NACRT PRIJEDLOGA

STRATEGIJA BORBE PROTIV SIROMATVA I SOCIJALNE ISKLJUENOSTI U REPUBLICI

HRVATSKOJ (2014. - 2020.)

Materijal pripremila: Radna skupina za izradu i praenje provedbe strategije borbe protiv siromatva i socijalne iskljuenosti

Zagreb, 28. sijenja 2014.

MiljenkoSTRATEGIJA BORBE PROTIV SIROMATVA ISOCIJALNE ISKLJUENOSTI U REPUBLICIHRVATSKOJ (2014. - 2020.)

1

NACRT PRIJEDLOGA

STRATEGIJA BORBE PROTIV SIROMATVA I SOCIJALNE ISKLJUENOSTI U REPUBLICI HRVATSKOJ (2014. - 2020.)

SADRAJ:

SAETAK

1. UVOD..... 2

2. POLAZNE OSNOVE ZA IZRADU STRATEGIJE.. 4 2.1. Drutvena i gospodarska situacija........... 4

2.1.1. Demografska kretanja........... 4 2.1.2. Opa gospodarska kretanja i trite rada.......... 6

2.2. Stanje siromatva i socijalne iskljuenosti te dohodovne nejednakosti... 8 2.3. Socijalna zatita u Republici Hrvatskoj .. 9

3. STRATEKI OKVIR. 10 3.1. Pojmovi siromatva, socijalne iskljuenosti;... 10 3.2. Najranjivije skupine stanovnitva i zatita od diskriminacije 11 3.3. Svrha, glavni ciljevi i naela strategije 13

4. STRATEKA PODRUJA U BORBI PROTIV SIROMATVA I SOCIJALNE ISKLJUENOSTI 15 4.1. Obrazovanje i cjeloivotno uenje .. 15 4.2. Zapoljavanje i pristup zapoljavanju. 18 4.3. Stanovanje i dostupnost energije. 21 4.4. Pristup socijalnim naknadama i uslugama. 23 4.5. Pristup zdravstvenom sustavu i dugotrajna skrb. 27 4.6. Skrb o starijim osobama . 29 4.7. Regionalni pristup borbi protiv siromatva i socijalne iskljuenosti .. 31 4.8. Borba protiv zaduenosti i financijska neovisnost.. 35

5. EUROPSKA I MEUNARODNA SURADNJA.. 37 5.1. Europske i meunarodne obveze. 37 5.2. Koritenje EU fondova 38 5.3. Koritenje meunarodnih resursa 39

6. ULOGA DIONIKA, PRAENJE I IZVJETAVANJE 39

2

Saetak

Strategija borbe protiv siromatva i socijalne iskljuenosti u Republici Hrvatskoj (2014. 2020.) temeljni je dokument koji e omoguiti sustavan i zajedniki pristup svih relevantnih dionika u rjeavanju problema siromatva i socijalne iskljuenosti, uz osiguravanje minimalnog standarda najugroenijem dijelu drutva, te sprjeavanje novih pojava siromatva i socijalne iskljuenosti. Sadri kratku i jasnu sliku postojeeg stanja siromatva i socijalne iskljuenosti u Republici Hrvatskoj, kao i uzroka koji su doveli do toga stanja te drutvenu i gospodarsku projekciju kao osnovu za djelovanje. Jasno se istie tko su najranjivije skupine drutva izloene siromatvu i socijalnoj iskljuenosti, uz naelo orijentiranosti na pojedinca i njegove potrebe. Strategija se bazira na osiguravanju uvjeta za ostvarenje tri glavna prioriteta: borba protiv siromatva i socijalne iskljuenosti te smanjenje nejednakosti u drutvu; sprjeavanje nastanka novih kategorija siromanih, kao i smanjenja broja siromanih i socijalno iskljuenih osoba; uspostava koordiniranog sustava potpore skupinama u riziku od siromatva i socijalne iskljuenosti. Pritom je potrebno istaknuti da je antidiskriminacijska politika polazni princip u ostvarenju navedenih prioriteta i ciljeva. Za ostvarenje triju navedenih prioriteta i pripadajuih glavnih ciljeva predviene su aktivnosti u okviru osam stratekih podruja, pri emu se prioritetnim podrujem dugorono smatra obrazovanje i cjeloivotno uenje. Zatim slijede: zapoljavanje i pristup zapoljavanju; stanovanje i dostupnost energije; pristup socijalnim naknadama i uslugama; pristup zdravstvenom sustavu i dugotrajna skrb; skrb o starijim osobama; regionalni pristup borbi protiv siromatva; borba protiv zaduenosti i financijska neovisnost. Svako strateko podruje sadri nekoliko glavnih stratekih aktivnosti te naine njihove provedbe koje e se detaljnije razraditi u okviru trogodinjih programa provedbe na nacionalnoj razini, a koji e zahtijevati izradu odgovarajuih dokumenata na regionalnoj i lokalnoj razini. Dokument zastupa aktualnu europsku i meunarodnu politiku i sadri poveznice s europskim i meunarodnim dokumentima ovoga karaktera te planira koritenje europskih i meunarodnih fondova za realizaciju dijela predvienih stratekih aktivnosti.

1. UVOD

Raspoloivi statistiki podaci o stanju siromatva stanovnitva Republike Hrvatske pokazuju da je stopa rizika od siromatva, nakon socijalnih transfera, u 2012. godini iznosila 20,5 %, a postotak osoba u riziku od siromatva i socijalne iskljuenosti 32,3%. Veliki dio populacije (15,4 %) ivi u uvjetima teke materijalne oskudice i ne mogu zadovoljiti temeljne ivotne potrebe koje se smatraju nunima za dostojanstven ivot, kao to je npr. odgovarajue grijanje. Veliki broj nezaposlenih, ali i zaposlenih s malim primanjima ili neredovitim primanjima, mladih koji ne rade, veliki broj djece, starijih osoba i umirovljenika, osoba s invaliditetom, samakih kuanstava u kojima ive ene, jednoroditeljskih obitelji, marginalnih skupina koje su osim siromatvu izloene i raznim oblicima diskriminacije, te socijalna iskljuenost ovih i drugih skupina i pojedinaca koje direktno i indirektno ulaze u krug siromanih, zahtijevaju organizirano djelovanje svih dijelova drutva. Podaci ukazuju na velike socijalne razlike i ogranieni pristup mogunostima. Obaveza je drave i drutva propitati uzroke koji dovode do takve situacije i osigurati uvjete za poboljanje ivotnih uvjeta svima, jer se u uvjetima dugorone krize siromatvo i socijalna iskljuenost vie ne mogu smatrati problemom koji se odnosi samo na pojedine dijelove drutva koji se smatraju marginalnima, ve je ono prijetnja svim slojevima drutva i svim generacijama.

3

Obaveza borbe protiv siromatva i socijalne iskljuenosti upisana je i u temeljnim meunarodnim dokumentima poput Milenijske deklaracije i Milenijskih ciljeva razvoja Ujedinjenih naroda, kao i u dokumentima koji proizlaze iz europskih zasada solidarnosti i socijalne drave poput Europske socijalne povelje koja navodi "pravo na zatitu od siromatva i socijalne iskljuenosti" kao jedno od temeljnih graanskih prava. Socijalna prava razumijevaju pravo graana na koritenje civilizacijskih steevina drutva u kojem ive, i spadaju u skup ljudskih prava kojem pripadaju i graanska i politika prava te proistjeu iz Ustava i zakona, a kreiraju se i implementiraju putem socijalnih programa i aktivnosti raznih sudionika. U Programu Vlade Republike Hrvatske (2011.-2015.) kao i u drugim nacionalnim dokumentima te u kljunim stratekim dokumentima Europske unije, kao to su Europa 2020.- Strategija za pametan, odriv i ukljuiv rast i Europska platforma protiv siromatva i socijalne iskljuenosti, predvien je iri, strateki pristup rjeavanju problema siromatva i socijalne iskljuenosti.

Uzimajui u obzir navedeno, pristupilo se izradi temeljnog dokumenta Strategija borbe protiv siromatva i socijalne iskljuenosti u Republici Hrvatskoj (2014-2020) (dalje Strategija) u suradnji s relevantnim dionicima koji su ukljuivali predstavnike tijela dravne i javne vlasti, predstavnike lokalne i podrune (regionalne) samouprave1, predstavnike poslodavaca, sindikata, organizacija civilnoga drutva i akademske zajednice. Strategija se sastoji od 6 poglavlja u kojima se nastojalo konkretno, jasno i kratko predoiti stanje, naglasiti problemi i predvidjeti naini rjeavanja problema. U Polaznim osnovama za izradu strategije dan je kratki osvrt na drutvenu i gospodarsku situaciju koja ukljuuje opa gospodarska kretanja i trite rada te demografska kretanja, zatim stanje siromatva i dohodovne nejednakosti kao i strukturu socijalne zatite.

U poglavlju Strateki okvir odreeni su pojmovi siromatva i socijalne iskljuenosti, navedeni su naini zatite od diskriminacije i definirane su najranjivije skupine te glavni ciljevi Strategije. Takoer su odreena tri glavna prioriteta: osiguravanje uvjeta za borbu protiv siromatva i socijalne iskljuenosti te smanjenje nejednakosti u drutvu; osiguravanje uvjeta za spreavanje nastanka novih kategorija siromanih kao i smanjenja broja siromanih i socijalno iskljuenih osoba te uspostava koordiniranog sustava potpore skupinama u riziku od siromatva i socijalne iskljuenosti.

S obzirom na to da su siromatvo i socijalna iskljuenost kategorije koje imaju vie dimenzija, to je nuno ukljuiti sva podruja koja direktno ili indirektno mogu imati utjecaja na njihovo suzbijanje i sprjeavanje. Stoga Strategija odreuje osam stratekih podruja unutar kojih su odreene glavne strateke aktivnosti na osnovi kojih e se izraivati programi provedbe za period od tri godine. U njihovu okviru bit e navedene mjere i nositelji mjera, te naini mjerenja uspjenosti provedbe. Kao prioritetno podruje u suzbijanju i sprjeavanju siromatva i socijalne iskljuenosti odreeno je obrazovanje i cjeloivotno uenje, a budui da pristup obrazovanju te kvaliteta i razina obrazovanja znatno utjeu na ivotne prilike pojedinaca, ono je pretpostavka razvoja gospodarstva i drutva te time osnovni klju za borbu protiv siromatva i socijalne iskljuenosti. Strategija se dotie europske i meunarodne suradnje i obveza Republike Hrvatske te mogunosti za koritenje fondova Europske unije u realizaciji stratekih aktivnosti. Takoer

1 Rijei i pojmovni sklopovi koji imaju rodno znaenje, bez obzira na to jesu li u zakonima ili drugim propisima koriteni u mukom ili

enskom rodu, odnose se na jednak nain na muki i enski rod - lanak 43. Zakona o ravnopravnosti spolova (NN 82/08)

4

je naznaena uloga dionika u provedbi strategije, kao i praenje i izvjetavanje o provedbi, te sadri sastavnice za izradu programa za provedbu strategije. Nadalje, treba napomenuti da strategija uvaava temeljne pretpristupne strateke dokumente, poput Zajednikog memoranduma o socijalnom ukljuivanju (JIM) i Zajednikog memoranduma o prioritetima politike zapoljavanja (JAP), rezultate provedbe JIM-a i JAP-a te pripadajuih Nacionalnih provedbenih planova koji su iz njih proizlazili.

2. POLAZNE OSNOVE ZA IZRADU STRATEGIJE

2. 1. Drutvena i gospodarska situacija

Globalna kriza koja se odrazila i na stanje u gospodarstvu u Republici Hrvatskoj (dalje RH) dovela je do velike nezaposlenosti i pada bruto domaeg proizvoda (BDP). Uz rast nezaposlenosti, gospodarska kriza utjecala je na rast broja zaposlenih koji ne primaju plau ili se plae isplauju s velikim zakanjenjem. Promatrajui probleme u gospodarstvu i drutvu te usporeujui poloaja RH u odnosu na Europsku uniju (dalje EU) moe se uoiti da RH znaajno zaostaje za europskim prosjecima u podruju zapoljavanja, ulaganja u istraivanje i razvoj, smanjenja emisije staklenikih plinova, visokog obrazovanja i borbe protiv siromatva, dok je pozicija relativno povoljna u odnosu na EU u podruju obnovljivih izvora energije, a znatno bolja u podruju sprjeavanja ranog naputanja kolovanja. Identificirane2 su glavne i specifine prepreke koje utjeu na ostvarenje ciljeva Europa 2020, a to su, izmeu ostalog: nedovoljno sudjelovanje na tritu rada koje je povezano s pitanjem restrukturiranja, budui da se oekuje da e postupak restrukturiranja i privatizacije poduzea u dravnom vlasnitvu te reforma sustava dravnih potpora kratkorono pridonijeti rastu nezaposlenosti; neusklaenost sustava obrazovanja s potrebama trita rada, to je povezano s nedostatnim udjelom visokoobrazovane populacije; velik broj ljudi suoen s rizikom od siromatva i socijalne iskljuenosti, pri emu se istie da RH ima relativno nepovoljne javnozdravstvene pokazatelje, a starije osobe, djeca, osobe s invaliditetom i manjine predstavljaju osjetljiviju skupinu; nedovoljno sudjelovanje osoba u cjeloivotnom uenju, kao temeljnoj pretpostavci za izgradnju drutva i osobnog razvitka, koje je potrebno poveati i time ublaiti neusklaenost ponude i potranje na tritu rada; nedovoljno razvijena infrastruktura koja zahtijeva poboljanja i nadvladavanje neujednaenosti prometne pokrivenosti u razliitim dijelovima zemlje, te ouvanje prirodnih i kulturnih resursa.

2.1.1. Demografska kretanja

Demografska kretanja u RH nepovoljnija su u odnosu na razvijeniji dio Europe. Hrvatska ve dva desetljea ima smanjenje broja stanovnika, prvenstveno zbog negativnog prirodnog prirataja. U desetogodinjem je razdoblju (2002. 2011.) prosjeni godinji prirodni prirataj bio negativan (-2,2 promila), to je prosjeno godinje smanjenje broja stanovnika za 9,6 tisua godinje. U 2012. godini prirodni prirataj je iznosio -2,3 (-9 939 osoba). Stopa nataliteta (ivoroeni na 1 000 stanovnika) u 2012. god. iznosila je 9,8. Negativno prirodno kretanje pokazuje i vitalni indeks (ivoroeni na 100 umrlih), koji je iznosio 80,8. Ipak u 2012. godini, u odnosu na 2011. godinu zabiljeen je blagi porast broja ivoroene djece za 1,4%, odnosno roeno je 574 djece vie nego u 2011. Stanovnitvo RH ima prosjenu dob3 41,7 godina (mukarci 39,9, ene 43,4 godine). Nadalje, prosjeno oekivano trajanje ivota u Hrvatskoj 2010. godine bilo je 73,5 godina za

2 Ekonomski program Republike Hrvatske 2013., Vlada RH

3 Izvor: Popis stanovnitva, kuanstava i stanova 2011, DZS

5

mukarce i 79,9 godina za ene, ili prosjeno 76,6 godina (u EU 27 iznosilo je 79,7 godina). Nadalje, prosjeno oekivano trajanje ivota u razdoblju 1960. 2010. godine u Hrvatskoj je ukupno poveano za 9,2 godine za mukarce (ili oko 1,8 godina po desetljeu) i 10,9 godina za ene (ili oko 2,2 godine po desetljeu), to zorno govori o procesu demografskog starenja. Vaan indikator starenja je udio stanovnika starijih od 65 godina u ukupnom stanovnitvu, koji je u Hrvatskoj 2011. iznosio 17,7% (EU - 17,5%). S druge strane, indeks ovisnosti (omjer broja stanovnika s vie od 65 godina i stanovnika radnog kontingenta 15 64 godine) dosegao je 2011. godine 26,4% (EU 26,2% ), (Eurostat).

Struktura obitelji, ako se usporeuju popisi stanovnitva 2001. godine i 2011. godine, pokazuju se znaajne promjene: udio samakih kuanstava se poveao s 20,8% na 24,6% (za usporedbu 1971. god. iznosio je 15,5%); udio jednoroditeljskih obitelji je porastao s 15% na 17,1%; parova s djecom je manje za 3,7%; dok je parova bez djece vie za 1,6%.

Migracijska kretanja posljednjih godina takoer imaju negativan predznak. U 2012. godini iznosila su 3 918 osoba (8 959 osoba doselilo se u RH, a 12 877 osoba odselilo se u inozemstvo).

Tablica: Vanjska migracija stanovnitva4 Godina Doseljeni iz

inozemstva Odseljeni u inozemstvo

Migracijski saldo

Stopa migracijskog salda

2007. 14 622 9 002 5 620 1,3 2008. 14 541 7 488 7 053 1,6 2009. 8 468 9 940 - 1 472 -0,3 2010. 4 985 9 860 - 4 875 -1,1 2011. 8 534 12 699 - 4 165 -1,0 2012. 8959 12 877 -3 918 -0,9

to se tie pitanja unutarnjih migracija, prebivalite je u 2012. godini promijenilo 68 839 osoba i to u dobi od 20 do 39 godina starosti njih 46,0%, uglavnom iz ruralnih prema urbanim sredinama, a razlozi su uglavnom ekonomske prirode.

Demografske promjene i projekcije pokazatelji su koji bitno utjeu na razvoj drutva i usmjeravaju na drutvenu intervenciju. Usporedbom rezultata popisa stanovnitva evidentirana je tendencija pada ukupnog broja stanovnika. Projekcije broja stanovnika u razdoblju od 2021. god. do 2061. god. govore o padajuem trendu. Prognoze su da e 2061. godine broj stanovnika biti manji za 29,2% (3 387 800) u odnosu na 1991. godinu (4 784 265)5. Osim ovih negativnih demografskih trendova, RH e se suoiti i s injenicom skorog umirovljenja tzv. 'baby boom generacije' i uincima koji e to imati na mirovinski sustav. Ovakva zabrinjavajua projekcija dovest e do promjena strukture stanovnitva, odnosno do starenja stanovnitva, te time smanjene ili neadekvatne ponude radne snage, priljeva i odljeva umirovljenika, poveane potrebe za zdravstvenom i socijalnom zatitom itd., te je stoga zadaa Strategije voditi rauna o potrebi izgradnje mehanizama koji mogu prepoznati i nositi se s novim pojavama i oblicima siromatva.

4 Izvor: Statistike informacije 2013., DZS, Zagreb, 2013.

5 Izvor: Projekcije stanovnitva Republike Hrvatske od 2010. do 2061., Dravni zavod za statistiku, Zagreb, 2011.

6

2.1.2. Opa gospodarska kretanja i trite rada

Pad gospodarske aktivnosti vei je u RH nego na razini EU. Dok je BDP na razini EU u stagnaciji, RH i dalje biljei negativni trend, premda znatno blai. Recesija je zapoela s negativnim kretanjima 2009. godine, emu su, osim utjecaja globalne krize, pridonijele slabosti hrvatskog gospodarstva. Nakon stagnacije realne ekonomske aktivnosti u 2011. godini (0,0%), u 2012. godini recesija se ponovno produbila te je BDP zabiljeio realno smanjenje od 2,0%. U prvom polugoditu 2013. godine BDP realno je smanjen 1,1% u usporedbi s istim razdobljem 2012. god. Grafiki prikaz: kretanje BDP po godinama6

U usporedbi sa zemljama EU, RH je 2012. god. imala 61% prosjeka BDP-a Europske unije. Grafiki prikaz: BDP per capita kupovni standard 2012. god. u EU7

U prvom polugoditu 2013. god. dolo je do smanjena potronje kuanstava za 1,2% u usporedbi s istim razdobljem 2012. god., a slijedi negativan doprinos izvoza roba i usluga, koji je u prvom polugoditu 2013. god. zabiljeio realno meugodinje smanjenje od 1,7%. Treba takoer istaknuti poveanje udjela javnog duga u BDP-u koji je u drugom tromjeseju 2013. god. iznosio 59,5% dok je u istom periodu 2012. god. iznosio 54,1%. Usporedba s ranijim razdobljima, kada je taj postotak bio znaajno manji (29,3% u 2008. god., 40,4 u 2010. god.), nije relevantna zbog prilagodbe metoda izrauna EU standardima kao i dodatnih zaduenja zbog ulaska RH u EU.

6 Izvor: DZS: Bruto domai proizvod prva procjena;

7 Izvor: MINGO

7

Prosjena inflacija mjerena indeksom potroakih cijena porasla je i iznosi 3,4% u 2012. godini, to je 1,1 postotni bod vie nego u 2011. god. Sredinom 2013. god. stopa inflacije iznosi 2,2%, to je malo iznad EU prosjeka, a nie od razvijenih europskih zemalja. Rast cijena energenata najvie je pridonio inflaciji u Hrvatskoj. Nadalje, Hrvatska ima jedan od najveih robnih deficita u EU (nakon Malte i Cipra). U prvom polugoditu ove godine prosjene bruto-plae i neto-plae ostvarile su realno meugodinje smanjenje od 2,2%, odnosno 2,4%, redom. Prosjena neto-plaa za kolovoz 2013. god. iznosila je 5 512 kuna. Kretanja na tritu rada u 2013. godini ukazuju na nastavak negativnog trenda to je direktna posljedica gospodarskog stanja. U zadnjih pet godina dolo je i do znaajnog smanjenja registrirane zaposlenosti. U razdoblju od kolovoza 2008. god. do istog mjeseca 2013. god. broj zaposlenih smanjio se 10,6 posto. Izraeno apsolutnim brojem, izgubljeno je 165.740 radnih mjesta, pri emu je pad bio najizraeniji u 2009. i 2010. godini, a u 2011. i 2012. godini se ublaava. Grafiki prikaz: Rast realnog BDP-a i registrirane zaposlenosti8

Rast realnog BDP-a,

dvogodinjivagani prosjek

Rast registrirane

zaposlenosti

-6

-4

-2

0

2

4

6

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.Ra

st (%

)

Stopa registrirane nezaposlenosti u rujnu 2013. iznosila je 19,1 % (naspram stopi od 18,4% u prethodnome mjesecu), pri emu je stopa nezaposlenosti mukaraca bila 17,2 %, a ena 21,2 %). Prosjean broj nezaposlenih osoba povean je za 8,9% u prvih sedam mjeseci ove godine u usporedbi s istim razdobljem 2012. god., dok je istovremeno prosjean broj zaposlenih smanjen za 2,8%9. Stopa nezaposlenosti radno sposobnog stanovnitva (15-64) iznosi 17%. Stopa anketne nezaposlenosti u drugom kvartalu 2013. god. iznosi 16,5%, dok je u istom razdoblju 2012. god. iznosila 14,5%. Ove razlike u postocima izmeu anketnih podataka i podataka HZZ-a o nezaposlenima proizlaze zbog toga to 26,6% (89 000) nezaposlenih, registriranih pri HZZ-u, ne zadovoljava meunarodne kriterije nezaposlenosti, dok s druge strane 11,4% anketno nezaposlenih nije bilo zainteresirano za prijavu slubi za zapoljavanje.10 U periodu do 2016. godine oekuje se oporavak gospodarske aktivnosti te ubrzanje realnog rasta bruto domaeg proizvoda. Ekonomski program RH 2013. predvia rast BDP-a od 2,4% u 2014., te 3,5% u 2015. i 2016. godini. U isto vrijeme druge institucije imaju drugaije prognoze pa npr. slubena projekcija HNB-a predvia znatno blai rast BDP u 2014. (1,2%),

8 Izvor: Smjernice za provedbu mjera aktivne politike zapoljavanja za 2014. god. (Vlada RH)

9 Podaci o broju zaposlenih te stopi nezaposlenosti za 2013. godinu su privremeni.

10 DZS: Priopenje, Anketa o radnoj snazi; listopad 2013; br: 9.2.7/2

8

2015. (1,4 %) te 2016. (1,4%). Predvianja Europske komisije11 su jo skromnija s projekcijom blagog rasta BDP-a u 2014. god. na 0,5 te u 2015. god. na 1,2.

2.2. Stanje siromatva i socijalne iskljuenosti te dohodovne nejednakosti12

Stopa rizika od siromatva (nakon socijalnih transfera), kao osnovni pokazatelj siromatva koji predstavlja postotak osoba koje imaju raspoloivi ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromatva, u 2012. godini u Republici Hrvatskoj iznosila je 20,5 %. U 2011. godini ta je stopa iznosila 21,3 %. Usporedba osnovne stope rizika od siromatva i stope rizika od siromatva prije socijalnih transfera pokazuje da izuzimanje socijalnih transfera iz dohotka utjee na poveanje postotka osoba koje su u riziku od siromatva s osnovnih 20,5 % na stopu od 30,4 %. Ako se iz dohotka izuzmu i socijalni transferi i mirovine, tada stopa rizika od siromatva iznosi 45,7%. Promatrano prema dobnim skupinama stopa rizika od siromatva najvia je kod osoba starih 65 godina i vie i iznosi 26,5 %. Najnia stopa rizika od siromatva biljei se za osobe stare od 25 do 54 godine i iznosi 17,1 %. Promatrano prema najeem statusu aktivnosti osobe, stopa rizika od siromatva najvia je za nezaposlene osobe i iznosi 42,9 %. Za nezaposlene mukarce iznosi 48,1 %, a za nezaposlene ene 38,0 %. Kod osoba koje rade, stopa rizika od siromatva je 6,1 %, dok za kategoriju umirovljenika iznosi 21,8 %. Stopa rizika od siromatva definirana prema tipu kuanstva najvia je za jednolana kuanstva u kojima ive ene i iznosi 42,7 %, a za kuanstva u kojima ivi jedna osoba stara 65 godina i vie, stopa rizika od siromatva iznosi 41,3 %. U kategoriji kuanstava s uzdravanom djecom najvia stopa zabiljeena je kod kuanstava samohranih roditelja za koje stopa iznosi 40,4 %. Najniu stopu rizika od siromatva imaju kuanstva koja ine tri ili vie odraslih osoba i iznosi 12,9% te kuanstva koja ine dvije odrasle osobe s jednim djetetom i iznosi 15,1 %. Stopa rizika od siromatva prema intenzitetu rada kuanstva najvea je za kuanstva s uzdravanom djecom koja imaju vrlo niski intenzitet rada, odnosno kuanstva u kojima su svi radno sposobni lanovi radili do 20% ukupnog broja mjeseci u referentnom razdoblju, i iznosi 68,4 %. Pokazatelji materijalne deprivacije ukazuju na materijalne uvjete koji utjeu na kvalitetu ivota kuanstava. Postotak osoba koje ive u kuanstvima koja nisu u mogunosti platiti tjedan dana godinjeg odmora za sve lanove svog kuanstva iznosi 71,1 %. Postotak osoba koje ive u kuanstvima koja nisu u mogunosti podmiriti neoekivani financijski izdatak je 67,3 %. U kuanstvima koja spajaju kraj s krajem vrlo lako ivi svega 0,3 % osoba, dok u kuanstvima koja spajaju kraj s krajem teko ivi 33,8 % osoba. Stopa materijalne deprivacije prikazuje postotak osoba koje ive u kuanstvima koja si ne mogu, iskljuivo radi financijskih razloga, priutiti najmanje tri od devet stavki materijalnog oskudijevanja. Stopa materijalne deprivacije u Republici Hrvatskoj u 2012. godini iznosila je 35,3 %. Pokazatelj koji prikazuje postotak osoba koje ive u kuanstvima koja si ne mogu priutiti, iskljuivo radi financijskih razloga, najmanje etiri od devet stavki materijalnog oskudijevanja (osobe u tekoj materijalnoj deprivaciji) iznosi 15,4 %. Postotak osoba u riziku od siromatva ili socijalne iskljuenosti je pokazatelj koji predstavlja postotak osoba koje su u riziku od siromatva ili su teko materijalno deprivirane ili ive u kuanstvima s niskim intenzitetom rada. U 2012. godini takvih osoba je bilo 32,3 %.

11 Izvor: Gospodarska predvianja za jesen 2013; postupni opravak, vanjski rizici; Europska komisija, 5.11.2013.

12 DZS: Pokazatelji siromatva u 2012. godini, Prethodni podaci

9

Postotak osoba koje ive u kuanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada (pokazatelj koji predstavlja osobe koje ive u kuanstvima u kojima su svi radno sposobni lanovi radili manje od 20% ukupnog broja mjeseci u referentnom razdoblju) iznosio je 16,1 %. Ginijev koeficijent je pokazatelj koji ukazuje na nejednakost raspodjele dohotka unutar cijele distribucije i on iznosi 0,31. Kad bi postojala savrena jednakost (tj. kad bi svaka osoba primala jednaki dohodak), tad bi koeficijent iznosio 0. to je vrijednost blia 1, to je dohodovna nejednakost vea. Ako navedene podatke usporedimo s podacima o stanju siromatva u Europskoj uniji, Republika Hrvatska nalazi se na 5. mjestu. Stopa rizika od siromatva za zemlje EU-28 prema procjeni Eurostata iznosi prosjeno 17,2 %. Najnia stopa rizika od siromatva u zemljama EU biljei se u ekoj, 9,6 % i u Nizozemskoj, 10,1 %. Najvie stope rizika od siromatva zabiljeene su u Grkoj 23,1%, Rumunjskoj 22,6%, panjolskoj 22,2% i Bugarskoj 21,2%.

2.3. Socijalna zatita u Republici Hrvatskoj

Socijalna zatita obuhvaa sve intervencije javnih ili privatnih tijela radi olakavanja financijskog optereenja kuanstava i pojedinaca od definiranog niza rizika i potreba, pod uvjetom da ne postoji istodobna uzajamna ni individualna protuinidba (intervencija koja od primatelja socijalne zatite istodobno zauzvrat trai neto istovjetne vrijednosti)13. Tablica: Struktura socijalnih trokova u RH, prema ESSPROS metodologiji (% BDP) RH

2008. RH

2009. RH

2010. RH

2011 EU27

(2009.) EU27

(2010.) Ukupni izdaci socijalne zatite 18,7 20,8 20,8 20,4 29,5 29,4 ukupni izdaci za socijalne naknade prema funkcijama 18,2 20,3 20,3 20,0 28,4 28,2 bolest/zdravstvena skrb 6,3 7,1 6,9 6,8 8,4 8,3 invaliditet 3,2 3,5 3,6 3,4 2,3 2,2 starost 4,9 5,4 5,6 5,6 11,1 11,0 preivjeli uzdravani lanovi 2,0 2,1 2,1 2,0 1,7 1,7 obitelj/djeca 1,5 1,6 1,7 1,6 2,3 2,3 nezaposlenost 0,3 0,4 0,5 0,5 1,7 1,7 stanovanje 0,0 0,0 0,0 0,0 0,6 0,6 socijalna iskljuenost koja nije drugdje klasificirana 0,1 0,1 0,1 0,1 0,4 0,4

Izvor: Za Republiku Hrvatsku: DZS. Za EU27: Eurostat.

Udio socijalne zatite u BDP-u Republike Hrvatske, u 2011. iznosio je 20,4%1) to je za 0,4% manje u odnosu na 2010. Do smanjenja udjela dolo je zbog porasta bruto domaeg proizvoda u 2011. god., dok su izdaci za socijalnu zatitu u apsolutnim iznosima ostali gotovo nepromijenjeni u odnosu na 2010. Naknade socijalne zatite inile su 97,9% ukupnih izdataka socijalne zatite u 2011. god. Prema vrsti socijalnih naknada, prevladavaju novane naknade (69,6%). Prema obiljejima, prevladavaju naknade socijalne zatite (novane i nenovane) koje nisu utemeljene na provjeri materijalnog stanja (93,1%). Gledano prema funkcijama socijalne zatite, najvei udio naknada socijalne zatite utroen je

13 DZS, Priopenje, Socijalna zatita u Republici Hrvatskoj u 2011. god., 28.5.2013.

10

za olakavanje financijskog optereenja od rizika bolesti, to jest, za potrebu zdravstvene skrbi (33,9% svih naknada socijalne zatite), a slijedi funkcija starost (27,9%). Najmanje sredstava utroeno je u funkciju stanovanje (0,1%). Posebno je potrebno istaknuti da je, bez obzira na porast udjela izdataka socijalne zatite, udio trokova socijalne zatite u podruju usluga socijalne skrbi zadnjih godina smanjen s 2,0% u 2008. godini na 1,8% u 2011. godini, uz dodatno realno smanjenje BDP u tom razdoblju. Tablica: Trokovi socijalne zatite (% BDP)

Godina 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. ukupni trokovi 19,0 21,1 21,5 21,0 20,8 poslovi i usluge zdravstva 5,6 6,2 6,4 6,2 6,2 poslovi i usluge socijalnog osiguranja 10,9 12,1 12,7 12,5 12,5 poslovi i usluge socijalne skrbi 2,0 2,2 1,9 1,8 1,8 ostali trokovi socijalnog osiguranja i socijalne skrbi 0,5 0,5 0,4 0,4 0,3

Izvor: Ministarstvo financija (klasifikacija prema GFS Manual 1986, MMF)

Usporeujui podatke o udjelu trokova za socijalnu zatitu u nacionalnome BDP-u s udjelom u BDP-u drava lanicama EU, Republika Hrvatska zauzima 18. mjesto, dok za 8,6% zaostaje za prosjekom EU-27.

3. STRATEKI OKVIR

3.1. Pojmovi siromatva i socijalne iskljuenosti

Pojmovi siromatva i socijalne iskljuenosti meusobno su ovisni i povezani, iako nuno ne uvjetuju jedno drugo. Iako se siromatvo ne poistovjeuje sa socijalnom iskljuenosti, ono se najee smatra njegovim najeim uzrokom i oblikom. Socijalna iskljuenost uglavnom se dovodi u vezu s pojmovima siromatva, nezaposlenosti i nejednakosti, odnosno diskriminacije, pa se tako tie i pitanja ostvarivanja ljudskih prava. Ljudi su siromani ako nemaju dovoljno sredstava za svoje materijalne potrebe i ako ih uvjeti iskljuuju iz aktivnog sudjelovanja u djelatnostima koje se smatraju uobiajenima u drutvu. Siromatvo se tako oituje na razliite naine, meu kojima su nedostatak dohotka i sredstava potrebnih da se osigura odriva egzistencija, glad i neuhranjenost, slabo zdravlje, nedostupnost ili ograniena dostupnost obrazovanja i drugih temeljnih usluga, poveana smrtnost, ukljuujui smrtnost od bolesti, beskunitvo i neodgovarajui stambeni uvjeti, nesigurno okruenje, drutvena diskriminacija i izolacija. Viedimenzionalnost siromatva oituje se u stanju koje obiljeava dugotrajna ili stalna uskraenost resursa, sposobnosti, mogunosti izbora, sigurnosti i moi koje su nune za odgovarajui ivotni standard i ostvarenje drugih graanskih, ekonomskih, politikih, kulturnih i socijalnih prava14.

Pojam siromatva se uglavnom definira kao oskudica materijalnih ili novanih sredstava, dok pojam socijalne iskljuenosti predstavlja ire znaenje koje "valja razumjeti kao razmjerno trajnu, viestruko uvjetovanu i viedimenzionalnu depriviranost pojedinca", odnosno "podrazumijeva vie od nedostatka novca ili materijalnih dobara, te osim ekonomske ukljuuje socijalnu, kulturnu, politiku i drugu dimenziju, to znai da politika protiv

14 Scottish Poverty Information Unita (BBC, 2005), citirano prema: Bejakovi, Financijska teorija i praksa, 2005,

29 (1), 135-138

11

iskljuenosti pretpostavlja bolji pristup institucijama i drugim mehanizmima socijalne integracije"15.

Europska komisija definirala je socijalnu iskljuenost kao proces koji gura pojedince na margine drutva i sprjeava ih da u potpunosti sudjeluju u drutvu zbog osobnog siromatva, nedostatka osnovnih kompetencija, ansi za cjeloivotno uenje ili zbog diskriminacije. Na nju utjee niz razliitih i meusobno povezanih faktora, kao to su regionalna nejednakost, nezaposlenost, slabe strune ili socijalne vjetine, nizak dohodak, loi stambeni uvjeti, pripadnost manjinskoj skupini, itd, te obuhvaa nemogunost pojedinca da pristupi javnim slubama, da sudjeluje u ivotu zajednice i da djeluje u drutvu s osjeajem osobnog dostojanstva.

3.2. Najranjivije skupine stanovnitva i zatita od diskriminacije

Siromatvo je u pravilu povezano s odreenim demografskim i socijalnim obiljejima kao to su spol, dob, ekonomska aktivnost i sl., uvjetovano razliitim drutvenim i politikim faktorima, pa su tako neke skupine posebno zastupljene meu siromanima.

U naelu, s obzirom na to da su uzroci siromatva i socijalne iskljuenosti najee viedimenzionalni, skupine kod kojih postoji poveani rizik od socijalne iskljuenosti mogue je razlikovati prema uzroku njihove izloenosti tom riziku, ali se u stvarnosti te kategorije uvijek meusobno preklapaju. Profil siromatva i struktura izvora dohotka pokazuju da su najsiromaniji graani ekonomski neaktivni, nezaposleni ili primaju niske plae (nezaposleni, starije osobe bez mirovina, samaka kuanstva, jednoroditeljske obitelji, obitelji s vie od dvoje djece, djeca bez roditeljske skrbi, samohrane majke i starije ene, osobe s niim stupnjem obrazovanja). S financijskom krizom sve je vei rizik od siromatva i meu bolje obrazovanom strukturom stanovnitva, mladima i ekonomski aktivnim stanovnitvom. Statistiki podaci prema Anketi o radnoj snazi (DZS) o broju nezaposlenih u dobnoj skupini 15 -24 godine ukazuju na veliki porast nezaposlenih u prvom kvartalu 2013. god. od 59%, to je za 13,8% vie u odnosu na isto razdoblje 2012. god.

Osobe s invaliditetom, kojih je zastupljenost u hrvatskom drutvu visoka, s preko 12% od ukupnog stanovnitva, razlikuju se s obzirom na vrstu i stupanj invalidnosti. Svakako, to se tie socijalne iskljuenosti, najugroenija skupina su djeca s tekoama u razvoju. Gospodarska kriza posebno je negativno pogodila djecu ( u dvije godine broj siromane djece porastao je za oko 4 000 ili 10%). Istraivanja16 pokazuju kako djeca u Hrvatskoj sve vie pue, piju i izloenija su nasilju nego u razvijenim zemljama Europske unije, a i vii je i postotak poroaja kod adolescenata.

Posebna kategorija graana koji su u riziku od socijalne iskljuenosti su dio hrvatskih branitelja i dio stradalnika ratnih zbivanja koji su suoeni s problemima poput siromatva, invalidnosti, nezaposlenosti, bolesti, nerijeenog stambenog pitanja, oteanih socijalnih kontakta i dr. U posljednje vrijeme evidentiran je odreeni broj branitelja u prihvatilitima koji zbog psihikih problema (PTSP) i drugih razloga, poput nedostatka potrebnih dokumenata, nisu u mogunosti ostvariti mnoga prava, nemaju potporu obitelji i slino.

15 uur, Siromatvo, nezaposlenost i socijalna iskljuenost, UNDP, Zagreb, 2006

16 Analiza stanja i prava djece i ena u Hrvatskoj UNICEF, Zagreb, 2011.

12

Izbjeglice i povratnici zauzimaju jo uvijek visoko mjesto s postotkom siromanih i diskriminiranih osoba, osobito srpski povratnici koji jo uvijek imaju problema s ostvarivanjem osnovnih preduvjeta za ivot (stambeno zbrinjavanje, dostupnost energiji, zapoljavanje).

Romi (16 975 stanovnika/popis stanovnitva 2011. god.) ine jednu od najranjivijih skupina u pogledu diskriminacije i socijalne iskljuenosti jer ostvaruju slabiji prosjean stupanj obrazovanja, ive u loim stambenim uvjetima i veinom su nezaposleni.

Takoer, ranjivu skupinu u Republici Hrvatskoj predstavljaju migranti, osobito traitelji azila. Porast broja traitelja azila u Republici Hrvatskoj zapoeo je 2010. godine kada je evidentirano 290 traitelja azila; 2011. godine ta brojka porasla je na 807, dok je 2012. godine ona iznosila 1195. Samo u prvoj polovici 2013. godine zabiljeeno je 716 traitelja azila.

Nadalje, ranjivu skupinu koja je suoena sa siromatvom i socijalnom iskljuenosti u Republici Hrvatskoj ine beskunici. U RH je u 2013. godini slubeno registrirano 12 sklonita za beskunike, ukupnog smjetajnog kapaciteta oko 400 korisnika. Prema podacima djelatnika i volontera koji rade s beskunicima, procjenjuje se da u RH ima oko 1000 beskunika. Osobe izloene prezaduivanju i lihvarskim kreditima suoavaju se sa siromatvom ili socijalnim iskljuivanjem. Prema dostupnim podacima17 proces razduivanja stanovnitva premda oslabljen, nastavio se i potkraj 2012. te poetkom 2013. godine, pa je ukupni dug stanovnitva stagnirao na razini samo malo nioj od 40% BDP-a. Pokazatelji zaduenosti i tereta otplate duga kuanstava nastavili su se poboljavati krajem 2012. i poetkom 2013. godine. Uz nastavak razduivanja, kuanstava su tijekom promatranog razdoblja intenzivnije tedjela, pa je do kraja oujka 2013. god. omjer njihova duga i depozita pao na svoju dosad najniu razinu. Dio siromanog stanovnitva iskljuen je iz pristupa financijskim uslugama zbog ega neki postaju rtvama lihvarenja. Socijalnom iskljuenou i siromatvom najee su pogoene i rtve nasilja u obitelji kao i neke kategorije ovisnika (ovisnici o drogama, alkoholu, kocki..).

S obzirom na meusobnu uvjetovanost i preklapanje navedenih parametara, mogue je istaknuti etiri velike skupine u najveem riziku od siromatva i socijalne iskljuenosti: djeca i mladi, starije osobe i umirovljenici, nezaposlene osobe te osobe s invaliditetom. Ukoliko su pri tome i ene, pripadnici nacionalne ili neke druge manjine, poveava se i vjerojatnost viestruke diskriminacije. Problemi socijalne iskljuenosti u raznim oblicima kao i diskriminacije od strane drutva i pojedinaca pojavljuje se kod svih navedenih skupina. Pritom treba istaknuti naelo kojim se trebaju voditi svi dionici u provedbi strategije, a koje nalae da se u realizaciji svih mjera i aktivnosti, bez obzira na odreenu ciljnu skupinu i kategoriju stanovnitva ili vrstu potpore, trebaju u obzir uzeti prije svega konkretni pojedinci i njihove individualne potrebe.

Promicanje zajednike kolektivne i individualne odgovornost u borbi protiv siromatva i socijalne iskljuenosti18 jedna je od odrednica politike EU, ali i Vlade RH. Socijalna iskljuenost pojedinca ili grupe esto je posljedica diskriminatornog postupanja. U RH je

17 Hrvatska narodna banka (2013.) Financijska stabilnost, broj11. Zagreb: Hrvatska narodna banka. Dostupno na

http://www.hnb.hr/publikac/financijska%20stabilnost/h-fs-11-2013.pdf 18

Europska platforma protiv siromatva i socijalne iskljuenosti: Europski okvir za socijalnu i teritorijalnu koheziju, EK, 2010

13

normativno i institucionalno ureena zatita od diskriminacije. U normativnom pogledu ovo podruje ureuju Ustav RH, Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, Zakon o suzbijanju diskriminacije, Zakon o radu, Zakon o ravnopravnosti spolova, Zakon o istospolnim zajednicama, Kazneni zakon i dr. Puki pravobranitelj, kao sredinje tijelo nadleno za suzbijanje diskriminacije koji sustavno prati sluajeve diskriminacije u RH, u Izvjeu za 2012. godinu navodi da je rasno ili etniko podrijetlo najea osnova temeljem koje su hrvatski graani podnosili pritube na diskriminaciju (29,7%) i to ponajvie u podruju rada, radnih uvjeta i zapoljavanja (46,53%). Temeljem uoenih potreba i izazova u pogledu socijalnog ukljuivanja i antidiskriminacije svih ranjivih skupina na svim razinama - lokalnoj, podrunoj, nacionalnoj i EU, ukljuujui strategiju Europa 2020., Vlada Republike Hrvatske donijela je nekoliko stratekih dokumenata koji sadre ope i posebne ciljeve postavljene kao smjernice za kreiranje javnih politika usmjerenih na socioekonomsko ukljuivanje pojedinih ranjivih skupina. Pritom je poseban naglasak stavljen na financiranje iz svih raspoloivih izvora, naine praenja i vrednovanja provedenih aktivnosti, ukljuujui prikupljanje podataka, te mehanizme ukljuenosti lokalne i podrune samouprave i civilnoga drutva. Stoga se, primjerice Nacionalna strategija za ukljuivanje Roma 2013.-2020., Nacionalni program zatite i promicanja ljudskih prava za razdoblje od 2013. do 2016. godine, Migracijska politika RH za razdoblje od 2013. do 2015. godine ili Nacionalni plan za suzbijanje diskriminacije 2008.-2013. mogu smatrati komplementarnim ovom dokumentu, a njihovi ciljevi, mjere i aktivnosti integralnim dijelom nastojanja RH za ukljuivanje najranjivijih lanova drutva.

Takoer je potrebno istaknuti da je u svrhu osiguranja prava na pristup sudu kao jednog od temeljnih ljudskih prava, kao i ostvarenju vladavine prava, preduvjet donoenje i primjena novog Zakona o besplatnoj pravnoj pomoi koji e unaprijediti sustav besplatne pravne pomoi, kroz jasno definiranje ovlatenih pruatelja pravne pomoi, proirenje kruga korisnika besplatne pravne pomoi te poboljati sustav pruanja primarne i sekundarne pravne pomoi. Potrebno je nastaviti podizati svijest ire javnosti o vaeem antidiskriminacijskom zakonodavstvu u Republici Hrvatskoj te poticati njegovu uinkovitu primjenu, nastaviti kontinuiranu izobrazbu strune javnosti koja se bavi suzbijanjem i prevencijom diskriminacije te poticati i unaprjeivati suradnju svih nadlenih tijela i organizacija civilnoga drutva koje se bave ovom problematikom. U tom smislu, naelo nediskriminacije je polazni princip kojim e se voditi u planiranju i provedbi svih predvienih strateke aktivnosti.

3.3. Svrha, ciljevi i naela strategije

Svrha strategije je zajednikim pristupom postii osiguranje minimalnog ivotnog standarda najugroenijeg dijela stanovnitva te osigurati uvjete za sprjeavanje novih pojava siromatva i socijalne iskljuenosti. U tom smislu strategija predstavlja osnovni okvir koji doprinosi ostvarenju zacrtanih ciljeva, a koji je komplementaran Europskoj platformi za suzbijanje siromatva i socijalne iskljuenosti. U strategiji se daju osnovne smjernice i aktivnosti u pojedinim stratekim podrujima koje e se razraivati kroz trogodinje programe provedbe koji e sadravati mjere, nositelje i naine provedbe mjera, uz jasne kvantitativne pokazatelje. Ministarstvo nadleno za socijalnu politiku, u suradnji s ostalim nadlenim tijelima dravne uprave i drugim institucijama i organizacijama, jednom godinje e podnositi Vladi Republike Hrvatske izvjea o provedbi strategije, odnosno predvienih stratekih aktivnosti.

14

Ciljevi strategije borbe protiv siromatva i socijalne iskljuenosti sukladni su ciljevima Europske strategije za pametan, odriv i ukljuiv rast Europa 2020., a koji su povezani s Milenijskim ciljevima razvoja: iskorjenjivanje siromatva djece; aktivna ukljuenost ranjivih skupina u drutvo i trite rada; osiguravanje prikladnog stanovanja za sve; sprjeavanje i uklanjanje uzroka diskriminacije ranjivih skupina; sprjeavanje financijske iskljuenosti i prezaduenosti; osiguranje integracije Roma; i drugi ciljevi specifini za pojedina strateka podruja. Vezano za statistiko praenje stope siromatva, Dravni zavod za statistiku (DZS) e izraunavati pokazatelje prema dvjema linijama siromatva: promjenljivoj (60% medijana nacionalnog dohotka) i fiksiranoj (linija siromatva e se odrediti i fiksirati u 2012. i usklaivat e se sa stopom inflacije).

Strateke programske aktivnosti usmjerit e se na tri prioriteta i glavne ciljeve:

1. Osiguravanje uvjeta za uspjenu borbu protiv siromatva i socijalne iskljuenosti te smanjenje nejednakosti u drutvu:

- u skladu s glavnim ciljem Strategije Europa 2020. Republika Hrvatska e do 2020. godine teiti smanjenju broja osoba u riziku od siromatva za 150 000 stanovnika (u skladu s aktualnim sociodemografskim kretanjima uz pretpostavku gospodarskog rasta, pozitivnih kretanja na tritu rada i osiguravanja uvjeta za otvaranje novih radnih mjesta, kreiranju mjera usmjerenih dugotrajno nezaposlenim osobama i drugim ranjivim skupinama (mladi, osobe s invaliditetom, Romi) te ulaganja dodatnih napora u poveanje adekvatnosti socijalnih naknada u sustavu socijalne skrbi, ujednaenoj dostupnosti obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i drugih usluga, dostupnosti stanovanja, smanjivanju regionalnih razlika te suzbijanju zaduenosti i financijske ovisnosti procjenjuje se da e se broj osoba koje ive u riziku od siromatva i socijalne iskljuenosti sniziti za 150 000 do 2020. godine); - poveanje udjela populacije u dobi 30-34 sa zavrenim tercijarnim obrazovanjem za 35%; - smanjenje stope nezaposlenosti i nedovoljnog sudjelovanja na tritu rada, poveati stopu zaposlenosti do 2020. godine na 59%;

- smanjenje udjela populacije koja rano napusti kolovanje do 2020. godine sa 4,1 na 4,0 %.

2. Osiguravanje uvjeta za sprjeavanje nastanka novih kategorija siromanih kao i smanjenja broja siromanih i socijalno iskljuenih osoba

- osiguravanje uvjeta da od najranije dobi budu omoguene kvalitetne i dostupne usluge za djecu /predkolske usluge, slobodne aktivnosti, osnovno i srednjokolsko obrazovanje, te poticaji za visoko obrazovanje i cjeloivotno uenje/kao i osiguravanje kvalitetnih i dostupnih socijalnih usluga za sve graane (socijalna skrb, zdravstvena zatita, obrazovanje);

- stvaranje mogunosti za podizanje stope zaposlenosti radno sposobnih osoba te podizanje zapoljivost skupina u nepovoljnom poloaju;

- razvoj stambene politike (osiguravanje dostupnih stanova za mlade, socijalno ugroene, zatita nekretnine u kojoj ovjek ivi) te spreavanje beskunitva;

- razvijanje inovativnih programa u svim podrujima (socijalna inovacija) kao i razvoj novih vjetina za rad, te vee koritenje EU fondova.

3. Uspostavljanje koordiniranog sustava potpore skupinama u riziku od siromatva i socijalne iskljuenosti, te sustava praenja i evaluacije

15

- uspostavljanje koordinacije i suradnje na svim razinama u svrhu ujednaavanja politika te uspostave sustava prikupljanja i razmjene podataka;

- osiguranje kvalitetne analize i istraivanja u svrhu osiguravanja praenja i evaluacije provedbenih mjera koja e sluiti kao podloga za donoenje stratekih odluka i kreiranja politike koja prati europske i svjetske standarde.

Naela koja je nuno potivati u ostvarivanju ciljeva strategije i provedbi mjera i aktivnosti koja iz nje proizlaze:

- viedimenzionalni pristup rjeavanju problema siromatva, - solidarnost i naelo nestigmatizacije, - objektivnost u planiranju mjera na temelju to jasnijih pokazatelja, - koordinacija i ravnopravno i sinergijsko sudjelovanje svih dionika u izradi i provedbi

strategije, - inovativni pristup socijalne politike te ispitivanje primjene inovativnih pristupa

financiranju socijalnih usluga, ukljuujui sudjelovanje privatnog sektora i financijskih instrumenata, kao to je mikrofinanciranje i socijalno poduzetnitvo

S obzirom da su siromatvo i socijalna iskljuenost kategorije koje imaju vie dimenzija, za njihovo suzbijanje kao i prevenciju ukljuit e se vie stratekih podruja, kao i svi relevantni dionici koji mogu pridonijeti ostvarivanju uvjeta za trajno smanjenje i spreavanje siromatva i socijalne iskljuenosti.

Provedba ove Strategije financirat e se nacionalnim sredstvima iz Dravnog prorauna Republike Hrvatske u razdoblju 2014. 2020., kao i sredstvima strukturnih instrumenata kohezijske politike EU za ije koritenje je u tijeku proces programiranja.

4. STRATEKA PODRUJA U BORBI PROTIV SIROMATVA I SOCIJALNE ISKLJUENOSTI

Za ostvarenje navedena tri prioriteta i pripadajue glavne ciljeve predviene su aktivnosti u okviru osam stratekih podruja: obrazovanje i cjeloivotno uenje; zapoljavanje i pristup zapoljavanju; stanovanje i dostupnost energije; pristup socijalnim naknadama i uslugama; pristup zdravstvenom sustavu i dugotrajna skrb; skrb o starijim osobama; regionalni pristup borbi protiv siromatva; borba protiv zaduenosti i financijska neovisnost.

4.1. OBRAZOVANJE I CJELOIVOTNO UENJE

Obrazovnu i znanstvenu politiku treba usklaivati sa sadanjim i buduim potrebama drutva i pojedinca te sa zahtjevima trita rada u pravcu koji e svakom pojedincu osigurati kvalitetan ivot. Pritom treba posebnu panju usmjeriti na rane faze obrazovanja gdje poinju socijalne nejednakosti i u iji razvoj se ulaganje viestruko isplati.19 Stopa rizika od siromatva djece u korelaciji je sa stupnjem obrazovanja roditelja. Prema podacima Eurostata (15.srpnja 2013.), koji su prikazani za tri dobne skupine djece (manje od 6 godina, 6 do 11 godina i 12 do 17 godina) i tri obrazovne razine roditelja prema ISCED97 (razina 0-2, razina 3-4 i razina 5-6), Republika Hrvatska je u odnosu na EU sa zabiljeenim znaajno loijim rezultatima. Tako npr. stopa rizika od siromatva za djecu starosti od 12 do 17 godina iji roditelji imaju zavrenu razinu obrazovanja 0-2 (najvii stupanj obrazovanja do zavrene osnovne kole) u EU iznosi 57,2%, dok je ta stopa u Republici Hrvatskoj 76,2%.

19 Prema socijalnom ulaganju za rast i koheziju ukljuujui i provedbu Europskog socijalnog fonda za razdoblje 2014

2020; Rev. soc. polit., god. 20, br. 2, str. 167-190, Zagreb 2013.

16

Rano ukljuivanje u sustav obrazovanja od kljune je vanosti za daljnji uspjeh djeteta u obrazovnom sustavu. Planira se od k. god. 2014./2015. uvesti sustav obaveznog predkolskog obrazovanja godinu dana prije redovnog polaska u kolu za svu djecu. Nadalje, poticat e se i mogunost vertikalne prohodnosti u sustavu obrazovanja, to je do sada bio problem kod uenika koji su pohaali trogodinje programe strukovnih kola kojima je omoguen besplatan nastavak obrazovanja u etverogodinjim programima i time dana mogunost polaganja dravne mature i upisa na fakultete. Nastavit e se provoditi mjera sufinanciranja meumjesnog javnog prijevoza za uenike ime se obrazovanje ini dostupnijim svim uenicima, a poglavito onima iz slabije razvijenih sredina.

Posebna panja usmjerit e se na ukljuivanje uenika pripadnika nacionalnih manjina, osobito Roma, u obrazovni sustav. Za pripadnike romske nacionalne manjine osigurava se materijalna potpora od predkolskog odgoja, osnovnokolskog i srednjokolskog do visokokolskog i obrazovanja odraslih. Takoer, sukladno donesenim zakonodavnim i stratekim dokumentima, a u svrhu integracije izbjeglica i stranaca kojima je odobrena zatita, inzistirat e se na provoenju programa uenja hrvatskog jezika za traitelje azila, azilante i strance pod supsidijarnom zatitom, kao jednoj od najvanijih mjera kojom se osigurava integracija i sprjeavaju diskriminirajui postupci i ponaanja prema doseljenicima, te osigurava pristup srednjokolskom obrazovnom sustavu i sustavu obrazovanja odraslih. Djeca s tekoama spadaju u jednu od najrizinijih skupina po pitanju siromatva i socijalne iskljuenosti. Zbog toga e se i dalje raditi na osmiljavanju mjera kojima e se takvim uenicima omoguiti stjecanje kvalifikacija i openito ukljuenost u obrazovni sustav. Trenutano se na osnovnokolskoj i srednjokolsko razini obrazuje 18.816 (5,61%) uenika s tekoama u redovitim kolama i posebnim ustanovama, dok je u programe predkolskog odgoja i obrazovanja ukljueno 4956 (3,23%) djece s tekoama, od ega se sufinancira svega 2249 (1,58%). Kako bi se uenicima olakalo svladavanje gradiva planira se osigurati financiranje za pomonike (asistente) u nastavi i funkcioniranje centara potpore, dok se u djejim vrtiima u manjim i ruralnim sredinama planira zapoljavanje strunih suradnika defektologa rehabilitatora i logopeda.

to se tie visokog obrazovanja, posebnu panju e se posvetiti socijalnoj dimenziji studiranja i poveanju postotka zavrnosti. Istraivanja20 ukazuju na podzastupljenost osoba nieg socioekonomskog statusa u visokom obrazovanju. S tim u vezi, provodit e se aktivnosti vezane uz smanjenje odustajanja od studija prije stjecanja kvalifikacije, kao i olakanje pristupa studiju svim studentima, radi stvaranja uvjeta za sudjelovanje i uspjean zavretak studija bez prepreka vezanih za njihov drutveni ili socijalni status. S istim ciljem, na javnim visokim uilitima osigurava se besplatan studij za uspjene i redovite studente u akademskim godinama 2012./2013., 2013./2014. i 2014./2015, a subvencioniranje trokova studija za redovite studente omoguuje olakan pristup visokom obrazovanju i studentima slabijeg imovinskog statusa, kao i studentima s invaliditetom. Budui da izdvajanja za neizravnu studentsku potporu, izuzevi potporu za stanovanje, ne ukljuuju socioekonomski status studenata, planira se uspostaviti model u kojem bi vie sredstava bilo usmjereno na izravne financijske potpore studentima. Studenti u Hrvatskoj ostvaruju izravne potpore u obliku stipendija koji dobiva relativno mali broj studenata (6% studentske populacije). Stoga e se pozicija studenata slabijeg imovinskog statusa kao i studenata s tekoama dodatno unaprjeivati razvijanjem sustava stipendija, u emu e se poglavito oslanjati na sredstva iz

20 Izvor EUROSTUDENT (2010)

17

EU fondova (ESF). Naposljetku, Hrvatska e nastaviti sudjelovati u buduim fazama istraivanja EUROSTUDENT-a s ciljem izgradnje longitudinalne baze aurnih podataka o socioekonomskom statusu studenata.

Cjeloivotno uenje preduvjet je zapoljivosti i odrivosti na tritu rada te ostvarivanja osobnog potencijala i razvijanja aktivnog graanstva. Znaajna uloga u provoenju politike cjeloivotnog uenja, meu ostalim, pripada obrazovanju odraslih koje predstavlja vanu komponentu kontinuiteta cjeloivotnog uenja. U Hrvatskoj je udio osoba 25 64 godina starosti koje sudjeluju u obrazovanju i osposobljavanju samo 2,9 %, dok je europski prosjek 8,9 %. Stopa sudjelovanja odraslih u neformalnom obrazovanju vea je od formalnog. Mjerom poticanja i unaprjeenja koncepta cjeloivotnog uenja poseban naglasak stavljen je na obrazovanje odraslih, budui da u usporedbi s mlaim dobnim skupinama koje su vie ukljuene u aktivnosti uenja, pristup i sudjelovanje odraslih osoba u aktivnostima cjeloivotnog uenja nije na zadovoljavajuoj razini. Osobe koje ne posjeduju kvalifikacije niti odreene kompetencije, imaju manju mogunost pronalaenja zaposlenja i vei rizik od socijalne iskljuenosti, a time i od siromatva. Zbog toga e se aktivnosti usmjeriti na poticanje osnovnog obrazovanja i osposobljavanja odraslih osoba, to ukljuuje aktivnosti na poveanju broja odraslih osoba obuhvaenih projektom opismenjavanja i poveanje udjela osoba ukljuenih u programe za stjecanje kvalifikacija.

Vrlo vana spona izmeu obrazovnog sustava i trita rada je Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) kojega e se nastaviti razvijati u narednom razdoblju. Nedostatnost sustava osiguravanja kvalitete obrazovanja rezultira time da je obrazovna ponuda viestruko neprimjerena potranji na tritu rada kao i za nastavak obrazovanja. Obrazovne programe koji se izrauju u skladu s HKO-om karakterizira usredotoenost na ishode uenja, odnosno na ono to uenik/student zna i koje vjetine za rad posjeduje. Pritom, za HKO su jednako vani svi oblici stjecanja kompetencija, ukljuujui neformalno i informalno uenje, odnosno kompetencije steene kroz ivot, na radnom mjestu ili kroz razliite druge organizirane ili neorganizirane oblike uenja, uz obvezno uvoenje sustava kvalitete u obrazovanje. U tu svrhu uspostavit e se Registar HKO-a kao sredinji element osiguravanja kvalitete koji e pruati informacije o standardima zanimanja, standardima kvalifikacija i pripadajuim ishodima uenja.

Jedan od naina spreavanja socijalne iskljuenosti je osvjeivanje drutva o pravima i dunostima graanina. U tome smislu je ukljuivanje obrazovanja o ljudskim pravima u nastavne planove i programe od neizmjerne vanosti, pri emu je osobito vano apostrofirati teme kojim e biti cilj prevladavanje predrasuda i diskriminacije prema socijalno osjetljivim skupinama, kao to su sve vrste manjina, prevencija nasilja i promocija interkulturnih aktivnosti. Sve navedene aktivnosti rezultirat e veim obuhvatom obrazovnog sustava i obrazovanjem koje je prilagoeno aktualnim potrebama trita rada. To e u konanici omoguiti bolju zapoljivost i smanjenje rizika od siromatva i socijalne iskljuenosti.

Glavne strateke aktivnosti: 1. Poveanje dostupnosti odgoja i obrazovanja na svim razinama neovisno o

ekonomskom statusu pojedinca: omoguavanjem ravnomjernog razvoja predkolskog odgoja i obrazovanja za svu djecu, uvoenjem obaveznog jednogodinjeg programa predkolskog odgoja i obrazovanja za djecu u godini prije polaska u osnovnu kolu; poveanjem udjela djece pripadnika romske nacionalne manjine u programu predkolskog odgoja i naobrazbe i osnovnokolskog obrazovanja; osiguranjem dostupnosti udbenika uenicima slabijeg socioimovinskog stanja,

18

osiguranjem podmirenja trokova produenog i cjelodnevnog boravka u osnovnoj koli; subvencioniranjem meumjesnog prijevoza za srednjokolce kao i specijalnog prijevoza; poveanjem udjela studenata slabijeg socioimovinskog stanja koji studiraju na visokim uilitima u RH; uvoenjem sustava subvencija trokova studija za sve uspjene studente; poveanjem broja dodijeljenih stipendija u razliitim kategorijama; omoguavanjem vertikalne prohodnosti u sustavu odgoja i obrazovanja, poglavito u strukovnom obrazovanju.

2. Poticanje inkluzivnog obrazovanja: poveanjem broja djece i uenika s tekoama ukljuenih u redoviti sustav odgoja i obrazovanja; odranjem broja djece s tekoama u programima predkolskog odgoja i obrazovanja; odranjem broja uenika s tekoama u razvoju kojima se osigurava potpora za osnovno obrazovanje; poveanjem broja uenika s tekoama u srednjem kolstvu kojima je pruena pomo u unaprjeenju standarda; koritenjem sredstava ESF-a kako bi se poveao broj projekata usmjerenih na potporu inkluziji djece, uenika i studenata s tekoama; uspostavom sustava stipendiranja uenika i studenata s tekoama uz pomo ESF-a do 2016. godine.

3. Unaprjeenje kvalitete obrazovanja na svim razinama obrazovanja: razvijanjem i provoenjem Hrvatskog kvalifikacijskog okvira i uspostavom registra HKO-a; poveanjem broja izraenih i usvojenih novih strukovnih kurikuluma temeljenih na ishodima uenja; uspostavom sustava kvalitete na svim razinama obrazovanja.

4. Poticanje cjeloivotnog uenja i poveanje broja odraslih osoba ukljuenih u programe obrazovanja: standardizacijom i poveanjem kvalitete programa obrazovanja odraslih; poveanjem udjela polaznika ukljuenih u programe za stjecanje strukovnih kvalifikacija u sustavu srednjeg obrazovanja i obrazovanja odraslih; poveanjem udjela osoba ukljuenih u programe obrazovanja odraslih i cjeloivotnog uenja ukljuivanjem u programe ERASMUS for all te punom provedbom HKO-a.

5. Obrazovanje o ljudskim pravima razvojem programa obrazovanja o ljudskim i graanskim pravima te njihovom implementacijom u sustav obrazovanja.

4.2. ZAPOLJAVANJE I PRISTUP ZAPOLJAVANJU

S obzirom na to da je stopa rizika od siromatva prema najeem statusu aktivnosti osobe najvia kod nezaposlene osobe i iznosi 42,9%, strateko podruje zapoljavanje i pristup zapoljavanju je jedno od znaajnijih, putem kojeg se moe doprinijeti smanjenju stope rizika od siromatva. Prosjeni broj evidentiranih nezaposlenih osoba na Hrvatskom zavodu za zapoljavanje (HZZ) u prvih 9 mjeseci 2013. iznosio je 341.847 nezaposlenih osoba, a registrirana stopa nezaposlenosti za kolovoz 2013. god. je 18,4 %.

U svrhu poboljanja stanja na tritu rada i zapoljavanja namjerava se i dalje provoditi Zakon o poticanju zapoljavanja kojim se osigurava mogunost koritenja olakica za zapoljavanje nezaposlenih osoba (oslobaanje od svih doprinosa na plau u iznosu od 15,4% - doprinos za zdravstveno osiguranje, zatita na radu, za zapoljavanje i za zapoljavanje osoba s invaliditetom) do dvije godine za nezaposlene osobe bez radnog iskustva u zvanju za koje se obrazovala i dugotrajno nezaposlene osobe koje su u evidenciji HZZ-a due od dvije godine. Omogueno je struno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (SOR) do jedne godine i za zvanja za koja nije potrebno polaganje strunog ispita. Propisana je mogunost sklapanja ugovora o strunom osposobljavanju u trajanju do 36 mjeseci za odreene kategorije nezaposlenih osoba, sukladno posebnim propisima koji ureuju uvjete za polaganje strunih ispita za odreena majstorska i komorska zanimanja.

19

Osim navedenog, u podruju poduzetnitva i samozapoljavanja poticat e se projekti i poslovne aktivnosti koji imaju cilj dostizanje viih standarda kvalitete, produktivnosti te poboljanje konkurentnosti kao i poticanje stratekog marketinga s ciljem ulaska na nova i neistraena trita. Provodit e se mjere kojima se podravaju i aktiviraju kategorije potencijalnih poduzetnika i poduzetnika koje se nalaze u relativno neravnopravnom poloaju u trinoj utakmici. Poticat e se razvijanje znanja i vjetina i dostizanje potrebnih kompetencija za realizaciju poduzetnikih projekta u slubi samozapoljavanja odnosno zapoljavanja. Po pitanju socijalne integracije ukljuivanjem u poduzetnitvo socijalno ugroenih osoba i osoba s invaliditetom (kao vlasnike gospodarskih subjekata) poticat e se razvoj socijalnih zadruga koje zapoljavaju osobe s umanjenom radnom sposobnou i ukljuuju ih u radne i gospodarske procese ili pruaju pomo osobama u nepovoljnim osobnim, gospodarskim, socijalnim i drugim okolnostima te ih ukljuuju u iru drutvenu zajednicu. Posebne aktivnosti bit e usmjerene na poticanje projekata enskog poduzetnitva, poduzetnitva mladih, Roma te osoba s invaliditetom.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju potraivanja radnika u sluaju steaja poslodavca osigurana je pravna sigurnost radnika u sluaju steaja. Zatitu za vrijeme nezaposlenosti osobama koje obavljaju samostalnu djelatnost (npr. obrtnici, odvjetnici, lijenici, primalje i drugi) osigurat e se Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o posredovanju pri zapoljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti.

U vez s problemom zapoljavanja osoba s invaliditetom pristupit e se kvalitetnoj profesionalnoj rehabilitaciji i zapoljavanju osoba s invaliditetom na otvorenom tritu rada i u zatienim uvjetima, te na kvotno zapoljavanje i u realnom sektoru, to e biti regulirano novim Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoljavanju osoba s invaliditetom. Zbog neadekvatne obrazovne strukture osoba s invaliditetom i nedostatnog radnog iskustva aktivnosti e se usmjeriti na njihovo obrazovanje, struno usavravanje te prekvalifikaciju. U rujnu 2013. god. na HZZ-u je evidentirano 6.404 osoba s invaliditetom. U prvih devet mjeseci 2013. godine zaposleno je 1.445 osoba s invalidnou, to je 22% vie u odnosu na isto razdoblje 2012. godine.

Takoer e se kroz zakonodavni okvir omoguiti obustava isplate obiteljske mirovine osobi s invaliditetom dok je u radnom odnosu, uz mogunost kasnijeg odabira povoljnije mirovine (temeljem svojega rada ili obiteljske mirovine).

Posebni doprinos stratekom cilju zapoljavanja i ostvarivanja pristupa zapoljavanju omoguit e uspostava registra Hrvatskog kvalifikacijskog okvira s podregistrom standarda zanimanja koji e sadravati skupove potrebnih kompetencija za odgovarajua zanimanja, ime e se osigurati bolja povezanost trita rada s obrazovanjem, ali i bolja informiranost za sve korisnike.

Iako u Republici Hrvatskoj postoje potekoe u zapoljavanju gotovo svih kategorija stanovnitva, poticanjem zapoljavanja hrvatskih branitelja, djece smrtno stradalih, zatoenih ili nestalih hrvatskih branitelja, djece hrvatskih ratnih vojnih invalida i djece dragovoljaca Domovinskog rata, dugorono e se utjecati na status ove posebno ranjive skupine na tritu rada. Krajem prosinca 2012. godine u HZZ-u je evidentiran 30.251 nezaposleni hrvatski branitelj (8,4% od ukupne nezaposlenosti u Hrvatskoj), tj. 3.295 osoba ili 12,2% vie nego u isto vrijeme 2011. godine. U ukupnom broju nezaposlenih hrvatskih branitelja bilo je 1.015 ena (3,4%). Istodobno, u Zavodu su evidentirane i 573 nezaposlene

20

osobe sa statusom djeteta te 33 suprunika smrtno stradalog, zatoenog ili nestalog hrvatskog branitelja. Najvei broj nezaposlenih hrvatskih branitelja u dobi je iznad 50 godina, odnosno prema podacima Zavoda u 2012. godini ine 49,2% od ukupnoga broja nezaposlenih hrvatskih branitelja. Istodobno, 12.294 nezaposlena branitelja bila su u dobi od 40 do 49 godina ili 40,6%, a najmanji broj nezaposlenih branitelja je u dobi do 39 godina (3.085 ili 10,2%). Provoenjem Programa strunog osposobljavanja i zapoljavanja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i djece smrtno stradalih, zatoenih i nestalih hrvatskih branitelja omoguit e se struno osposobljavanje, zapoljavanje i samozapoljavanje ovog dijela populacije. Takoer, nastavit e se poticanje razvoja zadruga hrvatskih branitelja kao posebnog oblika malog poduzetnitva, jaanje njihove konkurentnosti na tritu te razvoj socijalnog poduzetnitva. U svrhu nastavne pomoi korisnicima mjera Programa, razvit e se vie poduzetnikih centara/poduzetnikih inkubatora, u kojima e korisnicima biti prueni povoljniji uvjeti razvoja poslovanja. Razvit e se model zapoljavanja djece smrtno stradalih hrvatskih branitelja, hrvatskih ratnih vojnih invalida i dragovoljaca iz Domovinskog rata koji ukljuuje edukaciju i osposobljavanje za rad, a koji e navedenoj skupini omoguiti olakan ulazak na trite rada.

Aktivnosti u vezi s pitanjem zapoljavanja i pristupa zapoljavanu na regionalnoj razini provode se razvojem i institucionalnom potporom lokalnim partnerstvima za zapoljavanje (LPZ). Nadalje, dodjelama nepovratnih sredstava Lokalne inicijative za zapoljavanje bit e financirani projekti u skladu s prioritetima upanijskih strategija razvoja ljudskih potencijala, projekti usmjereni na jaanje kapaciteta lokalnih partnerstava za zapoljavanje te osnivanje klubova za zapoljavanje.

Koritenjem mjera i programa kojima e RH provoditi Preporuku Vijea EU o uspostavi Garancije za mlade, omoguit e svakoj osobi mlaoj od 29 godina zaposlenje, naukovanje, pripravnitvo ili nastavak obrazovanja u roku od etiri mjeseca po izlasku iz sustava obrazovanja, tj. po zavretku formalnog obrazovanja ili u sluaju nezaposlenosti. Po pitanju informiranja i stvaranja uvjeta za mobilnost osigurat e se povezivanje s mreom EURES koja predstavlja mreu europskih javnih slubi za zapoljavanje putem koje se daju informacije, savjet i pomo u traenju posla na europskoj razini. Takoer, za informiranje i poticanje mobilnosti koristit e se raspoloiva sredstva u okviru Programa za socijalne promjene i inovacije i Europskih investicijskih strukturnih fondova, a prvenstveno Europskog socijalnog fonda (EU).

Glavne strateke aktivnosti: 1. Koritenje mjera aktivne politike zapoljavanja i omoguavanje strunog

osposobljavanja s posebnim naglaskom na dugotrajno nezaposlene osobe, mlade obrazovane osobe bez radnog iskustva (Garancija za mlade), sve kategorije osoba s invaliditetom, Rome, osobe kojima prijeti trajna nezaposlenost i socijalna iskljuenost, osobe kojima prijeti gubitak radnog mjesta, starije osobe i dr.

2. Osiguravanje pravne i socijalne sigurnosti radnika osiguravanjem prava za vrijeme nezaposlenosti osobama koje su prestale obavljati samostalnu djelatnost; osiguranjem prava u sluaju steaja poslodavca

3. Poticanje poduzetnitva i samozapoljavanja i razvoj socijalnog poduzetnitva kroz poticanje afirmativnih projekata i poslovnih aktivnosti; poticanjem obrazovanja za postizanje potrebnih kompetencija za zapoljavanje i samozapoljavanje; poticanjem poduzetnikih projekta za samozapoljavanje i zapoljavanje;

21

ukljuivanjem u poduzetnitvo socijalno ugroenih osoba i osoba s invaliditetom; poticanjem socijalnih zadruga koje zapoljavaju osobe s umanjenom radnom sposobnou i/ili pruaju pomo osobama u nepovoljnim osobnim, gospodarskim, socijalnim i drugim okolnostima; poticanjem projekata enskog poduzetnitva, poduzetnitva mladih, roma i invalidnih osoba

4. Provedba i razvoj Programa strunog osposobljavanja i zapoljavanja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i djece smrtno stradalih, zatoenih i nestalih hrvatskih branitelja provedbom mjera aktivne politike zapoljavanja razvojem poduzetnikih centra/inkubatora; strunim osposobljavanjem, osiguravanjem uvjeta za zapoljavanje i samozapoljavanje; daljnjim razvojem zadruga hrvatskih branitelja

5. Uspostava registra standarda zanimanja provedbom Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru u svrhu povezivanja trita rada i obrazovanja

6. Regionalni razvoj zapoljavanja razvojem i institucionalnom podrkom lokalnim partnerstvima za zapoljavanje; dodjelom nepovratnih sredstava Lokalne inicijative za zapoljavanje

7. Informiranje i stvaranje uvjeta za mobilnost povezivanjem s EURES mreom; stvaranjem uvjeta za koritenje raspoloivih sredstava EU u sklopu Programa za socijalne promjene i inovacije i Europskih investicijskih strukturnih fondova, a prvenstveno Europskog socijalnog fonda

4.3. STANOVANJE I DOSTUPNOST ENERGIJE Stambeni status u Republici Hrvatskoj u velikoj je mjeri uvjetovan privatizacijom biveg drutvenog stambenog fonda te, prema podacima Dravnog zavoda za statistiku-Popis stanovnitva 2011. godine, 89,38% kuanstava koristi stan u privatnom vlasnitvu ili suvlasnitvu, 2,99% kuanstava je sa slobodno ugovorenom najamninom, 4,22% kuanstava su u srodstvu s vlasnikom ili najmoprimcem stana, 1,81% kuanstava su najmoprimci sa zatienom najamninom, 0,95% kuanstava su podstanari u dijelu stana, a 0,65% kuanstava koristi stan po ostalim osnovama koritenja. Iako je to se tie stambenog statusa, podaci govore o veinskom privatnom vlasnitvu ili suvlasnitvu, to se tie standarda stanovanja potrebno je utvrditi karakteristike stanovanja stvaranjem evidencije o uvjetima stanovanja (povrina, vrste prostorija, potronja energije i energetska uinkovitost, sanitarni i higijenski uvjeti ..)

Stambeno trite trenutano karakterizira velika ponuda neprodanih stanova i nedovoljna potranja izazvana aktualnim stanjem u gospodarstvu. Graani su u pravilu usmjereni na slobodno trite, manji dio stambenih potreba rjeava se putem Programa drutveno poticane stanogradnje i razliitih drugih stambenih programa (stradalnici iz Domovinskog rata, povratnici). Drava e cjelovito osmiljenom stambenom politikom osigurati svakom graaninu dostupnost stambenog prostora adekvatnog standarda, pristojnog i sanitarno prihvatljivog, ukljuujui osnovne infrastrukturne usluge koje su potrebne za normalan ivot. Stambena politika e osigurati razliite modele rjeavanja stambenog pitanja koje ovisi o materijalnom statusu, dobi i brojnosti lanova obitelji.

U Programu stambenog zbrinjavanja stradalnika iz Domovinskog rata izgraen je od 1997. godine do kraja 2012. godine 6 161 stan, na ukupno 317 lokacija, a u fazama izgradnje i pripreme bilo je jo 158 stanova. Ovim programom omoguuje se rjeavanje problematike stanovanja po uvjetima povoljnijim od trinih u pogledu cijene stana, visine kamatne stope i

22

rokova otplate stambenih kredita. Na listi za dodjelu stambenog kredita za kupnju stana u organiziranoj stambenoj izgradnji nalazi se vie od 5.000 stradalnika iz Domovinskog rata. Proireno je pravo na stambeno zbrinjavanje i na dragovoljce iz Domovinskog rata koji su u borbenom sektoru proveli najmanje 2 godine. Meu prioritetima u borbi protiv siromatva i socijalne iskljuenosti braniteljske i stradalnike populacije nalazi se: proirenje alternativnih oblika pruanja socijalnih usluga; pruanje usluga u zajednicama u kojima korisnici ive; razvoj koncepta socijalnog stanovanja; pomo kuanstvima s loom stambenom situacijom te izgradnja sklonita za beskunike i dr.

Proces stambenog zbrinjavanja povratnika bivih nositelja stanarskog prava nastavit e se i u narednom razdoblju, izmeu ostaloga i kroz provedbu Zajednikog regionalnog stambenog programa. U programu stambenog zbrinjavanja povratnika na podruju posebne dravne skrbi i izvan njega, od poetka Programa do kraja 2012. godine iz prorauna RH osigurano je ukupno 8.168 stambenih jedinica, od ega njih 6.694 na podruju posebne dravne skrbi i 1.474 izvan podruja posebne dravne skrbi. Preostali broj od 4.038 administrativno nerijeenih zahtjeva za stambeno zbrinjavanje bivih nositelja stanarskih prava podruju posebne dravne skrbi i izvan njega, rjeavat e se nakon administrativnog utvrivanja prava na stambeno zbrinjavanje, i to kroz Regionalni stambeni program. To je zajednika inicijativa zemalja u regiji (Republika Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Republika Srbija) i meunarodne zajednice (EK, USA, UNHCR, OSCE) s osnovnim ciljem osiguravanja trajnih stambenih rjeenja za osobe u statusu izbjeglica, prognanika, povratnika i interno raseljenih osoba. Osobe u navedenim statusima mogu se odluiti na povratak u dravu prebivalita 1991. godine ili na integraciju u dravi trenutanog boravka. Puna provedba programa oekuje se u narednih 4 do 5 godina.

U pripremi je novi program poticaja stanovanju na slabije razvijenim podrujima i demografski-ugroenim podrujima Republike Hrvatske koji e definirati poticaje u stanovanju na takvim podrujima s ciljem smanjivanja regionalnih razlika osobito u podruju borbe protiv siromatva. Odreeni broj nekretnina koje su temeljem pravomonih presuda dodijeljene u korist Republike Hrvatske koristit e se za socijalne potrebe na nain i procedurom koju e provesti tijelo nadleno za socijalna pitanja.

U vezi sa smanjenjem energetskog siromatva Zakonom o energiji, koji je usklaen s odredbama tzv. 3. energetskog paketa Energetske zajednice iz Bea, propisano je donoenje Uredbe o kriterijima za stjecanje statusa ugroenog kupca energije i Uredbe o kriterijima za stjecanje statusa zatienog kupca energije. Takoer, Vlada je u oujku 2013. god, donijela Socijalni akcijski plan o razumijevanju socijalnih aspekata energetske zajednice, gdje su navedene sve aktivnosti vie ministarstava i ostalih zainteresiranih dionika u svrhu zatite siromanih. Predstavnici RH sudjeluju u radu radne grupe koja na nivou EU pokuava usuglasiti definicije, propisati zajednike kriterije za stjecanje statusa ugroenog kupca energije i naine pruanja pomoi ugroenim kategorijama stanovnitva. U obzir se uzima vie parametara kao to su potronja energije te ulaganja u energetsku uinkovitost stana ili zgrade energetski ugroenih kategorija stanovnitva. U prijedlogu je nekoliko oblika potpomaganja ugroenih kategorija stanovnitva: direktno kroz Dravni proraun, formiranjem Fonda solidarnosti ili uvoenje socijalnih tarifa.

23

Nadalje, Vlada RH je u lipnju 2013. god., donijela Odluku o visini naknade za koritenje prostora koje koriste proizvodna postrojenja za proizvodnju elektrine energije kojom su energetski subjekti, odnosno vlasnici proizvodnih postrojenja za proizvodnju elektrine energije, duni za prostore na kojima su izgraene elektrane plaati naknadu jedinicama lokalne samouprave, odnosno opinama i gradovima, a prikupljena sredstva e se koristiti i za programe socijalne skrbi, odnosno pomoi energetski ugroenim kategorijama stanovnitva.

Glavne strateke aktivnosti: 1. Unaprjeenje sustava najamnog stanovanja donoenjem propisa kojima se regulira

sustav najamnog stanovanja, uz posebnu zatitu socijalno osjetljivih skupina 2. Osnivanje i potpora programima prihvatilita i programima nunog smjetaja

ostvarivanjem programa za beskunike; izgradnjom prihvatilita za azilante; osnivanjem pukih kuhinja; koritenjem stambenih kapaciteta u vlasnitvu RH za socijalna pitanja

3. Uinkovito gospodarenje energijom u graditeljstvu na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini - uspostavljanjem mehanizama unaprjeenja energetske uinkovitosti za kuanstva openito, s ciljem smanjenja financijskog optereenja graana te osiguranje dostupnosti energije subvencijama trokova energije za energetski siromane graane.

4. Unaprjeenje standarda stanovanja ranjivih skupina obnovom kua i stambenim zbrinjavanjem izbjeglica provedbom Regionalnog stambenog programa; unaprjeenjem standarda stanovanja ostalih ranjivih skupina osiguranjem podmirenja trokova stanovanja; podupiranjem programa dobrosusjedske, volonterske i drugih vrsta pomoi; provedbom ciljeva ApolitikA- Arhitektonske politike Republike Hrvatske 2013.-2020. Nacionalne smjernice za vrsnou i kulturu graenja

5. Osiguranje prostora i potpora programima stambenih zajednica uz prethodnu izradu programa potreba, u skladu s planom deinstitucionalizacije i upanijskim socijalnim planovima; osiguranjem suradnje tijela nadlenih za upravljanje nekretninama u vlasnitvu RH, tijela lokalne samouprave i tijela nadlenih za provedbu socijalne politike za izradu procedure i uvjeta koritenja objekata za programe stambenih zajednica;

6. Osiguranje stambenih jedinica za stradalnike iz Domovinskog rata izgradnjom stanova i dodjelom kredita 7. Unaprjeenje stanovanja na slabije razvijenim i demografski ugroenim podrujima kroz stambene programe koji e biti definirani u Strategiji regionalnog razvoja (primjena od 2015. god.

4.4. PRISTUP SOCIJALNIM NAKNADAMA I USLUGAMA

Sustav socijalne skrbi razumijeva socijalne naknade i socijalne usluge, a temelji se na naelu supsidijarnosti, to razumijeva odgovornost pojedinca i obitelji za vlastitu socijalnu sigurnost. Uloga je drave da u tome pomae, s ciljem sprjeavanja, ublaavanja i otklanjanja socijalne ugroenosti.

Na dan 1. sijenja 2013. godine, 110 794 osoba je ostvarivalo pravo na pomo za uzdravanje, od ega je 49 256 radno sposobnih osoba korisnika pomoi za uzdravanje (44,45%). I nadalje, uslijed gospodarske krize, vei broj radnika ostaje bez zaposlenja te se moe oekivati i odreeni porast broja korisnika prava na pomo za uzdravanje.

24

Posljedice rasta nezaposlenosti, gubitka radnog mjesta obaju roditelja dovode do problema djejeg siromatva. U tom smislu, od ukupnog broja osoba koje su u spomenutom razdoblju ostvarile pomo za uzdravanje, 39 216 je djece do 18 godina, to ini 35,3 %. Nadalje, doplatak za djecu, kao novano primanje koje koristi roditelj ili druga osoba odreena Zakonom o doplatku, radi potpore uzdravanja i odgoja djece u 2012. godini ostvarilo je 395 771 dijete. Djeca koja odrastaju u siromatvu imaju vei rizik od socijalne iskljuenosti i probleme sa zdravljem u budunosti te je potrebno prekidanje kruga prijenosa manjih mogunosti u ranoj dobi. Potrebna je bolja ciljanost socijalnih programa usmjerenih primarno djeci i njihovim obiteljima. U RH na dan 1. sijenja 2013. godine registrirano je 520 437 osoba s invaliditetom, to ukupno ini oko 12% stanovnitva RH. Najvei broj osoba s invaliditetom, njih 292 320 (55%), u radno je aktivnoj dobi, izmeu 19 i 64 godina; djece s tekoama u razvoju je 33 627 (do 18 godina ili 6,3 % svih osoba s invaliditetom), a osoba starijih od 65 godina 205 559 (38,7% svih osoba s invaliditetom). U sustavu socijalne skrbi na dan 31. prosinca 2012. godine evidentirano je ukupno 14 778 djece s tekoama u razvoju i 82 725 odraslih osoba s invaliditetom.

Skrb o djeci, starijim osobama, beskunicima, rtvama obiteljskog nasilja, osobama s invaliditetom, azilantima i ovisnicima ostvaruje se putem institucijskih i izvaninstitucijskih oblika skrbi. U svrhu poboljanja pristupu socijalnim uslugama potrebno je unaprjeivati i iriti mreu socijalnih usluga kako bi se stvorili preduvjeti za provoenje procesa deinstitucionalizacije usluga za sve korisnike socijalnih usluga. Posebna panja usmjerit e se na razvoj udomiteljstva, uvoenje standarda kvalitete u udomiteljsku skrb te e se postupno uvoditi profesionalizacija udomiteljstva (novi Zakon o udomiteljstvu - predvieno donoenje u 2014. godini) ime se oekuje vei interes i broj udomiteljskih obitelji, naroito na podrujima gdje je ovaj oblik skrbi o djeci slabije zastupljen te u urbanim podrujima. Centri za socijalnu skrb u sjeditu upanija pruat e preventivne savjetodavne usluge, usluge obiteljske medijacije i usluge posebnih zastupnika za djecu u postupcima pred sudom te provoditi edukacije s obiteljima, udomiteljima i posvojiteljima.

Organizacije civilnog drutva kao pruatelji socijalnih usluga predstavljaju veliku pomo i vrijednost za djelatnost socijalne skrbi jer odraavaju kapacitete graanstva i doprinose socijalnom ukljuivanju i koheziji zajednice. Radi unaprjeenja razvoja mree socijalnih usluga u Hrvatskoj, u razdoblju od 2014. do 2020. godine, nastavit e se s procesom unaprjeenja okvira za programsku i financijsku potporu razvoju socijalnih usluga koje pruaju organizacije civilnoga drutva, posebno kroz trogodinji program Razvoj i irenje mree socijalnih usluga koje pruaju organizacije civilnog drutva. Takoer, poticat e se daljnji razvoj kapaciteta udruga kao pruatelja socijalnih usluga kroz zapoljavanje osposobljenih profesionalaca i angairanje zainteresiranih volontera, s ciljem pripreme za ravnopravnije sudjelovanje u sustavu socijalne skrbi i ciljano koritenje EU fondova. U suradnji s organizacijama civilnoga drutva razvijat e se programi usmjereni prevenciji ovisnosti koji e se usklaivati s nacionalnim i meunarodnim standardima kvalitete na njihovu podruju.

Kako bi se osiguralo da novanu pomo primaju najugroenije osobe potrebno je postii bolju ciljanost novanih naknada. Stoga je potrebno osigurati informatiko umreavanje sustava i razmjenu podataka s drugim sustavima radi lakeg ostvarivanja prava, te usklaivanje statistike socijalne skrbi sa slubenom statistikom u svrhu osiguranja kvalitetnih podloga za izradu analiza na kojima e se bazirati razvoj sustava socijalne skrbi.

25

Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave (JLS) pruaju pomo za razliite svrhe djeci predkolske i kolske dobi, umirovljenicima, osobama s invaliditetom, beskunicima i osobama bez obitelji i drugim socijalno ugroenim skupinama. U 2012. godini su za navedeno ukupno potroile gotovo 3 milijarde kuna.

Radi olakavanja pristupa pravima i ujednaenog postupanja u svim sustavima, valja odrediti jedinstvene kriterije za utvrivanje oteenja i funkcionalnih sposobnosti osobe, te uspostaviti jedinstveno tijelo vjetaenja. Takvo bi tijelo donosilo jedan dokument na osnovi kojeg bi osobe s invaliditetom mogle ostvarivati prava u razliitim sustavima.

U situaciji kad su oba roditelja zaposlena, usluge za djecu su kljuan element usklaivanja profesionalnog i obiteljskog ivota. Zakonom o dadiljama omoguuje se dobivanje odgovarajue kvalitete usluge brige o djeci, pravna sigurnost, te zakonito obavljanje djelatnosti.

Sukladno Planu deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2011. 2016. (2018.), razvija se i podupire izvaninstitucijske modele skrbi, a osobito razvoj socijalnih usluga u lokalnim zajednicama. U tom smislu domovi za djecu bez odgovarajue roditeljske skrbi i domovi za djecu s poremeajima u ponaanju transformirat e se u centre za pruanje usluga u zajednici koji e pruati: usluge savjetovanja djeci i njihovim roditeljima te razliite programe strune podrke djeci, biolokim obiteljima i udomiteljskim obiteljima, usluge rane dijagnostike i rane intervencije, usluge cjelodnevnog, poludnevnog i povremenog boravka, usluge patronae, usluge pomoi pri integraciji u redovne odgojno-obrazovne ustanove, uz mogunosti razvoja usko specijaliziranih usluga koje su u toj teritorijalnoj jedinici nedostupne ili za kojima postoji velika potranja. U domovima za djecu s poremeajima u ponaanju osigurat e se irenje programa produenog strunog postupka (kao izvaninstitucionalnog programa) na to irem podruju RH.

Nadalje, ranjivu skupina koja je suoena sa socijalnom iskljuenosti u Republici Hrvatskoj ine beskunici. Prvi put je pojam beskunika uvrten u sustav socijalne skrbi 2011. godine u Zakon o socijalnoj skrbi s ciljem unaprjeenja njihove skrbi. U 2013. godini registrirano je 12 sklonita za beskunike, ukupnog smjetajnog kapaciteta oko 400 korisnika. Prema podacima djelatnika i volontera koji rade s beskunicima, procjenjuje se da u RH ima oko 1000 beskunika.

U okviru skrbi za rtve obiteljskog nasilja, kojima se pruaju usluge privremenog smjetaja dok traje potreba, u pravilu do 6 mjeseci, a iznimno do godine dana, nastojanja drutva su usmjerena na prevenciju pojave novih sluajeva nasilja u obitelji i na osiguranje pravodobne pomoi svim rtvama nasilja. Ciljanim aktivnostima treba postii da se rtve obiteljskog nasilja ponajprije zatite u vlastitom domu.

Situacija vezana za kriminal i zlouporabu droga i dalje je sloena, te je zabrinjavajui podatak o kontinuiranom poveavanju broja ovisnika. Osim bolnikog i izvanbolnikog lijeenja i psihosocijalnog tretmana ovisnika o drogama koji se provodi u zdravstvenom sustavu, pojedini oblici psihosocijalnog tretmana ovisnika provode se i u terapijskim zajednicama i domovima za ovisnike, ali i u sklopu pojedinih udruga. U svrhu poboljanja kvalitete usluga i programa koji se u ovom podruju provode, treba se posvetiti aktivnostima

26

provoenja programa drutvene reintegracije rehabilitiranih osoba (u pravilu u okviru stambenih zajednica najdulje do godine dana).

Sadraj usluge smjetaja koji se osigurava azilantima i strancima pod supsidijarnom zatitom bitno se razlikuje od sadraja usluge smjetaja koji se osigurava korisnicima u sustavu socijalne skrbi te se tako u sklopu prava na smjetaj zapravo rjeava stambeno zbrinjavanje tih osoba u razdoblju do dvije godine. Potrebno je pozornost posvetiti integraciji tih korisnika u zajednicu razvijajui usluge koje e pridonijeti poboljanju kvalitete njihovog ivota, a time i prevenciji i ublaavanju siromatva i socijalne iskljuenosti.

Mladi snose velik dio posljedica gospodarske krize, esto ovise o privremenim i slabo plaenim poslovima, trpe najvee poveanje nezaposlenosti i stoga su izloeni pogoranju ivotnih uvjeta. Mlade osobe karakterizira nedostatak radnog iskustva, nia obrazovna struktura mladih bez radnog iskustva dodatno ih ini tee zapoljivima. U svrhu podrke rjeavanju ovih problema od 1. srpnja 2013. provodi se Preporuka Garancija za mlade koja obuhvaa niz mjera kojima se potie zapoljavanje mladih osoba, a od 2014. god. planira se financirati iz dostupnih sredstava unutar Europske inicijative za zapoljavanje mladih.

Jedna od bitnih aktivnosti koje se ostvaruju kroz programe i projekte udruga jest volontiranje kojim se pozitivno doprinosi zajednici kao i socijalnom ukljuivanju. Takoer, kroz volontiranje se stjeu nove vjetine, graanska odgovornost i poboljava zapoljivost. Stoga je vano ojaati volontiranje kao aktivnost na nacionalnoj razini. Ukljuivanje radno sposobnih korisnika socijalnih davanja u drutveni ivot putem javnih radova ili volonterskih aktivnosti pridonosi sprjeavanju socijalne iskljuenosti i pribliavanju svijeta rada te e se u tom smislu pristupiti stvaranju potrebnih preduvjeta za njihovo ukljuivanje u navedene aktivnosti.

Politika humanitarne pomoi u RH unaprjeena je Zakonom o humanitarnoj pomoi koji odreuje naine prikupljanja materijalnih i financijskih dobra, psihosocijalnu pomo i humanitarne aktivnosti za zatitu i spaavanje rtava prirodnih katastrofa i rtava kriza izazvanih ljudskim djelovanjem radi podmirivanja osnovnih ivotnih potreba. Za sve vrste humanitarne pomoi, kao i za humanitarne akcije, propisane su obvezne evidencije i izvjea, uz uvjet dostupnosti javnosti kako bi se osigurala transparentnost i poticala javna podrka. U 2012. godini evidentirano je 118 domaih i stranih neprofitnih osoba kojima je izdana suglasnost o prikupljanju i pruanju humanitarne pomoi, a za 142 je izdana suglasnost za organiziranje humanitarne akcije. Tijekom 2012. godine prikupljeno je humanitarne pomoi u iznosu od 77.050.808,73 kn (prueno je u iznosu od 58.599.419,35 kn) za ukupno 218 940 korisnika. Za hrvatske ratne vojne invalide iz Domovinskog rata I. skupine invalidi sa 100% oteenja organizma, koji su s obzirom na vrstu i teinu oteenja potpuno nesposobni za obavljanje svih ivotnih potreba i kojima je potrebna neprekidna njega i pomo druge osobe, Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji propisana je mogunost koritenja usluge osobe za pruanje njege i pomoi. S obzirom na starenje korisnika i njegovatelja, ali i cjelokupne braniteljske i stradalnike populacije, poveava se potreba za cjelodnevnom njegom i pomoi. Prema raspoloivim podacima od ukupno 441 njegovatelja, jedna etvrtina starija je od 50 godina, a oekuje se da e kroz manje od 10 godina u dobnoj skupini iznad 50 godina biti polovica njegovatelja, od ega e znaajan dio biti u dobi iznad 60 godina. Nedostaje smjetaj u ustanove zdravstveno-socijalnog karaktera u kojima bi se osigurala njega i rehabilitacija za najosjetljiviji dio braniteljske i stradalnike populacije.

27

Razvojem ustanova veteranskih centara i izvaninstitucionalnih programa, korisnicima e se osigurati u sklopu stalnog ili privremenog smjetaja stanovanje, prehrana, odravanje osobne higijene, zdravstvena njega i psihosocijalna skrb, te programi kojima se omoguava pomo u obavljanju svakodnevnih ivotnih aktivnosti neposredno u njihovim kuanstvima i poboljanje kvalitete ivljenja osoba tee naruenog zdravstvenog stanja, niskog socioekonomskog statusa te osoba koje nisu obuhvaene postojeim oblicima skrbi, zatim savjetovanje vezano uz ostvarivanje razliitih prava, organiziranje slobodnih aktivnosti, edukativnih programa te drugih programa s ciljem drutvenog ukljuivanja.

Glavne strateke aktivnosti: 1. Unaprjeenje sustava dodjele socijalnih naknada redefiniranjem sustava novanih

naknada i unaprjeenjem i provedbom propisa u svrhu uinkovitije zatite pojedinanih prava graana

2. Unaprjeenje dostupnosti, priutivosti i kvalitete socijalnih usluga razvojem i irenjem mree usluga u zajednici te intenziviranjem procesa transformacije i deinstitucionalizacije domova socijalne skrbi; irenje mree socijalnih usluga koje podupiru socijalnu ukljuenost i regionalnu ujednaenost, pridonose usklaenju obiteljskog i poslovnog ivota i pridonose zapoljavanju, jaanjem suradnje s mreama OCD-a i poticanjem volontiranja; podizanje kvalitete socijalnih usluga - uvoenjem standarda kvalitete, vanjskog vrednovanja;

3. Briga o ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata osiguranjem usluga pruanja njege i pomoi, psihosocijalna podrka i programi osnaivanja za samozapoljavanje i zapoljavanje te briga o socijalno najosjetljivijem dijelu braniteljske i stradalnike populacije razvojem ustanova veteranskih centara i izvaninstitucionalnih programa;

4. Unapreenje sustava skrbi o beskunicima poticanjem koordinacije meu dionicima (JLS, NGO, druga nadlena tijela); osiguravanjem i unaprjeenjem usluga i programa koji potiu zapoljavanje; osiguravanjem dostupnosti svih potrebnih usluga, a posebice zdravstvene zatite te usluge smjetaja (osim sklonita, osiguravanje trajnijeg oblika nunog smjetaja putem JLS za samostalan ivot); potporom programima usmjerenih jaanju beskunika za samostalni ivot;

5. Pruanje potpore programima psi