strategija prometnog razvoja republike · pdf fileeasa europska agencija za sigurnost zračnog...

of 185 /185
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE STRATEGIJA PROMETNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2030. GODINE Zagreb, listopad 2014.

Author: truongcong

Post on 31-Jan-2018

228 views

Category:

Documents


3 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

    STRATEGIJA PROMETNOG RAZVOJA

    REPUBLIKE HRVATSKE

    ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2030. GODINE

    Zagreb, listopad 2014.

  • Koordinator za izradu Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske

    za razdoblje od 2014. do 2030. godine

    MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I INFRASTRUKTURE

    IZRADA SEKTORSKIH PROMETNIH STRATEGIJA

    lanovi sektorskih radnih grupa za izradu sektorskih prometnih strategija

    SEKTOR POMORSTVA

    Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture

    Pomorski fakultet u Rijeci

    SEKTOR ZRANOG PROMETA

    Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture

    Agencija za istraivanje nesrea u zranom, pomorskom i eljeznikom prometu

    Agencija za civilno zrakoplovstvo

    Hrvatska kontrola zrane plovidbe

    Hrvatska gospodarska komora

    Institut prometa i veza

    Fakultet prometnih znanost

    Hrvatska udruga zranih luka

    Croatia Airlines

    Hrvatska udruga poslodavaca

    Ekonomski fakultet u Zagrebu

    Udruga gradova

    SEKTOR ELJEZNIKOG PROMETA

    Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture

    H Infrastruktura d.o.o.,

    H Cargo d.o.o.,

    H putniki prijevoz d.o.o.,

    Hrvatska akademija tehnikih znanosti

    Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

    SEKTOR CESTOVNOG PROMETA

    Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture

    Hrvatske autoceste d.o.o.,

    Hrvatske ceste d.o.o.,

    Socijalno vijee za sektor cestovnog prometa,

    Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

    SEKTOR UNUTARNJE PLOVIDBE

    Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture,

    Agencija za vodne putove

  • SEKTOR JAVNE GRADSKE, PRIGRADSKE I REGIONALNE MOBILNOSTI

    Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture

    Hrvatske autoceste d.o.o.

    Udruga gradova

    Socijalno vijee za sektor cestovnog prometa

    Grupacija prijevoz putnika u javnom prometu

    Grad Zagreb

    H Putniki prijevoz d.o.o.

    Hrvatska zajednica upanija

    Udruga upanijskih uprava za ceste Hrvatske

    H Infrastruktura d.o.o.

    Hrvatska udruga poslodavaca

    Hrvatske ceste d.o.o.

    Socijalno vijee za sektor eljeznikog prometa

    Energetski institut Hrvoje Poar

    Fakultet prometnih znanosti

    Pomo pri izradi sektorskih prometnih strategija

    Grontmij A/S

    Jedinica za provedbu projekta izrade Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske

    Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture

    Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja

    Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije

    Ministarstvo zatite okolia i prirode

    Izraiva Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030.

    godine

    IDOM Ingenieria y Consultoria S.A.

    Izrada Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske sufinancirana je EU sredstvima iz

    Operativnog programa Promet 2007.-2013.

  • Kartografski prikazi u Strategiji informativne su prirode i slue iskljuivo za potrebe ovog dokumenta.

    POPIS KRATICA

    AGIN Europski ugovor o glavnim unutarnjim vodnim putovima od meunarodnog

    znaaja

    ATM Upravljanje zranim prometom

    CETC Srednjoeuropski prometni koridor

    DPSIR Pokretake snage, pritisci, stanja, utjecaji i odgovori

    EASA Europska agencija za sigurnost zranog prometa

    DZS Dravni zavod za statistiku

    EC Europska komisija

    ECAA Europski zajedniki zrani prostor

    ERTMS Europski sustav upravljanja eljeznikim prometom

    ETCS Europski sustav za upravljanje vlakovima

    ESI Europski strukturni i investicijski fondovi

    EU Europska unija

    EUSAIR Strategija Europske unije za jadransko jonsku regiju

    EUSDR Strategija Europske unije za dunavsku regiju

    BDP Bruto domai proizvod

    GHG Stakleniki plinovi

    GT Bruto tonaa

    ICAO Organizacija meunarodnog civilnog zrakoplovstva

    IPA Instrument pretpristupne pomoi

    ISPA Instrument za strukturne politike u pretpristupnom razdoblju

    ITS Inteligentni transportni sustavi

    KPI Kljuni pokazatelji uspjenosti

    JP Javni prijevoz

    LNG Ukapljeni prirodni plin

    MARPOL Meunarodna konvencija o sprjeavanju oneienja s brodova

    MET Obrazovanje i izobrazba pomoraca

    MPPI Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture

    N/A Nedostupno

    NN Narodne novine

    NPM Nacionalni prometni model

    OPP Operativni program Promet

    PSC Ugovor o javnoj usluzi

    POUM Plan odrive mobilnosti

    RIS Rijeni informacijski servisi

    RH Republika Hrvatska

    RRT eljezniko-cestovni terminal

    SAR Traganje i spaavanje

    SEETO South East Europe Transport Observatory - Prometni opservatorij za

    Jugoistonu Europu

    http://hr.wikipedia.org/wiki/Organizacija_me%C4%91unarodnog_civilnog_zrakoplovstva

  • Kartografski prikazi u Strategiji informativne su prirode i slue iskljuivo za potrebe ovog dokumenta.

    SESAR Program razvoja nove generacije Europskog sustava upravljanja zranim

    prometom

    SPUO Strateka procjena utjecaja na okoli

    SWOT Snage, slabosti, prilike, prijetnje

    TAC Pristojba za pristup infrastrukturi

    TEN-T Transeuropske prometne mree

    TEU Standardna kontejnerska jedinica za teret

    VTMIS Sustav nadzora i upravljanje pomorskim prometom

  • Kartografski prikazi u Strategiji informativne su prirode i slue iskljuivo za potrebe ovog dokumenta.

    1

    1. UVOD

    1.1. POZADINA

    Posljednjih godina razvoj prometnih mrea u Republici Hrvatskoj biljei znaajan

    napredak.

    Nakon to je u lipnju 2004. godine dobila status zemlje pristupnice, Republika Hrvatska

    koristila je razne pretpristupne instrumente Europske unije relevantne za prometni sektor,

    osobito ISPA (Instrument za strukturne politike u pretpristupnom razdoblju) i IPA

    (Instrument pretpristupne pomoi), to je imalo veliki utjecaj na razvoj tog sektora u

    zemlji. Kako bi se osigurao neprekinuti proces strukturalne prilagodbe u prometnom

    sektoru i koritenje financijskih sredstava u okviru Komponente III IPA Regionalni

    razvoj, izraen je Nacrt operativnog programa Promet (OPP) za razdoblje od 2007.-2013.

    OPP razrauje kljuna pitanja kao to su pozadina prometne politike, status transpozicije

    pravne steevine prometne politike Europske unije u nacionalno zakonodavstvo, procjenu

    stanja prometnog sektora te strategije i mjere u svrhu zadovoljavanja potreba za razvojem

    prometnog sektora, u skladu sa zahtjevima tijekom i poslije pristupanja.

    Hrvatska je takoer zadrala svoju aktivnu ulogu u okviru Memoranduma o razumijevanju

    o razvoju Sredinje regionalne prometne mree u jugoistonoj Europi te i dalje provodi

    viegodinji plan razvoja za razdoblje 2011.-2015. godine za SEETO.

    Od pristupanja Europskoj uniji 1. srpnja 2013. godine, utvrivanje razvoja prometne

    infrastrukture u Republici Hrvatskoj, prvenstveno u skladu s okvirom prometne politike

    Europske unije od kljune je vanosti. Na temeljima revizije i unapreenja Strategije

    prometnog razvitka Republike Hrvatske iz 1999. godine1 potrebno je temeljiti dugoroni

    razvoj i budua ulaganja u prometni sektor, koja e odgovarati stvarnim potrebama za

    novom prometnom infrastrukturom i omoguavati uinkovito i realno planiranje i

    definiranje prioriteta, s ciljem da prometne usluge i infrastruktura budu funkcionalni i

    raspoloivi za korisnike.

    Ova Strategija predstavlja polazinu toku u novom procesu planiranja prometnog razvoja

    Republike Hrvatske. Kljuna faza tog procesa je izrada Nacionalnog prometnog modela

    (NPM), koji e biti razraen tijekom 2016. godine. Po objavi rezultata NPM-a, provest e

    1 Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske (NN br. 139/99)

  • Kartografski prikazi u Strategiji informativne su prirode i slue iskljuivo za potrebe ovog dokumenta.

    2

    se procjena i mogua revizija ove Strategije, a naknadna revizija uslijedit e kao priprema

    za nadolazea programska razdoblja Europske unije.

    1.2. STRATEKO PLANIRANJE - STRATEGIJA PROMETNOG RAZVOJA

    1.2.1. Strateki okvir

    Strateko planiranje kao temelj razvoja prometnog sektora definirano je kao sredstvo u

    slubi viih ciljeva gospodarske i socijalne politike. Kao rezultat navedenog, promet se u

    smislu stratekog planiranja smatra osnovnim sustavom kojim e se zadovoljiti potrebe

    hrvatskih graana u smislu mobilnosti te u isto vrijeme uinkovitim i znaajnim sredstvom

    za promicanje gospodarskog razvoja, drutvene i teritorijalne kohezije garantirajui

    najveu korist u slubi drutva.

    1.2.2. Strateko planiranje

    Planiranje se koristi kao alat za odreivanje srednjoronih ciljeva i mjera. Planiranje

    olakava politiko donoenje odluka i postavlja prioritete prema odreenim kriterijima,

    temeljenima na rezultatu provedenih analiza.

    Donositelji odluka i drutvo u cjelini, imat e koristi od sljedeeg:

    temeljite procjene postojeih potreba,

    transparentnog donoenja odluka,

    pravovaljane informacije za donoenje odluka,

    predvianja posljedica djelovanja,

    trajnog i fleksibilnog procesa,

    sinergije s ostalim politikama te

    utvrivanja korektivnih popratnih mjera.

    U nastavku su navedeni najvaniji elementi stratekog planiranja u okviru Strategije:

    uspostavljanje dosljednog sustava planiranja, od stratekog do sektorskog, uz

    planiranje infrastrukturnih i prometnih usluga,

    rad sa sustavom planiranja koji, utemeljen na