Prijedlog

Radna grupa za izradu Strategije za borbu protiv organizovanog kriminala u Bosni i

Hercegovini za period 2017.-2020. godine

STRATEGIJA ZA BORBU PROTIV ORGANIZOVANOG

KRIMINALA U BOSNI I HERCEGOVINI

(za period 2017. - 2020. godine)

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na 117. sjednici održanoj 10. oktobra 2017. godine, usvojilo je Strategiju

za borbu protiv organizovanog kriminala u Bosni i Hercegovini za period 2017.-2020. godine.

Sarajevo, septembar 2017. godine

BOSNA I HERCEGOVINA

VIJEĆE MINISTARA

БОСНА И ХЕРЦЕГОВИНА

САВЈЕТ МИНИСТАРА

2 od 25

SADRŽAJ:

1. UVOD ..................................................................................................................................... 3

2. MISIJA I VIZIJA .................................................................................................................. 5

3. PRINCIPI ZA IZRADU STRATEGIJE .............................................................................. 6

4. ORGANIZOVANI KRIMINAL U BOSNI I HERCEGOVINI ........................................... 7

5. OKVIR ZA BORBU PROTIV ORGANIZOVANOG KRIMINALA ................................. 13

5.1. Zakonodavni okvir ........................................................................................................ 13

5.2. Institucionalni okvir za borbu protiv organizovanog kriminala ............................... 15

5.3. Analiza kapaciteta za borbu protiv organizovanog kriminala ................................... 18

6. OSNOVNI CILJEVI U BORBI PROTIV ORGANIZOVANOG KRIMINALA ............... 20

7. MJERE ZA BORBU PROTIV ORGANIZOVANOG KRIMINALA ................................ 21

8. IMPLEMENTACIJA I AKCIONI PLAN .......................................................................... 25

3 od 25

1. UVOD

Organizovani kriminal danas ozbiljno ugrožava pravni poredak i podriva demokratske

institucije gotovo svake zemlje. Opasnost koju ova kompleksna i specifična društveno

negativna pojava proizvodi po države i društvo, djelimično ili u cjelini, nije sadržana

isključivo u konkretnim kriminalnim radnjama, već se u većini slučajeva može odraziti i na

državne odluke u sferi njene ekonomije ili politike. Međutim, zbog specifičnih karakteristika

koje nosi sa sobom, postoje brojne poteškoće i nedoumice u sprječavanju i suzbijanju ovog

kriminalnog fenomena.

Kroz četiri krivična zakona koji su na snazi u Bosni i Hercegovini, inkriminisan je

veliki broj krivičnih djela, koji nam pružaju pravni okvir u borbi protiv organizovanog

kriminala. Ugroženost Bosne i Hercegovine od organizovanog kriminala je realna i

očekivana, a pojavni oblici organizovanog kriminala manifestuju se na više načina dok se

negativan uticaj ovog oblika kriminala odražava na sve životne sfere. Aktivan pristup ovoj

problematici jeste i izrada Procjene prijetnji od organizovanog kriminala, Strategije i akcionih

planova za borbu protiv organizovanog kriminala u Bosni i Hercegovini.

U kontestu spomenutog, a sve u cilju davanja multidisciplinarnog i sveobuhvatnog

instucionalnog odgovora na ovu negativnu pojavu, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na

svojoj 64. sjednici održanoj 14. jula 2016. godine, donijelo je Odluku1 o formiranju Radne

grupe za izradu Strategije za borbu protiv organizovanog kriminala u Bosni i Hercegovini za

period 2017.-2020. godine (u daljem tekstu: Radna grupa).2

Donošenje i implementacija Strategije za borbu protiv organizovanog kriminala (u

daljem tekstu: Strategija) je od najšireg značaja za sve građane Bosne i Hercegovine i važan je

korak u procesu pridruživanja Evropskoj uniji ali i odraz jasne opredjeljenosti Bosne i

Hercegovine da u najvećoj mogućoj mjeri da doprinos u borbi protiv ovog globalnog

problema.

Njenoj izradi je prethodila izrada Procjene prijetnji od organizovanog kriminala u BiH

(OCTA), dokumenta koji razrađuje opasnosti koje prijete od organizovanog kriminala i daje

prioritet onima za koje je predviđeno da će u budućnosti uzrokovati najveću štetu (negativan

uticaj na budžete). Iz toga proizilazi direktna uzročno-posljedična veza između procjene

prijetnji i aktivnosti koje se preduzimaju u borbi protiv kriminala, jer procjena prijetnji

predstavlja osnovu za izradu strateških dokumenata u ovoj oblasti i daje smjernice svim

relevantnim tijelima u borbi protiv ovog oblika kriminala.

Procjenu prijetnji od organizovanog kriminala u Bosni i Hercegovini pripremila je

Radna grupa, koristeći usaglašenu metodologiju rada, a na osnovu statističkih podataka

agencija i institucija za provođenje zakona, obavještajnih i drugih podataka, dostupnih

1 („Službeni glasnik BiH“, br. 56/16, 92/16, 14/17, 44/17 i 53/17 )

2 Radnu grupu sačinjavaju predstavnici sljedećih institucija: Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine;

Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine; Tužilaštvo Bosne i Hercegovine; Državna agencija za istrage i zaštitu

(SIPA); Granična policija Bosne i Hercegovine (GP BiH); Služba za poslove sa strancima; Direkcija za

koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine; Obavještajno-sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine

(OSA BiH); Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine; Republičko tužilaštvo Republike Srpske;

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS); Federalno tužilaštvo Federacije Bosne i

Hercegovine; Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova (FMUP) i Policija Brčko Distrikta Bosne i

Hercegovine (PBD BiH).

4 od 25

izvještaja i procjena o stanju i trendovima organizovanog kriminala na međunarodnom i

regionalnom planu, istraživanja i drugih izvještaja koje su izradile relevantne međunarodne i

regionalne organizacije. Sve aktivnosti su urađene po standardima EUROPOL-a, a korišteni

upitnici su struktuirani na način da omoguće sveobuhvatnu analizu i procjenu dostavljenih

podataka, i identifikaciju potencijalnih prijetnji.

Vijeće ministara BiH usvojilo je Procjenu prijetnji od organizovanog kriminala u

Bosni i Hercegovini, na svojoj 93. sjednici održanoj 08. marta 2017. godine.

Iz sačinjene procjene prijetnji od teškog i organizovanog kriminala u Evropskoj uniji

(EU SOCTA), koju je pripremio EUROPOL, evidentno je da organizovane kriminalne grupe,

povezane prostorno za određena geografska područja, predstavljaju ozbiljnu prijetnju

sigurnosti Evropske unije i država članica i cijelog regiona, te je rezultirala potrebom da se

pripremi dokument ove vrste i u našoj zemlji.

Podsjećamo na činjenicu da je i u ranijem periodu sačinjavana Procjena prijetnji od

organizovanog kriminala u Bosni i Hercegovini, koja je bila osnova za izradu Strategije za

borbu protiv organizovanog kriminala u Bosni i Hercegovini za period 2014.-2016. godine.

Strategijom Vijeće ministara BiH utvrđuje politiku u oblasti uspostavljanja efikasnog

sistema za borbu protiv organizovanog kriminala, kojom definiše strategijske ciljeve, uloge i

odgovornost svih subjekata i određuje okvire za izradu planova implementacije. Takođe,

Strategijom se stvaraju dodatni uslovi za efikasnije uključivanje Bosne i Hercegovine u

regionalni, evropski i svjetski koncept borbe protiv organizovanog kriminala.

Strategija je u skladu sa obavezama specificiranim kroz proces stabilizacije i

pridruživanja Evropskoj uniji, kao i tekućim reformskim procesima u zemlji, prije svega onim

koji su navedeni u dokumentu „Evropsko partnerstvo”. Ona je u čvrstoj koncepcijskoj i

funkcionalnoj vezi sa dokumentom Sigurnosna politika, kao i određenim strategijama u Bosni

i Hercegovini, koje se odnose na različite oblasti: integrisano upravljanje granicom, borba

protiv korupcije, borba protiv pranja novca, suzbijanje trgovine ljudima, suzbijanje

nedozvoljene trgovine naoružanjem i vojnom opremom, borba protiv neovlašteog prometa

opojnih droga, migracije i azil.

5 od 25

2. MISIJA I VIZIJA

Bosna i Hercegovina je svjesna činjenice da je pored unutrašnje sigurnosti od

presudnog značaja regionalna i globalna sigurnost. Vlasti u Bosni i Hercegovini su odlučne u

namjeri da, strateškim pristupom i uz pomoć međunarodne zajednice, usaglašenim i

koordiniranim djelovanjem zakonodavne, sudske i izvršne vlasti razviju unutrašnje kapacitete

i potencijale za efikasnu borbu protiv svih oblika organizovanog kriminala, a posebno protiv

različitih oblika koruptivnog djelovanja i negativnog uticaja njegovih nosilaca u strukturama

svih nivoa vlasti.

Bosna i Hercegovina teži uspostavljanju proaktivnog i multinstitucionalnog pristupa u

borbi protiv organizovanog kriminala, što podrazumijeva koordinaciju i bolje korištenje

obavještajnih podataka, kao i informacija proisteklih iz strateških analiza i procjena prijetnji,

pojačanu međusobnu saradnju nadležnih institucija i agencija, efikasnu provedbu postojećih

zakona, primjenu najboljih iskustava i praksi, kao i razvijanje regionalne i međunarodne

saradnje.

U narednom periodu Bosna i Hercegovina će na svim nivoima vlasti će jačati

kapacitete i nastaviti aktivnosti na borbi protiv svih vidova organizovanog kriminala, što je

prioritetni cilj u očuvanju sigurnosti i stabilnosti građana BiH. Bosna i Hercegovina će svim

raspoloživim kapacitetima i u saradnji sa državama regiona i međunarodnim organizacijama,

kao i razvijanjem savremenih zakonskih okvira, institucija i kapaciteta, preduzimati aktivnosti

u cilju povećanja efikasnosti borbe protiv organizovanog kriminala.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, vlade entiteta i Brčko distrikta BiH će u okviru

svoje nadležnosti stvoriti sve neophodne političke i pravne pretpostavke za uspješnu primjenu

Strategije sa težištem na tri osnovna principa: a) proaktivan pristup razvijanja i primjena

preventivnog djelovanja, b) primjena represivnog djelovanja i c) oduzimanje imovine stečene

ili proistekle izvršenjem krivičnog djela.

Također, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, vlade entiteta i Brčko distrikta BiH,

putem nadležnih institucija aktivno će razvijati povjerenje i saradnju sa građanima, te javnim,

društvenim i privatnim sektorom, radi povezivanja svih snaga i potencijala zajednice u borbi

protiv organizovanog kriminala.

6 od 25

3. PRINCIPI ZA IZRADU STRATEGIJE

Principi za izradu i provođenje Strategije Bosne i Hercegovine za borbu protiv

organizovanog kriminala su sljedeći:

Princip političke volje - aktivna borba protiv organizovanog kriminala predstavlja

prioritetnu aktivnost institucija u Bosni i Hercegovini;

Princip nediskriminacije i poštivanja sloboda i prava građana - aktivnostima na

realizaciji strategije je zagarantovano ostvarivanje svih ljudskih sloboda i prava

građana u skladu sa Ustavom BiH i ustavima entiteta, kao i zakonima i međunarodnim

pravnim standardima;

Princip legaliteta - poštivanje Ustava i domaćih zakona, kao i odredbi međunarodnih

sporazuma (međunarodnih pravnih instrumenata) čiji je Bosna i Hercegovina

potpisnik;

Princip jedinstvene i globalne vizije - borba protiv organizovanog kriminala zasnovana

je na jedinstvenom i globalnom sagledavanju problema;

Princip koordinacije i saradnje - prakse i procedure borbe protiv organizovanog

kriminala zasnivaće se na jedinstvenom konceptu saradnje javnog i privatnog sektora,

međunarodnih organizacija u Bosni i Hercegovini, civilnog društva i građana;

Princip profesionalizma i usklađenosti - borba protiv organizovanog kriminala

podrazumijeva kontinuirano profesionalno obučavanje, obrazovanje i usavršavanje

stručnjaka, kao i razmjenu iskustava najboljih praksi i savremenih dostignuća, te

njihove usklađenosti sa preventivno-represivnim mjerama;

Princip proaktivne međunarodne saradnje - proaktivna saradnja u pripremama za

pridruživanje Evropskoj uniji i za osiguranje aktivne uloge Bosne i Hercegovine na

međunarodnom nivou;

Princip poštivanja obaveza u implementaciji Strategije - podrazumijeva nadzor nad

implementacijom Strategije sa utvrđivanjem institucija zaduženih za provođenje

Strategije sa jasno definisanim obavezama i planiranim rokovima, u kojima se vrši

nadzor nad provođenjem Strategije. U skladu sa tim vršiće se i procjena eventualnih

korektivnih mjera;

Princip kontinuiteta i progresivnosti - predstavlja nastavak sistemskih aktivnosti

provedenih u borbi protiv organizovanog kriminala, koje su trajnog karaktera i

afirmisaće sve pozitivne rezultate;

Princip povjerljivosti - lični podaci proistekli iz specifičnih aktivnosti neće se

objavljivati, osim u slučajevima i pod uslovima propisanim zakonom;

Princip analize - periodična analiza i ocjena realizovanih ciljeva i preduzetih mjera;

Učešće javnog i privatnog sektora i civilnog društva - što podrazumijeva aktivnu

saradnju javnog i privatnog sektora, civilnog društva, međunarodnih institucija i

građana;

Princip transparentnosti i otvorenosti.

7 od 25

4. ORGANIZOVANI KRIMINAL U BOSNI I HERCEGOVINI

Organizovani kriminal je nesumnjivo jedan od najopasnijih pojavnih oblika

kriminaliteta, koji izravno utiče na stabilnost i sigurnost svake zemlje, narušava osnovne

društvene vrijednosti demokratskog i građanskog društva, ugrožava vladavinu prava,

povjerenje u javne institucije i pravnu državu, te koči ekonomski razvoj i napredak.

Općepoznato je da finansijska korist čini jedan od osnovnih motiva vršenja krivičnih

djela organizovanog kriminala. Organizovane kriminalne grupe nastoje legalizovati

nezakonito stečenu finansijsku korist putem “Pranja novca” i ubaciti je u legalne ekonomske

tokove, sve u cilju jačanja svog ekonomskog i političkog uticaja u društvu. Zbog toga u borbi

protiv organizovanog kriminala, oduzimanje finansijske koristi/prihoda stečenih krivičnim

djelom se sve više priznaje kao efikasno sredstvo u borbi protiv organizovanog kriminala.

Razvoj i jačanje organizovanog kriminala u međunarodnim okvirima zahtijeva razvoj

efikasnih modaliteta međunarodne saradnje u toku krivične i finansijske istrage i postupka

oduzimanja imovine stečene kriminalom. U tom pravcu, neophodno je da države usvoje mjere

kojima će omogućiti svojim nadležnim institucijama da konfiskuju imovinu/prihod stečen

kriminalom. Na ovaj način će moći adekvatno odgovoriti ovom izazovu, te adekvatno

sudjelovati u međunarodnoj saradnji, participirati u zajedničkim istragama, pružati pomoći u

zamrzavanju odnosno privremenom oduzimanju prihoda stečenih kriminalom i pomoći u

trajnom oduzimanju, vraćanju ili razmjeni nelegalno stečene imovine koja se nalazi u drugoj

državi.

Sveobuhvatna borba protiv organizovanog kriminala, koji izravno utiče na stabilnost i

sigurnost svake zemlje, predstavlja jedan od glavnih prioriteta, ali i izazova za cjelokupni

sigurnosni sistem u Bosni i Hercegovini. Učinkovita i uspješna borba protiv kriminaliteta

jedan je od osnovnih preduslova i kriterija za pristup Evropskoj uniji.

U skladu sa nalazima OCTA BiH, na području BiH postoje različiti pojavni oblici

organizovanog kriminala koji se ispoljava, u većoj ili manjoj mjeri, u različitim pojavnim

aspektima kao što su: nedozvoljena proizvodnja i promet opojnim drogama, trgovina ljudima,

krijumčarenje ljudi i ilegalne migracije, nedozvoljen promet oružjem i vojnom opremom i

proizvodima dvojne namjene, privredni kriminal i poreske utaje, krivotvorenje i nezakonito

pribavljanje ličnih dokumenata, krivotvorenje novca, zloupotreba kreditnih kartica i drugih

papira od vrijednosti, zloupotreba službenog položaja, visokotehnološki (komjuterski ili

cyber) kriminal, krađe i prodaje motornih vozila, ucjene, iznude, otmice i razbojničke krađe i

dr.

Rasprostranjenost organizovanog kriminala u BiH u sigurnosnom smislu nije dovoljno

istražena oblast, te precizna ocjena postojećeg stanja nije moguća i daje se isključivo na

osnovu procjene sačinjene na osnovu prikupljenih obavještajnih podataka i zaključaka koji

proizilaze iz podataka prikupljenih operativnim radom policijskih službenika i tokom

kriminalističke obrade, te statističkih podataka o osobama koje su prijavljene tužilaštvima.

Značajan uticaj na organizovani kriminal ima i prisustvo korupcije u svim strukturama

vlasti, što je potvrđeno u dosad provedenim istragama organizovanih kriminalnih grupa i

8 od 25

istraživanjima nevladinog sektora. Nemoguće je precizno izračunati materijalno-finansijsku

štetu koju Bosni i Hercegovini nanosi organizovani kriminal, ali je sasvim sigurno da je ona

velika.

Procjena prijetnji od organizovanog kriminala u BiH (OCTA), kao dokument koji

razrađuje opasnosti koje prijete od organizovanog kriminala i daje prioritet onima za koje je

predviđeno da će u budućnosti uzrokovati najveću štetu, ukazala je na najrasprostranjenije

pojavne oblike organizovanog kriminala u ovom trenutku na području Bosne i Hercegovine.

U skladu sa nalazima pomenute procjene prijetnji, utvrđene su mjere koje je potrebno

preduzeti po pojedinim pojavnim oblicima organizovanog kriminala, sve u cilju suzbijanja i

prevencije kriminalnih aktivnosti, a u skladu sa raspoloživim unutrašnjim kapacitetima i

realnim mogućnostima.

U BiH djeluju razgranate mreže organizovanih kriminalnih grupa sa šireg područja

Balkana, pa i evropskih prostora, koje ovdje imaju svoje ogranke, i preko koga realizuju

brojne kriminalne aktivnosti. Naši državljani su najčešće izvršioci, ali u sporadičnim

slučajevima i organizatori pojedinih faza realizacije aktivnosti nekog većeg kriminalnog lanca

koji počinje i završava se van prostora naše zemlje, a istovremeno imamo i situaciju da neke

od organizovanih kriminalnih grupa svoje aktivnosti realiziraju samo na području Bosne i

Hercegovine. Riječ je o kriminalnim grupama čiji je stepen organizovanosti izrazito velik i

koje imaju iskristaliziranu organizacijsku strukturu: od organizatora, izvršilaca, do pomagača.

Procjena policijskih agencija, sačinjena na osnovu njihovih analiza vršenih tokom

redovnih poslova i zadataka, ukazuje na to da su organizovane kriminalne grupe vrlo

prilagodljive u njihovim nelegalnim aktivnostima. Takođe, prepoznato je da se organizovane

kriminalne grupe lako prilagođavaju promjenama u političkom, ekonomskom i društvenom

okruženju.

Na osnovu Procjene prijetnje od organizovanog kriminala, koja je sačinjena za period

2013.-2015. godina, evidentno je da su na području Bosne i Hercegovine i dalje prisutni svi

pojavni oblici organizovanog kriminala, koji su izdiferencirani i u ranijem periodu,

obuhvaćeni prethodnom procjenom prijetnji.

Prema raspoloživim podacima, najveći broj organizovanih kriminalnih grupa u Bosni i

Hercegovini bavi se ilegalnom trgovinom narkoticima i krijumčarenjem ljudi kao

najunosnijim kriminalnim djelatnostima. Pored toga, prisutno je krijumčarenje vatrenog

oružja i municije i njegova prodaja na ilegalnom tržištu. Jedan broj pripadnika ovih grupa

bavi se naručenim ubistvima, ucjenama, otmicama i iznudama, uz napomenu da je broj

organizovanih kriminalnih grupa promjenljiv, jer je stepen obnavljanja procesuiranih grupa i

lanaca velik, a zbog velikog procenta učešća povratnika. Riječ je o kriminalnim grupama koje

su dio međunarodnih lanaca i čiji je stepen organizovanosti izrazito velik i koje imaju

iskristaliziranu organizacijsku strukturu: od organizatora, izvršilaca, do pomagača i dr. U

odnosu na period do 2013. godine kad su poseban problem predstavljala krivična djela krađe

motornih vozila i preprodaja istih na području cijele BiH, u periodu 2013.-2015. godine

zabilježen je trend smanjenja ovog krivičnog djela.

Na ilegalnom tržištu u Bosni i Hercegovini prisutne su gotovo sve vrste opojnih droga,

a dominiraju produkti kanabisa, heroin i sintetičke droge. Na osnovu analize modusa

djelovanja organizovanih kriminalnih grupa koje su otkrivene, istražene i od strane policijskih

i dijelom sudski procesuirane pred pravosudnim tijelima u Bosni i Hercegovini, kao i

9 od 25

obavještajnih saznanja, međunarodnih trendova, odnosno puteva kretanja droge može se

konstatovati da je Bosna i Hercegovina zemlja tranzita i krajnjeg odredišta. Međutim, uočeni

su i pojavni oblici proizvodnje manjih količina marihuane. U periodu 2013.-2015. godine, u

provedenim istragama od strane pravosudnih i policijskih agencija, pronađene su plantaže

marihuane i vještačke laboratorije za proizvodnju marihuane u različitim krajevima BiH.

Na području Bosne i Hercegovine je intenzivirana nelegalna nabavka i prodaja

naoružanja uzrokovana većom potražnjom na “crnom tržištu” u zemljama EU. Registrovana

je pojava ilegalne trgovine vatrenim naoružanjem, kao i eksplozivima, gdje se uglavnom radi

o vojnom naoružanju zaostalom iz proteklog rata, te različitim vojnim i privrednim

eksplozivima. Predmet krijumčarenja su u najvećem broju slučajeva automatske puške,

pištolji i eksploziv, koji se na crnom tržištu u EU ilegalno prodaju po višestruko većim

cijenama od nabavne, te je zarada veoma velika. Trend je da se ovo krivično djelo izvršava u

međusobnoj interakciji sa vršenjem krivičnog djela ilegalne trgovine narkoticima, tako što se

vrši kompenzacija oružja za narkotike, a često se krijumčare zajedno u organizovanim

ilegalnim transportima.

Bosna i Hercegovina je zemlja u procesu tranzicije gdje imamo jako izražen

ekonomski i socijalni faktor, posebno siromaštvo i nezaposlenost, te je prisustvo trgovine

ljudima posebno karakteristično. U odnosu na prethodni period, gdje je BiH u jednakoj mjeri

bila zemlja tranzita i krajnjeg odredišta žrtava trgovine ljudima, trenutni trendovi pokazuju da

Bosna i Hercegovna sve više postaje zemlja polazišta trgovine ljudima, obzirom da su sada

uglavnom žrtve trgovine ljudima državljani Bosne i Hercegovine, koji se na različite načine

eksploatišu u svrhu prosjačenja, zatim u svrhu radnih i seksualnih potreba. Istovremeno je

primjetan trend eksploatacije maloljetnih osoba, uglavnom djece u svrhu prosjačenja i krađa u

zemljama EU, gdje su žrtve uglavnom lica romske nacionalnosti.

Iаkо zbog svog geografskog položaja, Bosna i Hercegovina јоš uviјеk niје nа glаvnој

ruti krеtаnjа ilegalnih migrаnаtа, ipak tоkоm 2017. godine, evidentiran je povećan broj

ilegalnih prevođenja iz zemalja u okruženju lica sa dokumentima Turske, preko teritorije BiH

i njihovog ilegalnog prevođenja u Republiku Hrvatsku radi daljeg krijumčarenja prema

zemljama Zapadne Evrope. S drugе strаnе BiH је bila odredište državljana zemalja iz regiona

koji su u najvećoj mjeri kršili imigracione propise. U pogledu lica kojа dolaze iz trećih

zemalja u posmatranom periodu najviše je evidentirano državljana Turske, Albanije, nosilaca

putnih isprava sa oznakom Kosova, Afganistana, Šri Lanke i Indije.

Privredni kriminal se, u najvećem broju slučajeva, usko vezuje za slučajeve korupcije,

budući da je međusobna interakcija ove dvije pojave neophodna u slučajevima kada se radi o

ostvarivanju protivpravne imovinske koristi u većim novčanim iznosima. Kao modus

operandi pojavljuje se, kao što je to bio slučaj i ranije, prelijevanje kapitala koje se uobičajeno

vrši u multinacionalnim kompanijama koje krajnju dobit upućuju u tzv. poreske oaze,

odnosno off-shore kompanije, čime se profit ostvaren u Bosni i Hercegovini prikazuje u

državama u kojima se ne mora plaćati porez, što predstavlja direktan gubitak za budžet. Jedan

od izraženijih modaliteta je izbjegavanje plaćanja poreskih obaveza nastalih kao posljedica

nezakonitih statusnih promjena preduzeća koje prethode predstečajnim i stečajnim

postupcima privrednih subjekata koji su višemilionski poreski dužnici. Tokovi novca

određenih kriminalnih grupa čija je aktivnost presječena policijskim akcijama, ukazuje na to

da se novčana sredstva i imovina koji su nezakonito stečena vršenjem krivičnih djela iz ove

oblasti, uglavnom legalizuju kupovinom nekretnina, izgradnjom poslovnih i drugih objekata,

10 od 25

privatizacijom preduzeća, a u pojedinim slučajevima i transferisanjem novčanih sredstava u

inostranstvo.

Korištenje novih informatičkih i tehnoloških dostignuća kriminalnim grupacijama

omogućava veliki nivo anonimnosti i teže otkrivanje njihovih nezakonitih aktivnosti. Nivo

sofisticiranosti predstavlja veliki izazov razvijenim zemljama, a pogotovo zemljama sa

ograničenim materijalnim mogućnostima kao što je Bosna i Hercegovina. Prijetnja od

upotrebe novih informatičkih i tehnoloških dostignuća je u porastu i utjecaj koji ima na

privredu Bosne i Hercegovine, njenu infrastrukturu i poslovnu zajednicu, iziskuje njeno bolje

poznavanje. Prema prikupljenim saznanjima, kriminalna lica iz BiH koriste sve mogućnosti

modernih tehnologija kako bi osmislili strategije ilegalne trgovine narkoticima, ilegalnih

migracija i trgovine ljudima, odredili najbrže i najefikasnije rute i metode krijumčarenja,

način izvršavanja novčanih transakcija u procesu tzv. „pranja novca“, ometanja i praćenja

policijskih patrola, praćenja bankovnih transakcija suparničkih grupacija, utvrđivanja

karakteristika sigurnosnih sistema (npr. banaka), pa čak i stvaranje virtuelnih kriminalnih

grupacija čiji se pripadnici fizički nalaze na različitim teritorijama, kao i planiranje i izvršenja

drugih vidova nezakonitih aktivnosti. Također, u posljednje vrijeme na značaju dobijaju i

organizovani oblici krivičnih djela koja se odnose na krađe identiteta državljana Bosne i

Hercegovine. Naime, obavještajni podaci ukazuju da su za potrebe više kriminalnih lica iz

regiona pribavljeni originalni identifikacioni dokumenti Bosne i Hercegovine sa imenima

zakonitih nosilaca ličnih podataka, ali sa fotografijama kriminalnih lica.

Uočljivo je da organizovane kriminalne grupe imaju veoma štetan uticaj na cjelokupan

privredni i ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine. Bavljenje svim pojavnim oblicima

organizovanog kriminala za krajnji rezultat ima sticanje novčanih sredstava koji se ubacuju u

legalne novčane tokove, odnosno posljednja faza je uvijek tzv. „pranje novca“. Evidentirane

novčane transakcije povezane sa djelovanjem organizovanih kriminalnih grupa otkrivaju da se

finansijska dobit stečena nelegalnim putem najčešće legalizuje kupovinom nekretnina i

participiranjem u izgradnji građevinskih i drugih objekata, a u nekim slučajevima novčanim

transakcijama u inostranstvo. Također, više kriminalnih lica porijeklom sa prostora Bosne i

Hercegovine stalno je nastanjeno u inostranstvu gdje se bave nezakonitim aktivnostima koje

donose visoku novčanu dobit, a dio tako stečenog novca ulažu u kupovinu nekretnina u našoj

zemlji. Najčešće zloupotrebljavane poslovne aktivnosti se realizuju kroz osnivanje fiktivnih

firmi koje učestvuju u fiktivnim pravnim poslovima, zloupotrebom bankarskog sektora. Kroz

bankarski sistem, novac se uglavnom ulaže u kupovinu nekretnina ili za otvaranje firmi i

kupovinu opreme (rent-a-kar preduzeća), plaćanje roba i usluga, a jedan dio se podiže u

gotovini, a radi kupovine nekretnina ili trošenja tog novca na skupu garderobu, putovanja i sl.

Vrlo je česta pojava da sumnjiva novčana sredstva koja se peru BiH potiču iz off shore zona a

takođe često se i novac stečen različitim oblicima kriminala u BiH transferiše prema računima

u off shore zonama. Pored navedenog primjećeni su transferi novčanih sredstava, za koja

postoji određen stepen sumnje u vezi zakonitog porijekla. Ovakvim djelovanjem

organizovane kriminalne grupe imaju veoma štetan uticaj na privredni i ekonomski razvoj

Bosne i Hercegovine. Nemoguće je precizno izračunati materijalno-finansijsku štetu koju

Bosni i Hercegovini nanose ilegalne aktivnosti koje se vrše u okvirima organizovanog

kriminala, ali postoji opravdana bojazan da je ona velikih razmjera.

11 od 25

Neovlašteno pozajmljivanje novca uz enormne kamate (tzv. kamatarenje) i dalje je

jedan od načina koji kriminalne grupe koriste za dodano sticanje nelegalne dobiti. Novac koji

se pozajmljuje je, uglavnom, u ranijem periodu stečen nekim od oblika nezakonitih djelatnosti

ili se radi o novcu čije porijeklo nije tačno utvrđeno.

Međusobna interakcija korupcije i organizovanog kriminala predstavlja jedan od

najdominantnijih faktora koji ugrožava razvoj i ekonomsku stabilnost Bosne i Hercegovine. U

skladu sa strateškim dokumentima za borbu protiv korupcije u Bosni i Hercegovini,

kontinuirano se prikupljaju podaci koji se odnose na kršenje zakona i koruptivne aktivnosti u

svim segmentima društvenih djelatnosti. Bez obzira na sankcioniranje počinilaca, i dalje se

uočava koruptivno ponašanje zaposlenika različitih institucija koji bi trebali, u skladu sa

opisom svog radnog mjesta, omogućavati efikasno provođenje zakona. I dalje funkcionišu

neke ranije izdiferencirane veze između organizovanog kriminala i različitih struktura i nivoa

vlasti, a uspostavljaju se i nove.

Najuticajniji pogodujući faktori za ekspanziju organizovanog kriminala su:

poremećen društveno-ekonomski sistem i korupcija,

nestabilna politička situacija,

specifičan geostrateški položaj BiH,

socijalna nejednakost stanovništva i siromaštvo,

visok stepen nezaposlenosti,

neadekvatni, neprimjenjivi ili selektivno primjenjivani propisi,

nedostatak profesionalizma i zloupotreba savremenih tehnologija.

Predviđa se da će na dalje kretanje i razvoj organizovanog kriminala u BiH,

varirajućim intenzitetom, uticati posljedice globalne ekonomske krize. Sva dosadašnja

iskustva upućuju na to da u okolnostima ekonomske krize oblici organizovanog kriminala

poprimaju novi intenzitet i sadržaj. Naime, povećanje broja nezaposlenih i egzistencijalno

ugroženih moglo bi uvećati i broj potencijalno novih nosilaca organizovanog kriminala u

svim njegovim oblicima, prije svega u ilegalnoj trgovini drogom, ilegalnoj migraciji, svim

segmentima ilegalne trgovine visokotarifnim robama, oružjem, ukradenim vozilima i dr. Sve

ovo moglo bi uticati i na uspostavljanje “novog” kriminalnog odnosa među “uticajnim”

nosiocima organizovanog kriminala koji bi rezultirao međusobnim obračunima uz korištenje

nasilnih sredstava (ubistva, ucjene, otmice i sl.).

Aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa negativno utiču na fisikalni sistem,

socijalnu i pravnu sigurnost i ukupnu sigurnosnu situaciju u Bosni i Hercegovini, a profit

predstavlja osnovnu motivacijsku i pokretačku snagu organizovanog kriminala i svaka

njegova aktivnost je usmjerena ka uvećanju nelegalno stečene dobiti i njenom ubacivanju u

legalne tokove.

U slučaju osiguranja uslova stagnacije i eliminisanja efekata ekonomsko-socijalnih

problema, uz adekvatnu političku odluku, svi oblici organizovanog kriminala mogli bi biti

smanjeni uz tendenciju njihovog slabljenja i eliminiranja ukupnog negativnog efekta u

društvu.

12 od 25

Upravo iz ovih razloga, neophodno je da Strategija predvidi kontinuiran i integrisan

proces mjera i aktivnosti institucija vlasti na svim nivoima i drugih relevantnih subjekata u

Bosni i Hercegovini u borbi protiv organizovanog kriminala.

Sprječavanje, otkrivanje i sankcionisanje organizovanog kriminala je od iznimne

važnosti za povećanje kredibiliteta Bosne i Hercegovine, kao ravnopravnog partnera u

međunarodnim odnosima, koji je sposoban dati svoj puni doprinos u borbi protiv zla koje sa

sobom donosi organizovani kriminal. Sama izrada i efikasna implementacija strateških

dokumenata u ovoj oblasti predstavlja proaktivan pristup u borbi protiv organizovanog

kriminala, koji nosi u sebi perspektivu promjena u našim ukupnim mogućnostima, te

podrazumjeva koordinaciju i bolje korištenje obavještajnih i operativnih podataka, kao i

informacijama proisteklih iz analiza agencija za provođenje zakona, unaprjeđenje znanja,

pojačanu međusobnu saradnju institucija i agencija u Bosni i Hercegovini, te efikasnije

provođenje zakona, kao i jačanje međunarodne saradnje.

13 od 25

5. OKVIR ZA BORBU PROTIV ORGANIZOVANOG KRIMINALA

5.1. Zakonodavni okvir

Bosna i Hercegovina je u proteklom periodu ratifikovala najvažnije konvencije koje se

odnose na borbu protiv organizovanog kriminala. Strategija je zasnovana na svim važećim

zakonima, konvencijama, bilateralnim i multilateralnim ugovorima, kao i drugim pravnim

aktima donijetim i usvojenim do dana njenog stupanja na snagu.

Uspostavljanje savremenog i sveobuhvatnog zakonskog okvira u skladu sa

relevantnim međunarodnim standardima predstavlja jedan od ključnih sistemskih uslova za

efikasnu borbu protiv organizovanog kriminala u Bosni i Hercegovini. Svi organi koji su

nadležni za borbu protiv organizovanog kriminala vrše procjenu djelotvornosti zakonskog

okvira i brinu se o njegovom unaprjeđenju u skladu sa potrebama.

Nadležnost, ovlaštenja i postupanje svih organa, institucija i agencija Bosne i

Hercegovine koji učestvuju u borbi protiv organizovanog kriminala uređuje više zakona, od

kojih su najvažniji: Zakon o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik

BiH“ br. 3/03, 32/03, 36/03, 26/04, 63/04, 13/05, 48/05, 46/06,76/06, 29/07, 32/07, 53/07,

76/07, 15/08, 58/08, 12/09, 16/09, 93/09, 72/13); Krivični zakon Bosne i Hercegovine

(„Službeni glasnik BiH“ br. 3/03, 32/03, 37/03, 54/04, 61/04, 30/05, 53/06, 55/06, 32/07,

8/10, 47/14, 22/15, 40/15); Zakon o Tužilaštvu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH"

br. 24/02, 3/03, 37/03, 42/03, 9/04, 35/04, 61/04 i 49/09); Zakon o Sudu Bosne i Hercegovine

(„Službeni glasnik BiH“ br. 49/09 - prečišćena verzija, ispravka br. 74/09 i 97/09); Zakon o

policijskim službenicima Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH“ br. 27/04, 63/04,

5/06, 33/06, 58/06,15/8, 63/08, 35/09 i 7/12); Zakon o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu

(„Službeni glasnik BiH“ br. 27/04, 35/05, 49/09, 40/12); Zakon o Graničnoj policiji Bosne i

Hercegovine (“Službeni glasnik BiH“ br. 50/04, 27/07 i 59/09); Zakon o Službi za poslove sa

strancima (“Službeni glasnik BiH“ br. 54/05, 36/08); Zakon o Direkciji za koordinaciju

policijskih tijela i o Agencijama za podršku policijskoj strukturi Bosne i Hercegovine

(“Službeni glasnik BiH“ broj 36/08); Zakon o Agenciji za prevenciju korupcije i kordinaciju

borbe protiv korupcije („Službeni glasnik BiH“ br. 103/09 i 58/13); Zakon o zaštiti lica koja

prijavljuju korupciju u institucijama Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“

broj100/13); Zakon o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti

(„Službeni glasnik BiH“ br. 47/14 i 46/16); Zakon o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i

ugroženih svjedoka („Službeni glasnik BiH“ br. 3/03, 21/03, 61/04, 55/05); Zakon o

programu zaštite svjedoka u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik BiH“ broj 36/14); Zakon

o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik BiH“ br. 28/00,

45/06, 102/09, 62/11 i 100/13); Zakon o zaštiti ličnih podataka (“Službeni glasnik BiH“ br.

49/06, 76/11 i 89/11); Zakon o zaštiti tajnih podataka (“Službeni glasnik BiH“ br. 54/05 i

12/09); Zakon Bosne i Hercegovine o izvršavanju krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera

(„Službeni glasnik BiH“ broj 22/16, prečišćeni tekst); Zakon o osnivanju Zavoda za izvršenje

krivičnih sankcija pritvora i drugih mjera („Službeni glasnik BiH“ broj 24/08); Zakon o

međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima („Službeni glasnik BiH“ br. 53/09 i

58/13); Zakon o obavještajno sigurnosnoj agenciji Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik

14 od 25

BiH“ br. 12/04, 20/04, 56/06, 50/08 i 12/2009); Zakon o strancima („Službeni glasnik BiH“

broj 88/15) i Zakon o azilu („Službeni glasnik BiH“ broj 11/16).

Nadležnosti, ovlaštenja i postupanje entitetskih institucija i institucija Brčko distrikta

BiH u borbi protiv organizovanog kriminala uređuje više zakona od kojih su najvažniji:

Zakon o krivičnom postupku Brčko distrikta BiH („Službeni glasnik Brčko distrikta BiH“

br. 33/13 i 27/14); Krivični zakon Brčko distrikta BiH (Službeni glasnik Brčko distrikta

BiH“ br. 33/13 i 26/16); Zakon o policiji Brčko distrikta BiH (Službeni glasnik Brčko

distrikta BiH“ br. 2/00 i 33/05); Zakon o policijskim službenicima Brčko distrikta BiH

(Službeni glasnik Brčko distrikta BiH“ br. 41/07 i 4/08); Zakon o izvršenju krivičnih i

prekršajnih sankcija (“Službeni glasnik Brčko distrikta BiH“ br. 8/00, 1/01, 19/07 i

36/07); Zakon o izvršenju krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera u Brčko distriktu

BiH („Službeni glasnik BD BiH“ broj 31/11); Zakon o oduzimanju nezakonito stečene

imovine (Službeni glasnik Brčko distrikta BiH“ broj 29/16);

Zakon o krivičnom postupku Federacije BiH („Službene novine FBiH“ br. 35/03, 37/03,

56/03, 78/04, 28/05, 55/06, 27/07, 53/07, 9/09, 12/10 i 8/13); Krivični zakon Federacije

BiH („Službene novine FBiH“ br. 36/03, 37/03, 21/04, 69/04, 18/05, 42/10, 42/11, 59/14,

76/14 i 46/16); Zakon o unutrašnjim poslovima Federacije BiH („Službene novine FBiH“

broj 81/14); Zakon o policijskim službenicima Federacije BiH („Službene novine FBiH“

br. 27/05 i 70/08); Zakon o izvršenju krivičnih sankcija Federacije BiH („Službene

novine Federacije BiH“ br. 44/98, 42/99, 12/09 i 42/11); Zakon o oduzimanju nezakonito

stečene imovine krivičnom djelom FBiH (“Službene novine Federacije BiH” broj 71/14);

Zakon o krivičnom postupku Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“

broj 53/12); Krivični zakon Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj

64/17); Zakon o policiji i unutrašnjim poslovima Republike Srpske („Službeni glasnik

Republike Srpske“ br. 57/16 i 110/16); Zakon o izvršenju krivičnih sankcija Republike

Srpske („Službeni glasnik RS“ br. 12/10, 117/11 i 98/13 i 44/16); Zakon o izvršnom

postupku Republike Srpske („Službeni glasnik RS“ broj 59/03); Zakon o suzbijanju

korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala („Službeni glasnik RS“

broj: 39/16); Zakon o zaštiti svjedoka u krivičnom postupku Republike Srpske („Službeni

glasnik RS“ broj: 48/03); Zakon o javnim tužilaštvima Republike Srpske ("Službeni

glasnik RS" broj 69/16); Zakon o sudovima Republike Srpske („Službeni glasnik RS“ br.

37/12 i 44/15); Zakon o izvršenju krivičnih sankcija Republike Srpske („Službeni

glasnik RS“ br. 12/10, 117/11, 98/13 i 44/16); Zakon o oduzimanju imovine stečene

izvršenjem krivičnog djela („Službeni glasnik RS“ broj: 12/10).

Izmjenama i dopunama pozitivnog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini, prvenstveno

materijalnog i procesnog krivičnog zakonodavstva u proteklim godinama, stvoreni su

neophodni uslovi za efikasniju borbu protiv svih vidova organizovanog kriminala, a također

su implementirane i odredbe međunarodnih pravnih standarda u ovoj oblasti.

Cilj svih ovih promjena može se u kratkim crtama predstaviti kao: efikasnija borba

protiv rastućeg organizovanog kriminala i korupcije, ugrađivanje novih metoda u borbi protiv

15 od 25

složenih oblika savremenog kriminala, ubrzavanje krivičnog postupka, pojednostavljenje

krivičnog postupka za lakša krivična djela, zaštita prava i slobode čovjeka i harmonizacija

krivičnopravnih propisa u Bosni i Hercegovini.

5.2. Institucionalni okvir za borbu protiv organizovanog kriminala

Vijeće ministara BiH kao nosilac izvršne vlasti na nivou Bosne i Hercegovine, te

nosioci izvršne vlasti na nivou entiteta i Brčko distrikta BiH, usmjeravaju i usklađuju rad

organa uprave i vrše nadzor nad njihovim radom. Politička volja organa izvršne vlasti i drugih

subjekata političkog sistema ima veoma važnu ulogu u borbi protiv organizovanog kriminala.

Postojanje i ustrajnost političke volje, usvajanje i provođenje odgovarajućih propisa, kao i

jačanje organa, odnosno institucionalnog okvira i politike predstavljaju uslove neophodne za

uspješno provođenje Strategije.

Na nivou Bosne i Hercegovine, između ostalih, u okviru Ministarstva sigurnosti Bosne

i Hercegovine, djeluju Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) i Granična policija BiH

(GP BiH), koje se bave operativnim radom na suzbijanju organizovanog kriminala.

Nadležnosti Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) su propisane Zakonom o

državnoj agenciji za istrage i zaštitu i odnose se uglavnom na organizovani kriminal,

terorizam, ratne zločine, trgovinu ljudima i druga krivična djela protiv čovječnosti i

vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, te teški finansijski kriminal. SIPA obrađuje

podatke i vodi evidencije u skladu sa Zakonom o policijskim službenicima BiH, Zakonu o

zaštiti ličnih podataka BiH i drugim propisima Bosne i Hercegovine. Za poslove i zadatke

sprječavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti nadležno je Finansijsko-

obavještajno odjeljenje (FOO) SIPA. Sa postojećim materijalnim i kadrovskim potencijalima

SIPA je sposobna da provede najkompleksnije istrage krivičnih djela organizovanog

kriminala.

Nadležnosti Granične policije BiH propisane su Zakonom o Graničnoj policiji BiH i

obuhvataju: provođenje Zakona o graničnoj kontroli, Zakona o strancima i Zakona o azilu,

sprečavanje, otkrivanje i istraživanje krivičnih djela propisanih krivičnim zakonima u Bosni i

Hercegovini kada su ta krivična djela usmjerena protiv sigurnosti državne granice ili protiv

izvršenja poslova i zadataka iz nadležnosti GP BiH. Ovdje spadaju krivična djela u skladu sa

odredbama o zloupotrebi javnih isprava koje služe kao dokaz identiteta i obavezi

posjedovanja vize, te odredbama o kretanju i boravku stranaca i azilu ukoliko su počinjena

prilikom prelaska granice ili su direktno vezana za prelazak granice, krivična djela koja se

odnose na prevoz robe preko državne granice čiji promet nije dopušten, robe bez službenog

odobrenja ili u slučaju kršenja važeće zabrane.

U sklopu GP BiH djeluje Centralni istražni ured, čija je nadležnost sprječavanje i

otkrivanje krivičnih djela iz oblasti organizovanog prekograničnog kriminala a naročito u

segmentu krijumčarenja ljudi, ilegalnih migracija i krijumčarenja roba.

U okviru Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH djeluje Sektor za

međunarodnu operativnu policijsku saradnju, koji u skladu sa svojim nadležnostima dnevno

razmjenjuje operativne i strateške informacije u međunarodnoj policijskoj saradnji i to putem

16 od 25

saradnje sa INTERPOL-om, EUROPOL-om i SELEC-om, kao i putem akreditovanih stranih

policijskih oficira za vezu u BiH.

Sud Bosne i Hercegovine i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine djeluju na nivou Bosne i

Hercegovine i njihove nadležnosti su propisane Zakonom o Sudu BiH i Zakonom o

Tužilaštvu BiH.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je institucija čija je nadležnost određena Zakonom o

tužilaštvu BiH. Između ostalog, nadležno je za krivična djela organizovanog kriminala na

nivou Bosne i Hercegovine, te naročito za krivična djela međunarodnog prometa opojnim

drogama, trgovine ljudima, koruptivnim krivičnim djelima gdje su izvršioci predstavnici

institucija Bosne i Hercegovine, kao i za krivična djela ekonomskog kriminala kojima se

ugrožava ekonomski integritet i jedinstvo tržišta u Bosni i Hercegovini. S ciljem što

efikasnijeg istraživanja i krivičnog procesuiranja navedenih krivičnih djela, u Tužilaštvu

Bosne i Hercegovine je formiran Posebni odjel za organizovani kriminal, ekonomski kriminal

i korupciju.

Na nivou entiteta djeluju okružna/osnovna i kantonalna/opštinska tužilaštva dok u

okviru Brčko distrikta BiH djeluje Tužilaštvo Brčko distrikta BiH. U Republici Srpskoj,

Zakonom o suzbijanju korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala u

okviru Republičkog javnog tužilaštva formirano je Posebno odjeljenje za suzbijanje

korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala. Za gonjenje i otkrivanje

učinilaca krivičnih djela propisanih članom 13. istog Zakona, između ostalih i krivičnih djela

"Zločinačko udruženje" i "Organizovani kriminal" nadležno je posebno odjeljenje Tužilaštva.

Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) djeluje na osnovu Zakona o obavještajno-

sigurnosnoj agenciji Bosne i Hercegovine. Za svoj rad direktno je odgovorna Parlamentarnoj

skupštini Bosne i Hercegovine, što se realizuje putem Komisije za nadzor nad radom OSA.

Pored ostalog, poslovi OSA obuhvataju prikupljanje, analizu i distrubuciju podataka o

organizovanom kriminalu koji po svom karakteru predstavlja prijetnju po sigurnost BiH i

globalnu sigurnost, naročito u oblastima trgovine drogom, oružjem i ljudima, nezakonitu

međunarodnu proizvodnju oružja za masovno uništenje ili komponenti, materijala i uređaja

koji su potrebni za njihovu proizvodnju, nezakonitu trgovinu proizvodima i tehnologijama

koje su pod međunarodnom kontrolom.

Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, kao samostalna upravna

organizacija, na nivou Bosne i Hercegovine provodi zakonske i druge propise o indirektnom

oporezivanju i politiku koju utvrđuje Vijeće ministara BiH na prijedlog Upravnog odbora

Uprave za indirektno oporezivanje. Uspostavljena je Zakonom o sistemu indirektnog

oporezivanja i putem svog upravnog odbora direktno je odgovorna Vijeću ministara BiH.

Nadležnost Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine je regulisana Zakonom o

Upravi za indirektno oporezivanje, koja se ogleda, između ostalog, u suzbijanju, otkrivanju i

istraživanju carinskih, poreskih i drugih prekršaja, te u skladu sa uputstvima nadležnog

tužioca, vođenju aktivnosti u vezi s istragom krivičnih djela vezanih za indirektno

oporezivanje, putem svog organizacionog dijela Sektora za provođenje propisa.

Na nivou Bosne i Hercegovine također djeluje i Služba za poslove sa strancima, kao

upravna organizacija u sastavu Ministarstva sigurnosti BiH, sa operativnom samostalnošću,

17 od 25

uspostavljena Zakonom o Službi za poslove sa strancima. Nadležnosti Službe su propisane

navedenim Zakonom, međutim najvažnija nadležnost u kontekstu ove Strategije je prevencija

i suprotstavljanje ilegalnim migracijama kao potencijalnom riziku, koju Služba provodi kroz

operativne aktivnosti u postupcima ovjere pozivnih pisama i odobrenja boravka,

prikupljanjem informacija i saznanja o organizatorima ilegalnog prebacivanja i krijumčarenja

lica, utvrđivanju pravaca i ruta kretanja ilegalnih migranata, razmjenom prikupljenih saznanja

i informacija sa agencijama za provedbu zakona u BiH, inspekcijskim kontrolama kretanja i

boravka stranih državljana te preduzimanjem represivnih aktivnosti prema istim.

Pored institucija Bosne i Hercegovine koje učestvuju u suzbijanju i sprječavanju

organizovanog kriminala, učestvuju i institucije na nivou entiteta i distrikta, i to: Federalno

ministarstvo unutrašnjih poslova (FMUP) i Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike

Srpske (MUP RS) i Policija Brčko Distrikta BiH.

U okviru Federacije Bosne i Hercegovine postoji deset kantona. U svakom od kantona

djeluje kantonalno ministarstvo unutrašnjih poslova, koje se sastoji od više policijskih uprava

formiranih na teritorijalnom i funkcionalnom principu. Policijske uprave se sastoje od dvije

ili više policijskih stanica (opštinski nivo). Nadležnosti Federalnog ministarstva unutrašnjih

poslova (Federalne Uprave policije FMUP-a), propisane su Zakonom o unutrašnjim

poslovima Federacije BiH i odnose se, pored ostalog, na suzbijanje krivičnih djela terorizma,

međukantonalnog kriminala, stavljanja u promet opojnih droga, organizovanog kriminala, te

pronalaženje i hapšenje izvršilaca ovih krivičnih djela. Kantonalna ministarstva unutrašnjih

poslova imaju nadležnosti propisane kantonalnim zakonima o unutrašnjim poslovima.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) je u skladu sa Zakonom

o policiji i unutrašnjim poslovima između ostalog nadležno za suzbijanje svih oblika i vidova

kriminaliteta. U okviru Ministarstva je izvršena nova reforma organizacione strukture.

Ministarstvo je organizovano kroz rad deset policijskih uprava na teritoriji Republike Srpske,

koje su van sjedišta Ministarstva ali direktno podređene sjedištu Ministarstva. U

funkcionalnom smislu Ministarstvo ima u svom sjedištu dvanaest osnovnih organizacionih

jedinica od kojih je jedna Uprava za organizovani i teški kriminalitet, koja u svom sastavu

ima tri jedinice: Jedinica za organizovani kriminalitet i droge, Jedinica za posebne poslove i

Jedinica za operativnu analitiku. Također, kao osnovna organizaciona jedinica u sjedištu

Ministarstva je i Uprava kriminalističke policije, koja u okviru svoje dvije jedinice ima

formirano Odjeljenje za privredni kriminalitet i korupciju, Odjeljenje za finansijske istrage i

pranje novca i Odjeljenje za Visokotehnološki kriminalitet.

U Republici Srpskoj je uspostavljen pravni i institucionalni okvir za borbu protiv

visokotehnološkog kriminala. Kroz intenzivnu međupolicijsku saradnju se svakodnevno

podiže stepen integrisanosti u globalnim okvirima i unaprjeđuje borba protiv ove vrste

prijetnji. Sve dosadašnje istrage Odjeljenja za Visokotehnološki kriminalitet MUP RS su

imale međunarodni karakter i bile organizovane sa međunarodnim partnerima jer

visokotehnološki kriminalitet ne poznaje fizičke granice država već je konstantno na

međunarodnom nivou. I u ovoj oblasti planski se pristupa što bržoj i boljoj osposobljenosti s

ciljem potpunog harmonizovanja sa najboljim međunarodnim praksama u borbi protiv

visokotehnološkog kriminaliteta.

18 od 25

Policija Brčko distrikta BiH ima potpunu, stvarnu i mjesnu nadležnost na području

Brčko distrikta BiH propisanu Zakonom o Policiji Brčko distrikta BiH. U okviru Jedinice

kriminalističke policije formirani su Odsjek za organizovani kriminal, droge i Odsjek za

privredni kriminal i korupciju.

Realne su poteškoće u koordinaciji rada velikog broja agencija u našem sigurnosnom

sistemu, pored ostalog i zbog različitosti zakonskog okvira koji definišu njihove nadležnosti.

Saradnja među subjektima u borbi protiv organizovanog kriminala mora biti efikasnije

uspostavljena, sa mogućnošću unaprjeđenja rada u zajedničkim istragama, boljoj razmjeni

podataka i efikasnosti informacionog sistema u skladu sa nadležnostima.

Potreba za fleksibilnim odgovorom na sve savremene oblike organizovanog kriminala,

koje karakterišu složenost, dinamičnost i promjena pojavnih oblika, zahtjeva mogućnost

osnivanja novih organizacionih jedinica u skladu sa zakonskim okvirom i budžetskim

mogućnostima.

5.3. Analiza kapaciteta za borbu protiv organizovanog kriminala

Sve institucije i organe koji su nadležni za borbu protiv organizovanog kriminala

karakteriše kadrovska nepopunjenost, kako u broju tako i u kvalitetu. Na jednoj strani postoji

tendencija odliva kvalitetnih i iskusnih kadrova u druge institucije ili organe ili u privatni

sektor, koji ih privlači neuporedivo boljim materijalnim uslovima rada, a na drugoj priliv

mladih i neiskusnih službenika kojima u velikoj mjeri nedostaju znanja i vještine koji su

potrebni za uspješnu borbu protiv organizovanog kriminala. Da bi bili stvoreni kvalitetni

kadrovi za borbu protiv organizovanog kriminala potreban je proces višegodišnjeg

neposrednog angažovanja na tim poslovima i stalno osposobljavanje i usavršavanje za

različite vrste specijalizacije.

Specijalizacija kadrova za borbu protiv organizovanog kriminala, kao proces, za sada

nema trajni karakter, niti postoji razvijen sistem obuke koji bi omogućavao kontinuirano

sticanje potrebnih kompetencija. Ona se sada ostvaruje povremeno, kroz seminare, okrugle

stolove, praktične obuke, studijske posjete i dr. Posebno je potrebna radi sagledavanja

specifičnosti organizovanog kriminala, usavršavanja metoda borbe, taktike istraživanja i

dokumentovanja savremenih oblika kriminala, primjene specijalnih istražnih tehnika,

provođenja finansijskih istraga i efikasnog oduzimanja imovine proistekle izvršenjem

krivičnih djela, implementacije međunarodnih standarda, razvijanja pravne regulative i u

drugim oblastima.

Ulaganje u modernizaciju infrastrukture i opreme je neprestana potreba, naročito u

pogledu standardizovanosti i savremenih tendencija modernog doba, imajući u vidu sisteme i

opremu koju danas koriste organizovane kriminalne grupe. Ovim se omogućava integracija i

brza reakcija svih relevantnih institucija i organa, i obezbjeđuje kontinuirana i efikasna borba

protiv organizovanog kriminala.

Potrebna sredstva za provođenje aktivnosti obezbjeđuju se iz budžeta u Bosni i

Hercegovini. Osnovni ciljevi Strategije će biti realizovani kroz različite aktivnosti institucija i

organa u BiH i međunarodnih institucija. Posebne aktivnosti koje treba sprovesti je

19 od 25

uspostavljanje mehanizama i instrumenata planiranja finansiranja kako iz budžeta u Bosni i

Hercegovini, tako i iz međunarodnih fondova i drugih izvora finansiranja. Uočena je i potreba

za povećanom koordinacijom korištenja međunarodnih fondova i instrumenata finansiranja.

Proaktivan pristup u borbi protiv organizovanog kriminala podrazumijeva, između

ostalog, koordinaciju i bolje korištenje obavještajnih podataka, kao i informacija proisteklih iz

strateških analiza (npr. rizika i procjene prijetnji), unaprjeđenje znanja, te pojačanu

međusobnu saradnju institucija i organa.

Preventivni oblik borbe protiv organizovanog kriminala obuhvata različite aktivnosti

kojima se umanjuju mogućnosti vršenja krivičnih djela i poboljšavaju društveni činioci koji

sprječavaju nastanak i razvoj organizovanog kriminala. Pored toga, on doprinosi

obavještavanju i zaštiti žrtava organizovanog kriminala što uslovljava saradnju i povezivanje

svih aktera prevencije na svim nivoima. Takođe, važno mjesto bi morala da ima procjena

mogućeg uticaja određenih zakonskih rješenja na prevenciju organizovanog kriminala.

Između EUROPOL i Bosne i Hercegovine je, tokom 2007. godine, potpisan i

ratifikovan Strateški sporazum o saradnji između Vijeća ministara BiH i Ureda evropske

policije (EUROPOL), kojim je predviđena razmjena isključivo neoperativnih informacija.

Sporazum o operativnoj i strateškoj saradnji između BiH i EUROPOL (Operativni sporazum)

potpisan je 31. 08. 2016. godine, a stupio na snagu marta 2017. godine. Međutim, i pored toga

Operativni sporazum se još uvijek ne provodi u potpunosti jer nije uspostavljena Zajednička

kontakt tačka za BiH (ZKT) predviđena Sporazumom.

20 od 25

6. OSNOVNI CILJEVI U BORBI PROTIV ORGANIZOVANOG KRIMINALA

Strategijom za borbu protiv organizovanog kriminala definišu se i osnovni ciljevi u

borbi protiv organizovanog kriminala, a koji su sačinjeni na osnovu procjene prijetnje od

organizovanog kriminala, analize realizacije ciljeva iz ranije Strategije za borbu protiv

organizovanog kriminala, kao i drugih relevantnih analiza, informacija i izvještaja o stanju

organizovanog kriminala.

I. Kontinuirano usklađivanje pravnih propisa u Bosni i Hercegovini sa međunarodnim

standardima u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala i usklađivanje pravnih

propisa u Bosni i Hercegovini;

II. Unaprijeđenje pravnog i institucionalnog okvira za borbu protiv organizovanog

kriminala;

III. Jačanje kapaciteta (ljudskih i materijalno-tehničkih) svih subjekata u Bosni i

Hercegovini koji učestvuju u borbi protiv organizovanog kriminala;

IV. Razvijanje proaktivnog pristupa u borbi protiv organizovanog kriminala uz jačanje

međuinstitucionalne i međuagencijske saradnje u Bosni i Hercegovini, odgovarajuća

primjena preventivnog i represivnog delovanja;

V. Oduzimanje imovine i imovinske koristi proistekle izvršenjem krivičnog djela

organizovanog kriminala;

VI. Razvijanje saradnje na regionalnom i međunarodnom nivou, kroz intenziviranje

učešća u međunarodnim organizacijama, inicijativama, radnim grupama i tijelima;

VII. Jačanje saradnje javnih institucija sa privatnim sektorom i civilnim društvom.

21 od 25

7. MJERE ZA BORBU PROTIV ORGANIZOVANOG KRIMINALA

Na osnovu izrađene Procjene prijetnje od organizovanog kriminala u Bosni i

Hercegovina, koja utvrđuje osnovne izazove u oblasti organizovanog kriminala i predviđa

daljnje kretanje i razvijanje organizovanog kriminala u Bosni i Hercegovini, kao i procjene

raspoloživih kapaciteta i mogućnosti za borbu protiv te pojave, utvrđene su mjere koje je

potrebno preduzeti u narednom periodu, po pojavnim oblicima organizovanog kriminala:

Strateški cilj I: Kontinuirano usklađivanje pravnih propisa u Bosni i Hercegovini sa

međunarodnim standardima u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala

i usklađivanje pravnih propisa u Bosni i Hercegovini

Mjera

Analiza statističkih podataka o izrečenim kaznama po pravosnažnim presudama

sudova u Bosni i Hercegovini, po licima u okviru organizovane kriminalne grupe i

analiza visine propisanih kazni po pojavnim oblicima organizovanog kriminala u

krivičnim zakonima u BiH, te predlaganje mjera u skladu sa rezultatima analiza

Implementacija GRECO preporuka

Implementacija međunarodnih standarda i najboljih praksi u cilju sprječavanja

upotrebe novih informatičkih i tehnoloških dostignuća u izvršenju krivičnih djela

organizovanog kriminaliteta

Implementacija MONEYVAL i FATF preporuka

Harmonizacija zakona o deviznom poslovanju u smislu efikasnije kontrole kretanja

gotovine preko granice

Strateški cilj II: Unaprijeđenje pravnog i institucionalnog okvira za borbu protiv

organizovanog kriminala

Mjera

Analiza pravnih okvira za primjenu posebnih istražnih radnji u cilju njihove

efikasnije primjene u praksi

Identifikacija problema u praktičnoj primjeni posebnih istražnih radnji u cilju

njihovog efikasnijeg provođenja

Unaprijediti pravni i institucionalni okvir u cilju suprostavljanja upotrebe novih

informatičkih i tehnoloških dostignuća u izvršenju krivičnih djela organizovanog

kriminaliteta

Intenziviranje aktivnosti na uspostavljanju zajedničke kontakt tačke za saradnju

EUROPOL u cilju potpune provedbe Sporazuma o operativnoj i strateškoj saradnji

između BiH i EUROPOL

Jačanje i izmjena pravnog okvira koji se odnosi na identifikaciju korisnika pre-

paid SIM kartica (telefonskih i internet) i adekvatno sankcionisanje operatera zbog

nepoštivanja pozitivnih propisa u ovoj oblasti

Jačanje institucionalnih kapaciteta neophodnih za efikasnije provođenje kontrole

kontejnerskih/rizičnih pošiljki

Unaprjeđenje nadzora nad radom NVO i nefinansijskog sektora u skladu sa

zakonom

Pojačati kontrolu rada manjih internet servis provajdera u segmentu obaveza i

rokova čuvanja podataka, te drugih pitanja koji su bitna za sprječavanje

zloupotrebe novih informatičkih i tehnoloških dostignuća.

22 od 25

Strateški cilj III: Jačanje kapaciteta (ljudskih i materijalno-tehničkih) svih subjekata u Bosni

i Hercegovini koji učestvuju u borbi protiv organizovanog kriminala

Mjera

Adekvatna kadrovska popuna relevantnih institucija

Dovršetak procesa fiskalizacije u cjelosti na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine

Edukacija/stručno usavršavanje kadrova koji vrše kontrolu kontejnerskih i rizičnih

pošiljki

Edukacija/stručno usavršavanje kadrova koji vrše kontrolu prijenosa gotovine

preko državne granice

Edukacija/stručno usavršavanje nositelja pravosudnih funkcija u skladu sa novim

trendovima i izazovima u borbi protiv organizovanog kriminala u saradnji sa

centrima za edukaciju sudija i tužilaca u Bosni i Hercegovini

Edukacija/stručno usavršavanje službenika agencija za provedbu zakona i

tužilaštava u pogledu primjene finansijskih istraga

Edukacija/stručno usavršavanje policijskih službenika i tužilaca o upotrebi novih

informatičkih i tehnoloških dostignuća u izvršenju krivičnih djela organizovanog

kriminaliteta

Edukacija/stručno usavršavanje policijskih službenika u segmentu zloupotrebe

droga (npr. „dizajnerske droge“)

Edukacija/stručno usavršavanje službenika o savremenim modelitetima prevara u

privrednom kriminalu

Edukacija/stručno usavršavanje tužilaca i policijskih službenika o savremenim

trendovima, modusima i tehnologijama u pranju novca

Edukacija/stručno usavršavanje službenika o novim pojavnim oblicima ilegalnih

migracija i krijumčarenja ljudi

Izrada i implementacija planova integriteta agencija za provođenje sa fokusom na

borbu protiv korupcije

Pojačane interne kontrole u institucijama za provedbu zakona i pravosudnim

institucijama, s ciljem suzbijanja eventualnih zloupotreba i poboljšanja interne

discipline i poštivanja propisanih procedura sa posebnim fokusom na borbu protiv

korupcije i zloupotrebu položaja

Kontinuirano unaprijeđenje savremenih tehnologija koje koriste agencije za

provođenje zakona u Bosni i Hercegovini

Opremanje i razvoj sigurnosti kompjuterskih sistema u institucijama u Bosni i

Hercegovini

Pojačane kontrole prilikom registracije pravnih subjekata i utvrđivanja stvarnog

vlasništva

Unaprijeđenje nivoa tehničke opremljenosti agencija za kontrolu uvoza-izvoza

robe

Planirati veća budžetska sredstva u agencijama za provođenje zakona neophodna

za finansiranje istraga u borbi protiv organizovanog kriminala

23 od 25

Strateški cilj IV: Razvijanje proaktivnog pristupa u borbi protiv organizovanog kriminala uz

jačanje međuinstitucionalne i međuagencijske saradnje u Bosni i

Hercegovini, odgovarajuća primjena preventivnog i represivnog delovanja

Mjera

Jačanje kriminalističko-obavještajnih sistema i ILP /(Intelligence Led Policing)

kapaciteta u državnim i entitetskim tijelima za provedbu zakona u borbi protiv

organizovanog kriminala

Intenziviranje i poboljšanje primjene posebnih istražnih radnji - naročito

kontrolisanih isporuka, nadzora komunikacija i prikrivenog istražitelja, u skladu

sa međunarodnim standardima i najboljim praksama

Izgradnja novih standardizovanih informacionih sistema, te održavanje,

ažuriranje i razvoj postojećih informacionih sistema i baza podataka

Izrada Procjene rizika od pranja novca i finansiranja terorizma u Bosni i

Hercegovini i provedba akcionih planova

Jačanje institucionalnih kapaciteta za vođenje finansijskih istraga u sklopu

krivičnih istraga

Unaprijeđenje razmjene finansijsko-obavještajnih podataka

Poboljšanje saradnje agencija za provođenje propisa u Bosni i Hercegovini, svih

poreskih agencija i inspektorata

Poboljšati prikupljanje statističkih podataka o organizovanom kriminalu u Bosni i

Hercegovini

Pojačati aktivnosti na analizi rizika u agencijama za provođenje zakona

Pravovremena razmjena informacija između agencija i institucija u Bosni i

Hercegovini

Unaprijeđenje borbe protiv nezakonitih migracija u Bosni i Hercegovini

Unaprijeđenje provođenja mjera zaštite svjedoka u Bosni i Hercegovini

Planirati i osigurati budžetska sredstva neophodna za provođenje zajedničkih

istraga kroz formiranje zajedničkih istražnih timova

Intezivirati sastanke koordinacije direktora policijskih tijela u Bosni i

Hercegovini i glavnog tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine

Intezivirati rad operativnih, udarnih i drugih radnih grupa formiranih u cilju

efikasnije borbe protiv svih oblika organizovanog kriminala

Intezivirati saradnju u realizaciji zajedničkih operativnih akcija, koje su

usmjerene na suzbijanje organizovanog kriminala u Bosni i Hercegovini

Priprema, kandidovanje i realizacija projekata iz oblasti borbe protiv

organizovanog kriminala koji se finansiraju iz sredstava IPA, TAIEX i drugih

međunarodnih fondova

Implementacija Sporazuma o međusobnom pružanju pomoći i operativnoj

saradnji agencija za provođenje zakona i unaprjeđenje saradnje

Monitoring rada, koordinacija aktivnosti na unaprjeđenju rada Sistema

elektronske razmjene podataka između policijskih tijela i tužilaštava

Sistemsko, plansko i kontinuirano vršenje edukacije kadrova koji neposredno rade

na prikupljanju, obradi i korištenju informacija, te istragama organizovanog

kriminala

24 od 25

Strateški cilj V: Oduzimanje imovine i imovinske koristi proistekle izvršenjem krivičnog

djela organizovanog kriminala

Mjera

Jačanje, unaprijeđenje i primjena pravnog okvira za privremeno i trajno

oduzimanje imovine stečene krivičnim djelima

Unaprjeđenje institucionalnih kapaciteta/struktura za upravljanje privremeno i

trajno oduzetom imovinom

Edukacija/stručno usavršavanje tužilaca i sudija u korištenju mehanizama

propisanih zakonima vezano za privremeno i trajno oduzimanje nezakonito

stečene imovine i imovinske koristi

Strateški cilj VI: Razvijanje saradnje na regionalnom i međunarodnom nivou, kroz

intenziviranje učešća u međunarodnim organizacijama, inicijativama,

radnim grupama i tijelima

Mjera

Operacionalizacija Sporazuma sa EUROPOL-om

Unaprijediti međunarodnu operativnu policijsku saradnju kroz saradnju sa

INTERPOL-om i SELEC-om, i drugim međunarodnim tijelima u kojima sudjeluje

Bosna i Hercegovina

Aktivno sudjelovanje u radu MONEYVAL

Pravovremena razmjena informacija na regionalnom i međunarodnom nivou, uz

učestvovanje u međunarodnim akcijama koje se preduzimaju u borbi protiv

organizovanog kriminala

Unaprijediti implementaciju sporazuma potpisanih sa zemljama regiona J-I

Evrope na području provođenja konkretnih zajedničkih aktivnosti

Unaprijeđenje saradnje sa policijskim atašeima u diplomatsko-konzularnim

predstavništvima drugih država u Bosni i Hercegovini

Nastaviti kontinuirane aktivnosti u vezi sa zaključenjem sporazuma između Bosne

i Hercegovine i EUROJUST-a

Strateški cilj VII: Jačanje saradnje javnih institucija sa privatnim sektorom i civilnim

društvom

Mjera

Jačanje saradnje sa naučnim i akademskim organizacijama i institucijama koje se

bave multidisciplinarnim istraživanjem organizovanog kriminala

Jačanje saradnje sa elektronskim i pisanim medijima radi objektivnog i

blagovremenog upoznavanja javnosti i aktivno informisanje javnosti u vezi sa

ostvarenim rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala

Jačanje saradnje sa organizacijama civilnog društva, podizanje svijesti građana i

edukacija o rizicima i štetnim posljedicama koje organizovani kriminal ima na

društvo u cjelini

Poboljšanje saradnje sa privatnim sektorom u borbi protiv svih pojavnih oblika

organizovanog kriminaliteta

Podizanje svijesti kroz edukaciju građana vezano za sigurnost korištenja

informatičkih tehnologija

25 od 25

8. IMPLEMENTACIJA I AKCIONI PLAN

Za nadzor i praćenje implementacije Strategije zadužena je Radna grupa, sa osnovnim

zadacima:

koordiniranje provođenja aktivnosti predviđenih Strategijom i Akcionim planovima,

nadzor i praćenje implementacije Strategije i njenih ciljeva,

podnošenje izvještaja Vijeću ministara BiH o provođenju Strategije;

predlaganje revidiranja Strategije u skladu sa potrebama.

Sve institucije, čiji su predstavnici učestvovali u radu Radne grupe,3 donijeće vlastite

akcione planove, u jednoobraznoj formi dogovorenoj od strane Radne grupe sa minimalnim

oblastima za provedbu, a sve u skladu sa ciljevima i mjerama utvrđenih u Strategiji,

najkasnije u roku od dva mjeseca od dana usvajanja Strategije.

Članovi Radne grupe su dužni da sačinjene Akcione planove dostave

predsjedavajućem Radne grupe radi efikasnijeg praćenja provedbe aktivnosti iz svih

sačinjenih planova.

Akcionim planovima će se detaljno razraditi mjere i predvidjeti konkretne aktivnosti u

prevenciji i represiji organizovanog kriminala, kao i oduzimanju imovine proistekle iz

krivičnih djela. Akcionim planom je neophodno utvrditi nosioce aktivnosti, rokove, indikatore

uspješnosti i resurse.

Radna grupa je dužna, najmanje jednom godišnje a u slučaju potrebe i više puta,

podnijeti izvještaj Vijeću ministara BiH o provođenju Strategije.

Za realizaciju strateških ciljeva, institucije će koristiti finansijska sredstva planirana u

okviru svojih redovnih godišnjih budžeta i neće biti potrebno izdvajati dodatna finansijska

sredstva iz budžeta institucija Bosne i Hercegovine.

Koordinirati implementaciju Strategije u cilju poboljšanja njene interakcije sa drugim

relevantnim strategijama u oblastima kao što su: integrisano upravljanje granicom, borba

protiv korupcije, borba protiv pranja novca, suzbijanje trgovine ljudima, suzbijanje

nedozvoljene trgovine naoružanjem i vojnom opremom, borba protiv neovlaštenog prometa

droga; migracije i azil.

Značajna podrška u izradi i implementaciji predmetne strategije je pružena u okviru

projekta ‘Jačanje kriminalističko-obavještajnih sistema i ILP /(Intelligence Led Policing)

kapaciteta u državnim i entitetskim agencijama za provedbu zakona u borbi protiv

organizovanog kriminala i terorizma’ koji se realizuje pod pokroviteljstvom Ambasade

Velike Britanije u Sarajevu.

3 Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na 64. sjednici održanoj 14. jula 2016. godine, donijelo je Odluku o

formiranju Radne grupe za izradu Strategije za borbu protiv organizovanog kriminala u Bosni i Hercegovini za

period 2017.-2020. godine