F. W i l l i a m E n g d a h l , autor bestselera o nafti i geopolitici Stoljee rata: anglo-ame-rika naftna politika i novi svjetski poredak, te bestselera o genocidnoj geopolitici G M O hrane Sjeme unitenja: geopolitika genetski modificirane hrane i globalno carstvo, ve vie od trideset godina, tj. od prvoga naftnoga oka i svjetske krize ita s poetka sedamdesetih godina 20. stoljea, pie o problemima poljoprivrede, GATT-u, Svjetskoj trgovakoj organizaciji ( W T O ) , Meunarodnom monetarnom fondu (MMF-u), energiji, politici i ekonomiji. Diplomirao je politiku na Sveuilitu Princeton i stekao magisterij iz k o m p a r a t i v n e e k o n o m i j e na Sveuil itu Stockholm. Radio je kao neovisan ekonomist i novinar, prvo u N e w Yorku, a zatim u Europi, obraujui teme poput Urugvajskoga sastanka GATT-a, politike hrane Europske unije, kartela ita, politike MMF-a, problema vanjskoga duga zemalja Treega svijeta, zakulisnih fondova i azijske krize. Redovito pie za mnoge novine, asopise i elektronske medije, ukljuujui i japanski asopis Nihon Keizai Shimbun, te Forseight, Grant's Investor, com, European Banker i Business Banker International. Predaje na mnogim meunarodnim konferencijama na temu geopolitike, GMO-a, ekonomije i energije, od Londona preko Dakarte do Poljske i Hrvatske. ivi u Njemakoj i, osim to redovito pie o pitanjima ekonomije, energije i o meunarodnim problemima, radi i kao ekonomski savjetnik.

F. Will iam Engdahl

S T O L J E E R A T A 2 Tajni geopolitiki plan amerike Vlade

F. William Engdahl

STOLJEE RATA 2 Tajni geopolitiki plan

amerike Vlade

SADRAJ

PREDGOVOR 9

Prvo poglavlje PUTIN ISPUTA BOMBU 15 Geografski stoer povijesti 15 Novi hladni rat 20 "Kao da se desnom rukom poee po lijevom uhu" 23

Drugo poglavlje NEOBINA PRIA RATOVA ZVIJEZDA 29 Poetci amerike proturaketne obrane 29 NASA i vojne tajne 30 Rumsfeld podupire proturaketnu obranu 34 Strateko izvjee Pentagona za Europu i NATO 37 emu sada proturaketna obrana? 42

Tree poglavlje WASHINGTON OPSJEDNUT NUKLEARNIM NAORUANJEM 45 Tajni plan o postizanju nuklearne premoi 45 Nacionalna proturaketna obrana - "karika koja nedostaje do prvoga nuklearnog napada" 48 Pripreme za prvi nuklearni napad 54 Dominacija punog spektra 55

etvrto poglavlje DR. STRANGELOVE JE IV! 57 Bombe to dalje... 57 Rumsfeldov Conplan 8022 59

Peto poglavlje CARSTVO BAZA - BAZA CARSTVA 63 Rusija okruena amerikim bazama 63 Nove amerike vojne baze za ouvanje "demokracije"? 65 Obrana polja opijuma? 68

irenje amerikih vojnih baza poslije Hladnoga rata 73 Slabljenje moi jednog carstva? 78 Snaga za izvoenje nuklearnog udara -" to agresivnija, to prodornija" 79 Ameriki nuklearni bombarderi

u stalnoj pripravnosti 80

esto poglavlje LOBI "STALNO ZAREENE DRAVE" 83 Vojno-industrijski kompleks seli u Washington 83 Ameriko vijee sigurnosti 84 Novi vojno-industrijski kompleks 89

Sedmo poglavlje "REVOLUCIJA" U VOJNIM POSLOVIMA 91 Pritajeni zavretak razdoblja MAD-a (zajamenog uzajamnog unitenja) 91 Rumsfeldov "Marshallov plan" -tehnoloko oruje s "krvavom otr icom" 95 Marshallovi "Jedijevi ratnici 99 Marshallova vizija ratovanja uz pomo visoke tehnologije 117 Umreeno voenje rata 120 "Lani stjegovi" i brod Achille Lauro 126 11. rujna 2001 . 129 "Novi Pearl Harbor"? 135

Osmo poglavlje POLITIKI STROJ VOJNE INDUSTRIJE 139 Tko vlada u "dravi nacionalne sigurnosti" 139 "Prozor u Babilon" 149

Deveto poglavlje ARMAGEDONSKA VOJSKA -TZV. "KRISTOVI VOJNICI" 155 Politika baza "zaraene drave" 155 Dinastija Bush i "zaraena drava" 156 Novaenje sljedbenika Biblije 159 Tajnovito Vijee za nacionalnu politiku 161 Moon i Vijee za nacionalnu politiku 163

Novi "kriarski rat" 169 George Bush i Vijee za nacionalnu politiku, CIA i pas tor Moon 172 CIA-in "Ljetni inst i tut za lingvistiku" 173 "Znakovi i uda" 175 "Blagoslov iz Toronta" 177 Odredi smrti "ponovno roenih" krana u Latinskoj Americi 179 Rios M o n t t iz Gvatemale i CIA 181 Neobian "Dokument iz Santa Fea" 182 "Darovi duha" 186 Bush pr is tupa Moonu . . . 188 Bush preuzima CIA-u 190 Moonov udar na Republikansku s tranku 192 Bushovi i Moonovi diktatori u zemljama Latinske Amerike 194 Bush, Oliver Nor th i CIA-ina droga 195

Deseto poglavlje "KRISTOVI VOJNICI" - BIZARNI SVIJET KRANSKOG CIONIZMA 201 Moli tva za Armagedon 201 Korijeni kranskoga cionizma 203 Likudovi kranski cionisti u Americi 207 Uzaae za "izabrani Boji narod" 210 Obnova Salomonova hrama 215 Rat iz 1967. godine kao prekretnica 222 George W. Bush u rukama jednog kranskog cionista 223 Bush, kranski cionisti i mason i 230 "Nevolje na pomolu" 232 Ispovijed "pastora Teda" 235

Jedanaesto poglavlje UDNI JASTREBOVI - NEOKONZERVATIVCI 239 Umjetno stvoreni ameriki konzervativizam 239 Republikanci tipa Rambo 243 "Knez tame" 246 Douglas Feith - podvojena lojalnost i krivotvorenje obavjetajnih podataka 249

Manipulacije o irakom oruju za masovno unitenje 252 Arhet ip nove amerike vojne nadmoi 254 Veze s Likudom i podvojena lojalnost? 255 Ne ba po tpun raskid 258

POGOVOR 261 Mackinderova nona mora 261 Ruska medvjedica otri svoje nuklearne zube . . . 262

DODATAK A "UMREENO UPRAVLJANJE" -NEOKONZERVATIVNI TRUSTOVI MOZGOVA 267

DODATAK B PRIVATNE ZAKLADE: TRAGOM NOVCA 299 Dugi pohod gospodina Simona na amerike institucije 299 Zaklada Lynde i Harry Bradley 302 Podrijetlo bogatstva obitelji Bradley 305 Projekt Zaklade Bradley zvan "Zvonolika krivulja" 307 Zaklade Scaife 309 Zaklada Smith Richardson 310

DODATAK C

MEDIJSKI RATNI PROPAGANDNI STROJ 313 Tjelohranitelj lai... 313 Vijee za inozemne odnose (CFR) kontrolira svjetske medije 313

PREDGOVOR

Ova knjiga nije p lani rani trei d io trilogije koja je t rebala biti detaljan prikaz povijesti geopolitike moi od poetka 20. stoljea, tj. od poe tka slabljenja Br i tanskoga Cars tva i i s t o d o b n o g nas tanka "amerikoga stoljea".

Prvi dio te trilogije jes t knjiga Stoljee rata: anglo-amerika naftna politika i novi svjetski poredak, a drugi je Sjeme unitenja: geopolitika genetski modificirane hrane i globalno carstvo. Trea knjiga te trilogije obrad i t e t reu po lugu svjetske moi , koju je H e n r y Kiss inger jo sedamdese t ih godina prologa stoljea opisao sada ve dobro p o z n a t o m reen icom koja glasi: "Ona j tko vlada naf tom, vlada dravama, onaj tko vlada h r anom, vlada ljudima, a onaj tko vlada novcem, vlada cijelim svi je tom".

Zbog t r e n u t a n i h dogaaja, koji su t ako d ramat i n i i imaju t ako g o l e m e posl jedice po b u d u n o s t civi l iziranoga svijeta, odlu io sam ostavi t i p o s t r a n i pisanje t reega dijela s p o m e n u t e trilogije kako bih to prije dovr io ovu knjigu. Taj je zaokre t p o t a k n u t dogaa j ima to su se poeli nizat i od jeseni 2006 . , a pokazivali su sve jae sueljavanje Rusije i njezina dugogod i njeg nepri jatel ja iz razdoblja H ladnoga rata, Sjedinjenih A m e rikih Drava.

Kako je m o g u e da go tovo e snaes t god ina posli je r a spada Sovjetskoga Saveza i j edanaes t godina poslije dramat inoga pada Ber l inskoga zida, to se dogodi lo 9. s t u d e n o g a 1989. i to je ulijevalo nadu , N A T O i Rusija stoje na sup ro tn im s t r anama glede nuklearn ih raketa i ostale vojne o p r e m e na granici s Rusi jom? to je dove lo do tako u d n a i o p a s n a stanja? Kada se, u b r z o po slije rata u Afganistanu, dogodio krvavi i pogr jeno tumaen i rat

prot iv Iraka, a oba su p o e t k o m 2007 . bila tako es toka da su poela izmicati kontrol i , amer ika je Vlada odlui la nastavi t i s provokat ivnim planovima okruivanja Rusije svojim pr i je tvorno nazvanim " p r o t u r a k e t n i m o b r a m b e n i m t i tom". Skeptinoj ruskoj i eu ropsko j j avnos t i A m e r i k a je tvrdila kako p r o t u r a k e t n a postrojenja u Poljskoj i ekoj imaju svrhu zat i t i t i Amer iku i njezine saveznike od "mogueg iranskoga raketnoga napada" .

Objasn i t i te u d n e dogaaje bilo bi t e ko i u najbolj im vrem e n i m a . Kada je W a s h i n g t o n obje lodanio da ne odus ta je od svojih planova, postalo je i zn imno vano u rno napisat i ovu knjigu. O n o to nedostaje veini suvremenih kritikih analiza razvoja dogaaja, od Iraka p r e k o Afganis tana pa sve do nedavnoga vala "obojenih revolucija", koje se od 2000 . god ine dogaaju u Rusiji, jest poznavat i geopolit iki kon teks t tih dogaaja. Bez razumijevanja povijesne perspektive nije mogue razumjeti ni poljsku Vladu, iji su dunosn ic i , u ozraju lakrdijakoga ponavljanja povijesti , bili suoen i s p r o b l e m i m a to su, po d rama t i nos t i i pos l jedicama, nadi lazi l i sve p r o b l e m e koje je poljska Vlada t i jekom t r idese t ih godina pro loga stoljea pokuavala rijeiti s Rusijom, Njemakom, Belgijom i F rancuskom.

Pravo razumijevanje u loge povijesti i o n o g a t o je b r i tansk i geograf sir Halford Mackinder u svom radu iz 1904. godine, pod nazivom "The Geographical Pivot of History" (Geografski s toer povijesti), definirao kao euroazijsku geopolitiku, j ednako je vano danas kao i u Mackinderovo vrijeme. Mackinder je prvo postavio t eo re t sku o s n o v u za b r i t ansku imper i ja lnu hegemoni ju , a p o slije Drugoga svjetskoga rata za projekciju amer i ke mo i u svijetu. I z n i m n o je d u b o k o shvaao s toe rnu ulogu koju Rusija ima zahvaljujui svome geografskom poloaju, kao j ed ins tvena euroazijska kopnena sila, bogata svim po t r ebn im rudama, poljop r iv r edn im zeml j i tem i izvor ima energije. Drao ju je tako v a n o m za svjetsku pol i t iku da ju je nazvao " s t o e r n o m zemljom" (Hear t land) .

10

D a n a s je ta s toe rna zemlja u svakom pogledu u s toeru po zornos t i amer ike g lobalne strategije, j e d n a k o kao i u vr i jeme velike igre, t j . s u k o b a i zmeu b r i t anskoga i ruskoga carstva u drugoj polovici 19. stoljea. Polit iari i v lade se smjenjuju, ali geografija ostaje nepromi jenjena .

Ova knjiga jest pokuaj pr ikaza s toe rne vanost i Rusije danas , za o n e itatelje koji pokuavaju nai smi sao u su lud im kretanj ima svjetske pol i t ike . N o , s a m o to da lo b i n e p o t p u n u sliku svijeta u ko jemu iv imo i o p a s n o s t i u n jemu.

injenica d a j e Rusija bila i da jest sredinja zemlja svjetskih dogaaja, s a m o je j edan d io geopol i t ike procjene. Glede te geopol i t ike s tvarnos t i Rusije, Sjedinjene Amer i ke Drave , kao j e d i n a svjetska velesi la p r eos t a l a posli je r a spada Sovjetskoga Saveza, na le su se suoene s dvjema m o g u n o s t i m a . Mogle su o p r e z n o , ali j a s n o , najaviti poe tak nove e re , e r e pol i t ike i gospodar ske su radn je s u z d r m a n i m i gospodarsk i o p u s t o e n i m bivim nepri jatel jem iz razdoblja Hladnoga rata. P redvoen Sjed in jen im A m e r i k i m Dravama, Z a p a d j e m o g a o p o t a k n u t i uza jamno smanjenje terora nuk lea rne moi iz razdoblja Hladnoga rata i p re tvaran je indust r i je , na Z a p a d u i na Is toku, u go lem po thva t izgradnje civilne in f ras t ruk tu re i o b n o v e o r o n u l i h gradova. Potaknut i ozraje uza jamne gospodarske suradnje, koja je mogla p re tvor i t i Euroazi ju u j e d n o od najnapredni j ih podru ja svijeta, poeti pos tupno dokidati NATO, u t renutku kada je Rusija raspust i la Varavski pakt , bila je j edna od dviju mogunos t i prije 25 godina.

Ali W a s h i n g t o n je izabrao drukiji p u t rjeavanja p r o b l e m a sa s toe rnom zemljom. Izabrao je poli t iku tajnosti, obmane , lai i ratova, u pokuaju da nad t om s toe rnom zemljom s t ekne nadzor p o m o u vojne sile. Da b i smo razumjeli kako su dva narataja dinast i je Bush bila kadra odigrat i t ako vanu ulogu u t o m e pol i t ikom zaokre tu p r e m a Rusiji poslije 1990., vano je zaviriti d u b o k o u pozad inu pol i t ikoga stroja koji j e , ta jnou i o b m a n o m , laima i ra tovima, stvorila obitelj Georgea W. Busha, i to tako da amer iki na rod nije toga ni svjestan.

1 I

Godine 1990. vlada p reds jedn ika Busha starijeg, iji je savjetnik, m e u os ta l ima, bio i Henry Kissinger, na sas tanku Sedmor ice u H o u s t o n u insis t i rala je na t o m e da M e u n a r o d n i m o ne ta rn i fond b u d e jed ina inst i tuci ja koja e dikt i ra t i gospodar sku preobrazbu drava bivega Varavskoga pakta , pa tako i Rusije. Tadanje pravi lo bilo je ok terapija, a ne r a z u m n a pol i t ika gospodarske preobrazbe. Radikalna neoliberalna e k o n o m s k a politika s lobodnoga trita, krajnje nepr imjerena d r u t v e n i m i gospodar sk im zaht jevima Rusije, Poljske, Bugarske , Jugoslavije i svih os ta l ih bivih komun i s t i k ih zemalja u Europi , bila je nam e t n u t a uc jenom glede kred i ta dobivenih od zapadn ih banaka, a takvu je pol i t iku vodio M e u n a r o d n i m o n e t a r n i fond (MMF), zahtijevajui privatizaciju i uvoenje trinoga gospodars tva .

N o , g o s p o d a r s k e n e u s p j e h e amer ike pol i t ike nije m o g u e razumjeti ako ne shva t imo d a j e moni krug amer ikoga gospodarskog i pol i t ikog ustroja, k rug obitelji Bush, t i jekom i poslije Drugoga svjetskoga rata izvorno iznjedren kao krug tienika vla-dajue obitelji Rockefeller. Krug oko Rockfellera bio je m r e a izn imnog i n e u p i t n o g utjecaja i moi u posli jeratnoj politici Sjedinjenih Amer i k ih Drava, m r e a koja je ukljuivala i obitelj Bush kao m l a d e p a r t n e r e u shemi stvaranja novog svjetskog poretka.

D e s e t l j e i m a pr i je t oga n j ihov p ro jek t s tva ran ja n o v o g svjetskog pore tka zahtijevao je preobrazbu d ru tvenoga pore tka u samoj Americi i preobrazbu s t rukture temeljnih uvjerenja amerikih graana , koji su pedese t i h godina p ro loga stoljea ili u crkvu, u naciju fanat inih i p r e s t r a en ih ljudi p r e d v o e n i h fundamenta l i s t ima - " p o n o v n o roen im kranima". Godine 2000 . taj evangelist iki fundamenta l i zam doveo je G e o r g e a W . Busha u Bijelu kuu.

Kako je amer iki narod, ko jemu se nekada divio cijeli svijet, zbog njegove o tvo renos t i p r e m a s t ranc ima i n e o p t e r e e n a pr i s tupa ivotu, m o g a o dopus t i t i da se njegovu zemlju p re tvor i u udovinu silu koja vodi nemi los rdne ratove i o k r u t n o zlostavlja

12

ljude u Iraku, Afganis tanu i na m n o g i m d r u g i m manje pozna t im

popr i t ima diljem svijeta, jes t d ruga k o m p l e m e n t a r n a t e m a ove

knjige. Preobrazba dru tven ih n o r m a tradicionalno miroljubivih sta

novnika Sjedinjenih Amerikih Drava u vrstu nove Sparte po tpuno je neshvat l j iva veini Europl jana , koji ive da leko od a m e rikih obala i u glavi imaju sl ike druki je A m e r i k e . Unu ta rn j a preobrazba amerikoga dru tva pomou dru tvenog inenjeringa, do razine koju je gotovo nemogue zamisliti, jest bitan d io pretvaranja Sjedinjenih Amer i k ih Drava u n o v u Spar tu , t j . t ra jno zaraenu dravu . Kako je to u in jeno i s kojim ciljem u kon teks tu danan je o p a s n o s t i od toga s tanja po m i r u svijetu jes t ni t vodilja ove knjige. T r e n u t a n i razvoj dogaaja zahti jeva u r n o objanjenje toga pitanja.

Svome n j e m a k o m izdavau Jochenu Koppu zahvaljujem na razumijevanju i shvaanju vanost i objavljivanja ove knjige.

F. William Engdahl, kobvoz2007.

Prvo poglavlje

Miinchen , veljaa 2007 .

PUTIN ISPUTA BOMBU

Geografski stoer povijesti

Ruski p reds j edn ik Vlad imir Pu t in pojavio se u veljai 2 0 0 7 . godine u Mi inchenu kao p o s e b a n gost na M e u n a r o d n o j konferenciji o s igurnost i , nekadanjoj W e r k u n d e Conference, na kojoj je, p r e m a svim mjeri l ima, od rao i zn iman govor, iznijevi stajal ita koja su na Z a p a d u iznenadi la i za tekla m n o g e . Poslije t ih njegovih i skrenih rijei u p u e n i h okupl jen im sud ion ic ima konferencije o d r a n e u veljai u Mi inchenu , uslijedila je bujica p r o svjeda u medi j ima i m e u pol i t i ar ima na Zapadu .

Prvi p u t od r a spada Sovjetskoga Saveza, iz 1991 . godine , zapadn i su medi j i progovori l i o n o v o m e h l a d n o m ra tu i zmeu Zapada i Rusije. Zapravo , ruski je p reds jedn ik u svome govoru s a m o o tvo reno i j avno p rogovor io o p rocesu koji nije zavr io p a d o m Berl inskoga zida u s t u d e n o m e 1989. godine . Hladni rat, koji je zapoeo potkraj e t rdese t ih godina pro loga stoljea, form a l n i m s tvaran jem Sjevernoa t lanskoga vojnoga saveza, u biti n ikada nije n i okonan . Upravo su tu injenicu sluatelji na Zap a d u teko i s ne l agodom proguta l i . Pu t in je na svjetskoj pozornici u Mi inchenu odigrao u logu lika iz prie s lavnoga danskoga pisca bajka Hansa Chr i s t i ana Ande r sena . Us t ao je, u p r o p r s t o m u Georgea W. Busha i uzv iknuo , g lasno da ga svi uju: "Gledajte! Car je gol!"

15

F. William Engdahl

Amer ika Vlada, koja je de facto glavni zapovjednik N A T O saveza, to l iko je poveala svoju vojnu m o t i jekom pro tek l ih osamnaes t godina, koliko je pro lo od raspada Sovjetskoga Saveza, da se Rusija osjetila pozvanom reagirati otvoreno i bez uvijanja. O n o t o se sasv im j a s n o poe lo dogaat i p o e t k o m novoga tisuljea, uvelike pod p l a t em s rauna toga zavoenja u pogrje- n o m smjeru i uinkovit ih p ropagandnih akcija o irenju d e m o kracije u a m e r i k o m e stilu na bive zemlje Varavskoga pak ta i Sovjetskoga Saveza, bilo je vojno sueljavanje kakvo svijet nije vidio od razdoblja Hladnoga rata s poetka pedese t ih godina prologa stoljea.

God ine 1948. glavni tvorac pravoga h ladnoga rata George F. Kennan , d i r ek to r Odsjeka za planiranje pol i t ike pr i a m e r i k o m Minis ta rs tvu vanjskih poslova (State D e p a r t m e n t u ) iznio je u j e d n o m i n t e r n o m pol i t i kom d o k u m e n t u o z n a e n o m k a o "vrlo tajno", ciljeve vanjske pol i t ike Sjedinjenih Amer ik ih Drava, koje su gradile posl i jeratno carstvo koje je t rebalo posta t i poznato kao "Amer iko stoljee".

Kennan je p o t o m u d o k u m e n t u , koji je pos t ao d o s t u p a n javnost i , napisao:

" Imamo oko 5 0 % svjetskoga bogatstva, ali samo 6 ,3% svjetskoga s tanovnitva. T a j e sup ro tnos t posebno velika, kao ona izmeu nas i azijskih zemalja. U takvoj situaciji ne smi jemo pogrijeiti ni posta t i p r e d m e t zavisti i ogorenja. Naa prava zadaa u preds to jeem razdobl ju jes t osmis l i t i obrazac o d n o s a koji e n a m omogu i t i da z a d r i m o taj poloaj sup ro tnos t i , a da p r i t o m ne dvojbeno ne u g r o z i m o nau nac iona lnu s igurnos t . Kako b i s m o to post igl i , m o r a t e m o se posve os lobodi t i s e n t i m e n t a l n o s t i i sanjarenja. M o r a m o se posvuda usredotoi t i iskljuivo na nae n e p o s r e d n e nac iona lne ciljeve. Ne smijemo se obmanjivat i t ime da d a n a s m o e m o sebi pr iu t i t i luksuz a l t ru izma i svjetskoga dobroinitelja." 1

1 K e n n a n , G e o r g e F., Pol icy P l a n n i n g Study , P P S / 2 3 : R e v i e w of C u r r e n t T r e n d s in U. S . Policy, M e m o r a n d u m by t h e D i r ec to r o f t h e Policy P l a n n i n g

16

STOLJEE RATA 2

Izvorni plan vodeih amer ik ih p lanera iz v r e m e n a poslije Drugoga svjetskoga rata bio je stvorit i neku vrstu neformalnoga carstva, u kojemu bi se Amer ika pojavila kao neosporan vladar u n o v o m e sv je t skome po re tku , koji bi djelovao kroz tada n o v o s tvorenu organizaciju - Ujedinjene n a r o d e .

Bri tanski premi jer W i n s t o n Church i l l tvrdoglavo je odb io igrati sasvim oi to p o d r e e n u ulogu Velike Britanije u amer ikome svje tskome cars tvu. To odbijanje dovelo je , potkraj e t rdeset ih godina pro loga stoljea, do m n o g i h o tvoren ih i pr ikr ivenih br i tanskih provokacija, to je Staljina navelo na odbacivanje svake pomis l i na suradniki o d n o s sa Sjedinjenim A m e r i k i m Dravama, bilo u Vijeu s igurnos t i Ujedinjenih n a r o d a bilo na neki drugi nain. Navuena je is t inska eljezna zavjesa od tenkova, bombarde ra i oruja za m a s o v n o uni tenje , koja je poe tkom 1948. godine razdvojila p r ivredu komuni s t i k ih drava Varavskoga pakta , ukljuujui i tada tek s tvorenu N a r o d n u Republ iku Kinu i Ti tovu komunis t i ku Jugoslaviju.

U to vr i jeme, negdje u razdoblju i z m e u p o z n a t o g a C h u r -chillova govora o "eljeznoj zavjesi", od ranoga 1948. u g radu Fultonu, u saveznoj dravi Missouri, i formalnoga stvaranja Sjevernoat lanskoga vojnoga saveza, u travnju 1949., u kojemu domin i raju Sjedinjene Amer i ke Drave, geopoli t iki p r o s t o r pozna t kao Euroazija , od rijeke Elbe u Njemakoj p reko Trs ta , Sofije i Srednje Azije do Kine, b io je he rme t i k i izoliran od izravnog utjecaja W a s h i n g t o n a i amer ike e k o n o m s k e poli t ike.

Veem dijelu svijeta os ta lo je n e p o z n a t o o n o to je bilo sasvim j a s n a pol i t ika ta jnog ust roja vanjske pol i t ike Sjedinjenih Amerikih Drava -vojno- indus t r i j skoga segmenta , mul t inaciona ln ih energe t sk ih korporacija, Odjela za nac ionalnu s igu rnos t amer ike Vlade, Pen tagona , CIA-e, Dravne agencije za nac iona lnu s igurnos t i i brojnih p o s e b n i h Vladinih tajnih s l u b a - d a

F. William Engdahl

u svojim r u k a m a p o n o v n o vrs to dre c je lokupan vojni i ekon o m s k i n a d z o r n a d o n i m t o j e br i tanski o tac geopol i t ike sir Halford Mackinder u j e d n o m pot icajnom pol i t ikom izvjeu iz 1904. god ine nazvao "geografskim s toe rom povijest i" , tj. Rus i jom 2 .

Za Mackindera i br i tansko Ministarstvo vanjskih poslova, prije vie od s to t inu godina, nadzor nad Rusi jom odluivao je o t o m e tko e, ili tko m o e , kont ro l i ra t i go leme p r o s t o r e Euroazi je , a t ime ne iz ravno i cijeli svijet. Mackinder je d rao da e se, dok se Europa bude p r ekomorsk im p u t e m irila do Indije, Afrike i ostalih kolonijalnih zemalja, Rusija, us id rena u Is tonoj Eu rop i i Srednjoj Aziji, iriti na jug i istok, stvarajui tako golem p ros to r ljudskih i p r i rodn ih potencijala. Taj golemi p r o s t o r ub rzo bi pos tao "pokr iven m r e o m eljeznica" te bi tako, prvi p u t u p o vijesti, poveao pokret l j ivost i pos t igao s t ra teki vanu k o p n e nu mo .

S takvim geopovi jesn im razmiljanjem u pozadin i , Mackind e r j e s r ed i n ju s j eve rnu j ezgru Euroaz i je p r e p o z n a o k a o " s toe rnu dravu" ili "sredinju zemlju" svjetske poli t ike. On je Njemaku, Austr i ju , T u r s k u , Indiju i Kinu naveo kao zemlje koje se n e p o s r e d n o naslanjaju na tu sredinju regiju, u obl iku "unu ta rn j eg po lumjeseca" oko te sredinje ili s t oe rne regije. Upozoravao je kako bi "promjena ravnotee moi u korist te sredinje regije, koja bi rezul t i rala njezinim i renjem na pogran i ne zemlje Euroazije , omogu i la kori tenje go lemih bogats tava azijskoga k o n t i n e n t a za stvaranje p o m o r s k e f lote pa bi svjetsko cars tvo ve tada bilo na p o m o l u " .

P rema Mack inderovu miljenju, s amo bi se savez i zmeu Rusije i Njemake ili k inesko- japansko carstvo, p o d uvje tom da pokori Rusiju, mogli natjecati za prevlast u svijetu. U bilo kojemu

2 Mack inde r , s ir Hal ford J., " T h e Geograph ica l Pivot of H i s t o r y " , u D e m o cra t ic Ideals a n d Real i ty ( D e m o k r a t s k i ideali i s tva rnos t ) , s t r . 2 4 1 2 4 2 2 5 5 257 . , 258 . , 2 6 2 . - 2 6 4 .

18

STOLJEE RATA 2

od ta dva sluaja, p o m o r s k a bi fronta bila p r idodana bogats tv ima toga velikoga kon t inen ta , to bi stvori lo geopol i t ike uvjete po t r ebne za s tvaranje velike sile koja bi bila n a d m o n a i na m o r u i na kopnu .

Vanjska pol i t ika Velike Britanije, poseb ice posli je rusko-ja-panskoga rata, koji se vodio 1904. i 1905. , pa sve do s tvaranja NATO-a 1949. godine, polazila je od Mackinderovih pre tpos tavka, pa je svim si lama nastoja la sprijeiti nastajanje kohez ivne euroazi jske " s t o e r n e sile", s Rus i jom u s redi tu , kako svjetska prevlast Velike Britanije ne bi bila ugroena .

Amer i k i tvorci pos l i je ra tne mo i , u anen i u n e w y o r s k o m Vijeu za m e u n a r o d n e o d n o s e i oko njega, u Zakladi Rockefeller i, nadasve , u Rockfellerovim pol i t ikim i gospoda r sk im krugovima, prihvati l i su Mack inde rovo geopol i t iko stajalite kao svoje vlas t i to . Glavni imbenic i Rockefel lerova kruga, p o p u t Henryja Kissingera, a poslije i Zb ign iewa Brzezinskog, bili su d u b o k o ogrezli u tradiciji Mackinderove geopol i t ike.

Ti jekom Drugoga svjetskoga rata Mackindera je pres t ini asopis Foreign Affairs, koji izdaje newyorsko Vijee za meuna rod ne odnose , pozvao da uk ra tko iznese svoje miljenje o geopol i t ikim m o g u n o s t i m a u pos l i j e r a tnome svijetu. U t o m e lanku iz 1943. godine, kada jo nije bilo ni s p o m e n a o z los lu tnom pre dosjeaju Hladnoga rata, koji e uslijediti kao posljedica pravoga rata, Mackinder je rekao: "Neizbjean je zakljuak da se Sovjetski Savez, izie l i iz ovoga rata kao pobjednik Njemake, m o r a drat i najveom s i lom na kugli zemaljskoj . Nadasve , Sovjetski e Savez biti sila sa s t rateki najjaim o b r a m b e n i m poloajem. Ta sredinja zemlja najvea je p r i r o d n a u tv rda na Zemlji . Prvi p u t u povijest i i m a dovol jno l judstva, po broju i kva l i te t i . " 3

Dvije god ine poslije toga, u travnju 1945. , br i tanski premijer W i n s t o n Church i l l p o e o je agi t i ra t i i t rait i od amer ikoga ge-

3 M a c k i n d e r , s ir Halford J., " T h e R o u n d W o r l d a n d t h e W i n n i n g o f t h e Peace" , Foreign Affairs, N e w York, svezak 2 1 . , broj 4, srpanj 1943. , str . 597 . - 6 0 5 .

19

F. William Engdahl

nerala Dwigh ta E i s e n h o w e r a i p reds jednika Roosevel ta da odm a h zaponu pravi rat p ro t iv Sovjetskoga Saveza, koristei se s 12 zarobljenih njemakih divizija kao topovskim m e s o m , kako bi se Rusiju j ednom zauvijek unitilo. Da ironija bude vea, u svjetlu amer ike poli t ike od 1990. godine, amer ika je Vlada Churchi l -lov pr i jedlog smjes ta odbi la kao previe r iz ian. 4

Godine 2007. , taj nedovren i posao, kako su na to gledali vodei amer ik i poli t iki krugovi, bilo je krajnje i posveman je komadan je Rusije kao neov i sne s toerne zemlje u Euroaziji . Nuk lea rne rake te bile su s a m o jedno iz go lemog arsenala oruja i o b m a n a kojima su se koristili kako bi okruili i do kraja uniti l i jedinu preosta lu silu koja bi mogla sprijeiti nas tanak p o t p u n o g svjetskog amer i kog stoljea, onoga to ga je P e n t a g o n nazvao "dominaci jom p u n o g a spek t ra" . 5

Novi hladni rat

U vri jeme Put inova govora u Mi inchenu svijet je ve bio d u b o k o u n o v o m e h l a d n o m ratu . Taj h ladni rat nije zapoela Moskva, ali je u o d r e e n o m e t r enu tku bila ne izbjeno p o t a k n u ta na reagiranje. Dinamika to ju je po taknula amer ika "prevent ivna" nuk lea rna poli t ika pogr jenom je proc jenom uinila nuklearni rat m n o g o vjerojatnijim negoli tijekom najveih napetos t i iz v r e m e n a H ladnoga ra ta i r ake tne krize na Kubi .

Krah u Iraku ili m o g u n o s t taktikoga preven t ivnoga nuk le arnog udara na Iran dovol jno su sablasno podsjet i l i na to . Ali, u

4 Fal in, Valentin M., "Russia Would Have Faced World W a r III Had it not Stormed Berlin", (Rusija bi se nala pred Treim svjetskim ratom da nije izvela juri na Berlin), ruska informativna agencija N o v o s t i , 28. oujka 2005. , na en . r ian . ru / r ian / indeks.cfm?.

5 Pa rmar , Inderjeet, ' T o Relate Knowledge and Action", T h e Impact of the Rockefeller Foundation on Foreign Policy Thinking During America 's Rise to Globalism (Utjecaj Zaklade Rockefeller na razmiljanje o vanjskoj politici tijekom uspona Amerike do svjetske velesile), 1939. - 1 9 4 5 . , Minerva, svezak 40., Kluver Academic Publishers, 2002.

20

STOLJEE RATA 2

usporedb i s o n i m to je bi lo u igri, kada je rije o g loba lnome vojnome naoruavanju Sjedinjenih Amerikih Drava, protiv Rusije kao njihova najveega preos ta loga svjetskoga prot ivnika, izgledali su r azmje rno mali . Sjedinjene Amer i ke Drave eljele su u k o n t e k s t u raspada Sovjetskoga Saveza i pojave Republ ike Rusije 1 9 9 1 . god ine , p o m n o pre i sp i ta t i svoju vo jnu pol i t iku . S a m o su u t o m e smis lu Pu t inove i sk rene rijei u govoru odr anom 10. veljae na Konferenciji o sigurnosti u Miinchenu imale smisla.

Putin je u Miinchenu openi to govorio o amerikoj viziji "jed-nopola rnoga" svijeta s " j edn im sredinjim au to r i t e tom, j e d n o m sredinjom silom i jednim sreditem za donoenje odluka", nazvavi ga "svijetom u kojemu postoji j edan gospodar , jedan vladar. Na kraju krajeva, takav je svijet p o g u b a n ne s a m o za o n e koji su u n u t a r toga sustava, nego i za v las todrca , jer ga se un i tava i znu t r a ! " 6 N a r a v n o , nije Pu t in govorio o Rusiji, nego o jedinoj velesili - Sjedinjenim A m e r i k i m Dravama.

Pu t in j e p o t o m p re ao na bit s tvari , rekavi: " D a n a s s m o svjedoci j e d n e gotovo n e o b u z d a n e agres ivne uporabe sile, vojne sile u m e u n a r o d n i m o d n o s i m a , sile koja svijet gura u p r o valiju trajnih sukoba . Posljedica toga jest da n e m a m o dovol jno snage prona i r a z u m n a rjeenja za bilo koji od t ih p r o b l e m a . N e m o g u i m takoer postaje i pos t izanje bilo kakva pol i t ikoga dogovora".

R e k a o je i ovo: "Svjedoci s m o sve veeg omalovaavanja temeljnih naela m e u n a r o d n o g a prava. Neov i sne zakonske nor me zapravo se sve vie pribliavaju zakonodavnome sustavu jedne drave . Kada k a e m j e d n e drave , p r i t o m , na ravno , mis l im prije svega na Sjedinjene Amerike Drave, koje su svoju dravnu granicu pre le u svakom pogledu. To je oi to u ekonomsko j p o -

6 Pu t in , V lad imi r , " R e d e d e s r u s s i s c h e n P r a s i d e n t e n W l a d i m i r P u t i n au f de r 4 3 . M u n c h n e r ' S i c h e r h e i t s k o n f e r e n z ' " , M u n c h e n , 10. veljae 2 0 0 7 .

21

F. William Engdahl

litici, u pol i t ik im p i tan j ima i u politici ku l t u r e i obrazovanja, koju n a m e u os ta l im n a r o d i m a . Ali k o m e se to svia? T k o je t ime zadovol jan?" 7

Tim je rijeima Put in d o t a k n u o ono to ga u m e u n a r o d n o j i vojnoj polit ici Sjedinjenih Amer i k ih Drava zabrinjava jo od zavretka Hladnoga rata, okonanoga prije s e d a m n a e s t a k godina. Dalje u svome govoru Put in je izr i jekom naveo na kakvu vojnu pol i t iku misl i .

Upozor io je p r i t o m na destabilizirajui uinak "svemirskoga naoruanja" - " n e m o g u e je sankcionirati pojavu novoga, destabiliziraj uega visokotehnolokoga oruja. . . novo razdoblje sukoba, poseb ice u svemiru . Rat zvijezda vie nije fantazija, nego s tva rnos t . . . P r e m a miljenju Rusije, militarizacija svemira m o gla bi imati nepredvidive posljedice po m e u n a r o d n u zajednicu i izazvati n i t a m a n j e n e g o poe tak nuk lea rnoga doba (u t rke u naoruavanju - nap . au t . ) .

P o t o m je Pu t in izjavio: "Planovi za irenje nek ih e l e m e n a t a sustava p r o t u r a k e t n e ob rane u Europi mogu nas s a m o u z n e m i riti. K o m e je po t reban sljedei korak onoga to e u ovome sluaju biti neizbjena u t rka u nao ruan ju?" 8

Na to je Pu t in misl io? Malo je ljudi bilo svjesno da su Sjedinjene Amer i ke Drave, tvrdei kako to ine radi sprjeavanja opasnos t i od nuk lea rnoga napada n e k e " izopene drave" , pr i mjerice Sjeverne Koreje ili moda jednoga dana Irana, poe tkom 2007. godine najavile postavljanje golemih pro turake tn ih obramben ih pos t ro jenja u Poljskoj i ekoj .

U Poljskoj? Radi obrane od balistikih raketa? O emu je sve tu zapravo rije? P o t r e b n o je poznavat i n e k e temel jne vojne pojmove kako bi se shvat i lo i zn imno provokat ivnu i opasnu narav amer ike n u k l e a r n e pol i t ike.

7 Ibid. 8 Ibid.

11

STOLJEE RATA 2

"Kao da se desnom rukom poee po lijevom uhu"

Dana 29 . sijenja 2007 . br igadni genera l Amer i ke vojske Patrick J. O'Reilly, zamjenik d i rek to ra Pen tagonove Agencije za p r o t u r a k e t n u o b r a n u , iznio je amer i ke p lanove o postavljanju e lemena ta p r o t u r a k e t n e ob rane u Europi do 2 0 1 1 . godine . Pentagon tvrdi kako cilj toga postavljanja jes t za t i ta amer i k ih i NATO-ovih postrojenja od opasnost i koje bi mogle doi s Bliskog istoka, a ne iz Rusije.

Poslije onoga s t o j e Pu t in izjavio u Mi inchenu , amer iko M i n i s t a r s tvo vanjskih pos lova izdalo je s l ubeno pr iopenje u ko jemu stoji d a j e vlada p reds jedn ika Busha "zbunjena ues ta l im zajedljivim p r imjedbama koje o t e m e sus tavu dolaze iz M o skve".

Dva tjedna poslije Put inova govora, tonije, 28. veljae, p redsjednik Agenci je za r a k e t n u o b r a n u (Missi le Defence Agency) general Henry Ober ing stigao je iz Wash ing tona "objasnit i" novi ameriki rake tn i plan za Poljsku i I s tonu E u r o p u . Sus reo se s 26 veleposlanika iz zemalja lanica NATO-a i iz Rusije. O b e r i n g je ustrajao na t o m e kako je p lani rani p ro tu r ake tn i sus tav posve o b r a m b e n e naravi t e da mu je jed in i cilj prui t i za t i tu od m o guega n a p a d a iz I rana . 9

Tvrdnja da je Sjedinjenim A m e r i k i m Dravama p o t r e b n a p ro tu rake tna obrana u Poljskoj zbog nekakve opasnos t i od iranske rake te , nije ba bila uvjerljiva, poseb ice kada je zamil jeni cilj bio teritorij Sjedinjenih Amerikih Drava i opasna postrojenja u Europi . Ozbiljni su se analitiari zapitali "za to ne zatrait i od Turske , dugogodin je lanice NATO-a , da Sjedinjene Amer ike Drave u njoj pos tave svoj p r o t u r a k e t n i tit , s t o j e m n o g o blie I ranu? Ili m o d a u Kuvajtu? U Kataru? Ili m o d a Izraelu? Kao s t o j e izjavio Pu t in u s v o m e govoru o d r a n o m u Mi inchenu :

9 N a v o d iz Usta Der Spiegel, " E u r o p e Div ided over US Miss i le Defense P lan" ( E u r o p a podi je l jena po p i t an ju a m e r i k o g a p l a n a o r ake tno j o b r a n i ) , 5 . oujka 2 0 0 7 . , Spiegel online; eng lesk i na: w w w . s p i e g e l . d e

23

F. William Engdahl

"Rake te s d o m e t o m od pe t do o sam t isua k i lometara , koje su dois ta opasnos t po Europu , ne postoje ni u jednoj od takozvan ih p r o b l e m a t i n i h zemalja. U skorijoj se budunos t i , p r e m a svim izgledima, to nee dogodi t i . Ne moe se ak ni oekivati . Pr imjer ice , bilo kakva r a k e t a iz Sjeverne Koreje h ipo t e t sk i ispal jena na amer ik i ter i tor i j p r e k o z a p a d n e E u r o p e o i to se protivi zakon ima balis t ike. Kao to b i s m o mi u Rusiji rekli, bilo b i to kao da se d e s n o m r u k o m poee po lijevom u h u . " 1 0

Ti jekom govora o d r a n o g u Bruxellesu, u oujku 2007. , general Obe r ing rekao je kako amerika Vlada eli postavit i sustav p r o t u r a k e t n i h baza i na Kavkazu i u Ukrajini, koja jo nije ni lanica NATO-a . Rusija je t o m izjavom bila p o t a k n u t a na nepos redan i o ta r odgovor . "Ta je izjava samo jo j e d a n dokaz da e amerika s t rana nastaviti s poveavanjem potencijala za rake tnu obranu , t o e se sve vie t icati s igurnos t i Rusi je" , p ie novinska agencija I tar-Tass navodei rijei g lasnogovorn ika ruskoga Minis tars tva vanjskih poslova Mihaila Kaminjina.

"Rusija ponovno izraava zabr inutos t zbog amerikih planova 0 raketnoj obran i" , d o d a o je Kaminjin, i nas tav io : " D r i m o da opseg p r i p r e m a koje p rovode Sjedinjene A m e r i k e Drave ne odgovara moguoj opasnos t i od rake tnog napada . Namje ra Sjedinjenih Amer ik ih Drava da pos tave e l e m e n t e p r o t u r a k e t n e obrane, koji e pos ta t i s trateki vani vojni tereni u nepos redno j blizini granice s Rusi jom, jes t razlog za p o s e b n u zabr inu tos t . Mora t e m o ta b u d u a vojna postrojenja imati na u m u u koracima koje e Rusija poduz imat i u vojnoj politici i planiranju. Takvi su planovi s u p r o t n i od redb i N A T O - a koja govori o smanjenju uporabe sile, s t o j e n a v e d e n o u Temel jnom aktu i zmeu Rusije 1 N A T O - a " . 1 1

1 0 Ibid. 1 1 Today.az, " D i p l o m a t : US A B M in C a u c a s u s will affect R u s s i a n r e l a t i o n s

w i th n e i g h b o r s " , (D ip loma t : a m e r i k a p r o t u r a k e t n a o b r a n a na Kavkazu utjecat ce na o d n o s e Rusije s n jez in im saveznic ima) , 10. oujka 2007 . , na w w w . t o d a v a z

24

STOLJEE RATA 2

Osim Rusije i Kine, n i jedna od vie od dvadese t zemalja koje Wash ing ton navodi kao proizvoae raketa n e m a projekti le koji bi mogli biti opasni po E u r o p u i Sjedinjene Amer i ke Drave. O s i m Sjeverne Koreje i Irana, sve su os ta le drave suraivale sa Sjedinjenim Amer ik im Dravama ili su ak bile njihovi izravni saveznici. tovie, Iranu t reba jo nekol iko godina da proizvede d a l e k o m e t n e rake te s n u k l e a r n i m bojevim glavama, a Sjeverna Koreja je, p r e m a miljenju vojnih s t runjaka sa Zapada , u biti vie n a p u h a n a nego prava opasnos t .

Procjenjuje se da balistika raketa iz Pjog Janga, T a e p o d o n g -2, i m a d o m e t od .4.300 k i lometa ra . Kada je Sjeverna Koreja u srpnju 2006 . test i rala d a l e k o m e t n e rakete , ameriki preds jednik Bush izdao je zapovijed o stavljanju baze For t Gree ly na Aljasci u najvii s tupanj p r ip ravnos t i . Na kraju je raketa pala u Tihi ocean, s a m o 40 s e k u n d a posli je lansiranja. Ne zna se n i to hoe li Sjeverna Koreja uspjet i nai odgovarajue p o u z d a n e projekti le s bojevim glavama.

Iran je do poe tka 2007 . tes t i rao s a m o rake te s d o m e t o m do 1.600 kilometara. ak se za iranski navodno najsuvremeniji model a h a b - 5 , koji je vjerojatno izvedenica rake te t ipa T a e p o d o n g , procjenjuje da ima d o m e t od s a m o 3.000 ki lometara . Dakle , rada r ske pos ta je u Is tonoj Eu rop i jo n e k o vr i jeme nee o tkr i t i n i jednu iraku rake tu u p u e n u p r e m a Americ i .

U bit i , p r e m a mi l jenu umirov l jenog amer ikoga genera l pukovn ika Rober ta Garda , p r o g r a m p r o t u r a k e t n e ob rane Sjedinjenih Amer ik ih Drava jes t nastojanje da se os igura ob rana od i ranskih raketa koje jo ne postoje i s bojevim glavama kakve jo ne pos to je . Nadalje, d o d a o je , Iran je p o t p u n o svjestan da bi ga Sjedinjene Amer ike Drave p o t p u n o uni t i le kada bi ispalio rake te p r e m a A m e r i c i . 1 2

1 2 Bes te , Ralf i dr. : " A m e r i c a ' s C o n t r o v e r s i a l Miss i le Shie ld : W h e r e d o e s G e r m a n y S t a n d ? " (Amer ik i k o n t r o v e r z n i p r o t u r a k e t n i t i t . Kakvo j e s tajal i te N j e m a k e ? ) , SPIEGEL ONUNE, 26 . oujka 2007 . , na h t t p : / / w w w . s p i g e l . d e / i n -t e r n a t i o n a l / s p i e g e l / 0 . 1 5 1 8 4 7 3 9 5 2 . 0 0 . h t m l

25

F. William Engdahl

Moskva je o d m a h reagirala na najavljene p lanove Sjedinjenih Amerikih Drava u Istonoj Europi . Dana 5. oujka 2007 . zapovjednik rusk ih s t ra tek ih snaga genera l p u k o v n i k Igor Hvorov izjavio je da njegove zrakoplovne snage m o g u vrlo lako sprijeiti postavljanje i unit i t i svu infrastrukturu za p ro tu rake tnu ob ranu u Poljskoj i ekoj , ondje gdje Sjedinjene Amer i ke Drave planiraju postavit i dijelove svoga sustava p ro tu rake tne obrane (Ballistic Missi le Defence, BMD) .

Dva t jedna prije toga, zapovjednik Stra tekih rake tn ih snaga brigadni general Nikolaj Solovcov nedvojbeno je izjavio kako e Moskva svoj nuk lea rn i a rsenal usmjeri t i na mjes ta s amer ik im postrojenjima za pro turake tnu obranu bude li Wash ing ton i dalje us t ra jao na provedbi svojih planova.

Dana 10. oujka 2007 . ruski je p reds jedn ik Put in , na vojnoj sveanost i dodjele nagrada u Kremlju, o d r a o govor i objavio poda t ak da e Rusija t i jekom sljedeih o s a m godina po t ro i t i 190 milijarda dolara, oko pet tisua milijarda rubalja, kako bi do 2015. svoju vojsku i mornaricu opremila modern im naoruanjem. Rekao je kako "situacija u svijetu" nalae potrebu za poboljanjem vojne s t ruk tu re u Rusiji. "Ne m o e m o ne uoiti s ta lne pokuaje da se m e u n a r o d n e n e s p o r a z u m e rjeava s i lom, prijetnju m e u n a r o d n i m sukob ima , te ror izam, jaanje lokalnih sukoba i irenje oruja za masovno unitenje", rekao je. Bilo je to doslovno ponavljanje onoga to je rekao u svome govoru u Mi inchenu , kada je, u veljai, izr i jekom s p o m e n u o Sjedinjene Amer i ke Drave.

Pu t in je u t o m e govoru rekao i to da e z n a t a n dio tih sredstava bit i nami jen jen kupnj i na jsuvremeni jeg oruja i o p r e m e te razvoju znanos t i i vojne industr i je . "Nas to j imo integrirat i industri ju za proizvodnju vojne o p r e m e s civilnim gospodars tvom, posebice s o n i m za visoku tehnologi ju" , d o d a o je i nas tavio: "Oruane snage j ednom zauvijek moraju ponovno otpoeti s (trajn im) p rovoen jem vojnih vjeba i rokih razmjera, lans i ranjem raketa i mis i jama ra tne mornar i ce na udal jenim te r i to r i j ima" . 1 3

26

STOLJEE RATA 2

Ja sn im i nedvo jben im rijeima Pu t in je na sve snani je p r o vokacije W a s h i n g t o n a odgovor io o t v o r e n o m izjavom da se nastavlja novi h ladni rat . Svijet je u novoj utrci u naoruan ju . Ta nova utrka, temeljena na n u k l e a r n i m raketama, bila je u p u n o m jeku u proljea 2007. , oko 17 godina poslije navodnog zavretka Hladnoga rata , koji se vod io i z m e u Sjedinjenih A m e r i k i h Drava i Sovjetskoga Saveza.

J edan od rijetkih zapadnjakih glasova za u z b u n u zbog najavljenih amer i k ih p lanova o gradnj i p r o t u r a k e t n o g a t i ta u Poljskoj i eko j , b io je glas bivega n jemakoga kancelara G e -rharda Schroedera , koji je de facto za rad io s t a tus "nepri jatel ja" Bushove vlade nakon to se 2003 . glasno usprotivio ratu u Iraku. Vjerojatno je zbog te izjave dvije god ine poslije toga izgubio mjesto kancelara. Filozofija amer ike vanjske poli t ike za vri jeme manda ta predsjednika Georgea W. Busha bila je i s todobno i jednos t avna i opasna . "Ili s te s n a m a ili p ro t iv n a s .

U govoru o d r a n o m u D r e s d e n u 11 . oujka 2007. , nekol iko dana posli je govora ruskoga preds jedn ika Pu t ina u Mi inchenu , kancelar Schroeder izjavio je da nastojanja Sjedinjenih Amerikih Drava za u s p o s t a v o m p r o t u r a k e t n o g a t i ta u Istonoj Europ i jesu d io pokuaja nastavljanja " s u l u d e pol i t ike okruivanja R u sije" i p r i t o m upozor io da bi to mog lo izazvati novu svjetsku u t r k u u nao ruan ju . 1 4

Amer ika poli t ika jo od 1999. god ine zahti jeva izgradnju nekog oblika aktivne p ro tu rake tne obrane , unato nes t anku Hladnoga rata, a t ime i opasnos t i od sovjetskih ili rusk ih in te rkont inen ta ln ih balist ikih rake ta ( ICBM-a) ili od lansiranja rake ta neke d ruge drave.

U amer i kome Zakonu o dravnoj p ro turake tnoj obrani (Nat ional Missi le Defence Act) iz 1999. (Public Law 106-38) stoji:

1 3 Today.az, "Pucin says, $ 190 bin funding for military equ ipmen t " , (Put in izjavio, 190 milijarda dolara uloiti u vojnu opremu) , 10. oujka 2007., na www.today.az

"Eter Spiegel Online, " S c h r o e d e r geiael t B u s h s R a k e t e n a b w e h r " , 11 . oujka 2 0 0 7 . www.spe ige l . de

27

F. William Engdahl

"Politika Sjedinjenih Amerikih Drava, im to b u d e tehnoloki izvedivo, jes t uspostavl janje uinkovita d ravnoga p ro tu rake t -nog o b r a m b e n o g sustava, sposobna obrani t i cijeli teritorij Sjedinjenih Amerikih Drava od napada balistikim raketama ograniena d o m e t a (bilo sluajnog, n e o d o b r e n o g ili n am je rn o g ) , za ije se financiranje trai godinje odobravanje s reds tava ."

Rake tna ob rana bila je j edna od opsesija Dona lda Rumsfe lda dok je b io m i n i s t a r ob rane . Je l i to bilo zas t ranjenje i z n i m n o mi l i ta r i s t ike kl ike o k o v lade Busha i Cheneyja ili dio j o zlo-kobnije s t ra tegi je za sv je tskom dominaci jom m o n e el i te koja tei post izanju prevlast i u svijetu? Odgovor na to pitanje zapretan je u poli t ici i djelovanju koji se, uzmu li se sami za sebe, doimaju pr i l ino bezopasn ima , ali koji, kada ih s t av imo u kontekst pol i t ikih djelovanja amer ike Vlade posli je dogaaja od 11 . rujna 2 0 0 1 . , postaju sve d r u g o samo ne bezopasn i .

28

Drugo poglavlje

NEOBINA PRIA RATOVA ZVIJEZDA

Poetci amerike proturaketne obrane

Program Sjedinjenih Amerikih Drava da po cijelome svijetu izgradi mreu za "obranu" od mogueg napada balistikim raketama zapoeo je jo 2 3 . oujka 1983. , kada je tadanji preds jednik Rona ld Reagan pred lo io p rog ram p o p u l a r n o nazvan "Rat zvijezda", a s lubeno "Inicijativa za s t ra teku o b r a n u " (Strategic Defense Ini t ia t ive) .

U j e d n o m n e s l u b e n o m razgovoru s a u t o r o m ove knjige, t i jekom ruka u Moskvi 1994. , bivi d i r ek to r e k o n o m s k i h s tu dija na Ins t i tu tu za svjetsko gospodars tvo i m e u n a r o d n e o d n o se ( Inst i tu te of World Economy & Internat ional Relat ions, M E M O ) , iz Sovjetskoga Saveza, rekao je d a j e Rusija imala g o l e m o financijsko optereenja kako bi odrala korak s amer ik im p r o g r a m o m Rata zvijezda vr i jednim s to t ine mili jarda dolara, s t o j e na kraju dovelo do gospodarskog kraha Varavskoga pakta , i , da ironija bude vea, do p o n o v n o g ujedinjenja Njemake 1990. godine. 1 Uz poraz u ratu u Afganistanu i smanjenje dravnih pr ihoda od nafte, izazvanih amer ikom poli t ikom iz 1986. godine, kada je svjetsko t r i te preplavila naf tom iz Saudijske Arabije, vojna

1 Razgovor i z m e u W i l l i a m a E n g d a h l a i d i r e k t o r a r u s k e ISSI, u ou jku 1994.

29

F. William Engdahl

industri ja SSSR-a nije bila kadra odrati korak bez rizika od masovnih g raansk ih nemi ra u n u t a r zemalja Varavskoga pakta.

NASA i vojne tajne

Godine 1986. ameriki svemirski p rog ram NASA snala je najvea nesrea od njegova o snu tka . NASA-u je , kao civilnu instituciju, o snovao predsjednik Dwight Eisenhower , Z a k o n o m o nacionalnoj aeronautici i svemiru (National Aeronautics and Space Act) iz 1958. godine, kao pokuaj da se svijetu pokae kako amerika znanos t ima a d u t kojim m o e pobi t i veliki usp jeh to ga je Rusija post igla u svemiru sa Spu tn ikom. Predsjednik je namjerno odluio ostaviti NASA-u izvan nadzora Amerike vojske, kako bi taj p r o g r a m pos lu io kao sveopi civilni znans tven i poticaj c je lokupnome gospodars tvu. U navedenome zakonu pie: "Kongres ovime izjavljuje kako politika Sjedinjenih Amerikih Drava jes t da se djelovanje u svemiru t reba dogaat i u m i r o t v o r n e svrhe i na dobrobi t ovjeanstva."

No 28 . sijenja 1986. svemi r ska letjelica Cha l l enge r eksp lo dirala je pri uzlijetanju i ivot je izgubilo svih s edam lanova posade , e s t e ro a s t r o n a u t a i j e d a n uitelj. NASA-in p r o g r a m Shut t le p o k r e n u t je sedamdese t ih godina prologa stoljea kako bi se s tvori lo letjelicu za pri jevoz t e re ta u svemir , koja bi se mogla v i ekra tno koris t i t i . Dotadanju svemirsku letjelicu m o glo se korist i t i s a m o za j e d n u misi ju, poslije ega je bila n e u p o rabljiva. Prva letjelica, Columbia , lansirana je 1981 . godine . G o dinu dana poslije toga lansiran je Challenger, kao d ruga letjelica amer ike svemirske flote. P o t o m su uslijedili Discovery, 1983., i Atlant is , 1985. Chal lenger je imao devet uspjenih misija prije toga kobnoga dana 1986., kada se dogodila katastrofa. 2

2 G r e e n e , Nick , "Space S h u t t l e C h a l l e n g e r D i s a s t e r - A N A S A Tragedy ' (Katas t rofa s v e m i r s k e letjelice Cha l l enge r - t ragedija N A S A - e ) , na : s p a c e . a b o u t . c o m / c s / r h a l l e n g e r / a / c h a l l e n g e r . h t m

30

STOLJEE RATA 2

Razlozi eksplozije bili su sloeni. No, u biti, eksplozija letjelice bila je povezana sa in jenicom da je P e n t a g o n tajno p r e u z e o tu NASA-inu misiju, kao dio pokuaja mili tarizacije svemira , n o voga p r o g r a m a Rata zvijezda. Po od lasku u mi rov inu iz s lube koju je obavljao u Vladi, dr. Richard C. Cook, znans tven ik koji je svjedoio Kongresu da je eksploziju izazvalo p o z n a t o ne ispravno O-p r s t en j e , objasnio je pravi uzrok tragedije Cha l lengera rekavi:

"NASA-ino mijeanje civilnih i vojnih pr ior i te ta dovelo je do katastrofe u kojoj se 3 1 . sijenja 1986. dogodila eksplozija Challengera. Taj je dogaaj pokazao kako zakuast i motivi i nedos ta tak i skrenost i u d ravn im p r o g r a m i m a m o g u rezul t i ra t i t ragedijom".

" D a n a 9. veljae 1986., go tovo dva t jedna posli je eksplozi je Challengera, list New York Times objavio je niz razornih d o k u m e nata. M e u nj ima je i onaj to s a m ga nap i sao u srpnju 1985. god ine i dao Philu Boffeyju, koji o znans tven im t e m a m a pie za list Times. U n jemu sam upozo r io na m o g u u katas t rofu zbog pogr jenog spoja na O - p r s t e n o v i m a . T i m e je zapoet cijeli niz otkria, a m e u nj ima navodi o t o m e kako su se kons t ruk to r i letjelice protivil i lansiranju po h l a d n u v r e m e n u te o t o m e kako je NASA otprije imala spoznaje o manjkavos t ima na pojaanim spojevima letjelice".

"Ali tek n a k o n s t o j e Preds jedniko povjerenstvo, koje je vodilo istragu o uzrocima te katastrofe, dovri lo posao, shvat io sam z a s t o j e NASA nastavi la slati letjelicu i posli je 5. sijenja 1986., kada se, zbog leta po h ladnu v remenu , dogodila do danas najvea katastrofa prouzroena manjkavost ima na spojevima. Ta se katastrofa dogodi la p u n u god inu d a n a prije eksplozi je Chal lengera . NASA je to uinila zbog toga to je kriterij za t e m p e r a t u r u na spojitu pr i l ikom lansiranja m o g a o biti smetnja vojnim letovima to ih je NASA planirala izvoditi za Amer iko r a tno zrakoplovs tvo iz z rakoplovne baze V a n d e n b e r g u saveznoj dravi Kalifor-niji, gdje je vr i jeme obino hladni je nego na Floridi. Mnogi od

F. William Engdahl

t ih letova trebali su biti d io pokusa "Rata zvijezda" i t ako se p r ip rema t i za m o g u u u p o r a b u " t ree generaci je" n u k l e a r n o g oruja u budunos t i , p o p u t r endgenskog lasera . 3

Cookovo otkr ie o militarizaciji NASA-e s r e d i n o m o s a m d e setih godina pro loga stoljea, povezanoj s R a t o m zvijezda a m e rikoga predsjednika Reagana, bilo je samo po sebi dovoljno zlokobno . Znai lo je to da je Amerika vojska potajno krila od luku o pr imir ju i da je jo tada zapoela s " u t r k o m u naoruan ju u svemiru" . Nije bilo d rugog n e p o s r e d n o g i oitog cilja os im nuklearnog arsenala Sovjetskoga Saveza.

No , militarizacija svemira, na koju je Put in upozor io u svome govoru u M i i n c h e n u u veljai 2007 . imala je jo j e d n u n o v u i uznemiru juu sas tavnicu. Tragedija Chal lengera rezul t i ra la je zas to jem u tes t i ranju svemirskoga oruja, koji je trajao sve do 2006 . godine . Ali u ne ba zamijeenoj izjavi iz l i s topada 2006. , amer ika vladajua trojka - Bush, C h e n e y i Rumsfe ld , sve je to promijenila.

"Kada je u l i s topadu 2006 . god ine Bijela kua objavila novu nacionalnu poli t iku djelovanja u svemiru, uz izjave Minis tars tva vanjskih pos lova to su uslijedile, izazvana je ozbiljna zabr inutos t glede poe tka nove elje za mil i tar izaci jom svemira" , upo zor io je Richard Cook, i dodao : "Dogaaji ukazuju na na s i l no irenje nadmo i Sjedinjenih Amer ik ih Drava izvan s t ra tosfere, to pods jea na djelovanje Reaganove vlade iz o s a m d e s e t i h godina p ro loga stoljea. Tada je bila rije o militarizaciji svemirsk ih letjelica i poe tku Inicijative za s t ra teku ob ranu , 'Rata zvijezda', koja je s t a lno jaala, sve dok tes t i ranje tehnologi je svemirskog oruja nije zaustavljeno katas t rofom Chal lengera '" .

Za t im je dodao: " D o danas , glavni profiter p r o g r a m a Mjesec-Mars jest kompani ja Lockheed Mart in , s kojom je NASA sklopi-

3 Cook, Richard C. , "Mil i tar izat ion and t h e M o o n - M a r s P rogram: A n o t h e r W r o n g T u r n in Space?", (Militarizacija i p r o g r a m Mjesec -Mars - jo j edan p o -grjean potez u svemiru?. Global Research, 22. sijenja 2007. na www.globalresearch.ca

32

STOLJEE RATA 2

la najvei ugovor, potenci ja lno vrijedan 8 milijarda i 150 milijuna dolara. Dionice te kompani je , koja je i do t ada bila najvei poslovni pa r tne r amer ikoga Minis tars tva obrane , p reko noi su donijele cijelo boga ts tvo - poras le su za vie od 7% za s a m o pe t t jedana od te vijesti, koju je NASA objavila u kolovozu 2 0 0 6 . godine."

"NASA tome divu od vojno-industrijskoga kompleksa ne plaa 8.15 mil i jarda dolara kako bi ljudi skakutal i po Mjesecu i n a p u -cavali loptice za golf", i s t aknuo je Cook, i dodao: "Cilj p rograma Mjesec-Mars jest dominacija Sjedinjenih Amerikih Drava, kako je dao naslut i t i NASA-in upravitelj Michael Griffin rekavi da e se 'moj jezik' , o d n o s n o engleski , 'a ne jezik n e k e druge , hrabri je ili ustrajnije ku l tu re , na ra ta j ima p renos i t i na b u d u e s tanovnike Mjeseca '" .

Cook je jo dodao : "Prvi ko rak bit e nasel je na Mjeseevu j u n o m polu , kako stoji u NASA-inoj najavi iz p ros inca 2006 . god ine . P r e m a Bruceu G a g n o n u i z G l o b a l n e m r e e p r o t i v naoruanja i nuk lea rne moi u svemiru (Global N e t w o r k Agains t W e a p o n s and Nuclear P o w e r in Space) , na kraju e NASA-in plan o osnivanju stalnih baza na Mjesecu pomoi vojnom nadzoru, domin i r a t i p r i s t u p o m kako na n a p l ane t Zemlju t ako i s naega planeta , te odreiva t i t ko e crpit i vr i jedna boga ts tva s mjeseca u preds to je im god inama" .

"Izgleda da su NASA-ni p lanovi" , nas tav io je Cook, " s a m o korak na t rag p r e m a stanju Hladnoga rata, koje je M e u n a r o d n a svemirska postaja ( In ternat ional Space Stat ion, ISS) t rebala nadii, s t o j e s u p r o t n o NASA-inoj izvornoj misij i". U NASA-inu ovlatenju iz 1985. stoji da "Kongres ov ime us tvruje kako je pol i t ika Sjedinjenih Amer i k ih Drava da se djelovanje u svem i r u t reba dogaat i u m i r o t v o r n e svrhe i na dobrob i t ovjeanstva".

Poticanje na u t r k u 2 1 . stoljea, na i s t aknu te poloaje Suneva sustava, to Griffin usporeu je s j a g m o m naoruan ih e u r o p -

33

F. William Engdahl

skih naroda za kolonijama, nee ostvariti vizionarske ciljeve radi kojih je NASA s tvo rena" . 4

U j e d n o m p r i v a t n o m razgovoru s a u t o r o m ove knjige, o n o to je C o o k rekao izazvalo je jo veu zabr inu tos t : "Vjerujem da vodei ameriki krugovi zapravo planiraju prvi nuklearn i napad na Rusiju. Ali u n u t a r Amer ike vojske postoji d u b o k raskol zato to veina K o p n e n e vojske, Ratna mornar ica i neki dijelovi Ratn o g zrakoplovs tva jo uvijek dre kako njihova zadaa jes t ouvanje s igurnos t i Sjedinjenih Amer ik ih Drava. Onaj d io A m e rike vojske koji tei osvajanju svijeta, pa m a k a r to bilo p rv im (nuklearnim) napadom, sastoji se od viih ealona zrakoplovnih snaga, Agencije za p r o t u r a k e t n u ob ranu i onaj d io civilnoga vodstva (Pentagona) , koji je najvie povezan s m o n i m financijskim s i lama koje su s tvarni vladari ove zeml je" . 5

Bilo je to pr i l ino es toko. Otkr iveni dokazi pokazali su da to nije bilo pret jer ivanje.

Rumsfeld podupire proturaketnu obranu

U srpnju 1998. , kada je o p a s n o s t od nuk lea rn ih balist ikih raketa po Sjedinjene Amer i ke Drave izgledala vrlo daleka, Dona ld Rumsfe ld je amer i kom preds jedniku Billu C l in tonu podnio izvjee Povjerenstva za procjenu opasnost i od balistikih projekt i la po Sjedinjene Amer i ke Drave ( C o m m i s s i o n to Assess t he Ballistic Missi le Th rea t to t he Un i t ed S ta tes ) , takozvanoga Rumsfeldova povjerenstva.

U t o m e izvjeu Rumsfe ld uk ra tko navodi o n o to dri strat e k o m opasnos t i po Sjedinjene Amer ike Drave.

4 Ib id . 5 Iz p r i v a t n e p r e p i s k e R i c h a r d a C. C o o k a s a u t o r o m o v e knjige, 24 . oujka

2007 . '

34

STOLJEE RATA 2

"Zajedniko nastojanje j e d n o g broja o tvo reno ili potenci ja l no neprijatel jskih zemalja za n a b a v k o m balistikih raketa s b io lokim ili n u k l e a r n i m pun jen jem jes t sve vea o p a s n o s t po Sjedinjene Amer ike Drave, njihove raspoloive snage, prijatelje i saveznike. Ta opasnos t , koja nastaje i dolazi iz nove Koreje, Irana i Iraka, jes t nova opasnos t , uz ve postojee a r sena le balistikih raketa Rusije i Kine, drava s kojima t r enu tano n i s m o u sukobu, ali koje su i dalje u n e s i g u r n i m tranzici jama. M o g u nos t opreml jenos t i t ih nov ih drava bal is t ikim rake t ama nee se, ni po tonos t i ni po pouzdanos t i , moi mjeriti s opreml jenosti on ih koje su u sus t avu Sjedinjenih Amer ik ih Drava. No mogle bi nanijeti veliku te tu Sjedinjenim Amerikim Dravama, otpril ike u roku od p e t god ina od od luke da tu m o g u n o s t pos t i gnu (u sluaju Iraka dese t godina) . T i jekom nekol iko od tih god ina Sjedinjene A m e r i k e Drave m o d a n e e n i biti svjesne da je takva od luka donesena .

Prijetnja koju Sjedinjenim A m e r i k i m D r a v a m a stvaraju te nove mogunos t i koje se pojavljuju m n o g o je irih razmjera, m n o g o zrelija, i ras te m n o g o bre od onoga to stoji u izvjeima i p roc jenama obavjetajne z a j e d n i c e . 6

Vana je injenica da su, jo 1998. , tri god ine pri je dogaaja od 11 . rujna 2 0 0 1 . , Donald Rumsfe ld i visoki ameriki poli t iki krugovi na n i an uzeli Irak, I ran i Sjevernu Koreju, trojac koji je preds jednik Bush poslije nazvao "osov inom zla".

O s i m toga, vana je i injenica da su se Rumsfe ldu u deve t e -ro lanome Povjerenstva prikljuila dvojica najglasnijih neokon-zervativaca, ra tn ih jas t rebova iz W a s h i n g t o n a , Paul Wolfowitz , koji je pos tao Rumsfe ldov zamjenik, i glavni tvorac amer ikoga ra ta u Iraku, te bivi elnik CIA-e J a m e s VVoolsev, koji je p r e -

5 R u m s f e l d , D o n a l d i dr . , " R e p o r t of t h e C o m m i s s i o n to A s s e s s t h e Ballis t ic Miss i l e T h r e a t t o t h e U n i t e d S t a t e s " (Izvjee Pov je rens tva za p roc j enu o p a s n o s t i o d ba l i s t i k ih r ake t a p o S jed in jene A m e r i k e D r a v e ) , W a s h i n g t o n , D. C . 15. s rpn ja 1 9 9 8 .

F. William Engdahl

dsjedavao m u t n o m nev lad inom organizacijom F r e e d o m H o u s e (Kua s lobode) , koja je bila blisko povezana s a m e r i k o m obavjetajnom s lubom, te b io akt ivan u nizu p r o m j e n a poli t ikih re ima "obojenim revolucijama" u m n o g i m zemljama biveg Sovjetskoga Saveza, od Gruzije do Ukrajine.

ovjek kojega je Rumsfeld izabrao za direktora svoga povjerenstva za obranu od balistikih raketa bio je dr. S tephen C a m b o n e , neokozervat ivac , j a s t reb koji je u ru jnu 2000 . izradio nacr t za kljune dijelove izvjea Projekta za novo amer i ko stoljee (Project for a N e w Amer ican Cen tu ry ) p o d naz ivom "Rebui l d ing Amer ica ' s Defense" (Obnova amer ike ob rane ) . U t o m e se izvjeu zahti jeva akt ivna amer ika p romjena r e ima u Iraku, p u n u god inu dana pri je n a p a d a od 11 . rujna 2 0 0 1 . , ali i razvoj tehnologi je za voenje e tn ikog i biolokog rata, u t emel j ene na utrci u naoruanju . Mnogi au tor i izvjea, m e u kojima su Dick Cheney, Paul Wolfowitz, C a m b o n e i Donald Rumsfeld, nastavili su s p r o v o e n j e m tih pol i t ikih smjernica u n u t a r Bushove vlade posli je 2 0 0 1 . god ine .

Dana 8. svibnja Rumsfe ld je imenovao C a m b o n e a svojim p o m o n i k o m z a d u e n i m za obavjetajne s lube . Bio je to nov poloaj, koji je pomonik minis t ra obrane Paul Wolfowitz opisao ovako: "Taj novi u r ed zaduen je za sve obavjetajne s lube i za n a d z o r n a d sv ime s t o j e p o v e z a n o s obavjetajnim s lubama te za funkcioniranje p rovedbe pol i t ike ." U praks i , to znai da je C a m b o n e nadzirao Vojno-obavjetajnu agenciju (Defense Intelligence Agency) , Nac iona lnu agenciju za snimanje i kartografiju (National Imagery and Mapp ing Agency), Nac iona lnu organizaciju za izvianje (National Reconnaissance Organizat ion) , Agenciju za nac iona lnu s igurnos t (Nat ional Security Agency) , Vojnu s igu rnosnu s lubu (The Defense Security Service) i Pen tagono-vu agenciju za pro tu-obavje ta jno djelovanje na t e renu (Counter - in te l l igence Field Activi ty) . C a m b o n e se dva p u t a t jedno sastajao s vode im o s o b a m a naveden ih agencija te s najviim dunosn ic ima CIA-e i Vijea za nacionalnu s igurnos t (Nat ional Securi ty Counc i l ) i izdavao im zapovjedne na loge .

36

STOLJEE RATA 2

Na v r h u n c u svoje karijere u Pen tagonu , 2 0 0 5 . godine, p r e m a upuenim izvorima iz amerikoga Senata, C a m b o n e je imao znatnu mo nad oblikovanjem obavjetajnih procjena koje su dolazile do preds jednika , veu od mo i Georgea T e n e t a ili tadanje preds jednikove savjetnice za nac iona lnu s igurnos t Condi Rice.

Jaanje C a m b o n e o v e m o i bilo j e go tovo nevidljivo, sve d o k ga skandal oko zatvora u A b u Hra ibu nije nak ra tko pr is i lno do veo u s red i te zanimanja javnos t i . T a d a ga je njegova uloga u promicanju prevarantske obavjetajne slube, koju je koris t io za nagovaranje Kongresa da odobri rat u Iraku, kao i uloga u navodn o m davanju ovlasti za sus tavno zlostavljanje zatvorenika u Guan-t anamu na Kubi i u za tvoru Abu Har ib u Iraku, na n e z g o d a n nain dovela u sredi te zanimanja javnos t i . Uklanjanje svih p ro tivnika njegove nas i ln ike pol i t ike iz redova vojske jo je vie otkrilo pravu namjeru Rumsfeldove p ro tu rake tne obrane . Bila je agresivna i e k s t r e m n o napadaka .

Strateko izvjee Pentagona za Europu i NATO

U pros incu 2000 . , n e p o s r e d n o prije nego s t o j e Dona ld Rumsfeld p o s t a o min i s t a r o b r a n e , P e n t a g o n je objavio S t r a t e ko izvjee za E u r o p u i N A T O , iji j e d a n d i o nos i nas lov " P r o t u -raketna obrana ratita".

Budui da je rije o s lubenom izvjeu amerikoga Minis tar stva ob rane , taj d o k u m e n t zasluuje p o m n o prouavanje . U n jemu pie:

"Pro turake tna obrana ratita: Kao dio sveobuhvatni j ih nastojanja za poveanjem sigurnost i

Sjedinjenih Amer ik ih Drava te s igurnos t i Saveznikih i koalicijskih snaga od n a p a d a bal is t ikim r a k e t a m a i kao n a d o p u n a strategiji prot iv irenja oruja, Sjedinjene Amer ike Drave trae m o g u n o s t za suradnju P r o t u r a k e t n e ob rane ra t i ta (Thea te r Missile Defense, TMD) s p a r t n e r i m a u NATO-u . Ciljevi te sura-

F. William Engdahl

dnje j e su o m o g u i t i u inkovi tu p r o t u r a k e t n u o b r a n u za koal icijske snage . . . za rake te k ra tkog i srednjeg d o m e t a . U svojoj stratekoj koncepciji N A T O je ponovno ustvrdio postojanje opasnost i od irenja N B C oruja (nuklearnog, biolokog i kemijskog oruja) te balistikih raketa, a Savez je post igao opi spo razum o okvi rn im nae l ima g lede ukazivanja na tu opasnos t . Kao dio N A T O - o v a p r o g r a m a DCI, saveznici su se sloili poveat i svoje snage koje ak t i vnom i p a s i v n o m o b r a n o m m o g u odgovor i t i na napade u kojima se koristi nuklearno, bioloko i kemijsko oruje. Saveznici su se nadal je sloili da j e T M D (Pro tu rake tna o b r a n a ratita) nuan za anga i rane snage NATO-a.

. . .Savez p o d u z i m a analizu provedivosti te slojevite s t ruk tu re obrane . Budui da se opasnos t od balistikih raketa upuenih na Europu razvija u smjeru raketa dugoga dome ta , Savez e t rebat i razmotri t i daljnje mjere obrane i oivotvoriti ob ranu na podruju gornjega pojasa T M D - a (Pro turake tne obrane ratita) i / ili obranu od raketa dugoga d o m e t a . "

Taj se d o k u m e n t Pen tagona p o t o m pretvorio u p ro tu r ake tnu obranu kont inen ta lnoga dijela Sjedinjenih Amerikih Drava, pa kae:

"Nacionalna pro turake tna obrana:

I ranu, Iraku, Libiji i Sjevernoj Koreji ne trebaju rake te d u g o ga d o m e t a radi zastraivanja sus jednih zemalja. U tu svrhu ve imaju rakete kratkog dometa . Te zemlje, zapravo, ele imati rakete dugog d o m e t a kako bi pravile pr is i lu i pr ipri jet i le m n o g o udaljenijim zemljama, o n i m a u Sjevernoj Amer ic i i Europi . O n e po svoj prilici vjeruju kako bi ak mal i broj raketa, p ro t iv kojih n e m a m o obrane, bio dovoljan za sprjeavanje djelovanja Sjedinjenih Amer ik ih Drava u pruanju po tpo re na im Saveznicima ili koalicijskim p a r t n e r i m a u k r i zn im situacijama.

Temel jem na ih procjena takvih nastojanja, Sjedinjene A m e rike Drave d o n o s e zakljuak da se toj prijetnji m o r a m o suprot staviti prije negoli neka od navedenih drava pokua ucijeniti

38

STOLJEE RATA 2

Sjedinjene Amerike Drave i ne dopust i t i im zati tu svojih interesa, ukljuujui i obvezu p r ema svim na im saveznicima u Europi i u drugim dijelovima svijeta. Stoga Sjedinjene Amerike Drave razvijaju sustav nacionalne p ro tu rake tne obrane (National Missile Defense, N M D ) , koji e svih 50 drava tititi od ogranienog napada, od nekolicine do nekol iko dese taka bojevih glava.

. . .Iako Moskva misli sup ro tno , ogranieni sus tav Nacionalne p r o t u r a k e t n e ob rane ( N M D ) , koji Sjedinjene Amer ike Drave razvijaju, nee biti opasan po ruski sus tav s t r a t ekog zas t ra i vanja i odvraanja od n a p a d a , koji bi m o g a o svladati n a u obra nu, ak i kada bi ruske s t ra teke snage bile na m n o g o nioj razini od o n e koja se p redv ia p r e m a pos to jeem a m e r i k o - r u s k o m e s t ra tekom s p o r a z u m u o smanjenju naoruanja ."

Ali u t o m e d o k u m e n t u pol i t ike Pen t agona iz 2000 . god ine dolazi do posebnog zaokreta u logikom zakljuivanju.

"Sus tavom Naciona lne p ro tu r ake tne obrane kakav predviamo pojaala b i se v jerodosto jnos t obveza za pruanje s igurnos t i Sjedinjenim Amer i k im D r a v a m a te v jerodosto jnos t N A T O - a u cjelini. Ako Sjedinjene Amer i ke Drave nisu ba za t iene od r ake tnog n a p a d a n e k e od s p o r n i h zemalja, n i E u r o p a n e e bit i sigurnija. Vea je vjerojatnost da e jedna Amer ika koja je manje podlona bal is t ikom r a k e t n o m napadu brani t i Europu , i open i to zajednike i n t e r e se Zapada , od o n e A m e r i k e koja j e pod-lonija takvim napad ima .

U rujnu 2000. ameriki preds jednik Bill Cl in ton izjavio je da, iako postoje izgledi da sus tav Nac iona lne p r o t u r a k e t n e ob rane , koji m o e opravdat i nas tavak razvoja i testiranja, n e m a dovoljno poda taka o tehnikoj i opera t ivnoj uinkovi tost i toga cjelokupnoga sustava kako bi se k renu lo dalje s njegovom pr imjenom. U donoen ju t e od luke r a z m o t r i o j e m o g u e vanjske opasnos t i , trokove, tehniku izvedbu i utjecaj na nacionalnu sigurnost glede nastavljanja provoenja programa Nacionalne pro turake tne obrane . Odluka preds jednika C l in tona omogu i t e fleksibilnost n o -

3 9

F. William Engdahl

voj vladi i sauvat i m o g u n o s t p r imjene sus tava p r o t u r a k e t n e ob rane u 2006 . i 2007 . god in i . " 7

Clin tonova je vlada prihvati la kljune p r e p o r u k e zajednikoga Rumsfeldova i Camboneova izvjea iz 1998. o obrani od balistikih raketa.

U srpnju 2000 . , predsjednic i Rusije i Kine izdali su zajedn iko pr iopen je po p i tanju p lanova Sjedinjenih Amer i k ih Drava o izgradnji sus tava p r o t u r a k e t n e ob rane . U t o m e je pr iopenju, m e u os ta l im, pisalo:

" . . . p rogram Sjedinjenih Amerikih Drava za uspos tavu nacionalnoga p ro tu rake tnog sustava obrane, koji je zabranjen Spor a z u m o m o ant iba l i s t ik im rake tama, izaziva g o l e m u zabr inutost . Kina i Rusi ja d re da je taj p r o g r a m u biti u smje ren ka p o stizanju j e d n o s t r a n e vojne i s i gu rnosne nadmoi . Provede li se, takav e p r o g r a m izazvati vrlo negat ivne posljedice za s igurnos t ne s a m o Rusije, Kine i ostal ih zemalja, nego i samih Sjedinjenih Amer ik ih Drava, kao i s t r a t e ke s tabi lnost i u svijetu. U t o m e kon teks tu Kina i Rusija izraavaju svoje jednoglasno protivljenje n a v e d e n o m e p r o g r a m u . " 8

U svibnju 2 0 0 1 . , u jednoj od svojih prvih vanij ih pol i t ikih izjava, amer iki p reds jedn ik George W. Bush r ekao je:

"Dananja Rusija nije na neprijatelj, nego zemlja u tranziciji, koja ima izgleda postati velika i demokratska zemlja, koja odrava mir, kako u n u t a r svojih granica tako i sa svojim susjedima.

Vie n e m a eljezne zavjese. Poljska, Maarska i eka s lobod n e su drave, i d a n a s su, uz p o n o v n o ujedinjenu Njemaku, na i saveznici u N A T O - u . No ipak je to jo uvijek opasan svijet, ne ba s iguran i ne ba predvidljiv.

7 A m e r i k o M i n i s t a r s t v o o b r a n e , "S t ra tegy Repor t for E u r o p e a n d N A T O Exce rp t on Ballist ic Miss i le D e f e n s e s " (S t ra t e ko izvjee za E u r o p u i N A T O o p r o t u r a k e t n o m s u s t a v u o b r a n e ) , W a s h i n g t o n , D . C , 1 . p r o s i n c a 2 0 0 0 .

8 Zajednika izjava preds jednika N a r o d n e Republ ike Kine i R u s k e Federacije o p r o t u r a k e t n o j o b r a n i , 18 . s rpnja 2000 . , na: www.nuc lea r f i l e s .o rg

40

STOLJEE RATA 2

M n o g o je drava koje pos jeduju n u k l e a r n o oruje, a jo vie onih koje tee posjedovanju toga oruja. M n o g e posjeduju kemijska i b ioloka oruja. N e k e su ve razvile bal is t iku r ake tnu tehnologiju, koja e im omogui t i odailjanje oruja za masovno unitenje na velike udal jenost i i nevjeroja tnom brz inom, a n e k e od t ih zemalja tu tehnologi ju ire po svijetu.

Vie od svega uznemi rava injenica da su na pop i su t ih zemalja neke od najmanje p o u z d a n i h drava. Za razliku od razdoblja Hladnoga rata, danas najvea opasnos t ne potjee od t isua balistikih raketa u sovjetskim rukama, nego od malog broja raketa u r u k a m a takvih drava . . . drava kojima su t e ro r i ucjena nain ivljenja.

O n e su u pot raz i za oru jem za m a s o v n o un i ten je kako bi zastraile svoje sus jede i sprijeile Sjedinjene Amer ike Drave i ostale odgovorne drave u pomagan ju saveznicima i prijateljima u s t ra tekim dijelovima svijeta. Kada je Sadam Huse in 1990. napao Kuvajt, svijet se u d r u i o i zajednikim ga snagama pr is i lio na povlaenje. Ali m e u n a r o d n a bi se zajednica nala u p o sve drukijoj situaciji da je Sadam m o g a o ucjenjivati nuk lea r n im orujem.

Neki dananj i t i rani , p o p u t S a d a m a Huse ina , p o t p u n o su obuze t i d u b o k o m m r n j o m p r e m a Sjed in jen im A m e r i k i m Dravama. On i mrze nae prijatelje. Mrze nae vrijednosti . Mrze demokraci ju , s lobodu i s lobodu pojedinca. M n o g i m a nije s ta lo ni do ivota svojih graana . U t akvome svijetu pri jetnja Hladn im r a t o m vie nije dovol jna za ouvanje mi ra i za t i tu na ih graana, saveznika i prijatelja." 9

Bushove izjave iz govora odranoga u svibnju 2001 . , pola godine prije dogaaja koji su se zbili 11 . rujna 2 0 0 1 . , n a p a d a na Svjetski trgovaki centar i Pentagon, bile su na vie naina znakovite i sasvim jasan pokazatel j n e d o s t a t k a o tvorenos t i amer ike

9 Bush , G e o r g e W. , G o v o r o r a k e t n o j o b r a n i , 1 . svibnja 2 0 0 1 . , na: w w w . nuclearf i les .org

41

F. William Engdahl

Vlade kada je rije o raz loz ima njihove u p o r n e elje za izgradnjom p r o t u r a k e t n e obrane .

Preds jednik je us t ra jao na injenici kako Rusija nije uzrok sve veih amerikih nastojanja za izgradnju p ro tu rake tnoga tita: "Dananja Rusija nije n a neprijatel j , nego zemlja u tranziciji , koja ima izgleda postat i velika i demokratska drava, koja odrava mir, kako u n u t a r svojih granica tako i sa svojim susjedima. Vie n e m a el jezne zavjese.. ."

W a s h i n g t o n je zapravo ustrajavao, na razini vrhovnoga zapovjednika, p reds jednika , da je njegova izgradnja p r o t u r a k e t n e obrane usmje rena samo na teror is te ili male takozvane "izopen e " drave, p o p u t Sjeverne Koreje, Irana, i Iraka. Katkad su na taj pop i s "osov ine zla" stavljali i ma lu dravu Siriju, iako ne p o stoje nikakva izvjea o t o m e da Sirija ima p lanove za proizvodnju takvih raketa . Ali, kako su vojni anali t iari , od Moskve i Pekinga pa sve do Berlina, b r zo is taknuli , n i teror is t i n i neka mala izopena drava n i su sposobn i lansirat i takve n u k l e a r n e rakete .

Pojedinost i su nedvo jbeno ukazivale na injenicu da namjerna i u p o r n a pol i t ika W a s h i n g t o n a , poslije r a spada Sovjetskoga Saveza, jes t sus t avna i neumol j iva tenja, za vr i jeme m a n d a t a trojice amer ik ih preds jednika , za pos t izan jem n u k l e a r n e p re moi i ap so lu tne vojne dominaci je na svijetu, ili, kako je to izrazio Pentagon , "dominaci je p u n o g a spektra" .

emu sada proturaketna obrana?

O n o to b a r e m u Moskvi i Pekingu posta je sve jasnije j es t injenica da iza n a o k o i racionalnih i proizvoljnih j e d n o s t r a n i h vojnih p o t e z a W a s h i n g t o n stoji da leko zlokobnija i ira s t r a t e gija. Amer ika je Vlada pokuala , iako pri l ino slabo, s tvori t i do jam d a j e n jez ino zan imanje za p r o t u r a k e t n u o b r a n u posli je rujna 2 0 0 1 . p o t a k n u t o n o v o m opasnou - o n o m od teror izma.

42

STOLJEE RATA 2

Za Pentagon i za ameriki politiki ustroj, bez obzira na njihovu stranaku pr ipadnos t , Hladni rat s Rusi jom nije n ikada zavren. On i dalje traje, ali u p r e r u e n o m obl iku. T a k o su misli l i i a m e riki predsjednic i G. H. W. Bush i Wi l l iam Cl in ton , a i George W. Bush od sijenja 2 0 0 1 . god ine .

Proturaketna obrana zvuala bi uvjerljivo kada bi za Sjedinjene Amerike Drave postojala opasnos t od napada kakve male skup ine i s l amsk ih te ror is ta koja bi bila kadra noi ima za ka r ton oteti z rakoplov tipa Boeing. Jedini p rob l em jes t u t o m e to p r o tu rake tna ob rana nije u s m j e r e n a pro t iv odme tn ika , teror is ta , popu t Bin Ladenove Al Kaide, ni p ro t iv drava p o p u t Sjeverne Koreje i Irana.

P r e m a s t r a t ez ima iz Pen t agona , na podru ju Sjedinjenih Amerikih Drava ne postoji o p a s n o s t od razornog n u k l e a r n o g napada . Amer ika r a tna morna r i ca i Ra tne zrakoplovs tvo u p u noj su pripravnosti bombardirati Iran, ak ga i nuklearnim orujem "vratit i u k a m e n o doba" , i to s a m o na temelju sumn je da Iran pokuava razviti neovisnu tehnologiju nuklearnog oruja. Drave popu t Irana nemaju mogunos t i Amer iku uiniti b e s p o m o n o m i ugrozi t i n jezinu obranu , a da p r i t o m s a m e ne riskiraju vies t ruko vlas t i to uni tenje n u k l e a r n i m orujem.

P ro tu rake tna je ob rana nas ta la o s a m d e s e t i h godina pro loga stoljea, kada je amer iki p reds jedn ik Ronald Reagan pred lo io razvoj sustava satelita u svemiru i postavljanje radarskih baza po cijeloj kugli zemaljskoj , p r i s lun ih postaja i p res re taa rake ta te ruenje raketa s nuk lea rn im bojevim glavama prije nego to p o gode zadani cilj.

Kritiari te njegove zamisl i nazvali su je R a t o m zvijezda, ali je Pen tagon , od 1983 . , s lubeno po t ro io vie od 130 mil i jarda dolara na razvoj toga sustava. P o e t k o m 2002 . p reds jedn ik George W. Bush taj je iznos z n a t n o poveao - na 11 milijarda dolara godinje. Bilo je to d v o s t r u k o vie u o d n o s u na izdvajanja t i jekom m a n d a t a p reds jedn ika Cl in tona . U sljedeih p e t god ina u p ro raunu su p lan i rane jo 53 mili jarde dolara za financiranje

43

Y_ F. William Engdahl

44

Tree poglavlje

W A S H I N G T O N OPSJEDNUT NUKLEARNIM

NAORUANJEM

Tajni plan o postizanju nuklearne premoi

O n o to amer ika Vlada ne spomin je , a na to je ruski p re dsjednik Pu t in a ludi rao u govoru to ga j e od rao u Mi inchenu , jest injenica da p r o t u r a k e t n a ob rana Sjedinjenih Amer ik ih Drava uope n e m a o b r a m b e n u osobinu . Naprot iv , vrlo je ofenzivna.

Mogunos t da mona drava, ona s najvie zastraujuim vojn im s t ro jem, sebi stvori tit za o b r a n u od ogran ienog napada , izravno je usmje rena na Rusiju, j ed inu nuk l ea rnu silu koja je kadra bilo gdje izvesti vjerodostojan nuk lea rn i p ro tuuda r .

Uspi ju l i se Sjedinjene Amer i ke Drave u inkovi to zat i t i t i od m o g u e g p r o t u n a p a d a Rusije na amer iki nuk lea rn i napad, Sjedinjene Amerike Drave mogle bi j ednos tavno diktirati svoje uvjete, ne s a m o Rusiji nego i c i jelome svijetu. To je o n o to vojni analitiari zovu n u k l e a r n o m premoi , s t o j e zapravo i bilo pravi razlog Pu t inova neob inog govora. Nije Pu t in b io paranoian, nego s a m o krajnje realan.

Sada postaje j asno da amer ika Vlada, jo od zavretka Hladnoga rata 1989., nije n ikada ni na t r enu t ak presta la teiti nuk le arnoj premoi . Za W a s h i n g t o n i amer iku elitu Hladni rat i dalje traje. Samo su to "zaboravil i" pr iopi t i svijetu.

45

toga sustava. U to n i su ubrojene milijarde o kojima se ne govori, a koje su se preusmjerava le , i koje se pota jno preusmjerava , za p r o t u r a k e t n u ob ranu p o m o u tajnih "crnih kuti ja" u p ro raunu Pentagona.

F. William Engdahl

Tenja za post izanjem kontrole nad naftom i naf tovodima i za izgradnjom vojnih baza diljem Euroazije, pokuaj modernizacije i unaprjeenja podmorn ike nuklearne flote te kontrole nad strat e k im b o m b a r d e r o m B-52, sve to i m a smisla, ali t ek kada se sagleda kroz p r i zmu nesmil jena nastojanja za pos t izanjem a m e rike nuk lea rne p remo i .

Bushova je vlada u pros incu 2001 . j ednos t rano opozvala ame-r i ko- rusk i s p o r a z u m ABM. To je glavni korak u utrci za dovren jem svjetske m r e e p r o t u r a k e t n e obrane , koja je klju a m e rike n u k l e a r n e p remo i . Amer ika je Vlada j e d n o s t a v n o p r e stala pot ivat i svoje obveze p r e u z e t e t im m e u n a r o d n i m spor azumom, kako bi mogla nastavit i s nastojanjima oko postizanja nuk lea rne p remo i i s izgradnjom pro tu rake tnoga tita, iako su, p rema sporazumu ABM, ta nastojanja izrijekom zabranjena. Osim toga, amer iki je p reds jedn ik pogaz io ovlasti koje p r e m a a m e r i kome Us tavu i m a amer iki Kongres . Z los lu tno , ali u nac ionalnoj histerij i posli je 11 . rujna nije bilo go tovo ni t r u n k a p r o svjeda lanova Kongresa.

Pravo znaenje amer ikoga sustava nac ionalne p r o t u r a k e t n e ob rane uope nije njegov o b r a m b e n i karakter , nego up ravo sup r o t n o - napadaki .

P rema pisanju lista The New York Times Magazine od 5 kolovoza 2001 . , koritenje svemira za usmjeravanje oruja na t rag na zemlju ili za navoenje oruja ve je tada bila mogua realnost . "Pla-neri rata osmislili su na dese tke vrsta novog uzbudljivog oruja", podsje t io je Hi t t . Za t im je dodao : "Razgovor o n jemu nije n e t o o emu vojska eli j avno govori t i , mis l im p r i t o m na u n u raspravu koja se vodi o p r o t u r a k e t n o m e t i tu , ali on i ve n e k o vri jeme taj razgovor vode u etiri oka" .

P r e m a jednoj nedavnoj studiji Pen tagona , l ase rsk im va t re n i m orujem iz svemira moglo bi se "usp jeno napas t i ciljeve na zemlji ili u zraku, taljenjem ili bombard i ran jem pi lotske kabine, sagorijevanjem kont ro ln ih kablova, izazivanjem eksplozije spremi t a s gor ivom, taljenjem ili sagorijevanjem svih senzora i an -

46

STOLJEE RATA 2

tena, izazivanjem eksplozije ili njegovim taljenjem, unitavanjem komunikaci jskih veza i vorita sa zemljom te taljenjem ili sagorijevanjem velikog broja razliitih inf ras t rukturnih s t ra tekih ciljeva (primjerice brana , indus t r i j sk ih i o b r a m b e n i h postrojenja te tvornica oruja) , i to u djeliu s e k u n d e .

U jednoj drugoj analizi, sadranoj u izvjeu pod na s lovom "Zrakoplovne snage 2 0 2 5 " , op i san i su mal i me ta ln i projekti l i koji se na zemlju ispaljuju iz svemira. Ti projektili , nazvani "mr -ljice", m o g u p rob i t i t lo do d u b i n e n e t o man je od j e d n o g ki lome t ra i uni t i t i ciljeve p o p u t p o d z e m n i h s i losa. 1

Dr. Rober t B o w m a n , umirovl jeni p o t p u k o v n i k Amer ikoga ra tnog zrakoplovstva izjavio je da u toj analizi pie "u kojima se odraavaju rezul ta t i istraivanja to s m o ih provodil i s e d a m d e setih i poe tkom o s a m d e s e t i h godina pro loga stoljea. Razlika je u t o m e to s m o tada drali kako su ti rezultat i dovoljan razlog za nastavljanje nacionalne poli t ike dranja oruja izvan svemira, dok oni sada m a m e jastrebove na odbacivanje Sporazuma o ogranienju nuk l ea rnog naoruan ja i na pos t izanje jo po tpun i j eg oblika apso lu tne vojne nadmoi . U p r v o m e Bushovu p ro raunu trokovi za laserske bo rbene postaje bili su etiri p u t a vei negoli do tada, a njegov novi p r o r a u n daje svemi r sk im ra tn ic ima u biti o tvoren raun. O s i m toga, p r e i m e n o v a o je i r eorganiz i rao Pentagonov ured za provoenje projekta "Rata zvijezda".

Za vri jeme m a n d a t a p reds jedn ika Reagana i Busha starijega to se nazivalo Organizacija za inicijativu s t ra teke ob rane (Strategic Defense Ini t ia t ive Organ iza t ion , SDIO) . Za vr i jeme m a n data predsjednika Clin tona to je pos ta lo Organizacija za ob ranu od balist ikih rake ta (Ballistic Missi le Defense Organ iza t ion , BMDO). Bush mlai p re tvor io ju je u Agenciju za p r o t u r a k e t n u obranu (Missi le Defense Agency, MDA) i dao joj s lobodu za

' B o w m a n , R o b e r t M . ( umi rov l j en p u k o v n i k A m e r i k o g r a t n o g z rakop lovstva, " T h e ABM Trea ty : D e a d or A l ive?" Qe l i S p o r a z u m o p r o t u r a k e t n m naoruan ju iv ili m r t a v ? ) , na : w w w . r m b o w m a n . c o m . / s s n / A B M T r e a t y 2 . h t m

47

0) F. William Engdahl

nadzor i izmjene kakve su prije uivali s a m o tajni p rogrami . Ne bude l i Kongres ub rzo djelovao, ta nova neovisna agencija mogla bi p reuze t i njihov u biti neogran ien p ro raun i po t ro i t i ga daleko od p o m n o g pogleda javnosti i Kongresa, na oruje o kojemu n e e m o zna t i n i ta , sve dok se o n o ne pojavi u svemiru . Teoretski , t ada bi svemirsk i ra tnic i vladali svi jetom, kadri un i t i t i svaki cilj na zemlji, bez ikakva upozorenja.

"Hoe l i to n o v o v r h u n s k o oruje a m e r i k o m e n a r o d u do nijeti s igu rnos t?" , zap i tao se B o w m a n . "Teko . Ali e (p rema jednoj Vladinoj analizi) omogui t i naoj vladi da odr i sve vei jaz i z m e u boga t ih i s i roman ih na svijetu. To je pravi razlog zbog kojega se milijarderski "zaviajni kub konzervativaca" i plaenici naftnih kompani ja ele rijeiti spo razuma ABM." 2

Nacionalna proturaketna obrana - "karika koja nedostaje do prvoga nuklearnoga napada"

Sjedinjene A m e r i k e Drave bi ak i s m i n i m a l n i m p r o t u -r a k e t n i m t i t om mog le napas t i ruske r ake tne si lose i p o d m o r niku flotu bez s t raha od uinkovi te odmazde , jer nekol iko p re ostal ih rusk ih nuk lea rn ih raketa ne bi bilo kadro izvesti u inkovit p ro tunapad , dovoljno snaan da odvrati prvi ameriki nuk le arni napad .

Sposobnos t i obiju s t rana , Varavskoga p a k t a i NATO-a , da j e d n a d r u g u u n i t e t i jekom Hladnoga rata, to su vojni s t ra tezi nazvali M A D (Mutual ly A s s u r e d Des t ruc t ion , Za jameno uzaj a m n o un i t en je ) , dovela je do zastoja u n u k l e a r n o m e n a o ruavanju. Stanje za jamenog uzajamnog uni ten ja bilo je zas t raujue, ali na b izaran nain m n o g o stabilnije od o n o g a koje

2 Hi t t , Jack , "Bat t lef ie ld S p a c e " (Svemir k a o boj i n ica) , The New York Times Magazine, 5. kolovoza 2 0 0 1 . , s t r . 30ff.

48

STOLJEE RATA 2

e uslijediti - j ednos t ranog amerikoga nastojanja za post izanjem nuklearne premoi. Mogunost uzajamnoga nuklearnog unitenja, bez odluujue p rednos t i za bilo koju od t ih dviju s t rana, dovela je do stanja u ko jemu je nuk lea rn i ra t b io "nezamis l iv" .

Danas Sjedinjene Amerike Drave tee mogunos t i nuklearnog rata koji bi bio "zamisl iv". I to je o n o to je dois ta " su ludo" .

O n a zemlja koja b u d e prva imala p r o t u r a k e t n i t i t bit e de facto " sposobna izvesti prvi nuk lea rn i napad" . Po tpukovnik R o bert Bowman, direktor programa proturaketne obrane Amerikoga ratnog zrakoplovstva u vri jeme m a n d a t a predsjednika Reagana, po tpuno je i spravno p ro tu r ake tnu ob ranu nazvao "kar ikom koja nedostaje do prvog nuk lea rnog napada . "

Jo vie uznemiru je injenica to n i tko os im aice p lanera iz Pentagona i nekoliko visokih obavjetajnih dunosnika iz Washin-gtona ne govori o m o g u i m pos l jed icama amer ik ih nastojanja oko izgradnje p r o t u r a k e t n o g a t i ta u Poljskoj i ekoj ni o p o sljedicama elje za pos t i zan jem n u k l e a r n e premoi .

Dvol inost amer ike pol i t ike, s obz i rom na i sk rene ciljeve izgradnje p ro tu rake tnoga tita, jo se vie razotkriva ako r azmot r imo tijek es to tajnih p regovora s v ladama tih dviju zemalja, Poljske i eke , o t o m e da Sjedinjene Amer i ke Drave u t im dvjema bivim lanicama Varavskoga pakta postave postrojenja za p ro tu r ake tnu obranu , koja bi bila p o d kon t ro lom Sjedinjenih Amerikih Drava.

P rema izvorima iz redova poljske Vlade, ti ameriki razgovori s Varavom i P ragom zapoet i su potkraj 2 0 0 3 . , s a m o neko l iko mjeseci posli je pada Bagdada. Jo je vie uznemi r i lo izvjee od 13. srpnja 2004. o pregovorima o postavljanju p ro tu rake tne obrane, koje Sjedinjene Amer ike Drave vode s Poljskom i ekom. Londonski list Guardian pie kako su visoki dunosnici eke Vlade takoer potvrdi l i da su u tijeku razgovori o gradnji m o d e r n i h amerikih radarskih postaja u ekoj , kao dio projekta izgradnje p ro turake tnoga tita. "Vrlo s m o zainteres i rani za to da pos t ane mo konkre t an dio toga s p o r a z u m a " , izjavio je poljski m in i s t a r

F. William Engdahl

vanjskih pos lova Bogus law Majewski . Za t im je dodao : "S A m e r ikancima o t o m e razgovaramo jo od kraja pro le godine" .

Londonsk i je list Guardian iz d rugih izvora u Varavi d o z n a o kako dunosnici Pentagona pretrauju planinsko podruje na jugu Poljske, p rec izno odreujui p o g o d n a mjesta za dvije-tri radarske postaje u svezi s takozvanim programom "Sina Rata zvijezda" (Son of Star W a r s ) .

Poljska je izjavila da, o s i m te rena za radare , ele na svome podru ju imat i i pos ta ju za p res re tae raketa - veliki a rmi ran i p o d z e m n i silos iz kojega bi se ispaljivale r ake te vel ikog d o m e t a radi p res re tan ja i uni tavanja dolazeih raketa.

P r e m a p l anov ima Bushove vlade, u Sjedinjenim Amer i k im Dravama ve se grade dva postrojenja za p res re tae raketa, jedno u Kaliforniji, a d r u g o na Aljasci. Takvo postrojenje u Poljskoj bilo bi p rvo izvan A m e r i k e i j e d i n o u Europi .

"Postrojenje za presretae raketa bilo bi jo privlanije. Poljsku ne b i bilo t e k o na to nagovor i t i " , izjavio je l o n d o n s k o m listu bivi poljski min i s t a r ob rane J anus Onyszkiewicz.

"Znao sam za mogunos t postavljanja radara na nek im mjestima , ali s am se i znenad io kada sam uo za r a k e t n e s i l o s e " 3 , doz-naje londonsk i Guardian iz jo j ednog izvora u Varavi.

Znakovito je to s to je taj poljski ministar obrane, koji je najvie sudjelovao u pregovorima o postavljanju provokativnih amerikih rake ta u Poljskoj, sve do veljae 2007 . , bio Radoslavv "Radek" Sikorski. Sikorski ima 44 godine i br i tansko dravljanstvo, a us to je i prvi pravi poljski neokonzervat ivac. Vratio se u Poljsku kako bi ondje p romicao projekt amerikih neokonzervat ivaca - jas t rebova rata. Kao mlad ovjek o t i ao je iz Poljske u