stomatoloŠka zaŠtita u zajednici · domaćina (zub) – morfologija ortodonske nepravilnosti,...
TRANSCRIPT
-
www.dentopedia.info
STOMATOLOŠKI FAKULTET
BEOGRAD Štrbac Olivera, Ćulafić Sonja, Slavkoska Ljupka, Vanja Petrovic
STOMATOLOŠKA ZAŠTITA U ZAJEDNICI, Dentopedia 1/6 2015
STOMATOLOŠKA ZAŠTITA U
ZAJEDNICI
Prof.dr Vanja Petrović
Školska godina 2010/2011
Štrbac Olivera
Ćulafić Sonja
Slavkoska Ljupka
-
www.dentopedia.info
T E M A
PLANIRANJE POTREBA ZA
OČUVANJE ORALNOG ZDRAVLJA
-
www.dentopedia.info
Oralno zdravlje se definiše kao standard zdravlja oralnih tkiva i tkiva koja su sa njima u vezi što omogućava pojedincu da jede, govori i komunicira sa okolinom bez akutnih znakova bolesti, neprijatnosti ili smetnji, što doprinosi opštem stanju zdravlja i blagostanja .
Oralno zdravlje je izuzetno značajan deo opšteg zdravlja i od primarnog je značaja za funkcionisanje i kvalitet života ljudi. Stomatološku zaštitu treba obezbediti po principu kombinovane zaštite – preventivne i terapijske. Da bismo napravili plan potreba za očuvanje oralnog zdravlja moramo imati uvid koje su mere i aktivnosti potrebne za očuvanje oralnog zdravlja, za sprečavanje nastanka oralnih oboljenja ili pak zaustavljanja njihove dalje progresije. Planiranjem potreba treba da se obuhvati svaki pojedinac kome je potrebna zdravstvena zaštita. Od izuzetne je važnosti spremnost i motivisanost pojedinca za odredjeni tretman, takodje je važna evaluacija uticaja fizičkih, socijalnih i psiholoških faktora. Pri planiranju zdravstvene zaštite treba uzeti u obzir sledeće parametre koji jasno definišu ukupne potrebe za očuvanje oralnog zdravlja – istoriju bolesti, procenu značaja bolesti u odnosu na opravdanost potreba društva zaštitom svoje populacione sredine, definisanje zdravstvenih ciljeva i prioriteta, raspodelu i racionalno korišćenje zdravstvenih resursa,procenu opravdanosti interventnih strategija i evaluaciju opravdanosti njihove primene na teret zajednice - White and Henderson 1976 g.
1
-
www.dentopedia.info
Najčešća oralna oboljenja usta i zuba : karijes, paradontopatija,
gingivitis, maligna oboljenja, ortodonske
nepravilnosti.
Karijes – multikauzalno, multifazno reverzibilno oboljenje, infektivne prirode, direktno zavisno od ishrane. Nastaje kao rezultat delovanja faktora - domaćina (zub) – morfologija ortodonske nepravilnosti, sastav gleđi, uzročnika (mikroorganizam) - i sredine (hrana) - danas se smatra da svaka namirnica uslovno može biti kariogena ako se nalazi u lancu čestih dnevnih unošenja hrane i napitaka (pljuvačka)-sastav i izlučivanje pljuvačke.
Kako ga sprečiti : postoji više strategija za prevenciju karijesa – sprečavanje pojave karijesa prekidanjem neke od karika u etiološkom lancu: - poboljšana kontrola plaka, - odgovarajuća ishrana – redukcija konzumiranja posebno frekvence unosenja napitaka i hrane koji sadrže šećer - optimalno korišćenje fluorida radi remineralizacije (fluoride možemo koristiti u obliku tableta (dokazana redukcija karijesa u školke dece, lako za praćenje i redovna upotreba), vitamina, rastvora za ispiranje usta sa niskim koncentracijama fluora i lokalna aplikacija visokih koncentracija fluorida- kod pacijenata visokog rizika za karijes ili kod pacijenata sa velikim brojem početnih karijesnih lezija) , - dobra oralna higijena – obučavane pacijenta o odredjenim tehnikama pranja i čišćenja usta i zuba uz korišćenje pasti za zube sa većim postotkom fluorida. - zaštita zdravih zuba zalivanjem fisura - ukoliko lezija progradira i napravi se kavitet – maksimalno redukovane preparacije i preventivna plombiranja zuba.
2
-
www.dentopedia.info
DIJAGNOZA RIZIKA ZA POJAVU
KARIJESA
Postoje sledeći parametri (testovi ) za dijagnozu rizika za nastanak karijesa:
Test kvaliteta i načina ishrane
Kvalitet i način ishrane se određuje na osnovu anketa o ishrani tako što se upitnik o ishrani popunjava po datom upustvu i u njega se unosi sve što su ispitanici pojeli i popili u toku tri dana u nedelji. Analizom dobijenih rezultata vrši se procena rizika za nastanak karijesa i takođe korekcija loših navika u ishrani.
-Smatra se da su proizvodi koji sadrže koncentrovane šecere i saharozu najkariogeniji.
-ugljeni hidrati koji su lepljivi, rastvorljivi i dugo se zadrzavaju u ustima su takođe veoma kariogeni.
-često i nekontrolisano uzimanje hrane van glavnih obroka, naročito proizvoda sa koncentrovanim šecerima predstavlja izuzetno visok rizik za nastanak karijesa.
-svakodnevno unošenje velikih količina šecera i proizvoda koji sadrze koncentrovane šecere ukazuju na visoki rizik za nastanak karijesa.
-smatra se da proteini nisu kariogeni, dok masti imaju kariostatički efekat.
3
-
www.dentopedia.info
Test nivoa dnevne produkcije plaka
Nivo dnevne produkcije plaka meri se pomoću plak indeksa po Sillnes-Lou, 24 časa nakon uklanjanja plaka.
VREDNOST NIVO DNEVNOG STVARANJA PLAKA
0-1 NIZAK 1-2 SREDNJI
2 i više VISOK
Test kvaliteta i količine izlučene pljivačke
Brzina salivacije određuje se merenjem količine izlučene stimulisane pljuvačke kontinuiranim lučenjem u periodu od 5 min.
VREDNOSTI SEKRECIJE
PLJUVAčKE
RIZIK ZA NASTANAK
KARIJESA
1,0ml/min NORMALNO
-
www.dentopedia.info
Ispod 0,7ml/min VISOK
Iznad 1,5ml/min NIZAK
Test puferskog kapaciteta pljuvačke
Postupak je standardizovan i praktično se može isvesti lako i za kratko vreme
pomoću fabrički gotovih test kompleta.
PH KAPACITET RIZIK
3.0-4.0 NIZAK VISOK
5.5-6.5 VISOK NIZAK
Test određivanja
nivoa S.mutans u
4
-
www.dentopedia.info
pljuvački
NIVO S.MUTANS U PLJUVAČKI RIZIK ZA NASTANAK KARIJESA
100.000/ml PLJUVAČKE NEMA
IZNAD 100.000/ml PLJUVAČKE POVECAN
1.000.000/ml PLUVAČKE VISOK
Test određivanja
nivoa laktobacila u pljuvački
Laktobacilus je acidofilna bakterija i njeno prisustvo ukazuje na povećanje kiselosti u ustima. Svako povećanje izmedju 1000 i 10000 u ml pljuvačke ukazuje na povećani rizik za pojavu karijesa.
5
-
www.dentopedia.info
Stalnim usavršavanjem, poslednje generacije mikrobioloških testova za procenu rizika za nastanak karijesa su znacajno unapređene.
Danas je moguće odrediti nivo S.mutansa
i Lactobacila pomoću dvostrukih agara.
Paradontopatija – oboljenje potpornog aparata zuba.
Blaga forma Srednja forma Teška forma
6
-
www.dentopedia.info
Program primarne prevencije oboljenja paradoncijuma kod osoba sa
potpuno zdravim paradoncijumom se odnosi na sprečavanje nastanka gingivitisa i očuvanje zdravlja gingive:
- kontrolom dentalnog plaka - dobra oralna higijena i obučavanje pacijenta pravilnom održavanju higijene i ukazivanje na moguce propuste u pranju zuba prebojavanjem zubnog plaka određenim hemijskim sredstvima, radi bolje motivacije pacijenta. - odstranjivanje zubnog kamenca, nekorektnih stomatoloških nadoknada, teskobe među zubima, da bi se olakšalo održavanje oralne higijene - korekcija loših navika – pušenje, opštih faktora-neke bolesti – - korekcije ishrane, - redovne kontrole (motivisati pacijenta da obrati pažnju )
DIJAGNOSTIKA RIZIKA ZA NASTANAK
PARADONTOPATIJA
Opšti faktori rizika za nastanak paradontopatije:
Genetska predispozicija, koja je utvrđena Papillon-Lefevreovom sindromom gde se juvenilna
paradontopatija javlja porodično. Takođe i neka genetska oboljenja imaju uticaj na odbranbeni sistem domaćina, što može uticati i na
paradoncijum.
Društveno-ekonomski status, kao posledica nedostatka sredstva ili interesa za održavanje oralne higijene.
Opšta oboljenja, smanjuju otpornost organizma i mogu ubrzati destrukciju paradoncijuma. Često
7
-
www.dentopedia.info
su oboljenja parodoncijuma i prvi znaci nekog opšteg oboljenja. Diabetes mellitus je obično praćen težim oblicima gingivitisa i
paradontopatije.
Imuni sistem, kao jedan od najvažnijih parametra za očuvanje zdravlja parodoncijuma. Na primer
kod leukemije je prisutna hiperplazija gingive, a kod HIV pacijenata ulceronekrozni tip gingivitisa, HIV gingivitis i HIV periodontitis.
Upotreba lekova, najčesće: ciklosporin, hidantoinski preparati, kortikosteroidi i citostatici
pretstavljaju znacajan faktor u nastanku oboljenja paradoncijuma.
Ishrana
Stres
Starost
Pušenje
Lokalni faktori rizika za nastank paradontopatije:
Stanje i kvalitet paradontalnih tkiva
Oblik i položaj zuba
Prisustvo karijesnih zuba
Neadekvatni stomatološki ispuni i radovi
Loše navike, traumatska okluzija i dr.
Klinički parametri u dijagnozi rizika za
nastanak paradontopatije i gingivitisa
Plak indeks (PI), koji je dobar za procenu stanja gingive ali ne i za procenu aktivnosti bolesti. Nije
8
-
www.dentopedia.info
pouzdan parameter zbog moguceg pranja zuba i uklanjanja plaka neposredno pre pregleda.
Gingivalni indeks (GI), koji je bolji pokazatelj stanja gingive pa čak i stepena oralne higijene. Ako su
vrednosti iznad nule onda je to znak da oboljenje gingive postoji.
Indeks krvarenja na sondiranje (IKS), koji je najpouzdaniji pokazatelj inflamacije gingive. Praktičan i jednostavan za izvođenje. Smatra se da su delovi gingive koji krvare nakon sondiranja izloženi većem riziku za gubitak epitelnog pripoja,
nego delovi koji ne krvare.
Nivo epitelnog pripoja(NEP)
MARKERI IZDVOJENI IZ PLJUVAČKE
U pljuvački je moguće odrediti prisustvo specificnih mikroorganizama, bakterijskih enzima i salivarnih imunoglobulina. Određivanje
mikroorganizama u pljuvački je nesigurna metoda jer više odrazava mikroorganizme prisutne u supragingivalnom plaku i na povrsini mukoze.U
pljuvački dece i mladih mogu se naci Prevotela Intermedia, Bacteroides Melaningogenicus i Fusobacterium Nucleatum. Na osnovu njihovog broja
može se proceniti stepen rizika za nastanak gingivitisa.
MARKERI IZDVOJENI IZ SULKUSNE
TEČNOSTI
Nivo aminotransferaze (AST) u sulkusnoj tečnosti ukazuje na destrukciju paradontalnih tkiva. Na principu ocene enzimske aktivnosti u sulkusnoj tečnosti razvijeni su komercijalni setovi kojima je moguće jednostavno odrediti rizik od
paradontalnih oboljenja.
Colgate periogard periodontal tissue monitor kit je standardizovan test za merenje nivoa AST. Pozitivan test identifikuje tačnu lokaciju i jačinu
destrukcije tkiva uzetih uzoraka.
9
-
www.dentopedia.info
Periocheck je dijagnosticki test za otkrivanje peptidazne aktivnosti specifičnih mikroorganizama (Treponema denticola, porphyromonas gingivalis i Bacteroides
Forsithus)
Dentocheck-par-diagnose system (Butler) je test koji merenjem otkriva prisustvo tri
periodontopatogena mikroorganizama: Porphyromonas gingivalis, Prevotella Intermedia, Treponema dentocola.
Biohemijski test (BANA) test kojim određujemo prisustvo Benzoyl Arginine Naphthylomide
-
www.dentopedia.info
Periosscan(OralB) kojim otkrivamo prisustvo Treponema denticole,Bacteroides forsythusa i
porphyromonas gingivalis.
Evalusite(Eastman Kodak Company) je test kojim se određuje prisustvo Actinobacillus
actinomycetem comitans, Porphyromonas gingivalis i Prevotella intermedia.
Karakteristike prikazanih testova su to što za kratko vreme dobijaju rezultate bez korišćenja laboratorije, izvode se u stomatološkoj ambulanti.
MARKERI IZDVOJENI IZ SUBGINGIVALNOG
PLAKA
Ovde se koriste DNA-testovi za dijagnostiku rizika za nastanak i merenje aktivnosti parodontalnih oboljenja. Identifikuje se nukleotidni niz koji je
specifičan za određene mikroorganizme. Izdvojili bismo DMDx-test system, koji meri nivo A.Actynomycetemcomitans, Porphyromonas gingivalis i Prevotella intermedia, za svaki mikroorganizam posebno; Pathotek-test system otkriva
prisustvo sva tri mikroorganizama zajedno.
PROCENA RIZIKA ZA NASTANAK
MALIGNIH OBOLJENJA USNE DUPLJE
Prepoznavanje faktora rizika i rana dijagnostika pretstavljaju ključne
zahteve u prevenciji ovog oboljenja.
Maligna oboljenja – primarna prevencija – borba protiv stvaranja loše navike pušenje duvana, konzumiranja alkohola, korišćenje raznovrsne
hrane bogate vitaminima, korišćenje droge, preterano izlaganje suncu, i redovni kontrolni pregledi.
Sekundarna prevencija – rano dijagnostikovanje i otkrivanje i rano lečenje –
10
-
www.dentopedia.info
sve promene u usnoj duplji koje ne zarastaju duže od 7 – 10 dana suspektene su na malignitet.
OraScan system se koristi za ranu dijagnostiku oralnog karcinoma.Sadrzi 1 procenat toluidin plavo u vodenom rastvoru sirćetne kiseline i alkohola. Može se koristiti kao dijagnostičko sredstvo za pacijente podložne nastanku oralnog
karcinoma ili za određivanje granice za biopsiju i hiruški zahvat. Prebojavanjem suspektne lezije u ordinaciji moze se posumnjati na oralni
karcinom. Bojenje treba ponoviti u periodu 7-14 dana zbog mogucnosti lažno pozitivnog testa.
11
-
www.dentopedia.info
Erozije zuba- patološki gubitak tvrdih zubnih tkiva najčešće hemijskim ili elekrolitičkim putem.
Prevencija – dijagnostikovanje razloga za njihovu pojavu, saveti o ishrani posle dobre analize sastava hrane i načina i navika u ishrani, poseban značaj
imaju navike kao sto su pijuckanje, mućkanje i drugi načini zadržavanja kisele hrane u ustima- i oni se duže zadravaju u ustima no kada se uzimaju slamkom, zatim ograničavanje uzimanja kiselih napitaka izmedju obroka, kao i njihove ukupne količine, odlaganje pranja zuba posle uzimanja istih i
ispiranje usta sodom bikarbonom, korišćenje slabo abrazivnih pasti.
Sekundarna prevencija – rano dijagnostikovanje i terapija prekrivanjem erodovanih površina kompozitnim i glasjonomernim ispunima uz meru i
primarne prevencije.
Povrede usta i zuba – korišćenje štitnika za prevenciju povreda prilikom treniranja raznih sportova, obučavanje o prvoj pomoći koje bi
trebala biti pružena ukoliko do povrede dođe.
ORTODONTSKE NEPRAVILNOSTI
12
-
www.dentopedia.info
Pored karijesa i paradontopatija, ortodontske nepravilnosti spadaju u najrasprostranenija oralna oboljenja čoveka.
Malokluzija je uglavnom nasledni poremećaj u kome gornji i donji zubi ne pristaju svojim kvržicama tačno jedni na druge, jer zubi pri rastu zauzimaju abnormalan položaj i ne mogu bez smetnji da obavljaju svoju funkciju. Ponekad je zbog malokluzije donja vilica pomerena u odnosu na gornju, što stvara bolove u viličnom zglobu ili dovodi do njegovog oštećenja.
Specijalista ortodoncije može da ispravi ovaj nedostatak primenjujući trajan blagi pritisak na zube pomoću dentalnih proteza (ortodontskih aparata). To
dovodi do resorpcije alveolarne kosti na kompromitovanoj strani zuba i stvaranja nove korti na strani njegovog zatezanja. Na taj način se zub
postepeno pomera u normalan položaj.
Uzimajući kao referentan odnos položaj gornjih i donjih prvih molara u završnom okluzionom položaju mandibule, Edvard Angle (koji se smatra ocem moderne ortodoncije) је 1899. Godine izvršio podelu međusobnog
odnosa dentalnoh lukova i malokluzija u 3 klase.
Uzroci nastanka malookluzija mogu biti sistemski (nasleđe, endokranijalni poremećaji, kongenitalne anomalije, nutritivni poremećaji) i mehanički (loše
navike, prerani gubitak mlečnih i stalnih zuba, retencija mlečnih zuba, gubitak kontakta zuba usled karijesa). Imajići ovo u vidu, razvile su se
posebne stomatološke poddiscipline- preventivna i interceptivna ortopedija.
Zadatak preventivne ortopedije je da primenom određenih preventivnih mera i aktivnosti stvori optimalne uslove za pravilan razvitak organa za
žvakanje.
13
http://sr.wikipedia.org/wiki/1899
-
www.dentopedia.info
Zadatak interceptivne ortopedije je da blagovremenim i malim terapijskim merama koriguje ili zaustavi formiranje ortodontskih nepravilnosti u
početnom stadijumu.
Preventivne mere u prenatalnom periodu su sastavni deo opštih medicinskih preventivnih mera koje se primenjuju u trudnoći sa ciljem obezbeđivanja
pravilnog rasta i ravitka ploda u celosti.
Nakon rođenja deteta ukoliko postoje, nasledne anomalije se mogu odmah uočiti. Primenom odgovarajućih interceptivnih mera (miofunkcionalnih
aparata i vežbi) može se smanjiti stepen njihove izraženosti. U slučaju izrazite prognatije preporučuje se više uzglavlje čime se utiče na mezijalnije
pomeranje donje vilice. U ovom periodu nikako ne treba zanemariti dojenje koje pretstavlja najbolji stimulans za pravilan razvoj orofacijalnog sistema. Nakon prestanka dojenja preporučiti prelazak na ishranu pomoću čase i
kašičice. Nicanjem mlečnih zuba hrana se mora menjati i ona mora da bude sve črvrća. U olakšanju nicanja zuba preporučuje se upotreba tečnosti i
gelova za premazivanje bezubih lukova, gumenih ili plastičnih predmeta ili specijalnih četkica za zube. Izuzetno je važno redovno praćenje nicanja
mlečnih zuba. Postoje neke loše navike koje se mogu ogledati u poremećaju ravnoteže funkcija orofacijalnog sistema i nastanka ortodontskih
nepravilnosti. To su: sisanje prsta, predmeta, disanje na usta, škripanje zubima. Treba savetovati odvikavanje od ovakvih loših navika, pogotovo disanja na
usta.
U periodu predškolskog deteta loše navike treba korigovati razgovorom, adekvatnim psiholoskim pristupom i dobrom voljom deteta. Pored toga
ortodontskom i vestibularnom pločom se mogu sprečiti neke navike kao što su sisanje prsta, usne i disanje na usta.
14
-
www.dentopedia.info
U slučaju prinudnog (habitualnog) zagrižaja, interceptivne ortodontske mere koje se
primenjuju sastoje se u brušenju pojedinih mlečnih zuba, primeni ortodontskih aparata(
Svarcova ploča, podvez brade) i miofunkcionalne vežbe.
Prerani gubitak mlečnih zuba, odnosno prerano vađenje mlečnih zuba najčesće
nastaje kao posledica karijesa ili trauma. Zbog toga se kao interceptivna mera preporučuje izrada i postavljanje čuvara prostora, koji mogu biti fiksni,
polufiksni i mobilni.
U periodu školskog deteta treba posebnu pažnju obratiti na kontrolu nicanja prvih stalnih molara. U ovom periodu odnos distalnih površina gornjeg i
donjeg drugog mlečnog molara se završava vertikalnom ravni tzv.postlaktealnom ravni,koja se kasnije prelomi. Ukoliko se to ne desi tj.
ravan ostane vertikalna onda se primenjuje brušenje aproksimalnih površina donjih mlečnih molara. Ukoliko su gornji stalni sekutići u obrnutom preklopu, primenjuju se vezbe špatulom, postavlajnje kose ravni ili ortodontske ploče sa
nagriznim grebenom.
Higijena usta i zuba predstavlja jednu od najznačajnijih mera za očuvanje i unapređenje oralnog zdravlja. Da bi ova važna preventivna mera bila
uspešna potrebno je:
U okviru zdravstveno-vaspitnog rada uveriti sto veći broj osoba u neophodnost i efikasnost oralne higijene radi sprečavanja nastanka
oboljenja usta i zuba.
Kod najmlađih uzrasta uticati na sticanje navike redovnog održavanja oralne higijene.
Uputiti na važnost izbora odgovarajućeg pribora i tehnike izvođena oralne higijene kao i najvažnije činioce od kojih zavisi njena efikasnost.
15
-
www.dentopedia.info
Uspešno izvođenje i efikasnost oralne higijene zavise od:
Korišćenja odgovarajuceg pribora
Redovnog održavanja
Učestalosti
Dužine pranja usta i zuba
Pribor za izvođenje oralne higijene sadrži osnovna i pomoćna stredstva.
Osnovna sredstva (četkice za zube, konac, čačkalice, interdentalni stimulatori)
Pomoćna stredstva (paste za zube, sredstva za otkrivanje dentalnog plaka, vodice za ispiranje usta, hemijska sredstva za kontrolu dentalnog
plaka)
Osnovna sredstva
16
-
www.dentopedia.info
Četkice za zube
Prema standardima Američke Dentalne Asocijacije, dobra četkica za zube treba da ispunjava sledeće uslove: da efikasno čisti povrsine zuba i usnu duplju; da bude pogodna za rukovanje; da oblikom, veličinom i tvrdoćom bude prilagođena individualnim osobinama korisnika; da se lako održava, čisti i pere; da se može nesmetano izlagati vazduhu. Da bi opravdala svoju ulogu, ona mora imati određene karakteristike. Glava četkice (to je onaj deo gde su usađena vlakna) treba da je dugačka oko 3 cm, a široka oko 1 cm. Na glavi četkice vlakna treba da budu grupisana tako da se u jednom snopiću nađe do 30 vlakana. Vlakna četkice treba da su sva iste dužine (10-12 mm). Vlakna treba da su srednje tvrdoće,jer suviše tvrda vlakna dovode do oštećenja gleđi. Vlakna četkice treba da su sintetička jer imaju stabilan i trajan oblik.
Izbor četkice za zube zavisi od uzrasta, psihofizickih karakteristika, stanja usta i zuba, manuelne spretnosti i individualne
sklonosti i osobina osobe koja je koristi. Izbor svakako zavisi i od ponude na tržistu, kao i
od materijalnih mogućnosti korisnika.
17
-
www.dentopedia.info
Interdentalni konac (Dental floss)
Savetujemo upotrebu konca koji nije natopljen voskom. Odseče se odgovarajuća dužina konca, obmota se oko oba kažiprsta ili se postavi na držač za konac, provuče se kroz međuzubni prostor povlačeći se kroz čiste bočne površine zuba. Nakon toga se uđe u drugi međuzubni prostor i tako
redom.
Interdentalni stimulatori
Trake za poliranje
Čačkalice za zube
Aparati sa vodenim mlazom (Water-Pik;Dentoclean)
18
-
www.dentopedia.info
Pomoćna sredstva
Paste za zube
Pretstavljaju glavno pomoćno stredstvo za ordžavanje oralne higijene. Osnovna uloga im je da povećaju i potpomognu
mehaničko dejstvo četkice za zube u otklanjanju naslaga sa
desni i zuba.
Imaju različiti sastav ali uglavnom sadrže: abrazivna sredstva koja služe za mehaničko čiscenje i glačanje; deterdžentne materije koje imaju penušajuće i
emulgujuće dejstvo; konstituenasa; vezivne materije; aromatične materije; voda; boja; konzervanasa; korigensa i dr.materija.
19
-
www.dentopedia.info
Zubna pasta treba da sadrži sapune i alkalije (do 5%) jer na taj način pasta peni i pomaže da se odstrane ostaci hrane iz onih mesta gde ne dospevaju
vlakna četkice. Ako pasta sadrži sapune preko 5%, onda postoji opasnost od stvaranja krečnog sapuna koji se taloži na zubima u obliku čvrstih naslaga. Dobro je da pasta sadrži i abrazivne materije (kalcijum karbonat, kalcijum
fosfat) jer tada uspešno uklanja naslage koje su čvršće vezane za zub. Prisustvo fluora u pasti deluje preventivno u stvaranju zubnog karijesa.
Sredstva za otkrivanje dentalnog plaka
Pomoću ovih sredstava vrši se bojenje dentalnog plaka, a njih možemo naći u obliku rastvora, tableta ili želea. Najčešće se koriste eritrozin i bazični fuksin
rastvoreni u vodi ili alkoholu.
Vodice za ispiranje usta
Mogu imati kozmetičku, terapijsku i profilaktičku namenu. Najčešće se dodaju fluoridi i to najčešće kalajni, natrijum i zakišeljeni fosfatni fluorid, a
ređe amonijum i amin-fluorid.
Postoje rastvori sa fluoridima za ispiranje usta niskih koncentracija (200-300ppmF) i oni se primenjuju jednom dnevno i rastvori srednjih koncetracija
(2000-3000ppmF) i njima se vrši ispiranje usta jednom u dve nedelje.
Tehnika pranja usta i zuba mora da bude usklađena uzrastu i individualnim karakteristikama uključujući oralni status, anatomske, fiziološke i psihološke
karakteristike.
20
-
www.dentopedia.info
Učenje tehnike pranja zuba 21
-
www.dentopedia.info
Prva faza u učenju tehnike pranja
zuba predstavlja “demonstraciju tehnike pranja zuba”. Detetu se na 22
-
www.dentopedia.info
modelu pokazuje pravilna tehnika četkanja zuba. Demonstracija može biti deo po deo ili odjedanput u celini, a način demonstracije treba da bude prilagođen uzrastu i psihofizičkim mogućnostima deteta kao i
obrazovanju i interesovanju roditelja.
Druga faza u učenju tehnike pranja zuba predstavlja “ponavljanje onoga sto je pokazano”.
Treća faza u učenju tehika pranja zuba je “vežbanje” koje se izvodi kod kuće. Roditelj mora da pomogne
detetu da na sebi primeni demonstraciju.
Četvrta faza predstavlja proveru stečenog znanja. To se vrši detekcijom dentalnog plaka. Ukoliko je on i dalje prisutan znači da ta mesta nisu dobro obuhvaćena četkicom. Sve
ovo treba ukazati detetu.
Pri učenju upotrebe četkice za zube, deci treba omogućiti da to rade pred ogledalom, kako bi videla šta jesu a sta nisu očistili i kako bi mogli dospeti i
do najnepristupačnijih mesta u ustima.
Redovnost izvođenja oralne higijene
Još dok dete sisa u najranijem periodu života, dužnost majke je da njegova usta budu čista. Usta deteta se više puta dnevno brisu komadom sterilne gaze koji se omota oko prsta i navlaži prokuvanom vodom ili mlakom kamilicom. Cucla koja se daje detetu takodje treba da bude čista i pre upotrebe uvek iskuvana u vodi oko 10 min. Kada dete malo odraste i
kada niknu prvi mlečni zubi, treba početi sa njihovim čisćenjem. Za to se koristi takođe sterilna gaza ili četkica od gume koja se navlači na kažiprst. Početkom treće godine kada su iznikli svi mlečni zubi može se otpočeti sa
čišćenjem zuba četkicom. Treba uzeti najmanju i najmekšu četkicu, a zube treba da čiste otac i majka. A kada dete napuni više od 3 godine već može
samo da čisti svoje zube uz privremenu pomoć roditelja.
23
-
www.dentopedia.info
Učestalost i dužina trajanja pranja zuba
Pored redovnosti, odnosno svakodnevnog održavanja oralne higijene, važan je broj i vreme njenog upražnjavanja. Najpovoljniji efekat se postiže
ako se zubi operu ujutru odmah nakon ustajanja, zatim u toku dana nakon svakog obroka kao i uveče nakon poslednjeg obroka. Najvažnije je čisćenje zuba posle večere, pre spavanja, jer od večere ostane dosta jela u
ustima i na zubima i ukoliko se ne očisti ostaje u ustima do ujutru i ima dovoljno vremena da se hemijski rastvara pod dejstvom bakterija i utiče
štetno na zube.
PROFILAKTIČKE MERE U PREVENCIJI
OBOLJENJA USTA I ZUBA
Sve mere koje stomatolog aktivno preuzima u ustima pacijenta u cilju prevencije oboljenja nazivaju se profilaktičke mere. Ove mere se uglavnom
koriste kako bi se zaštitila karijes predilekciona mesta (profilaktička odontotomija, profilaktičko plombiranje, “otvaranje” fisura, zalivanje fisura
i jamica) i sprečavanje nastanka paradontopatija (uklanjanje tvrdih i mekih naslaga sa zuba). U profilaktičke mere se takođe može stvrstati i mašinsko uklanjanje naslaga četkicom i profilaktičkom pastom, kao i lokalna aplikacija koncentrovanih fluorida. Mora se napomenuti da su
profilaktička odontotomija, profilaktičko plombiranje i ‘enamelplastika’
24
-
www.dentopedia.info
važne samo sa istorijske tačke razvitka preventivne stomatologije, jer je primena zalivanja fisura dokazana kao najbolja profilaktička mera za
ocuvanje integriteta zdravog zubnog tkiva.
Zalivanje fisura
Zalivanje fisura je profilaktička mera u stomatologiji, koja se sastoji od prekrivanja ili ispunjavanja površine zuba na kojima se često javlja karijes tankim slojem određenog materijala. Ovaj postupak se uglavnom sprovodi
na fisurama i jamicama nedavno izniklih zuba, jer kod njih nije završena maturacija gleđi što ih čini prijemčivim za nastanak karijesa. Zalivanje
fisura se najčešće vrši na prvim stalnim molarima. Ponekad se kod početnog karijesa grizne površine bočnih zuba radi minimalna preparacija
i stavljanje ispuna, nakon čega se vrši zalivanje
preostalih fisura.
Uspešnost ove metode zavisi od uslova postavljanja, vrste
materijala koji se primenjuje i načina
aplikacije zalivača. Smatra se da su obezbeđivanje
suvog radnog polja i uspostavljanje trajnje veze između zalivača i dna gleđi najvažniji faktori koji uticu
na retenciju zalivača.
Danas se zalivanje fisura sastoji od:
Mašinskog uklanjanja mekih naslaga sa površine zuba (korišćenjem pasti bez fluorida),
Nagrizanja površine gleđi kiselinama (35-37% ortofosforne kiseline 20-30sek)
Aplikovanja zalivača (GJC ili kompoziti)
-
www.dentopedia.info
Polimeruzacije zalivača.
Za nagrizanje se najčešće upotrebljava rastvor ortofosforne kisene, koja vrši demineralizaciju i omogućava prodor zalivača u strukturu zuba. Kao zalivači se uglavnom koriste kompozitne smole koje mogu biti bezbojne ili u različitim bojama. U slučajevima kada nije moguće uspostaviti suvo radno polje tokom zalivanje fisura (što bitno utiče na retenciju zalivača), koriste se glas-jonomer
cementi. U poslednje vreme ovim materijalima se dodaju i fluoridi koji se opustaju i tako ispoljavaju preventivni učinak .
Danas postoje mišljenja da treba zaliti karijes predilekciona mesta na površini molara kod kojih je izizetno teško ili
nemoguće razlikovati karijes od prebojenih fisura. Savetuje se i zalivanje početne karijesne lezije kako bi se sam proces zaustavio ili bar usporio. Danas
se daje prednost da je u slučaju sumnje na početni karijes bolje zaliti nego preparirati okluzalnu površinu. Imajući u vidu da se skoro u 90% slučajeva
karijes javlja na okluzalnim površinama, posebno na prvim stalnim molarima, oni se moraju zaliti neposredno nakon nicanja.
25
-
www.dentopedia.info
Hemioprofilaktička sredstva u kontroli
dentalnog plaka
Svaka hemijska supstanca koja ima mogućnost da ometa metabolicku aktivnost i adheziju bakterija u dentalnim plakama može se smatrati
hemioprofilaktičkim agensom.
Hemioprofilaktičko sredstvo treba da ima sledece karakteristike:
Specifično dejstvo samo na određene bakterije
Mogućnost vezivanja na oralnim strukturama duži vremenski period
Hemijska stabilnost prilikom lagerovanja
Da nisu toksični i da ne ispoljavaju sporedne efekte kao što su prebojavanje zuba, plombi i mukoze
Da su jednostavni za korišćenje i da ne zagadjuju ekološku sredinu
Mehanizam dejstva hemioprofilaktickih sredstava je sledeci:
Inhibicija kolonizacije bakterija
Inhibicija rasta i metabolizma bakterija
Onemogućavanje sazrevanja plaka
Nosači hemioprofilaktickih sredstava :
Rastvori za ispiranje usta
Paste za zube
Želei
26
-
www.dentopedia.info
Sredstva za lagano otpuštanje hemioprofilaktičkih sredstava
Žvakaće gume
Hemioprofilaktička sredstva se mogu podeliti na katjonske, anjonske, nejonske i druge.
Katjonska hemioprofilaktička sredstva
Većeg su antimikrobnog potencijala od anjonskih i nejonskih agenasa jer se vezuju za negativno naelektisane strukture usne duplje. Od katjonskih se
najčešće koriste:
Hlorheksidin
Aleksidin
Cetilpiridinijum hlorid
Heksetidin
Sangvinarni ekstrat
Metalni joni bakra, kalaja i cinka
Hlorheksidin
Hlorheksidin je antiseptik koji se koristi za čišćenje kože i sluzokože od raznih mikroba (bakterija, virusa i gljivica). Dolazi u obliku acetata, glukonata i
hidrohlorida. Delotvoran je protiv gram-pozitivnih i gram-negativnih bakterija, anaerobnih bakterija, gljivica. Smatra se da je efikasan i protiv bolničkih superbakterija kao što je Staphylococcus aureus. S obzirom da je
netoksičan koristi se kao antiseptički agens u raznim stomatološkim tečnostima za održavanje higijene usne šupljine, pogotovo za lečenje
gingivitisa. Takođe, izvrstan je za čišćenje hirurške opreme, ruku pre operacija,
27
-
www.dentopedia.info
rana na koži, kože pacijenta pre operacije i sl. S obzirom da fluoridi mogu deaktivirati hlorheksidin ispiranje usne šupljine preparatima na bazi
hlorheksidina mora se obaviti najmanje 30 minuta pre korišćenja fluoriranih zubnih pasti. Svi preparati koji sadrže hlorheksidin u visokoj koncentraciji ne bi
smeli dospeti u oči zbog mogućnosti da oštete rožnjaču, a takođe ne smeju dospeti u unutrašnje uvo.
Brojna ispitivanja su ukazala da aplikacijom hlorheksidina u oranu sredinu dolazi do značajnog smanjenja mikroorganizama, posebno iz grupe
streptokokus mutans. Nakon svakodnevnog ispiranja usta u roku od petnaest dana 0,12% rastvorom hlorheksidina količina streptokokus mutans u mililitru pljuvačke se smanjuje na minmum. Nakon samo jednog ispiranja usta 0,2%
rastvorom hlorheksidina postiže se trenutni antimikrobni efekat, a plakovna i salivarna bakterijska flora se redukuje za 80-95%. Ima samo nekoliko
izveštaja o njegovim neželjenim negativnim efektima kao sto su prebojavanje zuba, jezika, plombi kao i poremećaj ukusa.
Anjonska hemioprofilaktička sredstva
Predstavnik ove grupe je natrijum-dodecil-sulfat i on se najčesce dodaje kao deterdžent pastama za zube. Deluje antimikrobno na streptokokus mutans,
streptokoke sobrinus I actinomyces viscosus.
Nejonska hemioprofilaktička sredstva
Najviše se koristi triklozan, koji je antimikrobni agens sa hidrofobnim i hidrofilnim svojstvima. Antimikrobni efekat ispoljava na Gram negativne i
pozitivne bakterije i na gljivice. Streptokokus mutans, streptokoke sangvins I salivarius.
Programska stomatološka zaštita
Organizovan napor zajednice da unapredi stanje oralnog zdravlja stanovništva predstavlja programsku stomatološku zastitu. Programi mogu
biti različiti, ali svaki od njih treba da zadovolji osnovne kriterijume: praktičnost, da je prihvatljiv, relativno jeftin, moguć i siguran za izvođenje.
28
-
www.dentopedia.info
Danas programska zaštita ima veliki značaj u rešavanju problema u oblasti stomatološke zdravstvene zaštite.
Učestalost oralnih oboljenja zahteva veliko angažovanje zajednice koja bi značajnije uticala na stvarne uzroke ovih oboljenja. Karijes i parodontopatija ne mogu se staviti pod kontrolu samo lečenjem, ali su to bolesti koje se mogu
sprečiti. Ne postoje klinički razlozi zbog kojih karijes ne bi bio potpuno iskorenjen, ali i pored toga je u našoj zemlji veoma rasprostranjen. Verovatan odgovor je da ne postoji odgovarajuća zdravstvena politika kao i spremnost
društva da obezbedi oralno zdravlje.
Zdravstvena politika u obezbeđenju oralnog
zdravlja
Zdravstvena politika predstavlja koncenzus ideja koje čine osnovu za donošenje programa koji će omogućiti da stomatološka služba obezbedi
jednakost korišćenja za sve, kao i održavanje zdrave sredine. Zdravstvena politika se donosi na nivou jedne države ali je pod velikim uticajem Svetske
Zdravstvene Organizacije.
Jedan od bitnih strateških zadataka koje je SZO postavila pred svoje članice je dostizanje ciljeva “ ZDRAVLJE ZA SVE DO 2000 GODINE” , koji zahteva
dostizanje određenog nivoa oralnog zdravlja koje bi zemlje članice definisale prema svjim mogućnostima, tako da se u svetu dostignu prosečne vrednosti
oralnog zdravlja.
Tabela: “ ZDRAVLJE ZA SVE DO 2000 GODINE”
CILJ SZO Opis cilja SRB cilj SRB
ostvareno
29
-
www.dentopedia.info
Ia / Smanjiti br.dece sa
cirkularnim
karijesom(sa8%)
4% 8%(ostao isti)
Ib / % trogodišnjaka bez
karijesa
70% 50%
I 50% % šestogodišnjaka
bez karijesa
50% 25-30%
IIa / % sedmogodišnjaka
bez karijesa
70% 50%
II 3,0 Prosečan KEP u
dvanaestogodišnjaka
4,0 3,5
IIIa 60% CPITN=0 u
najmanje 3 sekstanta
u 15 godini
60% ?
III 85% Bez izvađenih
stalnih zuba u 19
godini
75% ?
IIIb 50% CPITN=0 u
najmanje 3 sekstanta
u 19 godini
50% ?
IV 25% Smanjiti % bezubih
u radnoaktivnog
stanovnistva (35-44
god)
? ?
IVa 30% CPITN=0 u
najmanje 3 sekstanta
u radnoaktivnog
stanovnistva (35-44
god)
? ?
V 10% Smanjiti % bezubih
stanovnika starijih
od 65 god
? ?
Postoje dve mogućnosti za kreiranje zdravstvene politike. Prva je STRATEGIJA ZA VISOKORIZIČNE POPULACIONE GRUPE, druga je POPULACIONA
STRATEGIJA (utiče pozitivno na opšte zdravlje u celoj populaciji).
STRATEGIJA ZA VISOKORIZIČNE POPULACIONE GRUPE ima cilj da zaštiti pojedince u određenim populacionim grupama. Cilj je izdvojiti osobe sa visokim rizikom za pojavu pojedinih oboljenja, primenom specifičnih testova ili
veoma ranom dijagnostikom bolesti i obezbediti specijalni preventivni
30
-
www.dentopedia.info
tretman i monitoring. Takođe omogućava prilagođavanje preventivnih mera individualnim sposobnostima pojedinca, uzimajuci u obzir i njegov socijalni,
ekonomski i kulturoloski status, dok isključuje primenu suvišnih mera u pacijenata sa niskim rizikom za bolest.
POPULACIONA STRATEGIJA pruža više šansi svima i redukuje uticaj socijalnih društvenih razlika na pojavu bolesti. Ove strategije se baziraju na
principima promocije zdravlja koje obuhvataju sve populacione grupe.
Metodologija stomatološkog
javnozdravstvenog rada
Javnozdravstveni rad u stomatologiji je disciplina koja zajednicu tretira kao pacijenta i podjednako brine o oralnom zdravlju svih članova zajednice. Kod pojedinačnog, terapijskog tretmana proces počinje pregledom, nastavlja se
postavljanjem dijagnoze, planiranjem terapije, terapijom, nagoknadom učinjene usluge i evaluacijom efekta i kvaliteta učinjenog tretmana.
Istraživanja karakteristika oralne patologije:
Mogu se odnositi na određenu populacionu grupu, na rizične grupe… Obavljaju se savremenom epidemiološkom metodologijom zasnovanom na
zdravim naučnim osnovama koje će obezbediti uslove za adekvatnu procenu i merenje rasprostranjenosti bolesti i potreba za intervencijom. Razvijeni su brojni indeksi za merenje karijesa (KEP,KIP,KIPs,GPK), gingivitisa (GI-loe, Silness) I parodontopatija (PI-Russell,PDI-Ramfjord,CPTIN-WHO), stanja
oralne higijene (PLI-Silness i Loe, Green, Vermillion)…
31
-
www.dentopedia.info
Analiza utvrđenog stanja i uzroka treba imati odgovore na neka pitanja:
Da li postoji problem oralnog zdravlja?
Koja je težina problema?
Kako se stanje oralnog zdravlja moze poboljšati?
Planiranje programa:
Potrebno je uzeti u obzir sve aktivnosti koje će osigurati uspešno izvođenje programa. Planiranje treba da predvidi i načine saradnje i komunikacija raznih segmenata koji će biti ukljuceni u program, zbog toga što mnogi
programi propadaju zbog lošeg planiranja.
Izvođenje programa:
Operativni deo programa sačinjavaju 3 osnovna obeležja: promocija zdravlja, prevencija i rana dijagnostika i sanacije oralnih bolesti.
Finansiranje programa:
Javnozdravstveni programi se obično finansiraju budžetski ili iz fondova obaveznog osiguranja. Takođe finansiranju mogu doprineti donori.
Tradicionalni javnozdravstveni stomatološki
program
Tradicionalni programi su usmeravani prema onim grupama populacije koje su imale značajno veće potrebe za sprovođenje određenih preventivnih ili terapijskih mera od prosečnih potreba ostalih delova populacije. Ovakve programe su obicno sprovodile lokalne ili regionalne državne zdravstvene ustanove. Najčešći tradicionalni programi bili su: Program stomatološkog
zdravstvenog vaspitanja, program prevencije bolesti usta i zuba, program za prevenciju karijesa ranog detinjstva, program za edukaciju trudnica i mladih
majki, program prevencije karijesa fluoridima kao i mnogi drugi.
32
-
www.dentopedia.info
Školska stomatološka nega
Smatra se da je ovaj program efikasniji u odnosu na mnoge druge jer obuhvata decu svih društveno-ekonomskih grupa. Kod ovog prograna
potrebno je obezbediti kvalitetan nadzor i evaluaciju mera i metoda rada kako bi se dobio pun efekat programa u smislu sprečavanja i redukcije
oralnih bolesti. Školska stomatološka nega predstavlja sistematski, planski zdravstveni rad koji ima za cilj da spreči i blagovremeno leči sva oboljenja
usta i zuba kod dece. U ovom programu pažnja se usmerava na čistoću zuba, tj. mehanički akt pranja zuba. U ovaj program treba uključiti vaspitače i roditelje, preporučena je primena fluorida i primena profilaktičkih mera.
Rana dijagnostika oralnih oboljenja vrši se sistematskim pregledima i periodičnim kontrolnim pregledima.
Osnovna pravila pri radu u Školskoj stomatološkoj nezi:
Da bude dobro isplaniran sa jasno definisanim ciljevima, kadrovima, preventivnim merama i aktivnostima i obezbeđenim načinom finansiranja.
Da je saradnja sa školskim vlastima ostvarena, da se zajedno planiraju aktivnosti i rad na promociji oralnog zdravlja.
33
-
www.dentopedia.info
Da je ostvarena saradnja sa roditeljima.
Da obuhvata svu decu u školi.
Da obezbedi sistematske preglede dece sa kompletnom analizom dobijenih podataka.
Da obezbedi intenzivan rad na promociji zdravlja.
Da se uspostavi motivacija učenika da uspostave dobru oralnu higijenu.
Da se obezbedi sistematska primena profilaktičkih mera u cilju sprečavanja rane pojave oralnih oboljenja.
Kontrola ishrane u školama.
Rana dijagnostika postojećih oboljenja kod školske dece i organizovana sanacija i kontrola efekata sanacije.
Organizacija školske stomatološke nege
Organizacija moze biti različita. Najbolje bi bilo da se stomatološka ambulanta nalazi pri ili u samoj školi ako za to postoje uslovi. Smatra se da bi
sa školskom decom trebalo da rade najkvalifikovaniji kadrovi (ali to je retkost) zato sto je osnovna ideja školske stomatološke nege PREVENCIJA
BOLESTI USTA I ZUBA KOD DECE.
Predškolska stomatološka nega
34
-
www.dentopedia.info
Ovi program su znatno ređi jer ih je teže organizovati, tako da se najčešće izvode po grupama dece u jaslicama i vrtićima. Svode se na zbrinjavanje akutnih, urgentnih stanja, dijagnostiku i sanaciju karijesa mlečnih zuba,
savete roditeljima o higijeni, ishrani, korekcijama loših navika.
Programi prevencije karijesa fluoridima
Primena fluorida se programira uz druge mere u prevenciji karijesa, mada moze biti i zaseban zadatak. Osnovni
program je fluorisanje vode za piće. U ovom programu važna je podrska svih segmenata društva. Nažalost u Srbiji je fluorisanje vode za piće realizovano u
samo četiri sistema za vodosnabdevanje.
Programi za prevenciju i rano otkrivanje oralnog carcinoma
35
-
www.dentopedia.info
S obzirom na rasprostranjenost i posledice oralnog karcinoma, ovaj program je jako bitan. Usmeren je ka pacijentima sa visokim rizikom, starijim ljudima, pušacima, ljudima koji konzumiraju žestoka alkoholna pića. Preventivnim merama znatno pomažu kampanje koje propagiraju zdrav način života i
pravilno održavanje oralne higijene. Sam program ima kratkoročne i dugoročne ciljeve. Kratkoročni cilj je obuhvatiti što više ljudi i uključiti ih
u program. Dugoročni cilj je smanjenje smrtnosti zbog nedijagnostikovanih ili kasno dijagnostikovanih oralnih karcinoma. To se postiže ciljanim ispitivanjem
rizičnih populacionih grupa.
Programska zaštita osoba ometenih u psihofizičkom razvoju
U osobe ometene u psihofizičkom razvoju ubrajaju se pojedinci koji imaju jedan ili više fizičkih, medicinskih, mentalnih ili emocionalnih problema. Smatra se da je od ukupnog broja dece 5-8% ometeno u psihofizičkom razvoju. Prema vrstama ometenosti postoje poremećaji čula (vid, sluh), komunikacije (govora, znanje jezika), psihičke, fizičke i kombinovane
poremećaje. Mnoga istraživanja su pokazala da u odnosu na zdrave, osobe sa poremećajem u psihofizičkom razvoju imaju znatno lošiju oralnu higijenu. Programi stomatološke zaštite osoba ometenih u psihofizičkom razvoju se
organizuju i sprovode kroz mere primarne, sekundatne i tercijarne prevencije.
Primarna prevencija je od izuzetnog značaja jer je oralno zdravlje kod ovih osoba jako zanemareno. Koriste se uobičajene mere primarne prevencije oralnog zdravlja ali specifično usmerene ka potrebama i mogućnostima hendikepiranih osoba. To su program promocije zdravlja, zdravstveno
vaspitanje, ishrane hendikepiranih osoba, fluorprofilaksa, oralna higijena(obuka), zalivanje fisura i redovne kontrole.
36
-
www.dentopedia.info
Sekundarna I tercijarna prevencija zahtevaju dobro obučene timove stručnjaka za rad sa hendikepiranim osobama. Program se svodi na
sekundarne mere, tj. dijagnostiku i terapiju bolesti usta i zuba jer je teško uspostaviti tercijarnu prevenciju (rehabilitaciju organa za žvakanje).
Nove strategije u programskoj zaštiti
Osnovni cilj nove strategije je da se za sve ljude obezbedi povećanje dužine zdravog života, iste mogućnosti za pristup adekvatnoj zdravstvenoj zaštiti dobrog kvaliteta i jednakost u zdravlju između zemalja i u okviru jedne
zemlje.
Da bi došlo do ostvarenja ovih ciljeva potrebno je više koraka:
Univerzalni sistem vrednosti zdravlja je garancija sigurnosti za svakog pojedinca u priznavanju univerzalnog prava na zdravlje.
Postavljanje zdravlja u centar razvoja- zdravlje ljudi je najbolji indikator kvaliteta politike razvoja jednog društva. Postavljanjem zdravlja na centralno mesto u razvoju dovodi do toga da je zdravlju dat najveći prioritet
u svim planovima razvoja.
Razvijanje održivih zdravstvenih sistema obezbeđuje očuvanje svih resursa, ekološke ravnoteže i fleksibilnost zdravstvenih sistema, tj. mogućnost
brzog reagovanja na lokalne i globalne pritiske i promene.
Osnovne aktivnosti koje javna zdravstvena zaštita kao i stomatološka zaštita mora da obezbedi su:
-Monitoring zdravstvenog stanja
-Monitoring kvaliteta i faktora životne sredine od značaja za zdravstveno stanje stanovništva
-Analiza zdravstvenih uslova u različitim sektorima i identifikacija međusektorskih uzroka negativnih pojava.
-Formulisanje specifične zdravstvene politike za svaki sektor.
Epidemiološka istraživanja
37
-
www.dentopedia.info
KEP-Označava broj zuba obolelih od karijesa,ako je na njima prisutna nesanirana karijesna lezija(K),sanirana karijesna lezija(P) ili je zub izvađen kao posledica komplikacija karijesa(E).Malim slovima (kep) označava se
stanje karijesa kod mlečne denticije.
Merenje učestalosti karijesa zuba
Najopštiji i najmanje precizan,indeks za procenu stanja zuba u populaciji je KARIJES INDEKS OSOBA
Broj osoba sa KEP-om
KIo=------------------------------- x 100
Broj pregledanih osoba
Da bismo dobili precizniji podatak o broju obolelih zuba koristi se stopa zahvaćenosti zuba karijesom ili KARIJES INDEKS ZUBA.
Ukupan KEP
KIz=-----------------------------------------x 100
Broj prisutnih i ekstrahovanih zuba
Koristimo i KARIJES INDEKS PROSEK,koji pretsavlja prosečan broj obolelih zuba po jednom ispitaniku.
Ukupan KEP
Kip=-----------------------------------------
Broj pregledanih osoba
Formula za izračunavanje učesća karijesnih (nesaniranih) zuba u KEP-u
Broj K-zuba
38
-
www.dentopedia.info
%K=------------------------------------x 100
Ukupan KEP
Indeks koji pokazuje prosečan broj površina zuba zahvaćenih karijesom
Broj karijesnih i plombiranih površina+ekstrahovanih x5
Kips=--------------------------------------------------------------------------
Broj prisutnih+ekstrahovanih zuba
Za pracenje aktiviteta karijesa koristi se GODIŠNJI PRIRAŠTAJ KARIJESA, koji se može odrediti na 4 načina
* direktnim praćenjem vrednosti Kip-a kod jedne iste generacije, tada i godinu dana kasnije kod istih
GPK=KIp2-Kip1
*Pregledom različitih generacija dece npr. pregledom učenika prvog razreda osmogodišnje škole i osmog razreda,tako što se razlika podeli brojem koji predstavlja razliku u godinama, u ovom slucaju to je sedam
KIp2-KIp1
GPK=-------------------------
7
*Pregledom dece istog uzrasta, u istom mestu, u dva različita vremenska perioda, utvrdi se Kip, a razlika se podeli brojem godina u intervalu izmedju dva pregleda
Kip2-Kip1
GPK=---------------------------------------------------------------
Razlika u godinama izmedji 1 i 2 pregleda
39
-
www.dentopedia.info
*Pregledom određene populacione grupe utvrdi se Kip a zatim se taj broj podeli sa razlikom u godinama uzrasta u kome je utvrđen Kip i nicanja prvih stalnih molara(6 godina)
Utvrdjen KIp
GPK=-------------------------------------------
Uzrast pregledanih osoba-6
INDEKS SANACIJE KARIJESA
Broj saniranih zuba
ISK=-------------------------------------------------x 100
Broj karijesnih+saniranih zuba
Mortalitet zuba,koji označava procenat ekstrahovanih zuba u odnosu na mogući proj prisutnih zuba
Broj ekstahovanih zuba
MZ=-------------------------------------------------x100
Broj prisutnih + izvadjenih ziba
Indeks rehabilitacije zuba, koji izražava obim rehabilitcije izvađenih zuba
40
-
www.dentopedia.info
Broj nadoknađenih zuba
IRZ=---------------------------------------------------x100
Broj izvađenih + nadokađenih zuba
Procena stanja gingive
Loe-Silnessov indeks se primenjuje za kliničku ocenu stanja gingive sa vestibularne, oralne, mezijalne i distalne strane svakog zuba.
Ukupni gingivalni indeks se dobija kada se saberu sve vrednosti stanja gingive sa vestibularne, oralne, distalne i mezijalne strane za sve zube, pri čemu se taj zbir podeli sa 4, a dobijena vrednost zatim sa brojem prisutnih zuba.
POEN STANJE GINGIVE
0 ZDRAVA Boja gingive bledoruzičasta, čvrsta sa sitnozrnastom površinom, bez sjaja
1 BLAGA INFLAMACIJA
Ivica gingive crvenije boje, blag edem, povećano izlučivanje g. eksudata
2 UMERENA INFLAMACIJA
Crvenilo, izraženi edem, uvećana slobodna gingiva, krvarenje na
sondiranje 3 JAKA
INFLAMACIJA Gingiva jasno crvene ili crveno-plavičaste
boje, uvećana, spontano krvarenje
GINGIVALNI INDEKS INFLAMACIJE GINGIVE 0,1-1,0 BLAGA 1,1-2,0 UMERENA 2,1-3,0 TEŠKA
Indeks inflamacije gingive po Cowellu radi se tako što se odvojeno boduju boja,otok i stepen krvarenja gingive. Prvo se pojedinačno izračunavaju srednje vrednosti za svaki indeks, tako što se ukupna
41
-
www.dentopedia.info
vrednost podeli brojem pregledanih zuba. Potom se srednje vrednosti sabiraju i to se podeli sa 3, tako dobijamo indeks inflamacije gingive.
INDEKS BOJE GINGIVE INDEKS OTOKA GINGIVE
BROJ BOJA GINGIVE 0 BLEDORUZIČASTA 1 JASNORUZIČASTA 2 CRVENA 3 PLAMENOCRVENA INDEKS KRVARENJA GINGIVE
POEN GINGIVA NAKON SONDIRANJA 0 NEMA KRVARENJA 1 KRVARENJE U ROKU OD 30s 2 NEPOSREDNO KRVARENJE 3 SPONTANO KRVARENJE
U dečijoj stomatologiji često se koristi i Muhlemannov indeks krvarenja
POEN KRVARENJE NAKON SONDIRANJE 0 NEMA 1 KRVARENJE SAMO NA JEDNOM MESTU 2 TAČKASTA KRVARENJA IZ PAPILE 3 INTERDENTALNI PROSTOR PUN KRVLJU 4 PROFUZNO KRVARENJE,PUN IN.PROSTOR
BROJ OTOK GINGIVE 0 NORMALNO 1 BLAG OTOK 2 JASAN OTOK 3 OTOK I PRIPOJNE GING.
-
www.dentopedia.info
PROCENA STANJA PARODONCIJUMA
Najpogodniji za upotrebu je CPITN indeks, gde se koristi posebna stomatološka sonda na cijem se vrhu nalazi kuglica. Istraživanje se vrši tako što se zubni nizovi podele na 6 segmenta, po 3 u svakoj vilici.
17-14 13-23 24-27 47-44 43-33 34-37
U svakom sekstantu se pregledaju svi zubi, a oko svakog zuba vrši se četiri sondiranja i traži se najteže oštećenje parodoncijuma.
Bodovanje:
BOD KLINIČKI NALAZ 0 ZDRAV PARODONCIJM 1 KRVARENJE POSLE SONDIRANJA 2 ČVRSTE NASLAGE,PROMINENTE IVICE PLOMBI 3 PARODONTALNI DŽEPOVI DUBINE 4-5 mm 4 PARODONTALNI DŽEPOVI DUBINE 6 i više mm
TRETMAN PREMA CPITN INDEKSU:
BOD NEOPHODNOST TRETMANA 0 NEPOTREBAN 1 MOTIVACIJA,PRAVILNO I REDOVNO ODRŽAVANJE ORALNE HIGIJENE
2 I 3 ORALNA HIGIJENA,UKLANJANJE ČVRSTIH NASLAGA I NEADEKVATNIH STOMATOLOŠKIH RADOVA I KIRETAŽA PO POTREBI
4 ISTO KAO ZA 3 BODA,PO POTREBI I HIRURŠKO LEČENJE
42
-
www.dentopedia.info
PROCENA STANJA ORALNE HIGIJENE
Greene-Vermilionov indeks za određivanje količine svih mekih naslaga. Koriste se vestibularne površine prvih gornjih molara sa desne i leve strane, prvog gornjeg sekutića sa desne strane i prvog donjeg sekutića sa leve strane. Prisustvo mekih naslaga meri se i na oralnoj površini prvih donjih molara sa leve i desne strane. Prosečan indeks se dobija kada se indeksi za pojedine zube saberu i zbir podeli brojem pregledanih zuba.
BOD MEKE NASLAGE 0 NEMA 1 DO 1\3 POVRŠINE ZUBA 2 OD 1\3 DO 2\3 POVRŠINE ZUBA 3 VIŠE OD 2\3 POVRŠINE ZUBA
Plak indeks po Silness-Loeu kojim se utvrđuje prisustvo i lokalizacija dentalnog plaka. Proverava se sondom na gingivalnim delovima svih površina krunice na prisutnim zuba.
BOD DENTALNI PLAK 0 NEMA 1 DENTALNI PLAK NA IVICI GINGIVE,NEVIDLJIV GOLIM OKOM 2 UMERENA KOLIČINA DENTALNOG PLAKA, VIDLJIVA I GOLIM OKOM 3 OBILJE DENTALNOG PLAKA CAK I U GINGIVALNOM SULKUSU
Greeneov indeks zubnog kamenca koji se određuje na indeksnim zubima kao i za Greene-Vermillionov indeks mekih naslaga.
BOD ZUBNI KAMENAC 0 NEMA 1 DO 1\3 POVRŠINE ZUBA 2 OD 1\3 DO 2\3 POVRŠINE ZUBA 3 VIŠE OD 2\3 POVRŠINE ZUBA
43
-
www.dentopedia.info
Greeneov indeks subgingivalnih konkremenata
BOD SUBGINGIVALNIH KONKREMENATA
0 NEMA 1 DO 1\3 OBIMA VRATNOG DELA
ZUBA 2 OD 1\3 DO 2\3 OBIMA VRATNOG
DELA ZUBA 3 VIŠE OD 2\3 OBIMA VRATNOG DELA
ZUBA
Praktični rad:
PREDŠKOLSKA DECA
44
-
www.dentopedia.info
ŠKOLSKA DECA
DOM ZDRAVLJA ,,STARI GRAD,,
PERIOD PREGLEDA :01.06.2010-31.12.2010
UKUPAN BROJ PREGLEDANE PREDŠKOLSKE DECE-5522
UKUPAN BROJ PREGLEDANE ŠKOLSKE DECE-8512
45
-
www.dentopedia.info
46
-
www.dentopedia.info
LITERATURA:
PREVENTIVNA STOMATOLOGIJA
DEČIJA STOMATOLOGIJA
INTERNET STRANICE: ZDRAVSTVENI TURIZAM
FORUM STOMATOLOGIJE
ARHIVA DOMA ZDRAVLJA STARI GRAD