VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

STRATEGIJA PROMETNOG RAZVOJA

REPUBLIKE HRVATSKE

ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2030. GODINE

Zagreb, listopad 2014.

Koordinator za izradu Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske

za razdoblje od 2014. do 2030. godine

MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I INFRASTRUKTURE

IZRADA SEKTORSKIH PROMETNIH STRATEGIJA

lanovi sektorskih radnih grupa za izradu sektorskih prometnih strategija

SEKTOR POMORSTVA

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture

Pomorski fakultet u Rijeci

SEKTOR ZRANOG PROMETA

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture

Agencija za istraivanje nesrea u zranom, pomorskom i eljeznikom prometu

Agencija za civilno zrakoplovstvo

Hrvatska kontrola zrane plovidbe

Hrvatska gospodarska komora

Institut prometa i veza

Fakultet prometnih znanost

Hrvatska udruga zranih luka

Croatia Airlines

Hrvatska udruga poslodavaca

Ekonomski fakultet u Zagrebu

Udruga gradova

SEKTOR ELJEZNIKOG PROMETA

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture

H Infrastruktura d.o.o.,

H Cargo d.o.o.,

H putniki prijevoz d.o.o.,

Hrvatska akademija tehnikih znanosti

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

SEKTOR CESTOVNOG PROMETA

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture

Hrvatske autoceste d.o.o.,

Hrvatske ceste d.o.o.,

Socijalno vijee za sektor cestovnog prometa,

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

SEKTOR UNUTARNJE PLOVIDBE

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture,

Agencija za vodne putove

SEKTOR JAVNE GRADSKE, PRIGRADSKE I REGIONALNE MOBILNOSTI

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture

Hrvatske autoceste d.o.o.

Udruga gradova

Socijalno vijee za sektor cestovnog prometa

Grupacija prijevoz putnika u javnom prometu

Grad Zagreb

H Putniki prijevoz d.o.o.

Hrvatska zajednica upanija

Udruga upanijskih uprava za ceste Hrvatske

H Infrastruktura d.o.o.

Hrvatska udruga poslodavaca

Hrvatske ceste d.o.o.

Socijalno vijee za sektor eljeznikog prometa

Energetski institut Hrvoje Poar

Fakultet prometnih znanosti

Pomo pri izradi sektorskih prometnih strategija

Grontmij A/S

Jedinica za provedbu projekta izrade Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije

Ministarstvo zatite okolia i prirode

Izraiva Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030.

godine

IDOM Ingenieria y Consultoria S.A.

Izrada Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske sufinancirana je EU sredstvima iz

Operativnog programa Promet 2007.-2013.

Kartografski prikazi u Strategiji informativne su prirode i slue iskljuivo za potrebe ovog dokumenta.

POPIS KRATICA

AGIN Europski ugovor o glavnim unutarnjim vodnim putovima od meunarodnog

znaaja

ATM Upravljanje zranim prometom

CETC Srednjoeuropski prometni koridor

DPSIR Pokretake snage, pritisci, stanja, utjecaji i odgovori

EASA Europska agencija za sigurnost zranog prometa

DZS Dravni zavod za statistiku

EC Europska komisija

ECAA Europski zajedniki zrani prostor

ERTMS Europski sustav upravljanja eljeznikim prometom

ETCS Europski sustav za upravljanje vlakovima

ESI Europski strukturni i investicijski fondovi

EU Europska unija

EUSAIR Strategija Europske unije za jadransko jonsku regiju

EUSDR Strategija Europske unije za dunavsku regiju

BDP Bruto domai proizvod

GHG Stakleniki plinovi

GT Bruto tonaa

ICAO Organizacija meunarodnog civilnog zrakoplovstva

IPA Instrument pretpristupne pomoi

ISPA Instrument za strukturne politike u pretpristupnom razdoblju

ITS Inteligentni transportni sustavi

KPI Kljuni pokazatelji uspjenosti

JP Javni prijevoz

LNG Ukapljeni prirodni plin

MARPOL Meunarodna konvencija o sprjeavanju oneienja s brodova

MET Obrazovanje i izobrazba pomoraca

MPPI Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture

N/A Nedostupno

NN Narodne novine

NPM Nacionalni prometni model

OPP Operativni program Promet

PSC Ugovor o javnoj usluzi

POUM Plan odrive mobilnosti

RIS Rijeni informacijski servisi

RH Republika Hrvatska

RRT eljezniko-cestovni terminal

SAR Traganje i spaavanje

SEETO South East Europe Transport Observatory - Prometni opservatorij za

Jugoistonu Europu

http://hr.wikipedia.org/wiki/Organizacija_me%C4%91unarodnog_civilnog_zrakoplovstva

Kartografski prikazi u Strategiji informativne su prirode i slue iskljuivo za potrebe ovog dokumenta.

SESAR Program razvoja nove generacije Europskog sustava upravljanja zranim

prometom

SPUO Strateka procjena utjecaja na okoli

SWOT Snage, slabosti, prilike, prijetnje

TAC Pristojba za pristup infrastrukturi

TEN-T Transeuropske prometne mree

TEU Standardna kontejnerska jedinica za teret

VTMIS Sustav nadzora i upravljanje pomorskim prometom

Kartografski prikazi u Strategiji informativne su prirode i slue iskljuivo za potrebe ovog dokumenta.

1

1. UVOD

1.1. POZADINA

Posljednjih godina razvoj prometnih mrea u Republici Hrvatskoj biljei znaajan

napredak.

Nakon to je u lipnju 2004. godine dobila status zemlje pristupnice, Republika Hrvatska

koristila je razne pretpristupne instrumente Europske unije relevantne za prometni sektor,

osobito ISPA (Instrument za strukturne politike u pretpristupnom razdoblju) i IPA

(Instrument pretpristupne pomoi), to je imalo veliki utjecaj na razvoj tog sektora u

zemlji. Kako bi se osigurao neprekinuti proces strukturalne prilagodbe u prometnom

sektoru i koritenje financijskih sredstava u okviru Komponente III IPA Regionalni

razvoj, izraen je Nacrt operativnog programa Promet (OPP) za razdoblje od 2007.-2013.

OPP razrauje kljuna pitanja kao to su pozadina prometne politike, status transpozicije

pravne steevine prometne politike Europske unije u nacionalno zakonodavstvo, procjenu

stanja prometnog sektora te strategije i mjere u svrhu zadovoljavanja potreba za razvojem

prometnog sektora, u skladu sa zahtjevima tijekom i poslije pristupanja.

Hrvatska je takoer zadrala svoju aktivnu ulogu u okviru Memoranduma o razumijevanju

o razvoju Sredinje regionalne prometne mree u jugoistonoj Europi te i dalje provodi

viegodinji plan razvoja za razdoblje 2011.-2015. godine za SEETO.

Od pristupanja Europskoj uniji 1. srpnja 2013. godine, utvrivanje razvoja prometne

infrastrukture u Republici Hrvatskoj, prvenstveno u skladu s okvirom prometne politike

Europske unije od kljune je vanosti. Na temeljima revizije i unapreenja Strategije

prometnog razvitka Republike Hrvatske iz 1999. godine1 potrebno je temeljiti dugoroni

razvoj i budua ulaganja u prometni sektor, koja e odgovarati stvarnim potrebama za

novom prometnom infrastrukturom i omoguavati uinkovito i realno planiranje i

definiranje prioriteta, s ciljem da prometne usluge i infrastruktura budu funkcionalni i

raspoloivi za korisnike.

Ova Strategija predstavlja polazinu toku u novom procesu planiranja prometnog razvoja

Republike Hrvatske. Kljuna faza tog procesa je izrada Nacionalnog prometnog modela

(NPM), koji e biti razraen tijekom 2016. godine. Po objavi rezultata NPM-a, provest e

1 Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske (NN br. 139/99)

Kartografski prikazi u Strategiji informativne su prirode i slue iskljuivo za potrebe ovog dokumenta.

2

se procjena i mogua revizija ove Strategije, a naknadna revizija uslijedit e kao priprema

za nadolazea programska razdoblja Europske unije.

1.2. STRATEKO PLANIRANJE - STRATEGIJA PROMETNOG RAZVOJA

1.2.1. Strateki okvir

Strateko planiranje kao temelj razvoja prometnog sektora definirano je kao sredstvo u

slubi viih ciljeva gospodarske i socijalne politike. Kao rezultat navedenog, promet se u

smislu stratekog planiranja smatra osnovnim sustavom kojim e se zadovoljiti potrebe

hrvatskih graana u smislu mobilnosti te u isto vrijeme uinkovitim i znaajnim sredstvom

za promicanje gospodarskog razvoja, drutvene i teritorijalne kohezije garantirajui

najveu korist u slubi drutva.

1.2.2. Strateko planiranje

Planiranje se koristi kao alat za odreivanje srednjoronih ciljeva i mjera. Planiranje

olakava politiko donoenje odluka i postavlja prioritete prema odreenim kriterijima,

temeljenima na rezultatu provedenih analiza.

Donositelji odluka i drutvo u cjelini, imat e koristi od sljedeeg:

temeljite procjene postojeih potreba,

transparentnog donoenja odluka,

pravovaljane informacije za donoenje odluka,

predvianja posljedica djelovanja,

trajnog i fleksibilnog procesa,

sinergije s ostalim politikama te

utvrivanja korektivnih popratnih mjera.

U nastavku su navedeni najvaniji elementi stratekog planiranja u okviru Strategije:

uspostavljanje dosljednog sustava planiranja, od stratekog do sektorskog, uz

planiranje infrastrukturnih i prometnih usluga,

rad sa sustavom planiranja koji, utemeljen na