strategija razvoja općine nova bukovica 2015. – 2020. razvoja... · za poduzetničke projekte...

REPUBLIKA HRVATSKA VIROVITIČKO - PODRAVSKA ŽUPANIJA

OPĆINA NOVA BUKOVICA

STRATEGIJA

RAZVOJA OPĆINE

NOVA BUKOVICA

2015. – 2020.

Strategija razvoja Općine Nova Bukovica pregled je

prilika i mogućnosti za razvoj jedinice lokalne

samouprave i njenog stanovništva

Autor: AKTIVA obrt za usluge, vl. Zlatko Cibok, SLATINA

Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 1


Zahvala

U povodu okončanja rada na Projektu Strategije razvoja Općine Nova Bukovica želim

se zahvaliti za vrlo korektan odnos i nesebičnu suradnju na izradi ove Strategije

gospodinu načelniku Općine Željku Vencl, Jedinstvenom upravnom odjelu Općine

Nova Bukovica i projektnom timu Općine Nova Bukovica koji su se angažirali s nama

pri prikupljanju podataka potrebnih za izradu Strategije, oblikovanja metodologije i

korekcije svih dijelova dokumenta.

Poseban doprinos kvaliteti ovoga dokumenta odnosi se na objektivno iznošenje

problema, stavova, mišljenja i prijedloga koji su pomogli cjelovitom sagledavanju stanja

i daljnjih perspektiva razvoja Općine. Takav odnos bio je osnovni preduvjet za

kvalitetno provođenje analize i oblikovanje razvojnih područja.

Ovakav timski i nesebičan pristup garancija je da je Strategija realna i provediva, što je

i krajnji cilj izrade ovakvih dokumenata.

AKTIVA obrt za usluge SLATINA


S A D R Ž A J :

Uvodna riječ načelnika Općine Nova Bukovica 5

UVODNI DIO 6

Položaj, značaj i posebnosti područja Općine u odnosu na prostor i sustave Virovitičko-podravske županije i Republike Hrvatske

9

Osnovni podaci o stanju u prostoru 10

a) Površina b) Stanovništvo c) Naseljenost

10 10 12

Zemljopisna obilježja Geološka obilježja Obilježja reljefa Hidrografska obilježja Klimatska obilježja

13 13 13 15 15

Djelatnosti u odnosu na prirodne i druge resurse a) Gospodarstvo b) Poljoprivreda c) Energetika d) Turizam e) Lovstvo f) Pčelarstvo g) Šumarstvo

16 16 16 18 18 18 18 18

Komunalna infrastruktura Prometni sustav Cestovni promet Željeznički promet Zračni promet Pošta

Telekomunikacije

19 19 19 20 20 20 20

Vodoopskrba i odvodnja Vodoopskrba Odvodnja

22 22 22

Elektroopskrba 23

Plinoopskrba 23 Postupanje s otpadom 23

Zaštićena graditeljska i prirodna baština 1) Graditeljska baština 2) Prirodna baština

24 24 24

Društvena infrastruktura Obrazovanje

Osnovno školstvo Predškolska dob

26 26 26 26

Zdravstvo i socijalna skrb Zdravstvo Socijalna skrb

27 27 27

Uprava i administracija 27 Kultura i sport 27


CILJEVI DRUŠTVENOG, KOMUNALNOG I PROMETNOG RAZVOJA

Razvoj Naselja Društveni razvoj Razvoj prometne infrastrukture

28 28 28 29

Komunalna infrastruktura 30 Vodoopskrba i odvodnja 30 Energetski sustav 30 Zbrinjavanje otpada 31

MJERE RAZVOJA OPĆINE NOVA BUKOVICA SWOT analiza Strateški ciljevi i mjere razvoja

32 33

34–40

PROGRAMI STRUKTURNIH I KOHEZIJSKIH FONDOVA EU-a IZ KOJIH SE PREPORUČA FINANCIRANJE PROJEKATA

Programsko razdoblje 2014. - 2020. Mjere RR i Potpore malim i srednjim poduzetnicima Europski fondovi

41 41

42 - 52 53

Osnovni strateški i programski dokumenti u programskom razdoblju 2014-2020 54 Financiranje iz izvora ostalih fondova Europskih institucija i Vlada 54 Finaciranje projekata iz fondova Vlade Republike Hrvatske 54

Poljoprivreda i CAP (Common Agricultural Policy) Povijest i očekivani razvoj CAP-a Zaključna razmatranja uz CAP

55 55 - 58

59

Kriteriji za odabir projekata Okvirni prioritetni projekti i mreža projekata

60- 62 63

Strategija informacijskog društva za Općinu Nova Bukovica Provedba strategije informacijskog društva

Projekti koji uključuju osobni razvoj i razvoj zajednice Projekti koji uključuju turizam Projekti koji uključuju i obrazovanje

64 - 65 66 67 67 68

Strategija jednakih mogućnosti u Općini 69

Strategija upravljanja okolišem Općine 70– 71

Strategija razvoja partnerstva i učinkovite demokracije 72

Razvojni učinak Strategije razvoja Općine 73 - 74

ISKORIŠTAVANJE SEKUNDARNIH SIROVINA Proizvodnja bio-komposta Proizvodnja bioplina

75 75 76

ODRŽIVI RAZVOJ 77

PARTNERSTVO PRIVATNOGA I JAVNOG SEKTORA Stvaranje javno-privatnog partnerstva Faktori koji omogućuju uspješnost modela JPP

78 - 79 80

81 – 84

ANALIZA INTERVJUA I ANKETA 85 Proračunski plan projektnih aktivnosti za razdoblje 2015.-2017. godina 85 – 86

PLAN PROVEDBE STRATEGIJE RAZVOJA OPĆINE NOVA BUKOVICA 87

PRAĆENJE I IZVJEŠTAVANJE 88

STRATEGIJA LOKALNOG RAZVOJA U BUDUĆNOSTI 89 PRILOZI (kartografski prikazi; tablice; grafikoni) 91


Uvodna riječ načelnika Općine Nova Bukovica

Općina Nova Bukovica kao jedinica lokalne samouprave obavlja niz poslova kojima se

neposredno ostvaruju potrebe njenog stanovništva, a odnose se prvenstveno na komunalne

djelatnosti, uređenje naselja, zaštitu i unapređenje okoliša i sl.

Svojim projektima nastojimo stvoriti povoljno okruženje za razvoj gospodarstva, prvenstveno

poljoprivrede i malog i srednjeg poduzetništva kroz obiteljska gospodarstva, obrte i trgovačka

društva.

Najznačajnije investicije koje se trenutačno provode obuhvaćaju izgradnju kanalizacijske mreže,

rekonstrukciju i izgradnju zgrade ambulante u Novoj Bukovici, modernizaciju cesta, nogostupa,

javne rasvjete, energetska obnova zgrade Doma kulture i OŠ Vladimir Nazor u Novoj Bukovici

kao i izgradnja ljetne pozornice u Miljevcima.

U sklopu izgradnje i održavanja infrastrukture valja spomenuti i izgradnju dječjih igrališta kao i

adaptaciju i održavanje mjesnih domova i popravak poljskih putova.

Za razvoj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i malog i srednjeg gospodarstva i obrta, koji

čine temelj bukovačkog gospodarstva, najvažnije je raspolaganje državnim poljoprivrednim

zemljištem i izgradnja proizvodno – poslovnih zona.

Kako bi povećala broj zaposlenih, općinska vlast nastoji stvoriti što bolje uvjete za gospodarski

oporavak postojećih poljoprivrednih gospodarstava i realizaciju novih projekata. U cilju što

kvalitetnijeg gospodarskog napretka izrađujemo i sveobuhvatnu Strategiju kojom bismo željeli

pomoći poduzetnicima i stanovništvu u njihovim potrebama i projektima.

Za poduzetničke projekte općina je pripremila i industrijske zone: Topolak i Topolak 1, koje

nažalost nisu komunalno i infrastrukturno uređene.

Veliku mogućnost vidimo i u razvoju seoskog turizma za što, zahvaljujući prirodnim resursima i

kulturnom nasljeđu, Nova Bukovica ima velike potencijale. Oni su osobito vezani uz lovna

područja i prepoznatljiv ruralni ambijent.

U okviru društvenih djelatnosti općinska vlast provodi programe brige o djeci i mladima –

nagrađuje svako novorođeno dijete, stipendira studente i sufinancira prijevoz učenika srednjih

škola. Značajna se sredstva ulažu u rad sportskih klubova te u rad novoobnovljenog KUD-a Lipa

koji obuhvaćaju velik broj mladih kao i udruga Matice Slovačke Miljevci.

Općina financijski potpomaže rad Dobrovoljnog vatrogasnog društva Nova Bukovica - Brezik i

rad drugih nevladinih organizacija.

U sklopu socijalnih programa najznačajniji su projekti pomoći u kući i starim i nemoćnim

osobama što ih već nekoliko godina uspješno provodimo u suradnji s Udrugom osoba s

invaliditetom iz Slatine i slatinskim gradskim društvom Crvenog križa.

Ovom Strategijom pružamo Vam „okvir“ koji će Vam biti dostupan u realizaciji Vaših projekata i

života. Posebno će nas veseliti svako novo radno mjesto i novi poduzetnički pothvat u našem

okruženju, jer je to jamstvo opstanka naše Općine i stanovništva na ovim prostorima.

Vaš načelnik Željko Vencl


UVODNI DIO

Obveza izrade Strategije razvoja Općine utvrđena je člankom 1. Odluke Općinskog vijeća

Općine Nova Bukovica (Sl. glasnik 3/15).

Strategija razvoja Općine sadrži osnove razvitka na prostoru jedinice lokalne

samouprave, ciljeve i namjenu prostora, smjernice, mjere i uvjete za korištenje, zaštitu

i uređivanje društvenih, gospodarskih, prostornih i drugih elemenata od važnosti za

područje Općine.

Nosilac izrade Strategije razvoja Općine je Općina Nova Bukovica, a izrađivač AKTIVA

obrt za usluge iz Slatine, vl. Zlatko Cibok sa suradnicima.

Ono, što je već na samom početku rada bilo jasno jest to da se Strategija razvoja Općine

Nova Bukovica i cijelog ovog područja mora u potpunosti oslanjati na operativni

program (Strategiju) Virovitičko-podravske županije, proizlaziti iz njega i biti njegova

konkretna razrada za područje poljoprivrede, poduzetništva i ruralnog turizma te njima

srodnih djelatnosti.

Također je bilo potpuno jasno da je obrađivano područje uglavnom ruralno te da se,

stoga, ukupan njegov razvoj mora osmišljavati kao ruralni razvoj utemeljen na

iskustvima razvijenih zemalja, čija su ruralna područja danas već visoko razvijena i

poželjna jednako za stanovanje, kao i za pokretanje gospodarskih djelatnosti. Zato je u

prvom dijelu Razvojnoga projekta obrađen ruralni razvoj i iskustva razvijenih zemalja u

ruralnom razvoju. I taj je dio više upućen čelništvu općine koja će i provoditi ovaj

projekt.


1.1 Važnost lokalnog razvoja

Institucionalna sposobnost za promicanje društveno - ekonomskog razvoja i upravljanje

tim razvojem na razini lokalne uprave u Republici Hrvatskoj od sve je veće važnosti.

Vlada Republike Hrvatske izjavila je da se obvezala da će promicati regionalni razvoj. U

tom je cilju, a u skladu s načelom supsidijarnosti, jedan broj nadležnosti i

administrativnih funkcija središnje države decentraliziran na županije i općine.

1.2 Općina ima značajne potencijale; također i probleme

Razvojni potencijali Općine su značajni, a ponajviše se očituju u razvoju poljoprivrede,

obrtništva i ruralnog turizma. Nažalost, takvi su i problemi s kojima je ona suočena.

Nedostatak privatnih investicija te nezadovoljavajuća fizička, ekonomska i socijalna

infrastruktura značajke su Općine.

1.3 Strategija razvoja kao plan je neophodna za razvoj

Velik broj poslovnih subjekata kao i veći dio opće populacije općine živi sa niskim

prihodima. Općini je neophodan sveobuhvatan razvojni plan koji je sastavni dio ovog

izvješća. Plan je nazvan Strategija razvoja za Općinu (Strategija). Strategija je prvi

sveobuhvatni razvojni plan koji je osmišljen od strane Općine i svih njezinih aktera u

suradnji (uglavnom putem predstavnika u općinskom partnerskom odboru). Strategija

Općine produkt je stanovništva Općine. Plan sadrži direktne reference na nacionalne

razvojne prioritete i problematiku, ali je primarno orijentiran na dobrobit stanovnika i

poduzetnika Općine Nova Bukovica.

1.4 Strategija će se koristiti za privlačenje investicija u Općinu

Strategija je zamišljena kao instrument koji će omogućiti Općini da strateškim i

usklađenim razvojnim planom nastupa prema različitim donatorima i investitorima,

uključujući Vladu RH, Županiju, Europsku Komisiju te niz drugih bilateralnih ili

multilateralnih donatora.

Kratkoročno, cilj je Strategije da omogući Općini efikasno i ekonomično pristupanje

programima ministarstava Republike Hrvatske te strukturnim i kohezijskim fondovima

EU.

1.5 Strategija će stvoriti poticajno i plodonosno okruženje

Strategija uključuje identifikaciju glavnih razvojnih prioriteta i bit će proveden uglavnom

putem projekata javnog sektora koji će omogućiti, potaknuti i zaštititi rast i razvoj

privatnog i civilnog sektora. Razvoj privatnog sektora stvorit će «bogatstvo» i nove

vrijednosti. Razvoj civilnog sektora izgradit će snažno i slobodno demokratsko društvo.


1.6 Strategija se koncentrira na izgradnju infrastrukturnih programa i projekata

Strategija će stvoriti poticajno i povoljno okružje prvenstveno kroz projekte fizičke,

ekonomske i socijalne infrastrukture koja je potrebna da bi se uklonile identificirane

razvojne blokade u Općini te da bi se omogućilo i potaknulo privatni sektor i civilno

društvo na realizaciju komercijalnih i socijalnih razvojnih mogućnosti i potencijala

Općine.

Primjeri potrebnih infrastrukturnih projekata uključuju:

širenje vodoopskrbne i vodoodvodne mreže,

unapređenje sustava gospodarenja otpadom,

razvoj cestovne mreže,

unapređenje i modernizacija sustava obrazovanja,

potporu mreži udruga te savjetodavnu potporu poduzetničkoj zajednici.

Krajnji cilj ovakvih projekata je razvoj temeljnih resursa Općine te izmjena strukture i

baze koja će dovesti do razvoja novog i vitalnog poduzetničkog modela Općine .

1.7 Važnost javnog sektora

Strategija će biti, barem tijekom prvih godina njene provedbe, vođena od strane javnog

sektora, a fokusirat će se na davanje potpore privatnom sektoru u razvoju komercijalnih

aktivnosti koje povećavaju ukupno ekonomsko bogatstvo.

Drugi fokus Strategije bit će davanje potpore civilnom društvu u razvoju participativne i

slobodne demokracije i stvaranju sustava socijalne podrške koji povećavaju ukupno

društveno bogatstvo i dobrobit.

1.8 Strategija započinje s vizijom ali su ključni projekti

Dogovorena vizija razvoja do 2020.. godine koncentrira se na smanjenje nezaposlenosti

i povećanje životnog standarda kroz poticanje ekonomskih aktivnosti baziranih na

održivom korištenju prirodnih resursa, tradiciji i među-sektorskom partnerstvu.


Položaj, značaj i posebnosti područja Općine u odnosu na prostor i

sustave Virovitičko-podravske županije i Republike Hrvatske

Općina Nova Bukovica nalazi se u središnjem jugoistočnom dijelu Virovitičko-podravske

županije, na prostoru Slavonskog gorja.

Sa sjeverne strane graniči sa općinom Čađavica, sa istočne strane općinama Crnac i

Čačinci, sa južne strane sa općinom Mikleuš, a sa zapadne s gradom Slatina.

Slika 1. Položaj općine Nova Bukovica u Virovitičko-podravskoj županiji

Općina Nova Bukovica jedna je od manjih općina u Virovitičko-podravskoj županiji, sa

površinom od 76,43 km2, što predstavlja 3,78% površine županije. Broj stanovnika,

prema Popisu iz 2011. godine je 1771, a gustoća naseljenosti 27 st/km2.


Osnovni podaci o stanju u prostoru

U općini Nova Bukovica ima osam (8) naselja i to:

Bjelkovac,

Brezik,

Bukovački Antunovac,

Dobrović,

Donja Bukovica,

Gornje Viljevo,

Miljevci

Nova Bukovica.

Naselje Nova Bukovica je sjedište općine Nova Bukovica.

Slika 2. Naselja u općini Nova Bukovica s katastrom

Slika – Naselja (Izvor: PPU Općine Nova Bukovica)


a) Površina

U strukturi ukupnih površina najviše su zastupljene oranice sa 25,33 km2. Slijede šume

sa 5,85 km2 i vode sa 0,43 km2. Ukupna površina građevinskih područja je 430,99 ha2,

odnosno 5,64 % površine Općine Nova Bukovica.

b) Stanovništvo

Na prostoru općine Nova Bukovica živjelo je prema Popisu stanovništva 2011. godine

1771 stanovnika, što čini udio od 2,24 % u ukupnom stanovništvu Virovitičko-podravske

županije. Tablica - Ukupan broj stanovnika po dobi i spolu te starosti

Spo l

Ukupno

0 – 6

godina

0 - 14

godina

0 - 17

godina

0 - 19

godina

Žene u fertilnoj dobi

Radno sposobno

stanovništvo (15 –

64 godine

)

60 i više godina

65 i više godina

75 i više godina

Prosječna

starost

Indeks

starenja

Koeficijent

starosti

Svega (15 – 49 godina)

od toga 20 - 29

godina

Nova

Bukovic

a s

v. 1.771 116 265 323 360 - - 1.132 467 374 181 43,4 129,

7 26,4

m 897 69 152 186 203 - - 600 190 145 66 41,1 93,6 21,2

ž 874 47 113 137 157 360 98 532 277 229 115 45,9 176,4

31,7

Izvor: DZS RH

Grafikon – stanovništvo (obrada Aktiva)

0

500

1000

1500

2000

Ukupno Muškarci Žene

Stanovništvo Općine Nova Bukovica


c) Naseljenost

Općina Nova Bukovica obuhvaća osam naselja: Bjelkovac, Brezik, Bukovački Antunovac,

Dobrović, Donja Bukovica, Gornje Viljevo, Miljevci i Nova Bukovica.

Niže u tablici prikazan je ukupni broj stanovnika u naseljima Općini Nova Bukovica,

potom u naselju s stanovništvom po spolu.

Tablica – Broj stanovnika po naseljima 2011.godine

OpćinaNova Bukovica Bjelkovac sveukupno 52

OpćinaNova Bukovica Bjelkovac M 25

OpćinaNova Bukovica Bjelkovac Ž 27

OpćinaNova Bukovica Brezik Sveukupno 158

OpćinaNova Bukovica Brezik M 81

OpćinaNova Bukovica Brezik Ž 77

OpćinaNova Bukovica Bukovački Antunovac Sveukupno 198

OpćinaNova Bukovica Bukovački Antunovac M 98

OpćinaNova Bukovica Bukovački Antunovac Ž 100

OpćinaNova Bukovica Dobrović Sveukupno 128

OpćinaNova Bukovica Dobrović M 65

OpćinaNova Bukovica Dobrović Ž 63

OpćinaNova Bukovica Donja Bukovica Sveukupno 85

OpćinaNova Bukovica Donja Bukovica M 45

OpćinaNova Bukovica Donja Bukovica Ž 40

OpćinaNova Bukovica Gornje Viljevo Sveukupno 31

OpćinaNova Bukovica Gornje Viljevo M 14

OpćinaNova Bukovica Gornje Viljevo Ž 17

OpćinaNova Bukovica Miljevci Sveukupno 317

OpćinaNova Bukovica Miljevci M 160

OpćinaNova Bukovica Miljevci Ž 157

OpćinaNova Bukovica Nova Bukovica Sveukupno 802

OpćinaNova Bukovica Nova Bukovica M 409

OpćinaNova Bukovica Nova Bukovica Ž 393

Izvor: DZS RH, Godišnjak 2011., popis stanovništva


Grafikon – stanovništvo po naseljima (obrada Aktiva)

Zemljopisna obilježja

Geološka obilježja

Prostor općine Nova Bukovica karakterizira složena geološka građa. Područje općine možemo u grubo

podijeliti na dvije reljefno različite cjeline: ravničarski dio i brdski dio (Slavonsko gorje). Konačnim

formiranjem reljefa i procesima erozije i denundacije nastali su deluvijalnoproluvijalni i aluvijalni

sedimenti, koji pokrivaju dolinska i nizinska područja.

Područje Slavonskog gorja predstavlja geološki najsloženije i najinteresantnije područje

sjeverne Hrvatske. U geo-tektonskom smislu tu su utvrđeni tragovi svih značajnijih

orogenetskih zbivanja. Najstarije stijene ovog područja su prekambrijskimetamorfiti

stvarani u geo-sinklinalnim uvjetima sedimentacije s jasnim karakteristikama vulkanske

aktivnosti. Kasnijim procesima metamorfozne stijene su retrogradno izmjenjene i

kataklizirane. Glavnu masu čine gnajsevi s granatom, staurolitom, rjeđe distenom i

silimanitom.

U tektonskom pogledu, najmarkantniji element u širem području je tzv «glavni uzdužni

potolinski rasjed». Prema poznatim podacima, radi se o vertikalnom ili subvertikalnom

reversnom rasjedu duž kojeg je sjeveroistočno krilo tijekom tercijara i kvartara

postepeno spuštalo. Ovo spuštanje u kvartaru iznosi oko 150 m. Cijelo područje Općine

nalazi se u području maksimalno opaženog intenziteta potresa od 7° MCS skale.

a) Obilježja reljefa

Reljef prostora općine Nova Bukovica, podijeljen je na dva osnovna tipa. Veći dio je

nizinski, a samo rubni jugozapadni dio su obronci Slavonskoga gorja.

Nizinski dio je prostor vrlo male reljefne energije, ali je cjelovit prostor, koji zbog

pretežno lesnog pokrova, kao i ocjeditosti, predstavlja agrarno najvrjedniji dio.

BjelkovacBrezik

Bukovački Antunovac

DobrovićDonja

BukovicaGornje Viljevo

Miljevci

Nova Bukovica

STANOVNIŠTVO PO NASELJIMA


Slika - Reljefna obilježjaOpćine Nova Bukovica

IZVOR: Geo-portal, TK karta Općine Nova Bukovica

b) Hidrografska obilježja

Ukupna površina općine Nova Bukovica na području Vodno-gospodarske ispostave za

slivno područje Karašice i Vučice iznosi 7.227,56 ha.

Brdsko-ravničarski vodotoci su snježno-kišnog režima u hladnom razdoblju godine. Oni

su bujičnog karaktera pa u vrijeme kiša dovode s brdskog dijela sliva mnogo vode i

nanosa koji se taloži na nizinskom dijelu. U nizinskom dijelu vodotoci su uređeni,

regulirani i redovito se održavaju.

Specifični vodni resurs predstavljaju geotermalne vode iz dubljih dijelova zemlje. Na

njihovo postojanje ukazale su istražne bušotine za naftu i plin i potrebno je izvršiti daljnja

istraživanja na ovom području.

Općina Nova Bukovica obuhvaća slijedeće katastarske općine: k.o. Donja Bukovica

818,29 ha, k.o. Dobrović 1801,19 ha, k.o. Gornje Viljevo 1300,07 ha, k.o. Miljevci

1457,48 ha, k.o. Nova Bukovica 919,23 ha i k.o. Gornja Bukovica 931,31 ha.


Kanalsku mrežu koja je u nadležnosti održavanja lokalne uprave i samouprave na ovom

području čine kanali III i IV reda ukupne dužine 176,819 km, od toga k.o. Dobrović 62,784

km, k.o. D. Bukovica 28,888 km, k.o. G. Bukovica 10,879 km, k.o. G. Viljevo 27,889 km,

k.o. Miljevci 34,153 km i k.o. Nova Bukovica 12,226 km.

Prosječna dubina kanala III i IV reda iznosi 1,5 m, a prosječna širina 8,0 m.

c) Klimatska obilježja

Klimatske osobine prostora općine Nova Bukovica mogu se okarakterizirati kao klima

kontinentalnog tipa.

Na području općine ne postoje stalne meteorološke postaje, pa se koriste podaci

najbližih okolnih i daju relativno dobar uvid u osobine klime na području općine.

Prosječna godišnja temperatura zraka na ovom području kreće se od 10 do 11⁰C. Prema

tome srednja godišnja temperatura amplituda iznosi od 22⁰C do 23⁰C, što govori u prilog

kontinentskim značajkama područja. U siječnju i veljači, kada nad panonskim prostorom

prevladava anticiklonalno strujanje zraka sa sjevera i sjeveroistoka, bilježe se i najniže

temperature. Ljeta mogu biti vrlo topla, naročito srpanj i kolovoz. Mraz se isključivo

koncentrira u hladno doba godine. Pojavljuje se u kasno proljeće (svibanj), nepovoljno

djeluje na rast mnogih poljodjelskih kultura. Reljefna otvorenost prema sjeveru utječe

da vjetrovi na području općine Nova Bukovica pušu pretežito iz sjevernog kvadranta.

Najčešći i najsnažniji su oni iz SZ-nog i SI smjera. Izraženo je osim toga i strujanje zraka

iz JZ smjera.

Oblačnost je najveća u jesenskim i zimskim mjesecima. Relativno velika količina padalina

i istodobno prosječna mala oblačnost u vegetacijskom razdoblju (01. IV-30.IX) upućuje

na njihov pljuskoviti karakter u tom dijelu godine.

Minimum padalina javlja se kasno u ljeto, početak jeseni i u tijeku zime. Raspored

padalina u tijeku vegetacijskog perioda pogoduje većini poljodjelskih kultura. Obilježja

ovog tipa klime su i česta odstupanja od režima padalina, što može rezultirati pojavama

suše ili suviškom padalina koje ako se jave u kasno proljeće ili rano ljeto negativno utječu

na prinose poljodjelskih kultura.

Padaline u obliku snijega javljaju se u prosincu, siječnju i veljači.

Prosječna mjesečna vrijednost relativne vlage zraka je 70 %.


Djelatnosti u odnosu na prirodne i druge resurse

a) Gospodarstvo

Za razvoj poduzetništva, rast životnog standarda i povećanje stope zaposlenosti, u

naselju Nova Bukovica u izgradnji je poduzetničko industrijska zona TOPOLAK i TOPOLAK

1 na površini od cca 50 ha. Planira se urediti 19 parcela, opremljenih kao gradilišta, a na

kojima će obrtnici, mali i srednji poduzetnici obavljati djelatnosti.

Prednost imaju proizvodne, uslužne i poljoprivredno-stočarske (mini farme) djelatnosti.

Bitno je naglasiti važnost uklanjanja komunalnih nedostataka koji se ponajprije odnose

na potrebu izgradnje sustava odvodnje otpadnih voda, vodoopskrbu te izgradnju cesta

kako bi se privukao kapital i pokrenuo gospodarski razvitak.

Pri planiranju gospodarskih djelatnosti treba osigurati racionalno korištenje

neobnovljivih prirodnih dobara te održivo korištenje obnovljivih prirodnih izvora.

b) Poljoprivreda

Poljoprivredne površine obuhvaćaju 70,91%, a obradive 68,13% od ukupnog područja.

Na području Općine nije prisutna pojava smanjenja poljoprivrednih površina. Klimatske

prilike nisu posebno ograničavajući čimbenik za poljoprivrednu proizvodnju. Siju se

žitarice (pšenica, zob, ječam), kukuruz, a u zadnje vrijeme i znatne površine šećerne i

stočne repe, ljekovito bilje te duhan.

U sadašnjem trenutku, koji karakterizira usitnjena i nespecijalizirana poljoprivredna

proizvodnja i nerazvijeno tržište, presudno je koncipirati strateške proizvodne programe

koji će omogućiti razvoj obiteljskih gospodarstava.

Tablica – Popis poljoprivrednika / OPG-a Općine Nova Bukovica

Red. br. Ime i Prezime Mjesto

1. BRANKO BRAČUN Brezik

2. SUZANA JAGNJIĆ Miljevci

3. DRAŽEN MATOTA Miljevci

4. STJEPAN DOLOVSKI Dobrović

5. ĐURO DOLOVSKI Dobrović

6. DINO LOVRIŠA Miljevci

7. ANTUN TANDARIĆ Nova Bukovica

8. IVO TUDIĆ Nova Bukovica

9. MIJODRAG VUKOMANOVIĆ Dobrović


10. MIODRAG ŠIMIĆ Donja Bukovica

11. DALIBOR ŠIMIĆ Donja Bukovica

12. JOSIP ŠKRNIČKI Brezik

13. JELKA ČIČEK Slatina

14. ĐURO HALAVUK Dobrović

15. ROBERT IVIĆ Brezik

16. MARIJA SOBOL Miljevci

17. GORAN ŠARKO Bjelkovac

18. MARIN ŠPOLJAR Brezik

19. MARIN RADAŠ Miljevci

20. FRANJO HALAS Brezik

21. MATIJA ŠKRNIČKI Brezik

22. IVAN ŠKRNIČKI Brezik

23. FRANJO KRALJIK Brezik

24. STJEPAN MALENJAK Miljevci

25. ŽELJKO MILKOVIĆ Gornje Viljevo

26. NIKOLA BENČINA Nova Bukovica

27. RAJKO MILOSAVLJEVIĆ Bjelkovac

28. FRANJO IVIĆ Brezik

29. DRAGAN ŠKRNIČKI Brezik

30. JOSIP PODBOJ Nova Bukovica

31. FILIP DORČAK Miljevci

32. ZVONIMIR VENCL Nova Bukovica

33. SLOBODAN STJEPANOVIĆ Nova Bukovica

34. IVAN SOBOL Miljevci

35. DENIS MALENJAK Miljevci

Izvor: JUO Općine Nova Bukovica


c) Energetika

Prijenosna i distributivna mreža električne energije u Općini je razgranata, a

visokonaponska mreža uglavnom omogućuje opsluživanje cijelog prostora što su bitne

pretpostavke za dogradnju i uspostavu kvalitetnog sustava napajanja na cijelom

području.

Glavna spojna točka za napajanje općine Nova Bukovica je TS 110/35/10 kV Slatina II i

35/10 kV Slatina I. Iz te TS vrši se daljnji razvod dalekovodima 10 kV po mjestima općine.

Iz svakog mjesta TS 10/0,4 kV vrši se razvod NN mrežom po kućanstvima. Planirana je

izgradnja TS 35/10 kV kod naselja Nova Bukovica.

d) Turizam

Prirodne uvjete za razvitak turizma na ovom prostoru čine lovna područja i prirodni

krajolici pogodni za različite oblike izletničkog, rekreacijskog i seoskog turizma.

e) Lovstvo

Na području općine Nova Bukovica postoji Županijsko lovište X/121 –„Nova Bukovica“

ukupne površine 5. 007 ha i Državno lovište X/10 „Slatinsko prigorje“ ukupne lovne

površine 4.842 ha.

Lovište je namijenjeno za prirodni uzgoj normalno razvijene, zdrave i otporne divljači

srednje do visoke trofejne vrijednosti, za zaštitu divljači i životinjskih vrsta koje u njemu

obitavaju ili kroz njega prolaze i za lovljenje i korištenje divljači u cilju postizanja

gospodarskog učinka. Lovište je namijenjeno i za hvatanje divljači u svrhu prodaje, kao i

za unos divljači u svrhu povećanja brojnosti te izlovljavanja.

f) Pčelarstvo

Pčelarstvo je od davnih vremena prisutno u ovim krajevima. Područje općine Nova

Bukovica jedno je od rijetkih područja u Republici Hrvatskoj koje omogućuje dvije obilne

paše godišnje. Sezona ispaše započinje oko 15 travnja na poljima repice, a zatim slijedi

ispaša na bagremu, morfei i na kraju ciklusa cvjetanja oko 15 lipnja na kestenu i lipi.

g) Šumarstvo

Osim ekonomskim, šume su značajne i u turističkim i lovnim djelatnostima. Na području

Općine Nova Bukovica nalaze se gospodarske šume.


Šume se nalaze u kompleksu zapadno i sjeverno od Nova Bukovica. Prevladavaju šume

kitnjaka i običnog graba, šume hrasta lužnjaka i običnog graba, te drugih vrsta. Od šuma

posebne namjene nalaze se sjemenske sastojine. Osim gospodarske funkcije, značajna

uloga je i općekorisna funkcija, prije svega kroz zaštitu tla od erozije, bujica i poplava,

utjecaj na vodni režim, utjecaj na klimu, zaštite i unapređenje ljudskog okoliša, stvaranje

kisika, rekreativno-turistička i zdravstvena i utjecaj na faunu.

Na području općine Nova Bukovica šumskim zemljištem upravlja JP Hrvatske šume,

Uprava šuma Našice, Šumarija Slatina.

Komunalna infrastruktura

Trase infrastrukturnih objekata usmjeriti i voditi tako da se koriste zajednički koridori te

da se maksimalno isključe iz zona koje su osobito vrijedne. Dalekovode i ostale

infrastrukturne koridore voditi trasama kojima se izbjegava krčenje šuma.

Prometni sustav

Područje općine Nova Bukovica svojim prometno-zemljopisnim položajem predstavlja

sastavni dio spoja istočnog i zapadnog dijela Hrvatske.

Cestovni promet

Ispitivanja koja su vršena pokazala su da cestovna mreža ima manju strukturnu

vrijednost nego što bi bilo potrebno za zadovoljenje lakog prometnog opterećenja.

Prostorom Općine dominira podravski prometni koridor.

Uz njega su se razvila veća naselja, dok su rubna područja stagnirala u razvoju. Ta

prostorna neravnoteža uvjetovala je slabiji razvitak prometnog sustava (cestovne

mreže) u rubnim područjima, a istovremeno uzrokovala prometne probleme uz

centralnu prometnicu podravskog koridora, koja nije uređena i opremljena za takav

intenzitet prometa.

Poboljšanje stanja cestovne prometne infrastrukture, spada u glavne prioritete, a to će

se ostvariti izgradnjom Podravske brze ceste čiji planirani koridor prolazi prostorom

općine, sjeverno od naselja Nova Bukovica.

Izgradnja nerazvrstanih cesta i njihova modernizacija također predstavljaju prioritet u

razvoju komunalne infrastrukture. Pregled nerazvrstanih cesta i njihovo stanje dio je

Popisa koji se nalazi u Prilozima Strategije razvoja Općine Nova Bukovica (str.91 nadalje).


Slika: Cestovna i željeznička mreža na području Općine Nova Bukovica

Izvor: ŽUC VPŽ, Prometna karta

Željeznički promet

Željeznički promet ima vrlo dugu tradiciju i njegova je uloga u sveukupnom razvoju ovog

područja vrlo značajna.

Prostorom Općine prolazi željeznička pruga Dalj-Osijek-Koprivnica-Varaždin (MP 14),

oznaka i broj pruge I 100 (svrstana je u pruge od značaja za regionalni promet),

željeznička pruga I reda. Pruga je jedno-kolosiječna i neelektrificirana s maksimalno

dozvoljenom brzinom 100 km/sat. Pruga dozvoljava opterećenje od 22,5 tona/osovini i

8 tona/m.

Osiguranje pruga i kolodvora signalno-sigurnosnim uređajima je ili tehnološki zastarjelo

ili ga uopće nema. Cestovni putni prijelazi u razini (CPR) poseban su problem na prugama

i cestama sjeverozapadne Hrvatske. Pogotovo se to odnosi na pruge s velikim brzinama

(Koprivnica-Osijek), koja prolazi ovim područjem.

Zračni promet

Na području općine Nova Bukovica postoji poljoprivredno uzletište u Breziku, koje

trenutno nije u funkciji sporta i rekreacije niti poljoprivrede, jer je tretiranje usjeva iz

zraka preskup izdatak u odnosu na cijene ratarskih kultura koje se na takav način mogu

tretirati (prihrana, zaštita i sl.).

Uzletište bi moglo na značenju dobiti razvojem sportskog (avio ili lovnog turizma), kada

bi se njime mogli koristiti turisti – gosti u svojim dolascima i odlascima ili aktivnostima.


Pošta

Neposredni kontakt u pružanju poštanskih usluga vrše osnovne poštanske jedinice -

poštanski uredi. Poštanski ured u Novoj Bukovici svojim dostavnim područjem pokriva

cijelo administrativno područje općine Nova Bukovica. Dodatne usluge dostave pošiljaka

rade i dostavne službe (HP Express, DHL, Oversseas express…).

Telekomunikacije

HT se opredijelio za najsuvremeniju tehnologiju s AXE centralama upravljanim snažnim

računalima i udaljenim pretplatničkim stupnjevima (UPS). Svako domaćinstvo ima

mogućnost postati korisnik telekomunikacijskih usluga - brzog interneta, telefona,

internetske televizije i sl.

Svjetlovodna infrastrukturna mreža RH – Izvor: www.mppi.hr


Vodoopskrba i odvodnja

Vodoopskrba

Razvitak vodoopskrbnog sustava i proširenje vodovodne mreže jedan je od prioritetnih

zadataka jedinica lokalne samouprave. Vodoopskrbom su obuhvaćena naselja Nova

Bukovica, Miljevci, Bjelkovac, Donja Bukovica, Bukovački Antunovac dio Dobrovića i

Brezik, a planirana je izgradnja za naselja Gornje Viljevo i dio naselja Dobrović.

Stanovnici koji nisu uključeni u vodoopskrbni sustav vodom se opskrbljuju iz kopanih,

rjeđe bušenih, bunara kojima je zahvaćen prvi vodonosni horizont. Obzirom na

neriješenu odvodnju otpadnih i sanitarnih voda i upotrebu umjetnih preparata u

poljoprivrednoj proizvodnji, ovakva voda je podložna površinskom onečišćenju.

Odvodnja

Na području općine Nova Bukovica niti jedno naselje nema riješen odvodni sustav, a

time je standard življenja u svim naseljima daleko manji.

Za odvodne sustave Nova Bukovica i Miljevci, recipijent je Gornja Branjinska. Planirani

sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda obuhvaća naselja Brezik, Bukovački

Antunovac i Novu Bukovicu te naselja Donja Bukovica i Miljevci.

Studija zaštite voda Virovitičko-podravske županije, za sva naselja predlaže primjenu

nepotpunog razdjelnog načina odvodnje, tj. izgradnju samo kanalizacijske mreže

sanitarnih/kućanskih i eventualnih industrijskih otpadnih voda. Smatra se da za

izgradnju oborinske kanalizacije u ovom trenutku nema potrebe niti opravdanja.

Lokacija uređaja za pročišćavanje otpadnih voda predviđa se kod Brezika, uz vodotok

Gornja Branjinska, koji bi trebao biti i konačni prijamnik pročišćenih otpadnih voda te

kod naselja Miljevci, uz Branicu (Gornja Branjinska).

Ostala naselja, koja su smještena u slivu rijeke Drave, a koja nisu obuhvaćena niti jednim

do sada spomenutim sustavom odvodnje, prikupljanje otpadnih voda rješavati će putem

sabirnih jama, iz kojih će se povremeno odvoziti sadržaj prema najbližem sustavu

odvodnje i pročišćavanja gdje će se vršiti ispuštanje i pročišćavanje, dok se oborinske

vode odvode uglavnom otvorenim kanalima ili cestovnim jarcima u najbliže vodotoke.

Na neposrednom slivu Županijskog kanala, predviđa se formiranje novih sustava

odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, među kojima je planiran sustav Brezik koji

obuhvaća naselje Brezik.


Studija zaštite voda Virovitičko-podravske županije, za naselje Brezik predlaže primjenu

nepotpunog razdjelnog načina odvodnje, tj. izgradnju samo kanalizacijske mreže

sanitarnih/kućanskih i eventualnih industrijskih otpadnih voda. Smatra se da za

izgradnju oborinske kanalizacije u ovom trenutku nema potrebe niti opravdanja.

Lokacija uređaja za pročišćavanje otpadnih voda predviđa se u naselju Brezik, uz vodotok

Manteč, koji bi trebao biti prijamnik pročišćenih otpadnih voda.

Ostala naselja, koja su smještena u sliv Županijskog kanala, a koja nisu obuhvaćena niti

jednim do sada spomenutim sustavom odvodnje, prikupljanje otpadnih voda rješavati

će putem sabirnih jama, iz kojih će se povremeno odvoziti sadržaj prema najbližem

sustavu odvodnje i pročišćavanja gdje će se vršiti ispuštanje i pročišćavanje, dok se

oborinske vode odvode uglavnom otvorenim kanalima ili cestovnim jarcima u najbliže

vodotoke.

Elektroopskrba

Elektroenergetska mreža sadržava objekte na prijenosnim i distribucijskim naponskim

razinama. Elektroenergentska mreža za prijenos električne energije sadržava objekte na

110 kV naponskoj i 35 kV razini.

Distribucijska mreža obuhvaća sve distribucijske naponske razine i pokriva područje

Općine.

Cjelokupni razvitak uz povećanje potrošnje električne energije u kućanstvima uvjetovat

će i dogradnju distribucijske mreže na svim naponskim razinama.

Plinoopskrba

Plinski sustav Općine Nova Bukobica vezan je na MRS Slatina i obuhvaća naselja Nova

Bukovica, Brezik i Miljevci, a planirana je distributivna mreža za naselja Bjelokovac,

Dobrović, Donja Bukovica, Gornje Viljevo i Bukovački Antunovac.

Postupanje s otpadom

Općina Nova Bukovica ima osam naselja. Organiziranim odvozom otpada obuhvaćena

su sva naselja Općine Nova Bukovica, a otpad prikuplja koncesionar Slatina kom d.o.o. iz

Slatine koji zbrinjava otpad na odlagalištu Radosavci.

Dogovorno odlagalište za Općinu Nova Bukovica je Lužanjak k.o. Nova Bukovica i isto je

obuhvaćeno planskom dokumentacijom, ali nije u funkciji.


Zaštićena graditeljska i prirodna baština

1) Graditeljska baština

Na području općine Nova Bukovica na temelju Zakona o zaštiti kulturnih dobara

zaštićena (Z) su slijedeća kulturna dobra:

Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije – kulturno dobro od 2010.godine

NOVA BUKOVICA Prapovijesni lokalitet „Sjenjak“ R-615 arheološki

NOVA BUKOVICA Srednjovjekovno gradište R-616 arheološki

Izvor podataka: Uprava za zaštitu kulturne baštine-Konzervatorski odjel u Požegi, JUO Općine Nova Bukovica

Arheološki lokalitet „Sjenjak“ smješten je na početku naselja Nova Bukovica iz smjera

Orahovice, iza gospodarskih zgrada nekadašnje poljoprivredne zadruge, sjeverno od

državne ceste D-2. Za nekropolu Sjenjak izvedena su iskapanja te izrađen geodetski

snimak.

Arheološki lokalitet „Srednjovjekovno gradište“ smješten je u središtu naselja Nova

Bukovica u neposrednoj blizini današnje župne crkve.

Arheološki lokaliteti predstavljaju dio kulturne baštine osobito važan za povijesni i

kulturni identitet prostora.

Temeljem Zakona o zaštiti kulturnih dobara ovim PPUO utvrđuje se pokretanje postupka

za stavljanje pod zaštitu (PR - preventivna zaštita ili zaštita) slijedećih građevina.

Do provedbe postupka stavljanja pod preventivnu zaštitu ili do uspostavljanja zaštite

temeljem Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, navedena kulturna dobra

potrebno je štititi temeljem prostorno-planskih mjera zaštite.

U evidenciji Zavičajnog muzeja u Slatini evidentirani su još: Bukovački Antunovac

Prahistorijska nekropola „Hercegovac“ 129 broj evidencije 1373; Miljevc

Srednjevjekovna nekropola „Polje“ 1563 Broj evidencije 1382, Srednjevjekovno naselje

„Polje“ 1664 Broj evidencije 1381, Kasno srednjevjekovna nekropola „Točak“ 1565 Broj

evidencije 1383

2) Prirodna baština

Prostorni plan propisuje zaštitu prirode kroz očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti

te zaštitu prirodnih vrijednosti, a to su zaštićena područja, zaštićene svojte te zaštićeni

minerali i fosili.

U cilju očuvanja krajobraznih vrijednosti mora se izvršiti analiza krajobraza, istaknuti

posebnosti krajobraza, utvrditi problemska područja i trendove koji ugrožavaju

krajobrazne vrijednosti te u


skladu s tim planirati izgradnju koja neće narušiti izgled krajobraza, a osobito treba od

izgradnje štititi panoramski vrijedne točke te vrhove uzvisina. Utvrditi da li na području

Općine postoje posebno vrijedni dijelovi prirode koji će se zaštititi temeljem Zakona o

zaštiti prirode ili Odredbama za provođenje ovog prostornog plana.

Sukladno Upisniku zaštićenih dijelova prirode Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog

uređenja na području općine Nova Bukovica nema zaštićenih dijelova prirode.

Za prirodne vrijednosti predložene za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode u ovom

PPUO propisat će se mjere zaštite koje će se provoditi do valorizacije navedenih

područja od strane Državnog zavoda za zaštitu prirode, odnosno do donošenja akta o

preventivnoj zaštiti ili zaštiti.

Za građenje i izvođenje radova, zahvata i radnji potrebno je zatražiti uvjete zaštite

prirode i /ili dopuštenje nadležnog tijela državne uprave sukladno Zakonu o zaštiti

prirode.

Ekološki vrijedna područja koja se nalaze na području općine treba sačuvati i vrednovati

u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti

staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te mjerama za očuvanje stanišnih

tipova.

Župna crkva Uznesenja Blažene djevice Marije u Novoj Bukovici – Izvor: www.novabukovica.hr


Društvena infrastruktura

Obrazovanje

Odgoj i školstvo na području Općine, provodi se u osnovnim i područnim školama.

OŠ Vladimir Nazor Nova Bukovica - broj djece 112

Područna škola Miljevci - broj djece 9

Osnovno školstvo

Prema podacima Upravnog odjela za društvene djelatnosti Virovitičko-podravske

županije na području Općine stanje u osnovnom školstvu prikazuje tablica br. 28.

Tablica 33. Osnovne i područne škole na području općine Nova Bukovica Naselje

Osnovna škola Područna škola Ukupan broj učenika

Ukupan broj nastavnika Nova Bukovica 17; Miljevci 2; Ukupno 19

Izvor podataka: Virovitičko-podravska županija – Upravni odjel za društvene djelatnosti

Slika: Zgrada OŠ Vladimir Nazor Nova Bukovica

Predškolska dob

Društvena briga o djeci predškolske dobi trenutno se ne ostvaruje kroz institucije jaslica

i/ili dječjeg vrtića, već se za djecu organizira sadržaje kroz „malu školu“ tijekom koje se

djeca predškolske dobi pripremaju za polazak u prvi razred.


Zdravstvo i socijalna skrb

Zdravstvo

Zdravstvene usluge ostvarivati će se u ambulanti u Novoj Bukovici. U planu razvoja je

rekonstrukcija crkvenog stana u novu zgradu ambulante u kojoj bi se stanovništvu mogla

pružiti kvalitetnija i adekvatna zdravstvena zaštita.

Projekt rekonstrukcije započinje u 2015.godini uz sufinanciranje MRRFEU i VPŽ te

Općine Nova Bukovica.

Veterinarske usluge na području Općine Nova Bukovica ostvaruju se putem lokalne

veterinarske ambulante smještene u Novoj Bukovici.

Socijalna skrb

Poslovi u svezi socijalne skrbi obavljaju se u sjedištu Županije gradu Virovitici, Slatini i

Orahovici.

Uprava i administracija

Općina Nova Bukovica ima svoje vijeće i upravna tijela koja obavljaju poslove lokalne

samouprave, a smještena su u sjedištu Općine.

Kultura i sport

Na području Općine Nova Bukovica djeluje značajan broj sportskih, kulturnih i

tehničkih društava i klubova čiji je osnovni interes jačanje društvenog i sportskog

života na području općine, očuvanje i njegovanje tradicije i kulture naroda i

nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, zaštita od požara imovine i osoba…

POPIS UDRUGA NA PODRUČJU OPĆINE NOVA BUKOVICA

Nogometni klub „Zrinski“ Nova Bukovica, Trg dr. Franje Tuđmana 1, Nova Bukovica

Nogometni klub „Mladost“ Miljevci, Ivice Civarićabb, Miljevci

Udruga žena „Bukovica u srcu“, Trg dr. Franje Tuđmana 1, Nova Bukovica

Dobrovoljno vatrogasno društvo Nova Bukovica Brezik, Zagrebačka 3, Nova Bukovica

Lovačka udruga „Jelen“ Trg dr. Franje Tuđmana 1, Nova Bukovica

Malonogometni klub „Apokalipsa“ Nova Bukovica, Trg dr. Franje Tuđmana 1, Nova Bukovica

Kulturno umjetničko društvo „Lipa“ Nova Bukovica, Trg dr. Franje Tuđmana 1, N. Bukovica

Udruga informatičara i tehničara Nova Bukovica, Trg dr. Franje Tuđmana 1, Nova Bukovica

Matica Slovačka u Miljevcima – Matica Slovenska v Milevci, Kralja Tomislava 18, Miljevci


KUD Lipa Nova Bukovica u izvornoj nošnji – izvor:www.icv.hr

CILJEVI DRUŠTVENOG, KOMUNALNOG I PROMETNOG RAZVOJA

Razvoj Naselja

Ciljevi razvoja naselja su:

- jačati sustav središnjih naselja koji će biti sukladan teritorijalnom ustrojstvu Županije,

u funkciji ravnomjernog razvitka - to znači uspostavu centara policentričnog razvoja koji

se ostvaruje realizacijom proizvodnih i infrastrukturnih objekata koji pridonose razvitku

manjih razvojnih središta u žarišta razvoja.

- istražiti problematiku pograničnih predjela i u tom prostoru razvijati odgovarajuće

funkcije u manjim naseljima

Društveni razvoj

Predškolsko obrazovanje - potrebno je razvijati proširenje mreže ustanova predškolskog

odgoja, prioritetno u onim općinskim središtima u kojima oni nedostaju, kao i u onim

naseljima koja imaju potpunu osnovnu školu

Osnovno obrazovanje - u razvoju osnovnog obrazovanja treba težiti za uspostavom

cjelodnevnog boravka djece u školama, a najprije to ostvariti za djecu nižih razrednih

odjeljenja – u ostvarenju tog cilja i nadalje je potrebno razvijati mrežu škola izgradnjom

novih ili preuređenjem postojećih škola.


Kultura - na cjelokupnom prostoru Županije najizraženije su kulturno-umjetničke

aktivnosti, čije djelovanje treba njegovati i poticati u okviru ogranaka kulturno-

umjetničkih društava - institucije knjižnica i čitaonica potrebno je osnivati i širiti u svim

općinskim središtima.

Sport - značenje i razvoj športa potrebno je jačati stvaranjem boljih uvjeta i uvođenjem

novih sadržaja koji se odvijaju tokom cijele godine - izgradnju sportskih dvorana vezati

uz osnovne škole, te težiti ka njihovoj multi-funkcionalnosti (pored sportskih aktivnosti

namijeniti i kulturnom, društvenom, javnom životu stanovnika).

Zdravstvo - težiti načelu kojim se provodi zdravstvena zaštita građana, a to je

sveobuhvatnost, kontinuiranost i dostupnost primarne zdravstvene zaštite svim

stanovnicima. Raditi na uspostavi novih zdravstvenih sadržaja i uređenju prostora za

liječenje stanovništva.

Razvoj prometne infrastrukture

Uz ocjenu da je broj i kapacitet prometnica zadovoljavajući, daljnji razvoj prometa

trebao bi teći ka održavanju i podizanju nivoa sigurnosti sudionika te osuvremenjivanju

postojećih prometnih pravaca.

U tom smislu potrebna je rekonstrukcija u vidu proširenja profila prvenstveno dionice

sadašnje županijske ceste na mjestima gdje prolazi kroz naselja, radi odvajanja kolnog

od pješačkog i biciklističkog prometa. To je posebno važno zbog povećanog broja djece

kao sudionika u prometu na putu do škole.

Ciljevi gospodarskog razvoja trebali bi biti povezani s razvojem prometne infrastrukture,

stoga bi prometnice u Općini trebale biti u turističkoj funkciji pa prema tome i

adekvatno opremljene turističkim oznakama.

Promet

Zbog značaja u prometnom sustavu Županije, ceste prema Opčini treba održavati i

redovito kontrolirati te izgradnja pješačkih staza radi sigurnosti pješaka Opčine.

Potrebno je također poboljšati prometnu povezanost autobusnim i željezničkih linija sa

okolnim mjestima Županije.


Telekomunikacije

U razvoju telekomunikacija primjena novih tehnologija dovela je do značajnog

povećanja kapaciteta priključka, a dobra uspostava telekomunikacijskog sustava na

pograničnom području i u ruralnom prostoru pridonosi sigurnosti i podizanju kvalitete

života stanovništva.

Komunalna infrastruktura

Ciljevi razvoja komunalne infrastrukture trebali bi biti usmjereni u dva pravca: -

opremanje komunalnom infrastrukturom svakog domaćinstva - osigurati potrebne

kapacitete i rezerve u opskrbi energijom (plin, električna energija) kao preduvjet razvoja

gospodarskih djelatnosti.

Vodoopskrba i odvodnja

Iako je pokrivenost prostora vodoopskrbnim sustavom oko 90% ukupnog broja naselja,

još uvijek određeni broj domaćinstava ne koristi vodu iz tog sustava u potpunosti pa je

u narednom razdoblju osnovni cilj osigurati trajno, sigurno i kvalitetno opskrbljivanje

vodom svih domaćinstava uz trajno praćenje kvalitete vode, zaštitu njezinih izvorišta,

održavanje i unapređivanje sustava cjevovoda i uređaja.

Budući da su vodotoci najugroženija kategorija okoliša, jer se koriste kao otvoreni kanali

za ispuštanje otpadnih voda iz naselja, stočnih farmi, ispiranje poljoprivrednih strojeva i

sl., u cilju njihove zaštite i zaštite okoliša je izgradnja sustava za odvodnju otpadnih voda

s obaveznom izgradnjom uređaja za pročišćavanje.

Cilj razvoja ovog dijela infrastrukturnog sustava je izgradnja lokalnog sustava kanalizacije

uz izgradnju lokalnog pročistača bez obzira na količinu potpadnih voda. Značajni koraci

u tom smjeru već su poduzeti s gradnjom dijela kanalizacijskog sustava naselja Nova

Bukovica.

Energetski sustav

Razvoj elektroopskrbe usmjeren je na poboljšanje sigurnog prijenosa električne energije

rekonstrukcijom elektroenergetskih mreža, modernizaciji trafostanica. U plinoopskrbi je

potrebno osigurati veći postotak priključenja na plinoopskrbnu mrežu sniženjem

troškova te osigurati dovoljne količine plina i za ekstremne uvjete.


Zbrinjavanje otpada

Zbog još uvijek nezadovoljavajućeg zbrinjavanja otpada na području cijele Županije,

osnovni cilj u rješavanju te problematike je korištenje prihvatljivih rješenja izgradnjom

jedinstvene zajedničke sanitarne deponije za cijelu Županiju ili regiju. Za to je predviđena

zona Jasenaš (Vtc).

Zbrinjavanje otpada obaveza je jedinica lokalne samouprave koje se u cilju rješavanja

tog problema mogu međusobno udruživati. Izgradnja reciklažnog dvorišta na prostoru

Općine može se planirati isključivo za otpad iz Općine uz poštivanje prirodnih, geoloških,

hidroloških uvjeta te Zakonom propisanih rješenja. Zabranjuje se dovoz i odlaganje

otpada iz drugih država, županija i općina na teritoriju Općine.


MJERE RAZVOJA OPĆINE NOVA BUKOVICA

A) SWOT analiza

SNAGE SLABOSTI

Položaj, prirodni resursi, okoliš

Povoljan geoprometni položaj( blizina Republike Mađarske )

Bogatstvo obradivih površina, šuma, resursa za biljnu proizvodnju

Očuvan okoliš – mogućnost razvoja ekološke proizvodnje hrane

Dobra energetska i telekomunikacijska infrastruktura

Gospodarstvo

Tradicija u poljoprivrednoj proizvodnji Tradicija u obrtništvu Tradicija u proizvodnji hrane – stočarstvo,

mljekarstvo, ribarstvo, pčelarstvo, voćarstvo, povrtlarstvo

Društvene djelatnosti

Razvijeno osnovnoškolsko obrazovanje Kvalitetno organizirana zdravstvena zaštita Očuvana tradicija kulture i običaja kroz

kulturno-umjetnička društva Raznovrsna kulturno- povijesna baština Organizirana razna sportska društva


Loša lokalna prometna infrastruktura Nepostojanje sustava odvodnje Slaba pokrivenost vodoopskrbom,

neizgrađena mreža, mali kapacitet vodocrpilišta

Nedovoljna ulaganja u komunalnu infrastrukturu

Nesanirana divlja odlagališta smeća u kanalima, livadama i šumama

Nedefiniranost raspolaganja državnim zemljištem

Gospodarstvo

Nizak bruto društveni proizvod po stanovniku

Loša tehnološka opremljenost gospodarstva Neriješeni imovinsko-pravni odnosi Rascjepkanost i usitnjenost poljoprivrednih

površina Nepovezanost malih poljoprivrednih

proizvođača Neorganizirani nastup na tržištu Nedostatak gospodarske i tehnološke

infrastrukture Nedostatak suradnje gospodarstva i

znanosti Strukturna nezaposlenost Nekorištenje mogućih izvora financiranja Nedefinirani gospodarski prioriteti


Slaba obrazovna struktura stanovništva Nepovoljna demografska kretanja Nedovoljna opremljenost javnih ustanova Velik udio radno sposobnog, a neaktivnog

stanovništva


PRILIKE PRIJETNJE


Realizacija programa vodoopskrbe sa

Županijom i Hrvatskim vodama

Unapređenje sustava cjelovitog

gospodarenja otpadom na prostoru

općine

Sanacija lokalnih cesta uz pomoć Fondova

Europske Unije

Rast potražnje za tradicionalnim i eko

proizvodima

Gospodarstvo

Pozitivna klima koja podržava ulaganja u

gospodarstvo

Razvoj poduzetničke i tehnološke

infrastrukture( poduzetničke zone)

Okrupnjavanje zemljišta, korištenje novih

tehnologija u poljoprivredi

Jačanje potražnje za eko-proizvodima

Stvaranje prepoznatljivih regionalnih proizv.

Povezivanje i umrežavanje proizvođača u

poljoprivrednoj proizvodnji

Umrežavanje poduzetnika u clastere

Razvoj raznih oblika kontinentalnog turizma

Izgradnja brendova u proizvodnji i turizmu


Razvoj informacijske tehnologije

Razvoj partnerskih odnosa na lokalnoj i

državnoj razini

Osposobljavanje i obrazovanje za potrebe

gospodarstva

Povećanje aktivnosti i suradnje s jedinicama

lokalne samouprave u okružju, Županiji i RH


Zagađenje okoliša zbog nepostojanja

sustava odvodnje i pročišćavanja

otpadnih voda

Neadekvatno upravljanje privatnim

zemljištem i šumama

Ovisnost u vodoopskrbi o drugim

čimbenicima izvan Općine

Gospodarstvo

Velika konkurencija u poljoprivredi i

proizvodnji hrane

Brzi razvoj novih tehnologija za koju su

potrebna velika financijska sredstva

Neefikasna državna uprava, duge i velike

procedure kod ishođenja dokumentacije za

razvoj i obavljanje poduzetničke

djelatnosti

Neorganiziranost državnih službi u zaštiti

interesa poduzetnika pred naletom

globalne često nelojalne konkurencije

Prevelika fiskalna centralizacija sredstava

Nepostojanje politike ravnomjernog

regionalnog razvoja


Propadanje ruralnih sredina

Odlazak mladih i školovanih u gradske

sredine

Slaba povezanost centralne države i lokalne

sam- uprave

Nekonzistentni socijalni programi


B) Strateški ciljevi i mjere

Analizom potencijala općine Nova Bukovica te kroz anketu sa stanovništvom Općine došli smo

do sljedećih zaključaka o strateškim ciljevima i mjerama.

Prioritet 1. Uređenje komunalne infrastrukture

Mjera 1. Uređenje i izgradnja lokalnih i nerazvrstanih cesta

Mjera 2. Uređenje i izgradnja poljskih, šumskih i protupožarnih putova

Mjera 3. Uređenje groblja i okoliša

Mjera 4. Uređenje i izgradnja nogostupa

Mjera 5. Uređenje i izgradnja kanalizacija i vodovoda, ostale komunalne infrastrukture

Mjera 6. Modernizacija, uređenje i izgradnja sustava javne rasvjete sa naglaskom na eko i

led rasvijetu

Mjera 7. Uređenje javnog prostora, javnih površina, parkova i šuma

Mjera 8. Izgradnja i uređenje parkirališta na području Općine

Prioritet 2. Razvoj poljoprivrede

Mjera 1. Razvoj stočarstva i ratarstva

Mjera 2. Razvoj ekološke poljoprivrede i korištenje prirodnih resursa u poljoprivredi

Mjera 3. Razvoj proizvodnje ljekovitog i aromatskog bilja

Mjera 4. Uređenje poljoprivrednih putova

Mjera 5. Razvoj sustava za navodnjavanje, odvodnju i zaštitu od EN

Mjera 6. Razvoj povrtlarstva i voćarstva

Mjera 7. Izgradnja objekata za finaliziranje poljoprivrednih proizvoda

o Podmjera 1. Izgradnja mini sirane

o Podmjera 2. Izgradnja mini klaonice

o Podmjera 3. Izgradnja mini mljekare

o Podmjera 4. Razvoj i izgradnja punionica i kušaonica vina i meda

Mjera 8. Promocija i plasman poljoprivrednih proizvoda


Prioritet 3. Razvoj poduzetništva i malog obrtništva

Mjera 1. Izgradnja poduzetničke zone i unapređenje postojeće

Mjera 2. Izgradnja poduzetničkog inkubatora u sklopu općine

o Podmjera 1. Pomoć start – up poduzetnicima

Mjera 3. Modernizacija i unaprjeđenje prerade i proizvodnje

Mjera 4. Razvoj i izgradnja sunčanih elektrana isključivo na postojećim građevinskim

objektima

Mjera 5. Edukacija stanovništva u sektoru gospodarstva i poduzetništva i promoviranje

poduzetništva i obrtništva

Prioritet 4. Razvoj turizma

Mjera 1. Razvoj zdravštvenog turizma

Mjera 2. Razvoj povjesnog turizma

o Podmjera 1. Valorizacija arheoloških nalazišta

Mjera 3. Razvoj seoskog turizma

o Podmjera 1. Razvoj smještaja u domaćinstvima (bed andbreakfast)

o Podmjera 2. Razvoj i izgradnja kuća za odmor

Mjera 4. Razvoj kulturnog turizma

o Podmjera 1. Izgradnja biciklističkih i pješačkih staza koje će povezivati kulturne i

povjesne i prirodne sadržaje

Mjera 5. Razvoj sportskog i adrenalinskog turizma

o Podmjera 1. Izgradnja i razvoj sportsko - rekreacijskih zona, aero-kluba i sl.

o Podmjera 2. Razvoj biciklističkih staza

o Podmjera 3. Razvoj pješačkih staza

Mjera 6. Razvoj lovnog turizma

Mjera 7. Edukacija stanovništva u turističke svrhe i promoviranje turizma

o Podmjera 1. Radionice za unaprjeđenje turizma


Prioritet 5. Razvoj društvenih djelatnosti

Mjera 1. Razvoj i poticanje na osnivanje novih te unaprjeđenje rada postojećih udruga

Mjera 2. Izgradnja i uređenje objekata za boravak predškolske djece

o Podmjera 1. Izgradnja i uređenje postojećih parkova za djecu i dječjih igrališta

Mjera 3. Izgradnja i uređenje objekata za djecu školske dobi

o Podmjera 1. Dogradnja i uređenje škola

o Podmjera 2. Uređenje i izgradnja sportske dvorane sa bazenom

Mjera 4. Izgradnja i uređenje objekata za rekreaciju stanovništva i društvenih domova

Mjera 5. Izgradnja i uređenje objekata za stanovništvo treće životne dobi

o Podmjera 1. Izgradnja zdravstvenih ustanova

o Podmjera 2. Izgradnja dnevnog boravka za starije osobe

o Podmjera 3. Izgradnja doma za starije osobe

Mjera 6. Izgradnja centra za mlade

Mjera 7. Edukacija stanovništva o ostvarivanju njihovih prava te poticanje na civilno

djelovanje, posebno mladih osoba

Prioritet 6. Razvoj zaštite okoliša

Mjera 1. Razvoj sustava za praćenje zaštite okoliša

Mjera 2. Adekvatno saniranje i zbrinjavanje otpada

Mjera 3. Postavljanje sustava obnovljivih izvora energije i pomoć pri njihovoj izgradnji

Mjera 4. Izrada planova i strateških dokumenata u svrhu zaštite okoliša te razvoja

obnovljivih izvora energije

Mjera 5. Edukacija o važnosti očuvanja okoliša i korištenju obnovljivih izvora energije


Prvi strateški cilj obuhvaća široko područje razvoja infrastrukture koja je preduvjet za

daljnjigospodarski razvoj ovog područja. Osnovna i SWOT analiza ukazuju na loše stanje

lokalnihcesta u odnosu na uporabne standarde te na potrebu obnove i modernizacije

istih.

Što se tiče komunalne infrastrukture, najveće promjene potrebno je implementirati u

sustav lokalnih cesta i vodoopskrbe te odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda.

Sustav odvodnje vode profitirao bi izgradnjom kanalizacijske mreže koja bi zamijenila

većinski dosadašnji sustav pojedinačnih septičkih jama.

Osim prometne i komunalne infrastrukture, u svrhu potpore gospodarskoj aktivnosti

namećese i potreba za unaprjeđenjem poslovne infrastrukture Općine. To se

prvenstveno odnosi na lokacije na kojima bi se pokretale i razvijale poduzetničke

aktivnosti.

Poduzetničke zonesu u pripremi što bi trebalo pomoći u ostvarenju ovog prioriteta.

Osim toga, osnivanje poduzetničkog inkubatora pri Općini značajno bi pomoglo

poduzetnicima koji tek kreću sa pokretanjem svog posla.

Pretpostavka razvoju turizma u Općini Nova Bukovica je razvoj turističke infrastrukture,

pa je uokviru tog prioriteta potrebno nadopuniti smještajne kapacitete, kao i turističke

sadržaje koje Općina može pružati. Osnivanje i razvijanje OPG-a daje potporu ruralnom

turizmu, a planiranoje poticati i gradnju smještajnih rekreacijskih kapaciteta. Unutar

turističke ponude predviđeno je uređenje pješačkih i biciklističkih staza, kao i

obilježavanje istih. Rekreativne aktivnosti ovog tipa mogu se adekvatnim usmjeravanjem

staza nadopuniti sadržajima upoznavanja specifičnosti područja, primjerice lokaliteta

kulturne i prirodne baštine ili proizvodnje ruralnih proizvoda (npr. ceste vina, ceste

meda, dani kukuruza i slično).

Lovni i ruralni turizam značajni su u turističkoj ponudi cijele kontinentalne Hrvatske. U

sklopu promocije ulogu bi trebale igrati i turističke manifestacije kako bi se lakše privukli

i informirali zainteresirani turisti te produžio njihov boravak napodručju Općine. Kao

nositelji turističkih djelatnosti već sada, a i u budućnosti trebala bi se istaknuti obiteljska

poduzeća i obrti, tradicionalna proizvodnja i konzumiranje domaćih proizvoda jesu

zanimljivi turistima, ali ponovno se nameće potreba za edukacijom i u ovom kontekstu.

Nadalje, infrastrukturu treba modernizirati i u kontekstu energetike. Energetska

poduzetnička zona bila bi fokusirana na navedeni sektor u kojem su također prisutni

problemi za Općinu. Energetsku situaciju mogu popraviti i obnovljivi izvori energije, te

plinofikacija; oba izvora su relativno čista pa tako ikomplementarna

turističkom/ruralnom identitetu koji Općina posjeduje i želi dodatno učvrstiti. Posebice

bi trebalo uključiti prirodne geotermalne resurse u energetski, ali i proizvodni sustav

kroz proizvodnju eko-proizvoda.

Nakon ostvarivanja adekvatnih infrastrukturnih uvjeta za poslovanje, jedinice lokalne


samouprave moraju osigurati i kvalitetno okruženje za razvoj malog i srednjeg

poduzetništva u smislu uklanjanja potencijalnih birokratskih prepreka koje obeshrabruju

zainteresirane zapokretanje posla.

Prepoznaje se i uloga poduzetničkih potpornih institucija, a njihova podrška može biti i

u obliku pripreme projektnih prijedloga i dokumentacije. Potrebno je dati doprinos

promjeni zakonodavstva i politike poticaja na svim razinama javne uprave.

Poljoprivredna proizvodnja neizostavan je element gospodarske aktivnosti ruralnih

općina kroz koji im se pruža mogućnost formiranja svojeg identiteta i prepoznatljivosti.

Općina Nova Bukovica proteklih godina doživljava stagnaciju u poljoprivrednoj

proizvodnji (čemu jepridonio i Domovinski rat), ali i dalje želi te pokušava zadržati i

razvijati agrarne djelatnosti. Iz tog razloga jedan od prioriteta unutar ovog strateškog

cilja odnosi se na unaprjeđenje poljoprivredne proizvodnje i upravljanja poljoprivrednim

zemljištem.

Ponudu poljoprivrednih proizvoda moguće je nadopuniti novim kulturama, čime bi se

ona učinila atraktivnijom i dotaknule specifične potrošačke niše te proširilo ciljano

tržište. Razvoj ekološke poljoprivrede pridonosio bi zaštiti okoliša, ali je i u skladu sa

promjenama u potrošačkim trendovima ipreferencijama. Međutim, nove kulture i novi

načini uzgoja zahtijevaju edukaciju poljoprivrednika te poticanje na međusobnu

suradnju i partnerstvo.

Peti strateški cilj orijentiran je na ublažavanje demografskih problema s kojima se

suočava Općina, a koji su tipični za područja sličnih karakteristika. Općina je suočena s

problemom depopulacije i odljevom mladog stanovništva, manjkavošću socijalne

infrastrukture te nepovoljnom obrazovnom strukturom stanovništva u radnoj dobi.

Ustanovljeno je nekoliko prioriteta čijim postizanjem bi se unaprijedila kvaliteta života

ovog područja i pridonijelo motivaciji stanovnika da žive i rade na području Općine.

Prvi prioritet odnosi se na razvoj odgojno-obrazovnog sustava. Trenutno na području

Općine ne postoji dječji vrtić, pa bi se njegovim osnivanjem značajno utjecalo na socijalni

standard stanovništva. Na taj način bi zbog manje udaljenosti više djece moglo biti

uključeno u predškolski odgoj, a roditeljima bi se olakšalo pružajući im mogućnost da im

djeca za vrijeme radnog vremena borave na području Općine.

Druga bitna karakteristika koja se mora implementirati u obrazovni sustav jest i

cjeloživotno obrazovanje mladih i odraslih ljudi, za vrijeme trajanja procesa školovanja i

nakon njega. Trendovi u gospodarstvu nameću jasnu potrebu za usavršavanjem tijekom

cijelog radnog vijeka.


Naposljetku, potrebno je financijski potpomagati djecu slabijeg imovinskog statusa kako

bi im se pružile jednake šanse uključiti se u obrazovne procese. U svrhu uklanjanja

navedenih financijskih zapreka, potrebno je ojačati sustav stipendiranja u obrazovanju,

a s očekivanjem porasta u kvaliteti dostupne radne snage na području Općine.

Završetkom formalnog obrazovanja ne prestaju izazovi s kojima se suočava stanovništvo

Općine, već se oni nastavljaju kroz proces traženja posla i uključivanje na tržište rada.

Treći prioritet unutar ovog strateškog cilja fokusiran je na stvaranje uvjeta za rast i

zaposlenost, što se nastoji postići kroz poticanje obrtništva i poduzetničkih aktivnosti

odnosno pokretanja posla, kao i poticanjem dolaska novih stranih i domaćih ulagača.

Zajednički cilj je širenje proizvodnje i sukladno tome otvaranje novih radnih mjesta na

području Općine.

Poduzetnicima se položaj želi olakšati kroz posebne državne programe poticaja te kroz

poticanje lokalnog i prekograničnog umrežavanja poduzetnika kako bi se zajedničkim

korištenjem znanja i resursa stvorio sinergijski učinak.

Kako bi se dodatno motiviralo stanovništvo da ostane živjeti i raditi na području Općine,

nastoji im se osigurati i adekvatna razina socijalne zaštite i sigurnosti. Provođenje

programa preventivne zdravstvene zaštite osim što bi unaprijedilo život i zdravlje

stanovnika, financijski bi rasteretilo zdravstveni sustav. Na taj način bi se unaprijedila

efikasnost sustava i podigla razina kvalitete i dostupnosti zdravstvenih usluga. Osim

toga, Općina pokazuje potrebu za izgradnjom ustanove za osobe treće životne dobi, kao

i osnivanje ljekarne koja trenutno na području Općine ne postoji.

Kvalitetu života može se unaprijediti i uspostavljanjem mreže različitih civilnih institucija

napodručju Općine. Kako bi civilne udruge ispunile svoju svrhu i učvrstile se kao akter

usocijalnom životu zajednice potrebno je na adekvatan način ustanoviti kanale

njihovesuradnje sa ustanovama javnog sektora.

Povezano s time, Općina treba efektivnije upravljati i promovirati kulturnu baštinu koju

posjeduje, čemu bi pridonijela izgradnja kulturnog centra. S druge strane, sportski

centar bi popunio nedostatak raspoloživog prostora za bavljenje različitim sportovima,

u kojima stanovnici Rakovice i u trenutnim otežanim uvjetima nižu uspjehe.

Upravljanje lokalnim razvojem samo po sebi zahtijeva kontinuirano jačanje i

unaprjeđenje resursa. Nužno je raditi na poboljšanju komunikacije između lokalne

uprave i stanovništva, a sukladno tome više lokalnih dionika treba uključiti u razvojne

procese.


Šesti cilj obuhvaća teme zaštite okoliša, prirodne i kulturne baštine kako bi se osigurali

preduvjeti za ostvarivanje održivog razvoja. Da bi se to omogućilo potrebno je

kontinuirano raditi na jačanju svijesti stanovništva o odgovornom odnosu prema okolišu

i važnosti održivog razvoja.

Prvi prioritet jest jačanje kapaciteta za gospodarenje otpadom i to kroz unaprjeđenje

sustava zbrinjavanja otpada i razvoj sustava njegova odvojenog prikupljanja.

Tema koja se često veže uz zaštitu okoliša jest i očuvanje biološke i krajobrazne

raznolikosti.Pri tome se misli na definiranje zaštićenih prostora i njihovo istraživanje.

Oblici turizma kojeOpćina želi poticati (ruralni, lovni i sl.) usko su povezani sa stupnjem

očuvanja okoliša izaštitom prirode.

U svrhu održivog razvoja Općina Nova Bukovica nastoji pojačati korištenje obnovljivih

izvora energije za potrebe lokalnog stanovništva i poslovnih subjekata.

Pri tome se konkretno mislina korištenje vjetro-elektrana i solarnih ćelija, te bioplina i

biomase. Iz tog razloga potrebno je pojačati aktivnosti informiranja, planiranja i

upravljanja navedenih energenata.

Potrebno je još jednom naglasiti da Općina Nova Bukovica posjeduje bogatu kulturnu

baštinu kojutreba što bolje uklopiti u postojeću turističku ponudu.


PROGRAMI STRUKTURNIH I KOHEZIJSKIH FONDOVA

EU-a IZ KOJIH SE PREPORUČA FINANCIRANJE PROJEKATA

Programsko razdoblje 2014. - 2020.

U programskom razdoblju 2014-2020, korištenje EU fondova je, za razliku od

programskog razdoblja 2007-2013, uvjetovano postizanjem konkretnih rezultata kroz:

Koncentraciju na ciljeve i prioritete strategije Europa 2020

Podržavanje integralnog planiranja

Okrenutost rezultatu – kontrola napretka prema dogovorenim ciljevima

Obavezni output indikatori i indikatori rezultata

Ispunjenost prethodnih uvjeta

Jačanje teritorijalne kohezije

Pojednostavljenje provedbenih procedura, procedura prikazivanja

troškova i usklađivanje pravila prihvatljivosti

Dokument EUROPA 2020 definira 11 tematskih ciljeva i to:

1. Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija

2. Povećanje pristupa, korištenja i kvalitete informacijskih i komunikacijskih tehnologija

3. Povećanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća (za ERDF), poljoprivrednog

sektora (za EAFRD) te ribarskog i akva-kulturnog sektora (za EMFF)

4. Podupiranje prijelaza na nisko-ugljično gospodarstvo u svim sektorima

5. Promicanje prilagodbe na klimatske promjene, prevencija i upravljanje rizikom

6. Zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa

7. Promicanje održivog transporta i otklanjanje čepova u ključnim mrežnim

infrastrukturama

8. Promicanje zapošljavanja i podupiranje mobilnosti radne snage

9. Promicanje socijalne uključenosti i borba protiv siromaštva

10. Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje

11. Jačanje institucionalnih kapaciteta i učinkovite javne uprave

U Republici Hrvatskoj je za određivanje prioriteta za financiranje unutar navedenih

tematskih ciljeva osnovano sedam tematskih radnih skupina uključujući i tematsku

radnu skupinu za izradu Ekonomskog programa.


Operativni programi

Ministarstvo poljoprivrede, Uprava vodnoga gospodarstva sudjelovalo je u radu

tematske radne skupine III. koja pokriva tematske ciljeve pod točkom 4., 5. i 6., te

tematske skupine VII. koja je bila zadužena za izradu Ekonomskog programa.

Za dostizanje navedenih ciljeva na raspolaganju su slijedeći Europski strukturni i

investicijski fondovi:

EARDF - Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR)- putem APPRR u RH

Fond je namijenjen poticanju konkurentnosti (modernizacija, prilagodna standardima

EU, razvoj infrastrukture i dr.), zaštiti okoliša i upravljanje zemljištem, gospodarska

raznolikost i kvaliteta života.

MJERA 1 PRENOŠENJE ZNANJA I AKTIVNOSTI INFORMIRANJA

Viša obrazovna struktura poljoprivrednog stanovništva će u konačnici pozitivno utjecati

na društveno-gospodarski razvoj ruralnih područja i konkurentnost hrvatske

poljoprivrede. Od ove mjere korist će imati svi oni koji se već bave ili tek kreću u

poljoprivrednu proizvodnju. Sredstvima programa financirat će se njihova edukacija i

stalno usavršavanje.

Podmjera 1.1 Potpora za strukovno osposobljavanje i aktivnosti stjecanja vještina

Podmjera 1.2. Potpore za demonstracijske aktivnosti i informativne aktivnosti

MJERA 2 SAVJETODAVNE SLUŽBE, SLUŽBE ZA UPRAVLJANJE POLJOPRIVREDNIM

GOSPODARSTVOM I POMOĆ POLJOPRIVREDNIM GOSPODARSTVIMA

Svi savjeti vezani uz poljoprivrednu proizvodnju i šumarstvo, od sada će biti plaćani iz

sredstva Programa ruralnog razvoja. Korist od mjere će imati i sami savjetodavci, budući

će sredstvima mjere biti financirano i njihovo stalno usavršavanje.

Podmjera 2.1. Potpora za pružanje savjetodavnih usluga

Podmjera 2.3. Potpora za osposobljavanje savjetnika

MJERA 3 SUSTAVI KVALITETE ZA POLJOPRIVREDNE PROIZVODE I HRANU

Registracijom i zaštitom naziva poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda oznakom

izvornosti, oznakom zemljopisnog podrijetla ili oznakom zajamčeno tradicionalnog

specijaliteta podiže se vrijednost istog, što istovremeno znači i povećanje dohotka za

proizvođača tog proizvoda. Ne manje važan je i utjecaj takvih proizvoda na doprinos

održivom razvoju ruralnih područja, jačanje turističke ponude i broji drugi.

Podmjera 3.1. Potpora za novo sudjelovanje u sustavima kvalitete

Podmjera 3.2. Potpora za aktivnosti informiranja i promicanja koje provode skupine

proizvođača na unutarnjem tržištu


MJERA 4 ULAGANJA U FIZIČKU IMOVINU

U sklopu ove mjere prihvatljiva su brojna ulaganja koja su Hrvatskim poljoprivrednicima

postala dostupna već zatrajanja pretpristupnog programa IPARD. Sada je opseg ulaganja

daleko širi. Mjera omogućava brojna ulaganja uprimarnu poljoprivredu i preradu

poljoprivrednih proizvoda, kao i u djelatnosti usmjerene ka navodnjavanju

poljoprivrednihpovršina i očuvanja krajobraznih vrijednosti.

Podmjera 4.1.Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva

Tip operacije

1. Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava

Korisnici

• Fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika (osim fizičkih i pravnih osoba čija je

ekonomskaveličina manja od 6.000 eura ukoliko ulažu u sektor voća, povrća i cvijeća i manja od

8.000 eura za ulaganja uostalim sektorima)

• Proizvođačke grupe/organizacije

Prihvatljivi troškovi

• ulaganje u građenje i/ili opremanje objekata za životinje, zatvorene/zaštićene prostore,

objekte za uzgojjednogodišnjeg i višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala i gljiva,

skladištenje, hlađenje, čišćenje,sušenje, zamrzavanje, klasiranje i pakiranje proizvoda,

• ulaganje u opremu za berbu, sortiranje i pakiranje vlastitih poljoprivrednih proizvoda,

• ulaganje u kupnju nove poljoprivredne mehanizacije i opreme i gospodarskih vozila uključujući

sektor vinogradarstva,

• ulaganje u podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih višegodišnjih nasada isključujući

restrukturiranjepostojećih vinograda za proizvodnju grožđa za vino,

• ulaganje u izgradnju i/ili opremanje novih sustava za navodnjavanje na poljoprivrednom

gospodarstvu,te poboljšanje postojećih sustava/opreme za navodnjavanje na poljoprivrednom

gospodarstvu te kupnjuzemljišta i objekata radi realizacije projekta.

Visina potpore (u kunskoj protuvrijednosti)

Od 5.000 do 2.000.000 EUR, odnosno do 3.000.000 EUR za ulaganja u sektore:

• govedarstva, za ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za držanje muznih krava i/ili za

tov junadi i/ili

• svinjogojstva, za ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za tov svinja i/ili repro centara

i/ili

• peradarstva, za ulaganje u građenje i/ili opremanje valionica i/ili

• voća i povrća, za ulaganja u zatvorene/zaštićene prostore i/ili ulaganja u podizanje

novihvišegodišnjih nasada.

Najviša vrijednost javne potpore po projektu za ulaganja isključivo u kupnju nove poljoprivredne

mehanizacije i opreme,radnih strojeva te gospodarskih vozila može iznositi 1.000.000 EUR.

Intenzitet potpore


Do 50 % vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova, a može se uvećati za dodatnih 20 postotnih

bodova i to za:

• mlade poljoprivrednike, zajedničke projekte, integrirane projekte, ulaganja u planinska

područja, područja saznačajnim prirodnim ograničenjima i ostala područja s posebnim

ograničenjima, ulaganja unutar Europskogainovacijskog partnerstva (EIP), ulaganja povezana s

agro-okolišnim i klimatskim djelatnostima i ekološkompoljoprivredom.

Tip operacije

2. Zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na

okoliš

Korisnici

• Fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika

• Proizvođačke grupe/organizacije


• ulaganje u građenje skladišnih kapaciteta za stajski gnoj i digestate uključujući opremu za

rukovanje i korištenjestajskog gnoja i digestata te ulaganja u poboljšanje učinkovitosti korištenja

gnojiva (strojevi i oprema zautovar, transport i primjenu gnojiva)


Od 5.000 do 1.000.000 EUR

Intenzitet potpore


bodova i to za:




agro-okolišnim i klimatskim djelatnostima i ekološkompoljoprivredom

Tip operacije

3. Korištenje obnovljivih izvora energije

Korisnici

Fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika


• ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za proizvodnju energije, objekata za prijem,

obradu i skladištenjesirovina, za obradu, preradu, skladištenje, transport i primjenu izlaznih

supstrata za organsku gnojidbu.


Od 5.000 do 1.000.000 EUR

Kod ulaganja u zajednički projekt, najviša vrijednost javne potpore može iznositi 5.000.000 EUR-

a

Intenzitet potpore


bodova i to za:





agro-okolišnim i klimatskim djelatnostima i ekološkompoljoprivredom.

Podmjera 4.2. Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih

proizvoda

Tip operacije:

1. Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima

Korisnici

Fizičke i pravne osobe koje se bave ili se namjeravaju baviti preradom proizvoda iz Dodatka I.

Ugovora o EU.


• ulaganje u građenje i/ili opremanje objekata za poslovanje s mlijekom i preradom mlijeka, za

klanje, rasjecanje,preradu (mesa, jaja), za preradu voća, povrća, grožđa (osim za proizvodnju

vina), aromatičnog, začinskogi ostalog bilja, cvijeća i gljiva, za preradu maslina, komine masline,

za preradu žitarica, uljarica i industrijskogbilja, za preradu, punjenje i pakiranje pčelinjih

proizvoda, za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednihproizvoda te ulaganje u kupnju

mehanizacije, gospodarskih vozila, strojeva i opreme i kupnju zemljišta iobjekata radi realizacije

projekta


Od 10.000 do 3.000.000 EUR, odnosno do 5.000.000 EUR za ulaganja u sektore:

• mesa za ulaganja u građenje i/ili opremanje klaonica, rasjekaonica, hladnjača, objekata za

preradu mesa spripadajućom unutarnjom i vanjskom infrastrukturom,

• mlijeka za ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za poslovanje s mlijekom i preradom

mlijeka s pripadajućomopremom i unutarnjom i vanjskom infrastrukturom, uključujući

rashladnu opremu za sirovo mlijeko.

Intenzitet potpore


bodova i to za:

• ulaganja unutar Europskoga inovacijskog partnerstva (EIP)

• ulaganja koja provode proizvođačke organizacije.

Tip operacije

2. Korištenje obnovljivih izvora energije

Korisnici

Fizičke i pravne osobe koje se bave ili se namjeravaju baviti preradom proizvoda iz Dodatka I.

Ugovora o EU.


• ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za proizvodnju energije, objekata za prijem,

obradu i skladištenjesirovina, za obradu, preradu, skladištenje, transport i primjenu izlaznih

supstrata za organsku gnojidbu.


Visina potpore

Od 10.000 do 1.000.000 EUR-a u kunskoj protuvrijednosti

Intenzitet potpore


bodova i to za:

• ulaganja unutar Europskoga inovacijskog partnerstva (EIP),

• ulaganja koja provode proizvođačke organizacije.

Podmjera 4.3. Potpora za ulaganja u infrastrukturu vezano uz razvoj, modernizaciju ili

prilagodbupoljoprivrede i šumarstva

Tip operacije

1. Investicije u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja

Korisnici

Jedinice područne (regionalne) samouprave


• gradnja cjelovitog sustava navodnjavanja (akumulacije, kanali, površinska i/ili podzemna

drenaža kao elementifunkcionalne cjeline projekta, crpne stanice, cjevovodi, distribucijska

mreža, nadzorno upravljački sustav, itd.)


Od 150.000 do 15.000.000 EUR.

Intenzitet potpore

Do 100 % vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova projekta

Tip operacije

2. Komasacija poljoprivrednog zemljišta

Intenzitet potpore

Do 100 % vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova

Tip operacije

3. Ulaganje u šumsku infrastrukturu

Korisnici

• šumoposjednici

• trgovačka društva i druge pravne osobe koje sukladno Zakonu o šumama gospodare šumama

i šumskimzemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske

• udruženja šumoposjednika

• jedinice lokalne samouprave

Intenzitet potpore

Do 100 % vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova


Podmjera 4.4. Potpora neproizvodnim ulaganjima vezanim uz postizanje agro-okolišnih

i klimatskih ciljeva

Tip Operacije

1. Neproizvodna ulaganja vezana uz očuvanje okoliša

Korisnici

• poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstva

• javne ustanove i tijela, uključujući javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima

(državne, regionalne ilokalne javne ustanove )

• jedinice lokalne samouprave i civilne udruge koje se bave zaštitom i promicanjem kulturnih

vrijednosti izaštite okoliša.

Intenzitet potpore

Do 100 % vrijednosti ukupnih prihvatljivih troškova

MJERA 5 OBNAVLJANJE POLJOPRIVREDNOG PROIZVODNOG POTENCIJALA NARUŠENOG

ELEMENTARNIM NEPOGODAMA I KATASTROFALNIM DOGAĐAJIMA TE UVOĐENJE

ODGOVARAJUĆIH PREVENTIVNIH AKTIVNOSTI

Podmjera 5.2 Potpora za ulaganja u obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog

potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i

katastrofalnim događajima

MJERA 6 RAZVOJ POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTVA I POSLOVANJA

Demografska obnova opustošenih ruralnih područja Republike Hrvatske, jedan je od važnijih

ciljeva Programa ruralnog razvoja. Kako bi se potakao ostanak mladih u ruralnim područjima

odnosno njihov povratak iz gradova, nužno je osigurati primjerene životne i radne uvjete.

Upravo je jedan od važnijih ciljeva ove mjere, omogućiti mladima zapo- šljavanje i izvan

poljoprivrednih zanimanja.

Podmjera 6.1. Potpora mladim poljoprivrednicima

Korisnici

Osobe starosti između 18 i 40 godina, koje posjeduju odgovarajuće profesionalne vještine i

znanja o poljoprivredi ikoje su prvi put postavljene kao nositelj poljoprivrednog gospodarstva

(ne duže od 18 mjeseci prije podnošenja Zahtjeva).

Poljoprivredno gospodarstvo u trenutku podnošenja Zahtjeva za potporu mora pripada

ekonomskoj veličiniu rasponu od 8.000 do 49.999 EUR-a



kupnja domaćih životinja, jednogodišnjeg i višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala;

kupnja, građenje i/iliopremanje zatvorenih/zaštićenih prostora i objekata te ostalih

gospodarskih objekata uključujući vanjsku i unutarnjuinfrastrukturu u sklopu poljoprivrednog

gospodarstva u svrhu obavljanja poljoprivredne proizvodnje i/ili preradeproizvoda iz Priloga I;

podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih nasada; uređenje i trajnije poboljšanje

kvalitetepoljoprivrednog zemljišta u svrhu poljoprivredne proizvodnje; građenje i/ili opremanje

objekata za prodaju i prezentaciju

vlastitih poljoprivrednih proizvoda uključujući i troškove promidžbe; kupnja ili zakup

poljoprivrednog zemljišta;

kupnja poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme.

Potpora

Do 100% vrijednosti ukupnih prihvatljivih troškova, 50.000 EUR-a po korisniku

Podmjera 6.2. Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnom

području

Korisnici

• poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednika u rangu mikro i malih

poslovnih subjekata,

• fizičke osobe u svojstvu nositelja ili člana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva koji

pokreću novu nepoljoprivrednudjelatnost u ruralnim područjima.

Potpora se dodjeljuje za novu nepoljoprivrednu djelatnost koja nije započeta do vremena

podnošenja Zahtjeva zapotporu.


Potpora se dodjeljuje za provođenje aktivnosti navedenih u Poslovnom planu.

Prihvatljive su aktivnosti iz sektora: turizam u ruralnom području; tradicijski, umjetnički obrti,

izrada suvenira; uslugeu ruralnim područjima; prerada/ trženje proizvoda.

Potpora

Do 100% ukupnih prihvatljivih troškova, 50.000 EUR-a po korisniku

Podmjera 6.3. Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava

Korisnici

• Mala poljoprivredna gospodarstva, čija je ekonomska veličina između 2.000 i 7.999 EUR-a


Kupnja domaćih životinja, jednogodišnjeg i višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala;

kupnja, građenje i/iliopremanje zatvorenih/zaštićenih prostora i objekata te ostalih

gospodarskih objekata uključujući vanjsku i unutarnjuinfrastrukturu u sklopu poljoprivrednog

gospodarstva u svrhu obavljanja poljoprivredne proizvodnje i/ili preradeproizvoda; podizanje

novih i/ili restrukturiranje postojećih nasada; uređenje i trajnije poboljšanje kvalitete

poljoprivrednogzemljišta u svrhu poljoprivredne proizvodnje; građenje i/ili opremanje objekata

za prodaju i prezentaciju vlastitihpoljoprivrednih proizvoda uključujući i troškove promidžbe;

kupnja ili zakup poljoprivrednog zemljišta; kupnjapoljoprivredne mehanizacije, strojeva i

opreme.

Potpora


do 100% ukupnih prihvatljivih troškova, 15.000 EUR-a po korisniku

Podmjera 6.4. Ulaganja u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima

Korisnici

• Poljoprivredna gospodarstva upisanau Upisnik poljoprivrednika u rangumikro i malih

poslovnih subjekata,

• fizičke osobe u svojstvu nositelja iličlana obiteljskog poljoprivrednoggospodarstva.


Prihvatljivi troškovi su iz sektora: turizam u ruralnompodručju; tradicijski, umjetnički

obrti,izrada suvenira; usluge u ruralnim područjima;prerada/ trženje proizvoda.

Potpora

Do 70% ukupnih prihvatljivih troškova, između3.500 – 200.000 EUR-a

MJERA 7 TEMELJNE USLUGE I OBNOVA SELA U RURALNIM PODRUČJIMA

Podmjera 7.1. Sastavljanje i ažuriranje planova za razvoj općina i sela u ruralnim

područjima i njihovihtemeljnih usluga te planova zaštite i upravljanja koji se odnose na

lokalitete Natura 2000. idruga područja visoke prirodne vrijednosti

Tip operacije

1. Izrada planova za razvoj jedinica lokalne samouprave i naselja u ruralnim područjima

Korisnici

Općine i gradovi do 10.000 stanovnika

Podmjera 7.2. Ulaganja u izradu, poboljšanje ili proširenje svih vrsta male infrastrukture,

uključujući ulaganja u obnovljiveizvore energije i uštedu energije

Tip operacije

1. Ulaganja u građenje javnih sustava za vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje otpadnih

voda

Korisnici

Javni isporučitelji vodnih usluga javne vodoopskrbe ili javne odvodnje. Tip operacije

2. Ulaganja u građenje nerazvrstanih cesta

Korisnici

Jedinice lokalne samouprave


građenje (gradnja novih/rekonstrukcija postojećih) i/ili opremanje nerazvrstanih cesta

(u naselju s najviše 5 000 stanovnika).


Podmjera 7.4.Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga

za ruralnostanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu

infrastrukturu

MJERA 8 ULAGANJA U RAZVOJ ŠUMSKIH PODRUČJA I POBOLJŠANJE ODRŽIVOSTI

ŠUMA

Podmjera 8.5 Potpora za ulaganja u poboljšanje otpornosti i okolišne vrijednosti šumskih

ekosustava

Podmjera 8.6 Potpora za ulaganja u šumarske tehnologije te u preradu, mobilizaciju i marketing

šumskih proizvoda

MJERA 9 USPOSTAVA PROIZVOĐAČKIH GRUPA I ORGANIZACIJA

Podmjera 9.1. Uspostava proizvođačkih grupa i organizacija u poljoprivrednom i šumarskom

sektoru

Podmjera 9.2. Potpora za očuvanje i održivu uporabu i razvoj genetskih resursa u poljoprivredi

ERDF – Europski fond za regionalni razvoj

Sredstva ERDF-a namijenjena su smanjenju razlika u razvoj između pojedinih članica EU-

a: ulaganja u infrastrukturu, proizvodnju, malo i srednje poduzetništvo te regionalni

razvoj.

ESF - Europski socijalni fond Cilj korištenja Socijalnog fonda je ekonomska i socijalna

kohezija kroz podizanje životnog standarda i smanjenja razvojnih razlika među

regijama / članicama.

Prioriteti su unaprjeđenje mogućnosti zapošljavanja i samozapošljavanja, edukacija,

fleksibilnost tržišta rada, socijalna uključenost i dr.

CF – Kohezijski fond

Koristi se za financiranje velikih infrastrukturnih projekata (> 25 odnosno >50mn EUR)

na području prometne infrastrukture i zaštite okoliša, u zemljama čiji je BDP < 90%

prosjeka EU.

EMFF - Europski fond za pomorstvo i ribarstvo:

Osnovni cilj Europskog fonda za ribarstvo je osiguravanje održivog ribarstva u EU, a

njegova sredstva namijenjena su prilagodbi ribarske flote radi postizanja veće

konkurentnosti, zaštiti okoliša, obrazovanju u ribarstvu i pratećoj industriji, te povećanju

raznolikosti gospodarskih aktivnosti u ribarskim zajednicama.


Bespovratne potpore za male i srednje poduzetnike

Ministarstvo poduzetništva i obrta najavilo je Program potpora radnog naziva „E-impuls“. Na

raspolaganju je ukupno 228.000.000 kuna koji će se dodjeljivati poduzetnicima i njihovim

projektima kroz petnaest mjera, sa ciljem unaprjeđenja poslovanja, zapošljavanja, te jačanja

konkurentnosti i tržišnog položaja. Pojedinačne potpore iznose do 500.000 kuna, a posebne

mjere očekuju žene poduzetnice i branitelje.

Ta je inicijativa svojevrsni nastavak dosadašnjeg „Poduzetničkog impulsa“ koji je zadnjih godina

bio objavljivan tijekom veljače ili ožujka. No, za razliku od spomenutog, koji se financirao

većinom iz nacionalnih sredstava, ovaj se program financira iz EU fondova u gotovo 90% dijelu.

Zbog toga su ukupna sredstva, ali i pojedinačne potpore, veće nego na što su poduzetnici

navikli..

Natječaj za izgradnju građevinskih objekata te nabavu strojeva i opreme

Cilj poziva je jačanje regionalne konkurentnosti kroz poticanje investicija u početna ulaganja

povezana s osnivanjem nove poslovne jedinice, proširenjem kapaciteta postojeće poslovne

jedinice, diversifikacijom poslovne jedinice na proizvode/usluge koje dotična poslovna jedinica

prethodno nije proizvodila/nudila ili temeljitom promjenom u sveukupnom procesu postojeće

poslovne jedinice.

Prihvatljivi su korisnici su poduzeća od 1-249 zaposlenih (mikro, mala i srednja poduzeća). Na

raspolaganju je ukupno 867.000.000 kuna. Intenzitet potpore iznosi 35-75% troškova projekta,

ovisno o vrsti troška i veličini poduzeća. Vrijednost potpore iznosi 300.000 - 30.000.000 kuna.

Rok za podnošenje projektne prijave je do iskorištenja sredstava, a najkasnije do 31. prosinca

2016. godine.

Potpore za istraživanje i razvoj

Bespovratne potpore dodjeljuju se za aktivnosti istraživanja i razvoja poslovnog sektora s ciljem

razvoja novih proizvoda, usluga, tehnologija i poboljšanja poslovnih procesa te povećanje

njihove suradnje sa znanstveno istraživačkim institucijama.

Prihvatljivi su Korisnici iz cijelog poslovnog sektora (mikro, mala, srednja i velika poduzeća), koji

ulažu u istraživanje, razvoj i inovacije, jačanje istraživačkih kapaciteta poduzeća i/ili povećanje

suradnje poduzeća sa znanstveno istraživačkim institucijama. Na raspolaganju je

ukupno 748.000.000kuna (cca. 100 milijuna EUR). Intenzitet potpore doseže do 100%, ovisno o

vrsti troška i veličini poduzeća. Vrijednost potpore iznosi 190.000 HRK - 56.000.000 HRK.

Svaki projekt usmjeren razvoju novih proizvoda i usluga u okviru ovog Poziva mora, sukladno

Strategiji pametne specijalizacije RH, obuhvatiti jedno ili više sljedećih tematskih prioritetnih

područja:zdravlje i kvaliteta života, energija i održivi okoliš, promet i mobilnost,, sigurnost, hrana

i bio-ekonomija.

Natječaj za inovacije malih i srednjih poduzeća

Namjena natječaja je poticanje ulaganja neophodnih za primjenu (komercijalizaciju) rezultata

istraživanja, razvoja i inovacija (do kojih su došli sami MSP–ovi, u suradnji s drugima ili putem


transfera znanja i tehnologije) u poslovne aktivnosti i pokretanje proizvodnje na temelju

primijenjenih rješenja. Cilj je natječaja razvoj novoosnovanih poduzeća i uspješan prijenos

inovativnih ideja u tržišno uspješne poslovne poduhvate te stvaranje novih inovativno

orijentiranih poduzeća s potencijalom rasta i izvoza.

Korisnici su mikro, mala ili srednja poduzeća (1-49 zaposlenih) osnovana najviše 36 mjeseci prije

dana predaje projekta, a koje nisu raspodjelile dobit ili nisu osnovane spajanjem. Intenzitet

potpore iznosi 90% troškova tj.150.000 - 1.500.000 kuna po projektu.

Natječaj za izgradnju i rekonstrukciju hotela

Bespovratna sredstva namijenjena su izgradnji i opremanju novih ili rekonstrukciji i opremanju

postojećih hotela (hotel, aparthotel, turističko naselje, hotel baština ili difuzni hotel), koji sada

ili po završetku spadaju u kategoriju 3, 4 ili 5 zvjezdica uz obveznu realizaciju dodatnih sadržaja

koji doprinose produljenju turističke sezone i atraktivnosti ponude na destinaciji.

Namjena je ovog poziva proširenje postojećih ili izgradnja novih kapaciteta i/ili povećanje

kvalitete postojećih hotela, uključujući diversifikaciju ponude hotela na usluge koje hotel

prethodno nije nudio, a koje nisu popisane kao obavezne sukladno važećim popisima iz

ugostiteljstva i turizma.

Kako bi dokazali uspješnost korištenja bespovratne potpore, poduzetnici trebaju ostvariti

rezultate u smislu radnih mjesta stvorenih projektom, popunjenosti smještajnih kapaciteta,

produljenja turističke sezone i povećanih prihoda.

Brže i lakše do EU sredstava

Složenost internih procedura i dugotrajnost postupka dodjele bespovratnih sredstva, jedna je

od najvećih prepreka prilikom prijave projekata za sredstva EU fondova. Stoga je Ministarstvo

regionalnoga razvoja i fondova Europske unije najavilo pojednostavljenje procedura i

optimizaciju procesa u svrhu ubrzanja pripreme i i provedbe EU projekata.

Prva od važnijih izmjena, koja bi posebno trebala ohrabriti poduzetnike na prijavu projekata, jest

ona, da obavezno oročenje vlastitih sredstava, kao jamstvo vlastitog udjela u projektu do

potpisivanja ugovora, više neće biti u primjeni. Značajna je novina i smanjivanje broja faza u

postupku ocjene projekata i dodjele bespovratnih sredstava, čime se potiče ukupno smanjenje

vremenskog razdoblja od predaje prijave do potpisivanja ugovora sa 160 na 100 dana.


Osnovni strateški i programski dokumenti u programskom razdoblju 2014-2020 su:

1. Zajednički strateški okvir (Camon Strategic Framework –CSF) - Opsežna investcicijska

strategija koja prevodi ciljeve dokumenta Europa 2020 u ključne aktivnosti za kohezijske

i strukturne fondove, uspostavlja koordinacijske mehanizme između fondova, olakšava

teritorijalnu i sektorsku koordinaciju intervencija sa drugim relevantnim politikama i

instrumentima EU. Zajednički strateški okvir je prilog regulativi za strukturne i kohezijske

fondove, dakle obvezujući je.

2. Partnerski ugovor – ugovor između EU i svake zemlje članice kojim se definira

financiranje iz CSF fondova. Analiza razvojnih potreba sa referencom na tematske ciljeve

i ključne aktivnosti iz CSF i ciljeve

3. Operativni program je provedbeni dokument usklađen s Partnerskim ugovorom kojim

su:

- definirani prioriteti sa specifičnim ciljevima, financijske alokacije iz EU fondova i

nacionalno sufinanciranje

- postavljeni financijski i output indikatori u odnosu na postavljene troškove i operacije

koje se financiraju, te indikatori rezultata za prioritet

- opisane aktivnosti poštujući principe jednakosti spolova, nediskriminacije i održivog

razvoja.

Financiranje iz izvora ostalih fondova Europskih institucija i Vlada

Uz strukturne i kohezijske fondove postoji niz fondova razvoja lokalnog karaktera i

fondova stranih Vlada u svrhu razvoja određenih Regija EU-a.

Potrebno je nasloniti kandidiranje projekata i na navedene projekte jer se pomoću njih

može mnogo brže određen dio projekata financirati.

Finaciranje projekata iz fondova Vlade Republike Hrvatske

Unatoć ulasku u EU i postojanje niz strukturnih i kohezijskih fondova EU-a, Vlada RH

provoditi dalje financiranje niza projekata za razvoj JLS-a preko Ministarstava i Agencija.

Prednost navedenih natječaja je u tome što mnogi od njih financiranju između ostalog i

projektnu dokumenatciju za projekte koji se planiraju kandidiarati prema strukturnim i

kohezijskim fondovima EU-a te što se preko navedenih ostvaruje mnogo brže

financiranje nego preko fondova EU-a. Nedostatak navedenih je što su u pravilu takvi

iznosi koji se dodijeljuju mnogo manji od onih iz fondova EU-a.


Poljoprivreda i CAP (Common Agricultural Policy)

Hrvatsku poljoprivredu će ulaskom u Europsku uniju određivati u najvećem dijelu

zajednička poljoprivredna politika Europske unije (Common Agricultural Policy – CAP),

zato je potrebno se upoznati s temeljnim odredbama dokumenata po kojima se provode

u praksi mjere CAP-a.

CAP je sustav poticaja i programa koji iznosi 54,7 milijardi €, odnosno 43 % proračuna

Europske Unije. CAP kombinira direktne poticaje za kulture uključujući garantirane

minimalne cijene za određene proizvode, uvozne tarife i kvote na određenim

proizvodima izvan Europske unije. Sadašnja reforma koja je u tijeku trebala bi smanjiti

uvozne kontrole i preusmjeriti poticaje u odnosu na zemljišne površine, a ne prema

određenim kulturama. Prijelazna faza je trajala do 2012 godine.

Nova faza starta sa usvajanjem Europske zajedničke poljoprivredne politike 2014.

godine.

Povijest i očekivani razvoj CAP-a

Europska komisija osnovala je CAP 1960. godine, a 1957. godine je ustanovljeno

zajedničko tržište Rimskim Ugovorom 1957. godine. Početni ciljevi Rimskog ugovora bili

su:

1. Povećanje produktivnosti promocijom tehničkog napretka i postizanjem optimalne

uporabe faktora proizvodnje, posebno rada

2. Osigurati dostojan životni standard ruralne zajednice

3. Stabilizirati tržište

4. Osigurati dostupnosti opskrbe

5. Osigurati potrošačima hranu po prihvatljivim cijenama

CAP je prepoznao potrebu različite socijalne strukture ruralnih područja i prirodnih

dispariteta između različitih poljoprivrednih regija i potrebe za postupnim

prilagođavanjem i izravnavanjem stupanja njihovog razvitka.

Tada su određene tri vrste mjera:

1. Interventne cijene u slučaju poremećaja na tržištu

2. Izravni poticaji poljoprivrednim proizvođačima kojima su isplaćivani po zemljišnoj

površini i količini proizvodnje za određenu kulturu, a što je reformom 2005. ukinuto te

je ostalo samo načelo zemljišne površine kao kriterijima, a pojačana je komponenta

povoljnog utjecaja na okoliš


3. Kvote koje su bile isplaćivane za stavljanje u strane bile su tzv. kvote stavljanja u stranu

tj. smanjenja proizvodnje za određene proizvode kao što su mlijeko, žito i vino zbog

prijetnje hiperprodukcije. Sada se također postupno napušta ta metoda stimuliranja,

zbog rastućih cijena i povećane potrebe za hranom, odnosno biogorivima.

Godine 1984. ustanovljene su kvote mlijeka koje su dovele do sadašnjih nestašica

mlijeka jer su ograničavale pojedine zemlje u apsolutnim iznosima proizvodnje.

Agenda 2000. uvela je termin multifunkcionalnosti poljoprivrednih aktivnosti nastojeći

ojačati tri područja:

1. Agroekološke programe

2. Podršku za najzapostavljenija područja

3.Potporu u investiranju s ciljem podizanja poljoprivredne produktivnosti i

konkurentnosti.

Reforma 2003. provedena je istovremeno s ulaskom 10 novih zemalja istočne i južne

Europe. Ta reforma dala je veću slobodu zemljama članicama da odaberu dali će se

potpore isplaćivati na razini pojedinih gospodarstava ili na regionalnoj osnovi. Korisnici

imaju veću fleksibilnost i mogu sami određivati što će proizvoditi osim voća, povrća i

stolnog krumpira. Zauzvrat moraju svoju zemlju držati u dobrom stanju plodnosti uz

primjenu svih mjera očuvanja okoliša.

Sve više se kao kriterij dodjeljivanja potpora uvodi provođenje mjera zaštite okoliša,

dobrobit životinja, kvaliteta i sigurnost hrane te investicije u podizanje produktivnosti. Iz

istog razdoblja tj. 2003. godine datiraju i mjere smanjenja stakleničkih plinova što bi

trebalo postići u 5,75 % do 2010 i 8 % do 2007, a to praktički znači korištenje obradive

zemlje za proizvodnju biogoriva.

U međuvremenu se kroz praksu došlo do spoznaje da je to neprovedivo, budući da

Europa ne raspolaže dostatnim slobodnim površinama koji bi namijenila proizvodnji

biogoriva jer bi u suprotnom izazvala nesrazmjerno veće povećanje cijena hrane.

Jedan od mogućih pravaca u kojem će evoluirati daljnja reforma CAP-a biti će ukidanje

načela financijske solidarnosti, što će značiti da se svaka zemlja financira posebno.

Daljnja posljedica je da će bogate zemlje, kao Njemačka, Francuska, Nizozemska i

Švedska moći više izdvajati za potporu svojoj poljoprivredi dok će nove članice osobito

iz Južne i Istočne Europe moći daleko manje izdvajati za iste namjene. To će značiti da

neće moći srednjoročno doseći istu tehnološku i konkurentsku razinu proizvodnje kako

bi dostigla tradicionalne članice.

Smatra se da će to biti jedan od glavnih prijepora u debatama o daljnjoj reformi CAP-a.

Predstoje također i tvrdi pregovori za promjene u statusu:

1. Mliječnih kvote - slijedi postupno ukidanje tih kvota zbog rastuće svjetske potražnje i

već sada nedostatne proizvodnje, pa je postalo apsurdno ograničavati količine


2. Alokacija i transparentnost u CAP isplatama – u sustavu postoje mnoge nejasnoće te

sve strane traže preglednost isplata i dostupnost informacija

3. Biogoriva - cilj je smanjenje CO2 emisije za 20 % u sljedećih 13 godina, a komisija

očekuje da će obnovljiva energija do 2020 iznositi 20 % od ukupne potrošnje od čega

minimum 10 % biogoriva. Upravo to je postalo problematično zbog nemogućnosti da se

značajnije zemljišne površine prenamjene za proizvodnju biogoriva, a bez da se izazovu

veći poremećaji na tržištu hrane.

Nove zemlje se smatraju oštećene zbog toga što najveći dio potpora odlazi velikim

proizvođačima, a u novim članicama raspoložive su manje zemljišne površine po jednom

proizvođaču što ih stavlja u neravnopravan položaj.

Važno je biti upoznat s činjenicama o mogućoj daljnjoj evoluciji politike i prakse CAP-a

kako ne bismo imali iluzije i prevelika očekivanja o mogućem sponzorstvu našim

poljoprivrednim proizvođačima.


Zaključna razmatranja uz CAP

Zajednička agrarna politika u priličnoj je mjeri evoluirala od svojih početnih načela i

ciljeva. Dok je po utemeljenju bilo važno podupirati što veću proizvodnju uz dobivanje

velikih količina jeftinih proizvoda današnja doktrina temelji se na postizanju ravnoteže

koja će prevagnuti prema kvaliteti, ekološko prihvatljivoj proizvodnji i očuvanju okoliša,

osiguranju određene količine bio-goriva kao dijela obnovljivih izvora energije.

Zemlje nove članice ne mogu više računati na linearnu participaciju u fondovima CAP-a

iz razloga što među vaneuropskim zemljama raste otpor i pritisci da se potpore CAP-a

smanje jer prema njihovim shvaćanjima stvaraju nepotrebne poremećaje u paritetima

cijena, umjetno smanjujući troškove proizvodnje u Europi i samim time nelojalnu

konkurenciju prema proizvođačima iz trećih zemalja.

Takva shvaćanja prodiru i u zemljama EU-a pa se sve više zastupa stajalište da bi

preusmjeravanjem obilnog financiranja putem CAP-a prema drugim sektorima bili

postignuti daleko veći razvojni efekti, a da bi se dostupnost hrane po povoljnim cijenama

mogla postići ukidanjem sadašnjih diskriminatornih uvoznih nameta. Takva se politika

pokušava artikulirati u okviru WTO-a u svim pregovorima o usklađivanju tarifa između

vodećih industrijskih zemalja i nerazvijenog dijela svijeta.

Od svega ovoga za nas je bitno usvojiti ta nova doktrinarna načela koja će najkraće

upućivati na:

- Okrupnjavanje zemljišnih površina

- Proizvodnju visokokvalitetnih proizvoda

- Smanjenje nitratnih gnojiva po jedinci površine (u tomu Hrvatska ne bi trebala imati

problema jer ni sada ne postoji prekomjerno korištenje umjetnih gnojiva).

- Također se valja oduprijeti očitoj zabludi da se može proizvesti dovoljno biogoriva

koliko predviđaju energetske povelje,a da se značajno ne smanjuju površine

namijenjene proizvodnji hrane


Kriteriji za odabir projekata

Odabir projekata važan je proces. Projekti odabrani za provedbu kroz Strategiju razvoja

Općine moraju biti u skladu s dogovornom Strategijom razvoja Općine te s županijskim

i nacionalnim strategijama i planovima.

Projekti moraju biti izvedivi i moraju biti selektirani na transparentan način. Ove i druge

kriterije razmotrila je konzultantska tvrtka AKTIVA Slatina u suradnji s Općinom Nova

Bukovica te je donesena odluka o procesu odabira projekata i njima pripadajućim

kriterijima opisanim u nižoj tablici:

Stupanj Kriteriji (Projekti bi trebali) Ishodi

IDENTIFIKACIJA Ovim se procesom odabiru projekti.

Mogu biti u bilo kojoj fazi razvoja projekta, od početne zamisli do detaljnog plana, ali moraju: Odražavati pozitivan utjecaj na Strategiju razvoja Općine – tj. pozivati se na pitanja iz osnovne i SWOT analize i proizlaziti iz prioriteta i mjera Strategije razvoja Općine. Podudarati se sa ostalim odobrenim planovima (tj. postojećim i odobrenim nacionalnim/ županijskim prostornim planovima i planovima JLS) I u najboljem slučaju bi trebali:

Pridonositi poboljšanju ekološkog upravljanja Općine Nova Bukovica

Pridonositi održanju lokalne infrastrukture

Graditi lokalne kapacitete u privatnom ili javnom sektoru

Općenito se prilagođavati

horizontalnim načelima EU

Dugačka lista projekata s pravom prvenstva koji zadovoljavaju kriterije podijeljene po sektorima. Ti sektori bi se u potpunosti trebali prilagoditi vladinim (i donatorskim) sektorima. Karakteristični sektori bi bili: - Razvoj poljoprivrede; - Razvoj poduzetništva; - Razvoj infrastrukture

(ceste, kanalizacija, odlagališta otpada…);

- Zdravstvo i socijalna skrb;

- Obrazovanje i razvoj ljudskih resursa;

- Korištenje obnovljivih izvora energije i prirodnih resursa;

- Kulturna baština i zeleni okoliš…



DAVANJE PRVENSTVA (PRIORITETA) Primjena ovih kriterija će se poslužiti prethodno utvrđenim podacima koji uključuju izbor, opseg, troškove i dobrobiti. Ako su ovi nepostojeći,

ostaje neizvjesno da li će

projekt biti svrstan pod

projekte sa pravom

prvenstva.

Obavezni kriteriji:

Mora biti označen kao projekt sa pravom prvenstva od strane Partnerskog odbora

Može se brzo razviti u potpuno izvediv i ponuditi detaljni plan izvedbe – (bez značajnijih

- tehničkih, ekoloških, - financijskih, privrednih

ili socijalnih pitanja)

Može se brzo izgraditi – npr. nabavka zemljišta ne predstavlja problem, postojeća lokacijska/građevinska dozvola

Raspoloživa sredstva sufinanciranja. Prikazati druge izvore sufinanciranja do 20 % troškova projekta

Početna procjena optimizira dobrobit prema troškovima

Može biti rukovođen i održavan od strane odgovorne organizacije

Poželjni kriteriji:

Da predstavlja preduvjet za provedbu slijedećih projekata

Potencijalno privlači dodatne Fondove Općini i Županiji

Nadopunjuje Strategiju razvoja Općine kroz

projekte

Promovira socijalnu uključenost

Lista VISOKO PRIORITETNIH projekata u svakom od sektora koji uglavnom zadovoljavaju pred izvedbu. Ovo prilagođavanje prioriteta na lokalnoj razini sa prioritetima vlade i donatora olakšava pristup sredstvima financiranja. Projekti iz svakog sektora trebaju biti upakirani tako, počevši od onih sa najvećim pravom prvenstva, da se što bolje prilagode postojećim sredstvima financiranja.

Ako je projekt sa pravom

prvenstva proglašen

neizvedivim, onda se mogu

uključiti daljnji prioritetni

projekti iz istog sektora.



NACRT PROJEKATA za sve projekte sa pravom

prvenstva

SVI prioritetni projekti trebali bi uključivati: - Predmet, prioritet i mjeru za koju se veže prijedlog projekta - Kratki opis postojeće situacije - Kratki opis prijedloga rješenja koji sadržava mogućnosti, ciljne korisnike, dopunske projekte i operativne odgovornosti - Trenutni status pripreme - Sva ključna pitanja u vezi sa okolišem ili nabavkom zemljišta Uključenje u prostorni plan za visoko prioritetne projekte: -Točni izdaci u rasponu od manje ili više 25 % - Početna procjena o koristima - Definiranje organizacije za sufinanciranje (i fondovi) - Kratak pregled plana primjene sa pripremljenim vremenskim tijekom i odgovornostima.

Matrica za projekte sa pravom prvenstva prema sektoru kao što je pokazano u tablici ispod:


Okvirni prioritetni projekti i ”pipeline” (mreža) projekata

Dogovorni kriteriji za odabir projekata vode identifikaciju projekata. To je dinamičan

proces, i uključuje davanje prvenstva (prioriteta) onim projektima koji su u skladu s

Strategije razvoja Općine strategijom i koji su spremni za provedbu odnosno

kompletirani s potpunom i pozitivnom procjenom izvedivosti.

Slijedeći nakon tih prioritetnih projekata biti će oni projekti koji trebaju biti detaljizirani

do različitih stupnjeva. Svi ti projekti sačinjavaju ”pipeline” projekata koji se jednostavno

mogu podijeliti na slijedeće:

Projekte koji su spremni za provedbu - Projekti spremni za provedbu, sve potrebne dozvole su dobivene i potpuna procjena izvedivosti je završena i pozitivna. Projekte koji zahtijevaju potpunu procjenu izvedivosti - Projekti koji mogu imati pozitivnu pred-studiju izvodivosti, ali za koje je sada potrebna potpuna studija izvedivosti, detaljni plan i/ili procjena troškova i koristi (cost-benefit analiza). Projekte za koje su još potrebne pred-studije izvedivosti te početne procjene učinaka Projekti koji zahtijevaju procjenu izvedivosti i ranu procjenu učinaka. Projektne prijedloge - Ideje koje će trebati razviti u projekte.


Očekuje se da će se cjelokupni ”pipeline” projekata izraditi na način pokazan na slici.

Ideja je razvijati sve više i više prikladnih projekata za provedbenu fazu nego što je slučaj

na početku provedbe Strategije razvoja Općine.

”Pipeline” projekt je proces koji se često opisuje kao početni dio upravljanja projektnim

ciklusom. Projektne ideje najvažniji su dio ovog procesa. Ideje se moraju u budućnosti

tražiti putem dobro organiziranih javnih poziva što će omogućiti široko sudjelovanje u

Strategiji razvoja Općine procesu (i općenito u razvoju Općine ). Taj postupak valja

ponoviti dvaput godišnje kako bi se osiguralo da se dobre ideje, u bilo koje vrijeme

tijekom ovog postupka, mogu razviti u projekte. Sve ideje dostavljaju se u sličnom

formatu koji se može prenijeti u bazu podataka i razvrstati prema ključnim kriterijima.

Priprema projekata mora se obavljati za mnogo projekata prema njihovom stupnju

pripremljenosti za provedbu. U bilo koje vrijeme, projekti koji su spremni za provedbu

biti će u početnom stadiju provedbe dok će se istodobno raditi studije izvedivosti i pred-

izvedivosti za druge projekte, u nadi da će se ”proizvesti” projekti spremni za provedbu

odmah nakon kraja provedbe prvog kruga projekata.

Cilj je da se uvijek ima u provedbi što više relevantnih projekata u Općini – koliko god

sustav to može podnijeti. Posebice relevantni projekti su oni koji mogu kombinirati više

od jednog prioriteta. To bi moglo uključivati one projekte koji razvijaju i čine dostupnom

nove ili odgovarajuće tehnologije za lokalne tvrtke. Time bi se rješavale poslovne

potrebe za uslugama, potreba za razvijanjem veće lokalne stručnosti na visokim

položajima te potreba za boljim povezivanjem obrazovanja s potrebama lokalnih

poduzeća.

Strategija informacijskog društva za Općinu Nova Bukovica

Informacijsko društvo se već pokazuje kao jedan od glavnih pokretača ekonomskih i

društvenih promjena u Europi. Više nije slučaj da je ekonomski rast moguć ako samo

neki pojedinci imaju pristup informacijama. Prijelaz prema informacijskom društvu

zahtijeva sudjelovanje svih. No njegov potencijal nije u Općini Nova Bukovica u

potpunosti iskorišten iako je prepoznato da je informacijska i komunikacijska tehnologija

(IKT) bitna komponenta za povećanje poslovne konkurentnosti.

Poslovna upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) u Općini Nova

Bukovica relativno je niska u usporedbi s drugim općinama i regijama u Hrvatskoj i vrlo

niska u usporedbi sa razvijenim regijama Europske unije. Uz sve veći broj konkurentskih

tvrtki u drugim zemljama i općinama koje iskorištavaju prednosti proširenih tržišnih

prilika, važno je da sva poduzeća mogu iskoristiti prednosti IKT-a i da njihovi zaposlenici

imaju za to potrebne vještine.


Postoji opasnost da će informacijsko društvo načiniti digitalnu podjelu i povećati

mogućnosti onima koji već posjeduju određene vještine, istovremeno smanjujući

mogućnosti onima koji ih ne posjeduju. Predviđeno je da će Strategije razvoja Općine i

Općina uzvratiti sistemskom integracijom IKT vještina u sve vrste aktivnosti, a osobito za

aktivnosti za koje je važno razviti osnovne i ključne vještine. Oni kojima nedostaju

osnovne/ključne vještine najvjerojatnije će imati najslabiji pristup IKT uslugama i opremi.

Neupoznatost s IKT-om vjerojatnije će povećati poteškoće koje pojedinci imaju pri

pristupanju mogućnostima i sad i u budućnosti. Stoga će se posebno poticati projekti u

području prioriteta ispod osnovnih i ključnih vještina kako bi se pokazalo da su ICT

vještine uzete u obzir u smislu sadržaja i isporuke (učinak pokazivanja) predloženih

aktivnosti treninga. Aktivnosti osnovnih i ključnih vještina trebale bi osigurati da igraju

ulogu u opremanju sudionika da postanu sudionici digitalnog doba sigurni u svoje znanje

i upotrebu IKT-a. Općina će igrati ključnu ulogu u tome da informacijsko društvo bude

među glavnim temama Strategije razvoja Općine-a .

S vremenom će informacijsko društvo utjecati na način na koji gotovo sve tvrtke u Općini

posluju. Neke su već svjedokom dolaska novih konkurenata koji nisu postojali prije dvije

ili tri godine. Novi kanali isporuke pružaju i mogućnosti i prijetnje. Oni koji reagiraju

najbrže i idu u korak s novim razvojem dobit će najviše od nove dinamike poslovnog

okruženja. Imati mogućnost odgovora na uvijek promjenjivo tržište, zahtijeva

mogućnost i ključne vještine koje su prethodno uočene kao važan element strategije. To

se naročito odnosi na sektore i tvrtke na određenim lokacijama koje koriste tehnologiju

kako bi prevladale probleme koje uzrokuje njihov periferan položaj, imaju mogućnost

proširiti se tamo gdje to prije nije bilo moguće, jačajući i modernizirajući time

gospodarstvo.


Provedba strategije informacijskog društva

Strategija će se provoditi kroz cijeli Strategije razvoja Općine, a stavljanje IKT-a među

najvažnije teme važno je za univerzalno sudjelovanje u informacijskom društvu. Gotovo

svi aspekti Strategije razvoja Općine-a imat će neku ulogu u isporučivanju različitih

aspekata strategije. Osobito vježbe podizanja svijesti moraju biti dio ne samo poslovnog

okruženja, nego i inicijativa za obuku i postizanje vještina u svrhu promicanja ruralnog

razvoja i zajednice. Nadalje, kao dio provedbe Strategije razvoja Općine raditi će se na

slijedećem:

Osiguravanju da novi objekti imaju odgovarajuću infrastrukturu informacijske i

komunikacijske tehnologije

Pružanju informacija putem IKT-a o svim savjetodavnim i marketinškim

aktivnostima

Pružanju fleksibilne IKT obuke dostupne što široj javnosti

Osiguravanju da aktivnosti na poslovnom razvoju iskorištavaju IKT gdje god je to

moguće.

Svaki projekt i podnositelj projekta biti će ”provjeravan” prema tome kako će projekt

dalje razvijati informatičku tehnologiju u Općini. Biti će pripremljene smjernice svim

podnositeljima projekata. Ove smjernice namijenjene su kao pomoć podnositeljima

projekata da znaju koji je minimalni prag kvalitete za IKT kao horizontalne teme u

Općinskom Strategije razvoja Općine-u.

Smjernice će biti pripremljene prema vrsti aktivnosti projekta kako bi se potaknulo

razumijevanje najboljih praksi i da bi se upozorilo podnositelje projekata na načine na

koje IKT sve više utječe na gospodarski i osobni život u Europi.

Ovim smjernicama nije namjera da pokriju svaki primjer. Podnositelji projekata potiču

se da budu kreativni u načinima na koje IKT može dodati vrijednost. Podnositelji

projekata se moraju izjasniti koje akcije su već poduzeli ili namjeravaju poduzeti i kako

se to odnosi na sveprisutnu temu o IKT-u. Primjeri kako se IKT može koristiti u raznim

razvojnim programima slijede u nastavku (biti će traženo od podnositelja projekata da

opišu i brojčano izraze, ukoliko je to moguće, kako će se informacijska i komunikacijska

tehnologija koristiti u njihovim projektima).


Projekti koji uključuju osobni razvoj i razvoj zajednice

Razvoj zajednice povezan je s pružanjem lokalnih usluga kako bi se zadovoljila lokalna

potreba, a često ih isporučuju organizacije iz zajednice ili dobrovoljne organizacije. IKT

igra sve važniju ulogu u pomaganju zajednicama i dobrovoljnim organizacijama da se

učinkovitije posvete svojim klijentima, zagovarateljima i sponzorima. IKT također

omogućuje elektronsku isporuku usluga u zajednici ili da se fizičko pružanje usluga u

zajednici obogati digitalnim sadržajem.

Razvoj zajednice se također odvija putem IKT-a, putem projekata koji lokalne ljude

uključuju u projekte koji imaju za njih nešto značajno, kao što je lokalna ili obiteljska

povijest. Na taj način lokalni ljudi se potiču na učenje IKT vještina, fokusiranje na

projekt na koji je zajednica ponosna i razvoj osobnih vještina, kao što je rad u timu ili u

organizaciji. Podnositelji projekata trebali bi razmotriti potencijal korištenja IKT-a u

angažiranju ljudi u aktivnostima zajednice.

On-line izvori mogu pružiti potporu onima kojima je potreban osobni razvoj, osobito

tijekom ponovnog ulaska na tržište rada. Na portalima se mogu naći ažurne informacije

o mogućnostima učenja, brizi za djecu, dostupnim financijskim sredstvima za pojedince

kako bi poboljšali svoje izglede, pripremi molbe za radno mjesto i savjeti o karijeri.

Projekti koji uključuju osobni razvoj trebali bi uzeti u obzir kako on-line izvori mogu

dodati vrijednost njihovim ciljevima.

Projekti koji uključuju turizam

Internet ima znatan učinak na turističku industriju. Potrošačima je pružen neograničen

pristup informacijama o svakom aspektu turističkih iskustava i povećana je konkurencija

u turističkoj industriji. Podnositelji projekata trebali bi pokazati kako namjeravaju

učinkovito primijeniti IKT u svrhu promicanja, informiranja i prodaje.pomoću Interneta

za turizam u Hrvatskoj i pokazati združeno promišljanje s ostalim on-line turističkim

inicijativama u Hrvatskoj.


Multimedijalne sadržaje je sada moguće prenijeti preko niza platformi, interaktivne

digitalne televizije, tekstualnih poruka, bežičnih aplikacijskih protokola, Interneta na

osobnom računalu i touch screen terminalima. Podnositelji projekata trebali bi uzeti u

obzir kako se platforme s digitalnim pristupom mogu učinkovito upotrijebiti da bi se

korisniku isporučio sadržaj vezan uz turizam.

Multimedijski sadržaj nudi nove i učinkovite načine da se prenese tumačenje kulturne

baštine. Podnositelji projekata trebali bi uzeti u obzir kako bi njihovi klijenti mogli dobiti

bolju uslugu pružanjem multimedijskih sadržaja na strateškim turističkim lokacijama.

Projekti koji uključuju i obrazovanje

IKT ima sve veći utjecaj na obrazovnu okolinu u smislu on-line materijala koji služe kao

dopuna tradicionalnim praksama učenja, a isto tako i omogućuju ljudima učenje na

daljinu. Podnositelji projekata trebaju pokazati da su uzeli u obzir potencijal IKT-a u

dodavanju vrijednosti svojim projektima obuke ili obrazovanja i tamo gdje je

odgovarajuće, detaljno objasniti način na koji oni namjeravaju upotrijebiti platforme s

digitalnim pristupom i digitalnim sadržajem kako bi postigli odgovarajuća znanja i

proširili sudjelovanje u učenju.

Interaktivne ploče, bežične pločice i prenosive radne stanice primjenjuju se kreativno u

obrazovnom okruženju. Omogućuju predavaču i učeniku interakciju na novi način koji

obogaćuje iskustvo učenja i nudi nove intuitivne načine prenošenja kompleksnih ideja.

Podnositelji projekata trebaju naznačiti kako su uzeli u obzir potencijal tih uređaja u

ispunjenju svog projekta.


Strategija jednakih mogućnosti u Općini

Općina Nova Bukovica osigurati će prikladnu spolnu ravnotežu i zastupanje ključnih

organizacija civilnog društva unutar institucionalne strukture odabrane da provodi

Strategiju razvoja. Nadalje, tema jednakih mogućnosti provoditi će se u svim

prioritetima kroz aktivnosti kojima se pruža podrška. Podnositelji projekata trebati će

objasniti kako namjeravaju provoditi načela jednakih mogućnosti unutar svojih

projekata za koje traže podršku Strategije razvoja Općine. Namjera ovakvog pristupa je

dati što veću važnost načelu jednakih mogućnosti. Strategija razvoja Općine će promicati

jednak pristup svih ljudi obrazovanju, obuci i mogućnostima zapošljavanja koje nudi

Strategija razvoja Općine bez obzira na spol, invaliditet ili etničko porijeklo. Da bi se to

postiglo, nastojati će se postići tri cilja koji će biti integrirani kroz cijelu Strategiju razvoja

Općine .

Prvi cilj je povećati i osigurati pristup obrazovanju, obuci i mogućnostima zapošljavanja za

žene, invalide i druge skupine.

Kontinuirano gospodarsko napredovanje može se postići samo ako se prethodno

isključenim skupinama osigura pristup višim razinama obuke i na kraju poslu višeg

platežnog razreda. To je moguće djelomično ostvariti osiguranjem jednakog pristupa

mjerama za podršku poslovanju i obuci za poduzetnike, npr. fleksibilnim pristupom

isporuci obrazovanja i obuke, strategijom za usklađivanje posla i doma koje poslodavci

primjenjuju, treningom o jednakosti i fizičkom okolinom koja pruža podršku u smislu

jednakosti pristupa, sigurnosti i brige za djecu. Javit će se i potreba postavljanja

prioriteta za žene koje se vraćaju u radni odnos, samohrane roditelje, honorarne radnike

i one koji su dugo bili isključeni iz tržišta rada (npr. zbog invalidnosti, lošeg zdravlja, slabih

sposobnosti), od kojih svi imaju iskustva s poteškoćama u pristupu dobroj obuci i

mogućnostima zapošljavanja.

Drugi cilj je povećati broj žena i invalida s osiguranim pristupom obuci i zaposlenju u višim

platežnim razredima i sektorima viših vještina i samozapošljavanja.

Da bi članovi isključenih skupina u potpunosti iskoristili mogućnosti povećanog pristupa

koje nudi Strategija razvoja Općine , važno je da poslovne i obrazovne organizacije uzmu

u obzir njihove potrebe kako bi im omogućili da u potpunosti doprinesu gospodarstvu

Općine.

Fleksibilna obuka i mogućnosti zapošljavanja, posebna podrška kako bi se povećao

pristup poduzetničkim fondovima i savjetima, inovativni planovi kojima bi se potaklo na

obrazovanje više razine i dobro plaćene karijere, netradicionalne mogućnosti

zapošljavanja, povećano uključenje na više razine putem IKT-a su sve primjeri

mogućnosti dostupnih u programu kako bi se postigao ovaj cilj.


Treći cilj je povećati broj poslodavaca i organizacija koje pružaju obuku i primjenjuju

politike jednakih mogućnosti i radnih praksi kako bi se uskladio radni i obiteljski život.

Razvoj dobrih struktura jednakosti u praksi povećat će mogućnost da se iskoriste i razviju

vještine i talenti svih onih koji mogu poboljšati ekonomsko bogatstvo zemlje.

Npr. poslodavci, pružatelji obuke i treninga trebali bi unutar svojih organizacija razviti

strategije za primjenu jednakih prilika i metode obuke koje uzimaju u obzir potrebu za

razvojem fleksibilnih radnih aranžmana i metoda isporuke treninga, podrške za brigu o

djeci i starijim osobama, pristupačna okruženja i shvaćanje da se usklađivanje obitelji i

posla primjenjuje jednako na muškarce kao i na žene.

Provedba strategije jednakih mogućnosti

Općina Nova Bukovica će provoditi strategiju jednakih mogućnosti kroz:

Promicanje jednakosti muškaraca i žena u cijelojStrategiji razvoja Općine;

Pomagati ljudima s poteškoćama u omogućavanju pristupa poslovima,

robi i uslugama;

Promovirati društveno uključivanje za one ljude koji ostaju marginalizirani

u gospodarskom i društvenom životu Općine .

Poduzimanje aktivnosti kako bi se postigle jednake mogućnosti i društveno uključivanje

ne može se ignorirati iz sljedećih razloga:

* Poboljšavaju pribavljanje i odabir kadrova jer pružaju pristup široj paleti talenata i

sposobnosti u širokom rasponu zajednica.

* Povećavaju zadovoljstvo klijenata i time poboljšavaju ugled tvrtke ili organizacije koja

zauzvrat poboljšava pristup novim ili prethodno nedostižnim tržištima ili skupinama, a

koja bi mogla povećati svoje mogućnosti za pristup javnim i etičkim ulaganjima.

* Organizacija postaje poželjan poslodavac što mu omogućuje odabir ”najbolje osobe”

za određeni posao, poslovnu priliku ili obuku. Dulje vrijeme zadržavanja jedne osobe na

nekom radnom mjestu vodi do smanjenja troškova ponovnog pribavljanja kadrova i

obuke, a povećava motiviranost i produktivnost.

* Štite od troškova koji su posljedica diskriminacije. Sudski postupci su skupi u

novčanom, vremenskom i moralnom smislu i negativno utječu na ugled.

Strategija upravljanja okolišem Općine

Održivi razvoj se najčešće definira kao ”Razvoj koji zadovoljava potrebe današnjice bez

kompromitiranja mogućnosti da buduće generacije zadovolje svoje potrebe”.


Održivi razvoj neodvojivo je povezan s društvenim i gospodarskim aktivnostima.

Aktivnost koja se u jednom području odvija nauštrb druge dugoročno nije održiva. Npr.

mnogi izvori u prirodi su ograničeni i jednom kad ih se ukloni ili iscrpi, naškodit će se

razvoju za buduće generacije. Potrebno je osigurati gospodarski rast koji je učinkovit,

socijalno prihvatljiv te da nema negativan utjecaj na okoliš.

Predanost Europske unije okolišu i održivom razvoju zajamčena je ugovorima iz

Maastrichta i Amsterdama. Europsko vijeće iz Göteborga naglasilo je važnost

ujednačavanja gospodarskog rasta s ciljevima održivog razvoja.

Sve inicijative koje sufinancira EU moraju nužno uzeti u obzir postojeće stanje u okolišu

i osigurati da nijedna interventna politika nema negativan utjecaj na okoliš.

Kako je već opisano u prvom poglavlju (Osnovna analiza), u Općini i postoje vrijedni

dijelovi okoliša koje je potrebno zaštititi kako bi u njima mogle uživati i buduće

generacije. Stanje okoliša u Općini sve je više pod prijetnjom onečišćenja. Otpadne vode

ispuštaju se u okoliš bez pročišćavanja, prikupljeni otpad se ne tretira adekvatno, a

postoje i brojna ilegalna i nekontrolirana odlagališta otpada. Osim toga, ukoliko Općina

počne koristiti svoje prirodne resurse (šume, zemljište, voda) na sustavniji način kako bi

se povećala zaposlenost, može se pretpostaviti da bi takvo korištenje prirodnih resursa,

ukoliko nije dobro planirano i organizirano, moglo imati dodatni negativan utjecaj na

stanje u okolišu.

Općina Nova Bukovica integrirati će pitanja održivog razvoja u sve aspekte Strategije

razvoja Općine. U viziji Općine ugrađeni su principi održivog razvoja, a postoji i poseban

prioritet koji se direktno odnosi na pitanja zaštite okoliša i održivog razvoja.

To je prioritet pod nazivom ”Zaštita okoliša”, a njemu pridružene mjere su:

Poticanje ekološke poljoprivredne proizvodnje;

Programi edukacije o važnosti zaštite okoliša;

Jačanje uloge nevladinih organizacija za zaštitu okoliša;

Unapređenje praćenja stanja u okolišu.

Prioritet 1 ”Izgradnja komunalne infrastrukture” također uključuje mjere koje su važne

za održivi razvoj stanovišta, a to su:

Izgradnja i unapređenje sustava odvodnje otpadnih i oborinskih voda;

Sanacija postojećih odlagališta otpada te sanacija divljih deponija.

Prilikom provedbe Strategije razvoja Općine, Općina Nova Bukovica će voditi posebnu

pažnju da jačanje gospodarstva ne znači pojačan pritisak na okoliš.

Morat će se osigurati da projekti koji će se provoditi u Strategiji razvoja Općine Nova

Bukovica dokažu svoj pozitivan učinak na okoliš, odnosno da su mogući negativni učinci

na okoliš svedeni na minimum.


Od predlagača projekata će se tražiti da opišu koje će mjere poduzeti da zaštite okoliš i

smanje bilo kakve negativne učinke na okoliš.

Strategija razvoja partnerstva i učinkovite demokracije

Partnerski dogovori na nacionalnoj i lokalnoj razini predstavljaju kamen temeljac

gospodarskih programa koje sufinancira EU. Posljednjih 20 godina partnerstva na

lokalnim područjima postala su popularna u Europi kao odgovor na socio-ekonomske

promjene. Ovakva partnerstva vidljiva su u slučaju rada lokalnih i regionalnih vlasti s

poslovnim i civilnim organizacijama u planiranju i izvršavanju razvojnih inicijativa.

Partnerstvo se smatra načinom postizanja maksimalne mobilizacije resursa i utjecaja te

je dokazano učinkovito kao odgovor na krizne situacije u gospodarstvu. Ovakve situacije

odnose se na zatvaranje velikih tradicionalnih industrija, povećanje siromaštva i

socijalnu isključenost. U nedostatku partnerskih dogovora smanjene su šanse za

uspješan lokalni gospodarski razvoj. Interesne skupine mogle bi pokušati odgovoriti na

glavne strukturalne probleme bez potrebnih informacija ili svijesti o dostupnoj potpori.

Nedostatak partnerstava također nosi rizik od udvostručavanja i ponavljanja već

poduzetih akcija, kao i opasnost da aktivnosti i projekti ne dospiju do onih korisnika

kojima je podrška najpotrebnija. Općina Nova Bukovica u procesu izrade Strategije

razvoja Općine koristi radne grupe. Početkom izrade Strategije razvoja Općine formirano

je zasebno tijelo, radna grupa, koja djeluje kao savjetodavno tijelo Općine unutar

Strategija razvoja Općine procesa. Članovi ovog Odbora izabrani su od samih interesnih

skupina kao njihovi predstavnici. Tijekom izrade Strategije razvoja Općine, radna grupa

konzultirana je u svim važnijim pitanjima razvoja i pripreme strategije. Na taj način jača

se participacijska demokracija u Općini .

U Osnovnoj analizi navedeno je da je civilno društvo u Općini nedostatno razvijeno.

Razvoj civilnog društva Općina smatra vrlo važnim i jedan od prioriteta direktno se

odnosi na njegovo jačanje s ciljem povećanja njegova utjecaja na razvoj u Općini .

Mjere koje su pridružene tom prioritetu su slijedeće:

Promocija civilnog sektora i podizanje svijesti o njenoj ulozi i važnosti te jačanje

uloge civilnog društva u procesima odlučivanja;

Izrada i provedba programa za poboljšanje strukture i mehanizama za podršku

neprofitnim organizacijama i organizacijama civilnog društva;

Poticanje volonterstva;

Umrežavanje organizacija civilnog društva te poticanje međuopćinske i


međudržavne suradnje civilnog sektora.

Provedbom Strategije razvoja Općine nastaviti će se ustanovljeni partnerski odnosi.

Jačanje općinskih kapaciteta i sposobnosti pratiti će i povećanje mogućnosti lokalnog

stanovništva da upravljaju svojim gospodarskim razvojem. Unutar same vizije Općine do

2012. godine napominje se da će većina uspjeha Općine biti rezultat zajedničkih napora

javnog, poslovnog i civilnog sektora što potvrđuje da je Općina spremna otvoreno

surađivati sa svim sektorima na gospodarskom razvoju. Jedinica za provedbu projekata

Strategija razvoja Općine -a osigurat će da se načelo partnerstva poštuje tijekom

provedbe Strategije razvoja Općine.

Razvojni učinak Strategije razvoja Općine

Razvojne učinke Strategije razvoja Općine u ovoj fazi teško je kvantificirati. Općenito,

ciljevima se navode poželjni učinci, a prioritetima poželjni rezultati koji vode do tih

implikacija. Bolja kvantifikacija ovoga nastat će iz sustava za ispitivanje i provedbu

Strategije razvoja Općine koji će sve više omogućivati utvrđivanje i mjerenje promjena

koje prate Strategiju razvoja Općine Nova Bukovica. U donjoj Tablici izložena je ideja o

potrebnim učincima kojima će se Strategija razvoja Općine vremenom morati moći

baviti. Načela su jeftini programi, poboljšavanje veza i smanjivanje prijevoznih troškova

uz razvijanje ove lokacije u poznatu lokaciju kako međunarodne trgovinske službe, tako

i industrije. Jedinica za provedbu projekata ili Razvojna agencija,

osnovat će se unutar općinske strukture i biti centralno mjesto provedbe Strategija

razvoja Općine Nova Bukovica

Tablica: Očekivane koristi Strategija razvoja Općine strategije


ISKORIŠTAVANJE SEKUNDARNIH SIROVINA

Proizvodnja bio-komposta

Poljoprivreda se iako zahtjeva suvremeno poslovanje i uporabu različitih industrijskih

proizvoda, zasniva na ekološkim principima, pri čemu je najznačajnije pronalaženje

rješenja za proizvodnju hrane koja ne oštećuje prirodne ekosustave. Organsko-biološka

poljoprivredna proizvodnja, osim što je trend u EU poljoprivredi, bitna je za razvoj naših

obiteljskih gospodarstava, naročito proizvođača "zdrave hrane".

Osnovni materijali za proizvodnju bio-komposta su ostaci klasične biljne i stočarske

proizvodnje (slama, stajnjak svih vrsta stoke, ostaci nakon komercijalne proizvodnje

gljiva i prerade voća i povrća i sl.).

Na osnovi obavljenih dosadašnjih tržišnih i proizvodnih istraživanja utvrđena je realna

potreba od 14.000 t bio-komposta u 2014. godini uz predvidivi godišnji porast količina

od cca 23 %.

Tržište prodaje bio-komposta su ugovorena obiteljska gospodarstva, proizvođači

"zdrave hrane".

Proizvodnja bioplina

Različite organske tvari dodajemo u fermentacijski spremnik u kojem uslijed nedostatka

svjetlosti i zraka pri temperaturi od 35 do 40ºC dolazi do međusobnog djelovanja

različitih mikroorganizama te stvaranja bioplina. Bakterije koje stvaraju bioplin svugdje

su prisutne. Da bi se bakterije dobro iskoristile potrebno je temeljito miješanje sadržaja

(optimalno je stalno miješanje). Moguće je stalno dodavanje novog supstrata. Pri nižim

je temperaturama proces stvaranja plinova usporen pa je spremnik potrebno zagrijavati

budući da u ovom procesu ne dolazi do stvaranja topline.

Mješavina plinova sastoji se uglavnom od metana i ugljičnog dioksida. Svojstvo plina da

gori iskorištavamo tako da plin dodajemo kao pogonsko gorivo. Učinak koji se postiže

sagorijevanjem pretvaramo pomoću generatora u električnu energiju. Toplina koja

nastaje iskorištava se za zagrijavanje fermentacijskog spremnika kao i za zagrijavanje

štala ili sušara žitarica. Krute tvari kao silaža ili ostatci žitarica također se mogu dodavati.

Tekuće stanje sadržaja spremnika održava se pomoću preljeva koji održava uvijek

jednaku razinu. Kada se dodaje novi supstrat dolazi do prelijevanja istrošenog dijela

preko preljeva u spremnik za skladištenje.

Bioplin nastaje u anaerobnom procesu, pri mogućoj konstantnoj temperaturi .


Proces je osjetljiv na svjetlost. Postrojenje se temelji na mezofilnom radu (temperatura

cca. 35 – 40 ºC ) te se puni organskim supstratom. Tekuće stanje sadržaja spremnika

održava se pomoću preljeva koji održava uvijek jednak nivo. Kada se dodaje novi

supstrat, dolazi do prelijevanja istrošenog dijela preko preljeva u spremnik za

skladištenje. Ukoliko nije moguća ugradnja preljeva, postoji mogućnost ugradnje

automatskog sistema prelijevanja u spremnik za skladištenje.

Slika: Izgled i proces proizvodnje bio-plinskog postrojenja

Stanica za dobivanje energije može biti instalirana u zasebnoj građevini ili se isporučuje

gotova kao kontejner. Toplina koja nastaje uslijed sagorijevanja odvodi se uz pomoć

vode za hlađenje ili se pomoću izmjenjivača topline koristi za zagrijavanje štala. Višak

topline odvodi se preko vode na krov kontejnera. Industrijski generator za dobivanje

struje smješten je u gornjem dijelu kontejnera.

Moguće je iskoristiti sljedeće materijale: silažu, vlažne žitarice, trop, kukuruz, silažu od

trave, gnoj (star cca. 2 mjeseca ) sa steljom i vlaknima dužine do 10 cm., kruh, kolači,

usitnjena repa, luk, krumpir, silaže iz cijelih biljaka, keksi , gnoj od peradi pomiješan sa

steljom.


ODRŽIVI RAZVOJ Razvoj pojedine regije ili nekog procesnog postupka, uz vjerojatno pozitivne ekonomske efekte, gotovo obvezno sa sobom donosi i određene probleme. Problemi se mogu ogledati u narušavanju prirodne ili kulturne baštine, oštećenju eko sustava nekog područja ili vrste. Uvođenje novih tehnologija (postupci) ili vrsta (biljke, životinje) u proizvodne procese gotovo uvijek uzrokuje zatiranje starih ili promjenu strukture. Također se uzrokuje i promjena strukture zaposlenih osoba i njihovih običaja. Iako je ekonomski razvoj nešto čemu težimo, potrebno je već u početku ocijeniti kolike će štete počiniti naša poduzetnička ideja.

Filozofija održivog razvoja usmjerena je pronalaženju razvojnih rješenja uz što manje

promjene u postojećem stanju. U poljoprivredi je to biološka proizvodnja gdje se tvari

izmjenjuju u cikličkim procesima biološkom sinergijom svih organizama uključujući i

čovjeka.

Održivi razvoj je „manhood friendly“ (čovječanstvu prijateljski) način razmišljanja, pokret

ili filozofija. Načela održivog razvoja naročito je bitno slijediti pri planiranju razvoja

zemalja kao što je Hrvatska jer se radi o ljepotici koju bi mnogi htjeli iskoristiti dok joj

vrijeme još nije isteklo. Kako su Hrvati tradicionalno gostoljubiv narod, pri realizaciji

razvojnih planova moglo bi se dogoditi da se neki projekti realiziraju „u magli“, što je

potrebno preventivno riješiti. Od najnižih do najviših instanci treba dogovoriti politiku

razvoja i održivih rješenja.

Održiva rješenja se odnose na sve postojeće resurse: zemlja, voda, zrak, ljudi, životinjski

i biljni svijet. Samo harmonični odnosi između resursa mogu osigurati dugotrajno i

kontinuirano korištenje i raspodjelu.

Održivi razvoj u EU reguliran je poljoprivredno okolišnim programima (POP) za svaku

zemlju te se primjenjuje od 1992. godine. Danas predstavlja jedinu obveznu mjeru u

sklopu EU regulative o ruralnom razvitku.

Poljoprivredno okolišni program (POP) je namijenjen zaštiti okoliša, prirode i krajobraza

u ruralnim područjima. Njime se poljoprivrednici potiču da nastave primjenjivati

agrotehničke mjere koje ne štete prirodi i okolišu ili da uvedu mjere koje nisu

gospodarski isplative, ali su važne za zaštitu okoliša i očuvanje biološke raznolikosti. U

tom smislu, POP predstavlja važan instrument kojim hrvatsko društvo u cjelini nagrađuje

poljoprivrednike za brigu o općem dobru (očuvano tlo, voda i zrak, bogata biološka

raznolikost, njegovan krajobraz i sl.).

Cilj POP-a je odgovoriti na dva najveća izazova s kojima se Hrvatska suočava kad je riječ

o poljoprivredi i zaštiti prirode i okoliša: gubitak biološke raznolikosti zbog zarastanja

travnjaka te pritisak na okoliš uzrokovan primjenom neodgovarajuće poljoprivredne

prakse.


Jedan od programa održivog razvoja je i program „GEO-ENERGY & ECO FOOD“ koji

podrazumijeva korištenje geotermalne energije za ekološku proizvodnju hrane.

„geo-energy & eco food“ Općina Nova Bukovica

Program: Geotermalna energana i proizvodnja eko hrane

Kratki opis :

prijedlog prostornog plana

za istraživanja i eksploataciju geotermalne energije minimalno potrebno cca 2 ha građevinskog prostora na budućoj mikro lokaciji samoga geotermalnog izvora

formiranje dva tehnološka parka za preradu, skladištenje i otpremu poljoprivrednih sirovina u gotove proizvode bazirano na sirovinama od biljnog i animalnog podrijetla sa eko standardima (2 x 10 Ha) koji će se napajati obnovljivom energijom iz geotermalne energane

ostale mjere u prostoru vezano na buduće poljoprivredne objekte za smještaj životinja, skladištenje sirovina, mehanizacije, strojeva i sl. podizanje plantaža kao i podizanje plastenika, sustava za navodnjavanje i objekti za kompostiranje …

ENERGETKSI SAMODRŽIVI PROGRAM :

- geotermalno istražno područje na ukupnom prostoru općine - prostor za objekte sa tehnološkom opremom za eksploataciju obnovljivog

geotermalnog izvora - prostor za energanu za proizvodnju električne i termalne energije na lokaciji izvora - distribucijska mreža za električnu i termalnu energiju od izvora do priključaka na

el.mrežu odnosno priključka termalne energije na dva tehnološka parka

TEHNOLOŠKI PARKOVI ZA SKLADIŠTNJE PRERADU I DISTRIBUCIJU POLJOPRIVRTEDNIH PROIZVODA I HRANE

1. Bio – tehno eko park 10 Ha - Za skladištenje, preradu i otpremu svih eko poljoprivrednih sirovina, koje će se

proizvoditi na području općine Nova Bukovica i susjednih općina, bazirane na eko standardima iz biljnog podrijetla (žitarice, uljarice, voće, povrće te ljekovito i aromatično bilje)

2. Anima –tehno eko park 10 ha - Mini klaonice, prerada mesa i mlijeka te distribucija sve u eko standardu


Kod formiranja lokacija za oba tehno parka predvidjeti mikro lokaciju koja bi bila najbliže moguće budućoj geotermalnoj energani te prometnoj infrastrukturi. Tehno parkovi moraju biti odvojeni lokacijski ili jedan pored drugog ali fizički odvojeni isključivo zbog križanja komunikacija sa sirovinama što zahtijevaju budući standardi planiranih prerađevina i tehnologije prerade.

OSTALE MJERE U PROSTORU Objekti za primarnu poljoprivrednu proizvodnju za smještaj životinja, skladištenje,

sušenje, biljnu proizvodnju i sl.

- kako je i navedeno u opisu programa koji će se definirati prostorno ili je već određeno općim prostornim planom RH za građevine izvan građevinskih zona namijenjeno za poljoprivrednu proizvodnju. Navedeni objekti u prostoru općine Nova Bukovica već postoje te će isti biti rehabilitirani ili prošireni ili će se izgraditi novi sve usklađeno za potrebe kapaciteta primarne poljoprivredne proizvodnje koja će se realizirati kod postojećih poljoprivrednih proizvođača na području općine i biti uključeni u sustav po modelu JV.

Poljoprivredno zemljište

- S obzirom na karakter buduće proizvodnje eko hrane potrebno je osigurati značajne

eko površine poljoprivredne zemlje sa infrastrukturom za eko proizvodnju stoga predlažemo da se ukupno područje općine Nova Bukovica definira kao jedna eko zona koja bi bila u funkciji buduće prerade i potreba sukladno poslovnoj strategiji investitora. Ovaj model bi onemogućio pojedinom subjektu da na svojoj zemlji može koristiti sredstva koja bi štetila susjednoj parceli koja je eko tretirana i da bi se to izbjeglo potrebno je obuhvatiti i definirati ukupni prostor općine kao eko zona a kao podloga za donošenje odluke će se izraditi studija razvoja eko općine Nova Bukovica kao jedinstven paket gospodarskog razvoja koji uključuje model eko održive općine sa obnovljivim geotermalnim izvorima energije povezano sa proizvodnjom i preradom eko hrane.

U suradnji s županijskim službama i potencijalnim investitorima potrebito je definirati obim proizvodnje u ovakvim sustavima, kao i potrebite mjere zaštite eko proizvodnje kroz certificiranje i brendiranje proizvoda iz eko uzgoja.


PARTNERSTVO PRIVATNOGA I JAVNOG SEKTORA

Kako je područje prostora Općine Nova Bukovica relativno malo razvojno ograničeno,

politika razvoja Općine Nova Bukovica se može temeljiti kako na prodaji zemljišta

investitorima, tako i na modelu partnerstva privatnog i javnog sektora (JLS) u kojem se

dugoročno može zadržati vlasništvo nad zemljištem i nekretninama.

Definicija JPP-a

Javno - privatno partnerstvo (JPP) podrazumijeva suradnju između tijela javne vlasti s

privatnim sektorom, bilo na razini središnje ili lokalne zajednice, s ciljem zadovoljavanja

neke javne potrebe.

U najširem smislu javno - privatno partnerstvo mogli bismo definirati kao skupinu

zajedničkih inicijativa javnog sektora te privatnog profitnog i neprofitnog sektora, u

kojima svaki subjekt donosi određena sredstva i sudjeluje u planiranju i odlučivanju.

Međutim, pod pojmom javno - privatno partnerstvo danas se u užem smislu

podrazumijevaju kooperativni pothvati u sklopu kojih javni i privatni sektor udružuju

resurse i stručna znanja kako bi, kroz prikladne alokacije resursa, rizika i nagrada,

zadovoljili neku javnu potrebu.

Primjenom različitih metoda, privatni sektor može uposliti svoje resurse i vještine u

pružanju dobara i usluga koje tradicionalno osigurava država.

Javno-privatno partnerstvo ili “JPP” je komercijalna suradnja javne institucije i privatnog

partnera pod uvjetima u kojima privatni partner:

dobiva imovinu javnog sektora na komercijalno korištenje i/ili

preuzima značajne financijske, tehničke i operativne rizike u svezi s obnašanjem

institucionalne funkcije i/ili korištenja imovine javnog sektora, i

ima korist od obnašanja institucionalne funkcije i/ili korištenja imovine javnog

sektora uz uvjet maksimiziranja ekonomsko-financijske koristi za javni sektor.

Motivi javnog sektora za JPP su: Nedostatna financijska sredstva za pokretanje novih investicija

Efikasnija realizacija projekata

Podjela rizika između javnog i privatnog sektora

Poboljšanje kvalitete i efikasnosti usluga

Dugoročna ekonomsko-financijska korist


Socijalni aspekt JPP-a

Važni „sastojci“ uspješnog javno-privatnog partnerstva su povjerenje, transparentnost i

zajednički plan. To nije lako postići među partnerima koji nisu nužno naviknuti da se

međusobno savjetuju. Zbog toga je socijalni dijalog bitan element i vitalni faktor uspjeha

javno-privatnog partnerstva.

Socijalni dijalog omogućuje identifikaciju zajedničkih problema i stvaranje zajedničkih

strategija za razvoj na državnoj ili lokalnoj razini.

Potreba za javno-privatnom suradnjom vjerojatno je izraženija na lokalnoj razini.

Globalni trendovi (globalizacija, decentralizacija) postavljaju široki niz zahtjeva pred

lokalne dionike. Na primjer, mnoga lokalna gospodarstva trebaju održavati svoju

konkurentnost na globalnom tržištu. Poduzeća ne mogu sama podnijeti taj izazov te će

se za podršku poslovnom okruženju i investicijskoj klimi trebati osloniti na lokalne vlasti

i davatelje usluga. Također organizacije civilnog društva mogu doprinijeti nastojanjima

održivog lokalnog ekonomskog razvoja kroz svoje aktivnosti usmjerene zaštiti isključenih

grupa ili zaštiti okoliša.

Uspješno javno-privatno partnerstvo tako doprinosi socijalnim i ekonomskim aspektima

i zaštiti okoliša. JPP omogućava i/ili olakšava udruživanje resursa, znanja i ekspertize.

Tako JPP može značajno povećati pristup širokom nizu osnovnih komunalnih usluga,

servisa i proizvoda, pogotovo u siromašnim područjima.

Raspodjela rizika

Bit javno-privatnog partnerstva leži u raspodjeli rizika jer je za uspjeh nekog projekta

najvažnije ustanoviti rizike vezane za svaki element i fazu projekta te ih alocirati tako da

osiguramo najbolju vrijednost na uložene resurse. Mogućnosti raspodjele rizika koje

stoje na raspolaganju kreću se od neposrednog pružanja usluga države do potpune

privatizacije, kada država sve rizike i nagrade prenosi na privatni sektor.

Unutar tog raspona, javno - privatno partnerstvo možemo razvrstati u nekoliko skupina

ovisno o stupnju uključenosti javnog i privatnog sektora i o raspoređenosti rizika. Tako

razlikujemo:

Design-Build (DB) – Privatni sektor osmišljava i gradi infrastrukturu sukladno

specifikacijama javnog sektora. Troškovni rizik je prenesen na privatni sektor, budući da

je cijena, koju je javni sektor spreman platiti, fiksna.


Operation & Maintenance (O&M) – Privatni poduzetnik, temeljem ugovora, pod

određenim uvjetima upravlja javnom imovinom koja ostaje u vlasništvu države.

Design-Build-Finance-Operate (DBFO) – Privatni sektor osmišljava, financira i gradi javno

dobro, uzima ga u dugoročni najam, nakon isteka najma predaje ga javnom sektoru.

Build-Own-Operate (BOO) – Privatni sektor financira, gradi i upravlja javnim dobrom u

svom vlasništvu. Ograničenja su uspostavljena ugovorom i ona se reguliraju od strane

javnog sektora.

Build-Own-Operate-Transfer (BOOT) - Privatni sektor dobiva franšizu za financiranje,

dizajn, izradu i upravljanje javnim dobrom tijekom određenog razdoblja, nakon kojeg se

vlasništvo predaje javnom sektoru.

Buy-Build-Operate (BBO) – Transfer javne imovine privatnom sektoru najčešće temeljem

ugovora, prema kojem će ta imovina biti upravljana javnim sektorom kroz određeno

razdoblje.

Operation License – Privatni sektor dobiva dozvolu da pruža javnu uslugu u određenom

razdoblju

Finance Only – Privatni sektor, neposredno financira projekt ili koristi dugoročni zakup.

Stvaranje javno-privatnog partnerstva

Javno privatno partnerstvo ne mora na prvi pogled izgledati kao poželjno rješenje. Vlasti

i privatne tvrtke imaju dugu tradiciju zajedničkog rada po jednostavnom obrascu (npr.

vlasti kupuju proizvod koji je proizveo privatni sektor). Međutim, često oklijevaju ući u

kompleksnije odnose. Vlasti se boje da će ih privatna poduzeća iskoristiti, dok privatna

poduzeća često razmišljaju o pristupima koje zauzima vlast kao o dodatnom teretu i

gubljenju vremena.

Postoje tri glavna uvjeta koji idu u prilog stvaranja partnerstva: kriza, pojavljivanje i

uključivanje «pokretača» i nekoga tko služi kao katalizator.

Kriza

Općenito, treba se pojaviti široko prepoznata kriza - npr. ne postojanje određene usluge

ili gubljenje resursa - prije nego li su partneri prisiljeni odlučiti se na suradnju kako bi

riješili problem. Iako se nadamo da do napretka može doći i bez pojavljivanja krize, u

praksi, inercija koja mnoge ljude drži na «utabanom» putu, prekida se najčešće nužnom

potrebom za zajedničkim radom.

Podržavatelji

Katkad će (čak i kad nema ozbiljne krize) pojedinac, grupa ili organizacija shvatiti da se

odvojenim, nekoordiniranim akcijama propuštaju prilike za optimiziranje korištenja

nedostatnih resursa. U stvarnom životu, čak i kad je očito da postoji kriza te postoji


interes za suradnjom, partnerstvo neće uspjeti bez poticaja i opredijeljenosti nekoliko

pojedinaca. Takvi «podržavatelji» (vođe ili pioniri) mogu biti vladini dužnosnici, članovi

udruga, poslovni ljudi ili građani koji - kroz svoju osobnu motivaciju – omogućavaju

stvaranje partnerstva. U drugim slučajevima «podržavatelji» su pružatelji usluga, koji

imaju korist od partnerstva.

Pokretači

Često postoji potreba za nekom vrstom pokretača koji će spojiti partnere. To mogu biti

aktivisti nekog vanjskog dionika, npr. jedne ili više međunarodnih financijskih institucija

ili drugih tijela koja poštuju ili im vjeruju svi partneri.

Faktori koji omogućuju uspješnost modela JPP

Kompatibilni ciljevi

Da bi javno-privatno partnerstvo bilo uspješno u svom djelovanju razni kriteriji moraju

biti zadovoljeni. Za početak, javni i privatni sektor moraju imati kompatibilne ciljeve.

Npr. i javni i privatni sektor žele podići opći standard života - vlasti i zajednice žele raditi

na tome kako bi se smanjilo siromaštvo, a poslovni svijet želi da se to postigne kako bi

više ljudi moglo kupiti njihove proizvode. Oba sektora također žele poboljšati veze na

lokalnoj razini, naročito na «rastućim tržištima» - poslovni sektor u cilju rasta tržišta, a

vlasti i zajednice u cilju promoviranja razvoja i razmjene ideja. Dodatno, oba sektora žele

osigurati dostatne usluge - vlade i zajednice kako bi održali niske troškove te povećali

pokrivenost uslugama, a poslovni sektor jer to povećava profit.

Sve strane se moraju usredotočiti na šire, komplementarne ciljeve koji se trebaju postići.

Važno je da shvate da javni i privatni sektor ne trebaju nužno biti isti da partnerstvo

funkcionira - moraju biti približno kompatibilni.

Podržavajuća okolina

Slijedeći ključni faktor u održavanju javno-privatnog partnerstva je podržavajuća

okolina. Podržavajuća regulatorna, pravna i politička okolina predstavlja kamen temeljac

za održivo uključivanje privatnog sektora.

Regulatorni okvir čak i ako je jasno postavljen sa strane vlade, ne garantira učinkovito

reguliranje. Obzirom da su lokalne samouprave različite, javni i privatni sektori će se

susresti sa problemima kad budu pokušavali definirati i regulirati svoj međusobni odnos

te svoje uloge u pružanju usluga. Posebno javni sektor treba definirati jasnu raspodjelu

odgovornosti između nacionalne vlade i lokalne samouprave te javno iskazati svoju

ulogu kao onoga koji pruža i regulira.


Privatna poduzeća radije žele da ugovor služi kao glavni regulatorni mehanizam te da

lokalna samouprava ima vrlo ograničeno pravo na regulatornu diskreciju nakon što je

ugovor potpisan. Detaljno specificirane odredbe koje određuju dužnosti, ciljeve koji se

trebaju postići, pravila za mijenjanje cijena i načine rješavanja nesporazuma,

dozvoljavaju privatnom sektoru bolju mogućnost predviđanja profitabilnosti pothvata

te odlučivanja žele li se ili ne žele natjecati za dobivanje ugovora. Imajući to u vidu, vlasti

moraju donijeti važnu odluku o stupnju regulatorne diskrecije koje su se spremne

odreći, naročito kod dugoročnih ugovora.

Pravni okvir vrlo je bitan za ugovaranje i provođenje javne nabave te za investiranje

privatnog sektora. Vrlo je važno uvesti odgovarajuće mehanizme kako bi se smanjila

mogućnost za korupciju u bilo kojem procesu nabave, jer se korupcijom smanjuje

politička prihvatljivost I interes mnogih privatnih investitora.

Na posljetku, političko okruženje lošom političkom klimom može stvoriti barijere za

početak ili održavanje javno-privatne suradnje. Pritisci izbornih ciklusa, potencijalna

nestabilnost novih demokracija, posebne agende vladinih dužnosnika te poseban status

nekih usluga (npr. pristup vodi) mogu uvelike smanjiti interes privatnog sektora. Vlasti

bi trebale, kako bi potakle javno-privatno partnerstvo, dati jamstvo privatnim

partnerima da politički faktori neće dovesti do prekidanja ugovornog partnerstva.

Političko i društveno prihvaćanje

Da bi javno-privatno partnerstvo kao model uspjelo, javni i privatni sektor ne mogu

graditi partnerstvo sami, stoga je političko i društveno prihvaćanje uključivanja privatnog

sektora slijedeći faktor uspješnosti modela JPP.

Javnost mora vidjeti sudjelovanje privatnog sektora kao korisno, ako se želi da

partnerstvo potraje. Javno prihvaćanje uključivanja privatnog sektora kroz duže vrijeme,

ovisit će prvenstveno od pružanja obećanih usluga i ostvarene koristi po prihvatljivim

cijenama. Zbog toga, vrlo je važno razviti mehanizme kako bi se osiguralo da organizacija

koja pruža uslugu, bilo da se radi o organizaciji iz javnog ili privatnog sektora bude

odgovorna prema svojim korisnicima.

Javna podrška će također ovisiti o mogućnosti partnerstva da zadovolje potrebe svih

dionika. Npr. službenici u javnim službama mogu biti izvor velikog otpora povećanom

uključivanju privatnog sektora u pružanju usluga. Ugovori trebaju osigurati zapošljavanje

ili zbrinjavanje javnih službenika i lokalnih stanovnika u najvećoj mogućoj mjeri.


Kredibilitet i transparentnost

Učinkovitu suradnju između lokalne vlasti, poslovnog svijeta i zajednice nije lako postići,

jer je uključeno mnogo različitih sudionika, često postoji nizak stupanj povjerenja među

potencijalnim partnerima te nedostaje predvidljivost u procesu. Stoga kao bitan faktor

navodimo i kredibilitet podržavatelja i drugih uključenih lidera, kao i transparentnost

procesa kritične su odrednice dugoročnog uspjeha. Iskustvo govori da istinsko

partnerstvo mora uključivati principe pravičnosti, transparentnosti u postupanju te

zajednički interes odnosno korist. Za uspješno partnerstvo u bilo kojem projektu

potrebno je povjerenje i sigurnost.

Faktori koji pridonose trajnom partnerstvu

Vlasti jasno iskazuju interes za javno- privatno partnerstvo koje će se održati kroz dulje

vrijeme. Bitni elementi za trajno javno- privatno partnerstvo su: uključivanje resursa,

razvoj kapaciteta, uloge i odgovornosti, fleksibilnost, vrijeme, strpljenje i društvena

odgovornost. Svaki od elemenata je obrazložen u nastavku.

Uključivanje resursa

Svi bi se uključeni partneri trebali obvezati da će uključiti svoje resurse (financijske,

ljudske, kapital) kako bi povećali svoj interes za stvaranje uspješnog partnerstva. To

uključuje dijeljenje rizika i nagrade.

Razvoj kapaciteta

Projekti koji zahtijevaju znatne institucionalne promjene ili velika kapitalna ulaganja

zahtijevaju razvoj kapaciteta svih grupa dionika. Npr. razvoj kapaciteta:

potrošača o prirodi usluga koje su im namijenjene i u pogledu troškova za

pružanje usluga;

pružatelja usluga, naročito lokalnih organizacija, u pogledu poduzetničkih

vještina

vlasti, u pogledu usvajanja potrebnih okvira za pružanje usluga te za nadgledanje

kvalitete pružanja usluga.

Uloge i odgovornosti

Određivanje uloga i odgovornosti još je jedan element potreban za razvoj učinkovitih

partnerstva. Bitno je da se partnerstva organiziraju kroz usuglašavanje, u cilju

najučinkovitije upotrebe resursa obiju strana.


Individualne odgovornosti moraju biti jasno razgraničene i određene od početka, kako

ne bi došlo do dvosmislenih, nejasnih zadatka koji se očekuju da ih svaki od partnera

provede.

Nadalje, te odgovornosti treba realističko definirati, s jasnim razumijevanjem jakih i

slabih strana svakog pojedinog partnera.

Fleksibilnost

Svi su partneri vezani uz kontekst i lokalno se razlikuju. Partnerstvo bi se trebalo koristiti

postojeća iskustava, ali u isto vrijeme trebalo bi voditi računa o korištenju komparativnih

prednosti lokalnih resursa. Ako se radi o duljem vremenu, bit će najvjerojatnije potrebno

provesti promjene u plan investiranja, izboru tehnologija te planu aktivnosti, kao

odgovor na nepredviđene okolnosti.

Uključivanje jasnih procedura za uvođenje takvih promjena tijekom životnog ciklusa

projekta, smanjit će šanse za stvaranje negativnog utjecaja na partnerstvo.

Vrijeme

Partnerstvo zahtijeva vrijeme. Proces razumijevanja problema koje treba rješavati i

učinka na potencijalne partnere, kao i potreba partnera, zahtijeva vrijeme.

Napredak se sigurno može događati kako se projekt odvija, ali proces zadobivanja i

održavanja prihvaćanja među korisnicima, provoditeljima i regulatorima je kontinuiran

- suradnički dijalog u cilju zadovoljavanja zajedničkih potreba mora se održavati kroz

cijeli projekt.

Strpljenje

Za projekte koji zahtijevaju znatne institucionalne promjene ili kapitalne investicije

potrebno je dosta vremena. Pažnja mora biti posvećena balansu između brzog

odgovaranja na najhitnije krize i razvijanja integriranih rješenja koja će potrajati.

Politički ciklusi i želja za brzim poboljšanjima u kriznim situacijama često dovode do

postavljanja prekratkih vremenskih okvira.

Takve kratkoročne agende i ograničeni horizonti vode nerealnim očekivanjima i

neodrživim rješenjima. I krupne institucionalne promjene (npr. razvoj regulatornih

kapaciteta) i velika privatna ulaganja zahtijevaju vrijeme.

Nije realistično očekivati da će uključivanje privatnog sektora brzo prebroditi nedostatke

u javnim institucijama i aktivnostima, niti da će odmah kompenzirati dotadašnje

nedostatke u resursima i financiranja sa strane javnog sektora.


Društvena odgovornost

Javne usluge osiguravaju javnu dobrobit- drugim riječima dobrobit koja bi trebala biti

dostupna svima. Poboljšanje pružanja takvih usluga zapravo se odnosi na poboljšavanje

življenja ljudi, naročito siromašnih u gradovima.

Vlade bi trebale uvijek osigurati da promjene koje usvajaju dovode do povećanja

pristupa i boljoj kvaliteti u pružanju usluga. Naglasak na društvenoj odgovornosti

povećat će političku korist, jer bolje usluge vode prema većem političkom prihvaćanju

od strane javnosti.

ANALIZA INTERVJUA I ANKETA

S ciljem upoznavanja gospodarskoga stanja Općine podijeljeno je 25 anketnihupitnika

od kojih je popunjeno 10.

Zaključujemo kako poduzetnik ima potrebu za ulaganjem i povećanjem broja zaposlenih,

a njegova očekivanja od Općine su:

„Najvažnija potpora bi bila sufinanciranje kamata, pomoć za dobivanje kreditai garancija

kod banaka, lokacijsko rješenje u obliku poduzetničke zone“.

Druga očekivanja od Općine jesu: “Općina bi trebala u novim razvojnimplanovima

pokrenuti investicije i zaposliti domaće poduzetnike, pomoćipoduzetnicima da se

pripreme za te projekte kroz razne edukacije. Time bise dobilo novo zapošljavanje te

novi prihodi u općinsku blagajnu“.

Ovim odgovorima željeli smo skrenuti pozornost općinskoj vlasti kako naterenu ima

partnere potrebne za razvoj gospodarstva, stoga je potrebno osiguratikontinuiranu

dvosmjernu komunikaciju i definirati modele provedbe.

Proračunski plan projektnih aktivnosti za razdoblje 2015.-2017. godina

Financijski plan sadrži indikativni okvirni raspored sredstava potrebnih za

realizacijurazvojnih projekata po strateškim ciljevima i prioritetima u planiranom

razdoblju.

S obzirom da je Strategija razvoja izrađena za razdoblje od 2015. do 2020. godine te

uključujućiokolnost jačanja privrede i rasta gospodarskih subjekata uvjetovano ulaskom

u EU, Financijski plan će se usklađivati na godišnjoj osnovisukladno općinskom

proračunu, nacionalnim izvorima financiranja te programima EU.


Proračunom Općine Nova Bukovica u trogodišnjem razdoblju predviđeni su slijedeći

prihodi i rashodi:

Izvor: Jedinstveni upravni odjel Općine Nova Bukovica


PLAN PROVEDBE STRATEGIJE RAZVOJA OPĆINE NOVA BUKOVICA

Budući da je Strategija usklađena s Kohezijskom politikom EU 2014 – 2020, usmjerena

je prema ciljevima Strategije 2020 (zapošljavanje, istraživanje i razvoj, klimatske

promjene i učinkovito korištenje energije, obrazovanje, smanjenje siromaštva i socijalnu

uključenost) te usmjerena na rezultate ostvarivanja pametnog, održivog i uključivog

rasta.

Dodatno, u planu provedbe Strategije naglasak je dan na dostizanje maksimalnog učinka

financiranja projekata iz EU fondova, a cilj je postati primjer dobre prakse u korištenju

fondova Europske unije za razvojne projekte predviđene u Strategiji.

Ucrtavanjem jasnog smjera razvoja, koji obuhvaća sve segmente života stanovnika

Općine, i postizanjem sporazumne odluke po tom pitanju na razini čitave zajednice,

otvoren je put prema suradnji i zajedničkom radu na provedbi Strategije.

Naglasak u procesu izrade Strategije stavljen je na partnerstvo javnog, privatnog i

civilnog sektora te na suradnju svih sudionika. Stoga se pri izradi Strategije vodilo računa

o prijedlozima i mišljenju lokalnog stanovništva i predstavnika svih sektora. Štoviše,

svrha procesa strateškog planiranja bila je direktnim razgovorom, otvorenom diskusijom

i putem radionica, ostvariti partnerstvo koje mora rezultirati posvećenosti ciljevima,

prioritetima i mjerama koje su zajednički utvrđene. Navedeno će osigurati kvalitetnu

provedbu Strategije.

Strategija razvoja Općine Nova Bukovica bit će usvojena od strane Općinskog Vijeća.

Usvajanje konačnog teksta Strategije ne znači kraj procesa. Strategija je "živi dokument"

pa će se i nakon njezina donošenja kontinuirano pratiti provođenje ciljeva te periodično

održavati konzultacije sa svim relevantnim društvenim i gospodarskim subjektima kako

bi se utvrdilo koliko se promijenilo stanje u okruženju, postoje li novi izazovi, ostvaruju

li se uspješno ciljevi ili je potrebno mijenjati određene mjere i prioritete.


PRAĆENJE I IZVJEŠTAVANJE

Uspostavljanjem sustava praćenja, vrednovanja i izvještavanja o provedbi Strategije

razvoja omogućava se njezina efikasna i transparentna provedba.

U okviru sustava praćenja provedbe Strategije razvoja zadužena je Općina Nova

Bukovica i to da koordinira, prikuplja, obrađuje, analizira i pohranjuje informacije,

podatke i pokazatelje, izrađuje ocjene realizacije ciljeva, prioriteta i mjera te uspješnost

upravljanja provedbom Strategije.

Općina Nova Bukovica pratit će stupanj ostvarenja utvrđenih ciljeva prioriteta i mjera,

ostvarene rezultate i učinke na razvoj Općine, učinkovitosti i uspješnost u korištenju

financijskih sredstava te ostvarenje prema utvrđenom financijskom okviru. Ukoliko su

sve potrebne aktivnosti provedene nužno je utvrditi da li su i koliko mjere pridonijele

zacrtanim ciljevima kroz usporedbu predviđenih i ostvarenih učinaka.

U svrhu što bolje provedbe Strategije Općina Nova Bukovica će kreirati Bazu projekata.

Baza će zahtijevati kontinuiranu evaluaciju pristiglih projekata, ali iz nje će proizaći i

eventualna potreba za nadopunjavanje prioriteta i mjera utvrđenih Strategijom.

Za projekte gdje će nositelj biti Općina bit će potrebno izraditi akcijski plan provedbe za

svaku proračunsku godinu, odnosno, donošenje Plana razvojnih programa, kao dijela

proračunskog planiranja (godišnji Programi koji se donose uz Proračun – Program

izgradnje i održavanja komunalne infrastrukture, Program javnih potreba u kulturi, sportu,

obrazovanju, zdravstvu i sl.).

Temeljem informacija o mogućnostima korištenja EU fondova, svi zainteresirani

stanovnici u mogućnosti su prijaviti svoje prijedloge projekata.

Projektne prijedloge koji će pristizati nakon finalizacije ovog dokumenta Općina Nova

Bukovica će uvoditi u Bazu projekata. Kontinuiranim ažuriranjem Baze od strane Općine,

i sukladno prioritetima, Općina će donositi odluke o izmjeni i/ili dopuni ne samo Baze

projekta već i ostalih dijelova Strategije razvoja (u svrhu postizanja očekivanih rezultata).

Kako bi se osigurala informacija o učinkovitosti Strategije, nužno je jednom godišnje

anketirati ostale dionike o njihovoj percepciji učinkovitosti Strategije i njome

predviđenih mjera te ih, ako je moguće, i češće pitati o razini zadovoljstva, obzirom na

činjenicu da su kao stanovnici Općine krajnji korisnici većine mjera.


STRATEGIJA RAZVOJA U BUDUĆNOSTI

Strategija razvoja Općine nije jedinstven “dovršeni” plan. To je dinamični dokument koji

će se vremenom razvijati i koji će zahtijevati prilagodbe odnosno izmjene u razvojnom

statusu, kao i poboljšanja u razumijevanju problema i ključnih pitanja. Strategija razvoja

Općine zapravo predstavlja opći okvir razvoja i procjenjivanje projekata i njihovih

odgovarajućih prioriteta. Ovaj opći okvir morat će se harmonizirati s promjenama unutar

Općine i njezinim razvojem. Stoga će se Strategija razvoja Općine vjerojatno mijenjati i

vremenom postajati sve detaljnijim i usmjerenijim planom. Općina će morati upravljati

tim promjenama i raspravljati o njima kako bi se osiguralo da Strategija razvoja Općine

i dalje bude relevantan i u skladu sa znanjem i stručnim mišljenjima interesnih skupina

koje se odnose na razvojne kočnice i prilike koje karakteriziraju Općinu.

S obzirom na sve ovo, predlaže se sljedeći raspored pregleda i procjene:

Godišnju kontrolu napredovanja- valja obavljati prije utvrđivanja općinskog proračuna za

narednu godinu. Tada će biti potrebno ispitivati svako područje ciljeva i prioriteta

Strategija razvoja Općine kako bi se vidjelo koji je napredak postignut i naglasiti koji su

projekti bili uspješni, a koji nisu. Procjena će morati biti jasno izražena i transparentna.

Procjena bi se trebala zaključiti s preporukama za izmjene i poboljšanja prije podnošenja

Partnerstvu na komentare i ratifikaciju.

Partnerstvo će na taj način moći tražiti eventualna pojašnjenja i na vrijeme sastaviti svoje

preporuke za vijeće kako bi se mogli korigirati proračuni za narednu godinu tako da

odražavaju promjene u prioritetnim procjenama odnosno raspoloživosti sredstava.

Trogodišnju procjenu– Strategija razvoja Općine će se trebati ocjenjivati svake tri godine,

pri čemu će se procjena usredotočiti više na rezultate i potencijalne učinke u odnosu na

korištena sredstva. To je formalan i eksterni proces koji će funkcionirati unutar Jedinice

za provedbu projekata, čiji će savjetnici utvrđivati uspješnost, učinkovitost, relevantnost

i implikacije programa. Izvještaj će se dostaviti Partnerstvu koje će u suradnji s

predstavnikom Europske komisije (ako Europska komisija bude to tražila) djelovati kao

upravni odbor na razini Općine radi procjene, a rezultati procjene bit će dostupni

javnosti.

Predložene izmjene mogu se prihvatiti ili odbaciti, ali formalna odluka Vijeća mora

postojati oko toga što se odbacuje, a što prihvaća, a na osnovi preporuka od strane

Partnerstva.


Ovaj proces poslužit će sljedećim važnim ciljevima:

1. Ažuriranje Strategije razvoja Općine- Da Strategija razvoja Općine dokument stalno

bude ažuriran i razmatran te da rezultati budu dostupni u javnom domenu, uz formalne

evidencije o odlučivanju.

2. Povećanje skupa osnovnih podataka- Da sve veće količine informativnih, važnih i

relevantnih podataka postanu dostupne kako bi se Strategija razvoja Općine

poboljšavao, a odlučivanje o razvojnoj politici mijenjalo.

Rezultat će biti živ plan koji omogućuje promjene i njihovo djelovanje na ovaj dokument

i razvojnu politiku. To će također osigurati da ovaj plan ostane relevantan za Općinu

istodobno ostavljajući mogućnost jasnog određivanja područja u kojima je potrebna

suradnja s drugim općinama, razinama uprave pa čak i susjednim zemljama kako bi se

razvoj Općine Nova Bukovica kretao u smjeru koji je formuliran u viziji Općine .


P R I L O Z I


Izvor: Baza podataka nerazvrstanih cesta Općine Nova Bukovica

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

1800

Ukupno Muškarci Žene

Stanovništvo Općine Nova Bukovica

BjelkovacBrezik

Bukovački Antunovac

Dobrović

Donja Bukovica

Gornje Viljevo

Miljevci

Nova Bukovica

STANOVNIŠTVO PO NASELJIMA


POPIS MJESNIH DOMOVA

POPIS UDRUGA

Nogometni klub „Zrinski“ Nova Bukovica, Trg dr. Franje Tuđmana 1, Nova Bukovica

Nogometni klub „Mladost“ Miljevci, Ivice Civarića bb, Miljevci

Udruga žena „Bukovica u srcu“, Trg dr. Franje Tuđmana 1, Nova Bukovica

Dobrovoljno vatrogasno društvo Nova Bukovica Brezik, Zagrebačka 3, Nova Bukovica

Lovačka udruga „Jelen“ Trg dr. Franje Tuđmana 1, Nova Bukovica

Malonogometni klub „Apokalipsa“ Nova Bukovica, Trg dr. Franje Tuđmana 1, Nova

Bukovica

Kulturno umjetničko društvo „Lipa“ Nova Bukovica, Trg dr. Franje Tuđmana 1, Nova

Bukovica

Udruga informatičara i tehničara Nova Bukovica, Trg dr. Franje Tuđmana 1, Nova Bukovica

Matica Slovačka u Miljevcima – Matica Szovenska v Milevci, Kralja Tomislava 18, Miljevci

POPIS ŠKOLA

OŠ Vladimir Nazor, Zagrebačka 28, Nova Bukovica, broj djece 112

Područna škola Miljevci, Miljevci broj djece 9

POPIS ŠPORTSKIH TERENA, DJEČJIH IGRALIŠTA…

Vinogradska ulica, sportski teren i dječje igralište

Nogometni tereni NK Mladost Miljevci

Nogometni tereni NK Zrinski Nova Bukovica

Nogometno igralište Bukovački Antunovac

Dječje igralište u ulici Zrnskih Frankopana

Hrvatsko-slovački dom Miljevci

Mjesni dom Bukovački Antunovac

Mjesni dom Dobrović

Mjesni dom Brezik

Dom kulture Nova Bukovica

Mjesni dom Donja Bukovica

Mjesni dom Gornje Viljevo


Popis nositelja OPG-a sa većom proizvodnjom

Ime i Prezime Mjesto Telefon Mobitel BRANKO BRAČUN Brezik 564-152 098 170 5046 SUZANA JAGNJIĆ Miljevci 567-131 DRAŽEN MATOTA Miljevci 567-052 098 898 577 STJEPAN DOLOVSKI Dobrović 567-046 099 855 2307 ĐURO DOLOVSKI Dobrović 567-016 091 156 7016 DINO LOVRIŠA Miljevci 091 940 9540

ANTUN TANDARIĆ Nova Bukovica 564-075 IVO TUDIĆ Nova Bukovica 564-273 MIJODRAG VUKOMANOVIĆ Dobrović 567-137 098 982 8567 MIODRAG ŠIMIĆ Donja Bukovica 564-349 091 583 3458 DALIBOR ŠIMIĆ Donja Bukovica 564-349 JOSIP ŠKRNIČKI Brezik 098 175 6927

JELKA ČIČEK Slatina

551-173 ZVONKO 098 989 1090

ĐURO HALAVUK Dobrović 567-036 ROBERT IVIĆ Brezik 098 466 681

MARIJA SOBOL Miljevci 567-140 GORAN ŠARKO Bjelkovac 567-202 MARIN ŠPOLJAR Brezik 098 192 1527

MARIN RADAŠ Miljevci VERA

098 983 3282 HALAS FRANJO Brezik 098 271 533

MATIJA ŠKRNIČKI Brezik 564-192 098 343 072 IVAN ŠKRNIČKI Brezik 564-342 098 935 2256 FRANJO KRALJIK Brezik 564-196 091 509 39 93 STJEPAN MALENJAK Miljevci 567-184 091 212 2871 ŽELJKO MILKOVIĆ Gornje Viljevo 562-037 NIKOLA BENČINA Nova Bukovica 098 958 9230

RAJKO MILOSAVLJEVIĆ Bjelkovac

567-212 098 994 2100 ANICA

098 962 4315 FRANJO IVIĆ Brezik 564-203 DRAGAN ŠKRNIČKI Brezik 564-371 JOSIP PODBOJ Nova Bukovica 562-023 FILIP DORČAK Miljevci 567-250 ZVONIMIR VENCL Nova Bukovica 564-306 SLOBODAN STJEPANOVIĆ Nova Bukovica 091 926 8180

IVAN SOBOL Miljevci

567-189 ĐURO 098 949 7448

DENIS MALENJAK Miljevci 098 804 798


OPĆINA NOVA BUKOVICA

Operativni plan aktivnosti u projektnom razdoblju

Br.

Mjera/projekt

Odgovorna

Projekt

Razdoblje

Očekivani troškovi

Napomena

institucija provedbe u razdoblju provedbe

Prioritet/Mjera iz Strategije

razvoja (u 000 KN)

1 7.4. Općina

Nova Bukovica Izrada dokumentacije za mjesni

dom u Bjelkovcu 2015.- 2016. 50 Prioritet 5./M4.

2 7.4. Općina

Nova Bukovica Rekonstrukcija MD u Gornjem

Viljevu 2016.-2017. 50 Prioritet 5./M4.

3 MRRFEU Općina

Nova Bukovica Izgradnja nogostupa u naselju

Miljevci 2016.-2017. 100 Prioritet 1./M4.

4 MRRFEU Općina

Nova Bukovica Sanacija nogostupa u naselju N.

Bukovica 2017.-2018. 100 Prioritet 1./M4.

5 FZOEU Općina

Nova Bukovica Rekonstrukcija Doma kulture

(kuhinja, pod, EE) 2018.-2019. 100 Prioritet 5./M4.

6 7.4. / MZOS Općina

Nova Bukovica

Izgradnja školske sportske dvorane pri OŠ “Vladimir Nazor”

u Novoj Bukovici 2016.-2020. 1.000

Prioritet 5./ Mjera 3./

Podmjera 2.

* u tablici se nalaze očekivani Projekti razvoja Općine Nova Bukovica Načelnik Općine Nova Bukovica:

u projektnom razdoblju 2015.-2020.godina

Željko Vencl, v.r.


Popis korištene literature:

1. Master plan turizma VPŽ za razdoblje 2009.-2019., S.Bošnjak, VPŽ 2009;

2. PPUO Nova Bukovica; Zavod za prostorno uređenje, Službeni glasnik 7/08.

3. Prostorni plan Virovitičko-podravske županije, 2012. Godina;

4. Popis stanovništva, domaćinstava I stanova 2011. Godine, DZS, Zagreb 2011. ;

5. Program ruralnog razvoja RH zarazdoblje 2014.-2020., Popis mjera s osnovnim informacijama, Ministarstvo poljoprivrede, ožujak 2015. ;

6. V.Izmjene i dopune Prostornog plana Virovitičko-podravske županije(Službeni glasnik Virovitičko-podravske županije broj 7a/00, 1/04, 5/07, 1/10, 2/12, 4/12-pročišćeni tekst i 2/13);

7. Strateški plan, 2.izdanje, Eko vet d.o.o., Zagreb 2015. 8. LAG Marinianis, Strategija, 2013.; 9. Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013.-2020.,

MINPO, 2013.godina; 10. Nacionalna strategija zaštite okoliša, Sabor RH, 2002.g.; 11. Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. –

2015. Godine, Narodne novine 85/07, 126/10, 31/11.

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/299087.html

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_11_126_3261.html

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_03_31_682.html

strategija razvoja općine nova bukovica 2015. – 2020. razvoja... · za poduzetničke projekte...

Documents