vlasti (sa-*eto,a-'a< upra-'a i su,e'a#, koja bi bilaslina dananoj (9ontesPuieuovoj# pri2vaenoj, ali savjetodavna sadri elemente izakonodavne i izvrne i sudbene

- u izvrnu vlast 9 stavlja monarha i ministre (nad ministrima zakonodavna vlast imapravo nadziranja i kanjavanja, ali monar2a jedino ne moe maknuti# Engleska, koja jeuzor politike slobode, nije isto to i 9ontesPuieuova ideja demokracije - ona je zaindividualnu slobodu, i njeno naelo nije krepost (dapae+ lakomost i asto2leplje#L %63615&, A $64183/&, 6E=343&- 9 govori oprirodnimuvjetimaovjeka, kako na poetku drutava tako i danas urazliitim krajevima, koji su utje#ali na zakone i vladavinu Priro,'i )a$o' ?priro%enaprava i dunosti pojedin#anaroda koja se potuju zbog prirodnog dobra koje donose%odrazumijevapravo (na samoodranje i slobodu# i dunosti (obveze prema obitelji ilanovima zajednice# %rirodni uvjeti odreuju slobodu svakog naroda- trgovinu 9 potie, jer omoguuje spoznaju razliitosti kultura, i omoguuje filozofiju

- religiju (kranstvo# donekle kritizira zbog neki2 njeni2 restrikcija) !&0=.C&0- %a-'a -r%i'a )a$o'o,a-Ba *e umjerenost!romiljenostje vaan dio dravnikogumijea

#VI# A"E (1511. 0 1556.! 0 autor ?oert S. Ai%%- prvo uvod, ne Humeova politika nego njegovi pojmovi impresija i ideja 3deje moemoimati iskljuivo o stvarima koje smo doivjeli kao impresije- znanje*izvjesnost moemo imati samo o odnosima ideja, a ne o stvarima- iz ideja ne moemo izvui nita o injenicama- filozofiju treba poloiti na nesumnjive temelje i zato Hume kao polazite uzimasumnju

u sve 5a bismo izgradili znanje, uzimamo vjerojatno zakljuivanje i uzrono-posljedinodolazimo do injenica, i do onoga to ne znamo iskustveno- sve to zakljuujemo o zbilji, zakljuujemo iz navike(iz empirije vjerujemo da e seopet dogoditi ono na to smo navikli#- to se tie moralnog dijela, Hume tvrdi da se vrlina i porok ne mogu izvui iz razuma(jer razum se bavi samo odnosima i injenicama#, a vrlina*porok nije ni odnos niinjenica# 9oralnost dakle nema veze s razumom %o Humeu, (moralno# djelovanje nemoe biti predmet razuma, jer razum nam govori samo kako stoje injenine stvari snekim predmetom, ali razum nas ne nagoni na djelovanje prema tom predmetu, negougoda ili neugoda - dakle razum s moralom nema veze- dakle, ne odreuje razum moral, nego sklonost*odbojnost

- Humeu nije jasno kako se treba ne treba (normativni sud# moe izvesti izjest nije(injeninog suda# /ije Humeu jasno, jer to (jest i treba# su posve razliiti odnosi- prema tome, razum otkriva ono tojest i nije, pa ne moe otkriti ono to treba ili netreba /o, Hume tvrdi da ""razum moe pri2vatiti pristajanje, ali ne moe ga prikazati kaomoralno dobro""- zato H moral eli izgraditi nastrastima+ izvlai ga iz moralnog osjeaja &ko u dui neodobravamo to smo uinili, to je moralno loe Saetak ovog Humeova stava bi, premaautoru lanka, glasio ""-r%i'a *e -r%i'a )ato >to se o,ora-a< a 'e o,ora-a se -r%i'a


31/54

)ato >to *e -r%i'a""- vrlina je ugoda, a porok je bol - naravno, ne ugoda iste vrste kao kad jedemo neko finojelo 3 moralna ugoda je k tome jednako ugodna drugima kao i nama- Hume nudi ojeaj suos*e8a'*a kao bitno konstitutivan za moralno, Hume nije od oni2 koji sav moral grade na nekoj osnovnoj strasti (kao Hobbes koji

sve gradi na stra2u od smrti#, nego ima sloen sustav strasti- po Humeu, priro,'o sta'*e su i)+is%i%i i%o)oi, ali pretpostavka ovjeka kao ovisnogsamog o sebi je ipak dobra da opravda drutvo Hume tvrdi uobiajene stvari+ da jeovjeku potrebno drutvo da zadovolji svoje potrebe (""ukljuujui i one koje stvara samodrutvo""# /o drutvo je ustanovljeno, tvrdi Hume, zbog spolnog nagona, a ne zbogkoristoljubivosti kao u Hobbesa- no, zbog nae sebinosti, razum nam namee prvi prirodni zakon u drutvusuzdravanje od tu%e imovine /o to je vie po zajednikom osjeaju nego po ugovoru- drugi i trei prirodni zakon se odnose na vlasnitvo i pravne odnose (prijenos vlasnitvai obeanje# - tako nastajuprva pravila pravednosti i toga se ljudi prirodno pridravaju,zbog samoljublja

- pra-e,'ost *e $oris'a )a ,ru>t-opravednost je interes (drutva) /o da bi sesprijeilo posezanje za manjim a bliim dobrom nutrb veeg a daljegbudueg + a to sedoga%a kad se posegne za nepravdom + ustanovljena je vladavina er tako ljudimapravednost postaje neposredni interes(a ne tek daleki# Ci%* -%a,a-i'e *e pra-,a(""zatita vlasnitva i provedba ugovora""#- priro,'i+ -r%i'a+a (kojima nagonski teimo# Hume suprotstavlja u+*et'e -r%i'e (udrutvu i vlasti i2 inimo; one su proizvod uma i promiljanja# 3znimno se, zbog javnogdobra, pravila pravednosti mogu zanemariti (npr vlasnitvo#- kad vladavina pak uvelike ide protiv interesa drutva (pojedinaca#, ljudi imaju pravo naneposlu2- najbolje, slobodne vladavine se ne oslanjaju na vrlinu pojedinaca (vladara#, nego su

ure%ene dobro /ema arbitrarne vlasti, nego su tu opi zakoni (""jednaki iprethodnoznani""#- teorija drutvenog ugovora je u praksi nemogua i proturjei ljudskoj prirodi i osjeaju+nijedna vladavina nije nastala dogovorom &li Hume se slae s ciljevima drutvenogugovora- ne treba razmiljati o tome koja vrsta vladavine je najbolja, ve da je poredak dobroustanovljen- valja potivati stare obiaje, a to dua vlast, to legitimnija; novosti donose zbrku

JE20JCN"ES ?O"SSE" (1514. 0 155@.! 0 autor %%a' G%oo+- da se ovjek raa slobodan, a svugdje je u okovima, znai nelegitimnostpolitiki2

poredaka 6ousseau misli da moe pronai legitimnost vladavine 4ra drutvo ovjekaini robom zakona ili drugi2 ljudi (a ovjek je roen za slobodu# i nepravednoje- treba otkriti (to je zadatak filozofa#to je ovjekova prirodai na temelju toga stvoritivaljani pol& poredak 5osadanje koncepcije drava (""=evijatan""# brinu samo zapreduvjete za sreu (puka egzisten#ija#, a ne za sreu samu- drave se temelje na novcu i trgovini, dakle postoje velike razlike bogatih i siromanih(brine se samo oprivatnoj koristi, ne i javnoj# Sve je u rukama manjine, veina ispata- ?ousseau *e proti-'i$ tipi&'e pros-*etite%*s$e s%i$e 'apret$a t-r,i ,a napredak


32/54

moralno kvari (umjetnost i znanost zadovoljavaju tate i "nepotrebne" potrebe# !ato,3ousseau idealizira prolost . antici je bilo bolji2 pol ureenja nego u 'B st, tvrdi?ousseauo- repu%i$a'i)a+ %*u,i su po priro,i slobodni ijednaki, i samo u skladu stime se moe graditi gra drutvo koje e zadovoljiti potrebu za sreom svi2 (uzor takvi2drava sugrki polisi i3im# /ra% drutvo nuno treba vladavinu zakona; u gra

drutvupojedin#i se moraj

strauss, leo (ur.) - povijest političke filozofije

Documents