SINDIKATA ŽELJEZNIČARA HRVATSKE / broj 2 / lipanj 2009.

NE PRISTUPNICAIzjavaZa sve poštene i pristojne radnike koji se ne žele pridružiti sindikatu, a žele ostati besprijekornog karaktera odbijajući primiti pogodnosti za koje nisu ovlastili sindikat.Ja sam protiv sindikata, dakle ja sam protiv svih poboljšanja za koja su se izborili sindikati tijekom posljednjih nekoliko godina kao što su: 1. povećanje plaće i dodataka 2. kraće radno vrijeme 3. produžen, plaćeni dopust 4. dodatak za godišnji odmor, božićnica, dodatak za Uskrs i dar djeci 5. produžen otkazni rok i spriječavanje proizvoljnog otpuštanja 6. kao i sve drugo, sadržano u kolektivnom ugovoru koji su Sindikati postigli 7. dodatak na otežane uvjete rada i plaćanje naknada 8. poboljšanja u zaštiti na radu 9. dodaci za prekovremene, rad noću, nedjeljom i praznikom10. naknada i plaća u slučaju bolesti Ja izričito odbijam, kako gore navedena, tako i druga poboljšanja bilo koje vrste koja bi u budućnosti trebala biti postignuta kroz pregovore Sindikata s predstavnicima poslodavaca ili kroz radnička vijeća. U isto vrijeme, ovlašćujem svog poslodavca da protuvrijednost poboljšanja koja su postigli sindikati, obustavi prilikom obračuna i isplate moje mjesečne plaće i naknada, te uplati u dobrotvorne svrhe.

Datum __________________ Potpis __________________________

&

TEMABROJA str 5

NE NASILJU NA RADU!

" TO JE DIO POSLA, ALI NE BI TREBAO BITI”

INTERVJU:g. MARIJAN KLARIĆ

VIJESTI str 4

MEĐUNARODNI ODNOSI str 12

VIJESTI IZ PODRUŽNICE str 14

ODRŽANISEMINARI

IZBORI UNJEZI I ČIŠĆENJU

INTERVJU: ZORAN MARŠIĆ, dopredsjednik

SŽH

OBAVIJEST ČLANOVIMA SINDIKATA ŽELJEZNIČARA HRVATSKESindikat željezničara Hrvatske potpisao je Ugovor sa tvrtkom „PROGRESO GRUPA“ d.o.o. Progreso grupa je tvrtka koja pruža usluge savjetovanja pri realizaciji kredita te žele članovima Sindikata ponuditi optimalna rješenja za pronalaženje što jednostavnijeg, ali i povoljnijeg načina raspolaganja i upravljanja osobnim ili drugim novčanim sredstvima.

Licencirani bankarski posrednici odabiru najpovoljniju opciju obzirom na uvjete financijskih institucija i uvjete klijenata tj. članova. Savjetodavne usluge od podnošenja zahtjeva za kredit do njegove realizacije obavljaju se u Zagrebu, Ilica 100, bez naknade, što klijent i Progreso grupa d.o.o. međusobno potpisuju pri podnošenju zahtjeva. Progreso grupa d.o.o. ima mogućnost realiziranja kredita za članove u svim bankama Hrvatske.

Sav rizik, za svaki pojedinačni predmet, preuzima Progreso grupa d.o.o. bez obzira na konačan ishod zahtjeva. Moguće je da se posao odradi bez klijentovog izlazaka s posla i dodatnih troškova putovanja, putem telefona, fax-a ili interneta, za sve vrste usluga (Progreso krediti, Progreso štednja ili Progreso nekretnine).

Način na koji se realizira kredit odnosno savjetodavne usluge za članove Sindikata kao i za članove njihove obitelji je slijedeći:• Potrebno je nazvati broj: tel: 01/5552-620 ili mob: 091/1111474 i 091/1111475 radi dogovora za termin

Fotografije sa foto natječaja SŽH-a.

www.szh.hr 2.2009. VIJESTI SÆH 3

Poπtovane kolegice i kolege

Sadræaj

RijeË predsjednika .............. 3

Vijesti .......................... 4• Odræani seminari na temu

radniËkog predstavljanj • Izabran glavni povjerenik

»iπÊenja i njege putniËkih vagona

Tema broja ................. 5

• Ne nasilju na radu! • Siguran rad kroz staklene

pregrade i video nadzor? Intervju: g. Marijan KlariÊ

• Intervju: g. Zoran MarπiÊ, dopredsjednik SÆH

Meunarodni odnosi .......................... 12• NajveÊe europske

æeljezniËke zemlje oklijevaju s pravima radnika

• Zaustaviti liberalizaciju i privatizaciju

• Europska komisija ne odustaje

Vijesti iz Podruænica ... 14

SINDIKAT ÆELJEZNI»ARA HRVATSKE RIJE» PREDSJEDNIKA

List VIJESTI SÆH izlazi kvartalno

IzdavaËSindikat æeljezniËara Hrvatske

Za izdavaËaBranko Kreπ, predsjednik SÆH

UrednicaKatarina Mindum

AdresaTrg Francuske Republike 13,

10000 Zagreb

Telefoni01/370 75 81 Æat: 855/ 35 29

Fax01/370 24 24

E-mail:szh@szh.hr

Webwww.szh.hr

GrafiËko oblikovanje i tisakÆeljezniËka tiskara, d.o.o.,

Zagreb, Petrinjska 87

HÆ moæe spasiti samo ozbiljno restrukturiranje

Ovih dana pratili ste opÊu medijsku pripremu za vruÊu jesen koja se najavljuje. Najavljuje se posebno radnicima i umirovljenicima. Onima koji baπ i nisu imali znatan utjecaj na ekonomsku situaciju u kojoj se dræava nalazi. Sada Vlada toËno zna koliko koπta pojedino pravo radnika i koliko izdvaja za umirovljenike, te koliko Êe uπtedjeti ako ukine ta prava ili smanji iznose.

Oni Ëiji se glas nije sluπao, sada trebaju „zajedno podmetnuti lea“, „podnijeti zajedniËki teret“, „solidarno dati doprinos“ za izlazak iz krize.

Da bi to mogli bez otpora, potrebno je diskreditirati sindikat u kojem su radnici organizirani da bi ostvarili svoja prava.

Ako se Vlada ozbiljno ne pozabavi reorganizacijom druπtava kojima je veÊinski vlasnik, bit Êe to kao da lijeva vodu u sito kojem je zaËepljena samo jedna rupa.

A to znaËi da Êe poslije najavljenih smanjenja slijediti nova.

Na svijetu oËito ne postoji dovoljno struËna savjetniËka kuÊa koja moæe izraditi plan restrukturiranja HÆ-a. Ili bolje reËeno, ni jedna ozbiljna savjetniËka kuÊa ne moæe u svoj prijedlog restrukturiranja, koji bi trebao biti odræiv, ugraditi sve æelje i æeljice i sve pojedinaËne interese raznih politiËkih moÊnika i njihovih miljenika. Zato se i svi dosadaπnji prijedlozi odbacuju. A HÆ druπtva posluju optereÊena nejasnim meusobnim odnosima, ogromnom nadogradnjom, silnim zalihama, netransparentnim troπkovima i bez jasne odgovornosti za plan poslovanja i ostvarene ili neostvarene rezultate.

Ako Vlada stvarno æeli rijeπiti problem HÆ druπtava kojih je vlasnik neka prekopa arhivu i podsjeti se na inicijative, prijedloge, zahtijeve, otvorena pisma koje smo do sada slali na tu temu, a posebno neka obrati pozornost na:

Mjere za spas HÆ-a

Potpuno nova organizacija sadaπnjeg Holdinga s obzirom na izmjene Zakona o æeljeznici.

Organizacija i sistematizacija svakog pojedinog druπtva prilagoena stvarnim potrebama.

Izrada kratkoroËnih i dugoroËnih odræivih planova poslovanja.

Mjere stvarne uπtede kroz poslovanje svakog pojedinaËnog druπtva.

Utvrivanje pojedinaËne, a ne kolektivne odgovornosti zbog neispunjenja poslovnih planova i loπih poslovnih odluka.

Da odricanju, ali samo pod uvjetom ispunjenja predloæenih mjera

Branko Kreπ

Ostanimo æeljezniËari i borimo se za buduÊnost æeljeznice!

4 VIJESTI SÆH 2.2009. www.szh.hr

VIJESTI SINDIKAT ÆELJEZNI»ARA HRVATSKE

U sklopu obrazovnog ciklusa Sindikata æeljezniËara Hrvatske „ Kontinuirano sindikalno obrazovanje - korak ispred“ , odræani su seminari u Rijeci i Ogulinu za rijeËku i u dva navrata u Zagrebu za zagrebaËku regiju.

Sudionici su tijekom jednodnevnih seminara kroz kombinaciju prezentacija i interaktivnih raionica upoznati s oblicima radniËkog predstavljanja te temeljima iz kojih proizlaze pojedina prava. Upoznati su i s elementima globalizacije te njihovim

Odræani seminari na temu radniËkog predstavljanja

djelovanjem na okolnosti u kojima djeluju radniËki predstavnici. Zasebna tema bila je odgovor sindikata na promjenjene okolnosti u podruËju rada te vjeπtine potrebne za uËinkovito predstavljanje interesa radnika.

Rad je protekao u kooperativnoj i ugodnoj atmosferi iako je tempo rada i koliËina prezentiranog mnogima predstavljalo optereÊenje. Sudionici/e su u svojim evaluacijama vrlo pozitivno ocijenili trening. U rujnu se nastavlja odræavanje treninga za druge regije.

Na sjednici povjerenika podruËja rada »iπÊenja i njege putniËkih vagona odræanoj 07.07.2009.godine izvrπeni su izbori za Glavnog povjerenika »iπÊenja i njege putniËkih vagona koji predstavlja ovo podruËje rada u predsjedniπtvu Sindikata æeljezniËara Hrvatske. U radu sjednice sudjelovali su povjerenici podruËja rada iz podruænica:

Rijeka: Janja JoviÊ

Ogulin: Valentina MajetiÊ

Varaædin: Verica »avec

Koprivnica: Gordana Marget

Split: Ivana ©arac

Vinkovci: Marijana ©karec

Zagreb Glavni kolodvor

Pogon ËiπÊenja prostora:

Ivanka Kolar

Pogon ËiπÊenja vagona:

Draæen VukoviÊ

Zagreb Zapadni kolodvor:

Kata MariÊ

Sisak: Kata ÆivËiÊ

Nakon obavljenog kandidacijskog postupka i predstavljanja kandidata: Valentine MajetiÊ, Ivane ©arac i Draæena VukoviÊ pristupilo se izboru

Draæen VukoviÊ, glavni povjerenik »iπÊenja i njege putniËkih vagona i Ëlan predsjedniπtva Sindikata æeljezniËara Hrvatske

na kojima je za Glavnog povjerenika »iπÊenja i njege putniËkih vagona za Ëlana predsjedniπtva izabran Draæen VukoviÊ. Nakon zahvale izabranog za dano mu povjerenje, o aktualnostima u druπtvu »iπÊenja i njege putniËkih vagona, prisutne je upoznao predsjednik sindikata Branko Kreπ.

U nastavku sjednice raspravljalo se aktualnostima u druπtvu »iπÊenja i njege putniËkih vagona d.o.o. pri Ëemu se velika pozornost posvetila iznoπenju problema u pojedinim pogonima gdje se kroz raspravu doπlo do prijedloga rjeπenja i zakljuËaka o stavovima Sindikata æeljezniËara Hrvatske.

Zoran MarπiÊ

Vijesti

www.szh.hr 2.2009. VIJESTI SÆH 5

Tema broja

Piπe: Katarina Mindum

SINDIKAT ÆELJEZNI»ARA HRVATSKE TEMA BROJA

©irom svijeta nasilje na radu je u porastu jer mnoge promjene u globaliziranom svijetu uzrokuju sve viπe i viπe pritiska na ljude na radnom mjestu.

Radnici u transportu, zbog prirode posla koji obavljaju, posebno su podloæni fiziËkom i psihiËkom nasilju. To ukljuËuje i napade vezane za radnike po spolu, rasi ili vjeri.

Nasilje se dogaa kada ljudi reagiraju na smanjeni obujam usluga i niæe standarde; kada se radnici suoËe sa stresom uslijed nesigurnosti zaposlenja i kad poslodavci i vlasti iskoriπtavaju radnike umjesto da rade u njihovom interesu.

Nasilje ne bi trebalo biti dio svakodnevnog æivota. Ako se s tim ne suoËavamo danas, moæda Êemo se suoËiti sutra. Zato transportni radnici moraju biti pokretaËka snaga za bolji, sigurniji radni vijek.

Nasilje mogu provoditi razliËiti ljudi i moæe uzeti mnoge oblike. Meutim to se dogaa.To je dio posla, ali ne bi trebao biti - Nasilje mora prestati. Transportni radnici to moraju zaustaviti.

Ne moæe se pokrenuti gospodarstvo bez uËinkovitog prijevoza. TisuÊe ljudi zaposleno je svaki dan u pruæanju usluga prijevoza. Prijevoz bi trebao biti siguran za ljude koji ga koriste i ljude koji rade na pruæanju usluge. Ali Ëesto nije tako.

Kada radnici iskuse nasilje, to znaËi da struktura prijevoznog sustava nije odgovarajuÊa. To znaËi da upravljanje prijevozom nije onako kako bi trebao biti. To znaËi da zakoni u druπtvu nisu odgovarajuÊi, ili viπe vjerojatno, da se ne provode. To znaËi da su korisnici transportnog sustava u stresu i pod pritiskom.

Poslodavac je fokusiran na dobit a ne na dobrobit radnika.

Nasilje znaËi da su transportni radnici izloæeni fiziËkim i psihiËkim prijetnjama, da su radnici pod pritiskom toliko da zaboravljaju vlastite standarde.

Ne nasilju na radu!

Nemojte πutjeti!

U ozraËju stvaranja profita, konkurentnosti i troπkova odræavanja, investicije u javni transport Ëesto su male ili nikakve. U cijelom transportnom sektoru, poslodavci su gledali na svaki moguÊi naËin poveÊati produktivnost i dobit, dok u isto vrijeme smanjuju troπkove. To moæe znaËiti uvoenje prekida u toku smjene, prekovremeni sati, manje osoblja za isti ili posao veÊeg obujma. To znaËi da su poslodavci manje voljni potroπiti novac na sigurnost radnika i putnika. To takoer znaËi da postoji veÊa vjerojatnost da je frustracija i gnjev prisutan meu putnicima i da se preËesto, okreÊe protiv transportnih radnika.

U BeËu je u organizaciji ETF i EVA Akademije od 27-28 travnja 2009. odræana konferencija u kojoj je sudjelovalo 70 sindikalnih predstavnika iz 21 europskog sindikata.

Drugi dan konferencije bio je usmjeren na sigurnost na radu, a naroËito na nasilje u putniËkom prometu. Sindikati iz Bugarske, Hrvatske, Maarske NjemaËke i Austrije izvijestili su o svojim iskustvima s nasiljem na radnom mjestu.

Sindikati ITF- Meunarodne federacije radnika u transportu odabrale su 28. travnja svake godine za dan akcije, meunarodnim memorijalnim danom radnik, s temom kampanje koja je od zajedniËkog interesa svim radnicima u transportu: zdravlje i sigurnost na radu. Ovaj dan, obiljeæen je diljem svijeta razliËitim kampanjama pod sloganom: “To je dio posla, ali ne bi trebao biti”.

Anketa koju su zajedniËki proveli njemaËki sindikati radnika u æeljeznici, GDBA i TRANSNET, pokazala je da je veÊina radnika zabrinuta zbog prijetnje od nasilja na radu te da je poveÊan broj nasilnih incidenata. VeÊina incidenata nije bila prijavljena vlastima i naglaπeno je da se ovakav pristup mora promijeniti.

Nasilje je druπtveni problem i stoga je potrebna intervencija vlade. Kolektivni ugovori potrebni su kao podrπka ovom procesu.

“To je dio posla, ali ne bi trebao biti” -

6 VIJESTI SÆH 2.2009. www.szh.hr

TEMA BROJA SINDIKAT ÆELJEZNI»ARA HRVATSKE

Iskustva iz Norveπke govore kako je na sindikalnu inicijativu doneπen amandman na postojeÊe kazneno pravo koji predvia stroæe kazne za nasilje nad radnicima u transportu.

U Francuskoj je uveden stalni nadzor na svim putniËkim linijama na kojima je zabiljeæen porast nasilja.

Nacionalna æeljezniËka kompanija u Luksemburgu uvela je program treninga æeljezniËkog osoblja i cjelovitu podrπku ærtvama nasilja na radnom mjestu. Zakonom je regulirana prevencija nasilja u sredstvima javnog prijevoza, koji sadræi mjere u borbi protiv agresije i postavlja ciljeve za kaænjavanje poËinitelja. Sindikati su pomogli oblikovati ovaj Zakon koji je sada akt Parlamenta.

U Nizozemskoj su nakon πtrajka æeljezniËara privremeno ukinute linije na kojima su uËestali razni oblici nasilja nad radnicima. Na zajedniËkom sastanku sindikata, æeljezniËkih kompanija, resornog ministarstva i predstavnika policije, reËeno je da Êe ukidanje linija biti jedna od mjera ukoliko se u lokalnim druπtvenim zajednicama ne donese program protiv nasilja.

U Velikoj Britaniji sindikat je pokrenuo kampanju senzibiliziranja korisnika usluga prema Ëinjenici da vlada smanjuje sredstva za odræavanje i za sigurnost æeljezniËkog prometa dok istovremeno ulaæe u izgradnju trgovina i kafiÊa na stanicama. Pod sloganom: “Biste li radije imali pjenuπav kapuÊino ili sigurnu æeljeznicu?” plakatima su pitali æeljezniËke putnike “Biste li radije imali supermarket u stanici - ili nekog tko odræava prugu i signale?“ te ih ohrabrivali da piπu vladi i lokalnoj upravi i protestiraju protiv rezanja sredstava za odræavanje i sigurnost prometa.

Poboljπanjem radnog okruæenja moæe se utjecati na smanjenje opasnosti od nasilja na radnom mjestu.

Poboljπanje fiziËkog dizajna na radnom mjestu, kao πto su:

◆ OdgovarajuÊe fiziËke barijere izmeu blagajnika i stranki. To moæe ukljuËivati i neprobojna stakla gdje je to potrebno.

◆ Video nadzor na stajaliπtima i u prijevoznim sredstvima

◆ Rad u paru umjesto sam

◆ Imati uËinkovitu komunikaciju u sluËaju prijetnje: radio- veza, sluæbeni mobitel, gumb za alarm, s planom za rakciju kada doe do poziva.

◆ Bolje osvjetljenje stanica, depoa i vozila

◆ Vidljivi uniformirani predstavnici sigurnosti

◆ UhiÊenje i procesuiranje napadaËa, dajuÊi publicitet politici netoleriranja agresije

◆ OmoguÊiti radnicima odbijanje pruæanja usluga agresivnim ili neprijateljski raspoloæenim strankama, odbijanje prodaje karte ili iskljuËivanje agresivnih iz prometa ili sluæbenih prostorija uz pomoÊ zaπtitarskih sluæbi ili Ëuvara reda. Pruæiti svu potrebnu zaπtitu radnicima koji tako postupe.

◆ Prostor za odmor, prostor za koriπtenje stanke, toaletne prostorije, posebne samo za osoblje.

◆ Osigurani objekti s potrebnim sadræajem u mjestima kraja i poËetka smjene

Odgovornosti poslodavaca

◆ Minimaliziranje uzroka frustracije putnika. To ukljuËuje poboljπanja usluga, izbjegavajuÊi otkazivanje usluga i pretrpanost, te omoguÊivanje odgovarajuÊeg prostora za Ëekanje

◆ Pruæanje jasnih informacije o svim vaænim pitanjima za putnike. To ukljuËuje i cijene, vozni red, zakaπnjenja, planirano odræavanje

◆ Trening za radnike o upravljanju potencijalno nasilnim situacijama. To ukljuËuje i metode smirivanja nezadovoljnih ili agresivnih putnika te komunikacijske vjeπtine

Uznemiravanje na radnom mjestu ne vrπe samo korisnici usluga, dakle, treÊe osobe, nego i nadreeni, pa i radne kolege. ©to kaæe zakon, kakva je razina tolerancije unutar poduzeÊa te dobra praksa drugih poduzeÊa u podruËju zaπtite dostojanstva radnika, prevenciji i rjeπavajnju sluËajeva, naπa je naredna tema.

www.szh.hr 2.2009. VIJESTI SÆH 7

INTERVJU

V: Kako ocjenjujete poslovanje u 2008. godini, a kako u prva Ëetiri mjeseca ove godine?

MK: Pokazatelji koji idu u prilog æeljezniËkog prijevoza govore da je u 2008. godini 52,39% svih putnika u Hrvatskoj koji se koriste javnim prijevozom odabralo æeljeznicu. Tako je broj otpremljenih putnika u 2008. godini veÊi za 12% u odnosu na 2007. godinu. Ono πto posebno obeÊava je daljnji razvoj gradsko-prigradskog prijevoza na podruËju grada Zagreba koji biljeæi porast broja otpremljenih putnika za 18%. Porast broja putnika prati i poveÊanje prihoda za 5,5 %, dok smo u isto vrijeme smanjili sredstva za poticaj putniËkog prijevoza iz Dræavnog proraËuna za 0,5%.

U prva Ëetiri mjeseca ove godine moæemo reÊi da smo po otpremi putnika i prihoda, usprkos recesiji, uspjeli ostati na razini proπle godine.

V: Postoji li plan rjeπavanja problema proizaπlih uslijed nepopunjene sistematizacije radnih mjesta u HÆ PutniËkom prijevozu, te koji su rokovi za njihovo rjeπavanje?

MK: HÆ PutniËki prijevoz na dan 08. srpnja 2009. godine ima ukupno 1.222 zaposlenih radnika, od Ëega je 1 148 radnika na neodreeno vrijeme, a njih 74 na odreeno vrijeme.

U 2007. godini imali smo 95 ugovora na odreeno vrijeme, a do danas je njih 57 pretvoreno u radni odnos na neodreeno

Razgovor s g. Marijanom KlariÊem, direktorom i Ëlanom Uprave HÆ PutniËkog

vrijeme. Uspostavljanje radnog odnosa na odreeno vrijeme, posebno u ovo vrijeme znaËi davanje posla koji je svakome potreban. Meutim svjesni smo da rad na odreeno vrijeme za sobom povlaËi i niz ograniËavajuÊih okolnosti kao πto su: nemoguÊnost dobivanja kredita i opÊenit osjeÊaj nesigurnosti i neizvjesnosti za radnika. Iz tog razloga nastojimo ugovore radnika na odreeno pretvoriti u ugovore na neodreeno kada se za to pojavi moguÊnost.

»im budemo u moguÊnosti nastavit Êemo s primanjem radnika i kasnijim davanjem ugovora o radu na neodreeno vrijeme, jer nam svakako treba kvalitetan radni kadar.

V: Vrijeme je godiπnjih odmora, na koji naËin rjeπavate problem godiπnjih odmora za osoblje, posebice za vlakopratno osoblje Ëija je raspodjela i inaËe oteæana?

MK: Kako bismo svim radnicima omoguÊili koriπtenje godiπnjih odmora u vrijeme kada to njima i njihovim obiteljima odgovara, te zbog opÊenite poveÊane potrebe za radom vlakopratnog osoblja tijekom

2007. godine zaposlena su na odreeno vrijeme 54 radnika, a 2008. godine zaposleno je 29 novih radnika na mjestu konduktera (volonteri) te su takoer dobili ugovor na odreeno vrijeme. Time su svi radnici na mjestu vlakopratnog i kolodvorskog osoblja bili u moguÊnosti iskoristiti godiπnji odmor do 01. srpnja 2009. godine.

Na jesen planiramo uzeti odreen broj pripravnika na mjesto vlakopratnog i

kolodvorskog osoblja, ukoliko s nadleænim Ministarstvom postignemo dogovor o navedenom, jer nam je kvalitetan radni kadar potreban.

V: Izrada Knjiæice vlakopratnje

MK: Grupa za tehnologiju rada, PJ Tehnologija, prilikom izrade turnusa vlakopratnog osoblja uzima u obzir kriterije za nastupajuÊi vozni red koji se odreuju i primjenjuju temeljem Pravilnika o izradi voznog reda (Pravilnik 3), Pravilnika 2, te Upute 107, a prema planskim i raspoloæivim veliËinama materijala voznog reda i Plana

SINDIKAT ÆELJEZNI»ARA HRVATSKE

Siguran rad kroz staklene pregrade i video nadzor?

Trenutno nismo u moguÊnosti primati nove ljude u sustav

8 VIJESTI SÆH 2.2009. www.szh.hr

INTERVJU SINDIKAT ÆELJEZNI»ARA HRVATSKE

te smjernicama organizacije vlakopratnje HÆ PutniËkog prijevoza d.o.o.

Isto tako, u cilju poπtivanja jednakosti svih radnika te pridræavanja vaæeÊih propisa i uvjeta rada naglaπavajuÊi posebnost kondicija izvrπnih radnika, uvaæavaju se odredbe Zakona o radu, Zakona o sigurnosti u æeljezniËkom prometu, Zakona o zaπtiti radnika na radu, KU-Kolektivnog ugovora HÆ PutniËkog prijevoza d.o.o. i svih drugih pravnih akata koji reguliraju radno pravne odnose.

V: Provodi li HÆ PutniËki prijevoz edukacije osoblja kako bi se poboljπala komunikacija s putnicima?

MK: HÆ PutniËki prijevoz d.o.o., kroz redovita i periodiËna πkolovanja provodi edukativnu akciju vezanu za ponaπanje kolodvorskog i vlakopratnog osoblja radi bolje komunikacije i rjeπavanja nastalih situacija te obavjeπtavanja putnika o problemima u prometu, a isto tako upozoravamo kolodvorsko i vlakopratno osoblje na pravilan i profesionalan rad u cilju podizanja kvalitete usluge prema korisnicima naπih usluga.

U dogovoru s MUP-om organizirane su edukativne radionice vezane uz ponaπanje, komunikaciju i naËin postupanja kolodvorskog i vlakopratnog osoblja u konfliktnim situacijama.

V: Kakva saznanja imate o renoviranju sluæbenih prostorija i odnosu odabranih izvoaËa radova prema preuzetim obvezama?

MK: Sa ciljem poboljπanja uvjeta rada i osiguranja boljih uvjeta za boravak putnika

u kolodvorima, HÆ PutniËki prijevoz pristupio je ureenju i opremanju prostora putniËkih blagajni, Ëekaonica i vestibula. Prvi kolodvori koji su obuhvaÊeni navedenim aktivnostima su kolodvori Bjelovar i Osijek koji su ureeni pripremljenom tehniËkom dokumentacijom od strane sluæbi unutar HÆ-a.

Za potrebe radnika HÆ PutniËkog prijevoza d.o.o unazad dvije godine priπlo se intenzivno renoviranju sluæbenih prostorija, putniËkih blagajni, vestibula, Ëekaonica kao i prostorija za vlakopratno osoblje u cilju poboljπanja uvjeta rada.

Navedeni radovi su izvedeni na osnovu projektne dokumentacije izraene od strane ovlaπtenih projektantskih kuÊa te je pokrenut otvoren postupak javne nabave vezano za odabir najpovoljnijih izvoditelja radova.

Ureenje sluæbenih prostorija (blagajni, Ëekaonica, vestibula) obuhvaÊa graevinske, elektro, strojarske radove i radove na TK linijama te Lan mreæi, a izvode se u postojeÊim prostorima u kolodvorskim zgradama.

Pri samom planiranju i izvoenju radova dolazilo je do poteπkoÊa, nepredvienih radova koje je trebalo napraviti radi puπtanja u rad pojedine sluæbene prostorije, blagajne i sl. Radi navedenog je na pojedinim radiliπtima doπlo do prekoraËenja rokova izvoenja.

Vezano za kvalitetu izvoenja radova ugraen je materijal predvien projektom. Ukoliko je bilo potrebno, na poziv investitora, izvoditelj radova otklonio je uoËene nedostatke.

V: ©to joπ Ëinite kako bi putnicima pruæili kvalitetniju uslugu?

MK: Kako bi putnicima pruæili kvalitetniju uslugu pokrenuli smo dva projekta: Kontakt centar i Prodaja usluga u putniËkom prijevozu. Primopredajni test za aplikaciju Kontakt centar obavljen je krajem oæujka ove godine te je isti od tada u funkciji. Aplikacija Kontakt centar omoguÊava jednostavan i brz pristup razliËitim vrstama informacija, komunikaciju s korisnicima putem telefona, e-maila, primanje fax-eva, brzo biljeæenje svih relevantnih podataka komunikacije s klijentom, brz pregled svih bitnih parametara (dnevnih optereÊenja, klijenata na Ëekanju, optereÊenja agenata), kreiranje telefonskih upitnika, anketa ili kampanja te pregled izvjeπtaja.

S projektom Prodaja usluga u putniËkom prijevozu æeli se unaprijediti sustav prodaje karata i svih ostalih usluga (rezervacije, novi kanali prodaje) u unutarnjem i meunarodnom prijemu putnika. Ovdje svakako moram napomenuti kako je zavrπena implementacija Projekta EPA (rezervacijski sustav u meunarodnom prijevozu).

»injenica je da je u transformaciji HÆ PutniËkog prijevoza u træiπno orijentiranu tvrtku okrenutu kupcu i poslovnom partneru, neophodna i transformacija klasiËnih oblika poslovanja u poslovanje podræano novim moguÊnostima ICT tehnologije.

Jednom rijeËju:

potrebna je transformacija klasiËne tvrtke u digitalnu pametnu kompaniju.

www.szh.hr 2.2009. VIJESTI SÆH 9

V: Kakvi su daljnji planovi HÆ PutniËkog prijevoza na podruËju poboljπanja uËinkovitosti poslovanja, modernizacije?

MK: Jedna od temeljnih odrednica poslovanja HÆ PutniËkog prijevoza je poveÊanje konkurentskih sposobnosti na prijevoznom træiπtu i unapreenje kvalitete prijevozne usluge. Da bismo mogli ostvarivati planirana poveÊanja obujma rada i prihoda, potrebno

je poveÊati razinu usluga na postojeÊim prugama kroz udobnost i brzinu prijevoza.

Iz tog razloga modernizacija voznog parka bila je neizbjeæna i posljednjih nekoliko godina u tom je smislu ostvaren veliki pomak. Novoobnovljeni vlakovi i vagoni postiæu tehniËku razinu novih i velikih tehnoloπkih iskoraka koji pokazuje da HÆ PutniËki prijevoz, osim sigurnosti svojih prijevoznih kapaciteta, nastoji pruæiti i visoku razinu udobnosti te kvalitetu koja u uvjetima oπtre konkurencije predstavlja presudan element poslovanja.

V: Kako zaposlenike motivirate za sve sloæenije zadatke?

MK: Postoje ljudi koji uistinu vole æeljeznicu, u Ëijim obiteljima postoji tradicija rada na æeljeznici, a postoje i oni zaposlenici koji su svoje interese naπli upravo u ovoj djelatnosti.

Stoga ovi zaposlenici i njihovo profesionalno ponaπanje oznaËava struËnost, æelju i odluËnost da se dodijeljeni im posao obavi na πto je moguÊe kvalitetniji naËin. Razviti visoku razinu profesionalne motivacije znaËi tijekom vremena razviti i povjerenje zaposlenika. PromatrajuÊi ga iz perspektive unapreenja poslovanja moæe se s izrazitom sigurnoπÊu reÊi kako je ono snaæan promotor poduzeÊa koji znaËajno djeluje na imidæ u zajednici u kojoj HÆ PutniËki prijevoz djeluje. O tome svjedoËi niz pohvala putnika za ljubaznost i pomoÊ naπih djelatnika koji su pomogli korisnicima usluge i izvan okvira zadanog im posla.

V: Kako HÆ PP zastupa radnike koji su obavljali svoje propisane obveze iz Ugovora o radu, a koji su doæivjeli fiziËke napade od strane putnika (zastupanje radnika pred sudom) i πto Ëini u prevenciji nasilja nad vlakopratnim i πalterskim radnicima ?

MK: U HÆ PutniËkom prijevozu d.o.o. imenovano je Povjerenstvo za rjeπavanje odπtetnih zahtjeva radnika koje rjeπava takve zahtjeve temeljem zamolbe radnika i prateÊe dokumentacije vezane za svaki konkretan sluËaj. Zahtjev se

rjeπava na temelju priloæene medicinske dokumentacije, a visina πtete odreuje se temeljem vjeπtaËenja lijeËnika cenzora.

©to se tiËe prevencije nasilja nad vlakopratnim osobljem Ëini se πto je viπe moguÊe da se isto svede na najmanju moguÊu mjeru. Naime, HÆ PutniËki prijevoz d.o.o. ima sklopljen Ugovor s druπtvom RVR o pruæanju zaπtite, a u cilju zaπtite radnika vlakopratnog osoblja.

U svezi prevencije nasilja nad putniËkim blagajnicima kod ureenja prostora postavljaju se staklene pregrade na πalterima i tehniËka zaπtita postavljanjem videonadzora prostorija putniËkih blagajni. Pored toga, provodi se pouËavanje vlakopratnog osoblja komunikacijskim vjeπtinama u cilju izbjegavanja nasilja i moguÊih konflikata.

V: Kada Êe HÆ PutniËki prijevoz izraditi Plan djelovanja za promicanje i uspostavljanje ravnopravnosti spolova ?

MK: S obzirom da je joπ 2004. godine izraen prijedlog Plana djelovanja za promicanje i uspostavljanje ravnopravnosti spolova na nivou HÆ-a, koji je upuÊen Uredu za ravnopravnost spolova na suglasnost koja nije donijeta, HÆ PutniËki prijevoz d.o.o. pokrenut Êe postupak donoπenja navedenog plana u okviru i suradnji s druπtvima HÆ Holding d.o.o.

Za napomenuti je da je upravo u HÆ PutniËkom prijevozu d.o.o. u usporedbi s prosjekom Druπtava HÆ Holdinga zaposleno najviπe æena (oko 37 %).

SINDIKAT ÆELJEZNI»ARA HRVATSKE INTERVJU

10 VIJESTI SÆH 2.2009. www.szh.hr

INTERVJU SINDIKAT ÆELJEZNI»ARA HRVATSKE

V: Koje su vaπe osnovne sindikalne duænosti?

ZM: Moja osnovna sindikalna duænost, kao dopredsjednika za podruËje HÆ Infrastrukture, je praÊenje provedbe kolektivnog ugovora koji je na snazi, kao i priprema za nove kolektivne pregovore. Takoer je vrlo bitno i u ovoj godini aktualno, praÊenje promjene zakona i podzakonskih akata koji reguliraju podruËje æeljeznice, a koji se moraju uskladiti

sa zakonodavstvom EU. Kako primjena kolektivnog ugovora i njegova promjena u buduÊim pregovorima kao i promjene zakona i podzakonskih akata utjeËu na sigurnost radnih mjesta i radniËka prava bitno je ovaj posao odraditi πto kvalitetnije. Povjerenje koje sam dobio nastojim opravdati πto kvalitetnijim radom u koji su ukljuËeni povjerenici podruËja rada Infrastrukture, glavni povjerenici podruænica, a po potrebi i neovisni struËnjaci za pojedina podruËja.

V: Kada govorimo o Kolektivnom ugovoru HÆ Infrastrukture d.o.o, moæete li nam reÊi poπtuju li se sva radniËka prava koja su utvrena tim ugovorom?

ZM: Naæalost sve viπe se dogaa da poslodavac na sve moguÊe naËine pokuπava izbjeÊi obveze koje su definirane kolektivnim ugovorom.

NajveÊi problem je nedostatak radnika koji uzrokuje veliki broj prekovremenih sati, nemoguÊnost koriπtenja godiπnjeg odmora i sve veÊe optereÊivanje radnika.

Krπenje kolektivnog ugovora sve ËeπÊe se javlja na naËin da se mijenja organizacija rada kroz koju se smanjuje broj radnika bez suglasnosti sindikata i radniËkog vijeÊa. Naime poslodavac u niz situacija pokuπava smanjiti broj radnika kao πto su manevristi, skretniËari, telegrafisti, prometnici vlakova i dr., a posao koji su oni obavljali jednostavno prenese na druge radnike.

V: Kako rjeπavate ovakve probleme?

ZM: Rjeπenje ovih problema traæimo prvenstveno kroz razgovor s predstavnicima Uprave HÆ Infrastrukture, no takvi razgovori ne dovode uvijek do æeljenog cilja.

Ako govorimo o krπenju radniËkih prava u segmentu prekovremenih sati i neiskoriπtenosti godiπnjih odmora sve ËeπÊe ovakva krπenja radniËkih prava prijavljujemo nadleænima u Dræavnom inspektoratu. KljuËno u rjeπavanju problema radnika, naπih Ëlanova, je pravodobno informiranje u Ëemu veliku ulogu imaju povjerenici podruËja rada i glavni povjerenici podruænica o Ëijoj reakciji ovisi i brzina rjeπavanja pojedinog problema.

Intervju: ZORAN MAR©I∆, dopredsjednik SÆH za podruËje HÆ Infrastrukture

Poslodavac sve ËeπÊe pokuπava izbjeÊi obveze iz Kolektivnog ugovora

www.szh.hr 2.2009. VIJESTI SÆH 11

Jedno od rjeπenja je moguÊnost sprjeËavanja poslodavca da mijenja opis radnog mjesta radnika. Tako smo uspjeli u kolektivni ugovor HÆ Infrastrukture unijeti Prilog 8 koji definira opis radnog mjesta prometnika vlakova u koji je unesena i klauzula da se isti ne moæe jednostrano mijenjati. Smatram da je ovo veliki uspjeh iz razloga πto se po prvi put u kolektivnom ugovoru definira opis jednog radnog mjesta, a daje nam moguÊnost da ovo podruËje definiramo za sva radna mjesta u narednom razdoblju. Sada smo iπli samo s jednim radnim mjestom zbog velikog otpora poslodavca da se ovako neπto uopÊe nae u kolektivnom ugovoru, a kroz opis radnog mjesta prometnika moæe se utjecati na neukidanje niza radnih mjesta u prometnim sekcijama.

Dakako, ako govorimo o smanjenju broja radnika kroz promjene u organizaciji rada veliku ulogu imaju i sami radnici o Ëijem radu nakon promjene u organizaciji ovisi provedba takvih promjena.

V: Kako se pripremate za naredne kolektivne pregovore?

ZM: Sadaπnja priprema za sljedeÊe kolektivne pregovore temelji se iskljuËivo na primjedbama naπih Ëlanova koje se odnose na pojedine segmente tekstualnog dijela kolektivnog ugovora koji definira osnovna prava radnika. Odreene pripreme prijedloga rade se i u segmentima koji u sadaπnjem kolektivnom ugovoru nisu dostatno definirani pa je i njihova provedba upitna. Zasigurno Êe u narednim pregovorima doÊi do

velikog pritiska od strane poslodavca kroz koji Êe se pokuπati smanjiti prava radnika, stoga veliku pozornost pridajemo praÊenju kolektivnih ugovora tvrtki koje su u sliËnoj poziciji kao i HÆ Infrastruktura d.o.o.

Prije poËetka pregovora namjera nam je da obavimo raspravu s naπim Ëlanovima u svim podruænicama kako bi πto bolje mogli definirati njihove interese i naπe stavove za poËetak kolektivnih pregovora.

V: Kakav utjecaj na poloæaj radnika moæe imati usklaivanje zakona i podzakonskih akata koji reguliraju podruËje æeljeznice s regulativama EU?

ZM: Promjene koje se donose kroz zakone i podzakonske akte mogu bitno utjecati kako na sam broj radnika tako i na njihov poloæaj i prava u buduÊnosti. Naæalost struËne grupe koje su imenovane od strane nadleænog ministarstva i koje izrauju prijedloge zakona Ëesto razmiπljaju samo o uπtedama na πtetu prava radnika pa i sigurnosti prometa. TrenutaËno se mijenja 36 pravilnika koji reguliraju organizaciju rada u æeljezniËkom podruËju. Na samom poËetku pokuπalo se izbjeÊi sindikate i jednostrano donositi pravilnike πto se dogodilo kod donoπenja Pravilnika o radnom vremenu izvrπnih radnika, no moram reÊi da se nakon naπe reakcije

to promijenilo. TrenutaËno se vodi rasprava o prijedlogu Pravilnika o sigurnom tijeku æeljezniËkog prometa na koji imamo niz primjedbi, a njegovo donoπenje imat Êe bitan utjecaj na buduÊnost æeljezniËkih radnika. O tijeku rasprave, naπim zahtjevima i konaËnom rjeπenju na vrijeme Êemo izvjeπtavati naπe Ëlanstvo.

V: ©to je po vama uspjeπan sindikalni rad?

ZM: Mjerilo uspjeπnog sindikalnog rada je zadovoljan Ëlan. Smatram da je sindikat uspjeπan onoliko koliko su mu Ëlanovi zadovoljni s rezultatima koje postiæe. Takoer smatram da veliku ulogu u kvaliteti rada imaju i sami Ëlanovi o Ëijoj sindikalnoj svjesnosti i reakciji na pojedine rezultate ovisi buduÊnost sindikata tj. njih samih.

SINDIKAT ÆELJEZNI»ARA HRVATSKE INTERVJU

12 VIJESTI SÆH 2.2009. www.szh.hr

ME–UNARODNI ODNOSI SINDIKAT ÆELJEZNI»ARA HRVATSKE

Meunarodni odnosi

Gotovo godinu dana nakon πto je stupilo na snagu novo zakonodavstvo EU-a o uvjetima rada za æeljezniËke radnike, devet vlada EU tek trebaju obavijestiti Bruxelles da su nova pravila postala obvezujuÊi zakon u njihovim zemljama.

NajveÊe europske æeljezniËke zemlje, NjemaËka, Francuska, Italija kao i Estonija, GrËka, Irska, Latvija, Luxemburg i Portugal dobile su opomenu Europske komisije i rok od 60 dana unutar kojeg trebaju dostaviti dokaz o poπtivanju Direktive 2005/47/EC od 18. 07. 2005.

Ova direktiva sadræi europski sporazum izmeu socijalnih partnera o radnim uvjetima za mobilne radnike u meunarodnom æeljezniËkom transportu, a izvorno je bila u formi sporazuma izmeu sindikata i industrije, sklopljenog u listopadu, 2003. kojim se utvrdio minimum standarda za osobe koje rade u prekograniËnim æeljezniËkim

TreÊi redovni kongres ETF-a, odræan od 27.- 29 svibnja u Ponta Delgadi, Azori, okupio je preko 400 delegata iz viπe od 30 zemalja pod temom „Jaki sindikati za odræiv transport“.

Raspravljalo se o promociji odræivog europskog transporta, osnaæivanju sindikata, europskom sektoralnom socijalnom dijalogu te o nedavnim presudama Europskog suda pravde.

Za mandat od 2009 - 2013 utvren je ambiciozan plan aktivnosti. Osim navedenih tema u njemu su sadræane i aktivnosti po pitanju socijalnog dumpinga, poboljπanja uvjeta rada transportnih radnika u svim sektorima, odgovarajuÊeg sindikalnog odgovora na liberalizaciju transporta i privatizaciju te ETF-ovi stavovi i aktivnosti u podruËju europske politike plaÊa.

NajveÊe europske æeljezniËke zemlje oklijevaju s pravima radnika

TreÊi kongres ETF-a

Zaustaviti liberalizaciju i privatizacijuKongres je izabrao novog predsjednika,

Grahama Stevensona, UNITE, Velika Britanija. Dopredsjednici su: Alexander Kirchner,

uslugama, kao minimum standarda u radnim uvjetima, vremenu voænje, stanke i razdoblja dnevnog i tjednog odmora.

Direktiva je trebala biti implementirana najkasnije do 27.07.2008, ito nakon konzultacije sa socijalnim partnerima.

Hrvatska je implementirala ovu direktivu kroz ubrzan postupak, toliko obrzan da je zaboravljena uputa o potrebi konzultiranja sa socijalnim partnerima.

Podsjetnik:

Liberalizacija meunarodnog æeljezniËkog prijevoza putnika poËinje od sijeËnja 2010; (kompanije se pripremaju sada, npr. Eurostar)

Europski parlament uputio zahtjev Komisiji za upuÊivanje prijedloga o liberalizaciji nacionalnog æeljezniËkog putniËkog prijevoza 2012.

www.szh.hr 2.2009. VIJESTI SÆH 13

SINDIKAT ÆELJEZNI»ARA HRVATSKE ME–UNARODNI ODNOSI

Iako i udruga poslodavaca CER i sindikata ETF tvrde da za vrijeme krize ne treba izlaziti, kako s novom europskom politikom za podruËje transporta, tako ni s revizijom stare, Europska komisija najavila je za jesen 2009. prijedlog za revidiranje 1. ÆeljezniËkog paketa.

Nakon provedenog savjetovanja sa zainteresiranim stranama, u lipnju je odræan plenarni sastanak Odbora za socijalni dijalog.

Cilj savjetovanja je, izmeu ostalog:

- identifikacija specifiËnih prepreka koje ometaju punu liberalizaciju meunarodnog æeljezniËkog træiπta i razvoj æeljeznici srodnih usluga;

- identifikacija podruËja okvira EU zakonodavstva koje Êe trebati poboljπati kako bi se osigurala puna liberalizacija æeljezniËkog træiπta i kako bi se potaknuo razvoj s æeljeznicom povezanih usluga.

U izvodu iz Studije pripremljene za Europsku komisiju savetodavnog konzorcija Price Waterhouse Coopers, loπa financijska situacija

Europska komisija ne odustaje

Amandmani na zakonodavstvo kojim se regulira pristup æeljeznici u okviru revizije 1. æeljezniËkog paketa

u æeljezniËkim poduzeÊima, posebice u “novim” Ëlanicama EU navodi se kao najveÊa prepreka liberalizacije.

Zabrinutost je jednaka u povjesnim æeljezniËkim poduzeÊima kao i meu novodoπlim poduzeÊima.

Slaba financijska situacija povijesnih æeljezniËkih poduzeÊa je posljedica situacije neprovedbe u potpunosti, 1. æeljezniËkog paketa.

Preporuka Studije je:

- Povjesna æeljezniËka poduzeÊa bi trebala biti prodana u privatni sektor i bez dræavnih potpora. Definitivno ne dræavnoj pomoÊi povijesnim æeljezniËkim poduzeÊima.

- Loπa financijska situacija povijesnim æeljezniËkim poduzeÊima je viπe problem za razvoj samog æeljezniËkog træiπta nego za otvaranje træiπta.

Niska kvaliteta infrastrukture ocijenjena je kao glavna prepreka za razvoj æeljezniËkog træiπta no nema prepreka za otvaranje træiπta

„Æeljeznica Êe iÊi sporije - πto nije toliko problematiËno kad je teret u pitanju“, stoji u studiji.

TRANSNET, NjemaËka i Brigitta Paas, FNV Bondgenoten, Nizozemska. Eduardo Chagas je dobio povjerenje za drugi mandat glavnog tajnika.

Kongres je potvrdio i izbor Ëlanova Izvrπnog odbora ETF-a, najveÊeg tijela izmeu dva Kongresa. Katarina Mindum, SÆH, izabrana je Ëlanicom Izvrπnog odbora ETF-a u drugom mandatu. Novoizabrani Ëlanovi Izvrπnog odbora ETF-a koji su birani unutar subregionalne grupe

koju Ëine Hrvatska, Albania, Bosna i Herzegovina, Crna Gora i Slovenija su Dalibor PetroviÊ, SSH, i Saπa MiloπeviÊ, Sindikat pomoraca i luËkih radnika Crne Gore.

Prije Kongresa, 26. svibnja, odræala se Konferencija æena ETF-a koja je usvojila opseæan plan aktivnosti iz podruËja rodne jednakosti i uvjeta rada æena u transportnom sektoru.

Collette Parsons, UNITE, Velika Britanija, izabrana je predsjedavajuÊom Odbora æena ETF-a.

Katarina Mindum, Sindikat æeljezniËara Hrvatske, izabrana je Ëlanicom Glavnog odbora æena ETF-a.

Kongres je jasno dao do znanja da Êe se i zakonodavci i organizacije poslodavaca suoËiti sa snaænijim ETF-om, koji se zalaæe za smislen dijalog iz kojeg moæe proizaÊi dodatna vrijednost za njegove Ëlanove, ali je i spreman boriti se protiv svih pokuπaja podrivanja radnih i æivotnih uvjeta, posebno plaÊa i sigurnosnih standarda.

14 VIJESTI SÆH 2.2009. www.szh.hr

IZ PODRUÆNICA SINDIKAT ÆELJEZNI»ARA HRVATSKE

Na podruËju Siska u sklopu SÆH-a djeluje Podruænica Sisak sa svoja 92 Ëlana. Podruænica je organizirana tako da u novonastalim druπtvima HÆ-a djeluje kroz povjerenike podruËja rada u sklopu Povjereniπtva podruænice, na Ëelu sa glavnim povjerenikom.

Osnovni zadatak podruænice je praÊenje ostvarivanja prava radnika, kako iz radno-pravnih odnosa tako i na podruËju zaπtite na radu i traæenje poπtivanja i ostvarivanja utvrenih prava u najveÊoj moguÊoj mjeri. U ostvarivanju sveg toga veliku pomoÊ imamo od srediπnjice SÆH-a (predsjednika i dopredsjednika SÆH).

»lanovi povjerenstva kao predstavnici radnika (svih zanimanja koja rade u druπtvima HÆ-a) na terenu prvi saznaju za probleme te ih prezentiraju na sjednicama povjerenstva, a izmeu tih sjednica glavnom povjereniku tako da se svi problemi rjeπavaju odmah i bez odgode.

U sklopu rada podruænice djeluje kasa uzajamne pomoÊi (KUP) kroz koju Ëlanovi svojim ulogom ostvaruju beskamatne pozajmice i odreene pomoÊi.

»lanovima SÆH-a takoer je na raspolaganju besplatna pravna pomoÊ kao i Fond solidarnosti na razini SÆH-a u kojem radnici mogu ostvariti

i novËanu pomoÊ u sluËaju duæeg bolovanja, lijeËenja teæih bolesti, smrti Ëlana uæe obitelji i dr.

U sastavu podruænice kao poseban dio djeluje odmaraliπte Ugljan. Odmaraliπte Ugljan sluæi radnicima, Ëlanovima odmaraliπta koji su ujedno i Ëlanovi SÆH Podruænice Sisak.

Odmaraliπte je organizirano kao udruga Ëlanova SÆH Podruænice Sisak, a djeluju kroz Izvrπni odbor odmaraliπta. IO odmaraliπta uz potporu Povjereniπtva podruænice vodi svu brigu o odmaraliπtu i organizira Ëlanove kako kroz aktivnosti u svezi odræavanja odmaraliπta tako i kroz organiziranje odmora-ljetovanja Ëlanova u odmaraliπtu tijekom sezone.

Dana 29.05.2009. godine odræana je izvjeπtajna skupπtina odmaraliπta na kojoj su Ëlanovi upoznati sa svim aktivnostima i stanjem u odmaraliπtu te financijskom situacijom. Tom prilikom su predstavljeni i daljnji planovi te rad na ureenju odmaraliπta kako bi se ostvarili bolji uvjeti smjeπtaja u odmaraliπtu.

Od svih aktivnosti svakako se moæe istaknuti kao najznaËajnija, odnosno najveÊi uspjeh vezan za odræavanje odmaraliπta, prikljuËenje vode i kanalizacije u odmaraliπte.

Hasan DizdareviÊ

Vijesti iz Podruænica

Podruænica SÆH - Sisak

OBAVIJEST ČLANOVIMA SINDIKATA ŽELJEZNIČARA HRVATSKESindikat željezničara Hrvatske potpisao je Ugovor sa tvrtkom „PROGRESO GRUPA“ d.o.o. Progreso grupa je tvrtka koja pruža usluge savjetovanja pri realizaciji kredita te žele članovima Sindikata ponuditi optimalna rješenja za pronalaženje što jednostavnijeg, ali i povoljnijeg načina raspolaganja i upravljanja osobnim ili drugim novčanim sredstvima.

Licencirani bankarski posrednici odabiru najpovoljniju opciju obzirom na uvjete financijskih institucija i uvjete klijenata tj. članova. Savjetodavne usluge od podnošenja zahtjeva za kredit do njegove realizacije obavljaju se u Zagrebu, Ilica 100, bez naknade, što klijent i Progreso grupa d.o.o. međusobno potpisuju pri podnošenju zahtjeva. Progreso grupa d.o.o. ima mogućnost realiziranja kredita za članove u svim bankama Hrvatske.

Sav rizik, za svaki pojedinačni predmet, preuzima Progreso grupa d.o.o. bez obzira na konačan ishod zahtjeva. Moguće je da se posao odradi bez klijentovog izlazaka s posla i dodatnih troškova putovanja, putem telefona, fax-a ili interneta, za sve vrste usluga (Progreso krediti, Progreso štednja ili Progreso nekretnine).

Način na koji se realizira kredit odnosno savjetodavne usluge za članove Sindikata kao i za članove njihove obitelji je slijedeći:• Potrebno je nazvati broj: tel: 01/5552-620 ili mob: 091/1111474 i 091/1111475 radi dogovora za termin

Fotografije sa foto natječaja SŽH-a.

SINDIKATA ŽELJEZNIČARA HRVATSKE / broj 2 / lipanj 2009.

NE PRISTUPNICAIzjavaZa sve poštene i pristojne radnike koji se ne žele pridružiti sindikatu, a žele ostati besprijekornog karaktera odbijajući primiti pogodnosti za koje nisu ovlastili sindikat.Ja sam protiv sindikata, dakle ja sam protiv svih poboljšanja za koja su se izborili sindikati tijekom posljednjih nekoliko godina kao što su: 1. povećanje plaće i dodataka 2. kraće radno vrijeme 3. produžen, plaćeni dopust 4. dodatak za godišnji odmor, božićnica, dodatak za Uskrs i dar djeci 5. produžen otkazni rok i spriječavanje proizvoljnog otpuštanja 6. kao i sve drugo, sadržano u kolektivnom ugovoru koji su Sindikati postigli 7. dodatak na otežane uvjete rada i plaćanje naknada 8. poboljšanja u zaštiti na radu 9. dodaci za prekovremene, rad noću, nedjeljom i praznikom10. naknada i plaća u slučaju bolesti Ja izričito odbijam, kako gore navedena, tako i druga poboljšanja bilo koje vrste koja bi u budućnosti trebala biti postignuta kroz pregovore Sindikata s predstavnicima poslodavaca ili kroz radnička vijeća. U isto vrijeme, ovlašćujem svog poslodavca da protuvrijednost poboljšanja koja su postigli sindikati, obustavi prilikom obračuna i isplate moje mjesečne plaće i naknada, te uplati u dobrotvorne svrhe.

Datum __________________ Potpis __________________________

&

TEMABROJA str 5

NE NASILJU NA RADU!

" TO JE DIO POSLA, ALI NE BI TREBAO BITI”

INTERVJU:g. MARIJAN KLARIĆ

VIJESTI str 4

MEĐUNARODNI ODNOSI str 12

VIJESTI IZ PODRUŽNICE str 14

ODRŽANISEMINARI

IZBORI UNJEZI I ČIŠĆENJU

INTERVJU: ZORAN MARŠIĆ, dopredsjednik

SŽH