strategija razvoja sporta i rekreacije … · 1 strategija razvoja sporta i rekreacije grada pazina...
TRANSCRIPT
1
STRATEGIJA RAZVOJA SPORTA I REKREACIJE
GRADA PAZINA
2017-2021.
Foto: SD Trickeri
Pazin, svibanj 2017.
2
NARUČITELJI: Zajednica sportskih udruga Grada Pazina Grad Pazin AUTORSTVO: Obrt za poslovno savjetovanje „Salta“, vl. Suzana Jašić, www.salta.hr DIONICI PRI IZRADI:
Lucijan Ujčić, ZSU GP, predsjednik; Boćarski klub Pazin
Armando Lušetić, ZSU GP, glavni tajnik; Pazin sport d.o.o., direktor – član Uprave
Neven Ćus, ZSU GP, dopredsjednik; KK Ghia Staff Pazin
Damir Milanović, ZSU GP, dopredsjednik; NK Pazinka Pazin
Zoran Bravar, ZSU GP, član Izvršnog odbora; Teniski klub Pazin
Roberto Ladavac, ZSU GP, predsjednik Nadzornog odbora; Grad Pazin, Voditelj Službe za unutarnju
reviziju
Samanta Grizila Tomišić, Pazin sport d.o.o, računovotkinja
Renato Krulčić, Grad Pazin, gradonačelnik
Nevija Srdoč, Grad Pazin, pročelnica Upravnog odjela za upravu, samoupravu i društvene djelatnosti
Anton Finderle, Grad Pazin, Upravni odjel za upravu, samoupravu i društvene djelatnosti
Zdenka Turkalj Čohilj, Osnovna škola Vladimira Nazora Pazin, ravnateljica
Josip Šiklić, Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile Pazin, ravnatelj
Sanja Cvitić Kukuruzović, Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile Pazin, prof. kineziologije
Majda Lušetić, Istarski domovi zdravlja, dr.med.spec.pedijatar
Dubravka Družeta, Biciklistički klub TNT
Tanja Grubiša, Boćarski klub Labin
Senad Hodžić, Sportsko društvo Trickeri
Patricija Jedrejčić, Planinarsko društvo Pazinka
Jelisije Jovičić, Boćarski savez Grada Pazina
Dario Lukšić, Košarkaški klub Ghia Staff Pazin
Goran Monas, Nogometni klub Pazinka Pazin
Enna Peroš, Sportski penjački klub Hiperaktiv
Irena Rogović, Sportsko društvo 4+
Vedran Rogović, Sportsko društvo 4+
Valter Sirotić Cane, Ženski košarkaški klub Pazin
Marčelo Šišović, Rukometni klub Pazin
UDRUGE:
AMK NO LIMITS ISTRA
BICIKLISTIČKI KLUB KROZ HRVATSKU - PURIS – KAMEN
BICIKLISTIČKI KLUB TNT PAZIN
BOĆARSKI KLUB PAZIN
BOĆARSKI KLUB KAMEN PAZIN
BOĆARSKI KLUB KOMPAKT
3
BOĆARSKI KLUB REGINEX
BOĆARSKI SAVEZ GRADA PAZINA
ISTRA RACING TEAM PAZIN
KONJIČKI KLUB SOKO PAZIN
KOŠARKAŠKI KLUB GHIA STAFF PAZIN
MALONOGOMETNI KLUB RUHCI
NOGOMETNI KLUB PAZIN VETERANI
NOGOMETNI KLUB PAZINKA PAZIN
PLANINARSKO DRUŠTVO PAZINKA PAZIN
RUKOMETNI KLUB PAZIN
SPORTSKO DRUŠTVO LINDAR
SPORTSKO DRUŠTVO TRICKERI
SPORTSKO PENJAČKI KLUB HIPERAKTIV
SPORTSKO REKREACIJSKO DRUŠTVO SPORT 4+
STOLNOTENISKI KLUB PAZIN
ŠPORTSKO REKREATIVNI KLUB VITA PAZIN
ŠPORTSKO RIBOLOVNO DRUŠTVO PAZINČICA
TENISKI KLUB PAZIN
ŽENSKI KOŠARKAŠKI KLUB PAZIN
ŽENSKI ODBOJKAŠKI KLUB PAZIN
KICKBOXING KLUB PREDATOR PAZIN
CENTAR INTEGRALNE TRANSFORMATIVNE PRAKSE YAMA
DRUŠTVO NAŠA DJECA – PAZIN
HRVATSKI CRVENI KRIŽ - GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA PAZIN
SAVEZ SPORTOVA ISTARSKE ŽUPANIJE
OSTALI DIONICI:
POKRET, OBRT ZA PODUČAVANJE PLESNE KULTURE, vl. VEDRANA RUŽIĆ
PRIVATNA PRAKSA FIZIKALNE TERAPIJE LEA HEK
4
SADRŽAJ
1. UVOD I METODOLOGIJA ........................................................................................................ 7
1.1. POTREBA ZA DONOŠENJEM STRATEGIJE I STRATEŠKI OKVIR .................................................. 7
1.2. DIONICI NA PODRUČJU SPORTA I REKREACIJE NA PODRUČJU PAZINA................................... 9
1.3. METODOLOGIJA .................................................................................................................... 10
1.4. PRINCIPI PRI IZRADI STRATEGIJE ........................................................................................... 12
1.5. VIZIJA SPORTA I STRATEGIJE U PAZINU ................................................................................. 13
1.6. STRATEŠKI CILJEVI .................................................................................................................. 13
1.7. SWOT ANALIZA ...................................................................................................................... 14
2. O GRADU PAZINU ............................................................................................................... 18
2.1. ZEMLJOPIS, STANOVNIŠTVO I KLIMA GRADA PAZINA ........................................................... 18
2.2. GOSPODARSTVO I TURIZAM .................................................................................................. 19
2.3. ZDRAVLJE ............................................................................................................................... 20
2.4. CIVILNO DRUŠTVO ................................................................................................................. 22
2.5. SPORT I REKREACIJA .............................................................................................................. 23
2.5.1. Sažetak ........................................................................................................................... 23
2.5.2. Sportovi u Pazinu ........................................................................................................... 24
2.5.3. Nagrađivani sportaš i sportašice te sportski djelatnici Pazina ...................................... 26
3. DEFINICIJA I ZNAČAJ SPORTA I REKREACIJE .......................................................................... 27
3.1. DEFINICIJA I ZNAČAJ SPORTA ................................................................................................ 27
3.2. FORMALNI OKVIR: USTROJ SPORTA I PRAVNI AKTI U SPORTU ............................................. 28
3.3. PARTICIPACIJA U SPORTU ...................................................................................................... 31
4. NOSITELJI SPORTSKE DJELATNOSTI U PAZINU ...................................................................... 33
4.1. UDRUGE ................................................................................................................................. 35
4.1.1. Koliko ima aktivnih? ............................................................................................................ 35
4.1.2. Uvjeti za rad sportskih klubova ........................................................................................... 36
4.1.3. Kapaciteti udruga ................................................................................................................ 38
4.1.4. Zadovoljstvo radom udruga ................................................................................................ 39
4.1.5. Mjere ................................................................................................................................... 40
4.2. ZAJEDNICA SPORTSKIH UDRUGA ........................................................................................... 40
4.2.1. Osnovne informacije ..................................................................................................... 40
4.2.2. Niska razina društvenog utjecaja i nepostojanje kapaciteta za obavljanje djelatnosti . 41
4.2.3. Nedostatne i problematične procedure i pravila .......................................................... 42
4.2.4. Inkluzivnost (uključivost) ............................................................................................... 45
5
4.2.5. Percepcija odnosa Grada prema sportu ........................................................................ 45
4.2.6. Mjere ............................................................................................................................. 46
4.3. PAZIN SPORT d.o.o. ............................................................................................................... 46
4.3.1. Mjere ............................................................................................................................. 46
5. SPORT U SUSTAVU ODGOJA I OBRAZOVANJA .......................................................................... 47
5.1. PREDŠKOLSKI SPORT .............................................................................................................. 47
5.1.2. Mjere ............................................................................................................................. 50
5.2. ŠKOLSKI SPORT ...................................................................................................................... 50
5.2.1. Objekti i financijska sredstva ............................................................................................... 50
5.2.2. Osnovna škola ................................................................................................................ 51
5.2.3. Srednje škole ................................................................................................................. 52
5.2.4. Mjere ............................................................................................................................. 53
6. AMATERSKI (SELEKTIVNI) SPORT ............................................................................................ 54
6.1. SPORTAŠI I SPORTAŠICE ........................................................................................................ 54
6.2. SPORTSKA OBUKA DJECE ....................................................................................................... 56
6.3. PERSPEKTIVNI I VRHUNSKI SPORTAŠI I SPORTAŠICE .............................................................. 57
6.4. KATEGORIZACIJA KLUBOVA I SPORTOVA ............................................................................... 59
6.5. MJERE .................................................................................................................................... 62
7. SPORTSKA REKREACIJA .......................................................................................................... 63
7.1. PARTICPACIJA U SPORTU I REKREACIJI .................................................................................. 65
7.2. MJERE .................................................................................................................................... 67
8. SPORT I REKREACIJA OSOBA S INVALIDITETOM .................................................................... 68
8.1. MJERE .................................................................................................................................... 69
9. SPORTSKE PRIREDBE I MANIFESTACIJE .................................................................................... 70
9.1. MJERE .................................................................................................................................... 70
10. STRUČNI KADROVI U SPORTU .............................................................................................. 72
10.1. MJERE ................................................................................................................................ 74
11. AKTIVNOST ŽENA U PODRUČJU SPORTA I REKREACIJE.......................................................... 75
11.1. MJERE ................................................................................................................................ 78
12. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA ....................................................................................................... 80
12.1. MJERE ................................................................................................................................ 81
13. SPORTSKA INFRASTRUKTURA / SPORTSKI OBJEKTI NA PODRUČJU GRADA PAZINA ............... 82
13.1. MJERE ................................................................................................................................ 87
14. FINANCIRANJE SPORTA ......................................................................................................... 88
14.1. FINANCIRANJE SPORTA U PAZINU ..................................................................................... 89
14.2. TRANSPARENTNOST FINANCIRANJA I KRITERIJI ZA PODRŠKU SPORTU U PAZINU ........... 95
6
14.2.1. Prijedlog modela sufinanciranja sporta i rekreacije u Pazinu ........................................... 96
14.3. SUFINACNIRANJE SPORTA OD STRANE SUSJEDNIH OPĆINA ............................................. 98
14.4. MJERE ................................................................................................................................ 99
15. POSEBNA PODRUČJA ........................................................................................................... 100
15.1. VOLONTERSTVO I SURADNJA .......................................................................................... 100
15.2. MJERE .............................................................................................................................. 100
16. GOSPODARSKI POTENCIJAL RAZVOJA DJELATNOSTI SPORTA I REKREACIJE ................................. 101
16.1. SPORTSKI TURIZAM ......................................................................................................... 101
16.2. MJERE .............................................................................................................................. 102
17. ORGANIZACIJSKI RAZVOJ ZAJEDNICE SPORTSKIH UDRUGA GRADA PAZINA ................................ 103
18. STRATEŠKI CILJEVI ZA RAZDOBLJE 2016-2020. ..................................................................... 106
1. POTICANJE PARTICIPACIJE U SPORTU I REKREACIJI – SPORT ZA SVE ...................................... 106
2. PODIZANJE KVALITETE RADA S DJECOM I MLADIMA TE POVEĆANJE NJIHOVE UKLJUČENOSTI U
ORGANIZIRANE OBLIKE SPORTA ...................................................................................................... 108
3. IZGRADNJA UČINKOVITOG I ODRŽIVOG SUSTAVA POTPORE, ORGNIZACIJE, KOORDINCIJE I
PRAĆENJA PAZINSKOG SPORTA....................................................................................................... 109
4. RAZVOJ I BRANDIRANJE PAZINA KAO „GRADA U POKRETU“ .................................................. 111
Foto: SPK Hiperaktiv
7
1. UVOD I METODOLOGIJA Javne politike definiraju odlučivanje o javnim poslovima na određenom području, pa tako i o razvoju
sporta i rekreacije. Kako bi namjerno djelovanje institucija vlasti bilo usmjereno na postizanje ciljeva
za dobrobit zajednice, odnosno kako bi se donosile najbolje moguće odluke za ostvarenje javnih
potreba, a birajući između više mogućih smjerova djelovanja, potrebno je izraditi strateški dokument.
1.1. POTREBA ZA DONOŠENJEM STRATEGIJE I STRATEŠKI OKVIR Dokument ovakve vrste za područje sporta u gradu Pazinu do sad nije postojao, a gradski sport je
jednim dijelom obuhvaćen unutar dva prioriteta Strategije razvoja Grada Pazina za razdoblje 2015-
2020.
Preporuku za donošenjem ovog dokumenta iskazala je Služba za unutarnju reviziju Grada Pazina 2008.
godine u Izvještaju o obavljenoj reviziji “Proces praćenja namjenskog trošenja sredstava dodijeljenih
udrugama u sportu i rekreaciji Grada Pazina“, te Državni ured za reviziju u Izvješću o obavljenoj reviziji
Zajednice sportskih udruga Grada Pazina za 2012. godinu1.
Potreba za strategijom razvoja sporta od strane samih dionika i zainteresirane javnosti iskazana je na
jednoj od četiri sektorske rasprave u sklopu projekta participativnog budžetiranja „Pazi(n), proračun!“
2014. godine, u sklopu rasprave na temu odgoja, obrazovanja i sporta, kad je zaključeno da je potrebna
još jedna rasprava samo na temu sporta. Rasprava je ubrzo održana, a jedan od zaključaka rasprave
bio je izrađivanje analize stanja i potreba u sportu.
Tijekom 2015. godine donesena je odluka o izradi Strategije te su prvoj polovici 2016. godine Grad
Pazin i Zajednica sportskih udruga Grada Pazina (dalje u tekstu: Zajednica ili ZSU) pokrenuli proces
izrade.
Projektni zadatak predvidio je izradu analize stanja i strategije razvoja sporta i rekreacije2 na području
Grada Pazina koja će što vjernije oslikati interese i potrebe građana i građanki kroz participativno
sudjelovanje svih ključnih i zainteresiranih dionika u procesu.
Proces izrade trajao je od srpnja do prosinca 2016. godine, a finalno usklađivanje između naručitelja i
voditeljice procesa provodio se tijekom prosinca 2016. i tijekom prva četiri mjeseca 2017. godine.
Ovaj će dokument poslužiti kao temelj razvoja sporta u narednom četverogodišnjem razdoblju
nakon kojega će se moći ocijeniti uspješnost provedenih aktivnosti u sklopu zacrtanih ciljeva.
Prilikom donošenja strategije, važno je uzeti u obzir poveznice sa strateškim dokumentima viših razina
(regionalna, nacionalna i EU, odnosno međunarodna razina), kako bi se omogućila usklađenost vizije,
ciljeva i prioriteta dugoročnog razvoja lokalne zajednice sa strateškim ciljevima i prioritetima šire
društvene zajednice.
1 http://www.revizija.hr/izvjesca/2013-rr-2013/03-neprofitne-organizacije/01-sportske-udruge/zajednica-sportskih-udruga-grada-pazina.pdf 2 Iako pojam sport u sebi sadrži i rekreaciju, rekreacija se ponekad zanemaruje u korist natjecateljskog sporta te se pri izradi ove Strategije rekreacija izdvaja kako bi se naglasila njena strateška važnost u zajednici.
8
Osnovni dokumenti korišteni kao uporišta za donošenje Strategije razvoja sporta i rekreacije na
području Grada Pazina su:
- Bijela knjiga o sportu (White paper on sport), Europska komisija, 2007. g.)3
- Europska povelja o sportu (European sports charter), Vijeće Europe 1992, 2001)4
- Temeljna načela i smjernice razvoja sporta u Republici Hrvatskoj – radni materijal (Nacionalno vijeće
za šport, 2011. g.) 5
- Nacionalni program sporta 2014. - 2020. (HOO, 2014. g.)
- Strategija razvoja Grada Pazina 2015-2020. (2015.g.)6
- Smjernice djelovanja Saveza sportova Istarske županije u sljedećem olimpijskom ciklusu7
U sklopu strateškog okvira unutar Strategije razvoja Grada Pazina 2015 - 2020. godine sport je
obrađen pod strateškim ciljem 3. Unaprjeđenje kvalitete života, prioritetom 3.1. Unaprjeđenje javnih
usluga, mjerom 3.1.5. Unaprjeđenje sportske infrastrukture i sportsko-rekreacijskih programa.
U okviru ove mjere predviđene su aktivnosti unaprjeđenja infrastrukture i programa u području sporta
sa svrhom obogaćenja sportskih aktivnosti i manifestacija kako bi se pozitivno doprinijelo društvenom
životu zajednice, kao i promoviralo zdrav način života. Poseban naglasak se stavlja na ojačavanje
kapaciteta zaposlenih u sportskim djelatnostima kako bi se i na taj način ostvario suvremen pristup
sportu i povećalo zadovoljstvo korisnika i korisnica sportskih sadržaja. Ističe se i pozitivan utjecaj ove
mjere na sektor turizma, odnosno na segment posjetitelja koje zanimaju sportski i rekreativni sadržaji.
Aktivnosti koje se planiraju:
1. Izgradnja sportskog kompleksa, uključujući gradski bazen (sport/rekreacija/preventiva –
zdravstvo/obrazovanje)
2. Uređenje sportskih objekata u mjesnim odborima
3. Izobrazba sportskih trenera i voditelja sportsko-rekreativnih programa
4. Razvoj rekreativno-preventivnih programa
5. Izgradnja i rekonstrukcija dječjih igrališta.
I prioritet Strategije razvoja Grada Pazina, 3.3. Razvoj ljudskih potencijala, odnosno mjere 3.3.1.
Poticanje cjeloživotnog učenja i obrazovanja i 3.3.3. Jačanje civilnog sektora, također utječe na razvoj
sportskih udruga, pa time i sporta.
Svrha ove mjere je ojačati kapacitete organizacija civilnog društva i programe podrške, potaknuti veći
broj stanovnika na aktivan angažman u sektoru civilnih organizacija te povećati uključenost samih
organizacija civilnoga društva (OCD) u kreiranje društvenog života grada Pazina. Organizacije civilnoga
društva imaju pozitivan utjecaj na kulturu, turizam, gospodarstvo, društvenu solidarnost, civilnu zaštitu
i zaštitu okoliša I sport te će se, u okviru ove mjere, provoditi aktivnosti usmjerene rastu i ojačavanju
civilnog sektora u gradu Pazinu.
Aktivnosti
1. Podrška civilnom sektoru kroz programe javnih potreba te organizacijom
savjetodavne/organizacijske potpore (zajedničko računovodstvo, pravna služba i sl.)
3 http://www.sabor.hr/Default.aspx?art=14844, pristupljeno 10.11.2016. 4 https://search.coe.int/cm/Pages/result_details.aspx?ObjectID=09000016804c9dbb 5 www.sabor.hr/fgs.axd?id=20365
6 http://www.pazin.hr/wp-content/uploads/Strategija-razvoja-Grada-Pazina-od-2015.-do-2020.-godine.pdf 7 http://istra-sport.hr/wp-content/uploads/sites/423/2015/01/Smjernice_djelovanja_u_iducem_olimpijskom_ciklusu.pdf
9
2. Podrška pojačanom angažmanu organizacija civilnog društva na EU projektima
3. Društveno odgovorno poslovanje – promocija suradnje gospodarskog i civilnog sektora
na području javnih potreba
4. Poticanje volonterstva i građanskog aktivizma
5. Umrežavanje udruga, institucija i gospodarstva na razvoju zajedničkih aktivnosti i
događanja
6. Razvoj socijalnog poduzetništva (zaštitna radionica, izvaninstitucionalne socijalne
usluge i sl.)
7. Podrška radu LAG-a „Središnja Istra“.
1.2. DIONICI NA PODRUČJU SPORTA I REKREACIJE NA PODRUČJU PAZINA
Polazna osnova izrade svake strategije ili plana je analiza dionika, odnosno svih onih skupina i
organizacija koje na temelju svojih formalnih nadležnosti, ali i interesa i vrijednosti, imaju ili mogu imati
interes za uključivanje u oblikovanje ili implementaciju određene javne politike.
DEFINIRANI DIONICI:
Fizičke osobe u sportu i rekreaciji: sportaši/ce, odnosno osobe koje se aktivno bave sportom i
rekreacijom i roditelji/skrbnici maloljetnih osoba koje se aktivno bave sportom i rekreacijom; stručno
osoblje (treneri/ce, instruktori/ce, voditelji/ce; suci i sutkinje; ostali/e djelatnici/e u sportu)
Pravne osobe u sportu i rekreaciji: školska sportska društva (napomena: školska sportska društva nisu
pravne osobe već djeluju u sklopu škola); sportske udruge; ali i udruge čija primarna aktivnost nije
sport, no jednim se dijelom bave i sportsko-rekreacijskim aktivnostima; ostale pravne osobe koje se
bave organizacijom, provođenjem i podrškom sportsko-rekreacijskim sadržajima (Pazin Sport d.o.o.,
ostale pravne osobe koje organiziraju sportsko-rekreacijske sadržaje; sponzori)
Sportska zajednica: Zajednica sportskih udruga Grada Pazina- SZU GP (tijela: Skupština, Izvršni i
Nadzorni odbor, Tajnik), Savez sportova Istarske županije
Javne institucije koje su uključene ili utječu/mogu utjecati na područje sporta i rekreacije: Grad Pazin
(Upravni odjel za samoupravu, upravu i društvene djelatnosti, Upravni odjel za gospodarstvo, financije
i proračun, Služba za unutarnju reviziju, Gradonačelnik, Gradsko vijeće); odgojno-obrazovne institucije
(vrtić, osnovna i srednje škole); zdravstvene institucije (Dom zdravlja, zdravstveno osoblje, Medicina
rada, Zavod za javno zdravstvo Istarske županije); Turistička zajednica Središnje Istre (TZ SI); Istarska
županija; MUP; mediji
Javnost: zainteresirana javnost; šira javnost
CILJNE SKUPINE javne politike sporta i rekreacije su osobe aktivne u sportu, ali i osobe neaktivne u
sportu te svakako i ranjive ili podzastupljene kategorije građana i građanki sa specifičnim potrebama
(djeca i mladi; žene; osobe s invaliditetom, odnosno osobe s posebnim potrebama; osobe starije
životne dobi; radno aktivne osobe; nezaposlene osobe; osobe koje žive u ruralnom području itd.)
10
Strategija se primarno odnosi na administrativno područje grada Pazina, no utjecat će i na područje
cijele Pazinštine koje obuhvaća općine koje povijesno i sadržajno gravitiraju Pazinu (Gračišće, Sv. Petar
u Šumi, Tinjan, Karojba, Cerovlje, Lupoglav, Motovun).
1.3. METODOLOGIJA U izradu Strategije krenulo se s radnim ciljevima:
- Poboljšana zdravstvena slika populacije kroz usvajanje zdravih životnih navika kod što većeg
broja stanovništva od najranije dobi
- Postizanje relevantnih i poticajnih sportskih rezultata
- Podizanje socijalnog kapitala zajednice
…koji bi se ostvarili kroz sljedeće specifične ciljeve:
- povećanje broja fizički aktivnih građana i građanki u sportu i rekreaciji
- postizanje veće kvalitete, opsega i dostupnosti sportsko-rekreativnih sadržaja
- podizanje kvalitete rada dionika u sportu i rekreaciji, posebice sportskih klubova
- povećanje responsivnosti, transparentnosti i kvalitete rada Zajednice sportskih udruga
Grada Pazina (dalje u tekstu ZSUGP ili Zajednica)
- formulacija javne politike razvoja sporta i rekreacije koja će zadovoljiti potrebe što većeg
broja građana i građanki Pazina.
S obzirom da je ovo prva Strategija sporta i rekreacije, bilo je važno prethodno izraditi dubinsku
analizu stanja sporta kako bi se definirala polazišna točka te omogućila evaluacija postignutih ciljeva
i rezultata nakon njezine provedbe.
Kroz različite metode istraživanja i prikupljanja podataka pružena je mogućnost sudjelovanja svim
zainteresiranim dionicima sporta u gradu Pazinu.
ANALIZOM DOKUMENATA (relevantnih strateških dokumenata više razine, propisa, strategija i rada
sličnih subjekata, izvještaja, dokumenata Zajednice i Grada Pazina itd.) definirana su uporišta Strategije
i područja analize te prikupljene relevantne informacije.
Kroz trinaest DUBINSKIH INTERVJUA koji su obuhvatili osobe iz Zajednice, Grada Pazina, odgojno-
obrazovnih institucija te nekoliko zainteresiranih udruga, prikupljeni su podaci koji su pružili kvalitetnu
osnovu za daljnje istraživanje, ali i za stvaranje okvira opće slike područja sporta i rekreacije. Sve
pretpostavljene razvojne probleme i pravce potom je valjalo provjeriti kroz uključenje većeg broja
dionika. Odabrana je metoda anketnog prikupljanja stavova i podataka.
ANKETNI UPITNICI: zbog specifičnih razlika i ciljeva analize, razvijena su tri anketna upitnika koja su
potom postavljena on line na Monkey Survey platformu.
Prvi anketni upitnik, namijenjen udrugama članicama Zajednice sportskih udruga Grada Pazina,
sadržavao je pitanja o općem zadovoljstvu stanjem sporta i rekreacije, o udrugama (opće informacije,
tijela, djelovanje i postignuća; članstvo, volonterstvo, natjecatelji/ce, kategorizirani/e sportaši/ce i
korisnici/e te stručno osoblje; kapacitet suradnje; uvjeti i kapaciteti za rad i razvoj; financije), o
trendovima u sportu i rekreaciji, o Zajednici (rad, tijela; suradnja i komunikacija, transparentnost i
11
vidljivost) te o prioritetima na području sporta i rekreacije za Grad Pazin i samu Zajednicu. Unatoč
javnom pozivu kroz konferenciju za medije te višekratnom slanju e-mailova udrugama, na anketni
upitnik odgovorilo je 27 udruga od ukupno 38 članica Zajednice. Valja napomenuti kako manji dio
prikupljenih podataka (posebice onaj koji se odnosi na stručno osoblje) nije razmatran pri obradi
podataka dobivenih upitnikom, s obzirom da taj dio od strane nekoliko udruga nije pravilno ili potpuno
ispunjen, pa je to područje istraženo kasnije. S vremenskim odmakom, nameće se zaključak da je
možda bilo korisnije održati intervju sa svakom od 38 udruga, s obzirom da bi se bili prikupili potpuniji
i točniji rezultati, s mogućnošću intervencije i pojašnjavanja eventualno krivo shvaćenih pitanja.
Drugi, gotovo isti, anketni upitnik, ali bez pitanja o Zajednici, bio je namijenjen udrugama i ostalim
pravnim osobama koji se većim ili tek jednim dijelom bave sportom i rekreacijom (npr. obrti). Poziv je
upućen javno te višekratno putem e-maila na devet udruga i obrta prepoznatih da se bave ili bi se
trebali baviti sadržajima iz područja sporta i rekreacije te na još 6 udruga i obrta za koje nije bilo
potpuno jasno provode li (i dalje) takve aktivnosti. Najveći broj ovih dionika je s područja rekreacije, a
prepoznati su kao važni, budući da u fizičke aktivnosti uključuju veliki broj žena, djece, posebice
djevojčica, te starijih osoba i osoba s invaliditetom. Odgovorilo je 5 udruga i obrta koji pokrivaju sve
navedene grupe, osim osoba s invaliditetom.
Prva dva upitnika temeljila su se na tzv. namjernim uzorcima.
Treći anketni upitnik bio je namijenjen javnosti, odnosno zainteresiranim građanima i građankama,
kako bi se dobili podaci o zadovoljstvu stanjem sporta i rekreacije te sportskim udrugama, podatke o
razini i razlozima (ne)sudjelovanja u sportsko-rekreacijskim aktivnostima i sadržajima, uključujući i
njihovu djecu, te podatke o potrebama za dodatnim sadržajima i infrastrukturom.
Sukladno podacima iz Strategije razvoja Grada Pazina, struktura informatičke pismenosti stanovnika
grada pokazuje da je otprilike polovica informatički pismena (56,63% osoba izjasnilo o znanju obrade
teksta, tabličnih izračuna 49,70%, korištenja elektroničke pošte 57,39% i interneta 61,30%.) On line
anketni upitnik stoga je percipiran kao najjeftinije i najbrže prikupljanje podataka od šire javnosti.
Upitnici i poziv za njihovim ispunjavanjem predstavljeni su na press konferenciji, a linkovi postavljen na
web stranice Grada Pazina, Pazin Sporta d.o.o., iPazina te nekoliko udruga. Rok za ispunjavanje trajao
je 15 dana. Dodatno su animirane udruge koje imaju veći broj članova iz socijalno osjetljivih skupina za
koje se pretpostavljalo da će u manjoj mjeri ispuniti upitnik (starije osobe, invalidi) te srednja škola
(mladi).
Anketni upitnik za širu javnost ispunilo je 394 ispitanika i ispitanica (4,3% stanovništva Pazina), a uzorak
je tzv. neprobabilistički prigodni uzorak (dostupni ispitanici).
Upitnik za širu javnost ispunilo je 58,58% žena te 41,42% muškarca, najčešće u dobi od 30 do 49 godina
(49,6%) te u dobi od 19 do 29 godina (21,3%), 15 do 18 godina (17,9%), 50-69 godina (7,5%) i 70+
(3,7%). U najvećem dijelu ispitanici i ispitanice su zaposleni/e (70,5%), a potom učenici/e (16,8%) i
studenti/ce (5,2%) te umirovljene (4,5%) i nezaposlene osobe (3%). Najčešće dolaze iz domaćinstva od
4 člana (37,3%), 3 člana (20,9%), te 2, odnosno 5 članova (12-14%). Šesteročlana i samačka
domaćinstva zastupljena su s po 6-6,3%. Brojnija domaćinstva od 6 čine 3,4% odgovora. Najčešće
dolaze s područja užeg dijela Pazina (55,2%), Starog Pazina (16,8%), neke druge općine ili grada
(11,2%). Ostali mjesni odbori: Heki (4,9%), Lindar (3,5%), Trviž i Zarečje (po 2%), Zabrežani (1,5%) te
Grdoselo (1,1%) i Beram (0,7%). Nije bilo odgovora s područja Kršikle, Zamaska. Od 394 osobe koje su
ispunile upitnik, njih 37% se sportom i rekreacijom bave redovito, 32% povremeno, a 26% se sportom
ne bavi, ali se bavilo u prošlosti, dok se njih 5% sportom nikada nije bavilo. Od osoba koje se bave
sportom, njih 79% sportom se bavi rekreativno, a ostali natjecateljski.
12
Iz navedenih podataka, može se zaključiti da je upitnik ispunila visoko zainteresirana javnost. No,
upitnik je ispunila samo jedna osoba s invaliditetom, a uvidom u prethodno navedene podatke
možemo zaključiti i da socijalno osjetljive skupine (osobe s invaliditetom, ali i umirovljenici,
nezaposleni) nisu u značajnijoj mjeri odgovarali na upitnik, što je naglašeno prilikom validacijskih
radionica i planiranja, s ciljem osvještavanja i zagovaranja interesa ovih skupina. Pretpostavka je da
do dijela ovih osoba nije došla informacija o upitniku, ili se ove skupine, na žalost, ne doživljavaju
ciljnom skupinom javne politike sporta i rekreacije, što se čini mnogo realnijom pretpostavkom.
VALIDACIJSKE RADIONICE: analizirajući prikupljene podatke, izrađena je analiza stanja sporta i
rekreacije u Pazinu s utvrđenim razvojnim problemima i preporukama koja je predstavljena na dvije
validacijske radionice. Na njih su pozvani svi dotadašnji dionici – osobe koje su sudjelovale u
intervjuima te predstavnici/e udruga i drugih pravnih osoba koji su ispunili anketni upitnik. Na prvoj
validacijskoj radionici bilo je prisutno 12 osoba iz udruga-članica Zajednice, a na drugoj 10-ak osoba iz
Grada Pazina, Zajednice, Pazin Sporta d.o.o. i udruga. Validacijske radionice poslužile su ili su trebale
poslužiti za korekcije i nadopune u sadržaju analize, međutim to se u značajnijoj mjeri nije dogodilo na
validacijskim radionicama, već tek nakon izrade cjelovitog dokumenta, što je usporilo proces dovršetka
Strategije. U tom smislu bilo bi korisno, prilikom sljedeće izrade Strategije, detaljnije i formalnije
dogovoriti faze i uloge u procesu.
Tijekom IZRADE DOKUMENTA, bilo je potrebno vršiti niz dodatnih provjera, prikupljanja, analiziranja i
obrade podataka, s obzirom na informacijski zapušteno područje sporta i rekreacije u Pazinu te se u
ovu fazu utrošilo mnogo više vremena od planiranog. Analizom prikupljenih podataka predloženi su
konkretni ciljevi za svako područje sporta i rekreacije te su predložene mjere i aktivnosti koje je
potrebno poduzeti kako bi se sport i rekreacija postavili na višu razinu. Održana su dva sastanka na
kojima su se predloženi ciljevi, mjere i aktivnosti dodatno provjerili s ključnim dionicima: Gradom
Pazinom te Zajednicom i njenim članicama.
Na RADIONICI održanoj tijekom dva popodneva za članice Zajednice, definirane su misija, vizija, i
vrijednosti Zajednice, SWOT analiza te analizirani ciljevi i mjere.
Nakon izrade dokumenta, održano je nekoliko sastanaka usuglašavanja sadržaja Strategije s
naručiteljima.
Prema izdvojenim problemima i potrebama, u Strategiji su ponuđene mjere i aktivnosti koje predlažu
konkretna rješenja kojima bi se unaprijedio amaterski selektivni sport, ali i rekreativno bavljenje
sportom koje obuhvaća veliki broj građana i građanki svih dobnih kategorija.
1.4. PRINCIPI PRI IZRADI STRATEGIJE Pri izradi Strategije vodilo se računa o sljedećim principima:
- Participativnost, odnosno uključenost i sudjelovanje – stvoreni su preduvjeti za uključivanje svih
zainteresiranih dionika pa je u stvaranju dokumenta sudjelovao oko 450 zainteresiranih fizičkih i
pravnih osoba.
13
- Transparentnost - podaci korišteni pri izradi dokumenta rezultat su temeljite obrade podataka
dobivenih korištenjem više istraživačkih metoda te su dostupni na uvid.
–Integritet i etika - poštivanjem osnovnih moralnih načela vodila se briga o nepostojanju bilo kakve
vrste diskriminacije, a uz otvorenost prema svim dionicima koji su željeli sudjelovati u radu, bila je
naglašena i povjerljivost u odnosu istraživačica – ispitanik/ispitanica.
1.5. VIZIJA SPORTA I STRATEGIJE U PAZINU
Pazin je grad u pokretu.
Sport je dostupan svima i najmanje trećina njegovih stanovnika i stanovnica, posebice djece i
mladih, aktivno i kontinuirano, pod stručnim vodstvom i podrškom, sudjeluju u tradicionalnim i
novijim, natjecateljskim i rekreativnim sportovima.
Raznolike manifestacije, podržavajuća infrastruktura i prirodna raznolikost privlače brojne
sudionike i posjetitelje, posebice one zainteresirane za dvoranske, outdoor i adrenalinske, odnosno
pustolovne, sadržaje.
1.6. STRATEŠKI CILJEVI
Ovim se dokumentom konkretiziraju ciljevi koji dugoročno pozicioniraju sport i rekreaciju na novu, višu
razinu.
Strateški ciljevi za razvoj sporta u gradu Pazinu su:
1. Poticanje participacije u sportu i rekreaciji - Sport za sve
2. Podizanje kvalitete rada s djecom i mladima te povećanje njihove uključenosti u organizirane
oblike sporta
3. Izgradnja učinkovitog i održivog sustava potpore, organizacije, koordinacije i praćenja
pazinskog sporta
3. Razvoj i brandiranje grada Pazina kao „grada u pokretu“
Za svaki strateški cilj definirani su posebni ciljevi i mjere.
Horizontalni ciljevi - sport dostupan svima
- razvoj ljudskih potencijala u smislu usavršavanja postojećeg i stvaranja novog potrebnog
stručnog kadra
- povećanje zastupljenosti žena u sportu na svim razinama te povećanje uključivosti sporta općenito
- omogućavanje uvjeta za nesmetan razvoj mladih i darovitih sportaša i sportašica
- stvarati uvjete vrsnim i vrhunskim sportašima i sportašicama za postizanje vrhunskog
sportskog stvaralaštva
- unaprjeđenje sportske infrastrukture i povećavanje sportskih sadržaja - osiguravanje veće financijske i druge podrške za razvoj sporta i rekreacije i poticanje ulaganja
u sport i rekreaciju
14
- afirmiranje sporta i rekreacije kao bitnog faktora očuvanja zdravlja te razvoja gospodarstva, kulture i turizma.
1.7. SWOT ANALIZA Sljedeća tablica prikazuje unutarnje snage (strengths) i slabosti (weaknesses) te vanjske prilike (opportunities) i prijetnje (threats) vezane uz područje sporta i rekreacije u Pazinu.
Snage
Slabosti
Duga sportska tradicija raznovrsnih sportova Prepoznatljivost Pazina u nekim sportovima (npr. boćanje, biciklizam, košarka…) Raznolikost sportova u Pazinu – tradicionalni i noviji sportovi, timski i individualni, dvoranski i outdoor Veliki broj sportskih udruga te drugih udruga koji proizvode visoku razinu programa i sadržaja s područja sporta i rekreacije za različite dobne skupine i sportskih rezultata, u odnosu na financijske i materijalne uvjete rada Postojanje kontakata s Hrvatskim olimpijskim odborom, zakladama i sl. Raznoliki sportsko-rekreacijski programi i sadržaji Velik broj djece i mladih uključen u trenažne procese Povećanje interesa djece i mladih za dvoranske sportove (nakon izgradnje dvorane) Sportski rezultati školskih sportskih društava Značajan broj volontera i volonterki u pazinskom sportu Raznolika sportska infrastruktura, nova polivalentna sportska dvorana
Niska razina kapaciteta i utjecaja Zajednice sportskih udruga Grada Pazina (nepostojanje profesionalno zaposlene stručne osobe u Zajednici; niska razina aktivnosti osim raspodjele financijskih sredstava; nepostojanje ili nedovoljno kvalitetne procedure vezane za dodjelu proračunskih sredstava, korištenje dvorana i vozila itd., nepostojanje informacijskog sustava praćenja i upravljanja sportom; nepostojanje kapaciteta za podršku udrugama te organizacijski razvoj u smislu jačanja procedura, nalaženja financijskih sredstava iz drugih izvora itd.) Nesistematizirano radno mjesto stručnog suradnika/suradnice u Gradu Pazinu zaduženog/e za praćenje i razvoj sporta i rekreacije Izdvajanje nedovoljnih financijskih sredstava iz proračuna Grada Pazina namijenjenih sportu Nedostatna financijska sredstva potrebna za odvijanje osnovne programske aktivnosti sportskih udruga i poslovanje u skladu s propisima (plaćanje trenera, sudaca, liječnika; putovanja, smještaja, kotizacija, obnove opreme itd.) Ulaganje vremena udruga administraciju i stalno izvještavanje prema institucijama i donatorima Nepostojanje nekih važnih sportskih klubova/ekipa: atletika, muška odbojka i muški rukomet, žensko boćanje
15
Mogućnost prihvaćanja domaćinstva većih sportskih priredbi Prostorni uvjeti za rad većine udruga omogućeni kroz gradske prostore Podrška Grada udrugama kroz povoljan najam i sufinanciranje dijela režija za korištenje gradskih prostora te financiranje korištenja sportskih dvorana Postojanje dva kombija koja sportske udruge mogu koristiti za putovanja Podrška udrugama od strane računovodstva Pazin Sport d.o.o.
Nedovoljan broj svih kategorija građana, posebno djece i mladih, invalida i žena uključenih sportsko-rekreacijske aktivnosti Umor i „sagorijevanje“ volonterki i volontera koji vode udruge Nedovoljan broj kvalificiranog stručnog (trenerskog) i upravljačko-organizacijskog kadra; nemogućnost zapošljavanja trenerskog osoblja zbog nedostatka financijskih sredstava Mali broj kategoriziranih sportaša i sportašica Nedovoljna prilagođenost sportskih objekata osobama s invaliditetom Nedostatak liječnika specijalista sportske medicine te nepostojanje dostupnog defibrilatora
Nepostojanje sportske ambulante za organiziran sustav liječničkih pregleda i zdravstveno i psihološko praćenje sportaša/ica Nedostatak dijela bazične sportske infrastrukture (atletski stadion) te sportske infrastrukture koja bi omogućila višu razinu participacije građana i posjetitelja u rekreaciji (npr. trim staza, staze za trekking, bolje uređene gradske površine) ili veću raznolikosti sportova (bazen, unutarnja i vanjska penjačka stijena, zatvoreni teniski teren) Niska razina suradnje Zajednice, udruga i Turističke zajednice na dizanju kvalitete sadržaja i promocije grada Pazina
Prilike Prijetnje Političke Planovi gradske uprave za prijavljivanje projekata izgradnje sportske infrastrukture na EU fondove Donošenje Prostornog plana i planova uređenja nižih razina čime su stvorene pretpostavke za realizaciju razvoja gradskog područja
Političke Ograničavajuće i neprilagođene zakonske odredbe za rad udruga Česte promjene zakonske regulative Nepoticajni porezni sustav za sponzoriranje sportskih aktivnosti
16
Prijenos vlasništva bivših vojnih i državnih nekretnina na lokalnu razinu Ekonomske Spremnost obitelji da financijski participira u sportu Trend ekonomskog oporavka Razvoj turizma i sve veći interes za središnju Istru Promjene u turističkim trendovima dovode do povećane popularnosti kulturnog, sportsko-rekreacijskog i sl. turizma Postojanje nacionalnih i EU fondova za financiranje razvojnih programa (posebice Erasmus+ Sport) Značajan broj malih poduzetnika i poduzetnica Društvene Povećavanje svijesti o važnosti bavljenja sportskom aktivnošću te trend povećanja broja osoba koje se bave sportskom rekreacijom Veliki broj građana ima pozitivno mišljenje o volontiranju u udrugama Tradicija izvrsnosti u školstvu i obrazovanju Veliki broj udruga u Pazinu koje provode raznovrsne projekte od javnog značaja u odgovarajućim prostorima Prisutnost lokalnih medija Tehnološke Razvoj komunikacijsko-informacijske tehnologije Okolišne Povoljan geografsko-geoprometni položaj Pazina (centar Istre, blizina jakih turističkih središta) Raznolikost i očuvanost prirode te priroda koja bavljenje rekreacijom ili outdoor sportovima čini lako dostupnima
Nepostojanje strateškog dokumenta na nacionalnoj razini Nepovoljan tijek procesa decentralizacije –preraspodjela proračuna dovodi do smanjenja lokalnih izvora financiranja razvojnih projekata Ekonomske Gospodarska djelatnost na području grada niske je dodane vrijednosti koja ne podržava sport; niska razina interesa gospodarskih subjekata za sufinanciranje sporta Makroekonomska situacija – dugogodišnja recesija ostavila je duboke ekonomske posljedice po društvo, gospodarstvo i građane Odlazak stručnog kadra, ali i sportaša/ica u gradove koji imaju bolji standard i uvjete rada Preskupo i dugotrajno trenersko obrazovanje Sezonski karakter turizma i prometa Nedostatak smještajnih kapaciteta za prihvat većeg broja osoba Društvene Nedostatna valorizacija prirodne i kulturne baštine u turističke svrhe Nezdrave prehrambene i sjedilačke navike dijela populacije Dostupnost sredstava ovisnosti Nedovoljna prisutnost medija pri određenim sportskim događanjima Tehnološke Nepovoljan utjecaj prekomjernog korištenja tehnologije, posebice na djecu Okolišne Nezadovoljavajuće stanje javnih površina i središta grada
17
Postojanje komplementarnih sadržaja za razvoj sportsko-adrenalinskog turizma (zip line, posjete Pazinskoj jami, bungee) Prepoznatljivost kulturnih spomenika i prirodnih ljepota (Kaštel, Pazinska jama, Zarečki krov i vodotok Pazinčice) Mapirane pješačke staze te iskustvo udruga u održavanju staza Izgradnja punog profila autoceste i izgradnja druge cijevi tunela „Učka“
Iako je lista slabosti sadržajnija od snaga, lista mogućnosti sadržajnija je od prijetnji, što ide u prilog
daljnjem razvoju sektora.
Okvir fokusa u sljedećem razdoblju glasio bi: iskoristiti i njegovati vlastite snage, poraditi na
uklanjanju slabosti, uz iskorištavanje mogućnosti koje nam idu u prilog, prateći i pazeći na prijetnje.
18
2. O GRADU PAZINU
2.1. ZEMLJOPIS, STANOVNIŠTVO I KLIMA GRADA PAZINA Grad Pazin sjedište je Istarske županije, a smješten je u središtu istarskog poluotoka, na zaravni koju
okružuju okolna brda formirajući kotlinu. Područje Grada Pazina zauzima 5% površine Županije,
odnosno 136,5 kvadratnih kilometara, što ga površinom čini trećom jedinicom lokalne samouprave u
Istarskoj županiji. Ima 12 mjesnih odbora: Beram, Grdoselo, Heki, Kašćerga, Kršikla, Lindar, Pazin, Stari
Pazin, Trviž, Zabrežani, Zamask i Zarečje.
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Grad Pazin ima 8.638 stanovnika i stanovnica, što u udjelu
stanovništva Istarske županije čini 4,2%. U razdoblju od 1991. do 2011. Pazin je doživio pad u broju
stanovništva za 731.
Područje grada obuhvaća 18 statističkih naselja (Beram, Bertoši, Brajkovići, Butoniga, Grdoselo, Heki,
Ježenj, Kašćerga, Kršikla, Lindar, Pazin, Stari Pazin (Lovrin), Trviž, Vela Traba, Zabrežani, Zamask,
Zamaski Dol i Zarečje) te preko 170 zaselaka. U najvećem naselju Pazin živi 4.386 stanovnika/ca,
odnosno 50,78% stanovništva grada. Od preostalih 17 naselja, njih 6 spada u razred od 50 do 199
stanovnika/ca, dok u svakom od ostalih 11 naselja živi između 200 i 499 stanovnika/ca. U svim
naseljima, izuzevši naselje Pazin, u navedenom razdoblju, zabilježen je negativni prirodni prirast.
Prosječna starost stanovništva grada Pazina povećala se u odnosu na popis stanovništva iz 2001. s 38,4
na 42 godine i malo je niža od prosjeka Istarske županije koji se nalazi na razini od 43 godine, no ipak
prelazi vrijednost od 30 godina, što se smatra pokazateljem da je stanovništvo ušlo u proces starenja.
Struktura stanovništva prema spolu ukazuje na blago veći udio ženskog stanovništva (50,30%), koji je
karakterističan za Istarsku županiju u cjelini. Radno aktivnih bilo je 3.607 stanovnika/ca ili 48,13%, od
čega 1.512 žena s udjelom od 41,92%.
Popis stanovništva iz 2011. godine na području grada Pazina evidentirao je 2.963 kućanstava i 2.945
stambenih jedinica. Kućanstvo u prosjeku čine 2,91 osobe što je nešto iznad prosjeka Istarske županije
od 2,62 osobe. Najviše ima dvočlanih obiteljskih kućanstava s udjelom 29,46%, potom četveročlanih s
udjelom od 28,11% te tročlanih s udjelom od 25,07%. Prema tipu obitelji i broju članova, najveći udio
ima „bračni par s djecom“, 60% od ukupnog broja obitelji. U takvoj obitelji živi 72,2% od ukupnog broja
članova obitelji. Tipična obitelj ima u prosjeku 3,75 članova. U ukupnom broju obitelji ima 14,1%
samohranih roditelja, od toga je udio „majki s djecom“ 85%, a preostalih 15% „otac s djecom“. U takvim
obiteljima ima u prosjeku 2,35 članova. Udio bračnih parova bez djece u ukupnom broju obitelji je
23,3%.
Područje grada Pazina obilježeno je gotovo kontinentalnom klimom, padaline su ravnomjerno
zastupljene tijekom cijele godine, iako je najsušniji dio godine izražen ljeti, dok su zime hladnije u
odnosu na druge istarske gradove na obali.
Povoljan središnji položaj na istarskom poluotoku u blizini većih gradova i morske obale, popraćen
infrastrukturnom izgrađenošću te prirodna i krajobrazna raznolikost i slikovitost Pazina i okolice,
doprinose ili otvaraju mogućnosti razvoja niza djelatnosti.
19
2.2. GOSPODARSTVO I TURIZAM
U pazinskom gospodarstvu posluje ukupno 711 gospodarskih subjekata (343 trgovačka društva i 368
obrta). Prema podacima iz godišnjih financijskih izvještaja trgovačkih društava, prevladavaju mali
poduzetnici koji zapošljavaju čak 65,47% ukupno zaposlenih u gospodarstvu Grada Pazina. Sukladno
podacima za 2015. godinu koje je Grad Pazin u prosincu 2016. godine predstavio javnosti8, srednje
velike tvrtke Vladimir Gortan, Usluga, Puris u stečaju, "Pisinium" i "Brati Ritoša" zapošljavaju 13,19 %
od ukupno zaposlenih u privredi i ostvaruju 217 milijuna kuna ukupnih prihoda. Jedini veliki poduzetnik
na području Grada Pazina, a to je "Kamen Pazin", ostvario je prema podacima iz FINA-e, 182 milijuna
kuna prihoda. Kamen je s udjelom od 58% ostvario najveću pojedinačnu vrijednosti izvoza na Pazinštini
od 114 milijuna kuna. Prema djelatnostima, u strukturi gospodarstva Grada Pazina tijekom 2015.
godine, najveći se broj subjekata bavi trgovinom na veliko i malo te prerađivačkom industrijom.
Broj nezaposlenih osoba prijavljenih kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje se smanjuje - tijekom
2015. u odnosu na godinu ranije smanjen je za 22,76%, a u prvih deset mjeseci 2016. godine u odnosu
na isto razdoblje u 2015. godine za 20,08%. Na području Pazina u prosincu 2016. godine bilo je
prijavljeno 192 nezaposlene osobe, od toga 62 muškarca (33,3 %) i 130 žena (67,7%). Među
nezaposlenim osobama najviše ima onih sa završenom osnovnom i srednjom školom, a promatrano po
dobi, najviše je starijih od 50 godina. U Istarskoj županiji evidentirano je 5.551 nezaposlenih osoba te
udio nezaposlenih osoba na području grada Pazina iznosi 3,45% od ukupnog broja nezaposlenih u
Istarskoj županiji. Prosječna neto plaća radnika na razini grada Pazina u 2015. godini iznosila je 4.989
kn, što je za 2,2% ispod razine prosječne neto plaće u županiji koja je 2015. godine iznosila 5.105 kn.
Sukladno podacima iz Turističke zajednice Središnje Istre, broj raspoloživih turističkih kreveta na
području Pazina u 2016. godini iznosio je 574 (uključujući hotel i kamp odmorište). U 2016. godini na
području Pazina ostvareno je 7.666 dolazaka i 36.997 noćenja, što je povećanje dolazaka za 37,56%,
odnosno noćenja za 29,65%, u odnosu na godinu ranije. Prosječna duljina boravka je 4,8 dana.
Prostornim planom uređenja Grada Pazina predviđena su područja turističke namjene u kojima se
može ostvariti još ukupno 1.500 postelja.
Prema podacima iz Strategije razvoja Grada Pazina, na području bivšeg vojnog poligona „Lindar“
planirana je izgradnja polivalentnog sportsko-rekreacijskog centra, gradnja hotela maksimalnog
kapaciteta 150 ležaja i uređenja igrališta za golf te izgradnja tematskog, zabavnog parka „Inspirit
fantasy park“. Područje jedne također bivše vojne nekretnine, Brestovice, na kojoj se nalazio poligon
za vježbe gađanja (streljana, u vlasništvu Republike Hrvatske), interesantno zbog konfiguracije terena,
bogatstva flore i faune te blizine vodotoka, a prikladno je za razvoj aktivnosti vezane uz lovstvo,
poljoprivredu, aktivan boravak u prirodi, edukativne aktivnosti i aktivnosti vezane uz aktivni turizam,
te kao takvo predstavlja značajan resurs za razvoj grada.
Zaštićeni dijelovi prirode u Pazinu i okolici Pazina predstavljaju važan razvojni resurs i upotpunjavaju
kulturnu i turističku ponudu grada (Motovunska šuma, obronci Limskoga zaljeva, Pazinska jama
(ponor); bukove i kestenove šume, prirodni travnjaci; povijesne cjeline, krajobraz brežuljkastoga
prostora kao osobito vrijedan prirodni krajolik sa starim istarskim gradovima na istaknutim vrhovima
8 http://www.glasistre.hr/vijesti/pula_istra/prosjecna-placa-na-pazinstini-nesto-manja-od-5-000-kn-537677
20
brežuljaka, Beram i Lindar, lokve kao fenomen istarskoga krasa s neposrednim okolišem itd.) pružaju
Pazinu mogućnosti razvoja rekreativnog i outdoor sporta, odnosno sportsko-rekreacijskog turizma.
2.3. ZDRAVLJE
Prema posljednjem objavljenom Izvješću Zavoda za javno zdravstvo9, u 2014. godini prva dva uzroka
smrti Istarskoj županiji su, kao i godinu ranije, bila ishemijske bolesti srca (31,5%) i cerebrovaskularnih
bolesti (11,6%). Treći uzrok smrti je rak bronha i pluća (5,5%), rak debelog crijeva na četvrtom je mjestu
(4,6%), a komplikacije i nedovoljno definirani opisi srčane bolesti su peti uzrok smrti. Kod muškaraca
prva su četiri uzroka smrti ista kao i za oba spola ukupno, a na petom je mjestu rak prostate. Kod žena
su prva dva vodeća uzroka ista kao kod oba spola ukupno, a na trećem mjestu je rak dojke, na četvrtom
mjestu komplikacije i nedovoljno definirani opisi srčane bolesti, na petom mjestu rak debelog crijeva.
U dobi od 0-64 godine (smrti u mlađoj dobi) uzrok smrti bile su ishemične bolesti srca (15,3%), zatim
rak dušnika, dušnica i pluća (11,5%), cerebrovaskularne bolesti i rak debelog crijeva (oba po 4,9%) te
rak dojke (4,7%). Kod osoba muškog spola prva dva vodeća uzroka smrti iste su kao i za oba spola
ukupno (ishemične bolesti srca s 18,6% umrlih i rak dušnika, dušnica i pluća s 10,9%, a slijede kronične
bolesti jetre i ciroza (5,5%), rak debelog crijeva (4,7%) i samoubojstva (4,0%) na petom mjestu. Kod
žena na prvom mjestu vodećih uzroka smrti je rak dojke (13,2%), na drugom rak dušnika, dušnica i
pluća (12,5%), na trećem ishemične bolesti srca (9,2%), slijede cerebrovaskularne bolesti (8,6%), rak
debelog crijeva i rak jajnika (oba po 5,3% umrlih žena te dobi).
Broj potencijalno izgubljenih godina života umrlih između 1 i 75 godina starosti u Istarskoj županiji
2014.g. iznosio je 10.925 (5.247,3/100.000), od toga kod muškog spola 7.145 (65,4%). Najveći gubitak
u ukupnom stanovništvu ostvaren je na račun novotvorina i to 4.723 g. (43,2%), bolesti cirkulacijskog
sustava s 2.881 (26,4%) te ozljeda i otrovanja s 1.417 (13,0%). Potencijalno izgubljene godine života
sumarna je mjera preranog mortaliteta, a ukazuju na potrebu prevencije ovih bolesti i nezgoda.
U primarnoj zdravstvenoj zaštiti redovno se obavljaju sistematski pregledi djece predškolske i školske
dobi. Najčešći poremećaji u predškolske djece (4-6 godina) bili su: zubni karijes kod 18,3% djece,
poremećaji govora (dislalija) kod 17,7% djece, mišićno-koštane deformacije udova (10,5%),
preuhranjenost (5,7%), refrakcijske anomalije (2,8%), fimoza (2,7%), drugi mišićno-koštani poremećaji
(2,5%), mišićno-koštane deformacije kralježnice (1,6%), pothranjenost (1,4%) i ortodontske anomalije
(1,0%). U školskoj dobi djeca najčešće pate od nepravilnog držanja, ravnih stopala, refrakcijske
anomalije vida, karijesa, preuhranjenosti, skolioze itd.
Što se tiče pobola tijekom 2014. godine, u svim dobnim skupinama najučestalije evidentirane skupine
bolesti su bolesti dišnog sustava, osim u najstarijoj (dobna skupina iznad 65 godina) u kojoj su
najučestalije bolesti cirkulacijskog sustava. U najmlađoj dobnoj skupini (do 6 godina) na drugom su
mjestu evidentirani čimbenici koji utječu na stanje zdravlja i kontakt sa zdravstvenom službom, a slijede
simptomi, znakovi i abnormalni klinički i laboratorijski nalazi, zarazne i parazitarne bolesti te bolesti
uha i mastoidnog nastavka. U dobnoj skupini od 7-18 godina na drugom su mjestu simptomi, znakovi i
abnormalni klinički i laboratorijski nalazi, zatim zarazne i parazitarne bolesti, bolesti kože i potkožnog
tkiva te ozljede i otrovanja. U dobnoj skupini od 20-64 godine na drugome mjestu su bolesti mišićno-
9 Izvješće za 2014. godinu: http://www.zzjziz.hr/index.php?id=218&L=0%22
21
koštanog sustava i vezivnog tkiva, zatim bolesti cirkulacijskog sustava, slijede simptomi i znakovi te
bolesti sustava mokraćnih i spolnih organa. U najstarijoj dobnoj skupini na drugome mjestu (nakon
bolesti cirkulacijskog sustava) su bolesti mišićno-koštanog i vezivnog tkiva, na trećemu mjestu
endokrine bolesti, bolesti prehrane i metabolizma, a slijede bolesti dišnog sustava te bolesti sustava
mokraćnih i spolnih organa.
Podaci koji se tiču djece Pazina i okolice prikupljeni su iz dva izvora: pedijatrijske ordinacije djece
predškolskog uzrasta u Domu zdravlja Pazin te Dječjeg vrtića Olga Ban.
Zdravstvena voditeljica u Dječjem vrtiću „Olga Ban“ tijekom 2015/16. godine antropometrijski je
obradila oko 90% djece, a oko 80% djece sistematski je pregledala s ciljem ranog otkrivanja poteškoća
u rastu i razvoju te motiviranja roditelja za poduzimanje daljnjih potrebnih mjera.
Tablica 1: Rezultati antropometrijskih mjerenja u pedagoškoj godini 2015/16.
UKUPAN BROJ DJECE U VRTIĆU 486 %
BROJ IZMJERENE DJECE 438 90
Pothranjeno 19 4
Normalno uhranjeno 272 62
Blago preuhranjeno 86 20
Preuhranjeno 36 8
Gojazno 13 3
Izvor: Godišnji izvještaj Dječjeg vrtića „Olga Ban“ Pazin
Prema mišljenju zdravstvene voditeljice, nema velike razlike u brojkama koje se tiču uhranjenosti djece
u odnosu na razdoblje od prije 20 i više godina, no ima težih oblika gojaznosti.
Što se tiče rezultata sistematskih pregleda u vrtićima, usporedili smo ovogodišnje rezultate s onima od
prije 22 godine.
Tablica 2: Rezultati obavljenih sistematskih pregleda u pedagoškim godinama 1993/94. i 2015/16.
UKUPAN BROJ DJECE U VRTIĆU 239 % 486 %
BROJ PREGLEDANE DJECE 231 96,6 408 84
Deformiteti kostura 169 73 111 27
Smetnje vida 13 5,6 20 5
Jezično-govorne teškoće 31 13,4 140 34
Karijes 139 60 183 45
Alergijske bolesti 10 4,3 30 7
Izvor: Dječji vrtić „Olga Ban“ Pazin
Prema informacijama dobivenima od zdravstvene voditeljice u Dječjem vrtiću, svijest o karijesu se
znatno popravila i češće se odlazi kod zubara. Međutim, ovaj postotak karijesa i dalje se čini iznimno
visok.
1993/94. 2015/16.
22
Pod grupom deformiteti kostura, najveći je broj djece s deformitetima stopala (npr. 1993/94. čak 140
njih od ukupno 169), dok se ostalo odnosi na deformitete kičme i kostura. No, prema objašnjenju
zdravstvene voditeljice, situacija sa stopalima u odnosu na razdoblje od prije 22 godine je podjednaka,
ali su se promijenili kriteriji. Ulošci više nisu u modi, propagira se što više bosog hodanja, nema visokih
krutih cipela te u 90% slučajeva do polaska u školu stopala budu u redu.
Najveći porast bilježe jezično-govorne poteškoće.
Pedijatrijska ordinacija u Pazinu skrbi za 1.256 djece predškolskog uzrasta s područja Pazina i općina
oko Pazina, a prikupljeni podaci govore o 2,75% djece koja pate od slabovidnosti, 11,1% od poremećaja
govora (uključeni su svi oblici poremećaja govora). Pretilo je 0.63%, dok je broj djece s prekomjernom
težinom četiri puta veći. Od skolioze pati 1,35 %, dok od spuštenih stopala oko 500 djece. Napad
akutnog bronhitisa, barem jednom u životu, imalo je 650 djece, što je 51.7%, no, otprilike polovica ove
djece ima recidivirajuće bronhitise nekoliko puta godišnje (najčešće virusno inducirani, rjeđe alergijski).
Astma je isključivo alergijski uzrokovana (poleni, grinja, plijesni, kikiriki i sl.) i ona često recidivira kod
37 djece, što je 2.94%
Redovita fizička aktivnost doprinosi jačanju plućne funkcije, boljem imunitetu, boljoj cirkulatornoj
funkciji i boljem psihičkom zdravlju, dok se nedostatak fizičke aktivnosti može dovesti u direktnu vezu
s prekomjernom tjelesnom težinom i pretilosti, problemima mišićno-koštanog sustava (npr. skolioza,
spuštena stopala), alergijama i bronhitisima. Većina djece koja zanemaruju redovitu fizičku aktivnost,
češće vrijeme provodi ispred ekrana, što se dovodi u vezu sa slabovidnošću i poremećajem govora.
Opisana stanja i bolesti populacije svih dobi smanjuju kvalitetu života, ugrožavaju živote pojedinaca
te predstavljaju teret za zdravstvene proračune i gospodarstva te ulaganje u prevenciju i podizanje
svijesti stanovništva o zdravom načinu života ne može biti trošak, već investicija u kvalitetniju
budućnost zajednice.
2.4. CIVILNO DRUŠTVO
Sukladno podacima iz Registra neprofitnih organizacija (kolovoz 2016.), u Pazinu djeluje 120 udruga.
Tijekom 2015. godine sredstvima iz gradskoga proračuna financirane su aktivnosti 70-ak udruga.
Najveći broj čine udruge iz područja sporta i rekreacije (37), zatim slijede udruge iz područja socijalne
skrbi i zdravstva (16), udruge iz područje kulture (11), udruge nacionalnih manjina, udruge iz područja
prirode i strukovne udruge (4) te udruge djece i mladih (5). Osim redovnih aktivnosti, udruge se aktivno
uključuju u (su)organizaciju programa gradskih manifestacija i čine vrlo važan dio društvenog života
grada Pazina.
Grad Pazin je za udruge u 2015. godini izdvojio ukupno 1.830.674,45 kuna. Udruge koje djeluju u gradu
Pazinu i koje Grad financira dotacijama i sponzorstvima iz proračuna, koriste i druge izvore financiranja
za provođenje svojih aktivnosti, kao što je financiranje od strane drugih gradova i općina, Istarske
županije, ministarstva i zaklada te trgovačkih društava i građana, ali i sponzorstava, vlastitih sredstava
i članarina te ostalih izvora financiranja.
U 2014. godini napravljen je značajan iskorak donošenjem Pravilnika o postupku i kriterijima dodjele
financijskih potpora za programe javnih potreba Grada Pazina u području društvenih djelatnosti
23
(„Službene novine Grada Pazina“ broj 29/14), na osnovu kojega je objavljen javni poziv udrugama,
uključujući obrasce za prijave, upute za prijavitelje te kriterije procjenjivanja, prihvaćanja i uključivanja
u proračun za 2015. godinu s osnovnim ciljem poticanja i dostizanja veće kvalitete i usklađenosti s
prioritetima u području društvenih djelatnosti grada Pazina.
Temeljem Prijedloga prenamjene prostora bivše vojarne „Veli Jože“ u Pazinu, koji je usvojen u prosincu
2007. godine, u proteklih nekoliko godina veći broj udruga kojima su dodijeljeni prostori u Ulici 154.
brigade Hrvatske vojske uložio je financijska i materijalna sredstva te značajan dobrovoljan rad kako bi
dodijeljene prostore stavili u funkciju. Društveni centar „Veli Jože“ ima dvoranu koja služi udrugama i
inicijativama građana.
2.5. SPORT I REKREACIJA
2.5.1. Sažetak
Ukupan broj građana i građanki koji se bave sportsko-rekreacijskim aktivnostima procijenjen je na
nešto manje od 25% ukupnog stanovništva, dok je broj sportaša i sportašica svih dobi u trenažnom
procesu na području Pazina procijenjen na tisuću. Školski sport u Pazinu je relativno dobro razvijen i
postiže dobre rezultate. Evidentirana je podzastupljenost žena u sportu na svim razinama. Sport osoba
s invaliditetom je nerazvijen.
Evidentirane sportske aktivnosti u Pazinu zastupljene su kroz 23 sportske grane, te kroz još 4 grane
koje nisu u nomenklaturi sportova. Javnost kao najpoznatije pazinske sportove prepoznaje: nogomet,
boćanje, košarku, odbojku, biciklizam, rukomet, penjanje, trčanje i planinarenje.
Aktivno djeluje preko 50 udruga i drugih pravnih/fizičkih osoba koje stanovnicima Pazina omogućavaju
da se bave sportom i rekreacijom. U realizacija programa u području sporta i rekreacije uključeno je
50-ak osoba koje obavljaju trenerske poslove.
Uz ispodprosječna ulaganja i nedostatne financijske uvjete, nedostatak stručnog kadra te nedostatak
kapaciteta za organizacijski razvoj, udruge uspijevaju isporučiti visoku razinu sadržaja (omladinski
pogoni, manifestacije, natjecanja). Organiziraju oko 50-ak raznih natjecanja i manifestacija (liga,
turnira, utrka, prvenstava, obilježavanja) u Pazinu, dok godišnje ukupno sudjeluju na gotovo 250
različitih nastupa na području Pazina te preko 500 izvan Pazina.
Zajednica sportskih udruga Grada Pazina ima nisku razinu aktivnosti i društvenog utjecaja, a kapaciteti
za podršku sportu i udrugama su niski, nedostatni i neodrživi.
Financijska sredstva usmjerena na program javnih potreba u sportu su nedostatna i manja u odnosu
na druge slične gradove/općine.
Postoji 50-ak gradskih sportskih objekata (dvorane, igrališta, boćališta…) od kojih je dio u lošem stanju.
Grad ima novu polivalentnu Školsko-gradsku sportsku dvoranu koja utječe na razvoj interesa za
dvoranske sportove.
24
Pazin ima izvrsne preduvjete za razvoj sportsko-rekreacijskog turizma.
2.5.2. Sportovi u Pazinu
Kako ne postoji baza podataka o klubovima i ligama u kojima se natječu, može se konstatirati da su
evidentirane sportske aktivnosti u Pazinu zastupljene kroz 23 sportske grane, te kroz još 4 grane koje
nisu u nomenklaturi sportova.
Tablica 3: Evidentirani sportovi/sadržaji u Pazinu krajem 2016. godine
SPORTOVI U PAZINU
(sukladno Nomenklaturi sportova i sportskih grana HOO-a, rujan 2016.)
Olimpijski Neolimpijski Sadržaji koji nisu u nomenklaturi
Atletika* Automobilizam Ples
Biciklizam Boćanje Speleologija
Golf** Body building (fitness) Univerzalna sportska priprema djece
Karate Kickboxing Yoga
Konjički sport Mali nogomet (futsal)
Košarka (m) i (ž) Motociklizam
Nogomet (m) Nogotenis
Odbojka (ž) Planinarstvo
Sportsko penjanje Šah
Rukomet (ž) Školski sport
Stolni tenis Sportski ribolov (slatke vode)
Tenis Sportska rekreacija
Napomene:
* Nema tragova aktivnosti Atletskog kluba Pazina, no Sportsko društvo Trickeri aktivno je na području dugoprugaških trkačkih disciplina.
** Nema tragova aktivnosti Golf Kluba.
Izvor podataka: upitnici, izvještaji udruga i ZSU GP
Udruge članice Zajednice s velikom tradicijom u svojoj povijesti i svom djelovanju su Nogometni klub Pazinka – Pazin, Biciklistički klub Kroz Hrvatsku – Puris – Kamen, Košarkaški klub Ghia Staff s tradicijom duljom od 65 godina te boćarski klubovi koje vezuje Boćarski savez Grada Pazina. Pazin je kolijevka istarskog boćanja, nekad je imao dva prvoligaška kluba u boćanju, a danas je to Boćarski klub Pazin (bivši Trio- Pazin) koji se uspješno natječe u Prvoj hrvatskoj ligi - 2016. godine osvojili su Kup Hrvatske, a na prvenstvu Hrvatske održanom u Pazinu osvojili su naslov državnih prvaka u parovima.
25
Foto: ZSU GP
Isto tako, u Pazinu vrlo uspješno djeluje Ženski rukometni klub Pazin koji se natječe u 3. ligi zapad te
Ženski odbojkaški klub Pazin koji se od 2015. godine natječe u prvoj B odbojkaškoj ligi. Vrhunske
rezultate postiže i MTB Istra Pazin, a vrlo zapažene uspjehe imaju i Sportsko-penjački klub „Hiperaktiv“,
Karate klub Sensei te Konjički klub „Soko“.
Planinarenje ima dugu tradiciju u Pazinu kroz Planinarsko društvo Pazinka koje je posljednjih godina
ponovo sve aktivnije. Sve zapaženiji rad ima i udruga „4+“ koja se bavi sportskom podukom djece
vrtićke dobi te Sportsko društvo Trickeri koji su posljednjih desetak godina doprinijeli omasovljavanju
trčanja, ne samo na razini Pazina, već i cijele Istre.
Pazinski sportovi postižu dobre rezultate na županijskoj i regionalnoj razini, dok su biciklizam, boćanje
i košarka (u mlađim kategorijama) zapaženi i na nacionalnoj razini. Klubovi ekipnih sportova te većim
dijelom i pojedinačnih, intenzivno rade s velikim brojem djece u svrhu odgoja, igre i razvijanja sportskog
ponašanja.
Sukladno nalazima anketnog upitnika, zadovoljstvo stanjem sporta u Pazinu ocijenjeno je ocjenom
dobar (2,95 - 3,4).
Slika: 1: Ocjena zadovoljstva stanjem sporta u Pazinu
Izvor: anketni upitnici
2,6
2,8
3
3,2
3,4
3,6
Javnost Članice ZSU Nečlanice
Zadovoljstvo stanjem sporta u Pazinu
26
Udruge i šira javnost kao najpoznatije pazinske sportove prepoznaju sljedećih osam sportova, redom:
nogomet, boćanje, košarka, odbojka, biciklizam, rukomet, penjanje, trčanje i planinarenje.
2.5.3. Nagrađivani sportaš i sportašice te sportski djelatnici Pazina
Državne nagrade (Hrvatski olimpijski odbor):
Nagrada za životno djelo – Franjo Bučar
- Valter Ivančić, 1995.
Nagrada Hrvatskog olimpijskog odbora – Matija Ljubek (u prošlosti se još dodjeljivala kao
«Trofej Hrvatskog olimpijskog odbora» i «Trofej Saveza za fizičku kulturu Hrvatske»)
- Neven Šperanda, 1970.
- Aleksandar Anzur, 2012.
Županijske nagrade (Savez sportova Istarske županije)
Nagrada za životno djelo u sportu:
- Aleksandar Anzur, 2011.
- Giovanni Marion, 2016.
Najuspješnija momčad:
- Biciklistički klub „Puris-Kamen“, 2008.
Najuspješnija momčad u mlađim uzrastima
- Juniori Biciklističkog kluba „Puris-Kamen“, 2008.
Najuspješnije školsko sportsko društvo
- Osnovne škole:
o Školsko sportsko društvo „Mladost“, Osnovna škola Vladimira Nazora Pazin: 2005.,
2006., 2008., 2009., 2010., 2011, 2013., 2014., 2015.
- Srednje škole:
o Školsko sportsko društvo „Srednjoškolac“, Gimnazija i srednja škola Jurja Dobrile
Pazin, 2009. i 2010.
Najuspješnija školska sportska djelatnica
o Prof. Sanja Cvitić, Gimnazija i srednja škola Jurja Dobrile Pazin, 2014.
Još dvojica sportaša s područja Pazina koji su nastupali za klubove izvan Pazina bili su također
dobitnicima županijskih nagrada za najuspješnijeg sportaša:
- Alen Guštin (1998. i 1999.) te Valter Ivančić (2000., 2003. i 2005.), obojica tada iz Boćarskog
kluba „Istra“ Poreč.
27
3. DEFINICIJA I ZNAČAJ SPORTA I REKREACIJE
3.1. DEFINICIJA I ZNAČAJ SPORTA
Ovaj strateški dokument koristi se definicijom sporta Vijeća Europe:
svi oblici tjelesne aktivnosti koji, kroz slučajno ili organizirano sudjelovanje, ciljaju prema
izražavanju i poboljšanju tjelesne spremnosti i mentalnog blagostanja, stvaranju društvenih odnosa
i postizanju rezultata u natjecanjima na svim razinama.
Ovako široko shvaćanje sporta izlazi izvan okvira tradicionalnoga razumijevanja sporta kao
natjecateljske aktivnosti kojoj je cilj ostvarivanje sportskoga rezultata i obuhvaća sve oblike i forme
tjelesnoga vježbanja - od rekreacijskoga vježbanja građana, koje može biti individualno, kao što su duge
šetnje ili vožnja biciklom, preko organiziranih i vođenih aktivnosti, kao što su vježbanje različitih vrsta
aerobika ili vježbanje u fitnes centrima, preko školskoga i sveučilišnoga sporta, sporta osoba s
invaliditetom, natjecateljskoga sporta do visokokvalitetnoga športa koji ostvaruje vrhunske sportske
rezultate na olimpijskoj i svjetskoj razini.
Pojam sport u sebi objedinjuje sportske organizacije (trgovačka društva, udruge i ustanove), sportašice
i sportaše, djecu, mlade i studente, osobe s invaliditetom, sportske trenere i osobe osposobljene za
rad u sportu (instruktori, voditelji i dr.), sportske radnike, osobe koje sudjeluju u organiziranju i vođenju
sportskoga natjecanja (suce, delegate i povjerenike), sportske menadžere, sportske liječnike, građane
i građanke koji se bave sportom u slobodno vrijeme, navijačke skupine koje organizirano prate sportska
događanja…
Sport može biti vrhunski, odnosno selektivni, i masovni, tj. neselektivni.
U sportu postoji nekoliko sustava: profesionalni sport, amaterski sport, rekreacijski sport, školski
sport i sport osoba sa invaliditetom.
Sport ima nekoliko društvenih uloga, a njegova dobrobit više dimenzija:
- Zdravstvena: sport kratkoročno i dugoročno povećava razinu psiho-fizičkog zdravlja članova
zajednice, a djeluje i preventivno. Poboljšava kvalitetu života, a u društvu koje stari, tjelesna
aktivnost može imati pozitivan učinak na zdravlje starijih.
- Odgojno-obrazovna: sport jača individualne i grupne kompetencije, a ima i značajne socijalne
i edukativne vrijednosti. Također, sudjelovanje i volontiranje u sportskim organizacijama pruža
prilike i mogućnosti za iskustvo i neformalno obrazovanje.
- Socijalna: sport je najmasovnije područje dobrovoljnih aktivnosti u Europi te čini plodno tlo za
socijalno uključivanje jer uključuje sve građane bez obzira na spol, rasnu pripadnost, dob,
posebne potrebe, religiju i uvjerenje, seksualnu orijentaciju i društvenu ili ekonomsku sredinu.
Kontaktima, suradnjama i rezultatima stvara se socijalni kapital, povećava društvena
uključivost i smanjuje socijalna distanca, odnosno povećava socijalna kohezija zajednice te
prevenira i suzbija antisocijalno ponašanje.
28
- Kulturna: redovito bavljenje sportsko-rekreacijskim aktivnostima obilježava visoku razinu
svijesti pojedinaca i cijeloga društva jer se smatra važnim faktorom određenja kvalitete života
u nekoj zajednici. Sport pomaže u kreiranju identiteta i zbližavanju ljudi.
- Ekonomska: sport i sa sportom povezane gospodarske aktivnosti, poput sportske industrije,
imaju znatan i rastući ekonomski značaj u europskim zemljama (vidi Europa, 2009). Ovo
potvrđuje i Europska komisija koja navodi kako je sport „dinamičan i brzo rastući sektor sa
podcijenjenim makroekonomskim učincima“ te može poslužiti kao oruđe za lokalni i regionalni
razvoj (kroz brandiranje neke zajednice), urbanu regeneraciju te ruralni razvoj (European
Commission, 2007). No, sport povećava i učinkovitost pojedinaca na osobnom, obiteljskom,
poslovnom i društvenom planu, smanjuje se broj bolovanje i pobola; razvijaju se sadržaji
kojima se povećava turistički potencijal te gospodarska aktivnost; djeluje pozitivno na
smanjenje delikvencija i ovisnosti.
Vrijednosti koje se prenose sportom pomažu u razvoju znanja, motivacije, vještina i spremnosti za
osobni napor, timskog sudjelovanja, načela poput poštene igre, poštivanja pravila igre, poštivanja
drugih, solidarnosti i disciplini, kao i organizaciji amaterskih neprofitnih sportskih klubova te
volontiranju. Sve navedeno jača aktivno građanstvo i doprinosu stvaranju socijalnog kapitala zajednice.
Kada se govori o zdravstvenim učincima tjelesnog vježbanja, znanstveni dokazi sugeriraju da značajni
pozitivni učinci na zdravlje nisu ograničeni na sport u užem smislu (trening i natjecanje), već mogu biti
postignuti redovitim tjelesnim vježbanjem nižega i srednjega intenziteta, kao što su vožnja biciklom ili
brzo hodanje (Killoran, 1994; Bouchard, Shephard, & Stephens, 1994; Pate, Pratt, & Blair, 1995; Vuori,
1998).
Nedostatak tjelesne aktivnosti povećava pojavu prekomjerne tjelesne težine, pretilosti i cijeli niz
kroničnih bolesti, poput srčano‐žilnih i šećerne bolesti, koje smanjuju kvalitetu života, ugrožavaju
živote pojedinaca te predstavljaju teret za zdravstvene proračune i gospodarstva (Physical Activity and
Health: A Report of the Surgeon General 1996).
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO, World Health Organisation) preporučuje najmanje 30
minuta umjerene tjelesne aktivnosti (koja može uključiti sport, ali ne mora biti ograničena na njega)
dnevno za odrasle, a 60 minuta za djecu. Državna i lokalna tijela te sportske organizacije trebale bi
zajedničkim akcijama pridonositi postizanju tog cilja.
Sport uvelike pridonosi gospodarskoj i društvenoj koheziji i društvima koja su u većoj mjeri integrirana.
Svi stanovnici trebali bi imati pristup sportu. Stoga se treba posvetiti specifičnim potrebama i situaciji
nedovoljno zastupljenih skupina, a i posebnoj ulozi koju sport igra za mlade ljude. Mora se voditi računa
o ljudima s posebnim potrebama i ljudima iz manje povlaštenih sredina. Sport može olakšati i
integraciju migranata i stranaca u društvo te može podupirati dijalog među kulturama.
3.2. FORMALNI OKVIR: USTROJ SPORTA I PRAVNI AKTI U SPORTU Sport ima određene specifične karakteristike koje se često naziva „specifičnošću sporta“. Specifičnosti
europskoga sporta možemo pristupiti kroz dvije prizme:
29
• Specifičnost sportskih aktivnosti i sportskih pravila kao što su odvojena natjecanja za muškarce
i žene, ograničen broj sudionika na natjecanjima ili potreba osiguranja neizvjesnosti glede
ishoda te očuvanje natjecateljske ravnoteže među klubovima koji sudjeluju na istim
natjecanjima;
• Specifičnost strukture sporta uključujući naročito autonomiju i raznolikost sportskih
organizacija, piramidalnu strukturu natjecanja od najniže do elitne razine i organizirane
mehanizme solidarnosti između različitih razina i operatera, organizaciju sporta na nacionalnoj
razini te načelo samo jednog saveza po sportskoj disciplini.
Ustroj sporta u Hrvatskoj
Sport u Hrvatskoj temelji se na načelu autonomije sporta i sportskih organizacija, što se odnosi na:
- autonomiju od svih utjecaja i miješanja politike, države ili treće strane u pitanja djelovanja i
organizacije sporta;
- postizanje demokratskih standarda biranja i odlučivanja u sportskim tijelima svih razina;
- odgovarajuće financiranje iz javnih izvora i na raspodjelu i trošenje financijskih sredstava;
- donošenje, provedbu i tumačenje pravila koja se odnose na sport i sportske aktivnosti, koja ipak
moraju biti u skladu s nacionalnim i međunarodnim zakonima
Sportski klubovi (sportska udruga ili trgovačko društvo) temeljna su ustrojbena jedinica hrvatskoga
sporta. Udruženi u lokalne i/ili nacionalne strukovne sportske saveze, kao i u lokalne sportske zajednice
grade nevladinu piramidu sustava sporta. Na vrhu piramide nalazi se Hrvatski olimpijski odbor koji
djeluje kao nacionalni olimpijski odbor, savez nacionalnih sportskih saveza te savez županijskih
sportskih zajednica. Sa statusom nacionalnih sportskih saveza djeluju i Hrvatski savez sportske
rekreacije „Sport za sve“, Hrvatski sveučilišni sportski savez, Hrvatski školski sportski savez, Hrvatski
paraolimpijski odbor, Hrvatski sportski savez gluhih i Specijalna olimpijada Hrvatske.
Vladinu piramidu sustava sporta čine županijski i gradski upravni odjeli kojima je sport u nadležnosti.
Središnji državni ured za sport (do 2016. Uprava za sport u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta
Republike Hrvatske) najviše je Vladino tijelo, a Nacionalno vijeće za sport najviše stručno sportsko tijelo
koje imenuje Sabor RH.
Navedena vladina i nevladina tijela čine sustav sporta u Republici Hrvatskoj i zajednički su odgovorna
za osiguravanje uvjeta za njegov daljnji održivi razvoj.
Osnovni dokumenti koji definiraju sport unutar zakonodavnog okvira su Olimpijska povelja (2011. g.),
Bijela knjiga o sportu Europske komisije (2007. g.), Međunarodna povelja o tjelesnom odgoju i sportu,
Deklaracija o sportu (koja je bila pridodana Ugovoru iz Amsterdama 1997. g. i Ugovoru iz Nice 2000. g.)
te Lisabonski ugovor (2009.) kojim je sport po prvi puta dobio svoje mjesto u primarnom pravu EU-a.
Aktivnosti na području sporta reguliraju se međunarodnim konvencijama, zakonima, ali i običajima,
pravilima i načelima sporta. Osnovni sportski formalno‐pravi dokument na svjetskoj razini jest
Olimpijska povelja.
30
Zakonsko uređenje sporta u Hrvatskoj temelji se na hrvatskoj sportskoj tradiciji i tradiciji zakonskog
reguliranja sporta. Ustav RH sport regulira kroz članak 69. st. 5. „…država potiče i pomaže skrb o
tjelesnoj kulturi i sportu“ i članak 133. st.3. Ustava kojim se određuje pravo lokalne samouprave da
odlučuje o lokalnim potrebama i interesima građana, a među potrebama i interesima istaknut je i
sport.
Zakonom o sportu iz 2006. godine10 (NN, 71/06, 150/08, 124/10, 124/11, 86/12, 94/13, 85/15, 19/16)
definirano je sljedeće: sustav sporta, osobe u sustavu sporta, sportske djelatnosti, stručni poslovi u
sportu, statusna pitanja sportaša, pitanja sportskih klubova, sport osoba s invaliditetom, sport djece i
mladih, zdravstvena zaštita sportaša, sportske građevine, javne potrebe u sportu, financiranje sporta,
državne nagrade u sportu i drugo. Zakon o udrugama definira rad sportskih udruga. Niz podzakonskih
akata11 detaljno uređuje pojedina pitanja o sportu.
Područje sporta reguliraju i Zakon o sportskoj inspekciji12 i pripadajući podzakonski akti, a na
odgovarajući način primjenjuju se i drugi zakoni, osobito oni koji uređuju pitanja udruživanja građana,
djelatnosti školstva i gospodarstva te propisi iz sustava državne uprave, graditeljstva, financija i
zdravstva.
Još uvijek nije donesena nacionalna strategija razvoja sporta. Hrvatski olimpijski odbor u svibnju 2015.
godine objavio je Nacionalni program sporta 2014 – 2022.13 u kojem navodi 8 dugoročnih ciljeva za
razvoj sporta u Hrvatskoj:
1. Stvaranje uvjeta za vrhunska sportska postignuća
2. Unapređenje međunarodnog statusa hrvatskog sporta
3. Poticanje programa lokalnog sporta
4. Sportska infrastruktura u funkciji razvoja sporta
5. Obrazovanje i promicanje stručnog rada u sportu
6. Informiranje i komunikacija u funkciji popularizacije sporta
7. Poticanje veće zastupljenosti žena u sportu
8. Financiranje i poticanje ulaganja u sport
10 Zakon o sportu: http://www.zakon.hr/z/300/Zakon-o-sportu 11 Pravilnik o Registru sportskih djelatnosti; Pravilnik o načinu osnivanja, zadaćama, djelokrugu i načinu rada školskih sportskih saveza, Pravilnik o djelokrugu i načinu rada Povjerenstva za profesionalne sportske klubove; Pravilnik o Registru profesionalnih sportskih klubova, Pravilnik o Državnoj nagradi za sport „Franjo Bučar“, Pravilnik o načinu osnivanja, zadaćama, djelokrugu i načinu rada školskih sportskih društava, Pravilnik o mjerilima za dodjelu nagrada sportašima za sportska ostvarenja, Pravilnik o postupku pred Vijećem sportske arbitraže Hrvatskog olimpijskog odbora, Uredba o osnivanju Hrvatske agencije za borbu protiv dopinga u sportu, Uredba o kriterijima za dodjeljivanje državnih nagrada za vrhunska sportska postignuća, Uredba o dodjeljivanju trajnih novčanih mjesečnih naknada osvajačima medalja na olimpijskim igrama, paraolimpijskim igrama, olimpijskim igrama gluhih i svjetskim seniorskim prvenstvima u paraolimpijskim sportovima i disciplinama 12 Zakon o sportskoj inspekciji: http://www.zakon.hr/z/535/Zakon-o-sportskoj-inspekciji 13 Nacionalni program sporta 2014-2020.: http://www.hoo.hr/downloads/Nacionalni%20program%20sporta%20-%20HOO-2014.pdf
31
Pravne osobe u sustavu sporta najčešće su ustrojene u obliku udruga koje se upisuju u Registar udruga,
u Registar sportskih djelatnosti te u Registar neprofitnih organizacija.
Nacionalna klasifikacija djelatnosti (NKD 2007) razvrstava subjekte u sportu u jednom odjeljku (93.
Sportske djelatnosti te zabavne i rekreacijske djelatnosti) s dvije glavne skupine i šest razreda sportskih
djelatnosti. Prema NKD-u, najbrojniji sportski subjekti su sportski klubovi koji se kao sportske udruge,
prema postupku propisanome Zakonom o udrugama, u nadležnim uredima državne uprave u
županijama upisuju u Registar udruga, čime stječu pravnu osobnost.
3.3. PARTICIPACIJA U SPORTU
Hrvatska
Posljednji obavljeni podaci s područja sporta na web stranicama Državnoga zavoda za statistiku (DZS)
u Hrvatskoj su oni iz 2009. godine kad je djelovalo 4.165 sportskih udruga koje su okupljale ukupno
284.365 sportaša/ica, od čega je oko 19% sportašica. Procjenjuje se da je u Hrvatskoj, na svim razinama
natjecanja i u svim sportskim granama, u sport bilo uključeno tek 6,4% ukupne populacije Republike
Hrvatske. Prema ukupnom broju klubova, najviše klubova, njih čak 1.044 ili oko 25% ima u nogometu,
potom rukometu (185), košarci (147), odbojci (107) i vaterpolu (37). Od ostalih sportova velik je broj
teniskih (181), kuglačkih (147), karataških (133), auto‐moto (132), stolnoteniskih (125) i streljačkih
(109) klubova.
U dobnoj strukturi članstva sportskih udruga oko 71% čine djeca i građani do 35. godine života odnosno
ukupno njih 201.148. Najmanji udio u članstvu sportskih udruga je među osobama starijima od 65
godina. Najveći udio u članstvu ima skupina do 14 godina (26,9%), u skupini 15‐19 godina udio je 12,7%
u skupini 20‐27 godina 15,1%, u skupini 28‐35 godina 10,2%, u skupini 36‐45 godina 11,5%, u skupini
46‐55 godina 10,8%, a u skupini 56 do 65 godina udio u članstvu je 8,0%.
Od sportova najveći broj članstva imaju nogometni klubovi s oko 75.000, što znači da je u nogomet
uključeno oko 27% osoba od ukupnog aktivnog članstva sportskih udruga u RH.
PAZIN – PARTICIPACIJA U SPORTU I REKREACIJI
Zbog nepotpunih i različitih informacija dobivenih tijekom prikupljanja podataka, teško je reći koliko
se osoba s područja Pazina bavi sportom.
Prema evidenciji Zajednice za 2015. godinu, na osnovu liječničkih pregleda i pisanih podataka od
udruga, ukupan broj sportaša/ica U Pazinu je 816, od čega 456 mlađih od 18. godina i 293 seniora i
seniorki.
U školskom sportskom društvu osnovne škole te u sportskim grupama nižih razreda ima ukupno 400
djece, no veliki dio djece preklapa se s članstvom u sportskim udrugama. U školskom sportskom
društvu Gimnazije i srednje škole Jurja Dobrile ima 300-ak djece, no dio njih je već obuhvaćen
članstvom u udrugama, a dio nije s područja Pazina. Podaci druge srednje škole koju također polazi dio
djece s područja Pazina nisu dobiveni. No, čini se realnim procijeniti da je riječ o ukupno 200-ak djece
32
osnovnog i srednjoškolskog uzrasta koja nisu obuhvaćena udrugama. U ovoj brojci nisu uključene
djevojčice osnovne i srednjih škola koje se bave plesom, njih 100-ak.
Rekreativaca i rekreativki prema evidenciji Zajednice ima 340, no broj njih koji se povremeno bave
sportom u Pazinu znatno je veći. ali ih Zajednica nije evidentirala budući da nisu u članstvu udruga koje
su članice Zajednice (aerobik, trčanje, tenis i drugi sportovi). Minimalna procjena bila bi da je riječ o
barem još 100-ak osoba.
Prema nalazima anketnog istraživanja, udruge su prijavile gotovo 700 korisnika i korisnica svojih
aktivnosti od kojih značajan dio dolazi s područja drugih općina. S druge strane, značajan se broj
građana i građanki fizičkom aktivnošću rekreativno bavi samostalno, izvan udruga.
Procijenjena razina osoba aktivnih u sportu i rekreaciju, uključujući djecu, mlade i odrasle te osobe
starije dobi, iznosi maksimalno 2.000 osoba, što je nešto manje od 25% stanovništva Pazina.
U realizaciju programa uključeno je 50-ak osoba koje obavljaju trenerske poslove.
Foto: KK Ghia Staff, utakmica Hrvatska-Češka, lipanj 2016
33
4. NOSITELJI SPORTSKE DJELATNOSTI U PAZINU
Ključni nositelji sportske djelatnosti u Pazinu su sportske udruge, Zajednica sportskih udruga Grada
Pazina i Pazin Sport d.o.o. Sportskim djelatnostima bavi se i dio udruga koje nisu primarno sportske
te dio ostalih pravnih osoba (obrti) koji pružaju različit sportsko-rekreativni sadržaj u Pazinu. Oni su
obrađeni u dijelu poglavlja o udrugama.
Tablica 4:
POPIS SPORTSKIH ORGANIZACIJA U SPORTU I REKREACIJI NA PODRUČJU PAZINA
NAZIV ORGANIZACIJE NAPOMENA (stanje 25.11.2016.)
1. Zajednica sportskih udruga Grada Pazina
2. Pazin Sport d.o.o.
Sportske udruge - članice Zajednice (38)
3. ATLETSKI KLUB PAZIN
Nema informacija o aktivnostima, nije usklađen Statut, mandat istekao 5/2015.
4. AUTOMOTO KLUB NO LIMITS ISTRA PAZIN
5. BICIKLISTIČKI KLUB KROZ HRVATSKU - PURIS - KAMEN
6. BICIKLISTIČKI KLUB MTB ISTRA – PAZIN
7. BICIKLISTIČKI KLUB TNT PAZIN
8. BOĆARSKI KLUB PAZIN (bivši TRIO) PAZIN
9. BOĆARSKI KLUB KAMEN PAZIN PAZIN
10. BOĆARSKI KLUB KOMPAKT
11. BOĆARSKI KLUB REGINEX PAZIN
12. BOĆARSKI SAVEZ GRADA PAZINA
13. GOLF KLUB PAZIN Nema informacija o aktivnostima
14. HRVATSKI NOGOMETNI KLUB TRVIŽ
15. ISTRA RACING TEAM PAZIN
16. KARATE KLUB SENSEI PAZIN
17. KICKBOXING KLUB MINOTAUR PAZIN
18. KICKBOXING KLUB PREDATOR PAZIN Nije usklađen Statut
19. KONJIČKI KLUB SOKO
20. KOŠARKAŠKI KLUB GHIA STAFF PAZIN
21. MALONOGOMETNI KLUB NOVO NASELJE PAZIN Nije usklađen Statut, mandat istekao 10/2015
22. MALONOGOMETNI KLUB RUHCI
23. MALONOGOMETNI KLUB SETUM STARI PAZIN Nije usklađen Statut, mandat istekao 11/2015
24. MALONOGOMETNI KLUB SLAP BUTONIGA Nije usklađen Statut, mandat istekao 12/2014
25. NOGOMETNI KLUB PAZINKA PAZIN
26. NOGOMETNI KLUB PAZIN VETERANI
27. NOGOTENIS KLUB RUHCI
28. PLANINARSKO DRUŠTVO PAZINKA PAZIN
34
29. RUKOMETNI KLUB PAZIN
30. SPORTSKO DRUŠTVO LINDAR
31. SPORTSKO DRUŠTVO TRICKERI
32. SPORTSKO PENJAČKI KLUB HIPERAKTIV
33. SPORTSKO REKREACIJSKO DRUŠTVO SPORT 4+
34. STOLNOTENISKI KLUB "PAZIN"
35. ŠAHOVSKI KLUB LOVAC PAZIN
36. ŠPORTSKO REKREATIVNI KLUB VITA PAZIN
37. ŠPORTSKO RIBOLOVNO DRUŠTVO PAZINČICA
38. TENISKI KLUB PAZIN
39. ŽENSKI KOŠARKAŠKI KLUB PAZIN
40. ŽENSKI ODBOJKAŠKI KLUB PAZIN
Sportske udruge na području Pazina (RNO) - nisu članice Zajednice
41. BOĆARSKI KLIB LINDAR
42. BICIKLISTIČKI KLUB KAMEN U RNO nema podataka o financijskoj aktivnosti.
43. BICIKLISTIČKI SAVEZ ISTRE
44. NOGOMETNO SREDIŠTE PAZIN
45. SPELEOLOŠKO DRUŠTVO PAZIN Navedeni u Registru udruga pod djelatnosti SPORT
46. SPORTSKI KLUB TEMPO Nema informacija o aktivnostima
47. ŠKOLA NOGOMETA PAZINKA PAZIN
Ostale udruge koje kontinuirano pružaju sportsko-rekreacijske sadržaje
48. CENTAR INTEGRALNE TRANSFORMACIJE YAMA Yoga
49. SYNERGIJA UDRUGA ZA POBOLJŠANJE KVALITETE ŽIVOTA LJUDI I PRIRODE
Yoga; nema informacija o aktivnostima
50. UDRUGA PRVI KORAK Rekreacija (aerobik)
51. UDRUGA ZA PLES I REKREACIJU ROXY DANCE Plesne skupine za djecu i odrasle; rekreacija (aerobik)
Udruge koje se primarno ne bave sportsko-rekreacijskim sadržajima, ali pružaju neke oblike sportske poduke i/ili rekreacije
52. DRUŠTVO NAŠA DJECA PAZIN Škola plivanja za djecu
53. DRUŠTVO TJELESNIH INVALIDA PAZIN Rekreacija osoba s invaliditetom
54. HRVATSKI CRVENI KRIŽ - GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA PAZIN
Škola plivanja za djecu; medicinska gimnastika; rekreacija za osobe starije životne dobi
Ostale pravne i fizičke osobe koje kontinuirano i aktivno pružaju sportsko-rekreativne sadržaje
55. Privatna praksa fizikalne terapije Lea Hek Rekreacija (aerobik)
56. Pokret, obrt za podučavanje plesne kulture, vl. Vedrana Ružić
Plesne skupine za djecu i odrasle; rekreacija (aerobik); mažoretkinje
57. Rekreacija Jadranka Červar Rekreacija (aerobik)
Školska sportska društva
58. Školsko sportsko društvo „Mladost“, osnovna škola
59. Školsko sportsko društvo „Srednjoškolac“, GSŠJD
60. Školsko sportsko društvo „Klasičar“, Pazinski kolegij
Izbor podataka: web stranice dionika, izvještaji o radu udruga, intervjui i upitnici
35
4.1. UDRUGE
4.1.1. Koliko ima aktivnih?
Sportske su udruge ključni nositelji sportskih aktivnosti. Njih 38 s područja Grada Pazina članice su
Zajednice sportskih udruga Grada Pazina, nisu sve aktivne, niti su zadovoljile Zakonom propisane
obaveze. Tijekom završavanja izrade Strategije krajem 2016. godine, Zajednica je odlukom Skupštine
pet neaktivnih udruga koje nisu zadovoljile zakonom propisane uvjete, brisala iz članstva.
S druge strane, postoje i sportske udruge koje nisu članice Zajednice te udruge koje pružaju
kontinuirano ili povremeno neki vid sportsko-rekreacijskih djelatnosti te bi bilo nepravedno zanemariti
njihovo postojanje. Kako bi se što vjernije mapiralo stanje aktivnih udruga, bilo je potrebno krenuti od
formalnog stanja, odnosno registara udruga koje postoje u Hrvatskoj.
Sportske su se udruge sukladno Zakonu o udrugama obavezne upisati se u Registar udruga (RU),
Registar neprofitnih organizacija (RNO) i Registar sportskih djelatnosti (RSD), no među tim registrima
vlada međusobna nepovezanost i kašnjenje u obradi podataka (rješavanje Statuta i mandata pri
nadležnom Uredu državne uprave traje i godinama) pa su podaci dobiveni za potrebe ove analize
neusklađeni. Najneažurniji i praktički neupotrebljivi podaci pokazali su se oni iz Registra udruga koje
vodi Ministarstvo uprave (primjerice, ukupan broj udruga 161, njih 14 razvrstano u područje djelovanja
SPORT, njih 11 razvrstano prema nomenklaturi sportova). Ured državne uprave Istarske županije u
Registru sportskih djelatnosti upisano ima ukupno 40 sportskih udruga i to su uglavnom udruge koje
na svome popisu ima Zajednica.
Udruge u jednostavnom knjigovodstvu su za 2015. godinu po prvi puta predavale financijska izvješća
(prije toga, izvještaji tih udruga nisu se nikad predavali ni izrađivali) pa je za potrebe ove analize kao
najrelevantniji izvor podataka korišten Registar neprofitnih organizacija koji vodi Ministarstvo
financija RH i u koji su se dužne upisati sve pa tako i sportske udruge, njihovi savezi, kao i ustanove na
području sporta14 , te redovito podnositi financijska izvješća o svom poslovanju.
Na ovom se popisu našlo ukupno 120 udruga s područja Grada Pazina. S ovog popisa izdvojene su sve
udruge u koje u svom nazivu imaju (sportski, sportsko, ili naziv sporta) – pored 38 udruga koje su članice
Zajednice, navedeni popis sadrži njih još 7, dakle, ukupno 45 sportskih udruga.
Međutim, uvidom u informacije u Registru neprofitnih organizacija te pretraživanjem interneta i
razmjenom informacija sa Zajednicom, ustanovljeno je da: od 38 članica, njih 5 ne zadovoljava
formalno-pravno uvjete za članstvo u Zajednici (nisu u propisanom roku uskladili Statute i nema
informacija da su postupci u rješavanju) i/ili nisu održali skupštinu i birali propisana tijela). To, naravno,
ne mora značiti da one nisu aktivne, budući da se na istom popisu može pronaći udruga koja je
zadovoljila formalne uvjete, ali nema podataka da djeluje.
Od ostalih 7 udruga, njih 3-4 djeluje kontinuirano pa se može zaključiti kako ima 40-ak aktivnih
sportskih udruga na području Grada Pazina.
Međutim, na popisu udruga može se pronaći još 4 udruge koje se može povezati sa sportsko-
rekreacijskim sadržajima, od kojih je troje kontinuirano aktivno i to na području rekreacije.
14 sukladno Zakonu o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija
36
Osim njih, identificirane su još 3 udruge kojima sportsko-rekreacijska aktivnost nije primarna
djelatnost, ali tradicionalno provode neke sportsko-rekreacijske sadržaje.
Osim udruga, bilo bi nepravedno izostaviti i ostale pravne i fizičke osobe koje kontinuirano pružaju
sportsko-rekreacijske aktivnosti i to uglavnom s područja rekreacije budući da u maloj zajednici poput
Pazina njihovih stotinjak i više korisnika nije zanemariv broj.
Na kraju, zaključimo – u Pazinu aktivno djeluje preko 50 udruga i drugih pravnih/fizičkih osoba koje
stanovnicima Pazina omogućavaju da se bave sportom i rekreacijom.
Za potrebe daljnje analize fokusirat ćemo se na odgovore udruga dobivene anketnim upitnikom.
4.1.2. Uvjeti za rad sportskih klubova
U daljnjoj analizi fokusirat ćemo se na sportske udruge – članice Zajednice i njihove probleme. Sportski
klubovi udruženi su u županijske sportske saveze te u lokalnu Zajednicu sportskih udruga Grada Pazina.
Jedan od ključnih nalaza ove strategije je da uz ispodprosječna ulaganja, udruge uspijevaju isporučiti
visoku razinu sadržaja (omladinski pogoni, manifestacije, natjecanja), što se može zahvaliti sportskoj
tradiciji Pazina, mnogobrojnom volonterskom kadru i kreativnosti koja se rađa u nestašici.
Udruge, tako, uspijevaju (su)organizirati oko 50-ak raznih natjecanja i manifestacija (liga, turnira, utrka,
prvenstava, obilježavanja) u Pazinu, dok godišnje ukupno sudjeluju na gotovo 250 različitih sportskih
priredbi na području Pazina te preko 500 izvan Pazina. Ponose se svojim rezultatima i plasmanima,
brojem članova i korisnika, širenjem kluba ili podizanjem interesa za određeni sport, organizacijom
događanja ili prepoznatljivošću događaja te održivošću programa. Ističu uživanje u procesu (kroz rad s
korisnicima, djecom; druženja) i društvenim promjenama kojima doprinose.
Ključni identificirani problemi udruga su:
- Nedostatna financijska sredstva za rad udruga (npr. 450.000 kn u 2015. godini) koja se
raspodjeljuju na 30-ak udruga doista ne može jamčiti ni stabilan, ni stručno-kvalitetan rad.
- Nedostatak stručnog trenerskog kadra – nedostatak financijskih sredstava za zapošljavanje ili
plaćanje stručnog kadra dovodi do nedostatka kadrova općenito, posebice onih kvalificiranih.
- Nedostatni kapaciteti za organizacijski razvoj – osobe koje vode udruge su volonteri/ke koji/e
su limitirani vremenom, resursima i vještinama.
Ovisnost pazinskog sporta o volonterima i volonterkama može zvučati romantično, no to donosi i niz
slabosti koje utječu na kvalitetu rada. Odgovorne osobe u udrugama imaju visoku razinu odgovornosti
za administrativno i financijsko poslovanje, a najčešće i za aktivnosti udruge pa rad udruge najčešće
ovisi o nekolicini osoba koje sagorijevaju, a koje zbog ograničenih resursa i kapaciteta ne uspijevaju
zadovoljiti sve zahtjeve koji im se nameću.
Sredstva koja dobivaju iz gradskog proračuna nisu dovoljna ni za redovno funkcioniranje
klubova/udruga sukladno propozicijama natjecanja njihovih sportskih saveza (stručno osoblje, suci,
liječnici…).
37
Analiza rashoda udruga članica Zajednice na osnovu predanih financijskih izvještaja Ministarstvu
financija za 2015. godinu, pokazuje je da je klubovima i udrugama za redovno funkcioniranje potrebno
oko 2.500.000 kn. Dio ovih sredstava namiruje se kroz članarine, manjim dijelom od sponzora i drugih
donatora, međutim, osnova razvoja sporta jest financiranje iz proračuna Grada.
Ukupni proračun udruga i Zajednice za 2015. godinu iznosio je 2.568.000,00 kn, od čega je iz Proračuna
Grada Pazina za redovan rad udruga bilo planirano 450.000,00 kn, odnosno 17,51%.
Za većinu udruga članica Zajednice računovodstveno-administrativne poslove obavlja bez naknade
računovodstvo Pazin sporta d.o.o., čime se također pomaže udrugama u njihovom radu.
Otprilike 30% sportskih udruga ima prostor za administrativni rad koji se nalazi u vlasništvu Grada, 43%,
privatnih osoba 43% ili udruge 14%, dok većina udruga za svoje sportske aktivnosti koristi gradske
terene i dvorane za koje Grad Pazin plaća najam Pazin Sportu d.o.o. Udruge su također zadovoljne
stanjem sportskih objekata koje koriste, kao i terminima, no nezadovoljne su nepostojanjem jasnih
pravila i kriterija za korištenje objekata i kombi vozila u vlasništvu Zajednice.
Nekolicini sportskih udruga koji djeluju u prostorima u vlasništvu Grada Pazina, Grad snosi i troškove
režija (voda, struja), no u ovom je području evidentirano niz nezadovoljstava i poluinformacija pa bi za
potrebe transparentnosti odnosa Grada spram udruga, bilo preporučljivo izraditi popis udruga s
informacijama o gradskom prostoru u kojem djeluju (veličina, iznos najma, iznos režija i odakle se
pokrivaju ti iznosi) te ostali detalji ugovora (ulaganje i oplemenjivanje prostora od strane udruga).
Udruge ističu da se s financijskim sredstvima s kojima raspolažu jedva uspijevaju održavati. Kao
prioritetna područja za ulaganje ističu:
1. Pokrivanje kotizacija, startnina i troškova natjecanja (suci, liječnici) – sudjelovanje na
natjecanjima podrazumijeva i cijeli niz troškova i zadovoljavanja različitih propisa, za čije
financiranje udruge trebaju veća sredstva.
2. Pokrivanje troškova prijevoza natjecatelja/ica – udruge smatraju da bi Grad i Zajednica trebali
naći rješenje za prijevoz natjecatelja/ica na sportska natjecanja koja su izvan šireg dijela
Pazinštine (primjerice, Labin i Poreč plaćaju prijevoz klubovima/udrugama temeljem
sklopljenih ugovora s prijevoznicima, o čemu postoje jasna pravila). Dodatno, Zajednica ima
dva kombi vozila, no dio udruga iskazalo je nezadovoljstvo nepoznatim ili nedostatnim
kriterijima za korištenje vozila.
3. Obnavljanje opreme potrebne za funkcioniranje sportske djelatnosti – oprema se presporo
obnavlja. Opremu potrebnu za funkcioniranje sportske djelatnosti u mjeri koja omogućava
kvalitetno obavljanje djelatnosti obnavlja 30,77% udruga, a djelomično njih 57,69%.
Ostali prioriteti koji bi značajno podigli kvalitetu rada udruga su plaćanje/zapošljavanje stručnog
trenerskog osoblja, pokrivanje smještaja i hrane na natjecanjima i pripremama te ulaganje u prostor
za obavljanje sportsko-rekreativne djelatnosti.
38
4.1.3. Kapaciteti udruga
Samoprocjena udruga iz upitnika pokazuje da njih gotovo 40% nema nikakvu osposobljenost i kapacitet
za pisanje projekata i traženje dodatnih financijskih sredstava, a preko 80% njih to smatra za EU
projekte. U ovoj situaciji prekapacitiranih volontera nije realno da će pazinske sportske udruge same
pisati i prijavljivati projekte na EU fondove, a mnoge od njih ne samo da ne znaju, već ni nemaju osobe
koje na raspolaganju imaju vrijeme za takve aktivnosti. Usprkos tome, dvadesetak udruga se u protekle
dvije godine javilo na 51 natječaj, od kojih su 23 bila uspješna. Poslali su 861 zamolbu na adrese
profitnog sektora, od čega je 178 bilo uspješno.
Tablica 5: struktura izvora financiranja pazinskih udruga u 2015. godini
Izvor podataka: izvještaji udruga, ZSU GP
U svakoj od navedenih kategorija postoji potencijal za povećanjem iznosa. Osim financijskih sredstava
iz programa javnih potreba u sportu i manifestacija te od strane drugih općina, gradova ili same
Županije te sportskih saveza, postoji i široko područje zaklada i fondova, međutim većina je udruga
potkapacitirana za ove oblike prikupljanja financijskih sredstava.
Zajednica, kao ključno mjesto razvoja sporta i rekreacije u Pazinu, trebala izgraditi sustav podrške
sportskim udrugama koji bi uključio:
- Omogućavanje različitih vrsta edukacija za udruge o prikupljanju financijskih sredstava -
pripremanje i pisanje manjih projektnih prijedloga, partnerstvo, implementacija i
izvještavanje; crowdfunding; društveno poduzetništvo itd.
- Pomoć udrugama u pripremanju projekata;
- Jačanje kapaciteta Zajednice za pripremanje većih projekata u koje će uključiti dio udruga (kao
provoditeljice aktivnosti, a vremenom i kroz partnerstva).
Izvori financiranja udruga –članica Zajednice
za 2015. godinu
Sponzorstva i donacije privatnog sektora 1.022.991,00
Zajednica sportskih udruga Grada Pazina (proračun Grada Pazina) 450.000,00
Članarine 319.791,00
Ostalo 136.833,79
Druge jedinice lokalne samouprave 153.450,00
Vlastiti prihod 81.836,00
Donacije građana 11.326,00
Zaklada za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva 2.500,00
39
No, kapaciteti udruga za organizacijski razvoj ogledaju se i kroz osobe koje trenutno vode ili su spremne
preuzeti vođenje kluba. Pazinski sport na plećima nose volonteri i volonterke, mnogi od njih nalaze se
u fazi „sagorijevanja“ te je kadrovima unutar sportskih udruga nužno posvetiti više pažnje. Čak 52%
udruga izjavilo je da nema ili tek djelomično ima osobe koje bi mogle preuzeti vođenje i razvoj udruge,
odnosno, upravljačko-organizacijske poslove u udruzi. U tom smislu potrebno je da Zajednica preuzme
odgovornost i za jačanje kapaciteta udruga kroz:
- organizirane edukacije na temu organiziranog rada s volonterima, administrativnog vođenja
udruge, informativno-komunikacijskih tehnologija itd.
Udruge su u više navrata u procesu istaknule da od Zajednice očekuju i preuzimanje vodeće uloge u
zajedničkom traženju sponzora i popusta kod nabave opreme, u objedinjenoj nabavi i sl. kako bi se
dodatno uštedjela sredstva i kapaciteti udruga.
4.1.4. Zadovoljstvo radom udruga
Građani su u anketnom upitniku imali prilike ocijeniti svoje zadovoljstvo radom sportskih udruga u čijim
sadržajima sudjeluju ili su sudjelovali. Najbolje osam ocijenjenih udruga (zadovoljstvo programom i
zadovoljstvo radom trenera) su:
Sportsko društvo Trickeri
Sportsko-penjački klub Hiperaktiv
Planinarsko društvo Pazinka Pazin
Hrvatski crveni križ – Gradsko društvo Crvenog križa Pazin
Ženski odbojkaški klub Pazin
Rukometni klub Pazin
Košarkaški klub Ghia Staff Pazin
Nogometni klub Pazinka Pazin.
Najboljih pet ocijenjenih udruga za programski i trenerski rad s djecom su:
Sportsko-rekreacijsko društvo Sport 4+
Sportsko-penjački klub Hiperaktiv
Nogometni klub Pazinka
Košarkaški klub Ghia Staff Pazin
Ženski odbojkaški klub
40
Građani i građanke u upitniku su istaknuli i interes za dodatnim sadržajima, posebice na području
rekreacije opće i specifične populacije (trudnice, osobe s invaliditetom, stariji) i u području sportske
edukacije, pripreme ili rekreacije odraslih (različite škole, primjerice škola trčanja) i djece (ljetni sportski
kampovi i vrtići) pa se ukazuje potreba za osmišljavanjem rekreativnih sadržaja u skladu s potrebama
građana. Ključ povećanja participacije građana u sportsko-rekreacijskim aktivnostima jest i rad na
stvaranju novih potreba.
4.1.5. Mjere
Sažetak mjera kojima bi se omogućila veća podrška radu udruga u sportu i rekreaciji glasio bi – da bi
sportske udruge radile kvalitetnije, više i održivije, potrebna su im veća financijska sredstva, jasnija
pravila djelovanja Zajednice te Zajednica sportskih udruga s povećanim kapacitetima i angažmanom
na podršci i suradnji s udrugama.
4.2. ZAJEDNICA SPORTSKIH UDRUGA
4.2.1. Osnovne informacije
Krovna organizacija pazinskog sporta je Zajednica sportskih udruga Grada Pazina.
Zajednica je neprofitna udruga u koju se dragovoljno udružuju pravne osobe, odnosno sportske
organizacije radi ostvarivanja zajedničkih interesa i potreba na području Grada. Pravni je slijednik
Saveza sportova Grada koji je osnovan 1995. godine. U Registar udruga Zajednica je upisana 1998.
godine, a u Registar neprofitnih organizacija u 2009. godini. Tijela Zajednice su Skupština, (38 članica,
studeni 2016.), Izvršni odbor (5 osoba) i Nadzorni odbor (3 osobe). Predsjednik Izvršnog odbora je
ujedno i predsjednik Zajednice.
Zajednica od 1. rujna 2014. godine nema zaposlenu osobu, budući da tajnik Zajednice od navedenog
datuma obavlja funkciju direktora Pazin Sporta d.o.o., uz dogovor da funkciju tajnika Zajednice obnaša
volonterski. Dio poslova za Zajednicu obavlja i računovotkinja, mag. ekonomije, zaposlena u Pazin
Sportu d.o.o.
Financijskim planom za 2016. godinu planirani su prihodi i rashodi u iznosu 727.000,00 kn.
Sukladno Statutu i Zakonu, djelokrug aktivnosti Zajednice je sljedeći:
• Usklađuje aktivnosti svojih članova
• Potiče i promiče sport u skladu s Nacionalnim programom sporta, osobito sport djece, mladeži
i osoba s invaliditetom
• Objedinjuje i usklađuju programe sporta i sportskih udruga
• Predlaže program javnih potreba u sportu
• Sudjeluje u ostvarivanju programa javnih potreba u sportu
• Skrbi o kategoriziranim sportašima i sportašicama
• Sudjeluje u stvaranju uvjeta za njihovu pripremu za velika natjecanja
41
• Svojim aktima uređuju opseg i način ostvarivanja prava sportaša i sportašica
• Sudjeluje u programima sportskih saveza lokalno i šire
• Promiče stručni rad u sportu
• Promiče odgojnu i obrazovnu funkcija sporta
• Doprinosi razvoju sportsko-rekreacijskih aktivnosti i sadržaja.
Raspodjela financijskih sredstava udrugama članicama Zajednice vrši se prema Pravilniku o uvjetima i
kriterijima za financiranje programa sportskih udruga Grada Pazina15 koji obuhvaća kriterije
vrednovanja aktivnosti udruga, poput kategorije sporta, masovnosti, rada s omladinskim pogonom i
stupanj natjecanja.
Zajednica nema vlastite web stranice, već informacije o svome radu objavljuje na stranicama Pazin
Sporta d.o.o.
Kroz analizu dostupnih dokumenata, razgovore s različitim dionicima i analizu informacija dobivenih
upitnikom utvrđeno je da Zajednica sportskih udruga ima nisku razinu aktivnosti i društvenog
utjecaja, nedostatne i problematične procedure i pravila te nepostojanje kapaciteta za obavljanje
propisanih aktivnosti.
4.2.2. Niska razina društvenog utjecaja i nepostojanje kapaciteta za obavljanje djelatnosti Uvidom u dostupnu dokumentaciju nameće se zaključak da jedan dio aktivnosti propisanih Zakonom i
Statutom, Zajednica formalno ili sadržajno ne obavlja. Iako svake godine udruge članice Zajednice
dostavljaju svoj program (obrazac P 1) i financijski plan (obrazac P 2) iz kojih je vidljivo koliko klub ima
članova, od čega aktivnih članova, registriranih natjecatelja do 18. godina, ekipa u natjecanju do 18.
godina, ekipa u redovnom natjecanju te trenera/trenerica, Zajednica nema razvijen sustav prikupljanja
i sistematizacije podataka ključnih za praćenje razvoja sporta i njegovu (pr)ocjenu. Primjerice,
Zajednica nije imala popis kategoriziranih sportaša s područja Pazina (iako ih ima samo 4), a tek za
potrebe ove Strategije pokušali su prikupiti detaljnije informacije o stručnom kadru, popis
manifestacija itd.
Zajednica ima nisku razinu utjecaja - uglavnom se bavi preraspodjelom sredstava, dvoranskih termina
i kombija, dok je razina ostalih aktivnosti niska ili nepostojeća.
Zajednica nema zaposlenu osobu od rujna 2014. godine što je dodatno oslabilo već slabašne stručne
kapacitete Zajednice budući da se u odnosu na sportske zajednice koje imaju zaposlene stručne osobe
vidi razlika u isporučenom sadržaju, organizacijskom razvoju, postojećim procedurama i prikupljenim
podacima. Primjerice, Sportska zajednica Grada Labina sve svoje odluke objavljuje na web stranicama,
a nakon svake sjednice Izvršnog odbora objavljuju priopćenje. Uspoređujući izvještaje o radu zajednica
i izvještaje o radu udruga koje objavljuju i dostavljaju gradovima sportske zajednice Poreča, Labina i
Pazina, primjećuje se velika razlika u izvještenom sadržaju, odnosno veća razina aktivnosti sportskih
zajednica Labina i Poreča i viša razina kvalitete u metodologiji i opsegu izvještavanja (razina
prikupljenih, obrađenih i izvještenih podataka ne može se usporediti s onom u Pazinu). Primjerice,
izvještaj Sportske zajednice Grada Poreča prava je riznica strukturiranih informacija o lokalnom sportu.
15 http://www.pazin-sport.hr/images/headers/dokumenti/savez/pravilnik_o_uvjetima_i_kriterijima_za_financiranje.pdf
42
Udruge nisu jednoznačne u ocjeni rada Zajednice, dok dio udruga smatra da Zajednica korektno obavlja
svoj posao, veći je broj onih koji su nezadovoljni. Rad tijela Zajednice ocjenjuju od 2,8 do 3,6. Pozitivnu
ocjenu udruge su dale zapošljavanju računovotkinje u Pazin Sport d.o.o. koja je, preuzevši obavezu
vođenja računovodstvenih usluga za udruge, povećala i razinu komunikacije i informiranja udruga (npr.
o propisima, natječajima i ostalim važnim informacijama za njihov rad). Iako smatraju da je razina
transparentnosti u posljednje dvije godine povećana, udruge u većem dijelu smatraju da bi Zajednica
trebala imati svoje web stranice i biti prisutna na društvenim mrežama.
Iz dostupnih informacija, može se zaključiti da je postojeći sustav neodrživ. Ono što se trenutno
percipira kao pozitivno (komunikacija, informiranje, transparentnost), ovisno je o angažmanu osobe
koja je zaposlena kao računovotkinja u drugoj pravnoj osobi. Drugo, Zajednica u ovoj situaciji nema
kapaciteta za razvoj i unaprjeđenje svoga rada, a ni za dodatnu podršku udrugama koje se ionako
već nalaze u teškom položaju.
Foto: ZSU GP
4.2.3. Nedostatne i problematične procedure i pravila
Zajednica je u 2016. godini imala 38 redovnih članica, dakle, članica s pravom glasa. Sukladno članku
20. Statuta Zajednice, punopravno članstvo u Zajednici udrugama u sportu prestaje neodržavanjem
redovne izborne skupštine do isteka mandata osobama ovlaštenim za zastupanje i ne podnošenjem
izvješća o radu i financijskih izvješća o namjenskom utrošku sredstava u za to predviđenom roku, a
predviđena je i stegovna odgovornost za članice koje krše pravila, propise i preuzete obaveze.
43
Prema nalazima prikupljenima za izradu Strategije (studeni 2016.), u Skupštini Zajednice nalazilo se nekoliko neaktivnih udruga, odnosno članica Skupštine s pravom glasa, a koje formalno nisu zadovoljavale uvjete za članstvo te je Skupština Zajednice krajem 2016. godine iz članstva brisala 5 udruga.
Nadalje, Zajednica je 2016. godine prilikom raspisivanja javnog poziva za financiranje godišnjih
programa udruga u sportu Grada Pazina te prilikom raspisivanja javnog poziva za financiranje
školovanja sportskog kadra započela primjenjivati Uredbu o kriterijima, mjerilima i postupcima
financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge16 (u
daljnjem tekstu: Uredba), a koju je donijela Vlada Republike Hrvatske 2015. godine.
Uredba vrlo detaljno utvrđuje kriterije, mjerila i postupke koje tijela s javnim ovlastima, raspolažući
sredstvima iz javnih izvora, primjenjuju prilikom financiranja i ugovaranja programa i/ili projekata
udruga.
Međutim, Uredba jednim važnim dijelom nije primijenjena, posebice u dijelu koji se odnosi na
podnošenje prigovora i sprječavanje sukoba interesa. Naime, sukladno Uredbi, postupak dodjele
financijskih sredstava udrugama mora biti transparentan i nepristran, što se osigurava sprječavanjem
sukoba interesa od strane stručnog povjerenstva koje bi, ujedno, trebalo potpisati izjavu o
nepristranosti i povjerljivosti.
Sukob interesa ne postoji ako osoba koja sudjeluje u odlučivanju o ispunjavanju propisanih uvjeta
natječaja ili ocjenjivanju prijave udruge koja se prijavila na natječaj nije osobno, kao niti članovi njezine
obitelji (bračni ili izvanbračni drug, dijete ili roditelj), zaposlenik, član, član upravnog tijela ili čelnik te
udruge, niti bilo koje druge udruge povezane na bilo koji način s tom udrugom (partnerski odnos u
provedbi projekta i sl.), niti u odnosu na spomenute udruge ima bilo kakav materijalni ili nematerijalni
interes, nauštrb javnog interesa i to u slučajevima obiteljske povezanosti, ekonomskih interesa ili
drugog zajedničkog interesa. U slučaju saznanja da se nalazi u sukobu interesa, član povjerenstva je
obavezan o tome odmah izvijestiti ostale članove povjerenstva te se izuzeti iz postupka ocjenjivanja
prijava. O rješavanju sukoba interesa davatelj financijskih sredstava odlučuje za svaki slučaj posebno,
a u slučaju kada se utvrdi sukob interesa davatelj financijskih sredstava članu povjerenstva koji je u
sukobu interesa imenovat će zamjenu.
Članovi Povjerenstva za ocjenjivanje projekata i programa Zajednice bili su članovi Izvršnog odbora
Zajednice, svi su članovi, pa i čelnici, udruga o čijim se projektima odlučivalo prilikom javnih poziva,
što je protivno Uredbi. Nije poznato da su potpisali izjavu o nepristranosti i povjerljivosti kojom
potvrđuju da se ne nalaze u sukobu interesa, kao ni to da su se izuzeli od ocjenjivanja projekata
udruga iz kojih dolaze.
S obzirom da bi, sukladno Uredbi, Povjerenstvo za ocjenjivanje nezavisno trebalo biti stručno
ocjenjivačko tijelo čije članove i članice imenuje davatelj financijskih sredstava i kojega mogu
sačinjavati predstavnici/e tijela državne uprave, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave, predstavnici/e organizacija civilnoga društva, predstavnici/e znanstvenih i stručnih
institucija i nezavisni stručnjaci i stručnjakinje za područja obuhvaćena prioritetnim područjima
natječaja, preporuča se da prilikom budućih javnih poziva upravljanje sukobom interesa Zajednica
razriješi sukladno Uredbi (što je već u 2017. godini i učinjeno).
16 http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_03_26_546.html
44
Što se tiče ostalih internih procedura, iz upitnika, razgovora i radionica, proizašlo je nezadovoljstvo
udruga postojećim Pravilnikom o uvjetima i kriterijima za financiranje programa sportskih udruga
koji se je u dva navrata pokušao mijenjati, ali nije postojao temeljni konsenzus oko smjera promjena.
Dodatno, udruge su izrazile nezadovoljstvo nepostojanjem niza procedura važnih za predvidivost
rada udruga, poput pravilnika o korištenju sportskih objekata, korištenja kombi vozila, nagrađivanju
uspjeha, kategorizaciji klubova, a koje bi trebalo u što skorijem roku izraditi. Doduše, dokument pod
nazivom Pravilnik o korištenju službenog vozila (21-2010/1 od 23. 9. 2010.) dobiven na uvid prilikom
završavanja Strategije, no nije objavljen na web stranama, a udruge koje su sudjelovale u procesu nisu
imale informacija o njegovom postojanju. Uvidom u Pravilnik, vidljivo je da se rješavaju tehničke
pojedinosti korištenja vozila, ali nije propisano na koji se način donose odluke o korištenju vozila i po
kojim kriterijima i prioritetima. Pravilnik je, s toga, potrebno izmijeniti i implementirati transparentno
i u dogovoru s udrugama.
Tablica 6: komparativni prikaz dostupnih dokumenata na web stranicama sportskih zajednica Pazina,
Poreča i Labina, studeni 2016.
DOKUMENTI I PROCEDURE
Zajednica sportskih udruga Grada Pazina www.pazin-sport.hr
Sportska zajednica Grada Labina www.ssglabin.hr
Sportska zajednica Grada Poreča www.szgp.hr
Vlastita web stranica _ √ √ Statut √ √ √ Poslovnik o radu Skupštine _
√ _
Pravilnik o financijskom praćenju sporta i sportaša
√ √ √
Pravilnik o kategorizaciji sportova _ √ (integrirano u gornji Pravilnik)
Pravilnik o sufinanciranju školovanja i usavršavanja stručnih kadrova
_ √ √ Pravilnik o korištenju objekata _ _ √ Pravilnik o financiranju prijevoza sportaša / Pravilnik o korištenju kombi vozila
_ / nepotpun
√ Dio pravila integriran u Pravilnik o fin, praćenju.
Pravilnik o nagrađivanju sportskih uspjeha/ Odluka o nagrađivanju izvrsnosti u sportu
_ √
√
(odluka)
Pravilnik o nagradama i priznanjima / Pravilnik o kriterijima i postupku nominiranja kandidata, te izboru najboljih sportaša
√
√
√
Pravilnik o provedbi postupka javne nabave bagatelne vrijednosti
√ √ √ Izvještaj o radu Zajednice o protekloj godini √ √ √ Izvještaj o radu Zajednice u četverogodišnjem mandatu
_ √ _
45
Financijski plan i rebalansi √ √ √ Izvještaj o izvršenju financijskog plana √ √ √ Zapisnici sa skupština _ _ √
4.2.4. Inkluzivnost (uključivost) Čl. 48. Zakona o sportu propisuje kako se radi ostvarivanja zajedničkih interesa u sportu, na području
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave osnivaju sportske zajednice te kako su njihovi
članovi pravne osobe iz sustava sporta, ali i druge pravne osobe čija je djelatnost značajna za sport i u
vezi sa sportom. Iz navedenoga se iščitava da sportska zajednica nije mišljena da bude zajednica samo
udruga, već mjestom okupljanja svih dionika u sportu (jer se samo na taj način može kvalitetno i
sveobuhvatno promišljati sport te koordinirati i poticati međusobna suradnja svih društvenih dionika).
Iako Statut Zajednice sportskih udruga Grada Pazina ne isključuje ostale pravne subjekte samo ime
Zajednice unaprijed determinira članstvo na udruge. Postoji mišljenje pojedinih članova Zajednice kako
je članstvo u Zajednici povezano s financiranjem te da bi uključivanje novih udruga značilo još manja
sredstva za sadašnje članice, no potrebno istaknuti kako članstvo u Zajednici ne podrazumijeva nužno
i financiranje svih članica.
Članstvo Zajednice danas čine udruge koje u najvećoj mjeri pokrivaju sportske aktivnosti djece i mladih
te odraslih zdravih osoba, u većini muškaraca, iz područja selektivnog i neselektivnog sporta. Rekreacija
kojom se u najvećoj mjeri bave žene, osim jedne udruge, ne nalazi se u članstvu Zajednice, a žene su
podzastupljene i u tijelima upravljanja Zajednicom, što se detaljnije obrazlaže u poglavljima o rekreaciji
te o aktivnosti žena u području sporta.
Djeca najmanje dobi (predškolski uzrast) i univerzalna sportska igraonica prilikom dodjele sredstava
svedene su na sredstva jednog malonogometnog kluba odrasle muške rekreacije, a kojih ima čak šest
i svi su tijekom 2015. financijski podržani.
Osobe s invaliditetom i njihove udruge nisu uključene u članstvo i rad Zajednice, o čemu se više
razmatra u poglavlju o sportu osoba s invaliditetom.
Zajednica sportskih udruga trebala bi svoj budući razvoj usmjeriti i na povećanje svoje uključivosti
jer sport nije i ne smije biti privilegijom, ni pravom jedne društvene skupine.
4.2.5. Percepcija odnosa Grada prema sportu
U Gradu postoji mišljenje kako bi suradnja trebala biti jača od dosadašnje te da se komunikacija i
suradnja poboljšala u posljednje dvije godine.
U Zajednici postoji stav kako Grad pomaže i da je odnos korektan, izuzev malih financija, da postoji
dobra suradnja i komunikacija, no, da u Gradu nedostaje razumijevanja za problematiku udruga u
sportu. Također, u gradskom vijeću nema uvijek razumijevanja za sport. Smatraju i da bi sama
Zajednica trebala više zagovarati sport u Gradu i prilikom donošenja proračuna. U Gradu Pazinu nema
osobe nadležne za područje sporta i to se percipira kao realan, ali i simbolički problem.
46
4.2.6. Mjere
S obzirom na veliki broj udruga, a mala financijska sredstva, najracionalniji razvojni put za sektor sporta
i rekreacije je jačanje Zajednice kao točke daljnjeg razvoja udruga te sporta i rekreacije.
Zapošljavanje stručne i motivirane osobe u Zajednici koje bi se posvetila rješavanju nagomilanih
problema, unaprjeđenju kvalitete i opsega rada Zajednice te podršci radu i razvoja sportskih udruga,
ali i sporta i rekreacije u cjelini, uvjet je bez kojeg se doista neće moći bolje. Osoba koja bi predlagala i
implementirala mjere poboljšanja i obavljala stručno-koordinacijske poslove trebala bi biti stručno
usmjerena prema sportu, poznavati načela sportskog razvoja i razumjeti problematiku struke.
Nužno je jačanje procedura unutar Zajednice kroz donošenje i provođenje pravila o korištenju
sportskih objekata, vozila, sufinanciranju stručnog kadra, kategorizaciji klubova i financiranju udruga
itd. te uspostavljanje mehanizma za upravljanje sukobom interesa.
Zajednica bi trebala kontinuirano pratiti ispunjavanje uvjeta za članstvo u Zajednici.
Također, Zajednica bi trebala poraditi na povećanju svoje uključivosti kroz širenje članstva i uključiviju
distribuciju sredstava. Preporučljive su aktivnosti u smjeru jačanja vidljivosti i aktivnosti Zajednice.
Iz smjera Grada, bilo bi potrebno povećati financijskih sredstava za područje sporta i rekreacije
(sredstva namijenjena za rad udruga; za rad Zajednice; za rad stručnih osoba; za sufinanciranje
stručnog kadra), kao i imenovati osobu u Gradu Pazinu zaduženu za područje sporta.
4.3. PAZIN SPORT d.o.o. U svibnju 2014. godine Grad Pazin osnovao je „Pazin Sport“, društvo s ograničenom odgovornošću za
upravljanje i održavanje sportskih građevina čija je osnovna zadaća upravljanje novom Školsko-
gradskom sportskom dvoranom i boćalištem, kao i organizacija i podrška sportskim aktivnostima.
Organi Društva su: Skupština (gradonačelnik), Nadzorni odbor (predsjednik, zamjenik i član - dva člana
bira Skupština, a jednog Zajednica sportskih udruga) i Uprava (direktor društva).
Pazin Sport d.o.o. na svojim web stranicama www.pazin-sport.hr objavljuje sve relevantne informacije
iz područja svoje djelatnosti i poslovanja.
U društvu je zaposleno šest osoba, direktor društva koji je ujedno i član Uprave društva te tajnik
Zajednice sportskih udruga, računovotkinja, tri kućna majstora i čistačica.
S obzirom da direktor Pazin Sporta d.o.o. ujedno obnaša i funkciju tajnika Zajednice, ove organizacije
često djeluju kao ista pravna osoba što na udruge djeluje zbunjujuće.
4.3.1. Mjere
Dualnost navedenih funkcija može dovoditi do slučajeva sukoba interesa (primjerice, prilikom
rasporeda termina u dvorani) što je svakako preporučljivo razriješiti.
47
5. SPORT U SUSTAVU ODGOJA I OBRAZOVANJA Bavljenje sportskim aktivnostima unutar odgojno-obrazovnoga sustava svakome djetetu i mladoj
osobi omogućava zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba poput biološke potrebe za kretanjem
i igrom te potrebe za sigurnošću, redom, pripadanjem, samopoštovanjem i samoaktualizacijom.
Sport znatno utječe na poželjan psihosomatski razvoj djece i mladih, na unaprjeđenje i očuvanje
njihova zdravlja te, posljedično, podizanje kvalitete života i pomoći u zaštiti od negativnih utjecaja
okoline. Bavljenje sportom u životima djece i mladih sport ima i značajnu obrazovnu i odgojnu
ulogu, izuzetno potiče socijalizaciju i usvajanje interakcijskih i komunikacijskih vještina. Pripadnost
sportskoj ekipi može biti snažna podrška djeci i mladim sportašima u njihovu sazrijevanju i
suočavanju s izazovima i stresnim situacijama. Stoga je nužno svakome djetetu osigurati slobodu
izbora i mogućnost bavljenja sportskim aktivnostima, a u tome ključnu ulogu ima sustav odgoja i
obrazovanja.
5.1. PREDŠKOLSKI SPORT
Motorički razvoj ima veliki utjecaj na cjelokupni razvoj djece predškolske dobi jer razvoj motorike
direktno utječe i potiče intelektualni, socijalni te emotivni razvoj djeteta.
Neaktivnost i prekomjerna tjelesna težina (pretilost) uzročnici su velikih zdravstvenih problema.
Razvojem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, djeca provode mnogo više vremena pred
ekranima nego što je to bio slučaj s prethodnim generacijama. Posljedice sjedilačkog načina života i
sve manjeg kretanja i boravka izvan zatvorenih prostora već su odavno postale predmetom niza
istraživanja i nalaza koji govore da je potrebno djecu vraćati na igrališta, parkove i šume i da je pravo
svakog djeteta i dužnost svakog roditelja omogućiti djetetu svakodnevni boravak na svježem zraku.
Upravo je rano djetinjstvo krucijalno vrijeme za usvajanje zdravih životnih navika. Roditelji i zaposleni
u predškolskim ustanovama, potičući djecu na usvajanje zdravih navika u prehrani te na bavljenje i
uživanje u sportskim aktivnostima, djeci pomažu u izbjegavanju kasnijih zdravstvenih problema i
direktno ulažu u njihovo zdravlje i budući sportski potencijal.
Kod djece je potrebno od najranijih nogu stvarati navike koje će im u budućem životu pomoći da
zdravije i kvalitetnije žive, a kod roditelja jačati svijest o važnosti fizičke aktivnosti djece od najranijih
nogu. U ovom procesu, vrtići igraju izuzetno važnu ulogu.
Dijete predškolske dobi ima prirodne potrebe za kretanjem, ono savladava osnovne oblike kretanja
kao što su hodanje, trčanje, skakanje, preskakanje, provlačenje, bacanje, hvatanje, penjanje. Međutim,
za pravilan razvoj motoričkih predispozicija potrebno je sustavno organizirati adekvatne programe
vježbanja.
Dječji vrtić “Olga Ban” Pazin (dalje: Vrtić) je jedina predškolska ustanova na području Grada Pazina i
općina koje ga okružuju. U pedagoškoj 2016/17. godini Vrtić pohađa ukupno 480 djece u 25 skupina,
od kojih su 3 jasličke, a ostale su vrtićke mješovite skupine (2,5 – 6,5-7) godina.
48
Matični vrtić u Pazinu organiziran je kroz rad u tri jasličke i deset vrtićkih skupina s 293 djece, a djeluje
u dva objekta koja imaju uređena dvorišta i dvorane za tjelesni odgoj:
1. u ulici Prolaz Otokara Keršovanija br.1. – tzv. “gornji” vrtić: prizemnica namjenski građena
1972.god. i nadograđena 2001.god. gdje se nalazi ukupno 10 soba za dnevni boravak djece,
polivalentna dvorana, glavna kuhinja, niz popratnih prostorija i uprava Vrtića;
2. u ulici Družbe Sv. Ćirila i Metoda br.1. – tzv. “donji” vrtić: dvokatnica, nenamjenski građena (pred
oko 100 godina) gdje se nalazi 5 soba za dnevni boravak djece, pomoćna kuhinja, dvorana za
tjelesni odgoj te niz manjih prostorija (arhiva, peglaona, podrum…).
Osnivač Vrtića je Grad Pazin, a u financiranju Vrtića, osim Grada Pazina, sudjeluju i roditelji čija djeca
polaze Vrtić, koji podmiruju oko 25% ukupnih troškova Vrtića.
Vrtić u svome radu ima vrlo izraženu zdravstvenu komponentu. U Godišnjem planu i programu rada za
pedagošku 2015/16. godinu ističe se šest važnih zadaća Vrtića:
1. provođenje kvalitetne prehrane s naglaskom na djecu s posebnim prehrambenim potrebama te
konzumaciju slatkiša svesti na minimum
2. i dalje inzistiranje na zdravim proslavama rođendana
3. poticanje boravka djece na otvorenom prostoru bez obzira na godišnje doba i vremenske uvjete;
4. sustavno provođenje zdravstvenog odgoja djece u svim skupinama, uključujući zdravstvenu
edukaciju roditelja te zdravstvenu edukaciju odgajatelja i ostalih djelatnika;
5. praćenje zdravstvenog stanja djece, s naglaskom na prevenciju zaraznih bolesti, nepravilnog razvoja
sustava za kretanje, prevenciju pretilosti i prevenciju karijesa;
6. antropometrijska mjerenja, sistematski pregledi, evidentiranje anomalija, praćenje i evidentiranje
pobola.
Dječji vrtić nema integrirani sportski program u sklopu redovnog programa. U izvještaju o radu Dječjeg
vrtića u 2015/16. pedagoškoj godini stoji kako se „s djecom svakodnevno provode tjelesne aktivnosti
ili u dvorani, ili na vanjskim površinama.“ Kroz razgovore s odgajateljicama i roditeljima doista se može
zaključiti da Vrtić na općenitoj razini ima usvojenu praksu što češćeg boravka na svježem zraku, što je
pozitivno.
Organizirano tjelesno vježbanje po svakoj vrtićkoj grupi održava se, ili bi se trebalo održavati, jedan sat
tjedno, najčešće vježbanjem u dvorani zajedno s odgajateljicama. Povremeno se, kako piše u izvještaju,
uključuje i zdravstvena voditeljica s ciljanim vježbama za korekciju i održavanje pravilne funkcije
lokomotornog sustava. No, u izvještajima i planovima Dječjeg vrtića objavljenima na web stranici,
vidljivo je da među brojnim edukacijama, odgajateljice nisu imale prilike polaziti edukacije ili
osposobljavanja koje su na bilo koji način povezana s tjelesnom i fizičkom kulturom i motoričkim
razvojem djece.
Idealnom situacijom struka smatra zapošljavanje kineziologa koji bi radili s djecom predškolske dobi.
Iako tome idealu treba težiti u budućnosti, ono što je u ovome trenutku mnogo realnije jest da se
odgojiteljskom kadru omoguće edukacije koje bi ih osnažile i u smjeru što češćeg i kvalitetnijeg
49
sportskog rada s djecom, a posebice bi se trebala poticati suradnja Vrtića i vanjskih stručnjaka radi
stručnog programiranja tjelesnih aktivnosti.
Od manifestacija koje promiču sport, Vrtić, zajedno sa Zajednicom, svakoga svibnja suorganizira Dječji
olimpijski festival, program Hrvatskog olimpijskog odbora, koji promiče duh olimpizma. Najbolji se
nagrađuju, a ukupan naglasak festivala je na druženju djece, poticanju aktivnosti i fair playu. No,
korisno je zapitati se je li dodjela medalja najboljima na ovako malom uzrastu pedagoški opravdana. U
ovoj dobi naglasak bi trebao bi na promociji sudjelovanja, omogućavanja svakom djetetu da se u
nečemu iskaže, da bude bolji od onog što ono misli da može i da zavoli sport kao dio svojih
kontinuiranih životnih interesa i navika. U tome smjeru, trebalo bi poticati Vrtić da uključi što više
rekreativnih sadržaja iz područja tjelesne aktivnosti koje jačaju samopouzdanje djece i interes, poput
zajedničkih šetnji, biciklijada, romobilijada i sličnih sadržaja koji se dijelom već provode, ali se mogu i
dodatno osmisliti.
U izvještaju o radu spominje se nekoliko vrtićkih grupa koje su češće boravile u prirodi i šumi.
Odgajateljice Sandra Vlahov, Miliana Udovičić i Emina Putinja objavile su stručni rad: „Boravak u prirodi
i dijete kao refleksivni praktičar“. Takve projekte trebalo bi poticati u što većoj mjeri internim
prijenosom iskustva kako ne bi ostale na razini nekoliko grupa i na razini afiniteta pojedinih
odgajateljica.
Od gradskih sportskih sadržaja za djecu predškolske dobi, najpoznatiji je program sportske pripreme
djece „Sportska igraonica“ koji već devet godina provodi Udruga 4+ u dvorani osnovne škole. Program
koji provode dvije stručne osobe kroz dvije grupe (mlađu i stariju) provodi se dvaput tjedno, nije
usmjeren na treniranje sportova i natjecanje, već na poticanje optimalnoga razvoja motoričkih
potencijala djece u dobi od 4 do 8 godina. Ovaj univerzalni sportski program ujedno utječe i na
pripremu djece za kasniji ulazak u pojedinačni sport. Program obuhvaća između 30 i 40 djece, a roditelji
djece su u anketnom upitniku program i trenere stavili na prvo mjesto. Učinak igraonice može se
dovesti u vezu s evidentiranim povećanjem interesa djece za tjelesnu izbornu nastavu u nižim
razredima osnovne škole. Programe univerzalnih sportskih vrtića i škola koje provode stručnjaci valjalo
bi poticati u što je moguće većoj mjeri jer imaju višestruki učinak po razvoj djeteta i njegov odnos
prema sportu, o čemu ima više riječi u poglavlju o amaterskom sportu.
Dvije su manifestacije u Pazinu koje promoviraju sport i rekreaciju među najmlađima. Prva je „Fameja“,
popularna tradicionalna obiteljska utrka koju od 2007. godine organiziraju ŠRK „Vita“, Društvo „Naša
djeca“ Pazin, Sportsko društvo Trickeri i Zajednica u svibnju. U utrci u kojoj dijete i roditelj trče i voze
bicikl, u 2016. godini nastupilo je preko 160 natjecatelja i natjecateljica. Cilj manifestacije je podizanje
svijesti o važnosti obitelji te podizanje svijesti i propagiranje sportskog načina života, a metodom
izravnog opažanja i sudjelovanja može se reći da u tome i uspijeva.
Druga manifestacija je Istarska zimska liga u trčanju koju već 12. sezonu organizira Sportsko društvo
Trickeri na području Istre. Zimska liga sve je popularnija među rekreativcima i rekreativkama, a na nju
sve više dolaze i cijele obitelji pa danas okuplja preko 400 osoba po svakom kolu koje se održava svaka
dva tjedna. Prije utrke odraslih, organizirane su dječje utrke, a na utrci u Pazinu 2016. godine
sudjelovalo je čak 30 djece jasličke i vrtićke dobi.
Sa starijim predškolskim uzrastom radi i Sportsko-penjački klub „Hiperaktiv“ čiji je rad također visoko
ocijenjen od strane roditelja, a njihova rekreativna Boulder liga Istre i Kvarnera je od 2008. godine s
30 natjecatelja/ica došla do njih 104 među kojima je veliki broj djece i mladih.
50
I ostale rekreativne manifestacije, poput pješačenja ili planinarenja, također uključuju djecu,
odnosno obitelji.
Ove su manifestacije učinile veliki korak u promociji aktivnog obiteljskog načina života, ostvarile
su pozitivnu društvenu promjenu i mogu se smatrati pozitivnim modelom koji treba i dalje poticati.
5.1.2. Mjere
Odgojiteljskom kadru omogućiti edukacije koje bi ih osnažile i u smjeru što češćeg i kvalitetnijeg
sportskog rada s djecom; snažno se preporučuje suradnja Vrtića i vanjskih stručnjaka radi stručnog
programiranja tjelesnih aktivnosti; te osvještavanje roditelja o nužnosti stvaranja preduvjeta za
optimalan motorički razvoj djece.
Poticati programe boravka djece predškolske dobi u prirodi i tjelesnim aktivnostima; poticati programe
univerzalnih sportskih vrtića i škola koje provode stručnjaci; poticati manifestacije koje
promoviraju aktivan obiteljski način života.
5.2. ŠKOLSKI SPORT Tjelesno vježbanje i sport sastavni su dio odgojno‐obrazovnoga sustava u Republici Hrvatskoj i
podrazumijevaju nastavu tjelesne i zdravstvene kulture (TZK) i izvannastavne sportske aktivnosti.
Nastava tjelesne i zdravstvene kulture može biti redovita i izborna. Redovita, obavezna, nastava
provodi se prema propisanim nastavnim planovima i programima, u rasponu od 1 do 3 sata nastave
tjedno.
Školski sport podrazumijeva sportske aktivnosti učenika koje se provode u školskim sportskim
društvima izvan nastave. Sve osnovne i srednje škole obavezne su osnovati školska sportska društva
(ŠSD) bez pravne osobnosti koja za svoj rad koriste školske sportske dvorane i vanjska školska sportska
igrališta. Unutar školskoga sportskog društva, učenici, podijeljeni u sekcije, treniraju izabrani sport ili
sportove i sudjeluju na školskim sportskim natjecanjima. Postoje međurazredna i školska natjecanja, a
ovisno o uspješnosti, učenici mogu sudjelovati na općinskim, gradskim, županijskim, regionalnim
(međužupanijskim) i državnim natjecanjima.
Hrvatski školski sportski savez nacionalni je školski sportski savez u koji se udružuju županijski školski
sportski savezi radi usklađivanja aktivnosti svojih članica i organiziranja natjecanja školskih sportskih
društava. Sustav školskoga športa u RH okuplja više od 120.000 učenika u osnovnim školama i srednjim
školama i time čini najmasovniji sportski sustav u zemlji.
5.2.1. Objekti i financijska sredstva
Postojanje školske sportske dvorane glavni je preduvjet za postojanje školskoga sporta pa je Pazin
napravio veliki korak izgradnjom Gradsko-školske sportske dvorane 2014. godine. Osnovna škola
koristi vlastitu sportsku dvoranu za nastavu TZK, ali i novu Gradsko-školsku sportsku dvoranu u Pazinu
51
(1/3 dvorane 8.30 -13.00 sati svaki dan, zajedno s GSŠJD) te vanjska igrališta za rukomet i košarku.
Gimnazija i srednja škola „Jurja Dobrile“ ima pravo prvenstva korištenja nove dvorane, a posjeduju i ½
vanjskog rukometnog igrališta kojeg u većini koristi osnovna škola.
Nova dvorana iznimno je utjecala na podizanje kvalitete rada vezano za nastavu TZK, ali i povećanje
interesa učenika/ca za sportske aktivnosti, posebice dvoranske sportove. Pazinski kolegij koristi svoju
dvoranu pa se može smatrati da sve škole imaju temeljne uvjete za svoje sportske aktivnosti.
Grad Pazin je školski sport u 2015. godini financirao u iznosu od 5.000,00 kuna, iako je bilo planirano
15.000, no srednje škole nisu poslale Prijedlog programa.
Gradska i općinska natjecanja financiraju Grad Pazin i općine, prijevoz na sportska županijska
natjecanja financira Istarska županija, poluzavršna i državna natjecanja financira Hrvatski školski
sportski savez.
Srednja škola svoju izbornu nastavu financira iz redovnih sredstava, a školsko sportsko društvo dijelom
iz vlastitih, dijelom iz redovnih, a ponekad dijelom od Grada u iznosu od 5.000.
5.2.2. Osnovna škola
Matična osnovna škola „Vladimira Nazora“ Pazin u školskoj godini 2016/17. broji 642 učenika (309
djevojčica i 333 dječaka).
U redovnoj nastavi tjelesna i zdravstvena kultura od 1. do 3. razreda prisutna je 3 sata tjedno, a od 4.
do 8. razreda 2 sata. Škola za sebe smatra da svakodnevno odgojno djeluje i radi na osvješćivanju
učenika o važnosti tjelesne aktivnosti. U sportske je aktivnosti uključeno 333 učenika, od toga 110
učenica, no, ovdje nije uključena ritmika u kojoj sudjeluje veliki broj učenica.
Svi nastavnici TZK imaju VII stupanj obrazovanja (prof. TZK ili mag. kineziologije) osim jednog (VI
stupanj).
Od 2. do 4. razreda postoje sportske grupe kao izborna nastava, a ove se godine bilježi porast interesa
za sportske grupe, s prošlogodišnjih 40 na ovogodišnjih 67 učenika. Međutim, prema informacijama iz
Saveza sportova Istarske županije, od svih većih gradova u Istri jedino pazinska osnovna škola nema
Univerzalnu sportsku školu – program namijenjen učenicima od 1. do 4. razreda kojega u potpunosti
financira Ministarstvo.
U školi djeluje Školsko sportsko društvo „Mladost“ kroz 4 sportske grupe s 182 učenika, koje je
nekoliko godina zaredom proglašeno najuspješnijim školskim sportskim društvom u Republici
Hrvatskoj, najuspješnijim ŠSD u Istarskoj županiji (2005., 2006., 2008., 2009., 2010., 2011., 2013.,
2014. i 2015. godine), a za što je dobiveno i višekratno priznanje Zajednice sportskih udruga Grada
Pazina. Plan i program sportskih natjecanja uključuje niz obilježavanja, natjecanja i susreta. Društvo
postiže odlične rezultate u atletici, futsalu, košarci, rukometu, krosu i odbojci na međužupanijskim i
državnoj razini.
Sportski klubovi smatraju da su postignuti uspjesi velikim dijelom rezultat njihovog rada, budući da u
natjecanjima SŠD sudjeluje veliki broj učenika koji treniraju pojedine sportove u nekom od sportskih
klubova Jedan od primjera uspješne suradnje ŠSD Mladost i KK Ghia staff Pazin je naslov državnih
prvaka u košarci za osnovne škole, gdje je vanjski suradnik i trener kluba (Valter Sirotić) bio prvim
suradnikom nastavnika u školi (Vjekoslav Gabrijelić).
52
Jedan od najvećih problema školskoga sporta na nacionalnoj razini je, u velikoj mjeri, nepostojanje
sustavnih i organiziranih trenažnih aktivnosti unutar školskoga sportskoga društva. Za izvannastavne
aktivnosti na području školskoga sportskoga društva, predviđena su samo dva školska sata tjedno za
nastavnike TZK u osnovnim školama, dok u srednjim školama nije predviđen niti jedan sat za
izvannastavne aktivnosti školskoga sportskoga društva. Iz toga proizlazi problem organiziranja
trenažnih aktivnosti, odnosno plaćanja ili honoriranja voditelja tih aktivnosti unutar školskih sportskih
društava. Zbog navedenih razloga, na školskim sportskim natjecanjima, najčešće nastupaju učenici koji
su aktivno uključeni u rad i trenažne procese isključivo u sportskim klubovima, a samo se natječu za
ekipu školskoga sportskoga društva, što je u velikoj mjeri karakteristika i pazinskog sporta. No, cilj
školskog sportskog društva trebao bi biti da u sportska natjecanja uključuje i onu djecu koja nisu
uključena u rad sportskih klubova.
Škola je ponosna na Školu futsala koja se realizira kroz školsku godinu za učenike od 5. do 8. razreda.
Tijekom ljetnih praznika u školskom odmaralištu u Špadićima (Poreč) organiziraju i školu plivanja.
Škola organizira sva školska natjecanja i domaćin je jednog do dva natjecanja na županijskoj razini
(jedno iz obrazovnih predmeta i jedno sportsko).
Organiziraju prijateljske utakmice s drugim školama, dogovaraju se i usklađuju termini školskih i
gradskih natjecanja, dogovaraju organizacije i domaćinstva županijskih natjecanja. Surađuju s
Društvom tjelesnih invalida Grada Pazina, Društvom Naša djeca Pazin, Parkom prirode Učka te
Društvom Naša djeca Motovun.
Osnovna škola ima atletsku sekciju nakon koje djeca nemaju gdje nastaviti s treniranjem te se u tom
smislu od škole prepoznaje potreba i podupire ideju za osnivanjem novog ili aktiviranjem postojećeg
neaktivnog atletskog kluba.
5.2.3. Srednje škole
U Pazinu djeluju dvije srednje škole: Pazinski kolegij – klasična gimnazija i Gimnazija i srednja škola
„Jurja Dobrile“.
Pazinski kolegij – klasična gimnazija čiji je osnivač Porečka i pulska biskupija, nije odgovorio na
višekratne zamolbe za informacijama. Na web stranicama nema informacija o sportskim sadržajima,
nastavi ili događanjima, osim navođenja jednog nastavnika TZK. Na žalost, strategija će ostati
uskraćena za informacije koje se tiču ovog dijela srednjoškolskog sporta.
Gimnazija i strukovna škola „Jurja Dobrile“ Pazin organizirana je u 27 razreda sa 697 učenika i učenica,
od čega 356 učenica, te 10 osoba s poteškoćama. U školi radi troje profesora i profesorica TZK, prof.
kineziologije. Prof. Sanja Cvitić 2014. godine proglašena je najboljom školskom sportskom djelatnicom
u Istarskoj županiji.
Školsko-sportsko društvo „Srednjoškolac“ djeluje kroz 5 sekcija (m/ž): atletika, kros, odbojka, nogomet
i stolni tenis i uključuju 300-ak učenika i učenica, od čega trećina učenica (nisu uključene učenice koje
se bave plesom). U međurazredna natjecanja uključeno je mnogo više učenika i učenica.
Školsko sportsko društvo „Srednjoškolac“ koje je 2009. i 2010. bilo proglašeno najboljim
srednjoškolskim sportskim društvom u Istarskoj županiji, natječe u 14 sportova, sudjeluje na
53
županijskoj razini, a sa stolnim tenisom na međužupanijskoj. Organizira županijska natjecanja u futsalu
za djevojke te u košarci (m i ž).
Učenici i učenice mogu se rekreirati i:
• kroz izbornu nastavu TZK, po želji učenika i učenica to su ekipni sportovi; djeluju 4
grupe izborne nastave iz TZK s 85 osoba, od čega 35% djevojaka;
• u novootvorenoj teretani u sklopu Gradsko-školske sportske dvorane koju su inicirali
učenici i učenice, a financirao Grad Pazin;
• u Gradsko-školskoj sportskoj dvorani kad nema treninga.
Zdrav život i tjelesna aktivnost promiče se kroz Dan škole kad se organizira pješačenje na Gortanov
brijeg i sportske igre na brijegu; kroz Eko dan kad se odigrava sportski dio s gostima; te kroz program
„Na naš način“ koji također završava sportskim dijelom.
5.2.4. Mjere
U smislu percipiranih potreba u osnovnoškolskom uzrastu, preporuča se uvođenje programa
univerzalnih sportskih škola za niže razrede osnovnih škola s programom koji ne bi bio usmjeren na
treniranje sportova i natjecanje, već na poticanje optimalnoga razvoja motoričkih potencijala djece u
dobi od šest/sedam do deset godina, kao dio sastavnog djelovanja školskoga sportskoga društva koje
bi provodili profesori tjelesne i zdravstvene kulture. S obzirom na posao i natjecanja, već sada profesori
imaju veći broj sati od dozvoljenog, pa je za bilo kakav kvalitativni pomak u školskom sportu osnovne
škole nužno zaposliti i/ili honorirati dodatan kadar povezivanjem sa sportskim klubovima. Univerzalna
sportska priprema djece trebala bi imati visoki prioritet u smislu povoljnijih termina u dvoranama za
organizirano vježbanje djece i mladih (klubovi, univerzalne sportske škole) u odnosu na seniorske
pogone, a naročito rekreativce.
Potpora Grada, škole i sportske zajednice u provođenju programa univerzalnih sportskih igraonica i
škola imala bi za cilj uključivanje što većeg broja djece. Posebice bi se trebao poticati i vrednovati rad
s djecom koja nemaju fizičke predispozicije ni interesa za klubove i natjecanja (zbog pretilosti, drugih
aktivnosti, problema sa zdravljem itd.). Roditelji su izrazili potrebu za sportskim igraonicama i
kampovima tijekom praznika pa se škole i udruge mogu povezati i koordinirati u tom smjeru.
Cilj školskog sporta u sljedećem razdoblju trebao bi biti povećanje sudjelovanja učenika i učenica u
sportskim aktivnostima te smanjiti broj onih koji ne sudjeluju ni u aktivnostima školskog sportskog
društva, ni u sportskim klubovima.
U smislu percipiranih potreba u srednjoškolskom uzrastu, i srednja škola smatra da je Pazinu potreban
atletski klub jer postoji mnogo talentirane djece. Za kvalitetniji rad bila bi im potrebna atletska staza
koja se, barem privremeno, može urediti s malo sredstava. Školi je, da bi ostvarila sve razvojne i
sportske potrebe učenika, potrebno još jedno vanjsko polivalentno igralište za rukomet, futsal itd., a
ističu i važnost bazena za školu i grad, budući da bi se dio nastave TZK trebao izvoditi i na bazenu.
54
6. AMATERSKI (SELEKTIVNI) SPORT
Osnovna podjela sporta je na vrhunski ili selektivni sport - i - sport za sve ili masovni, odnosno
neselektivni šport.
Vrhunskim, odnosno selektivnim sportom bave se pojedinci i pojedinke koji zadovoljavaju
selekcijske kriterije, odnosno pokazuju visoku razinu sposobnosti i osobina za bavljenje sportom.
Na području vrhunskoga sporta vrijede posebna pravila i tehnologija rada koja nije prihvatljiva na
području neselektivnoga sporta, a karakterizira ga izrazita usmjerenost prema maksimalnom
razvoju faktora koji utječu na postizanje sportskoga rezultata, selektivnost u odabiru onih kojima
je namijenjen, profesionalizacija većine stručnog osoblja te specifična tehnologija pripreme,
provedbe i kontrole trenažnoga procesa. Zbog svojega naglašenog natjecateljskog karaktera i
atraktivnosti, vrhunski sport privlači znatnu javnu i medijsku pažnju.
S obzirom na nedostatna financijska sredstva i nedostatno kvalificiran stručni kadar, u Pazinu
trenutno ne postoji sustav vrhunskoga sporta pa ćemo za potrebe ove strategije definirati kako
je riječ o amaterskom sportu koji počiva na selektivnosti (te se time razlikuje od rekreacije i
rekreativnog bavljenja natjecateljskim sportom).
Natjecanja su osnovna svrha sporta, najvećem dijelu sportaša i sportašica ona su motiv za trening i
nerijetka odricanja. Sportski klubovi osnovani su radi obavljanja sportske djelatnosti sudjelovanja u
sportskim natjecanjima i u njima sportaši/ce ostvaruju svoje sportske ciljeve i interese. Od sportskih
klubova - udruga za natjecanje očekuje se da osiguraju uvjete za razvoj mladih sportaša i sportašica
putem kvalitetnih trenažnih procesa i njihovo uključivanje u sustav natjecanja. Također, od klubova se
očekuje da stvaraju uvjete za postizanje vrhunskih sportskih dostignuća. Za realizaciju takvih ciljeva,
neophodna je odgovarajuća materijalna osnova koju klubovi u postojećim prilikama financiranja teško
ostvaruju. Stoga postoji potreba za posebnom brigom lokalne i regionalne samouprave te pripadajućih
sportskih zajednica da modelima financiranja očuvaju sustav natjecateljskog sporta.
6.1. SPORTAŠI I SPORTAŠICE
Sukladno prikupljenim podacima od strane Zajednice, broj registriranih natjecatelja/ica na području
Pazina je 941, od čega 441 natjecatelj/ica ispod 18 godina. Natjecateljica ima 205, od čega je 135
mlađih od 18 godina, no ove podatke treba uzeti s rezervom. Naime, registriranim sportašem
podrazumijeva se sportaš ili sportašica koji/a je evidentiran/a u svom županijskom i nacionalnom
savezu kao natjecatelj/ica, ima važeću sportsku iskaznicu te važeći liječnički pregled slijedom odredbi
Zakona o sportu. Prema prikupljenim podacima, takvih sportaša i sportašica koji su obavili aktivne
preglede ima 816, od čega njih 456 ispod 18 godina. U ukupnoj brojci, riječ je o 75% sportaša i 25%
sportašica. Također, dio sportaša i sportašica nije registriran u svojim matičnim savezima iako su u
redovnom trenažnom procesu, a u nekim sportovima i u natjecateljskom. Registracija sportaša i
sportašica, kao i liječnički pregledi, iziskuju dodatne troškove pa klubovi, na žalost, organiziraju
natjecanja i bez registracije sportaša. Slijedom navedenog, bolje je smatrati ove osobe aktivnim,
55
umjesto registriranim sportašima i sportašicama. Iako ne postoji definicija „aktivnog sportaša“ ili
„aktivne sportašice“, možemo ustvrditi da su to osobe koje sudjeluju u sustavu natjecanja te koje su
u stalnom trenažnom procesu. Slobodna procjena je da je u Pazinu riječ o najmanje 1000 osoba svih
dobi (registrirani u pazinskim klubovima, registrirani u klubovima na području drugih općina ili
gradova te neregistrirani).
Sukladno podacima Zajednice, broj ekipa u redovnom natjecanju je 84, no često se isti sportaši natječu
u nekoliko ekipa. Postoji 19 evidentiranih natjecateljskih sportova, od čega njih 14 radi s djecom i
mladima. Žene su aktivne u 11 sportova, a one ispod 18 godina u tek 8 sportova. Nogometom i
košarkom mogu se baviti djevojčice i dječaci, dok su odbojka i rukomet ženski klubovi. Svi ostali
sportovi su miješani ili samo muški.
Tablica 7: Registrirani/e natjecatelji/ce, 2015.
Vrsta sporta Ukupan broj registriranih natjecatelja/ica
Broj registriranih natjecatelja/ica do 18 godina
Broj registriranih natjecateljica
Broj registriranih natjecateljica do 18 godina
Automobilizam 45 2 0 0
Biciklizam 75 24 5 3
Boćanje 76 12 0 0
Karate 43 36 12 10
Kickboxing 6 6 2 0
Konjički sport 32 23 5 5
Košarka 91* 50 35 ?
Mali nogomet 76 20 0 0
Nogomet 191 127 14 14
Nogotenis 16 3 0 0
Odbojka 72 54 72 54
Rukomet 50 43 50 43
Sportski ribolov 30 20 3 0
Sportsko penjanje 30 15 7 6
Stolni tenis 10 0 0 0
Šahovski klub 16 6 0 0
Tenis 48 0 0 0
Trčanje 34 0 ? ?
UKUPNO 941 441 205 135
Izvor podataka: ZSU GP *(Napomena: KK Ghia Staff poslao je ispravku kako su 2015 g. imali 132 registriranih natjecatelja, no, priložena tablica je službena evidencija Zajednice)
Promatrajući broj registriranih sportaša i sportašica vidljivo je kako ih je najviše prijavljeno u nogometu.
Slijede košarka, boćanje, mali nogomet, biciklizam, odbojka i rukomet. Najviše se muških osoba bavi
sportom u seniorskom uzrastu, dok je najviše sportašica aktivno u dobi do 18 godina što ukazuje na
56
problem napuštanja sporta od strane žena u odrasloj dobi. Prestanak aktivnog bavljenja sportom kod
oba spola najčešće slijedi nakon osnovne, odnosno nakon završetka srednje škole.
Posljednje dvije godine osjeća se pojačan interes za dvoranske sportove s obzirom na novu dvoranu.
Planirana rekonstrukcija nogometnog stadiona i izgradnja pomoćnog nogometnog igrališta te atletskog
stadiona, a u daljnjoj budućnosti i bazena, mogli bi iznimno utjecati na povećan interes za sport i
povećanje kvalitete rada budući da se razvijenost sporta na određenom području najčešće mjeri
sportskim rezultatima u bazičnim sportovima i izgrađenošću objekata za tu namjenu.
Pozitivna karakteristika pazinskog sporta očituje se u masovnosti djece uključenih u razne sportove,
međutim potrebno je ustrajati na poboljšanju trenažnih i esencijalnih uvjeta, posebno u vidu
izgradnje dodatne infrastrukture te školovanja stručnog kadra.
Dodatno, baza podataka ili lista klubova i liga u kojima se natječu ne postoji te bi bilo vrlo važno da
se ona što prije sastavi radi doprinosa pregledu pazinskog natjecateljskog sporta.
6.2. SPORTSKA OBUKA DJECE
Univerzalna sportska obuka omogućava djeci višestrani psihosomatski razvoj s posebnim
naglaskom na razvoj koordinacijskih sposobnosti na koje se nadograđuju ostale sposobnosti
(brzina, snaga, ravnoteža, agilnost preciznost) i motoričkog učenja tijekom prilagođavanja na
različite sportske forme. Široki i sveobuhvatni motorički razvoj moguće je ostvariti jedino kroz
prikladne i stručno vođene programe prilagođene pojedinim senzibilnim fazama razvoja djeteta,
a pravilnim se tjelesnim vježbanjem upravo u najmlađoj dobi može najviše utjecati na pojedine
motoričke i funkcionalne sposobnosti osobe.
Opća sportska škola predstavlja i prvi dodir većine djece s organiziranim tjelesnim vježbanjem, a taj
dojam uvelike može utjecati na to hoće li se dijete, u kojoj mjeri te kojim sportom baviti tijekom svojega
odrastanja i kasnije. U tom smislu bilo bi važno sportsku obuku podići na višu razinu. Sadržaj programa
djelatnosti sportske obuke čini redovita tjedna obuka u općoj sportskoj školi te obuka u usmjerenim
sportskim školama, a mogu biti organizirane u predškolskim ustanovama, osnovnim školama,
sportskim klubovima i drugim institucijama. Univerzalna sportska obuka provodi se prema utvrđenim
nastavnim programima, dok je usmjerena sportska obuka u svim sportovima pod nadzorom sportskih
klubova. Usmjerena sportska škola namijenjena je djeci od 4 do 6. razreda i u pravilu bi se trebala
provoditi 3 puta tjedno. Započinje s uvođenjem djece u izabrani sport, a kasnije i trenažni proces toga
sporta. Zadatak sportske škole je i selekcioniranje onih najboljih i najperspektivnijih te, ukoliko za to
pokažu interes, njihovo usmjeravanje ka ozbiljnijem bavljenju određenim sportom.
Osobitost Pazina je da djeca vrlo rano kreću s treniranjem pojedinih sportova. Univerzalna
sportska obuka prisutna je kroz sadržaj Sportske udruge 4+ koja radi s predškolskim uzrastom, a
uvjetno govoreći, i kroz program izborne nastave u nižim razredima osnovne škole koji, međutim,
provode, učiteljice razredne nastave.
57
Nekoliko sportskih klubova provodi neki oblik sportske škole ili kampa (nogomet, košarka,
boćanje…). Nažalost, vrlo često, klupske sportske škole nisu ustrojene na način koji bi jamčio
kontinuiran, visoko organizirani i stručan trenažni proces.
Financijska sredstva za rad sportskih škola unutar osnovne škole može osigurati nadležno Ministarstvo,
a na lokalnoj razini trebala bi biti osigurana iz proračuna Grada Pazina i Istarske županije u okviru javnih
potreba u sportu, kako bi se osiguralo financiranje rada stručnih voditelja obuke tijekom školske
godine. Osnovna škola, Zajednica, Grad Pazin, udruge i kvalificiran stručni kadar trebali bi zajedno
razmotriti, isplanirati i dogovoriti sustav i financijski okvir univerzalne i usmjerene sportske obuke koja
bi stručnim i kontinuiranim radom uvodila veći broj djece u sport, što bi bio jedan od ključnih ciljeva
ove Strategije.
6.3. PERSPEKTIVNI I VRHUNSKI SPORTAŠI I SPORTAŠICE
Kad govorimo o perspektivnim sportašima i sportašicama, govorimo o jednom od najvažnijih
strateških ciljeva javnih potreba u sportu Grada Pazina, a to je ulaganje u razvoj mladih sportaša i
sportašica radi stvaranja široke kvalitativne osnove kao uvjeta daljnjeg napretka i razvoja kvalitete
sporta.
Svake godine prilikom izbora sportaša, sportašice i ekipe godine, Zajednica predstavlja i nagrađuje
perspektivne sportaše i sportašice Pazina što je poticajno, ali nedostatno. Sukladno Zakonu o sportu,
sportaši/ce imaju prava, ali ih ne konzumiraju jer nisu osigurana sredstva u proračunu.
Tablica 8: Popis najboljih sportaša, sportašica i ekipa posljednjih 10 godina u Pazinu
Godina Najbolja sportašica (sport)
Najbolji sportaš (sport)
Najbolja ženska ekipa
Najbolja muška ekipa
2006. Katerina Černjeka (odbojka)
Ivica Barajković (trekking)
Ženski odbojkaški klub Pazin
Biciklistički klub Puris-Kamen
2007. Nina Ladavac (rukomet)
Gianfranko Dušić (sportsko penjanje)
Ženski odbojkaški klub Pazin
Nogometni klub Pazinka
2008. Katerina Černjeka (odbojka)
Nikola Dobrila (automobilizam)
Ženski odbojkaški klub Pazin
Biciklistički klub Kamen
2009. Andrea Kiršić (biciklizam)
Filip Sironić (sportsko penjanje)
Rukometni klub Pazin
Boćarski klub Usluga
2010. Lea Miletić (košarka)
Valter Ivančić (boćanje)
Ženski košarkaški klub Pazin
Nogometni klub Pazinka
2011. Antonela Ferenčić (biciklizam)
Benjamin Guštin (boćanje)
Ženski košarkaški klub Pazin
Biciklistički klub Kamen
2012. Antonela Ferenčić (biciklizam)
Marko Šišović (biciklizam)
Ženski košarkaški klub Pazin
Boćarski klub Trio
2013. Dubravka Družeta (biciklizam)
Nini Stranić (boćanje)
Ženski košarkaški klub Pazin
Boćarski klub Trio
2014. Ana Lepinjica (rukomet)
Marko Šišović (biciklizam)
Ženski odbojkaški klub Pazin
Nogometni klub Pazinka
58
2015. Valentina Rabar (odbojka)
Emanuel Kišerlovski (biciklizam)
Ženski odbojkaški klub Pazin
Boćarski klub Trio
2016. Anja Brajković (odbojka)
Marin Križmanić (boćanje)
Ženski odbojkaški klub Pazin
Boćarski klub Trio
Izvor podataka: mediji, web strane, ZSU GP
Valja napomenuti da je nagrada za najuspješniju momčad u mlađim uzrastima u Istarskoj županiji jedini
put momčadi iz Pazina dodijeljena 2008. godine, i to juniorima biciklističkog kluba „Puris-Kamen“.
Kako bi klubovi s perspektivnijim sportašima i sportašicama mogli dobiti sredstva za kvalitetniji rad, na
osnovu od udruga dobivenog popisa perspektivnih sportaša i sportašica do 18 godina starosti, njihovih
najznačajnijih rezultata u prošloj godini te programa rada za sljedeću godinu, bilo bi važno oformiti
listu perspektivnih sportaša i sportašica Pazina.
VRHUNSKI SPORTAŠI I SPORTAŠICE
Zakon o sportu povjerio je Hrvatskom olimpijskom odboru utvrđivanje kategorizacije sportaša i
donošenje rješenja o njihovoj kategorizaciji. Sukladno Pravilniku o kategorizaciji sportaša17 Hrvatskog
olimpijskog odbora, kategorizacija sportaša i sportašica se primjenjuje u svim sportovima čiji su
nacionalni sportski savezi udruženi u HOO kao punopravni ili pridruženi članovi.
Temelj za kategorizaciju je odgovarajući sportski rezultat ili poredak koji sportaš/ica pojedinačno ili kao
član/ica sportskog kluba ili nacionalne ekipe postigne na natjecanjima koja organizira ili su pod
jurisdikcijom nacionalnog sportskog saveza, odnosno koja organizira ili su pod jurisdikcijom
međunarodnog sportskog saveza koje priznaje Međunarodni olimpijski odbor ili koji je član Općeg
udruženja međunarodnih sportskih saveza (Sport Accord).
Sportski rezultat ili poredak koji sportaš/ica ili sportska ekipa postigne na međunarodnom sportskom
natjecanju može biti temelj za kategorizaciju pod uvjetom da je nastup sportaša, sportašica ili sportske
ekipe na tom natjecanju organizirao ili odobrio pripadajući nacionalni sportski savez.
U kriterijima kategorizacije sportaša i sportašica po pojedinim sportovima utvrđene su sportske grane,
odnosno discipline koje se uzimaju u obzir kod razvrstavanja sportaša i sportašica u određenu
kategoriju, dok se one sportske grane koje nisu navedene u pojedinim sportovima ne uzimaju u obzir.
Na temelju postignutih rezultata, sportaši se razvrstavaju u 6 kategorija.
- Sportaši/ce razvrstani u prve tri kategorije, smatraju se vrhunskim sportašima i sportašicama
- Sportaši/ce razvrstani u IV. Kategoriju smatraju se vrsnim sportašima i sportašicama
- Sportaši/ce iz V. i VI. Kategorije smatraju se darovitim (perspektivnim) sportašima, odnosno
sportašicama.
Osiguravanje stipendija perspektivnim i vrhunskim sportašima i sportašicama sastavni je dio programa
javnih potreba u sportu Istarske županije u sklopu kojeg perspektivni sportaši/ce IV., V. i VI. Kategorije
(do 18 godina) te vrhunski sportaši/ce I., II. I III. kategorije do četrdesete godine starosti dobivaju
sportsku stipendiju. Stipendija je vrlo važan izvor prihoda, budući da je sport u Pazinu, a većinom i u
17 http://www.hoo.hr/images/dokumenti/kategorizacija-sportasa/2015/Pravilnik_o_kategorizaciji_sporta%C5%A1a-2015.pdf
59
cijeloj Istri, organiziran amaterski te sportaši/ce za trening, pa čak i postignute sportske rezultate, ne
dobivaju nikakvu novčanu naknadu.
Pazin je u 2016. godini imao 4 kategorizirana sportaša i sportašice, od čega troje vrhunskih i jedan
daroviti, odnosno perspektivni:
Sportašica I. kategorije je Dubravka Družeta (biciklizam), a osnova za kategorizaciju je bilo 5. mjesto na
Europskom prvenstvu 2013. godine. Kategorizacija traje do 31.10.2017. godine
Sportaši III. Kategorije bili su biciklisti Emanuel Kišerlovski i Antonela Ferenčić. Njima je kategorizacija
istekla tijekom 2016. godine, no čekaju novu kategorizaciju. Kišerlovski je bio prvak Hrvatske u
cestovnom biciklizmu 2015. godine, a 2016. bio je treći. Ferenčić je i 2015. i 2016. godine bila
viceprvakinja Hrvatske u cestovnom biciklizmu.
Sportaš 5. kategorije je Vedran Glavić (boćanje), a osnova kategorizacije je 2. mjesto na Nacionalnom
juniorskom prvenstvu 2016. godine. Kategorizacija traje godinu dana i ističe 31.7.2017.
Svih četvero stipendisti su Sportske zajednice Istarske županije.
U 2017. godini bit će kategorizirani i sportaši Boćarskog kluba Pazin Valter Ivančić i Marino Križmanić,
budući da su u prosincu 2016. godine na prvenstvu Hrvatske održanom u Pazinu osvojili naslov državnih
prvaka u parovima.
Valja napomenuti da na području Pazina živi i radi još nekoliko vrhunskih i perspektivnih sportaša i
sportašica, ali treniraju za klubove koji se nalaze na području neke druge općine ili grada (biciklizam,
boćanje, odbojka itd.). Neovisno o tome kakvi su razlozi za odlazak iz Pazina, bilo bi značajno voditi
evidenciju i takvih sportaša/ica te njegovati komunikaciju i suradnju, budući da je za mali grad poput
Pazina postojanje izvrsnih sportaša i sportašica iznimno značajno za pružanje uzora upornosti i
izvrsnosti, kao i uzora priznavanja uspjeha od strane vlastite lokalne zajednice i njenih institucija.
Labinska zajednica, primjerice, svoje vrhunske sportaše/ice koji treniraju u klubovima izvan Labina
također poziva na dodjelu priznanja sportašima i sportašicama godine.
6.4. KATEGORIZACIJA KLUBOVA I SPORTOVA
Jedan od glavnih principa pristupanja programima klubova i sportova jest uvažavanje jednake važnosti
sportova. No, 23 sporta u Pazinu te 30-40 udruga koje se nalaze u programu javnih potreba, nisu u
jednakoj poziciji. Na razvijenost nekog sporta u zajednici utječu materijalni uvjeti, ali i klimatske i
okolišne osobitosti, svijest i afiniteti građana, interes tržišta itd.
Ključno je pitanje svakog sustava podrške sportskim klubovima po kojim se kriterijima raspodjeljuju
sredstva među njima. Naime, zajedničke smjernice ili preporuke za donošenje takvih odluka ne
postoje, stoga kriterije donosi svaki grad, općina, ali i županija zasebno za sebe, a ovisno o
postavljenim ciljevima.
U uvjetima nedostatnih, štoviše, iznimno niskih sredstava za poticanje sporta, potrebno je izvršiti
rangiranje sportova, odnosno klubova, u prioritetne kategorije financiranja. Ovo rangiranje ne proizlazi
ili barem ne bi trebalo proizlaziti iz poimanja sportova na više ili manje vrijedne, već iz realne potrebe
za pružanjem veće podrške sportovima, odnosno klubovima, koji se odlikuju većom kvalitetom rada te
60
tradicijom i utjecajem u nekoj zajednici, uz osiguranje propusnosti sustava za nove sportove kojima se
vremenom također mogu ukorijeniti i odlikovati kvalitetnim radom.
Mnoge sportske zajednice (npr. Poreč, Karlovac, Samobor) vrše kategorizaciju sportova u 3 ili 4
kategorije, počevši s prvom, kao najprioritetnijom. Kategorizacijom se određuje i visina uloženih
sredstava u određene kategorije, odnosno sportove, a sportovi se smještaju u kategorije od I.
(najprioritetnije) do najniže. Međutim, postavlja se pitanje pravednosti takvog sustava tamo gdje
postoji više klubova istog sporta, a koji se po kvaliteti rada i razini natjecanja međusobno više razlikuju
nego pojedini klubovi u različitim sportovima. Primjerice, u Pazinu postoji 6 boćarskih klubova, od onih
gotovo rekreativnih do kluba koji se natječe u 1. ligi.
Labinska sportska zajednica nije unaprijed kategorizirala sportove, već je propisala kriterije i bodove
koje klubovi moraju ispuniti za ulazak u svaku od pojedinih kategorija. Na ovaj se način ne favorizira
pojedini sport na općenitoj razini, već se klubove smješta u različite kategorije prioriteta za
financiranje, nakon što se provede bodovanje svakog kluba. Na sličan način je do sada to radila i
pazinska Zajednica (bodovanje udruga), ali nije imala kategorije ni jasno propisane kriterije.
Koji su to kriteriji na osnovu kojih se vrši kategorizacija pojedinih sportova i klubova?
Kao kriteriji najčešće se uvode tradicija, popularnost, razvijenost, odnosno masovnost nekog
sporta, radi li se o olimpijskom ili neolimpijskom sportu te ostvareni sportski rezultati na
međunarodnim i domaćim natjecanjima
Kao dobar primjer razvijenosti kriterija preporuča se Pravilnik Sportske zajednice Labina, no s
obzirom na razinu njegove kompleksnosti, bilo bi preporučljivo da pazinska Zajednica kriterije
prilagodi svojim uvjetima, odnosno da ih u ovom razdoblju pojednostavi, a kad sustav zaživi, da ga
dalje razrađuje.
Zaključno: s obzirom na broj klubova u Pazinu, pravednije bi bilo kategorizirati klubove, a ne
sportove. Ukoliko se prihvati taj pristup, veći bi značaj trebalo dati kriterijima koji se odnose na sam
Pazin (rad s mlađim uzrastima, prisutnost ženske populacije, stručni kadrovi u klubu, interes lokalne
zajednice, raspoloživa sportska infrastruktura) kao što je to nedavno napravljeno u kriterijima
Saveza sportova Istarske županije.
Prijedlog kriterija za kategorizaciju sportskih klubova Pazina:
1. Razvijenost sporta (važno zbog dubine i kvalitete sustava natjecanja)
- Hrvatska – broj članica nacionalnog sportskog saveza
- Istra – broj klubova koje matični sportski savez udružuje u svoje članstvo
2. Socijalni status sporta
- Tradicija sporta (važno zbog kontinuiteta rada i ukorijenjenosti)
o tradicija u Pazinu
o tradicija u Istri
- Olimpijski – neolimpijski status (važno zbog približavanja HOO kriterijima)
61
3. Kvaliteta rada i rezultata
- Organiziranost rada (važno zbog razlike u troškovima rada)
o Broj članova i članica
o Broj natjecatelja i natjecateljica
o Broj ekipa u redovnom natjecanju
o Broj turnira na kojima sudjeluju s mlađim kategorijama
- Rezultati sportaša i selekcija u prethodnoj godini (važno zbog procjene kvalitete rada)
o Broj kategoriziranih sportaša i sportašica
o Postignuti vrhunski sportski rezultati – međunarodna i nacionalna natjecanja;
o Postignuti kvalitetni sportski rezultati – nacionalna i međužupanijska razina;
o Ostali rezultati - županijska i gradska razina
- Organiziranost rada s mlađim dobnim kategorijama (važno zbog potpore klubovima koje rade
s mlađim dobnim kategorijama)
o Broj članova i članica, broj natjecatelja i natjecateljica i ekipa
Svakom kriteriju potrebno je pridružiti određen broj bodova (primjerice od 0 do 5) te je potrebno
formirati bodovne kategorije.
U prvu kategoriju ušlo bi nekoliko klubova s najvećim brojem bodova, odnosno klubovi koji
zadovoljavaju određene kriterije koji su uvjet za prvu, prioritetnu, kategoriju. Primjerice u I.
kategoriji bile bi udruge koje imaju najmanje 3 mlađe kategorije u sustavu natjecanja (mladi u
sportu), koji imaju olimpijski status ili imaju dugu tradiciju u Pazinu te udruge koje su članice
savezne lige u ekipnoj konkurenciji. Preporučeni uvjet je da u I. kategoriji bude najmanje jedan
ženski klub kako bi se najmanje jednom ženskom kolektivnom sportu jamčila prioritetnost u
financiranju radi uvjeta za kvalitetnije bavljenje sportom u Pazinu. Sustav pozitivne diskriminacije,
uobičajen u javnim politikama civiliziranih zemalja, povećava razinu participacije žena.
U II. Kategoriju ušli bi klubovi koji se nalaze u članstvu Zajednice najmanje 2 godine, s područja
olimpijskih sportova, koji su udruženi u nadležni sportski savez i koji imaju kontinuiranu aktivnost
za sve selekcije po programu nadležnog sportskog saveza kroz odgovarajuće programe rada i
sudjeluju u odgovarajućim sustavima natjecanjima, imaju vlastiti stručni kadar i redovito obavljaju
trenažni proces.
U III. Kategoriju ušli bi svi ostali klubovi osim udruga rekreacije i novoosnovanih udruga.
Kategorijama se pridružuju postoci financijskih sredstava koji će se raspodijeliti unutar kategorija,
a unutar kategorija sredstva se raspodjeljuju sukladno razini natjecanja ekipnih, mješovitih i
individualnih sportova, broju kola u ligi, brojnost ekipe, kategorija sporta i žene u sportu. Labinska
sportska zajednica razradila je ove kriterije pa se preporuča slijediti primjer.
Sve udruge koje se javljaju za sufinanciranje programa morale bi najprije zadovoljiti opće uvjete
(usklađenost sa propisima, transparentnost u radu i ispunjavanje obaveza prema Zajednici,
istinitost podataka).
62
6.5. MJERE
Ustrajati na poboljšanju trenažnih i esencijalnih uvjeta za bavljenje sportom djece i mladih, posebno u
vidu izgradnje dodatne infrastrukture te školovanja stručnog kadra; razmotriti, isplanirati i dogovoriti
sustav i financijski okvir univerzalne i usmjerene sportske obuke koja bi stručnim i kontinuiranim radom
uvodila veći broj djece u sport, što bi bio jedan od ključnih ciljeva ove strategije.
Cilj unaprjeđenja kvalitete sporta u Pazinu bio bi svakako i povećanje broja kategoriziranih sportaša i
sportašica. Na osnovu od udruga dobivenog popisa perspektivnih sportaša i sportašica do 18 godina
starosti, njihovih najznačajnijih rezultata u prošloj godini te programa rada za sljedeću godinu
preporuča se formirati listu perspektivnih sportaša i sportašica (za koju se prethodno definiraju pravila
i kriteriji). Nužno je uspostaviti sustav pružanju potpore vrhunskim i perspektivnim sportašima i
sportašicama, odnosno klubovima koji s njima rade. Stručno osposobljeni i visoko obrazovani
treneri/ce u radu s darovitim sportašima i sportašicama temeljni su preduvjet da darovito dijete ili
mlada osoba ostane u sportu te da u fazi najsenzibilnijeg motoričkog razvoja provodi primjereni
sportski program.
Zaključno, nužno je uspostaviti kriterije za kategorizaciju sportova, uvesti kontinuirano praćenje
rezultata i promjene kvalitete rada te osigurati odgovarajuće ažuriranje kriterija i kategorija.
Foto: ZSU GP
63
7. SPORTSKA REKREACIJA Sportska je rekreacija u Europi dobila širu društvenu ulogu nakon 2. svjetskoga rata. Briga o
zdravlju ljudi i kvalitetan aktivan odmor u slobodno vrijeme dobili su masovno obilježje i u
današnje vrijeme predstavljaju visoku razinu svijesti pojedinaca i društva. Za vlasti je itekako važno
koliko i kako se građani bave sportskom rekreacijom jer se ona smatra važnim faktorom određenja
kvalitete života, zdravlja i radne učinkovitosti građana, što u konačnici snažno utječe na zajednicu
u cjelini.
Sportska rekreacija obuhvaća stanovništvo svih dobi, koji provodeći određenu tjelesnu aktivnost
brinu o svojim psihofizičkim sposobnostima, a time doprinose zdravlju u širem smislu jer se
tjelesnim vježbanjem, kretanjem i sportskim aktivnostima omogućuje kvalitetan razvoj i
održavanje sposobnosti na optimalnoj razini tijekom života. Stoga je važno u što ranijoj životnoj
dobi usvojiti navike redovite tjelesne aktivnosti.
Hrvatski savez sportske rekreacije „Sport za sve“ (HSSR), osnovan 1991., nacionalna je krovna
organizacija sportske rekreacije u Hrvatskoj, koja je ujedno članica Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO)
te Svjetske organizacije „Sport za sve“ TAFISA‐e (Trim and Fitness International Sport for All Asociation.)
koja obuhvaća više od 160 zemalja članica. Uloga HSSR je kreiranje strategije sportske rekreacije na
nacionalnoj razini, međunarodna suradnja sa sličnim asocijacijama te poticanje razvoja regionalnih i
gradskih programa sportske rekreacije „Sport za sve“ na području Hrvatske s ciljem unaprjeđenja
zdravlja stanovništva. U Istri djeluje Savez sportske rekreacije „Sport za sve“ Istarske županije koji
sudjeluje organizaciji Međunarodnog dana pješačenja, ali o čijem se radu, jednostavnim
pretraživanjem interneta, ne može pronaći potpunije informacije.
Prema procjenama stručnjaka, tek je 10‐15% populacije u Hrvatskoj uključeno u redovite (organizirane
ili individualne) oblike tjelesnoga vježbanja, za razliku od nekih zemalja EU gdje je udio aktivnih građana
i građanki uključenih u redovito tjelesno vježbanje već niz godina veći od 50%, a u skandinavskim
zemljama udio premašuje i 70%. Hrvatska je među prvim zemljama, u odnosu na članice EU, po broju
dana bolovanja na godinu; u vrhu je po korištenju antidepresiva; bilježi visoku razinu socijalnih
problema u mladih različite etiologije; broj umrlih od srčanožilnih bolesti je u porastu, povećava se broj
odraslih pretilih i odraslih osoba s povećanom tjelesnom masom, a osobito zabrinjava trend porasta
prekomjerne tjelesne težine u djece te povećavanje broja oboljelih od dijabetesa tipa 2. Svi navedeni
problemi se kroz programe sportske rekreacije mogu znatno ublažiti i/ili prevenirati. Pitanje važnosti
redovite i pravilne tjelesne aktivnosti, kao i stvaranje pozitivnih navika treba ugrađivati od najranijeg
djetinjstva te dugoročno ulagati u prioritetne potrebe svojih stanovnika.
Gradski savez sportske rekreacije trebao bi predstavljati jezgru struke koji će imati informacijsku bazu
stručnjaka, njihovu razinu kvalifikacije i iskustva u praksi. Savez bi trebao pokrivati sve aktivnosti na
području sportske rekreacije za potrebe svih stanovnika, što podrazumijeva povezivanje s institucijama
koje trebaju programe, sadržaje i stručnjake. Također, neophodna je suradnja s nacionalnim i gradskim
institucijama i organizacijama koje se brinu o zdravlju stanovništva kako bi zajedničkim projektima
ostvarivali zadane ciljeve. Privatni sektor, koji pruža usluge sportske rekreacije, neophodno je povezati
sa Savezom sportske rekreacije. Za sve programe koji imaju transformacijska obilježja bilo bi nužno
64
provoditi inicijalni pregled i dijagnostiku sudionika. Time se poštuju temeljna načela struke, a s druge
strane se omogućuje kvalitetno programiranje i praćenje provedbe programa.
U Pazinu se nudi niz mogućnosti za organizirano i samostalno bavljenje rekreacijom, no ne postoji
Savez sportske rekreacije, niti je rekreacija u značajnijoj mjeri uključena u Zajednicu.
Rekreacija je u velikoj mjeri zastupljena kod stanovništva koje se aktivno bavilo sportom u mlađim
danima. Građani koji se nisu aktivno bavili sportom, a zbog užurbanog načina života sve više uviđaju
važnost bavljenja rekreacijom u zdravstvene svrhe, sve se više uključuju u rekreativne sadržaje.
Tablica 9: Pregled evidentiranih rekreacijskih sadržaja u Pazinu, rujan 2016.
Izvor: podaci iz anketnih upitnika
Veliki broj rekreativaca okupljaju nogometni i boćarski klubovi i tijekom cijele godine održava se veliki
broj malonogometnih turnira i turnira u boćanju. Sportsko društvo Trickeri organizatori su Zimske lige
koja je lijep primjer utrka na kojima sudjeluje znatan broj rekreativaca i rekreativki iz cijele Istre.
Planinarsko društvo Pazinka okuplja sve veći broj građana i građanki svih dobnih skupina te organizira
izlete, šetnje i pohode. Pazin ima tradiciju biciklizma, no, i svijest građana i građanki o važnosti kretanja
i boravka u prirodi potaknula je veliki broj zainteresiranih za biciklizam. Pazin ima velike mogućnosti i
uvjete za aktivnu rekreaciju na otvorenom (trekking, šetnje, penjanje itd.). U zatvorenim prostorima,
građani svih dobnih skupina, tijekom cijele godine rekreativno se bave plesom, aerobicom, zumbom,
pilatesom, body buildingom, yogom… Osim u sklopu organizirane i samostalne sportske rekreacije,
građani se rekreacijom bave i putem mjesnih odbora. Oni starije životne dobi rekreiraju se boćanjem,
malim nogometom te ostalim sportovima, uglavnom za mušku populaciju, a ti su događaji gotovo
uvijek popraćeni dodatnim zabavnim sadržajima.
ORGANIZIRANA REKREACIJA
Kolektivni
sportoviIndividualni sportovi Aerobic programi
Programi vezani za
boravak u prirodiOstalo
Boćanje (m) Sportsko penjanje Aerobik Trčanje
Priprema rekreativaca u (brdskom)
biciklizmu
Nogomet (m) Sportsko penjanje (djeca i mladi) Body Flow Rekreativno pješačenje Kondicijska priprema
Odbojka Stolni tenis Piloxing Planinarenje - niskogorje Sportska priprema djece i mladih
Tenis Korektivno-medicinski pilates Planinarenje - visokogorje Gym ‐ treninzi na trenažerima
Tenis (djeca i mladi) 50+ Alpinizam Spartak - kondicijski treninzi
Kickboxing Mini trampolin Rekreativno jahanje
Judo (djeca i mladi) Ground force method
Krav Maga Pilates
Ples (djeca i mladi) Pilates za trudnice
Yoga Medicinska gimnastika (stariji)
Ples
Work your body
Vježbe disanja i ciljane vježbe za starije osobe
65
7.1. PARTICPACIJA U SPORTU I REKREACIJI
Kao što je već navedeno, službenih podataka o participaciji stanovništva u više ili manje kontinuiranim
sportsko-rekreacijskim aktivnostima nema. Uz oko tisuću aktivnih sportaša u sportskim klubovima, uz
djecu i mlade koji se bave nekim oblikom sporta ili rekreacije izvan sportskih klubova (sportska
igraonica, izborna nastava, školsko sportsko društvo), osobe aktivne u udrugama koje se bave
rekreacijom te osobe koje se rekreiraju samostalno, slobodna je procjena da je riječ o oko 2000 osoba,
odnosno nešto ispod 25% stanovništva Pazina, što je bolje od nacionalnog prosjeka, ali daleko ispod
razine razvijenih zemalja Europe (50 do 70%).
U anketnom upitniku za javnost, pokušali smo istražiti neke specifičnosti participacije građana u sportu
i rekreaciji.
Tablica 10: Broj osoba koje se bave pojedinim sportovima, sukladno anketnom upitniku
TRČANJE 68 34%
BICIKLIZAM 58 29%
REKREACIJA SAMOSTALNO 45 22,5%
PLES I AEROBIC 38 19%
NOGOMET 36 18%
YOGA I PILATES 25 12,5%
PLANINARENJE 21 10,5%
TERETANA,FITNESS,
BODYBUILDING 21 10,5%
ODBOJKA 17 8,5%
PLIVANJE 17 8,5%
KOŠARKA 16 8%
RUKOMET 14 7%
PENJANJE 13 6,5%
BOĆANJE 10 5%
TENIS 10 5%
OSTALO (stolni tenis, borilački
sportovi, atletika,
automobilizam, skijanje,
kickboxing, konjički sport)
Ispod 10
odgovora
Najčešći uzroci napuštanja sporta su važne životne prekretnice (studij, zapošljavanje, obitelj, zdravlje).
Ispitanici/e koji/e su se prestali baviti sportom, u najčešćoj mjeri bavili/e su se košarkom (30),
nogometom (23), rukometom (21), odbojkom (17), biciklizmom (11), plesom (11), tenisom (10).
Usporedbom ovih odgovora i pogleda na tablicu, moglo bi se zaključiti da se dio osoba koje se prestaju
baviti kolektivnim sportovima preusmjeravaju na individualno bavljenje sportom i rekreacijom i to
većinom u prirodi. Zanimljivo je da se od 92 ispitane osobe koje su se sportom bavile u prošlosti, a više
se ne bave, njih 57 želi vratiti u sport, 28 nije sigurno, a 7 ne želi. I većina onih koji se nisu bavili sportom
66
i ne bave se, voljela bi se uključiti u sport. Ovi podaci ukazuju da to da postoji potencijal za podizanjem
participacije u sportu i rekreaciji među odraslom populacijom kroz nastavak aktivnijeg poticanja na
sport, ali i kroz prilagođavanje ponude sadržaja/termina osobama s većom razinom obaveza,
primjerice, rekreacije vikendom, obiteljske rekreacije itd.
Tablica 11: tjedno bavljenje sportom, sukladno anketnom upitniku
Djecu ima 35% ispitanika, a ona se tjelesnom aktivnošću bave redovito (83), povremeno (42), ne
bave se, ali su se bavila prije (13) te nikad se nisu bavila sportom (35). Djeca koja se redovito bave
sportom, natjecateljski se bave u 39% slučajeva, a rekreativno u 61%. Najveći broj djece uključen je u
nogomet, sportsko penjanje, košarku, biciklizam, odbojku i ples.
Više od pola djece koja su odustala od nekog sporta, željelo bi se ponovo vratiti u sport kad bi im se
smanjile obaveze.
45%
35%
11%8%
Učestalost bavljenja sportom - djeca oko dvaput tjedno
Između 3 i 5 putatjedno
Jednom tjedno ilinijednom
Svaki ili skoro svakidan
67
OSOBE STARIJE ŽIVOTNE DOBI
Na području Pazina živi oko 1400 osoba starije životne dobi:
Tablica 12: Pregled broja osoba starije životne dobi
DOBNE SKUPINE Republika
Hrvatska
Istarska
županija
Grad Pazin Područje srednje
Istre-Pazinština
65-74 414.403 20.308 784 1.582
75-84 286.630 13.863 503 1.215
85+ 60.600 3.288 122 313
UKUPNO STARIJIH 758.633 37.459 1.409 3.110
OD TOGA ŽENE 462.425 22.272 818 1.849
UKUPNO
STANOVNIKA
4.284.889 208.055 8.638 17.849
% STARIJIH 18 18 16 17
Izvor: Grad Pazin, Odjel za samoupravu, upravu i društvene djelatnosti
Starije osobe uključene su u sve oblike rekreacije, no, postoji nekoliko sadržaja udruga i obrta kojima
je cilj pružiti specifične sadržaje nekim podskupinama starijih osoba s ciljem zaštite zdravlja i povećanja
kvalitete života. Primjerice, Gradsko društvo Crvenoga križa provodi program medicinske gimnastike.
Tijekom 2015. godine program je polazilo čak 97 starijih osoba. U sklopu boravka za starije osobe,
provodi se program vježbanja jednom tjedno. Također, program medicinske gimnastike i vježbanja za
starije osobe provodi i Obrt fizikalne terapije Lee Hek.
7.2. MJERE
Iako rekreacijski sadržaji pokazuju aktivnost osoba svih dobnih skupina, među osobama s
invaliditetom, osobama starije životne dobi, osobama sa zdravstvenim problemima (uključujući
pretilost), stanovnicima ruralnih dijelova, posebice ženama, potrebno je posvetiti dodatnu pažnju kroz
motivaciju, edukaciju i sadržaje. Sadržaji koji se bave podzastupljenim i ranjivim skupinama u društvu
trebalo bi dodatno poticati kriterijima za financiranje programa rekreacije.
Potrebno je dalje raditi na povećanju broja sportsko-rekreacijskih manifestacija za šire građanstvo kroz
cijelu godinu te dodatno poticati aktivnosti na otvorenom zbog višestruke koristi. Ovakvim poticajima
i podizanjem svijesti o važnosti kretanja, građani će postupno jačati navike rekreiranja i kretanja.
Iako je analizom ustanovljena relativno pozitivna slika stanja sportske rekreacije u gradu, ona se ipak
ne odvija sustavno već su te aktivnosti disperzirane u mnoštvu međusobno nepovezanih dionika i
organizatora. Sustav bi mogao ojačati objedinjavanjem dionika u procesu organiziranja sportsko-
rekreacijskih aktivnosti te usklađivanja programa i mogućnosti na prostoru grada i okolice. Tu ulogu
mogla bi preuzeti Zajednica, odnosno eventualni Savez sportske rekreacije uključen u Zajednicu.
Također, u području rekreacije veći bi značaj trebalo dati rekreaciji kroz organizirane grupe vođene
stručnim osobama.
68
8. SPORT I REKREACIJA OSOBA S INVALIDITETOM
Osobe kod kojih su kretanje, senzorika i aktivnost ograničeni, odnosno osobe koje imaju dugotrajna
tjelesna, intelektualna ili osjetilna oštećenja, u većini slučajeva nisu u mogućnosti uključiti se u redovite
sportske sadržaje. No, potreba za poboljšanjem zdravlja putem tjelovježbe, kao i potreba za
dokazivanjem i nadmetanjem prisutna je i kod osoba s invaliditetom, a sport osoba s invaliditetom je
vrlo snažan vid integracije osoba s invaliditetom u društvo i poboljšanja kvalitete života osoba s
invaliditetom.
Zadaća je svakog modernog društva omogućiti osobama s invaliditetom uključivanje u sportske
sadržaje u što većem broju.
Zakon o sportu definira Hrvatski paraolimpijski odbor, nacionalne sportske saveze osoba s
invaliditetom prema vrsti invaliditeta i prema sportovima te županijske i gradske sportske savezi osoba
s invaliditetom. Nomenklatura sportova definira što se smatra sportom osoba s invaliditetom.
Sport osoba s invaliditetom i sport gluhih su vrlo specifične sportske grane, koje za razliku od tzv.
"standardnog" sporta uključuju različite vrste sportskih djelatnika: sportske asistente, asistente za
korisnike invalidskih kolica, defektologe i sportske klasifikatore za sport osoba s invaliditetom.
No, procjenjuje se da je tek oko 2% osoba s invaliditetom uključeno u sportsko rekreativne aktivnosti
pa je stanje iznimno nezadovoljavajuće. Stručnjaci smatraju kako je sport i sportsku rekreaciju osoba s
invaliditetom potrebno definirati kao prioritetnu aktivnost u prostoru društvenih djelatnosti na svim
razinama državnog ustroja od nacionalne pa sve do općinske razine. Potrebno je osigurati stabilno i
kontinuirano financiranje sporta, a isto tako i osigurati jednakopravnost i zaštitu sporta osoba s
invaliditetom. Pri tome treba voditi računa o definiranju javnih potreba na način da se utvrde prioriteti
i vrednovanje sportskih programa, kako na državnoj, tako i na lokalnoj (regionalnoj) razini.
Na području Pazina 2015. godine živjelo je 460 osoba s invaliditetom: 273 muškaraca (59,3%) i 187
žena (40,7%). Najveći broj osoba s invaliditetom, njih 247 (54%), je u radno aktivnoj dobi, 20-64 godina.
Invaliditet je prisutan u svim dobnim skupinama, a u 12%-tnom udjelu prisutan je u dječjoj dobi, 0-19
godina (podaci iz prosinca 2015). Veliki dio tih osoba višestruko je ranjiv (niža razina obrazovanja, niža
razina ekonomske i društvene moći).
Osnovnu školu polazi 50 učenika s Rješenjima (induividualizirani pristup radu, prilagođeni sadržaji rada,
posebni razredni odjel).
Osnovnoškolska dvorana nije prilagođena za učenike s invaliditetom.
Ne postoji sportski klub za osobe s invaliditetom, a uključenost osoba s invaliditetom u postojeće
sportske udruge je zanemariva.
U Pazinu, sukladno podacima iz Registra neprofitnih organizacija, djeluju:
- Društvo tjelesnih invalida Pazin
- Udruga gluhih i nagluhih Pazin
- Udruga roditelja djece s teškoćama u razvoju Hoću-mogu
- Poludnevni boravak za osobe s intelektualnim teškoćama Pazin.
69
Valja istaknuti da je dugogodišnji predsjednik Društva tjelesnih invalida Pazin bio Gracijano Turčinović,
paraplegičar i hrvatski olimpijac na hand-bikeu, koji je, kao član pulskog kluba, 2007. i 2010. proglašen
najuspješnijim sportašem s invaliditetom u Istarskoj županiji.
No, neovisno o tome percipiraju li navedene udruge sebe kao dionike razvoja sporta i rekreacije u
Pazinu ili ne, one to svakako jesu, budući da se bave integracijom osoba s invaliditetom i poteškoćama
u društvo. U tome im svakako nije pomogao pasivan odnos Zajednice prema razvoju sporta osoba s
invaliditetom koja bi, kao sportska zajednica, trebala skrbiti i o tom vidu sporta. Stav koji se može čuti
među pojedincima unutar Zajednice je da im se nije pristupilo jer je to njihov izbor, a da su sa svakom
novom članicom zakinuti su svi ostali članovi jer se sredstva ne podižu koliko se članstvo širi. Takav je
stav direktna posljedica malih financijskih sredstava za sportske udruge te bi se moglo reći da umjesto
solidarnosti, vlada borba za opstanak, što ima utjecaja na širu zajednicu.
No, određene aktivnosti ipak postoje i one daju nadu u to da bi se vremenom, s nešto jačom podrškom
Grada i Zajednice, stanje moglo poboljšati.
Društvo tjelesnih invalida u povodu obilježavanja Dana Grada Pazina i pod pokroviteljstvom Grada
Pazina, već tradicionalno organizira Festival sportske rekreacije za osobe s invaliditetom. Cilj festivala
je da se osobe s invaliditetom s različitim stupnjem i vrstom invaliditeta uključuju u sportsko-
rekreacijske aktivnosti, da se bolje upoznaju i druže, razmijene svoja životna iskustva te da kroz
rekreaciju budu što zdraviji i pokretniji. Na Festivalu, osim članova Društva tjelesnih invalida Pazin,
sudjeluju i korisnici Dnevnog boravka za starije osobe Pazin, Poludnevnog boravka za osobe s
intelektualnim teškoćama Pazin te korisnici Doma za odrasle osobe Motovun. Sudionici se natječu u
četiri kategorije: gađanju kolutovima, pikadu, bacanju loptice u koš te rušenju čunjeva (visećoj kuglani).
Također, Društvo tjelesnih invalida Pazin povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom
organizira tradicionalnu humanitarno-rekreativnu utrku za bicikliste i atletičare sa sloganom „Za zdrav
život!“ u kojoj mogu sudjelovati osobe svih dobi.
8.1. MJERE
S obzirom na postojeće stanje, razvojne mjere trebale bi se fokusirati na afirmaciju sporta za osobe s
invaliditetom, na školovanje stručnjaka za sport osoba s invaliditetom i na suradnju udruga za osobe s
fizičkim i intelektualnim poteškoćama sa Zajednicom. Bilo bi nužno posvetiti veću pažnju mladim
osobama s invaliditetom da im se omogući i pruži prilika da odaberu i prakticiraju na kvalitetan i siguran
način sport po svojoj želji. Važno je sport i sport osoba s invaliditetom približiti i učiniti ravnopravnim
na način da se uspostave mehanizmi za njihovo uključivanje u natjecateljski i rekreativni sport
(udruživanje u Zajednicu, prebacivanje sredstva za sport i rekreaciju osoba s poteškoćama iz socijalne
skrbi u sport, povećavanje dostupnosti sadržaja, trenera i objekata). Manifestacije sportsko-
rekreativnog sadržaja poželjno je organizirati na način da uključuju i osobe s invaliditetom, čime se
povećava njihova društvena vidljivost i miče ih se iz geta „socijale“.
70
9. SPORTSKE PRIREDBE I MANIFESTACIJE Uz ligaška natjecanja, popularizaciji sporta u gradu, ali i afirmaciji Pazina i pazinskoga sporta, doprinose
i sportske priredbe i manifestacije.
Prema tablici sportskih manifestacija izrađenoj za potrebe ove strategije, vidljivo je kako se u Pazinu
godišnje tradicionalno organizira oko 30-ak natjecanja, smotri, turnira i liga, uglavnom lokalnog ili
županijskog značaja, te pet tradicionalnih manifestacija kojima je cilj osvještavanje i poticanje javnosti
na veću fizičku aktivnost. Tablica ne uključuje ligaška natjecanja s kojima većina dvoranskih sportova
započinje u rujnu (najčešće traju do proljeća), a većina sportova koji se odvijaju vani - na proljeće.
Od značajnijih manifestacija u proteklih pet godina, Pazin je ugostio Europsko prvenstvo u boćanju
2012. godine na kojemu se natjecalo 17 reprezentacija u 5 disciplina, te juniorsko prvenstvo Hrvatske
2015. godine. Pazin je bio domaćin međunarodne košarkaške utakmice Hrvatska – Češka,
međunarodne rukometne utakmice Pazin – Katar, međunarodne malonogometne utakmice Hrvatska
– Iran i međunarodnog juniorskog nogometnog turnira Kvarnerska Rivijera. Pazin je trinaest godina
zaredom koncem rujna ugostio mlade košarkaše na međunarodnom turniru Marijan Salamun Salko.
Foto: ZSU GP
9.1. MJERE
Budući da dio postojeće sportske infrastrukture zadovoljava uvjete za veća natjecanja i manifestacije,
poticanje i podržavanje klubova u domaćinstvu atraktivnih natjecanja i manifestacija bilo bi pozitivno
u smislu povećavanja sportske publike te izgradnje sportskog imidža Pazina.
Tablica 13: Kalendar manifestacija na području Pazina, izvor podataka: upitnici, izvještaji i Zajednica
71
SVIBANJ
MEĐNARODNI
TURNIR U MINI
KOŠARCI
Košarkaški klib
Ghia Staff
LIGA PAZINŠTINE
U MINI KOŠARCI
(zima ‐ proljeće),
Košarkaški klub
Ghia Staff
PROGLAŠENJE
NAJBOLJIH
SPORTAŠA,
Zajednica
sportskih udruga
Grada Pazina
BOULDER LIGA
ISTRE I
KVARNERA,
Sportski penjački
klub Hiperaktiv
MALONOGOMETN
A ZIMSKA LIGA,
Zajednica
sportskih udruga
HODITI I ZDRAVI
BITI, Planinarsko
društvo Pazinka,
Zavod za javno
zdravstvo IŽ
MANIFESTACIJA
PIRAMIDA (travanj-
l istopad), Teniski
klub Pazin
BOULDER LIGA
ISTRE I
KVARNERA,
Sportski penjački
klub Hiperaktiv
SIJEČANJ
KALENDAR SPORTSKIH MANIFESTACIJA U PAZINU
VELJAČA
OŽUJAK
TRAVANJ
MALONOGOMET
NA ZIMSKA LIGA,
Zajednica
sportskih udruga
Grada Pazina
UTAKMICA U
DALJINSKOM
JAHANJU (ožujak‐
rujan), Konjički
klub Soko
BOULDER LIGA
ISTRE I KVARNERA,
Sportski penjački
klub Hiperaktiv
PROSINAC
ŠKOLA ŠAHA (kroz
cijelu godinu),
Šahovski klub
Lovac
ZIMSKA LIGA TINO
MATOŠEVIĆ
(studeni‐ožujak)
Boćarski savez
Grada Pazina
BOULDER LIGA
ISTRE I
KVARNERA,
Sportski penjački
klub Hiperaktiv
TURNIR MAJAVICA
(kroz cijelu
godinu),
Malonogometni
klub Ruhci
LIPANJ
SRPANJ
KOLOVOZ
RUJAN
LISTOPAD
STUDENI
PRVENSTVO ŠRD
PAZINČICA,
Športsko
ribolovno
društvo
Pazinčica
OBITELJSKA
UTRKA FAMEJA,
ŠRK "Vita",
Sportsko društvo
Trickeri, Društvo
Naša djeca Pazin,
Zajednica
sportskih udruga
ODBOJKAŠKI
TURNIR (Dan
Grada), Ženski
odbojkaški klub
TURNIR ULIČNE
KOŠARKE (Rim),
Košarkaški klub
Ghia Staff
OTVORENI TURNIR
U STOLNOM
TENISU (Rim),
Stolnoteniski klub
Pazin
ŠAHOVSKI TURNIR
POVODOM DANA
GRADA, Šahovski
klub Lovac
MEMORIJALNI
NOGOMETNI
TURNIR BRANKO
LEGOVIĆ‐PIĆIN,
Nogometni klub
Pazin Veterani
MEĐUNARODNI
DAN PJEŠAČENJA,
Planinarsko
društvo Pazinka
DJEČJA
OLIMPIJADA,
Dječji vrtić,
Zajednica
sportskih udruga,
Sportska
zajednica IŽ,
Crveni križ
FESTIVAL
SPORTSKE
REKREACIJE ZA
OSOBE S
INVALIDITETOM,
Društvo tjelesnih
invalida Pazin
ULIČNA KOŠARKA
(Dan Grada),
Košarkaški klub
Ghia Staff
KOŠARKAŠKI
KAMP ZA
MLAĐE
UZRASTE,
Košarkaški
klub Ghia Staff
MEĐUNARODNA
UTRKA - NAGRADA
GRADA PAZINA,
Biciklistički klub
Kroz Hrvatsku
Puris - Kamen
REVIJALNI
MALONOGOMETN
I TURNIR (Rim),
Zajednica
sportskiuh
udruga
MEĐUNARODNI
TURNIR BOĆANJA
VELIKA NAGRADA
GRADA PAZINA,
Boćarski savez
Grada Pazina
BOĆARSKI
TURNIR KAMEN
PAZIN, Boćarski
klub Kamen
Pazin
MOHOROVA-
MALONOGOMETN
I TURNIR,
Sportsko društvo
Lindar
LJETNI KARATE
KAMP, Karate
klub Sensei
ODBOJKAŠKI
TURNIR (Rujanske
svečanosti),
Ženski
odbojkaški klub
NOGOMETNI
TURNIR (Rujanske
svečanosti),
Nogometni klub
Pazinka
ISTRA OFF ROAD
(Rujanske
svečanosti),
Automoto klub
No Limits
RUKOMETNI
TURNIR (Rujanske
svečanosti),
Rukometni klub
Pazina
ŠAHOVSKI
TURNIR
(Rujanske
svečanosti)
Šahovski klub
Lovac
HUMANITARNA
BICIKLIJADA,
Društvo tjelesnih
invalida,
Zajednica
sportskih udruga
MEMORIJALNI
TURNIR SALAMON
SALKO,
Košarkaški klub
Ghia Staff
MEĐUNARODNI
KUP GRADA
PAZINA u lovu
ribe udicom na
plovak, Športsko
ribolovno
društvo
MEMORIJAL D.
LADAVAC
BICIKLIJADA,
Biciklistički klub
MTB Istra Pazin
ISTARSKA ZIMSKA
LIGA (utrka u
Pazinu), Sportsko
društvo Trickeri
MALONOGOMETN
A ZIMSKA LIGA
(prosinac-
veljača) Zajednica
sportskih udruga
TURNIR
MARTINJA,
Malonogometni
klub Ruhci
MEĐUNARODNI
TURNIR
PREDKADETA U
KOŠARCI
Košarkaši klub
72
10. STRUČNI KADROVI U SPORTU
U sustavu sporta četiri su osnovne skupine kadrova, a to su sportaši/ce, stručni kadrovi, upravljačko-
organizacijski kadrovi i prateći kadrovi, koji mogu biti angažirani profesionalno ili honorarno, na
temelju ugovora o pružanju određenih usluga i obavljati poslove volonterski. Njima je moguće pribrojiti
i mnoge druge vrste kadrova koji su povezani s te četiri skupine i indirektno su vezani za sustav sporta.
Osnovni su kadrovi u sportu stručni kadrovi (treneri/ce, sportski/e instruktori/ce, voditelji/ce
animatori/ce i sl.), a djeluju u cijeloj vertikali sporta, od rekreativnoga do vrhunskoga natjecateljskog
sporta, i obuhvaćaju najveći broj osoba u strukturi sportskog tržišta rada.
Od stručnih se kadrova na području vrhunskoga i natjecateljskoga sporta zahtijeva sveobuhvatno
znanje o procesu sportske pripreme kao sredstvu maksimalnog povećanja sportskog učinka sportaša i
sportskih timova, što posljedično vodi postizanju visokih sportskih rezultata i ostvarenju željenog
uspjeha. Za ostvarenje vrhunskih sportskih rezultata neizostavno je potreban i vrhunski trenerski i
stručni kadar koji će pomno odabirati darovite mlade ljude i raditi s njima. Stručni kadrovi na području
sportske rekreacije te sporta djece i mladih također imaju iznimno važnu ulogu jer organiziraju i
provode sportske aktivnosti najvećeg broja ljudi koji se bave sportom. To su treneri, sportski
instruktori, voditelji animatori i sl.
Zakon o sportu definira trenere i trenerice kao osobe koje programiraju i provode sportsku pripremu,
sportsku rekreaciju i sportsku poduku te imaju stručnu spremu najmanje na razini trenera
prvostupnika. Dakle, osoba koja želi obavljati stručne poslove u sportu može to činiti ako stekne
sveučilišnu ili veleučilišnu diplomu sportskoga trenera, odnosno trenera prvostupnika. Zakon također
otvara mogućnost da poslove trenera može obavljati i osoba koja je za te poslove osposobljena putem
ustanove za osposobljavanje kadrova na temelju programa za stjecanje licencije krovnih svjetskih ili
europskih udruženja određenoga sporta, osoba koja je osvojila medalju na Olimpijskim igrama,
svjetskim ili europskim seniorskim prvenstvima, a stručno je osposobljena putem ustanove za
osposobljavanje kadrova u sportu i osoba koja je poslove trenera obavljala najmanje 15 godina do dana
stupanja na snagu Zakona o sportu, a stručno je osposobljena putem ustanove za osposobljavanje
kadrova u sportu. Zakon predviđa još jednu, nižu, razinu stručnih poslova u sportu koje obavljaju osobe
osposobljene za rad u sportu (voditelji/ce, instruktori/ce i sl.) Takvom osobom smatra se osoba koja
podučava građane osnovnoj tehnici pojedinoga sporta ili provodi sportsku rekreaciju građana, a
osposobljena je za taj rad putem ustanove za osposobljavanje kadrova u sportu. Navedeno se odnosi
na manje složene stručne poslove u sportu koje može obavljati i niže kvalificirana osoba. Kao primjere
iz prakse možemo navesti: instruktore ronjenja, instruktore skijanja, učitelje tenisa, voditelje rekreacije
i druge, koji ne planiraju i programiraju sportski trening, niti ga provode, već samo podučavaju
zainteresirane osobe osnovnim tehnikama pojedinoga sporta ili provode programe sportske rekreacije
koje je izradila i njihovu provedbu nadzire osoba sa stručnom spremom trenera prvostupnika.
Zakonom o sportu definirana je gruba struktura stručnih poslova u sportu. Prema članku 59. stavak 1.
Zakona o sportu stručni poslovi u sportu su sljedeći: 1) programiranje i provođenje sportske pripreme,
2) programiranje i provođenje sportske poduke djece i mladeži u sportskim školama, 3) programiranje
i provođenje sportske rekreacije, 4) programiranje i provođenje izvannastavnih školskih sportskih
aktivnosti i 5) podučavanje osoba osnovnoj tehnici pojedinoga sporta.
73
Sukladno projektnoj studiji „Treneri i stručni poslovi u hrvatskome športu“18 koju je 2011 godine izradio
Kineziološki fakultet u Zagrebu, trenerski poziv nije u povoljnom položaju. Uočen je nedostatak trenera
i trenerica na razini cijele zemlje, što ukazuje na nedovoljnu pažnju koje se poklanja stručnom radu u
sportskim klubovima pa se povećanje broja trenerskog kadra smatra nužnošću. Broj trenerica je izrazito
malen i trenerske poslove obavlja svega 6% žena. Obrazovna struktura trenera ukazuje na izrazito
nepovoljnu situaciju jer čak 37,2% ne ispunjava zakonske uvjete za obavljanje trenerskih poslova.
Sustav sporta bi, stoga, mora postati otvoreniji za najškolovanije trenere, stvarati uvjete za njihovo
angažiranje i poticati mlade te završene studente kinezioloških fakulteta na veće uključivanje u sustav
sporta. No, socijalni, radni i ekonomski status trenera vrlo je osjetljivo područje razvoja trenerske
strke. Samo njih 27,4% angažirano je sukladno ugovoru o radu (treneri profesionalci), dok je većina
trenera, njih čak 72,6%, angažirana honorarno ili kao volonteri. Samo 11,1% trenera zaposleno je
temeljen ugovora o radu na neodređeno vrijeme, što znači da većina trenera ne može ostvariti trajnije
zaposlenje i osigurati egzistenciju u trenerskom pozivu, što može destimulirajuće djelovati na njih. U
sportskoj je praksi moguće susresti još jedan oblik angažiranja stručnih kadrova i drugih osoba u
sustavu sporta. Naime, riječ je o sivoj zoni u kojoj se osobe za obavljanje određenih poslova u sportu
plaćaju gotovinom kako bi se izbjeglo prijavljivanje te transakcije nadležnim tijelima (ni primatelj ni
davatelj ne prijavljuju financijsku transakciju).
Situacija sa stručnim kadrom u Pazinu nije nimalo bolja, štoviše, iznimno je zabrinjavajuća, toliko da
je za potrebe izrade ove Strategije bilo teško dobiti relevantne podatke koji bi mogli pokazati do koje
mjere. Zajednica nema podatke ni o broju, ni o kvalificiranosti stručnog trenerskog kadra. Upitnikom
smo udruge pitali ove podatke, od 38 članica Zajednice, na upitnik je odgovorilo njih 27 od kojih mnoge
nisu odgovorile na pitanja o kvalifikacijama. Mailom je ponovljen upit, no tada je pristiglo još manje
odgovora. Usporedbom oba izvora podataka napravljena je procjena o najmanje 50 osoba koje na
području Pazina obavljaju trenerske/instruktorske poslove, od čega je četvrtina žena.
Većina trenera posjeduje licence, no nije moguće ustanoviti usklađenost kvalificiranosti s vrstom
stručnih trenerskih poslova. Poznato je kako tek nekolicina osoba ima diplomu trenera prvostupnika,
a da Košarkaški klub Ghia Staff školuje jednu osobu na Visokoj trenerskoj školi.
Sukladno podacima dobivenih upitnikom, oblik rada osoba koja kontinuirano obavljaju trenerske i/ili
instruktorske poslove u udruzi u najvećoj mjeri je volonterski ili uglavnom volonterski, potom
honorarni, a ugovor o radu na puno radno vrijeme ima samo jedna osoba.
Većina udruga imala bi zainteresirane kadrove za stručno osposobljavanje i trenerskog (instruktorskog)
i sudačkog kadra. Zajednica sportskih udruga je u 2016. godini namijenila samo 4.000 za stručno
osposobljavanje trenerskog kadra što je raspodijelila između tri (!) udruge.
Prema svim dostupnim stručnim izvorima, ključni faktor u postizanju rezultata i razvoja sporta je –
profesionalni trener/ica. Analiza stanja u Pazinu ukazuje na to da se postojeće stanje i odnosi prema
trenerima, a napose njihovu angažiranju moraju korjenito promijeniti ako se ne želi da taj segment
sustava sportske obuke i pripreme postane još veći ograničavajući faktor budućega razvoja sporta.
18 Projektna studija „Trenerski i stručni poslovi u hrvatskome sportu“ public.mzos.hr/lgs.axd?t=16&id=23614
74
10.1. MJERE
Prema Nacionalnom programu sporta 2014-2022. jedna od ključnih strateških smjernica je povećanje
stručnog kadra u sportu pa Grad Pazin i Zajednica sportskih udruga imaju osnovu i zadatak da ovo učine
prioritetom i na području Pazina.
U tom smislu, nužno je napraviti sveobuhvatnu i detaljnu analizu stručnog kadra (obrazovanje i
kvalifikacije, vrsta posla koji obavljaju), a potom aktivnosti i financijska sredstva usmjeriti na podizanje
stručnosti i broja trenerskog kadra, što je moguće na više razina:
- stipendiranjem studenata i studentica Kineziološkog fakulteta
- (su)financiranjem stručnog osposobljavanja trenera i trenerica
- (su)financiranjem rada trenera i trenerica u omladinskim pogonima.
Ovakav pristup imaju mnoge sportske zajednice, primjerice sportske zajednice Labina i Poreča, koje
kroz Pravilnike o sufinanciranju rada stručnih kadrova 19, Pravilnik o financijskom praćenju sporta20 te
Pravilnik o sufinanciranju školovanja i usavršavanja stručnih kadrova za potrebe sportskih klubova i
udruga za potrebe Sportske zajednice Grada Poreča21 definiraju potrebne uvjete i kriterije.
Ovom području razvoja sporta svakako treba namijeniti veća financijska sredstva i posvetiti pažnju
prilikom uređivanja jasnih uvjeta i transparentnih kriterija.
Foto: ZSU GP
19 http://www.ssglabin.hr/arhiva/item/20120119-pravilnik-o-sufinanciranju-rada-strucnih-kadrova-pdf 20 http://www.szgp.hr/Porec/UserFiles/SZGP%20-Pravilnik%20o%20fin%20pra%C4%87enju%20sporta%20-%20izmjene%202016.pdf 21 http://www.szgp.hr/Porec/UserFiles/PRAVILNIK%20O%20SUFINANCIRANJU%20%C5%A0KOLOVANJA%20I%20USAVR%C5%A0AVANJA%20....pdf
75
11. AKTIVNOST ŽENA U PODRUČJU SPORTA I REKREACIJE Iako se muškarci u većoj mjeri bave sportom od žena, dobrobit bavljenja sportom neodvojiva je od oba
spola. U suvremenim društvima se po pitanju žena u sportu pristupa s pozicije nužnosti uključivanja
što većeg broja žena, djevojaka i djevojčica u sport i sportske aktivnosti.
Međunarodni olimpijski odbor povećano sudjelovanje žena u sportu proglasio je jednim od važnih
ciljeva olimpizma: „Međunarodni olimpijski odbor snažno potiče promociju žena u sportu na svim
razinama i u svim strukturama, osobito u upravljačkim tijelima nacionalnih i međunarodnih sportskih
organizacija s vizijom striktne primjene principa jednakosti muškaraca i žena.” (Olimpijska povelja, čl.
2., st. 5.). U Bijeloj knjizi napominje se kako će Europska komisija poticati promicanje ravnopravnosti
spolova u svim svojim aktivnostima vezanima za sport.
Kad se govori o ženama u hrvatskom sportu, najvažniji problem odnosi se na uključenost žena u sport
i sportske aktivnosti. Prema podacima iz „Temeljnih načela i smjernica razvoja sporta u Republici
Hrvatskoj“ od ukupnog broja članova sportskih klubova u 2009. godini, žene su činile 18,8%. Tek se
2,32% žena iz ukupne populacije žena bavi sportom, što je oko 4,5 puta manje u odnosu na 10,8%
muškaraca iz ukupne populacije muškaraca u Republici Hrvatskoj koji se bave sportom. Najveći je udio
žena u sportskom plesu (77,2 %), gimnastici (68,8 %), odbojci (68,5 %), konjičkom sportu (50,4 %) i
atletici (46,3%). I pod logičnom pretpostavkom da postoji određeni broj žena koje se bave tjelesnom
aktivnošću izvan sportskih klubova, sasvim sigurno možemo govoriti o malom broju žena koje se u
Hrvatskoj bave sportom.
Od ukupnog broja trenerskog i ostalih stručnih kadrova u sportu, njih 12.317, samo je 13% žena, što je
za oko 1/3 manji od postotka žena članica sportskih klubova, što dopušta iznošenje pretpostavke da i
znatan broj muškaraca obavlja trenerske i ostale stručne poslove sa sportašicama.
Loši su i pokazatelji zastupljenosti žena u upravljačkim strukturama Hrvatskoga olimpijskoga odbora i
nacionalnih sportskih saveza. Iako podaci ukazuju na porast zastupljenosti žena u upravljačkim
strukturama u odnosu na 1998. godinu, aktualni podaci su još uvijek ispod preporučenih 20% za koje
se zalaže Međunarodni olimpijski odbor.
HOO prati zastupljenost žena na rukovodećim pozicijama u hrvatskom sportu, zastupljenost žena
među registriranim i kategoriziranim sportašima, na sportskim natjecanjima, u stručnim poslovima u
sportu, kao i u razvojnim programima HOO‐a i u obrazovanju kadrova i to na temelju triju osnovnih
dokumenata ‐ Olimpijske povelje (Pravilo 2, stavak 5), Zakona o sportu (članak 1., točka 3) i Zakona o
ravnopravnosti spolova. Svake godine ispitivanjem o strateškim aktivnostima NSS‐a, HOO prikuplja
navedene podatke o broju žena – sportašica, kao i žena na upravljačkim i drugim pozicijama u NSS‐a.
Usprkos kontinuiranom djelovanju Komisije za žene unutar HOO‐a, problem malog sudjelovanja žena,
osobito na upravljačkim pozicijama u sportu, i nadalje je zapažen (dok su u 2013. godini u sportskim
postignućima žene sudjelovale sa 41%, na upravljačkim pozicijama ih je svega 17%) pa je u sljedećem
razdoblju glavni cilj povećati udio žena u sportu.
Kakva je situacija u Pazinu?
BROJ AKTIVNIH DJEVOJČICA I DJEČAKA PODJEDNAK - U osnovnoj i srednjoj školi od ukupnog broja
učenika i učenica zastupljenih u sportskim aktivnostima, trećina je djevojčica te bi ovaj omjer svakako
trebalo povećavati.
76
Međutim, veliki se broj djevojčica bavi plesnim aktivnostima koji se ne uključuju u sportske statistike
pa je broj aktivnih dječaka i djevojčica koji se bave kontinuiranom fizičkom aktivnošću u osnovnoj školi
otprilike podjednak.
Foto: SPK Hiperaktiv
MALI BROJ SENIORKI I TRENERICA - Zastupljenost žena u sportskim aktivnostima pada nakon završetka
školovanja u Pazinu (odlazak na studij, zaposlenje, majčinstvo, manji broj sadržaja za žene itd.) pa se
77
mali broj seniorki nastavlja aktivno baviti sportom. Prema podacima Zajednice, od ukupno 816
registriranih natjecatelja i natjecateljica koji su prošli liječničke preglede, njih 290 su žene, no
većinom je riječ o dobi ispod 18 godina. Drugih podatka o ženama u Zajednici nema. Podzastupljenost
vlada i u stručnom kadru među kojima je otprilike (s obzirom da nema točnih podataka) četvrtina žena.
S obzirom na boćarsku tradiciju u Pazinu, postojanje infrastrukture i jedan od ciljeva ove Strategije koji
se tiče boćanja kao tradicijske baštine Pazina, velika je šteta što Pazin nema ženski boćarski klub. S
obzirom na veći broj žena boćarica iz Pazina koje nastupaju za Boćarski klub Labin u prvoj ligi te,
sukladno njihovim izjavama, kontinuiranom interesu za sudjelovanje u ženskom boćanju na području
Pazina, doprinio razvoju ženskog pa i vrhunskog sporta u Pazinu, ali i uključenju mlađih kategorija
boćarica. Naime, jedna od boćarica, Tanja Grubiša, vrhunska sportašica I. kategorije, koja je 2015. bila
srebrna na Europskom prvenstvu, ujedno je i trenerica boćanja licencirana od strane HOO,
dopredsjednica Istarskog boćarskog saveza te učiteljica u pazinskoj osnovnoj školi.
KATEGORIZIRANE SPORTAŠICE - Na popisu kategoriziranih sportaša i sportašica Hrvatskog olimpijskog
odbora u 2016., iz pazinskih klubova može se pronaći tek njih četvero, od kojih su dvije žene
(biciklizam), Antonela Ferenčić (III. Kategorija) te Dubravka Družeta kao jedina žena, odnosno osoba
iz pazinskih klubova u kategorizaciji vrhunskog sporta I. kategorije. Valja napomenuti da su iz Pazina ili
pazinskih klubova potekle i druge vrsne sportašice, primjerice, odbojkašica Samanta Fabris, Paullina
Rogović (sportašica III. kategorije, odbojka), boćarice, od kojih je najpoznatija Tanja Grubiša (I.
kategorija) itd. Pazin je prošlosti imao kuglanu i kuglačku tradiciju te su, gubitkom kuglane, ljubitelji/ce
kuglanja karijere nastavili u Poreču, gdje su kuglašice, među kojima je najpoznatija bivša Pazinka Nataša
Ravnić Gašparin (I. kategorija), ušle u sam svjetski vrh kuglanja.
VEĆINA FINANCIJSKIH SREDSTAVA ZAJEDNICE MUŠKIM KLUBOVIMA - Od ukupnih sredstava za udruge
unutar programa javnih potreba u sportu koje su tijekom 2015. raspoređene udrugama (490.000),
većina sredstava, čak 290.964 kn, odnosno 59%, otišlo je u udruge koje okupljaju u najvećoj mjeri
osobe muškog spola: boćanje – Boćarski savez i šest boćarskih udruga, nogomet – NK Pazinka i
veterani, mali nogomet – čak šest udruga i košarka – KK Ghia staff, iako samo tri udruge imaju
omladinski pogon. Pozitivan primjer u ovom društvu je NK Pazinka koji je okupio i 14 sportašica.
Tek je 107.049 kn, odnosno 22% sredstava, namijenjeno udrugama koje okupljaju sportašice (po
jedan klub iz odbojke, rukometa i košarke, sva tri imaju omladinski pogon). Ostalih nešto više od 90.000
kuna dobivaju udruge koje uključuju oba spola, no valja naglasiti kako je i u ovim udrugama muški spol
daleko zastupljeniji.
REKREACIJA ŽENA IZVAN JE ZAJEDNICE - Iako je veliki broj žena na području Pazina uključen u
organizirane oblike rekreacije, u članstvu Zajednice nalazi se samo jedna takva udruga, dok su muški
oblici rekreacije (boćanje, nogomet) uključeni u Zajednicu, odnosno u donošenje odluka koje se tiču
sporta na skupštinama Zajednice. Ženska rekreacija ne aplicira na natječaje za financijska sredstva,
svoje troškove korisnice same financiraju (članarine, korištenje dvorane) i, s obzirom da u većini nisu
članice Zajednice, gotovo i ne sudjeluju u donošenju odluka koje se tiču sporta i rekreacije.
PODZASTUPLJENOST ŽENA U TIJELIMA UDRUGA I SAME ZAJEDNICE - U izvršnom odboru Zajednice od
5 članova nema žena, a u Nadzornom odboru od 3 člana, dvije su žene. U izvršnom odboru Zajednice
predstavnik Ženskog odbojkaškog kluba je muškarac. U udrugama je situacija nešto povoljnija, ali ne i
zadovoljavajuća. Anketnim upitnikom prikupili smo podatke kako su od 113 članova upravnih ili
78
izvršnih tijela udruga, samo njih 20 (17,7%) žene, dok je od 59 članova nadzornog odbora, njih 9
(15,25%) žene.
Navedeni podaci pokazuju sustavnu podzastupljenost žena u pazinskom sportu - kroz sudjelovanje
u sportu, kroz sudjelovanje u odlučivanju o sportu i kroz korištenje javnih financijskih sredstava.
Zajednica nema sustav praćenja sudjelovanja žena u sportu, ni mehanizme njihovog poticanja,
primjerice, kroz kriterije za financiranje.
Poticanje djevojčica i žena na sudjelovanje u sportu trebao bi postati jedan od ključnih prioriteta
Zajednice. Valja napomenuti da je kultura gledanja na ženski sport, posebice sport u kojem sudjeluju
odrasle žene, kao na manje vrijedan, kočnica bilo kakvog razvoja ženskog sporta i povećanja broja žena
u sportu kao društvene vrijednosti te bilo kakve pozitivne društvene promjene po tom pitanju.
Argument da je muški sport razvijeniji i da žena u sportu baš i nema te da nema ni ambicija za razvojem,
ne govori o uzrocima, već o posljedicama. Žene čine polovicu stanovništva i polovicu poreznih
obveznika koji doprinose sredstvima iz kojeg se financira i rad sportskih udruga. Muškarci i žene dvije
su odvojene kategorije u sportu i trebali bi imati ravnopravan tretman i pristup sportu. Dok se to ne
dogodi, potrebno je uvoditi mehanizme poticanja i pozitivne diskriminacije, kao civilizacijske tekovine
razvijenih zemalja.
11.1. MJERE
Valja istaknuti kako je problem podzastupljenosti žena u sportu HOO naglašen u Nacionalnom
programu sporta 2014-2022. u kojem navode kako bi za daljnji razvoj i poboljšanje položaja žena u
sportu trebalo ići u dva smjera:
- stvaranje uvjeta za uključivanje većeg broja žena u sport
- uključivanje većeg broja žena u upravljačke strukture sporta.
Radi ostvarivanja tih ciljeva, HOO smatra da je potrebno učiniti sljedeće:
- poticati žene na bavljenje sportom u sportovima i disciplinama koje se tradicionalno smatraju
muškim sportovima i disciplinama
- poticati osnivanje većeg broja ženskih sportskih klubova
- propisati posebne stimulativne mjere financiranja ženskoga sporta i ženskih sportskih klubova
- izraditi programe uključivanja većega broja djevojčica i djevojaka u redovitu sportsku aktivnost
- poticati uključivanje djevojčica i djevojaka u rad školskih i studentskih sportskih klubova
- povećati broj žena koje obavljaju trenerske i ostale stručne poslove u sportu.
Ovime su Zajednica i sam Grad Pazin dobili putokaz u kojem smjeru treba dalje promišljati razvoj sporta
u Pazinu: konkretnije, poticanjem participacije djevojčica u sportu u školama, poticanjem participacije
žena u boćanju i futsalu (koji djevojčice rado igraju u školi), osnivanjem ženskog boćarskog kluba,
uključivanjem stimulativnih kriterija za broj i rezultate sportašica prilikom raspodjele financija
klubovima, podrškom edukaciji i osposobljavanju žena za stručne poslove u sportu, povećavanjem
zastupljenosti žena u upravljačkim tijelima udruga, a posebno Zajednice. Prilikom izrade kriterija za
kategorizaciju sportova i financiranja udruga, potrebno je voditi računa o količini sredstava koja se
ulažu u muške, odnosno ženske klubove te je nužno ugraditi zaštitnu mjeru kako bi barem jedan ženski
klub ušao u 1. kategoriju financiranja i dobio priliku za rad u boljim uvjetima.
79
U interesu je grada Pazina, boćanja kao „pazinskog sporta“ te posebice sadašnjih i još važnije – nekih
budućih sportašica – da Boćarski savez Grada Pazina ili prvoligaš u boćanju potakne, okupi i oformi
ženska ekipu u boćanju kako bi se pružio prostor pazinskim vrsnim i vrhunskim sportašicama za
eventualni nastavak uspješne sportske karijere, ali i prostor za uključivanjem još više zainteresiranih
žena i djevojčica svih dobi.
Također, u smislu jednakosti i poticanja veće participacije u rekreaciji, potrebno je okupiti pravne
osobe iz rekreacije i uključiti ih u Zajednicu, bilo kroz Savez sportske rekreacije ili pojedinačno, kako bi
utjecaj žena na razvoj sporta i rekreacije u Pazinu bio veći od postojećeg.
Bilo bi korisno kad bi se o ovom pitanju otvorila rasprava na razini Zajednice, ali i šire - na razini svih
zainteresiranih dionika u sportu i rekreaciji radi podizanja svijesti o pitanju (ne)ravnopravnosti žena u
sportu na svim razinama.
Foto: SRD Sport 4+
80
12. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA Visok stupanj zdravlja sportaša/ica‐natjecatelja/ica preduvjet je za njihovu natjecateljsku aktivnost,
dok je kod osoba u sportskoj rekreaciji zdravlje u pravilu cilj. Sportaš/ica a priori mora biti potpuno
zdrav/a i mora imati psihofizičke predispozicije i motiv za konkretnu sportsku aktivnost. Svojim
ponašanjem na treninzima i natjecanjima mora voditi brigu i o svom zdravlju i o zdravlju svojih
suigrača/ica i protivnika/ca.
Zdravstvena zaštita sportaša i sportašica obuhvaća mjere zaštite i unaprjeđenja fizičkoga i mentalnoga
zdravlja u odnosu na njegovu sportsku, odnosno rekreacijsku aktivnost te u odnosu na usmjeravanje i
prilagođavanje osobe sportu i sporta čovjeku. Zdravstvena zaštita treba pridonijeti unaprjeđenju i
održavanju stupnja zdravlja, funkcionalnih, motoričkih i radnih sposobnosti te psihičkom i socijalnom
blagostanju, prevenciji ozljeda i oboljenja uzrokovanih rizičnim faktorima sporta, odnosno rekreacije,
uključenja sportaša i građana u one oblike i stupnjeve opterećenja koji su prilagođeni njihovim
fiziološkim i psihičkim mogućnostima te zaštiti od rizika po zdravlje.
U natjecateljskom sportu treninzi i natjecanja zahtijevaju izuzetne fizičke i psihičke napore pa se
pretpostavlja natprosječan zdravstveni, funkcionalni, motorički i psihički status. Stoga je nužno
provoditi postupke za otkrivanje eventualnih zdravstvenih kontraindikacija, u čemu preventivna
sportsko‐medicinska znanost i struka imaju nezaobilaznu ulogu. Sportska medicina zauzima posebno
mjesto i ulogu u procesu treninga i natjecanja.
Osim brige o zaštiti zdravlja, sportska medicina, praćenjem funkcionalnoga statusa, nalazi svoje mjesto
i u planiranju, programiranju i kontroli trenažnih učinaka. Posebno vodi brigu o higijensko‐
epidemiološkim uvjetima te općoj i specifičnoj prehrani sportaša. Sportska medicina je
multidisciplinarna specijalnost za koju u Hrvatskoj specijalizacija postoji (ponovo) od 2003. godine,
točnije to je zajednička specijalizacija medicine rada i sporta u trajanju od 4 godine.
Svi liječnici i zdravstveni suradnici koji djeluju na području medicine sporta trebali bi imati
odgovarajuće licencije, koje izdaje Hrvatska liječnička komora, i biti članovi Hrvatskoga društva za
sportsku medicinu.
U Pazinu ne postoji sustavna kontinuirana briga o zdravlju sportaša i sportašica što je zabrinjavajuće,
posebice što se tiče djecečiji psihofizički razvoj traži kontinuirani nadzor. Liječnički kadar praktički
volontira tijekom natjecanja ili se plaćanje odvija u sivoj zoni.
Što se tiče obaveznih zdravstvenih pregleda, u Pazinu djeluje Ustanova Adria Medic koja pruža usluge
iz domene rada i sportske medicine. Ustanova je ugovorni partner Hrvatskoga zavoda za zdravstveno
osiguranje u provođenju specifične zdravstvene zaštite radnika, a u okviru svojih usluga obavlja
„preventivne i kontrolne preglede te testiranja sportaša, amatera i profesionalaca“. U ustanovi djeluju
specijalistkinja medicine rada i specijalist medicine rada i sporta.
Zajednica ima ugovor s Adria Medicom o obavljanju zdravstvenih pregleda sportaša dvaput godišnje.
Klubovi Zajednici dostavljaju spisak sportaša koji trebaju obaviti zdravstveni pregled, a Zajednica snosi
troškove pregleda koji za 2016. godinu iznose 75.000 kn, odnosno 6.250 mjesečno.
81
12.1. MJERE
Tijekom procesa intervjuiranja prilikom analize stanja, dio udruga iznio je nezadovoljstvo opsegom i
kvalitetom pregleda i smatraju kako bi Zajednica trebala vršiti nadzor nad brojem pregledanih osobe i
kvalitetom samih pregleda.
Foto: SPK Hiperaktiv
82
13. SPORTSKA INFRASTRUKTURA / SPORTSKI OBJEKTI NA
PODRUČJU GRADA PAZINA
Broj, vrsta i kvaliteta sportskih objekata osnovna su pretpostavka za realizaciju sportsko- rekreativnih
aktivnosti jer utječu na vrstu, obim i kvalitetu sportskih sadržaja.
Na području Pazina postoji 50-ak sportskih objekata. Ključni sportski objekti su Školsko-gradska
sportska dvorana, Gradski stadion, dvorana Osnovne škole Vladimira Nazora, Boćarski centar
„Aleksandar Anzur“ (dvorana i vanjsko boćalište) te polivalentna dvorana Pazinskog kolegija. U
okolnim naseljima nalazi se tridesetak sportskih objekata, uglavnom boćališta i malonogometnih
igrališta.
Tablica 14: Popis sportskih objekata na području Pazina
Rbr Sportski objekt
Lokacija
(mjesni
odbor)
Tip
objekta Teren Površina u m2 Vlasništvo
1. Školsko-gradska sportska
dvorana Pazin zatvoreni parket 2.800
Grad Pazin
(upravlja Pazin
Sport d.o.o.)
2.
Gradski stadion Pazin:
-Nogometni stadion
- Pomoćne zgrade
stadiona
- Tribine nogometnog
stadiona
-Atletska staza
Pazin otvoreni
trava
zemlja
8.604 (travnati
dio);
350 (pomoćne
zgrade),
562 (tribine)
4.100 (atletska
staza)
Ukupno:
13.616
Grad Pazin
(upravlja Pazin
Sport d.o.o.)
3. Rukometno igralište do
osnovne škole Pazin otvoreni asfalt 1.220
Osnovna škola
V. Nazora 1/2,
Gimnazija i
strukovna
škola Jurja
Dobrile 1/2
4. Košarkaško igralište do
osnovne škole Pazin otvoreni asfalt 500 Grad Pazin
5. Malonogometno igralište
Pazinskog kolegija Pazin otvoreni asfalt 1.400
Porečka
biskupija
83
6. Tenisko igralište do
osnovne škole Pazin otvoreni zemlja 1.400
Osnovna škola
V. Nazora;
Grad Pazin
7. Sportski tereni u bivšoj
vojarni Pazin otvoreni asfalt 1.750 Grad Pazin
8.* Boćalište Dubravica Pazin otvoreni šljaka 550 Grad Pazin
9. Boćalište Rijavac Pazin otvoreni šljaka 150 privatno
10.** Streljana Pazin do
motela Pazin otvoreni trava 2.150 Grad Pazin
11. Dvorana osnovne škole Pazin otvoreni parket 510 Osnovna škola
V. Nazora
12. Polivalentna dvorana
Pazinskog kolegija Pazin zatvoreni parket 1.500
Porečka
biskupija
13. Boćarski centar
„Aleksandar Anzur“ Pazin
zatvoreni i
otvoreni
pijesak
(šljaka) 1.700
Grad Pazin,
(upravlja Pazin
Sport d.o.o.)
14. Malonogometno igralište
Jelenčići Stari Pazin otvoreni
umjetna
trava 710
Istarske ceste
d.o.o. Pula
15. Malonogometno igralište
Stancija Pataj Stari Pazin otvoreni asfalt 1.100 Grad Pazin
16. Rukometno igralište Stari
Pazin Stari Pazin otvoreni asfalt 950 Grad Pazin
17. Boćalište Jelenčići Stari Pazin otvoreni šljaka 210 Istarske ceste
d.o.o. Pula
18. Malonogometno igralište
Ruhci Beram otvoreni asfalt 535 Grad Pazin
19. Malonogometno igralište
Beram Beram otvoreni asfalt 1.120 Župa Beram
20.* Košarkaško igralište Vela
Traba Beram otvoreni asfalt 200
Republika
Hrvatska
21.* Boćalište Mala Traba Beram otvoreni šljaka 140 Grad Pazin
22. Boćalište Ruhci Beram otvoreni šljaka 200 Grad Pazin
23.* Malonogometno igralište
Grdoselo Grdoselo otvoreni trava 200
Republika
Hrvatska
24.* Košarkaško igralište
Grdoselo Grdoselo otvoreni beton 170
Republika
Hrvatska
84
25.* Boćalište Grdoselo Grdoselo otvoreni šljaka 120 Republika
Hrvatska
26.* Boćalište Čerišnjevica Grdoselo otvoreni šljaka 110 Privatno
27.
Košarkaško i
malonogometno igralište
Heki
Heki otvoreni asfalt 880 Grad Pazin
28. Boćalište Heki Heki otvoreni šljaka 190 Grad Pazin
29. Boćalište Trošti Heki otvoreni šljaka 250 Privatno
30. Boćalište Fakini Heki otvoreni šljaka 150 Privatno
31. Boćalište Veli Ježenj Heki otvoreni šljaka 200 Privatno
32. Malonogometno igralište
Bravari Kašćerga otvoreni asfalt 900 MO Kašćerga
33. Košarkaško igralište
Kašćerga Kašćerga otvoreni asfalt 360 Privatno
34.* Malonogometno igralište
Slap – Butoniga Kršikla otvoreni trava 2.000 Privatno
35. Malonogometno igralište
Lindar Lindar otvoreni asfalt 1.160
Republika
Hrvatska
36. Boćalište Lindar Lindar otvoreni šljaka 600 Grad Pazin
37. Boćalište Lindarski katun Lindar otvoreni šljaka 260 Grad Pazin
38. Nogometno igralište
Katun Trviški Trviž otvoreni trava 4.450 Grad Pazin
39. Malonogometno igralište
Trviž kod škole Trviž otvoreni asfalt 750 Grad Pazin
40. Malonogometno igralište
Katun Trviški kod doma Trviž otvoreni asfalt 710 Privatno
41. Rukometno igralište
Trviž Trviž otvoreni asfalt 900
Osnovna škola
V. Nazora
42.* Boćalište Katun Trviški Trviž otvoreni šljaka 220 Grad Pazin
43.* Boćalište Zovići Trviž otvoreni šljaka 170 Privatno
44. Boćalište Brajkovići Trviž otvoreni šljaka 400 Privatno
85
45. Malonogometno igralište
Pulići Zabrežani otvoreni asfalt 930
Republika
Hrvatska
46. Malonogometno igralište
Zabrežani Zabrežani otvoreni asfalt 1.300 Grad Pazin
47.* Košarkaško igralište
Zabrežani kod stare škole Zabrežani otvoreni asfalt 100 OŠ V. Nazora
48. Boćalište Pulići Zabrežani otvoreni šljaka 220 Republika
Hrvatska
49. Boćalište Zgrablići Zabrežani otvoreni šljaka 120 Grad Pazin
50.* Boćalište Zamask Zamask otvoreni šljaka 120 Župa Zamask
51.* Malonogometno Igralište
Zarečje Zarečje otvoreni asfalt 280 Grad Pazin
52. Boćalište Zarečje Zarečje otvoreni šljaka 210 Grad Pazin
Izvor: Grad Pazin, Upravni odjel za komunalni sustav, prostorno planiranje i graditeljstvo
*Dio sportskih objekata nalazi se u lošem stanju i pitanje je bi li se trebali nalaziti na popisu sportskih
objekata. U sklopu projekta „Pazi(n), proračun!“ 2016. godine izglasane su male komunalne akcije
kojima se, barem donekle, planiraju urediti neki objekti tijekom 2017. godine: igralište uz Društveni
dom u Zarečju, igrališta u Kašćergi, Bravarima i Zovićima te boćališta u Velom Ježenju i Lindarskom
katunu. Valja napomenuti da gotovo sva boćališta mogu biti samo rekreativnog karaktera jer prema
propozicijama natjecanja moraju imati najmanje 4 staze.
** Streljana na glinene golubove kraj Hotela Lovac već dugo nije, niti će više biti u funkciji.
Najznačajnije infrastrukturno ulaganje u sport u Pazinu je izgradnja Školsko – gradske sportske
dvorane 2014. godine. Riječ je o trodijelnoj sportskoj dvorani sa svim pratećim sadržajima sveukupne
neto površine 2.800 m² koja ima višenamjensku funkciju – za odvijanje sportskih, kulturnih, javnih i
drugih priredbi. Parter sportske dvorane je dimenzija 28x45 m s ukupnom površinom od 1260 m² i
visinom dvorane od 840 m s mogućnošću dijeljenja na tri zasebne cjeline odvojene pomičnom
pregradom tako da se u dvorani istovremeno mogu odvijati tri različita zasebna sportska događaja.
Kapacitet sportske dvorane je 504 sjedeća mjesta na teleskopskim tribinama, te 100-tinjak stojećih
mjesta na glavnoj galeriji. Postoji i manja polivalentna dvorana potpuno opremljena za konferencije,
događanja, ali i sportske aktivnosti, ukupne površine 218 m².
U dvorani se redovito održava nastava tjelesnog odgoja osnovne i srednje škole, a svakodnevno je
koriste i sportski klubovi. Utakmice i turniri održavaju se redovito. Dvorana se koristi i za sajmene
priredbe (manifestacija „Dani meda“) i slično.
Dvorana je napravila kvalitativni pomak u bavljenju sportom za učenike srednje i osnovne škole, ali i za
dvoranske sportove za koje je porastao interes među djecom i mladima. Dvorana se koristi od 7:00 do
86
23:00 ili 24:00. Sukladno informacijama iz Pazin Sporta d.o.o., prednost imaju škole, potom klubovi te
rekreacija, no ne postoji akt kojim se regulira korištenje dvorane.
Grad Pazin u pripremi je nekoliko infrastrukturnih projekata u sportu koji bi unaprijedili kvalitetu i
ponudu sportskih sadržaja. Planiran je Sportsko-rekreacijski centar, a planira se i prikupljanje
dokumentacije važne za planiranje izgradnje bazena.
S projektom Sportsko-rekreacijskog centra u Pazinu pod nazivom „Rekonstrukcija postojećeg
nogometnog igrališta i atletske staze uz izgradnju pomoćnog nogometnog igrališta“ planira se aplicirati
na Program ruralnog razvoja, Mjera 7.4. Zona planiranog sportsko-rekreacijskog centra obuhvaća
vanjske sportske terene s pratećim servisnim zgradama i građevinama koji bi se koristili za pedagoške
sportske programe obližnje osnovne i srednje škole te za natjecateljske i rekreacijske gradske sportske
programe. Veliko nogometno igralište dimenzija 105,00 x 68,00 m postavljeno je na sjever – jug na
mjestu postojećeg velikog nogometnog igrališta. Atletsko trkalište je predviđeno sa četiri trkaće staze
u duljini 400 m te 6 trkaćkih staza na 100m. S južne strane u polukrugu predviđena su atletska borilišta
(skok u vis, skok u dalj, bacalište kugle, bacalište koplja). Malo nogometno igralište -
pomoćno - dimenzija je 46,00 x 68,00 m i postavljeno sjever - jug na sjeveroistočnom dijelu zahvata.
Prostor za montažne tribine je dimenzija 5,00 x 29,00 m, postavljen uz pješačku stazu uz malo
nogometno igralište s umjetnom travom. Pješački pristupi se zadržavaju, uz dodatak istočnog prilaza
od postojeće sportske dvorane preko novoprojektiranog pješačkog prijelaza radi lakše komunikacije
do pomoćnog igrališta. Potporni zid se planira izvesti uz sjeverni rub čestica planiranog zahvata gdje bi
u svojoj gornjoj zoni osiguravao nove sportske terene (atletsko trkalište, nogometna igrališta...) dok bi
u svome podnožju omogućio izvođenje nove prometnice. Zaključno, kvadratura postojećih sportskih
objekata (nogometni stadion, atletska staza, tribine i popratni objekti) bi se sa sadašnjih 13.616 m²
povećala na 24.650 m² (uz dodatno malonogometno igralište).
Neupitno je da bi se ovim projektom značajno doprinijelo kvaliteti sportskih i urbanih sadržaja i kvaliteti
života u Pazinu općenito, međutim postoje i neke druge nezadovoljene potrebe na koje valja ukazivati
u sljedećem razdoblju.
U upitniku za širu javnost, ponudili smo osam infrastrukturnih projekata i tražili da poredaju po
prioritetima.
Tablica 15: Ocijenjeni prioriteti potreba građanstva za sportskim objektima
Prioriteti od 1 do 8 1 2 3 4 5 6 7 8
Prosječna vrijednost
Broj odgovora
Atletski stadion (staza)
32 27 57 39 34 15 9 5 3,56 218
Boćarska dvorana – obnova
9 25 24 29 30 44 28 27 4,97 216
87
Pomoćni nogometni stadion
18 15 21 16 13 27 42 58 5,52 210
Nogometni stadion – rekonstrukcija
15 25 19 27 30 23 50 25 4,99 214
Trim staza 28 39 33 33 29 27 20 13 4,00 222
Velika penjačka stijena (zatvorena/otvorena)
25 45 30 36 27 33 14 19 4,07 229
Zatvoreni bazen 117 43 23 9 10 11 14 20 2,76 247
Zatvoreni teniski teren
8 19 26 26 41 31 24 43 5,19 218
Broj odgovora 272 Izvor: anketni upitnik
Na prvome je mjestu bazen, što se poklapa i sa željama odgojno-obrazovnih institucija. Na drugom
mjestu je atletski stadion, što se također poklapa sa željama osnovne i srednje škole, a potom slijede
trim staza i penjačka stijena, što je pokazatelj da jačaju interesi za outdoor i individualnim sportovima,
odnosno da ti interesi nisu zadovoljeni. Sve više jačaju i glasovi mladih oko potrebe za igralištem za
odbojku (na pijesku).
13.1. MJERE
Bilo bi preporučljivo da Grad prilikom izbora prioriteta za ulaganje u sportsku infrastrukturu ima u vidu
raspon sadržaja (indoor/outdoor) kako bi se zadovoljili različiti interesi građanstva, ali i kako bi se
planirano bolje pozicioniranje Pazina na mapi sportskog turizma, odnosno destinacije za turiste koji
žele aktivan i raznolik odmor.
88
14. FINANCIRANJE SPORTA
Pitanje financiranja od presudne je važnosti za razvoj sporta.
U Hrvatskoj, kao i u svim zemljama Europske unije, prisutan je mješoviti model financiranja koji
uključuje proračun, građane i gospodarstvo.
Glavni izvor financiranja sporta su korisnici sportskih usluga kad kupuju ulaznice, uplaćuju članarine,
plaćaju naknade za korištenje sportskih objekata i površina, kad sudjeluju u igrama na sreću i
sportskom klađenju, kad kupuju televizijske prijenose, kupuju proizvode sportske industrije ili plaćaju
sportska glasila.
Iako je udio gospodarstva (sponzorstva i televizijska prava) u financiranju sporta znatan, on se najvećim
dijelom odnosi na vrhunski sport, a ne na sport u cjelini.
U mješovitom modelu financiranja sporta kao vrlo važan izvor javljaju se proračunska sredstva u kojima
mnogo veći udio, u pravilu, imaju proračuni lokalnih i regionalnih vlasti, dok državni ili središnji
proračuni, najčešće, imaju manju ulogu.
Model financiranja sporta u Hrvatskoj reguliran je Zakonom o sportu 22 (NN 71/06, 150/08, 124/10,
124/11, 86/12, 94/13, 85/15, 19/16) na način da Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave i Grad Zagreb utvrđuju javne potrebe u sportu i za njihovo ostvarivanje
osiguravaju financijska sredstva iz svojih proračuna. Javne su potrebe u sportu na državnoj razini
identificirane čl. 75, a na lokalnoj razini čl. 76 Zakona.
Javne potrebe u sportu za koje se sredstva osiguravaju iz proračuna općina, grada i/ili županije su
programi, odnosno aktivnosti, poslovi i djelatnosti od značaja za jedinicu samouprave:
1. poticanje i promicanje sporta,
2. provođenje sportskih aktivnosti djece, mladih i i studenata,
3. djelovanje sportskih udruga, sportskih zajednica i saveza,
4. sportska priprema, domaća i međunarodna natjecanja te opća i posebna zdravstvena zaštita
sportaša,
5. zapošljavanje osoba za obavljanje stručnih poslova u sportu,
6. sportsko-rekreacijske aktivnosti građana,
7. sportske aktivnosti osoba s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom,
8. planiranje, izgradnja, održavanje i korištenje sportskih građevina značajnih za jedinicu lokalne i
područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba,
9. provođenje i financiranje znanstvenih i razvojnih projekata elaborata i studija u funkciji razvoja
sporta.
Iz popisa javnih potreba na lokalnoj razini, vidljivo je da se samo određene, javne potrebe u sportu
financiraju iz proračunskih izvora. Sve ostale sportske aktivnosti financiraju se iz prihoda koje mogu
ostvarivati fizičke i pravne osobe u sustavu sportskih djelatnosti.
Programe javnih potreba predlaže sportska zajednica, dok programe javnih potreba koji se odnose na
provođenje sportskih aktivnosti djece i mladih, nadležnim tijelima za poslove sporta u jedinici
22 http://www.zakon.hr/z/300/Zakon-o-sportu
89
lokalne/regionalne samouprave predlažu školski sportski savezi i sportske zajednice. Programe javnih
potreba općina, grad ili županija donosi zajedno s godišnjim proračunom, a sredstva potom uplaćuje
sportskoj zajednici. O izvršenju programa javnih potreba i utrošku sredstava sportska zajednica
županije, grada ili općine u rokovima propisanim Zakonom o proračunu izvještava jedinicu lokalne
odnosno regionalne (područne) samouprave koja ujedno prati i nadzire izvršenje programa javnih
potreba iz područja sporta te prati korištenje i utrošak sredstava za te programe. Jedinice lokalne
odnosno regionalne (područne) samouprave mogu općim aktom detaljnije propisati metodologiju i
rokove za izradu i dostavu Programa javnih potreba, način izvršavanja Programa javnih potreba, način
i rokove izvještavanja o provedbi Programa javnih potreba te metodologiju izrade financijskog plana.
Visina financijskih sredstava, transparentnost procesa i kriterija te njihova razložnost ključne su
odrednice razvoja sporta u nekoj zajednici.
Foto: Grad Pazin
14.1. FINANCIRANJE SPORTA U PAZINU Temeljem javnog poziva/natječaja, zakonskih obveza financiranja pojedinih udruga, programa javnih
potreba te izravne dodjele gradonačelnika, tijekom 2015. godine iz Proračuna Grada Pazina udruge su
financirane s ukupnim iznosom od 1.830,675,45 kuna. Prema područjima financiranja, s najvećim
iznosom iz Proračuna Grada Pazina financirane su udruge iz područja sporta i rekreacije 810.931,01
kuna (44,30%), zatim slijede udruge iz područja socijalne skrbi i zdravstva 670.219,44 kuna (36,61%),
kulture sa 177.650,00 kuna (9,70%), područje odgoja i obrazovanja 112.674,00 kuna (6,15%) te ostala
područja 59.200,00 kuna (3,23%).
90
Tablica 16: Financijska sredstva kojima su bespovratno financirane udruge iz Proračuna Grada Pazina
u 2015.
PODRUČJE
Bespovratna
sredstva
putem
javnog
natječaja
Bespovratna
sredstva za
realizaciju
javnih
potreba RH
na temelju
zakona
Program
javnih potreba
-
Sporazum/ugo
vor
Bespovratna
sredstva
odlukom
čelnika JPLS-a;
UKUPNO
bespovratna
sredstva 2015
%
Odgoj i
obrazovanje 70.300,00 0,00 41.374,00 1.000,00 112.674,00 6,15
Kultura
171.650,00
0,00 0,00 6.000,00 177.650,00 9,70
Socijalna
skrb i
zdravstvo
201.900,04 118.800,00 338.019,40 11.500,00 670.219,44 36,61
Ostala
područja od
interesa za
opće dobro
37.200,00 18.000,00 0,00 4.000,00 59.200,00 3,23
Sport i
rekreacija 0,00 645.431,01 148.000,00 17.500,00 810.931,01 44,30
UKUPNO 481.050,04 782.231,01 527.393,40 40.000,00 1.830.674,45 100,00
% 26,28 42,73 28,81 2,18 100,00
Izvor: Izvještaj o radu udruga Upravnog odjela za samoupravu, upravu i društvene djelatnosti; izračun autora iz evidencija Grada Pazina, izvješća udruga i Zajednice sportskih udruga Grada Pazina, 2015.
Prema vrsti i načinu dodjeljivanja sredstava, najveći iznos odnosi se na Bespovratna sredstva za
realizaciju javnih potreba RH na temelju zakona u iznosu od 782.231,01 kuna (42,73%), zatim slijedi
financiranje programa/projekata prema programu javnih potreba u iznosu od 527.393,40 kuna
(28,81%), Bespovratna sredstva putem javnog natječaja 481.050,04 kuna (26,28%) te s najmanjim
iznosom dodijeljena su Bespovratna sredstva odlukom čelnika JLS-a u iznosu od 38.250,00 kuna
(2,18%).
Proračun Grada Pazina za 2015. godinu iznosio je 49.241.858,81 kn. U odnosu na ukupni proračun,
sredstva za program javnih potreba u sportu i rekreaciji iznose 2%, dok u odnosu na opće prihode i
primitke, iznose 5%.
Tablica 15: Udio sporta i rekreacije u Proračunu Grada Pazina za 2015.
PRORAČUN ZA 2015. (IZVRŠENJE)
UKUPNI PRORAČUN 49.241.858,81
OPĆI PRIHODI I PRIMICI 20.559.757,37
91
PROGRAM JAVNIH POTREBA U SPORTU I REKREACIJI 1.057.570,01
SPORTSKE UDRUGE I KLUBOVI 450.000,00 kn
ODRŽAVANJE SPORTSKIH OBJEKATA 407.139,00 kn
školsko gradska dvorana 222.539,00 kn
gradska igrališta 148.000,00 kn
boćarska dvorana 36.600,00 kn
ZAJEDNIČKE POTREBE U SPORTU 138.431,01 kn
SPORTSKE MANIFESTACIJE 57.000,00 kn
ŠKOLSKI SPORTSKI KLUBOVI 5.000,00 kn
Slika 2: Struktura sredstava iz Programa javnih potreba u sportu
Izvor podataka: Proračun Grada Pazina za 2015.
S obzirom da ne postoji propisani iznos koliko neka lokalna jedinica nužno mora uložiti u sport, dio
odgovora na ključno pitanje, jesu li sredstva koja Grad Pazin ulaže u sport i rekreaciju dostatna,
razvojna i opravdana, morali smo potražiti u komparativnoj perspektivi u odnosu na druge gradove.
Usporedili smo proračune 4 grada (Đurđevac, Matulji, Kastav i Vodice) koji imaju približno isti broj
stanovnika (između 8-10.000) te dva grada u istoj županiji – Buzet koji ima manje (oko 6.000) i Labin
koji ima više stanovnika (oko 11.500). Usporedili smo ukupni proračun, ukupna sredstva za razvoj
sporta i rekreacije te različite potkategorije financiranja, ali i broj udruga, odnosno broj sportskih
udruga23. S obzirom da navedeni gradovi u svojim proračunima ne vode potkategorije na identičan
način, nula sredstava nužno ne znači da se ta potkategorija ne financira, već se jednostavno prikazuje
23 Izvor podataka za broj udruga su web stranice ovih gradova.
43%
39%
13%5%0%
STRUKTURA SREDSTAVA IZ PROGRAMA JAVNIH POTREBA U SPORTU I REKREACIJI
SPORTSKE UDRUGE I KLUBOVI
ODRŽAVANJE SPORTSKIH OBJEKATA
ZAJEDNIČKE POTREBE U SPORTU
SPORTSKE MANIFESTACIJE
ŠKOLSKI SPORTSKI KLUBOVI
92
u nekoj drugoj stavci. Potpuna i točna komparativnost je, stoga, izostala, no tablica je ipak dovoljno
relevantna za sagledavanje šire slike.
Tablica 17: Komparativna perspektiva u odnosu na ostale gradove slične veličine ili gradova u susjedstvu (2015. godina)
GRAD/OPĆINA
PAZIN ĐURĐEVAC KASTAV MATULJI VODICE BUZET LABIN
UKUPAN PRORAČUN ZA 2015
49.241.858,81 34.870.882,76 36.805.323,00 46.356.818,12 67.650.901,76 34.307.501,72 71.748.395,00
UKUPNA SREDSTVA ZA SPORT I REKREACIJU
1.057.570,00 1.070.872,69 1.447.960,61 1.943.181,62 1.963.855,60 1.656.166,13 3.460.000,00
DJELOVANJE UDRUGA
450.000,00 1.002.707,00 535.461,72 957.432,51 1.096.000,00 945.270,00 1.299.000,00
MANIFESTACIJE
57.000,00 0,00 25.317,00 17.798,83 0,00 131.594,85 0,00
OSTALE/ZAJEDNIČKE POTREBE
138.431,00 68.165,00 0,00 74.668,34 0,00 319.364,00 887.641,00
ŠKOLSKI SPORT
5.000,00 0,00 0,00 15.616,00 0,00 0,00 20.000,00
SPORTSKA ZAJEDNICA
0,00 0,00 0,00 0,00 120.100,00 120.555,00 162.588,88
ULAGANJA I ODRŽAVANJE SPORTSKIH GRAĐEVINA
407.139,00 0,00 887.181,72 887.165,99 747.755,60 140.150,75 1.205.000,00
UKUPAN BROJ UDRUGA
120 30 70 50 70 30 105
BROJ SPORTSKIH UDRUGA
46 21 23 25 20 8 43
Izvor podataka: proračuni i web stranice uvrštenih gradova
Iako je ove podatke potrebno uzeti s rezervom, s obzirom da proračuni jedinica lokalne samouprave
imaju različitu strukturu, ovi podaci ipak upućuju na zaključak da je nezadovoljstvo pazinskih sportskih
udruga opravdano budući da Grad Pazin, iako čak četiri općine/grada imaju manji proračun od njega,
ulaže najmanje sredstava u područje sporta i rekreacije. Može se zaključiti da je financijsko podržavanje
sporta u Pazinu (posebice udruga) ispod razine ostalih gradova te da pazinske sportske udruge dobivaju
najmanje sredstava. S druge strane, Grad Pazin ima najviše udruga općenito te sportskih udruga..
Sredstva koja sportski klubovi dobivaju nisu dovoljna za njihovo redovno funkcioniranje (stručno
osoblje, suci, liječnici…). Prema podacima Zajednice, klubovima i udrugama u Zajednici potrebno je više
od 2.500.000 kn za redovno djelovanje.
Je li oduvijek bilo tako?
93
U tablici niže prikazana su sredstva za program javnih potreba u sportu po godinama. Iz tablice je
vidljivo da je do rujna 2014. godine Zajednica imala jednu plaću tajnika koja je, odlaskom tadašnjeg
tajnika na mjesto direktora Pazin Sporta d.o.o., Zajednici oduzeta. Najveća sredstva sport i rekreacija
dobivali su tijekom razdoblja 2007. do 2010. godine, dok su se, u 2011. godini sredstva značajno
smanjila. Tijekom 2015. godine sredstva koja se isplaćuju udrugama pala su na razinu iz 2003. godine,
a program javnih potreba na 2004. godinu. Ukupna izdvajanja za sport i rekreaciju pala su ispod razine
iz 2007. godine. Nakon prezentacije ovih nalaza, Proračunom za 2017. godinu iznos je povećan.
Tablica 18: Pregled sredstava za program javnih potreba u sportu 1997-2015.
Crveno: najmanje vrijednosti Plavo: najviše vrijednosti Žuto: usporedba 2015. s približnim vrijednostima u prethodnom razdoblju. Izvor podataka: Grad Pazin
Ne postoji minimalni iznos koji neka lokalna jedinica nužno mora uložiti u sport, no, u Programu razvoja
sporta spominje se željeni iznos od minimalno 3% udjela sporta i rekreacije u proračunu lokalne
jedinice. Bilo bi vrlo problematično iznos fiksirati za visinu ukupnog proračuna, jer je teško uspoređivati
proračune budući da postoje različita prava prema Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave. Primjerice. Pazin je osnivač osnovne škole, što neki drugi komparirani
gradovi nisu, pa ima i veći proračun, sukladno Uredbi Vlade RH o načinu izračuna iznosa pomoći
izravnanja za decentralizirane funkcije.
Savez
sportova
ZSUG Pazina
1997. 109.800,00 79.940,00 245.810,00 435.550,00 0 0 433.550,00
1998. 120.000,00 57.700,00 273.700,00 451.400,00 6.595,32 0 457.995,32
1999. 124.000,00 79.600,00 312.200,00 515.800,00 17.000,00 0 532.800,00
2000. 110.000,00 152.800,00 339.660,00 602.460,00 11.548,88 0 614.008,88
2001. 119.000,00 155.865,00 340.225,00 615.090,00 3.899,12 0 618.989,12
2002. 120.000,00 140.000,00 370.530,00 630.530,00 16.762,44 6.000,00 653.292,44
2003. 119.730,00 118.875,00 451.155,00 689.760,00 5.768,16 120.000,00 815.528,16
2004. 119.971,68 60.502,09 461.457,35 641.931,12 10.000,00 90.000,00 741.931,12
2005. 134.557,99 91.048,37 513.925,04 739.531,40 24.827,02 117.625,00 881.983,42
2006. 79.774,09 104.439,92 576.123,85 760.337,86 17.451,90 102.000,00 879.789,76
2007. 119.859,00 121.199,70 622.015,26 863.073,96 58.000,00 195.132,55 1.116.206,54
2008. 133.850,00 254.455,03 763.719,23 1.152.024,26 126.675,47 22.100,00 1.300.799,73
2009. 147.988,70 256.618,60 776.036,00 1.180.643,30 92.175,24 50.000,00 1.322.817,54
2010. 165.967,82 212.332,50 657.303,44 1.035.603,76 226.098,25 175.484,84 1.437.186,85
2011. 176.259,24 155.720,11 415.686,00 747.665,35 293.989,73 142.126,50 1.183.781,58
2012. 139.334,61 421.807,79 404.205,00 965.347,40 144.564,24 138.408,59 1.248.320,23
2013. 138.000,00 270.684,89 397.000,00 805.684,89 175.000,00 238.843,75 1.219.528,64
2014. 110.000,00 276.231,82 455.500,00 841.731,82 194.606,75 92.031,25 1.137.369,82
2015. 0 195.431,01 450.000,00 645.431,01 407.139,40 0 1.057.570,41
Najam
dvoranaUkupno kuna
Program
javnih potreba
ukupno
Zajedničke
potrebe u
sportu +
manifestacije
Udruge i
klubovi
PROGRAM JAVNIH POTREBA U SPORTU I REKREACIJI
Održavanje
sportskih
građevina
94
Budući da se sport i rekreacija financiraju iz općih prihoda i primitaka, konkretnije iz poreza i prireza na
dohodak, bilo bi realnije iznos vezati za ovaj dio proračuna.
Tablica 19: Sredstva programa javnih potreba u sportu u odnosu na iznos poreza i prireza na dohodak
GODINA PROGRAM JAVNIH POTREBA U SPORTU
POREZ I PRIREZ NA DOHODAK
% FINANCIRANJA SPORTA IZ POREZA I PRIREZA
2007. 1.116.206,54 14.923.839 7,48
2008. 1.300.799,73 16.030.490 8,11
2009. 1.322.817,54 15.762.064 8,39
2010. 1.437.186,85 13.179.964 10,90
2011. 1.183.781,58 12.901.689 9,18
2012. 1.248.320,23 13.227.986 9,44
2013. 1.219.528,64 14.327.447 8,51
2014. 1.137.369,82 14.711.592 7,73
2015. 1.057.570,41 14.694.379 7,20
2016. 1.108.000,00 (planirano)
16.023.948 (planirano)
6,91 (7,72)*
2017. 1.684.125,00 (planirano)
17.116.577 (projekcija)
9,8
*1. izmjenama programa javnih potreba u sportu za 2016. godinu (Službene novine Grada Pazina 44/2016) iznos je povećan s 1.108.000,00 kn na 1.237.500,00 kn, odnosno 7,72%
Vidljivo je kako je udio sporta i rekreacije padao čak i unutar stavke poreza i prireza na dohodak. 2010.
godine iznosio je čak 10,9%, da bi 2016. godine pao ispod 7%. Minimalno, sredstva za sport i rekreaciju
trebalo bi vezati na najmanje 10% iznosa prihoda od poreza i prireza na dohodak, a vrlo poticajno
vezati na 10% iznosa općih prihoda. Na ovaj način razvijala bi se i svijest građana i građanski o tome
što se konkretno financira iz onoga što oni uplaćuju u proračun. U proračunu za 2017. godinu vidljiv je
pomak u ovome smjeru.
DRUGE VRSTE PODRŠKE UDRUGAMA
Uz financijsku podršku, Grad Pazin pruža udrugama i nefinancijsku podršku najvećim dijelom kroz
dodjelu prostora za djelovanje udruga sa simboličnom naknadom od 1 kn po m². Uz to, pruža se i
podrška kroz posudbu opreme i korištenje prostora u Društvenom centru „Veli Jože“ (u okviru bivše
vojarne) koji je tijekom nekoliko prethodnih godina uređen i opremljen sredstvima iz Proračuna Grada
Pazina, sredstvima Veleučilišta u Rijeci te kroz sredstva dobivena putem prijava na različite natječaje
(Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, Ministarstvo turizma, Ministarstvo branitelja).
Udrugama koje koriste gradske prostore, Grad financira dio režija (struja i voda). Nadalje, udrugama
koje to žele, računovodstvo Pazin Sporta d.o.o. besplatno vodi računovodstvo i pomaže s
administracijom udruge povezane s propisima.
95
Grad također pokriva troškove korištenja dvorane udrugama u natjecateljskom sportu koji koristi i
sportske dvorane Osnovne škole Vladimira Nazora u Pazinu, Svetom Petru u Šumi, Tinjanu i Karojbi.
14.2. TRANSPARENTNOST FINANCIRANJA I KRITERIJI ZA PODRŠKU SPORTU U
PAZINU
U 2014. godini donesen je Pravilnik o postupku i kriterijima dodjele financijskih potpora za programe
javnih potreba Grada Pazina u području društvenih djelatnosti („Službene novine Grada Pazina“ broj
29/14), na osnovu kojeg je objavljen javni poziv udrugama, uključujući obrasce za prijave, upute za
prijavitelje te kriterije procjenjivanja, prihvaćanja i uključivanja u proračun za 2015. godinu s osnovnim
ciljem poticanja i dostizanja veće kvalitete i usklađenosti s prioritetima u području društvenih
djelatnosti grada Pazina. Na ovaj se poziv nisu javljale udruge u sportu, već na javni poziv/natječaj za
financiranje za 2016. godinu koji je proveden od strane Zajednice nakon donošenja proračuna Grada.
Imali su vlastitu proceduru i vlastite obrasce, koje su uglavnom uskladili s dokumentacijom i obrascima
Ureda za udruge kako bi bili u skladu s važećom Uredbom. Ipak, obrasci su se pokazali dosta složenima
i kompliciranima i za popunjavanje udrugama i za njihovu kasniju procjenu. Za 2017. godinu Zajednica
je prilagodila obrasce za prijavu sportskih aktivnosti te održavanje informativnih radionica za
popunjavanje obrazaca.
Nakon završetka financiranja, udruge moraju dostaviti opisni i financijski izvještaj. Financijski izvještaj
sadrži dokaze o svim plaćanjima računa i ostaloj dokumentaciji na propisanim obrascima. Zajednica
ima po Ugovoru o dodjeli financijskih sredstava pravo na neposrednu kontrolu na licu mjesta. Ukoliko
udruge ne podnesu izvještaje, primjenjuju se Opći uvjeti Ugovora iz Uredbe, po kojima se ugovor
raskida i zahtijeva se povrat sredstava koja su već uplaćena. Evaluacija učinaka projekata i sredstava se
ne provodi. Uočeno je i nepoštovanje Uredbe oko upravljanja sukobom interesa prilikom procjene
projektnih prijedloga, što je ispravljeno u proceduri za 2017. godinu.
U Izvješću u radu udruga za 2015. godinu Upravnog odjela za samoupravu, upravu i društvene
djelatnosti Grada Pazina primjećuje se da kod značajnog dijela sportskih udruga nema informacija o
tome što su radile tijekom godine. Riječ je o njih čak 17, odnosno 18, od ukupno 33, odnosno 3424
udruge financirane preko javnog poziva/natječaja Zajednice. U izvješću se navode samo podaci kad su
osnovane, tko su odgovorne osobe te ukupna visina proračuna, dok o rezultatima financiranja,
sportskim rezultatima i/ili broju članova, natjecatelja ili korisnika ne navode nikakve informacije. Od
492.030, 00 kn koliko su ukupno dobile udruge za redovan rad i manifestacije, 210.666,00 kuna dobile
su udruge koje nisu dostavile izvještaje, što čini 43% javnih sredstava. I većina ostalih udruga koje su
navele nešto više podataka, također nisu dale informacije iz kojih bi se moglo razaznati njihov sportski
uspjeh, broj osoba/grupa s kojima rade, utjecaj i dodana društvena vrijednost… Bilo bi korisno da Grad
Pazin i Zajednica dogovore informacije koje su udruge dužne dostaviti kako bi javnosti opravdala
utrošena sredstva te izvijestila o kvantiteti i kvaliteti svog rada.
24 Jedna udruga nije dobila sredstva od ZSU, već od Boćarskog saveza.
96
Naime, sukladno članku 5. Uredbe25, jedno od mjerila koja moraju ispunjavati udruge koje koriste
sredstva iz javnih izvora je da uredno izvršavaju obaveze iz prethodno sklopljenih ugovora o
financiranju iz javnih izvora, u suprotnom bi svaka prijava novog programa i/ili projekta na javni
natječaj trebala bi biti odbijena.
14.2.1. Prijedlog modela sufinanciranja sporta i rekreacije u Pazinu
1. Izrada potrebnih procedura i pravila
Prije raspisivanja natječaja potrebno je detaljnije propisati proceduru natječaja (sukladno postojećim
pravilima, odnosno Uredbi) te donijeti Pravilnik o financijskom praćenju sporta s razrađenim
kategorijama financiranja pojedinog segmenta sporta i rekreacije.
2. Raspisivanje natječaja sukladno definiranoj proceduri s minimalnim rokom od 30 dana.
3. Formalna prihvatljivost projektnog prijedloga
Projektni prijedlog poslan je na vrijeme od strane udruga koja zadovoljava sve propisane kriterije i koja
je priložila potrebnu dokumentaciju.
4. Ocjena kvalitete projektnog prijedloga/bodovanje klubova
Pravilnikom bi se trebala sveobuhvatno utvrditi mjerila i kriteriji financijskog praćenja sporta i
sportaša, odnosno sportašica na području Grada Pazina, pod čime se podrazumijeva:
1. redovna djelatnost sportskih klubova i udruga,
2. rad stručnih osoba – trenera i trenerica,
3. djelovanje vrhunskih sportaša i sportašica,
4. aktivnosti sportsko-rekreativnih udruga,
5. aktivnosti školskih sportskih klubova,
6. aktivnosti osoba s invaliditetom,
7. sportske manifestacije i priredbe.
Pravo na financijsko praćenje imali bi klubovi, odnosno udruge, koje ispunjavaju opće uvjete:
- da je organiziran/a sukladno zakonu,
- klub mora biti član nacionalnog sportskog saveza
- ukoliko je riječ o sportskom klubu, klub mora nastupati u redovnom – ligaškom sustavu natjecanja,
sa svim selekcijama, prema pravilima nacionalnog sportskog ili županijskog saveza,
- za svaku ekipu klub mora imati licenciranog trenera ili trenericu, ako je tako propisano pravilima
nacionalnog sportskog saveza.
Klub odnosno udruga, pravo na financijsko praćenje stjecala bi nakon dvije (2) godine uzastopnog
članstva u Zajednici.
25 Uredba o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge
97
Sredstva bi se osigurala u okviru sredstava za javne potrebe u sportu Grada Pazina koja se planiraju u
Proračunu Grada Pazina.
PODRUČJA FINANCIRANJA
1. Redovna djelatnost sportskih klubova i udruga
Financira se primjenom kriterija prilikom kategorizacije klubova u tri kategorije i ostale kriterije (vidi
poglavlje o kategorizaciji sportova i klubova).
Ažuriranje kvalitativnih skupina sportova, na zahtjev pojedinog kluba uz odgovarajuće obrazloženje, s
primjenom za narednu godinu, obavljao bi Izvršni odbor Zajednice.
2. Rad stručnih osoba – trenera i trenerica
Pod osobama koje rade u klubu ili udruzi podrazumijevaju se treneri/ce s licencom ili bez nje,
voditelji/ce kluba/ekipe ili druge osobe, koje neposredno treniraju ekipu i vode je u službenom
natjecanju.
Sredstva za rad osoba trebala bi se sufinancirati prema mjerilima natjecanja u liga sustavu, licenci, rada
s djecom koja nisu u sustavu natjecanja u školama ili kampovima koja bi trebalo detaljnije razraditi.
3. Djelovanje vrhunskih sportaša i sportašica
Vrhunskim sportašem ili sportašicom smatra se osoba koja posjeduje valjano Rješenje o kategorizaciji,
izdanog od Hrvatskog olimpijskog odbora, kojim se svrstava u 1., 2. ili 3. kategoriju. Takvi/e sportaši/ce
trebali bi biti moći financijski podržani, odnosno nagrađeni/e od strane matične Zajednice.
4. Sredstva za rad sportsko-rekreativnih udruga
Sredstva za rad sportsko-rekreativnih udruga osiguravala bi se u Financijskom planu Zajednice u iznosu
od najmanje 10% ukupnih sredstva namijenjenih za rad udruga u sportu i rekreaciji. Također bi bile
obavezne dostaviti program rada i okvirni financijski plan za aktivnosti u narednoj godini. U ovom
području preporučaju se kriteriji koji bi slijedili načelo da se sredstva iz programa javnih potreba ne bi
trebala trošiti na redovitu rekreaciju odraslih zdravih osoba, a da bi prioriteti za financiranje projekata
kroz ovu potporu bile udruge koje promoviraju masovnost u sportu i rekreaciji, koje uključuju djecu i
mlade te socijalno osjetljive ili isključene skupine (osobe starije dobi, žene, posebice žene na selu,
siromašni, invalidi itd.)
Prioritet bi imali projekti/programi koji daju dodanu vrijednost društvu:
- projekti s edukativnim sadržajima
- projekti održavanja infrastrukture (staza i sl.))
- te projekti koji imaju veliku važnost za masovno bavljenje sportsko-rekreacijskim aktivnostima.
5. Sredstva za rad školskih sportskih klubova
U dosadašnjoj praksi, sredstva za rad školskih sportskih klubova osiguravala su se direktnom uplatom
Grada Pazina temeljem predloženog programa rada školskog sportskog društva. Druge promatrane
sportske zajednice školskim sportskim društvima doznačuju sredstva umjesto svojih gradova te se time
sustav gradskog sporta zaokružuje u jednu cjelinu.
6. Aktivnosti osoba s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom
98
Sredstva za sportsko-rekreacijske aktivnosti osoba s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom
trebalo bi iz socijalne skrbi prebaciti u sport, gdje i pripadaju.
7. Sportske manifestacije i priredbe
Projekti sportskih manifestacija i priredbi bodovali bi se sukladno tradiciji manifestacije, masovnosti i
uključivosti te razini suradnje s drugim lokalnim, nacionalnim i međunarodnim dionicima.
Ostali rashodi za udruge -- pod ostalim rashodima, u idealnim uvjetima, podrazumijevali bi se troškovi
kojima su izloženi klubovi, odnosno udruge a odnose se na prijevozne troškove, liječničke preglede,
redarske usluge, troškove vezane uz održavanje i stjecanje fizičke pripreme, zamjensko korištenje
sportskih objekata i slično.
14.3. SUFINACNIRANJE SPORTA OD STRANE SUSJEDNIH OPĆINA Sport Pazina nije pitanje samo užeg dijela Pazina, već i šire okolice, Pazinštine, područja koje obuhvaća
i susjedne općine koje su nekad bile u sastavu bivše Općine Pazin i koje Pazinu gravitiraju zbog
kulturnih, sportskih i drugih sadržaja.
Jedan dio stanovništva susjednih općina u članstvu su brojnih sportskih udruga Pazina te kroz njih
koriste sredstva iz proračuna Pazina. Podaci o ovom pitanju u upitniku se nisu pokazali validni budući
da su udruge različito odgovarale na pitanja o članstvu i korisnicima, no iz ponovljenog maila na koji je
odgovorilo 11 udruga naslućuje se da je omjer članova koji dolaze s područja Pazina i s područja okolice
3:1. S obzirom da javna sredstva građana Pazina pokrivaju i potrebe građanstva koje dolaze s područja
susjednih općina, to bi svakako vodstva tih općina trebala uvažiti i dijelom sudjelovati u sufinanciranju
rada sportskih udruga Pazina. U tom smislu bila bi potrebna detaljnija analiza broja članova i korisnika
s područja susjednih općina. Udruge bi imale obavezu da u popisu članova vode takve podatke i
izvještavaju Zajednicu, te da Grad Pazin i ostale općine sklope ugovor o sufinanciranju sportskih udruga
s područja Pazina na način da Zajednici uplaćuju dio sredstava koje će Zajednica, zajedno s ostalim
sredstvima javnih potreba, preusmjeriti u rad udruga. Sličan model ima Grad Labin sa svojim susjednim
općinama.
xxx
Zaključno, Nacionalni program sporta 2014-2020. daje nekoliko ključnih smjernica financiranja sporta:
„Sport, sukladno svojim ciljevima i društvenim funkcijama, predstavlja javno dobro čije korištenje
pridonosi blagostanju pojedinaca, ali i čitave zajednice, stoga su ulaganja u takva dobra u interesu
države i jedinica lokalne i regionalne uprave i samouprave. Financiranje sporta nije moguće u
cijelosti prepustiti privatnoj inicijativi. Najveći dio sportskih aktivnosti odvija se unutar neprofitnih
i nevladinih sportskih organizacija od kojih mnoge ovise o potpori države i jedinica lokalne i
regionalne uprave i samouprave. Sport, osobito sport djece, mladih i studenata, osoba s
invaliditetom i sportska rekreacija građana mogu se dalje razvijati samo uz snažnu financijsku
potporu države. Sport može služiti kao sredstvo za lokalni i regionalni razvoj, razvoj gradova ili
ruralni razvoj. Financijska potpora sportu mora se temeljiti na preciznim načelima i smjernicama
koje će omogućiti transparentnu i pravednu raspodjelu sredstava na osnovi objektivnih kriterija.“
99
14.4. MJERE
Povećati financijsku podršku sportu u iznosu od najmanje 10% udjela u iznosu prihoda poreza i prireza
na dohodak, a optimalno bi bilo vezati na 10% iznosa općih prihoda i primitaka. Valjalo bi usuglasiti
pravila o izvještavanju udruga radi podizanja transparentnosti te podataka za procjenu učinka i
utjecaja. Valja izgraditi model sufinanciranja sporta kroz natječaj/javni poziv usklađen s propisima,
pravilima dobre prakse i upravljanja sukobom interesa, ali i model koji nagrađuje najkvalitetniji rad,
uključivost, masovnost i edukaciju, odnosno razinu dodane vrijednost zajednici. Potrebno je izraditi
analizu broja članstva i korisnika s područja susjednih općina te obvezati udruge da vode takve podatke
i izvještavaju Zajednicu kako bi Grad Pazin i ostale općine mogli dogovoriti sufinanciranje sportskih
udruga s područja Pazina na način da Zajednici uplaćuju dio sredstava koje će Zajednica, zajedno s
ostalim sredstvima javnih potreba, preusmjeriti u rad udruga.
Foto: KK Ghia Staff
100
15. POSEBNA PODRUČJA
15.1. VOLONTERSTVO I SURADNJA
Pazinski sport na svojim plećima drže volonteri i volonterke koji/koje vode udruge, surađuju u
udrugama, pomažu u manifestacijama. Dio udruga nema kapaciteta za zadovoljavanje propisa koji se
tiču brige o volonterima i njihovom radu. Udruge su u upitniku dostavile podatke o 200-tinjak svojih
volontera i volonterki, no ono što je zanimljivo, u upitniku za širu javnost, građani i građanke pokazuju
visoku razinu naklonjenosti volontiranju u sportu.
Slika 3: Broj ispitanika/ca koji/e su izrazili stav o volontiranju u udrugama
Izvor podataka: anketni upitnik
U upitniku su udruge ispitane i o stupnju svoje suradnje s različitim dionicima u društvu. Suradnja se
najčešće događa u rasponu povremeno i rijetko te postoji znatan prostor za unaprjeđenje suradnje i
potenciranja društvene sinergije.
15.2. MJERE
Postoji visoki potencijal za uključivanje novih volontera među građanima i građankama pa bi bilo
uputno poraditi na dizanju kapaciteta udruga za animiranje i za rad s volonterima i usklađivanje
njihovog rada sa Zakonom o volonterstvu.
Bilo bi društveno korisno poticati suradničke aktivnosti udruga i klubova kroz financiranja projekata,
posebice manifestacija te jačanja sudjelovanja u sportu podzastupljenih društvenih skupina.
0
50
100
volontira redovito volontira povremeno ne, ali nema ništaprotiv
ne, ne zanima me
Odakle dolaze (potencijalni) volonteri i volonterke?
Sportom se bave redovito ili povremeno
Sportom su se bavili u prošlosti
Nisu se nikada bavili
101
16. GOSPODARSKI POTENCIJAL RAZVOJA DJELATNOSTI SPORTA
I REKREACIJE
Sport je dinamičan sektor koji brzo raste. Može uvelike utjecati na lokalni i regionalni razvoj. Sport
ostvaruje sinergiju s turizmom i može potaknuti unaprjeđivanje infrastrukture te pojavu novih
partnerstva za financiranje sportsko-rekreacijskih sadržaja. Sport u širem smislu stvara dodatnu
vrijednost u proračunima i može stvoriti nova radna mjesta.
Utjecaj sektora sporta je višestruk: kroz potrošnju građana (korisnika), kroz rad sportskih klubova i
udruga, kroz turizam itd.
Sukladno podacima iz anketnog upitnika, prosječna odrasla osoba u Pazinu koja sudjeluje u sportsko-
rekreacijskim aktivnostima godišnje prosječno potroši 3.900,00 kn u tom sektoru, dok za dijete troškovi
iznose dodatnih prosječnih 5.000,00 kn (članarine, oprema, natjecanja itd.). Veliki dio ovih sredstava
potroši se u samome Pazinu pa se isplativost ulaganje u sport, sportske sadržaje i infrastrukturu, može
gledati i kao ulaganje u potrošnju građana koji time pomažu lokalno gospodarstvo i tržište rada,
U ovome trenutku, sukladno podacima iz upitnika, sportske udruge utječu na lokalno gospodarstvo i
potrošnju u mjeri da su zaslužne za dolazak u Pazin preko 4.000 osoba godišnje, koje žive izvan područja
Pazina, a dolaze na manifestacije ili natjecanja koja udruge organiziraju. Broj ostvarenih noćenja koji
proizlaze iz rada udruga, procijenjen je na 700 noćenja godišnje. U ovom segmentu postoji potencijal
za mnogo značajnije brojke, posebice porastom kvantitete i kvalitete smještaja u gradu. I u slučaju
ulaganja u rad udruga može se govoriti u ulaganju u lokalno tržište rada i lokalnu potrošnju, samo pri
tome, financijska sredstva u ovome krugu, oplemenjuju društveni život zajednice i čine je višestruko
zdravijom.
16.1. SPORTSKI TURIZAM
Pazin ima izvrsne preduvjete za razvoj sportsko-rekreacijskog turizma: priroda u okruženju kao
potencijal za razvoj outdoor sportova i rekreacije (trekking, trčanje, sportsko i slobodno penjanje,
biciklizam, jahanje, bungee jumping, mountain bike…) te postojeća infrastruktura (školsko-gradska
sportska dvorana, boćarska dvorana, teniski, nogometni i rukometni tereni). Potencijal leži u
privlačenju grupnih dolazaka na sportske i kondicijske pripreme npr., ali i turista željnih aktivnog
odmora koji postaje sve popularniji i koji nije vezan samo za ljetnu turističku sezonu.
Logično i prirodno usmjerenje Pazina na outdoor sportove i adrenalinski, pa i pustolovni, turizam
prepoznato je i od Turističke zajednice Središnje Istre koja na svoji web stranicama nudi informacije o
Zip Line-u (adrenalinskoj atrakciji preko Pazinske jame koja je posljednjih nekoliko godina zaslužna za
veći broj dolazaka posjetitelja u Pazin), Speleo-avanturi u Pazinskoj jami, biciklističkim stazama,
pješačenju, ribolovu na slatkim vodama, jahanju...
102
16.2. MJERE
Ključni poticaj razvoju turizma, pa tako i u segmentu sporta, u Pazinu bila bi izgradnja hotelskog
smještaja te dodatna ulaganja u gradsku (parkovi) i sportsku infrastrukturu (uređenje trim staze, stijene
za sportsko penjanje, teren za odbojku; jednoga dana i bazen itd.), ali i u segment promocije
(mape/aplikacije sa stazama za pješačenje/trčanje, mapa sa označenim sportskim
objektima/sadržajima koji se mogu koristiti/unajmiti itd.) kako bi ime Pazina asociralo na „odmor u
pokretu“.
Bilo bi važno poraditi na međusobnom osvještavanju, edukaciji, poticanju i koordinaciji (institucije,
udruge, građani) oko ponude sadržaja vezanih za sportsko-rekreativni turizam (smještaj, najam
objekata ili terena, najam opreme, vodiči itd.)
Foto: SD Trickeri
103
17. ORGANIZACIJSKI RAZVOJ ZAJEDNICE SPORTSKIH UDRUGA
GRADA PAZINA
Tijekom procesa izrade Strategije, za zainteresiranim članicama Zajednice provedena je radionica na
kojoj su promišljane vizija, misija i vrijednosti Zajednice, kao i razvojni djelokrug rada same Zajednice
koju je potrebno ojačati na svim razinama.
VIZIJA ZAJEDNICE SPORTSKH UDRUGA GRADA PAZINA
Zajednica sportskih udruga Grada Pazina kao središnje mjesto povezivanja, promicanja i poticanja
razvoja sporta kroz razmjenu ideja, suradnju, koordinaciju i podršku sportskim organizacijama i
osobama u sportu koje kvalitetnim i stručnim radom postižu sve bolje rezultate.
Vodeći se načelima jednakosti, dostupnosti i uključivosti, Zajednica uspješno razvija i promiče zdrav i
aktivan način života stanovništva Pazina koje se u sve većoj mjeri uključuje u sportsko-rekreacijske
aktivnosti.
IZJAVA O MISIJI ZAJEDNICE SPORTSKIH UDRUGA GRADA PAZINA
Zajednica sportskih udruga Grada Pazina okuplja sportske organizacije s ciljem poticanja i stvaranja
uvjeta za izvrsno sportsko stvaralaštvo i dostupnost sporta svima, njegovanje moralnih i etičkih
sportskih normi, promociju postignuća i sportskih vrijednosti te skrb o razvoju sporta u svim dobnim
uzrastima i skupinama na području grada Pazina, a posebice djece i mladih.
Navedene ciljeve ostvarujemo pružanjem administrativne i savjetodavne podrške udrugama,
raspodjelom financijskih sredstava u području sporta i rekreacije, (su)organizacijom manifestacija i
priredbi, zagovaranjem za zajedničke ciljeve te praćenjem razvoja sporta.
Potičemo pozitivan odnos prema sportu, međusobnu suradnju te kontinuirano obrazovanje
usavršavanje i obrazovanje u sportu.
VRIJEDNOSTI KOJE ZAJEDNICA POTIČE: Aktivan odnos prema životu - bavljenje sportom i briga o zdravlju
Sport za sve – dostupnost, uključivost i masovnost
Ustrajnost - „Sve je moguće“
Prijateljstvo i zajedništvo
Međugeneracijsko povezivanje
Jednakost
Solidarnost
Etičnost
Transparentnost
104
POŽELJAN DJELOKRUG RADA ZAJEDNICE SPORTSKIH UDRUGA VIĐEN OČIMA UDRUGA
Poticanje i promicanje sporta na području grada Pazina
Poticanje suradnje svih dionika na području sporta
Izrada i prilagođavanje kriterija za kategorizaciju klubova te za vrednovanje programa i projekata te
pravila za dodjelu potpora u sklopu programa javnih potreba
Objedinjavanje i usklađivanje programa sportskih udruga i drugih dionika
Predlaganje programa javnih potreba
Provođenje natječaja za program javnih potreba u sportu, nadzora i izvještaja odobrenih projekata
Sudjelovanje u realizaciji programa javnih potreba
Promicanje stručnog rada u sportu
Vođenje brige o kategoriziranim sportašima
Organiziranje manifestacija, pomaganje u organiziranju manifestacija drugih dionika
Koordinacija predstavnika Zajednice s nositeljima sportsko-rekreativnih događanja
Praćenje prilika za prijave na natječaje i fondove zaklada, EU, ministarstava itd.
Prikupljanje financijskih i materijalnih sredstava od sponzora, donatora i dr., pomaganje udrugama
Organiziranje edukacija, predavanja i drugih događanja za udruge, stručne osobe, sportaše i širu
javnost
Uređivanje i ažuriranje web stranica, društvenih mreža, newslettera (biltena), kalendara sportskih
događanja itd.
Sudjelovanje u radu saveza, suradnja s HOO i dr. organizacijama u zemlji i inozemstvu
Praćenje donošenja i izmjena propisa važnih za područje sporta i udruživanja i informiranje udruga
Vođenje brige o zakonitosti poslovanja i usklađenosti s propisima
Priprema i provođenje sjednica Skupštine i drugih tijela Zajednice
Ustrojavanje informacijskog sustava za prikupljanje podataka o sportu i rekreaciji na području Pazina
Praćenje ostvarivanja mjera i ciljeva Strategije
INTERNI CILJEVI KOJI SU UDRUGE POSTAVILE PRED SEBE:
1. Veći utjecaj u javnosti
- Pojačane aktivnosti predstavljanja svog rada javnosti
- Povećanje sadržaja i veći broj aktivnosti općenito, ali i za socijalno osjetljive skupine (invalidi,
djeca, stariji)
- Uključivanje većeg broja građana i građanki: kampovi, utrke, planinarski pohodi
- Adekvatna i atraktivna priznanja sudionicima i volonterima; zabavni sadržaji
- Bolja komunikacija s medijima
105
- Povezivanje udruga radi zajedničkog zagovaranja za obnavljanje i izgradnju sportske
infrastrukture
- Angažman na održavanju sportskih objekata
2. Ojačana komunikacija s odgojno-obrazovnim ustanovama
- Predstavljanje rada u vrtićima i školama
- Delegiranje svojih članova i članica za edukacije za pedagoško i stručno usavršavanje za rad s
djecom i mladima
- Veći broj manifestacija i sadržaja unutar manifestacija namijenjenih djeci i mladima
3. Podizanje razine i kvalitete međusobne komunikacije i koordinacije
- Predstavljanje svog rada unutar Zajednice; mjesečno najavljivanje i izvještavanje o
manifestacijama, rezultatima, gostovanjima itd. kroz newsletter
- Predstavljanje rada, uspjeha i rezultata udruga na webu i društvenim mrežama Zajednice
- Objedinjavanje aktivnosti i informacija s područja pazinskog sporta na jednom zajedničkom
portalu
Ostale aktivnosti i mjere usmjerene na jačanje kapaciteta udruga i Zajednice nalaze se unutar
strateških ciljeva.
Foto: ZSU GP
106
18. STRATEŠKI CILJEVI ZA RAZDOBLJE 2016-2020.
PREGLED STRATEŠKIH CILJEVA
1. Poticanje participacije u sportu i rekreaciji - Sport za sve
2. Podizanje kvalitete rada s djecom i mladima te povećanje njihove uključenosti u organizirane
oblike sporta
3. Izgradnja učinkovitog i održivog sustava potpore, organizacije, koordinacije i praćenja
pazinskog sporta
4. Razvoj i brandiranje grada Pazina kao „grada u pokretu“
RAZRADA STRATEŠKIH CILJEVA:
1. POTICANJE PARTICIPACIJE U SPORTU I REKREACIJI – SPORT ZA SVE
SPECIFIČNI CILJEVI i pokazatelji
MJERE – AKTIVNOSTI
1.1. Povećana razina javne svijesti o koristima bavljenja sportsko-rekreacijskim aktivnostima, a najmanje trećina stanovništva aktivno sudjeluje u rekreativnom sportu
Pokazatelj: broj osoba (muškaraca, žena, djece, specifičnih skupina) aktivnih u sportu i rekreaciji; informacije o javnoj aktivnosti Zajednice; broj manifestacija, edukacija i sudionika; broj ostvarenih suradnji
1.1.1. izrada web strana Zajednice; povezivanje web stranica s društvenim mrežama (Zajednica)
1.1.2. izrada godišnjeg kalendara ligaških natjecanja, odnosno svih sportskih događanja i manifestacija te njegovo oglašavanje (Zajednica)
1.1.3. izrada pregleda sportsko-rekreativne ponude u Pazinu za odrasle, djecu i osobe sa specifičnim potrebama; oglašavanje (Zajednica)
1.1.4. javne poruke i aktivnosti Zajednice usmjerene za podizanje javne svijesti o koristima aktivnog života (povodom različitih obilježavanja, manifestacija, dana…) (Zajednica, Grad, udruge)
1.1.5. godišnja organizacija manifestacija poput Dana sporta, Pazinske olimpijade sportova (smotre svih sportova u Pazinu), Fameje, Dana pješačenja, Hoditi i zdravi biti i sl. (Zajednica, udruge, Grad)
1.1.6. organizacija kontinuiranih edukacija, predavanja ili tribina za stručne osobe, sportaše i/ili zainteresiranu javnost (Zajednica)
1.1.7. organizacija događaja i manifestacija po mjesnim odborima, promocija uključivanja u sport, posebice među socijalno isključenim skupinama (Zajednica, udruge, Grad)
1.1.8. poticanje i ostvarivanje suradnje sa širim spektrom dionika s različitih područja javnih politika (sport, zdravlje, odgoj i obrazovanje, socijalna skrb, mediji) povodom organiziranja manifestacija, obilježavanja i sl. (Zajednica, Grad, ostali dionici)
1.2. Povećana razina participacije žena u sportu na svim razinama do najmanje jedne trećine ukupne participacije
1.2.1. Uključivanje najmanje jednog ženskog kluba u I. kategoriju financiranja udruga (Zajednica)
1.2.2. Povećanje broja kvalificiranih trenerica (Zajednica) 1.2.3. Poticanje participacije djevojčica u sportu u školama (škole) 1.2.4. Financijsko poticanje i nagrađivanje udruga s većim brojem sportašica
(Zajednica) 1.2.5. Osnivanje/poticanje i omogućavanje rada ženskom boćarskom klubu
te općenito poticanje bavljenje žena tradicionalno muškim sportovima (Zajednica, udruge)
107
Pokazatelj: omjer financijskih sredstava za ženski sport; broj kvalificiranih trenerica; podaci o participaciji djevojčica u ŠSD te žena u sportskim klubovima; broj ženskih ekipa u klubovima; broj članica Zajednica s područja rekreacije; broj žena u tijelima Zajednica i udrugama
1.2.6. Pozivanje na uključivanje organizacija s područja rekreacije u Zajednicu (Zajednica)
1.2.7. Uključivanje većeg broja žena u tijela upravljanja Zajednicom (Zajednica, članice)
1.3. Omogućena participacija osoba s poteškoćama i invaliditetom u sportu i rekreaciji
Pokazatelji: broj provedenih natječaja, sklopljenih ugovora i provedenih aktivnosti udruga za osobe s invaliditetom u području sporta i rekreacije; broj suradnji Zajednice s udrugama; broj stručnjaka za rad s osobama s invaliditetom u sportu i rekreaciji; broj osoba s invaliditetom – sudionika manifestacija i događanja; broj sportskih objekata prilagođen osobama s invaliditetom
1.3.1. pozivanje zainteresiranih dionika na suradnju/učlanjenje u Zajednicu (školska sportska društva, Društvo tjelesnih invalida i druge udruge koje pružaju sportsko-rekreativni sadržaj, obrti itd.) (Zajednica)
1.3.2. sredstva namijenjena manifestacijama i udrugama koje pružaju sadržaje s područja sporta i rekreacije za osobe s invaliditetom, starije i ostale društveno osjetljive skupine iz područja socijalne skrbi ujediniti sa sredstvima iz javnih potreba za sport i rekreaciju (Grad)
1.3.3. školovanje stručnjaka za sport osoba s invaliditetom (Zajednica, Grad) 1.3.4. podržavanje i pružanje sportsko-rekreativnog sadržaja vezanoga za
specifične potrebe raznih kategorija populacije (Zajednica, udruge) 1.3.5. poticanje mladih osoba s invaliditetom na uključivanje u sport (Grad,
Zajednica, udruge) 1.3.6. poticanje jednakopravnosti sporta invalida i ostalih ranjivih skupina
kroz njihovo poticanje i kontinuirano uključivanje u sportska događanja i manifestacije (Grad, Zajednica, udruge)
1.3.7. subvencioniranje članarina i opreme za invalide (Grad, Zajednica) 1.3.8. izgradnja i/ili prilagodba infrastrukture posebnim potrebama invalida,
bolesnih i starijih (izgradnja gradskog bazena, pristup terenima) (Grad, Zajednica)
1.4. Povećani kapaciteti i društveni utjecaj udruga koje okupljaju i potiču na bavljenje rekreacijom
Pokazatelji: broj aktivnosti udruga u području rekreacije; broj ostvarenih suradnji dionika unutar i izvan ZSU GP; broj volontera; proračuni udruga
1.4.1. okupljanje udruga i ostalih dionika s područja rekreacije u Savez sportske rekreacije „Sport za sve“ i njegovo učlanjenje u Zajednicu (Zajednica)
1.4.2. organizacija edukacija za udruge vezane za područje upravljanja udrugom, rada s volonterima, prikupljanja sredstva itd.( Zajednica)
1.4.3. izrada novih kriterija za financiranje iz sredstava javnih potreba s ciljem financijske potpore rekreacijskim suradničkim projektima i projektima s visokom razinom utjecaja na zajednicu i/ili na socijalno osjetljive kategorije (Zajednica, udruge)
1.4.4. aktivan angažman na animiranju većeg broja volontera na sportskim događanjima i manifestacijama (udruge, Zajednica)
1.4.5. suradnja među udrugama povodom organiziranja manifestacija i drugih javnih događanja s područja sporta i rekreacije (Zajednica, udruge)
1.5. Uređeni novi sadržaji te obnovljena i izgrađena nova infrastruktura za masovnije bavljenje
1.5.1. kontinuirano održavanje sportskih objekata (Zajednica, Grad) 1.5.2. donošenje plana prioriteta obnove postojećih sportskih objekata
(Zajednica, Grad) 1.5.3. ulaganje u dječja igrališta s didaktički isplaniranim sadržajima (Grad) 1.5.4. postavljanje vanjskih sprava za vježbanje na barem jednom mjestu u
gradu (Grad, Zajednica)
108
većim brojem sportova
Pokazatelji: broj uređenih dječjih igrališta; broj i raspon sadržaja i objekata u gradu i okolici za bavljenje sportom i rekreacijom;
1.5.5. uređenje trim staze na potezu Kaštel – Zarečki krov (Grad, Zajednica. ostali relevantni dionici )
1.5.6. uređenje i označavanje pješačkih, odnosno trekking staza na području Pazina i okolice (Grad, Turistička zajednica Središnje Istre, Zajednica, udruge)
1.5.7. izgradnja atletskog igrališta (Grad) 1.5.8. rekonstrukcija postojećeg nogometnog stadiona i izgradnja pomoćnog
nogometnog igrališta (Grad) 1.5.9. izgradnja vanjske i unutarnje stijene za penjanje (Grad) 1.5.10. stvaranje preduvjeta za izgradnju gradskog bazena (Grad) 1.5.11. izgradnja zatvorenog teniskog terena (Grad)
2. PODIZANJE KVALITETE RADA S DJECOM I MLADIMA TE POVEĆANJE NJIHOVE UKLJUČENOSTI U ORGANIZIRANE OBLIKE SPORTA
SPECIFIČNI CILJEVI i pokazatelji
MJERE – AKTIVNOSTI
2.1. Podržan optimalan razvoj psihomotoričkog potencijala djece predškolske i rane školske dobi kroz češći boravak u prirodi te kroz univerzalnu i usmjerenu sportsku obuku djece
Pokazatelji: broj programa u vrtiću i školi koji se tiču boravka djece u prirodi; broj sportskih programa koji se tiču univerzalne i usmjerene sportske pripreme djece; broj djece u univerzalnoj i sportskoj obuci; broj educiranih stručnih osoba; zdravstveni pokazatelji djece vrtićke i školske dobi u odnosu na prethodne godine
2.1.1. poticanje koncepta „djeca u prirodi“ kroz pružanje i podršku takvim sadržajima (Zajednica, vrtići i škole)
2.1.2. poticanje i podržavanje programa udruga, vrtića i osnovne škole koji se tiču univerzalne sportske pripreme djece predškolske i rane školske dobi (Zajednica, Grad, udruge, vrtić i škola)
2.1.3. poticanje i podržavanje programa udruga i osnovne škole koji se tiču usmjerene sportske pripreme djece starije školske dobi (Zajednica, Grad, škola i udruge)
2.1.4. edukacija i informiranje roditelja o prednosti uključivanja djece u univerzalnu sportsku pripremu od najranije dobi (Zajednica, udruge, odgojno-obrazovne institucije)
2.1.5. organizacija stručnih edukacija i predavanja za osobe koje se bave sportskim aktivnostima najmlađe djece (Zajednica, odgojno-obrazovne institucije)
2.2. Povećanje broja djece i mladih koji se kontinuirano bave sportom / tjelesnom aktivnošću za najmanje 10%
2.2.1. poticanje što većeg broja djece i njihovih roditelja na uključivanje u školska sportska društva i sportsko-rekreativne sadržaje u školama (vrtić, osnovna i srednje škole)
2.2.2. praćenje napretka djeteta, njegovog/njenog interesa i potencijalnog talenta od strane stručnih osoba te usmjeravati prema pojedinim sportovima i udrugama (osnovna i srednje škole)
2.2.3. povećanje kvalitete rada s talentiranom djecom i perspektivnim sportašima i sportašicama kroz podizanje broja i stručnosti trenerskog kadra u udrugama (Zajednica, Grad, udruge)
109
Pokazatelji: broj djece u ŠSD i udrugama; broj stručnih osoba za rad s djecom i mladima; broj klubova, odnosno ekipa; broj sportskih manifestacija i događaja koje uključuju djecu i mlade; iznos/omjer sredstava za udruge, odnosno klubove koje rade s djecom i mladima u odnosu na ukupan iznos
2.2.4. stvaranje preduvjeta za osnivanje/aktiviranje atletskog kluba na području Pazina (Zajednica, škole)
2.2.5. stvaranje preduvjeta za osnivanje muškog rukometnog i odbojkaškog kluba te ženskog boćarskog kluba (Zajednica, udruge)
2.2.6. organizacija manifestacije za najmlađe „Dječje olimpijade“ (vrtić, Zajednica)
2.2.7. organizacija „Dana otvorenih vrata sportskih udruga i Zajednice“ radi privlačenja većeg broja djece i mladih ( i drugih) (Zajednica, udruge)
2.2.8. organizacija Sportskog festivala djece i mladih (Zajednica, odgojno-obrazovne institucije, udruge)
2.2.9. povećanje broja pokaznih i natjecateljskih manifestacija među djecom i mladima na razini grada (škole, udruge, Zajednica)
2.2.10. donošenje novih Kriterija za financiranje udruga iz sredstava javnih potreba s ciljem financijske potpore udrugama koje rade s djecom i mladima (Zajednica)
2.3. Povećan broj i razina stručnosti stručnog kadra u sportu i rekreaciji u najmanje četvrtini udruga članica ZSU GP
Pokazatelji: broj stručnog kadra/ trenera i trenerica koji se bave djecom i mladima; iznos sredstava uloženih u edukaciju; broj stipendija; broj organiziranih edukacija i drugih događanja u području sporta i mladih
2.3.1. sufinanciranje programa edukacije i stručnog usavršavanja trenera i trenerica, najmanje dvije godišnje (Zajednica)
2.3.2. sufinanciranje rada trenera i trenerica i/ili stvaranje preduvjeta za zapošljavanje profesionalnih trenera i trenerica od strane Zajednice koji bi kontinuirano radili s djecom u sportovima u kojima postoji veliki broj djece; (Grad, Zajednica)
2.3.3. stipendiranje studenata i studentica kineziologije kao deficitarnog kadra u Pazinu (Grad);
2.3.4. organizacija edukacija za stručne osobe, udruge i ostale dionike koji se bave sportom djece i mladih od najranijih nogu (Zajednica)
3. IZGRADNJA UČINKOVITOG I ODRŽIVOG SUSTAVA POTPORE, ORGNIZACIJE, KOORDINCIJE I PRAĆENJA PAZINSKOG SPORTA
SPECIFIČNI CILJEVI i pokazatelji
MJERE – AKTIVNOSTI
3.1. Izgrađeni kapaciteti Zajednice sportskih udruga za veći društveni angažman i utjecaj te za financijsku, administrativnu i stručnu pomoć udrugama; podignuti kapaciteti najmanje četvrtine udruga članica ZSU GP
3.1.1. zapošljavanje stručne i motivirane osobe u Zajednici kao preduvjet većeg angažmana Zajednice i podrške udrugama te sportu i rekreaciji općenito (Grad, Zajednica)
3.1.2. sudjelovanje novozaposlene osobe u Zajednici u edukacijama i događanjima radi podizanja informiranosti, stručnosti i socijalne umreženosti (Zajednica)
3.1.3. unaprjeđenje internih dokumenata i procedura Zajednice (Zajednica) 3.1.4. izrada i donošenje novih Kriterija za financiranje udruga iz sredstava
javnih potreba u sportu, kao i pravila o izvještavanju, praćenju i evaluaciji programa (Zajednica)
3.1.5. izrada sustava za prikupljanje, obradu i analizu informacija koje se tiču sporta u Pazinu i šire koji se redovito ažurira (Zajednica)
3.1.6. podizanje vidljivosti i informativnosti Zajednice kroz izradu web stranica i njihovo povezivanje sa društvenim mrežama, redovita briga o njihovom sadržaju (Zajednica)
110
Pokazatelji: broj i raspon aktivnosti Zajednice; izvještaj Zajednice sadržajno i podatkovno bogatiji; broj dokumenata koji reguliraju rad Zajednice; broj projektnih prijedloga i sklopljenih ugovora s donatorima i sponzorima Zajednice i udruga; broj suradnji dionika unutar sporta i rekreacije
3.1.7. kvalitetno vođenje brige o članstvu kroz komunikaciju, okupljanje, koordinaciju, edukacije i održavanje sjednica tijela ZSU (Zajednica)
3.1.8. izrada samostalnih i zajedničkih projektnih prijedloga s ciljem prikupljanja dodatnih financijskih sredstava od donatora i sponzora (Zajednica)
3.1.9. unaprjeđenje suradnje i koordinacije udruga članica međusobno i ostalih dionika (organizacija i institucija) na području sporta i rekreacije (Zajednica)
3.1.10. organiziranje predavanja, edukacija i ostalih javnih događanja u skladu s ciljevima Strategije (Zajednica)
3.1.11. pružanje administrativne (računovodstvene) i savjetodavne podrške udrugama u pogledu zakonskih obaveza, mogućnosti financiranja i sl. (Zajednica)
3.1.12. stvaranje preduvjeta za zajedničku nabavu roba i usluga od strane udruga (Zajednica, udruge)
3.1.13. pružanje pomoći i podrške u pisanju projekata, sklapanju partnerstava i suradnje te traženju dodatnih financijskih sredstava od strane udruga (Zajednica)
3.1.14. pomaganje, koordiniranje i podrška u pristupanju sponzorima (Zajednica)
3.2. Povećana potpora Grada Pazina sektoru sporta i rekreacije
Pokazatelji: iznos i raspon financijskih sredstva za sport i rekreaciju; broj suradnji
3.2.1. imenovanje stručne i motivirane osobe odgovorne za praćenje područja sporta u Upravnom odjelu za samoupravu, upravu i društvene djelatnosti (Grad)
3.2.2. postepeno povećavanje financijske podrške sektoru sporta i rekreacije na najmanje 10% iznosa od prireza i poreza na dohodak, a potom, idealno, na 10% iznosa općih prihoda i primitaka te usklađivanje rasta podrške sukladno kretanju prihoda u proračunu Grada Pazina (Grad)
3.2.3. sredstva namijenjena manifestacijama i udrugama koje pružaju sadržaje s područja sporta i rekreacije za invalide, starije i ostale društveno osjetljive skupine, ujediniti sa sredstvima iz javnih potreba za sport (Grad)
3.2.4. kontinuirana komunikacija i suradnja Grada i Zajednica (Grad, Zajednica)
3.2.5. postizanje dogovora s općinama oko Pazina o sufinanciranju sporta i rekreacije na području Pazina (Grad, Zajednica)
3.3. Unaprjeđena kvaliteta rada u sportskim klubovima i povećan broj registriranih sportaša od najmanje 10% te udvostručen broj kategoriziranih sportaša i sportašica
Pokazatelji: broj registriranih sportaša i sportašica; broj kategoriziranih sportaša i sportašica; broj stručnih osoba/trenera/ica koji rade s djecom i mladima;
3.3.1. sufinanciranje programa edukacije i stručnog usavršavanja trenera/ica, najmanje dvoje godišnje (Zajednica)
3.3.2. sufinanciranje rada trenera u klubovima koji rade s djecom i mladima (Zajednica)
3.3.3. organizacija edukacija za stručne osobe, udruge i ostale dionike koji se bave sportom (Zajednica)
3.3.4. poboljšavanje financijskih i materijalnih uvjeta za pripreme i natjecanja sportaša kroz podizanje financijske podrške Programu javnih potreba u sportu (Grad)
3.3.5. izrada pravilnika o kategorizaciji klubova te o financijskom praćenju sporta (Zajednica)
3.3.6. definiranje mjerila i kriterija za formiranje liste perspektivnih sportaša te uspostavljanje modela o pružanju potpore vrhunskim i perspektivnim sportašima/icama, odnosno klubovima koji s njima rade. (Zajednica, udruge)
3.3.7. uspostavljanje sustava psihološke podrške – edukacije stručnog osoblja i suradnja sa psiholozima/stručnjacima (Zajednica, odgojno-obrazovne institucije, stručnjaci)
3.3.8. podizanje kvalitete zdravstvene skrbi za sportaše kroz podizanje financijske podrške udrugama, obavljanje redovitih pregleda i praćenje sportaša na treninzima i utakmicama (Grad, Zajednica, udruge)
111
broj edukacija za osobe koje rade s djecom i mladima te u sportu i rekreaciji općenito; broj dokumenata koji reguliraju pravila unutar sporta i rekreacije; broj suradnji stručnjaka unutar sporta i rekreacije
3.3.9. organiziranje edukacija vezanih za administrativni, organizacijski i stručni rad udruga, rad s volonterima i poticanje projekata i programa razmjene i učenja (Zajednica)
4. RAZVOJ I BRANDIRANJE PAZINA KAO „GRADA U POKRETU“
SPECIFIČNI CILJEVI MJERE – AKTIVNOSTI
4.1. Boćanje kao
gradska tradicijska baština
Pokazatelji: broj natjecatelja i natjecateljica u boćanju; broj djece i mladih u boćanju; broj sudionika i posjetitelja događanja povezanih s boćanjem; broj sadržaja vezanih za boćanje; broj suradnji
4.1.1. uključenje ženske boćarske ekipe u boćanje (udruge, Zajednica) 4.1.2. uređenje boćarskog igrališta i boćarske dvorane (Grad, Zajednica,
udruge) 4.1.3. postavljanje putokaza i vanjske edukativne ploču o boćanju (Grad,
Zajednica, udruge) 4.1.4. osmišljavanje edukativnih sadržaja za djecu i grupe posjetite kratka
škola boćanja, muzej boćanja i sl.) (udruge, Zajednica) 4.1.5. suradnja s pazinskim odgojno-obrazovnim institucijama u po gledu
edukacije djece o boćanju kao dijelu pazinskog sportskog i tradicijskog identiteta (udruge, Zajednica);
4.1.6. povezivanje Saveza boćarskih udruga s Turističkom zajednicom Središnje Istre i uključivanje boćanja u turističku sliku Pazina (Boćarski savez, Turistička zajednica Središnje Istre)
4.1.7. sufinanciranje značajnih natjecanja i manifestacija (Zajednica) 4.1.8. promocija boćanja kao dijela pazinskog sportskog i tradicijskog
identiteta kroz javne nastupe, manifestacije i publikacije (Zajednica, Grad)
4.2. Podignuta razina
raznolikosti i vidljivosti značajnih gradskih sportsko-rekreacijskih manifestacija
Pokazatelji: broj suradnji; broj medijskih događaja i objava; broj atraktivnih sportskih priredbi; broj sponzorskih ugovora; broj posjetitelja priredbi i događanja
4.2.1. povezivanje i koordinacija između Zajednice, udruga, škola, Grada i Turističke zajednice oko kalendara događanja i manifestacija, suradnje i oglašavanja (Zajednica i ostali dionici)
4.2.2. povećanje vidljivosti sportskih događanja i manifestacija kroz veći angažman u javnoj komunikaciji i oglašavanju putem web stranica, društvenih mreža, javnih akcija, promidžbenih materijala, suradnje s medijima (Zajednica, udruge, Grad)
4.2.3. najmanje dvaput godišnje organizacija atraktivnih sportskih priredbi i utakmica; (Zajednica, udruge)
4.2.4. osmišljavanje novih pristupa i podrška traženju sponzora (Zajednica, udruge)
4.2.5. financijsko podržavanje značajnih i perspektivnih manifestacija (atraktivnost, uključivost, masovnost) (Zajednica)
4.2.6. jačanje suradnje s medijima (Zajednica) 4.2.7. izrada web stranica Zajednice i njihovog povezivanja s društvenim
mrežama i vođenje brige o sadržaju (Zajednica)
4.3. Stvorene predispozicije za jačanje outdoor i adrenalinskih sportova i pustolovnih
4.3.1. uređenje pješačkih, bike i trim staza (Grad) 4.3.2. izgradnja vanjske i unutarnje stijene za penjanje (Grad, udruge, ostali
dionici) 4.3.3. podrška outdoor i adrenalinskim sadržajima i manifestacijama koje
privlače veći broj posjetitelja (Zajednica, Turistička zajednica Središnje Istre, Grad)
112
sadržaja kao prepoznatljivosti Grada Pazina
Pokazatelji: broj sportsko-rekreacijskih sadržaja i objekata; broj suradnji; broj noćenja te iznos prihoda od turizma
4.3.4. povezivanje Zajednice, Turističke zajednice, udruga i drugih dionika radi izrade i predstavljanja paketa sadržaja s područja outdoor i adrenalinskih sadržaja (Zajednica, Turistička zajednica Središnje Istre, udruge..)
4.4. Stvoreni preduvjeti
za jačanje sportsko-rekreativnog turizma
Pokazatelji: broj noćenja i iznos prihoda od turizma; broj samofinancirajućih i komercijalnih sadržaja te broj suradnji u sportu i rekreaciji
4.4.1. podizanje broja smještajnih kapaciteta (Grad, profitni sektor) 4.4.2. jačanje suradnje između Turističke zajednice, Grada Pazina, Zajednice
i udruga te drugih dionika za osmišljavanje novih sadržaja i predstavljanje paketa ponuda u turističke svrhe (Zajednica, Turistička zajednica Središnje Istre TZ)
4.4.3. jačanje udruga te poduzetničkih inicijativa za pružanje samofinancirajućih i komercijalnih sadržaja s područja sportskog turizma i rekreacije (vodiči, škole/tečajevi, najmovi opreme i prostora itd.) (Grad, Zajednica, ostali dionici)
4.4.4. financijsko podržavanje održavanja staza od strane udruga (Turistička zajednica Središnje Istre)
4.4.5. oglašavanje mogućnosti za sportske pripreme klubova i sportaša na području Pazina (Zajednica, Turistička zajednica Središnje Istre)
4.4.6. oglašavanje i predstavljanje Pazina kao sportsko-rekreativne destinacije (Turistička zajednica Središnje Istre)
4.5. Potaknuta istraživačka i izdavačka djelatnost u sportu
Pokazatelji: broj podataka i analiza povezanih s pazinskim sportom; broj objavljenih dokumenata o sportu u Pazinu
4.5.1. financijska i/ili savjetodavna podrška kvalitetnim istraživačkim i izdavačkim inicijativama – monografije, bilteni, istraživanja, maturalni i diplomski radovi (Zajednica, Grad)
4.5.2. ustrojavanje informacijskog sustava za prikupljanje podataka o sportu i rekreaciji (Zajednica)
4.5.3. prikupljanje podataka i provođenje analiza pazinskog sporta (npr. dob, spol, sportaši, volonteri; uključenost/isključenost; stručnost kadra u sportu; participacija u sportu s područja susjednih općina…) (Zajednica)