Što (više) nije slika?

IzvorničlanakUDK7.01:[7.094:75.051] 316.774:75.051

Primljeno24.6.2014.

KrešimirPurgarSveučilišteuZagrebu,Tekstilno-tehnološkifakultet,PrilazBarunaFilipovića28a,HR–10000Zagreb

[email protected]

Što (više) nije slika?Ikoničkarazlika,imerzijaiikoničkasimultanost

udobakultureekrana

SažetakU ovome radu nastoji se pokazati na koji način se pojam Gottfrieda Boehma ikoničkarazli-ka i koncept imerzije Olivera Graua uspostavljaju kao dvije oponirajuće teorije o statusu slika danas. Prva se bazira na uvjetima koji omogućavaju razlikovanje između slika i ne-sli-ka, dok druga smatra da »uronjenost« u slike onemogućava to razlikovanje i time premješta diskurs o slikama iz područja znakova u područje fenomena i iskustava. Međutim, suvreme-ne medijske slike, televizualnost, nadziranje i manipulacija elektronskim slikama dovode do potpuno nove situacije koja otvara prostor djelovanja i tumačenja slika kao ne-više-razlike i još-ne-imerzije. Za razumijevanje one vrste slika koje nisu niti reprezentacije niti fenomeni virtualne realnosti predložit ću pojam ikoničkesimultanosti.

Ključneriječislikovnaprisutnost,teorijaslike,ikoničkarazlika,reprezentacija,imerzija,ikoničkasimul-tanost

»Izslikenemožemodoznatiništaštovećneznamo.«Jean-PaulSartre

Uovomradu istražitću je limogućeuspostavitiodrživpojamslikekojibiobuhvaćao,najednojstrani,klasičnikonceptslikekao(umjetničkog)tableaua –dakle,sveonoštounajširemsmislurazumijemokaoreprezentacijuislikov-noposredovanustvarnost–i,sdrugestrane,prikazesâmestvarnostikaome-dijskiposredovanogvizualnogdogađajakojinijereprezentacija,alizadržavanekatradicionalnaobilježjatableaua,poputokvira,iluzijeprostorailireferen-cijenapoznatestvariiosobe.Polazimodpretpostavkedapojamslike–ima-ge,das Bild–višenemoženazadovoljavajućinačinobuhvatitisvefenomeneuokvirutehnološkeikulturalnekonstrukcijevizualnogpolja idasusuvre-meniobliciprijenosavizualnih informacijapostalisloženi»postsemiotički«i»postlingvistički«fenomenikojinemogubitiobjašnjenionimeštoW.J.T.Mitchellnatragudekonstrukcijenaziva»metafizikomslikovneprisutnosti«.1

1

Mitchellovpojamslikovnogobrata(the picto-rial turn)utemeljenjeupravounovomreali-tetu slike koji više ne možemo razumjetiisključivokroz povezivanje slikâ i jezika.Sdrugestrane,intereszaslikeudobapictorial turna koji pokazuju »nevizualne« discipline

nedvojbenopokazujedaznačenje slikasadavaljatražitiumnogoširempodručjufilozofi-je,kultureitehnike.Vidi:WilliamJ.T.Mit-chell,Picture Theory,TheUniversityPressofChicago,Chicago1994.,posebnoupoglavlju»ThePictorialTurn«.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 137God.35(2015)Sv.1(153–169)

K.Purgar,Što(više)nijeslika?154

Nadovezatćusenauvidefilozofâipovjesničaraumjetnostikojinesmatrajudajereprezentacijaprirodnostanjeslikenego»dodatnopostignuće«(MartinSeel),tekojinarazličitenačinetvrdedaslikeprepoznajemoidamožemobitisvjesninjihovogpostojanjasamoakooneposjedujuposebnuvrstuprisutnosti,tj.akoihuočavamokrozsvojevrsnidiskontinuitet(Jean-LucNancy)ilirazli-ku(GottfriedBoehm).2Pokušatćuargumentiratidaradikalnaprisutnostslikausuvremenojkulturiekrana,video-nadzora i slikovnesimultanostizapravodovodidonjihoveneprisutnostitakoštosegubiesencijalnadrugostslikejervizualniaspektislike,tradicionalnoprepoznavanikaofotografije,uljanaplat-nuilireklamnipanoi,sadapostajuneodvojiviodrealiteta(iliosnove,premaNancyju)istapajusesnjim,ukojemtrenutkugovorimoopretvaranjuslikeujedinstveninerazlučivikontinuumstvarnosti.TonovostanjeslikapredstavljanjihovusvojevrsnutranzicijskufazukojaprethodiinemožebitiizjednačenasonimeštoOliverGraunazivaimerzijom.Međutim,najprijemoramorazmotri-tiokakvojdrugostislikejeovdjeriječ?Možemoliuopćegovoritiopotpunojuronjenostiustvarnostslikeiimaliutomneraspoznavanjustvarnostiiiluzijejošuvijeksmislapostavitipitanješto je slika?Nafotografijisnimljenojprvogsvibnja2011.utzv.situation roomuuBijelojkućividimoameričkogpredsjednikaBarackaObamuičlanovenjegovanaj-užegtimakakokoncentriranopromatrajunekidogađajkojisenalazi izvanfotografskogkadra.Dvalikaupozadiniizvirujudabiboljevidjelištosedo-gađa,adržavnatajnicaHillaryClintonrukomjepokrilausta,kaoštoobičnočinimokadanemožemosakritipomiješaneosjećajenevjerice,iznenađenjaistraha.Budućidapromatračovefotografijenemožeznatištojeproizvelotunapetusituaciju,novinarskainformacijaodmahnamjeobjasniladalikovikojevidimopromatrajudirektanprijenosposljednjefazeoperacijeNeptune Spear –lociranjeiegzekucijuOsameBinLadena.3Ostavimolipostranipolitičkeivojnereperkusijedogađajaokojemujeriječipokušamoliobjasnitiznačenjeovefotografijekaoartefakta,primjećujemodanjensemantičkicentarosta-jenevidljiv.Neznamoštojekonkretanpovodreakcijamaprisutnihlikova,premdasuupravoreakcijepojedinihprotagonistaonoštoovafotografijate-matizirailibaremononačemuseikonološkaanalizamoženajduljezadržati.Sdrugestrane,mnogevizualneteorijeposljednjihpedesetakgodina–odBart-hesoveMitologijedopoststrukturalizmairecentnijihuvidavizualnihstudija–učenasdajetemaovefotografijeizvannjesameidasunjenpravipredmetpolitikegledanjaiskopičkirežiminapočetkutrećegmilenija.Ovafotografijanijeprvareprezentacijakodkojenamsemogučinitivažnijimamehanizmigledanjaodonogaštojepredstavljenoili,malopreciznije,onanijeprvakojanasjenavelanatodaisâmiskopičkirežimi,anenekimaterijalnipredmetiličin,mogubititemom(umjetničkog)djela.VećsunasCaravaggiovaMe-dusa,RembrandtovUmjetnik u ateljeu iliVelázquezovaslikaLas Meninas naveledapostavljamopitanjaorealitetuizvansliketeointerakcijividljivoginevidljivoguskopičkompoljuizmeđuonogaštojedanopogleduioduzetoodpogleda;izmeđureprezentacije,slike-kao-objektaipromatrača.PoslužimliseterminologijomThomasaMitchella,fotografijasituation roomautolikoje i samametaslika, na tajnačin štoproblemski čininerazdvojnomsliku irefleksijuonjenomstatusukaoslike,tj.onauvezujeslikovnuiizvanslikovnustvarnost.4Međutim,ovafotografijagovoriionemogućnostireprezentacije:najednojstrani,onatematiziratrenutaksimultanostiprikaza(direktnogpri-jenosa)idogađaja(komandoskeakcije),alinadrugojstraniijednoidrugoonauskraćujepogledu,namakaopromatračimafotografije,kaodasugeriradanamnemožeprikazatislikukojabibilarezultatkontinuitetadogađajaiviđenja,jerbitobilapukatranskribiranarealnost,aneslikasasvimsvojim



distinktivnimobilježjima;jer,kakojetoformuliraonjemačkifilozofMartinSeel,»slikanemožezauzetimjestostvarnog«.Kolikogodsenekiodnasuprošlosti ilidanasbojalipodmuklemoćislikakaoskrovišta idola, zabranjenihbožanstava ilipovijesnihdokaza (iliupra-vozbogtoga),povijestumjetnosti,semiotika,feminističkailipsihoanalitičkateorijabavili su seproblemom»značenja«uglavnom izpozicijeonogaštoslikekomunicirajukrozevokacijuvizualnogkontekstanekeranijeprisutnesituacije, zatim razmatrajući komponentu identifikacije izvanslikovnog su-bjektasunutarslikovnimobjektomilipakvrednovanjemestetskogzadovolj-stvapromatrača.Zatakvuorijentacijuspomenutihdisciplinasvakakoposto-jedobrirazlozi,a jedanodnajočitijih je tajšto jeusvimanjimaslikabilamedijemprijenosavizualnihinformacija,aneobjektteorijskoginteresaposebi.Znanostosliciifilozofijaslikepokazuju,doduše,inekedrugeintere-sezavizualnostkojinužnoneuključujuproblemekaoštosuprakseozna-čavanjailipolitikeidentiteta.Natometragufundamentalnihodnosausferikonstrukcijevidljivestvarnostidanas,dvijepozicijepokazujusekaokrajnjesuprotstavljene ali i paradigmatične, premdaneulazenužnoumeđusobnekonfliktejerobjepotvrđujukontingencijuslikepodjednakoumaterijalnominematerijalnom(virtualnom)svijetu.Objepozicijepokazujudajestatusipercepcijaslikadanaspodjednakopodutjecajem,najednojstrani,slikekaodistinktivnog znaka i, na drugoj, slike kao fenomenološke činjenice. Prvastrujakojasenadahnjujepovijesnoumjetničko-semiotičkimuvidimainzisti-ranaonomeštoGottfriedBoehmnaziva ikoničkom razlikom, tj. temeljnojmogućnostirazlikovanjaizmeđuslikaine-slika,5doksedrugabaziranate-meljnojnemogućnostitograzlikovanja,tj.naonomeštoOliverGraunaziva

2

Keith Moxey skreće nam pozornost na je-danaspektslikakojijeinteresantanizanašuraspravu.Naime, riječ je o prebacivanju te-meljnoginteresavizualnihdisciplinasonogaštoslikeznačepremaonomeštoikakoslikekomunicirajupromatračima,teukakvuvrstumeđusobnihinterakcijaulazesubjektiiobjek-tivizualnogkomuniciranja.Važno jepritomi Moxeyjevo podsjećanje na nekoć ključnufilmološku dihotomiju koja se danas vraćakao potpuno nova fenomenološka činjenica– onu Richarda Wollheima između »vidje-tikao« i»vidjetiu«.Moxeykaže:»PovijestumjetnostiivizualnistudijiuVelikojBritanijiiSjedinjenimAmeričkimDržavamanastojalisupristupitislikamakaoreprezentacijama,tj.kaovizualnimkonstrukcijamakoje,najednojstrani,otkrivajuideološkuagenduonogatkoje načinio sliku dok na drugoj postaju pod-ložne manipulacijama od strane primatelja.Suprotno tome, suvremeni naglasak na pri-sutnosti vizualnog objekta i pokušaj da sepromatrača involvira tako da ovaj ne uzimauobzirideološkeagendezbogkojihjedjelostvoreno,moglebinasodvestipremadruga-čijimtumačenjimakojeznakovnisustavinisumoglidovoljnodobroobjasnititenaspribli-žitistatususlikekaoprezentacije.«Ovadis-tinkcija odgovara kontrastu između »vidjetikao«i»vidjetiu«,akojijepredložioRichardWollheimuknjiziArt and Its Objects. An In-troduction to Aestheticsiz1971.Vidiotome

u:KeithMoxey,Visual Time. The Image in History,DukeUniversityPress,Durham2013.,str.55.

3

Kasnijesmodoznalidajeprijenosnaekranuusituation roomubioomogućenkameromsjednogoddronovakojisunadlijetaliBinLa-denovu kuću u Pakistanu, ali da je sam činlikvidacije terorističkog vođe gledateljimauBijeloj kući bionedostupan jer nisu imalidirektanprijenosskameranakacigamama-rinacanaterenu.Fotografijaštojujesnimioslužbeni fotografBijelekućePeteSouzanemožeotkrititajdetalj»diskontinuiteta«negosugerirasimultanostdogađajanaterenuire-akcijepromatračauBijelojkući.

4

Otomevidi:W.J.T.Mitchell,Picture Theory,naročito poglavlje naslovljeno »Metapictu-res«.

5

GottfriedBoehm, »DieWiederkehr derBil-der« u: Gottfried Boehm (ur.), Was ist ein Bild,Wilhelm FinkVerlag,München 1994.Hrvatskiprijevodtekstaizašaojepodnaslo-vom»Povratakslika«u:KrešimirPurgar(ur.),Vizualni studiji. Umjetnost i mediji u doba slikovnog obrata,Centarzavizualnestudije,Zagreb2009.



imerzijomkojadovodidotogadapromatračvjerujedajedoistaistinaonošto sena slikama ili vizualnim instalacijamadogađa teda imerzivne slikestvarajunovudimenzijurealnostiukojojvidimosmisaoiliunjojuživamoupravo zato što je postala nedistinktivna u odnosu na ishodišnu realnost.6 Ikoničkarazlikaomogućavanamcijenitiumjetničkadjelaikomunicirativi-zualnimznakovima,doknasimerzijauvlačiuvirtualnurealnost,tj.urealitetonogašto»prikazuje«itakozapravoprestajebititradicionalnimslikovnimfenomenom. LambertWiesing, doduše, smatra da izjednačavanje imerzij-skihslikasvirtualnomrealnošćupretjeranoograničavapojam»uranjanja«uvirtualnesvjetovejerseonodogađautekvrlomalombrojuslučajeva.Onkažedasepojamimerzijepodjednakoupotrebljavazavirtualnurealnostustriktnomsmislu,poputmatrixailicyberspacea,kaoizaoneslučajeve»vir-tualnerealnosti«kodkojihsudistinktivnaobilježjaslikajošuvijekuočljiva,primjericekodvideo-igara,tj.tamogdjejeikoničkarazlikaidaljeprisutna.7 Wiesingpredlažedasepojamimerzijedodatnopojasnitakoštobiseprecizi-ralonakojuvrstuvirtualnestvarnostisemisli:imerzivnuvirtualnustvarnostkodkojedolazido»asimilacijepercepcijeslikovnogobjektaspercepcijomstvarnosti«ilineimerzivnuvirtualnustvarnostkojapredstavlja»asimilacijuslikovnogobjektasimaginacijom«.8

Marie-JoséMondzainobjašnjavanamzašto jepitanje»što jeslika«nemo-gućepostavitinanekidruginačinkojinebiuvijekvećunaprijedizražavaoimanencijuslike,tj.zaštojelogičkineodrživsvakiodgovorkojibitompita-njupokušaopristupitiizperspektive»štoslikanije«.Portugalskateoretičarkaskrećenampozornostnatodačakitakopostavljenopitanjenudiusebidvapotpunorazličitapitanja:što nije | slika? i što | nije slika?Ovajerazlikavaž-nazatoštopokazujedaslikovniprikazimasmislasamoudomenividljivostii»prisutnosti«:ovo je to što vidite.Slikanemožerećiilipokazatiovo je to što ne vidite.Zarazlikuodjezika,kojijeustanjuizrazitisuprotnutvrdnju,kritikuilinegaciju,»nitijednaslikanijesuprotnadrugojslici.SlikaIsusanemasvojusuprotnostuslicine-Isusa.Slika,prematome,nepoznajesuprotnostusebisamoj«.9JamesElkinstvrdidageneralnateorijaslikenijemogućajerbisva-kateorijamoralaunaprijedrazriješitiimplicitnukategorijalnunejasnoćukojapratiponajprijeodnospojmovaslikei teorije,a tekpotominjihovasamo-stalnaznačenja:kadaotomepromišljamonužnojenapravitirazlikuizmeđu,prvo, teorijeslikâ, idrugo, teorijekojasebaviproblematikomsamogkon-ceptaslikeilipartikularnimslikamaurazličitimkontekstima.10Naposljetku,kaotreće,teorijaslikemoženastatiizuvidadaslikeproizvodesvojuvlastituteorijukojamožebitiprimijenjenailinanjihsamekakobisesvojevrsnimanti-semiotičkimobratomslikeoslobodilodiktatajezika,ilimožeupućivatinanekiizvanslikovnifenomen,poputdruštvenepojaveilipolitičkogdoga-đaja.11 Za obje podvarijante trećegmodela slikovne teorije, kada vizualnereprezentacije postaju samostalni diskurzivni argumenti, primjere je ponu-dioW.J.T.Mitchell,najprijeunutarkonceptametaslika,amnogokasnijeiključnomraspravomoposljedicamaspecifičnihvizualnihtaktikateopćenitooulozivizualnekultureupokretuOccupyiArapskomproljeću.12Jedanodnajtežihzadatakapostavljenpredteorijuslikesvakakojeonaj,kažeElkins,kojićeznatiobjasnitinakojinačin,kakotopredlažeGottfriedBoehm,»slikaikonceptsusrećujednodrugousamojslici«,tj.moželise(imoralise,uop-će)znanjeproizvedenoslikamaobjasnitisamoreferencijalnimmodelomkojije joškonceptualnaumjetnostuvelakakobi seoslobodilahermeneutičkogkanonapovijestiumjetnosti.Kako bi pokazao nedostatnost referencijalne uloge slika u kontekstu mo-dernizma i avangarde,GottfriedBoehm je izpozicije filozofijskepovijesti



umjetnosti ustanovio svojevrsnu neo-fenomenološku definiciju slike kao»ikoničkerazlike«.13Njemujeponajprijebilapotrebnateorijakojabiodredi-lapozicijuslikenakonmodernističkograskolaupolitikamareprezentacije,tezbogčinjenicedajeslikaimalasvemanjeprikazivačkuasvevišematerijalnufunkciju,štojeufilozofskomsmisludovelodoizjednačavanjatezeClementaGreenbergaiznjegovaznamenitogteksta»TowardsanewerLaocoön«sBo-ehmovimvlastitimuvidomdauvremenuikoničkogobrataonoštodefiniraslikeopćenitojestpretvaranjelogosauicon,onogatekstualno-simboličkogusliciučistipikturalnifenomen.Promatranoizpozicijekritikeapstraktnogsli-karstva,Greenbergjeciljaonaistiproblemtvrdećidajenestajanjedubineuapstraktnimslikamadovelodonaglašavanjaznačenjasameslike,njeneploheipovršinekaoautentičnogmjestanakojemsedogađaumjetnosttvrdećidaslikovnaplohapostajesveplića,poravnavajućieventualnedubinskeplanovesve do trenutka kada se izvanslikovna stvarnost i iluzija dubine u slici nesusretnunauokvirenojpovršiniplatna.14OdnosfiguracijeiapstrakcijekodGreenbergausporedivjeodnosuicona i logosakodBoehma.Uobakoncep-tariječjeoodvajanjudvajurazličitihsustavaproizvodnjeznačenjazatoštosupovršinaslike ionošto jenanjojprikazanoontološkipotpunorazličiti.Utolikodrugotnostsameslikebivazamagljenomukolikoseneinzistiranakontrastukojitemeljnodefinirasliku:radiseorazumijevanjurazlikeizme-đustrukturâjezikaistrukturakojestvarajuznačenjaunutarslika.Drugačijekazano, »ikonička razlika odnosi se na povijesne i antropološke promjeneizmeđukontinuuma,tj.fizičkeosnoveilipovršinesameslikeionogaštojeprikazanounutartogkontinuuma.Razlikučinepikturalnielementipoputzna-kova,objekata,figurailifiguracijaioniuvijekpočivajunakontrastima«.15 Krajnje pojednostavljeno, načiniti sliku znači proizvesti razliku između fi-zičkogkontinuumaslikovnepovršineionogaštonasliciprepoznajemokao

6

OliverGrau,Virtual Art. From Illusion to Im-mersion,prevelaGloriaCustance,MITPress,Cambridge2003.

7

LambertWiesing,Artificial Presence. Philo-sophical Studies in Image Theory,preveoNilsF.Schott,StanfordUniversityPress,Stanford2010.,str.88.

8

Ibid.,str.89.

9

UokvirupetogodišnjegprogramaStoneSum-mer Institutea, uChicagu je u veljači 2008.održan jednotjedni seminar pod nazivom»What Isan Image?«.Organizator serije se-minara,JamesElkins,okupiojerespektabilanbrojpovjesničaraumjetnosti,teoretičaraifilo-zofa(međuinima,bilisuprisutniiMarie-JoséMondzain,GottfriedBoehm,W.J.T.Mitchell,Jacqueline Lichtenstein, Markus Klammeritd.)kakobiraspraviliostatusuteorijeslikeukontekstusvebržihpromjenamedijskereal-nostisvijetaiteorijskerefleksijekojaje,eta-bliranjemanglosaksonskihvizualnihstudijainjemačkogBildwissenschafta,ustanjupristu-piti vizualnim fenomenima s mnogo većomosjetljivošću za sliku kao teorijski objekt. Sdrugestrane,istoimenaknjigakojajedonijela

transkriptsedmodnevnogseminaranedvojbe-no svjedoči o teškoćama u pokušaju jedno-značnogodgovoranatemeljnopitanje:što je slika? Vidiotomeu:JamesElkins(ur.),What Is an Image, ThePennsylvaniaStateUniver-sityPress,UniversityPark2011.,str.26.

10

Ibid.,str.6–7.

11

Ibid.

12

Otomevidiu:W.J.T.Mitchell,The Picto-rial TurniW.J.T.Mitchell,MichaelTaussigiBernardE.Harcourt,Occupy. Three Inquir-ies in Disobedience,TheUniversityPressofChicago,Chicago2013.

13

G.Boehm,»Povratakslika«.

14

Clement Greenberg, »Towards a newerLaocoön«, Partisan Review 7 (4/1940), str.296–310.

15

Gottfried Boehm, u: J. Elkins, What Is an Image?,str.36–37.



specifičnuprisutnostneprisutnogobjekta(ovovrijedisamozatzv.figurativneslike).Moglibismo,prematome,postavititezuda,akoturazlikunemožemouočitiiliakouopćenepostojirazlikaizmeđuonogaštovidimonaslikovnojpovršiniineprisutnogobjekta,tadavišenegovorimonitioslicinitioslikov-noj prisutnosti,negoofenomenukojizahtijevadrugačijuteoriju.JacquesRancièresmatradaćemo»drugotnost«slikeionoštojerazlikujeodčistevidljivostidogađajailistvariprepoznatiakoprepoznamoautorskuinter-venciju.Ponjegovommišljenju,bitnarazlikaizmeđu,primjerice,filmaitele-vizijskogprijenosanijeutehnološkimkarakteristikamamedija(odakledolazisvjetlo,nakojinačinseprojiciraiprenosislika,isl.)negou»promjenisličnos-ti«.Filmslužiumjetničkomtransformiranjurealiteta,takodaslikeodkojihsesastojinikadanemogubitisličneslikamakojesuunekomoblikupostojaleispredobjektivakamere.Filmskeslikemorajupokazatiminimalanoblikauto-rovemanipulacijedabismoihuopćemoglirazlikovatiodstvarnosti:»Slikanikadniječistastvarnost.Filmskeslikesuprvenstvenoaktivnosti,odnosiizmeđuizreci-vogividljivog,načiniigranjasprijeiposlije,uzrokiposljedica.«16

na primjerudiskontinuiranemontažeRobertaBressonaRancièrepokazujedaslikovnorazmišljanjeneznačiuspostavljanjeveze izmeđuonogaštosedogodilonegdjedrugdje(nafilmskomsetu,primjerice)ionogaštosedogađaprednašimočima(dokgledamofilm)negoulančavanje izvornihvizualnihinformacijauspostavljenihrazličitimoblicimamanipulacije,montažei»pro-mjenâsličnosti«.Akoznamodaslikemoderneisuvremeneumjetnostistvara-ju,kakoRancièrekaže,»nesličnostsastvarnošću«,možemoliutomslučajuodnosslikairealitetaodređivatisamoposredno–prekoumjetnosti–ilismoustanjupripisatiimnekoesencijalnosvojstvorazlike?PremaRancièreu,jednoodtihsvojstavanudilajeanalognafotografijajer je jošuvijekposjedovalaelement razlike izmeđuslikâ i života, ali samozato što jeuspjelapomiritidvostrukirežimslikovnosti:najednojstrani,takoštojebilamedijemstvar-nosti,anadrugoj–medijemumjetnosti.17Drugimriječima,takoštojepremaobjemamoglazadržatidistinktivanodnos.Mogućnostslikekaonedistinktivnogfenomena,akojijekontradiktoranine-održivsastajalištateorijereprezentacijeiikoničkerazlike,ponudiojeOliverGrauusvojojknjiziVirtual Art. From Illusion to Immersion.Premdasvojeuvide o uranjanju kao sveobuzimajućem vizualnom fenomenuGrau uspo-stavljakulturno-historijski, štonjegovpristupčinibliskimonimaNormanaBrysona,MartinaJayailiJonathanaCraryja,temeljnatezaOliveraGrauajedajeimerzijaprijesvega»…mentalnoapsorbiranje,trenutakpromjene,prijelazizjednogmentalnogstanjaudrugo.18 Karakterizirajenestajanjekritičkedistancepremaonomeštojeprikazanoipovećanjeemocio-nalneuključenostiudogađaje.«19

Unatočtomeštosmještaimerzijuutijekumjetničkepovijestiinatajnačinteh-ničkeslikeizravnopovezujesumjetničkima,Grauovpristupumjetničkojtrans-cendencijistvarnogsvijetanijeneokantovskimoderan,negotehnoznanstvenopost-moderan.Slikovnateleologijakodnjegavišenijeufunkcijimogućnostinekedrugačijevrsteprisutnostiobjektakaoslikovnogobjekta,negojeriječoprisutnostičovjekausamojslicištopretpostavljauključenostnesamočovje-kovavizualnog aparata nego»adaptaciju iluzionističkih informacija fiziološ-kimmogućnostimaljudskihosjetila«.20PremaGrauovimriječima,premdasuumjetnici–ponajvišebarokni–pokušavaliperfekcioniratimedijslikarstvakakobistvoriliimerzivnuiluzijustvarnogprostora,upravojemedijoduvijekbiopre-preka»ulaska«ureprezentiraniprostor.Usprkostomeštosutehnikeslikovne



opsjene(trompe-l’œilfresknoslikarstvoilipredimenzionirane»panorame«iz19.stoljeća)trebaleomogućitiprijelazizstvarnostiuiluziju,onesuistodobnobilenepremostivabarijeraizmeđunjih,neprobojanekranzanatskiitehnološkisvesofisticiranijihmodelareprezentacije.21Virtualnastvarnost,dakle,nepoči-vanaperfekcioniranjuiluzije,tj.smanjivanjurazmakaizmeđustvarnostiima-šte,negonarazvojutehnologijakojemogućnostimerzijesmatrajuimanentnomi čovjekui tehnologiji.Iztogazaključujemodaimerzijauvirtualnojstvarnostinepočivanaslikovnomnegona taktilno-perceptivnomiskustvu;ona ide jošdaljeodsimulacije(kojajošuvijekmožebitislika)kakobinapustilareprezenta-cijuiumjestoprisutnosti-u-znakuupriličilaprisutnost-u-događaju.Međutim,zanašuraspravubitnojetošto,uteorijskomipraktičnomsmislu,postojiogromanprostorprisutnostiizmeđureprezentacijeiimerzije,onajkojijeblizakstvarnomvizualnomiskustvukaone-više-reprezentacijialiikaone-još-imerziji.Natraguonogaštosmatramjednomnovomvrstomslikovneprisutnosti,spo-menuobihuvidMartinaSeelakojiispravnoprimjećujedasastavnidioslikenijetoštočinevidljivimneštoštonijetamo,22negodaneštopostajeslikomfunkcijom odnosajednesituacijesdrugomsituacijom.23KaoiznimnovažanprepoznajemiSeelovprijedlogdaćemouontologijuslikenajlakšeprodrijetiakokrenemoizdvasuprotnasmjera:izsmjeramaterijalnostiiesencijalnostiapstraktnogslikarstvaiizsmjeraizvanslikovnestvarnosti,zapravo–životasamog.Unastavkuću,stoga,pokušatipokazatidajeikoničkarazlikasrediš-njemjestoraspraveoslikamakaopovijesnimkonstruktima,tedasuvremenemedijskeslikezahtijevajuproširenjeteorijeikoničkerazlikeilipaknovuter-minološkudistinkcijukojabiihdefiniralakaoposebnevizualnefenomenesključnomosobinomkojućunazvatiikonička simultanost.UsvojojknjiziÄsthetik des ErscheinensMartinSeeldonosi»trinaesttvrdnjioslici«pomoćukojihpokušavaustanovitiplauzibilnuteorijuslikeizpozicije

16

JacquesRancière,Le destin des images, hr-vatski prijevod: Jacques Rancière, »Buduć-nostslike«,u:KrešimirPurgar(ur.),Vizualni studiji. Umjetnost i mediji u doba slikovnog obrata,prevelaSanjaBingula,Centarzavi-zualnestudije,Zagreb2009.,str.445.

17

Ibid.,str.449–452.

18

Kod sva tri autora riječ jeoproblematizira-njuonogaštoMartinJaynaziva»okulocen-tričnim sustavom«, tj. spoznaji svijeta kaoprvenstveno vizualnoj činjenici. Svatko odnjih tome sveobuhvatnom fenomenu pristu-panarazličitnačin.Primjerice,MartinJayuknjiziDowncast Eyes. Denigration of Vision in Twentieth-Century French Thought (Uni-versity of California Press, Berkeley 1993.)donosi prikaz»omalovažavanja«vizualnostiufrancuskojfilozofijidvadesetogstoljeća,utradicijisuprotnojkartezijanskojvjeriumoćvizualne spoznaje svijeta. Norman Bryson,na tragu »nove povijesti umjetnosti« interesza umjetničko djelo premješta iz diskursa opovijesnomrazvojustilovapremainteresuzarazlikomizmeđu»vision«i»visuality«(vidiu:NormanBryson,MichaelAnnHolly,Kei-thMoxey (ur.),Visual Theory. Painting and

Interpretation, Harper Collins, New York1991.; također i u: Hal Foster (ur.), Vision and Visuality,NewPress,NewYork1998.);dokJonathanCraryuknjiziTechniques of the Observer(MITPress,Cambridge1992.)kaosvojevrsnom»post-benjaminovskom«trakta-tuoulozitehnikeupoimanjuslikaobjašnjavazaštojepovijesnirazvojtehničkihdispozitivareprodukcije ključan za moderno razumije-vanjeumjetnostiivizualnepercepcijeuopće.Svi oni bitno pridonose razumijevanju epo-halnih promjenau našemdoživljaju slika, ašto jeW.J.T.Mitchell teorijskiobjediniousintagmithe pictorial turn.

19

O.Grau,Virtual Art,str.13.

20

Ibid.,str.14.

21

Ibid.,str.16.

22

Martin Seel, The Aesthetics of Appearing,preveoJohnFarrell,StanfordUniversityPress,Stanford2010.,str.170.

23

Ibid.,str.164.



hibridnesemiotičko-fenomenološkeanalize,tj.odreditispecifičnostikoničkereprezentacijeuodnosunadoživljajmaterijalnogaspektaslikekaoobjekta.Seelpolaziodnaokotrivijalne,alizaovuraspravuključnovažne,tezedasuslike»samo tamogdjeseslikovniobjektmožerazlikovatiodonogašto jepredstavljenouilinaslikovnomobjektu«.24Temeljniproblemslikejeonajnjenogodnosapremarealitetuili, još,preciznije,premadoživljajurealitetapromatračakojiutrenutkupromatranjakonstituiravlastitorazumijevanjesli-kovnepovršinekaoodnosaizmeđuprisutnostiiodsutnostiuslikovnojrepre-zentacijikaosámosliciimanentnojvrstiprisutnostineprisutnogobjekta.SeelnavodiparadigmatičanprimjerpreobrazbeteorijereprezentacijeuumjetničkidiskursudjelukonceptualnogumjetnikaJosephaKosuthaJedan i tri kišo-branaukojemuovajpokazujeontološkurazdvojenostizmeđureprezentacijeipercepcije,teizmeđusemiotičkeifenomenološketeorijeslikovnihprikaza.Kosuthovradjevizualno-filozofskitraktatnatraguuvidâLudwigaWittgen-steinaiMagritteoveslikeOvo nije lula,alinačinjenuduhujednepotencijalneslikovno-analitičke filozofije jezikakoja je tijekomrazdobljakonceptualneumjetnostibilaključnimotivpribližavanjavizualnogitekstualnog.Kaoštojepoznato,Kosuthovatrodijelnainstalacijasastojiseodpravogkišobrana,foto-grafijetogistogkišobranaitekstualnogobjašnjenjaznačenjariječikišobran.Dakle,radsesastojiodslike,uzorkaikonceptaistestvarii»akoprepoznamoštorazlikujeispajatetristvariznatćemokakoslikovniobjektijesuuprosto-rulingvističkiotkrivenogsvijeta«.Drugimriječima,»…svakateorijaslikemorasjednestraneobjasnitikakojeslikovniobjektpovezansaslikov-nimprikazom,asdrugestranekakojeslikovniprikazpovezansreprezentacijom.«25

Međutim,pojam reprezentacijeu svakomslučajukomplicira što jest sama slikajerjeevidentnodajereprezentacijaprijesvegaodnosizmeđuprisutnostiprikazanognasliciinjegovaneprisutnogreferenta.Upravozatoće,kadajeriječonefigurativnimslikama,Seelkonstatiratidasetakozvanaapstraktnaslika»dokazujekaonajkonkretnijaistogaparadigmatskaslika«.26

Prihvatimoli tezudanassvakioblikikoničko-simboličkihvezaevociranihslikomudaljavaodzadanogaciljaodređivanjarazlikeizmeđuslikeine-slike,Boehmovkonceptikoničkerazlike,protumačenkrozprizmuGreenbergoveteorijeslikovneploheuapstraktnomslikarstvu,moždaćenamomogućitilakšerazlučivanje.ZaClementaGreenbergatemeljnaosobinaslikarstvaucjelokup-nojnjegovojpovijesti,svedomodernizma,bilajepodređenost»literarnom«načelu,trajnomnastojanjudasesuštinskivizualnimedijiskoristizarazličiteoblikenaracija.Domodernističkogobrataovogapovijesnognačeladolaziutrenutkukadajeavangardapočelarazumijevatiumjetnostkaometodu,anevišekaoučinak.27Njegovključanuvidsastojaoseurazumijevanjuslikekaodistinktivneplohe,aapstraktnogslikarstvakaopraksekojaomogućavasamo-memedijudapostanesvojvlastitinarativ.Uprijelomnomeseju»ModernistPainting«američkiteoretičartvrdidajedinoštomožesačuvatiumjetnostodizjednačavanjasasvimdrugimoblicimaiskustavajestpokazatinakojina-činsvakaodumjetničkihvrstanudisamosvojnevrsteiskustava.Avangardnoslikarstvoiglazbasasvojimmogućnostimapokazivanja»neliterarnih«kom-petencijaukazalesunatemeljnusamoreferentnuprirodumodernizma,atimei namogućnost samoreferentnog poimanje slike.28 PremaGreenbergovomtumačenju,realističkaiiluzionističkaumjetnostdoživljavalesuvlastitimedijkaoograničenjeupokušajuvizualnognarativiziranjatekstualnihpredložaka.SlikarsketehnikeStarihMajstorainjihovovirtuoznokorištenjebojatrebalesuposlužitiprikrivanjučinjenicedajeslikarskoplatnosàmonetransparentnapovršina,ravnaplohaograničenihdimenzija,anesimulakrumstvarnosti.Oni suvlastiteintervencijenaplatnutemeljilina»dijalektičkojnapetosti«između



očuvanja»integritetaplošnostislikovnepovršine«ištospektakularnije»ilu-zijetrodimenzionalnogprostora«.Sdrugestrane,slikarimodernizmauočilisufundamentalnurazličitostslikovneploheinjenedvodimenzionalnostikaoumjetničkogspecifikumakarakterističnogsamozaograničenopodručjesli-kovneplohei,unatočtomeštonisurazriješilitukontradikciju,onisu»preo-krenulinjenoznačenje«:umodernističkomslikarstvu

»…svijestoplošnostislikedolazilajeprije,anenakonsvijestiotomeštosenapovršininalazi.KodStarihMajstorauočavamonajpriještojenaslici,dokkodmodernističkogslikarstvanajpri-jevidimosamusliku.Toje,dakako,najboljinačinpromatranjabilokojeslike.«29

Premdaseuovojraspravineograničavamsamonaumjetničkeslike,mislimdanemamorazlogavjerovatidabiesencijalnaosobinabilokojevrsteslikabila drugačija od esencijalne osobine umjetničke slike pod uvjetomda, zasada,pretpostavimodajelimitirajućikriterijmaterijalnostiliobjektnostsameslike,akojemćusekriterijuvratitimalokasnije.SadabihhtiodefiniratištojetoštopovezujeBoehmovuniverzalističkikonceptikoničkerazlikeiGreen-bergov pojamplošnosti.U eseju »AfterAbstractExpressionism« američkikritičarkažedasepokazalokakojevećinakarakteristikakojesmosmatralitipičnimazamodernizamzapravo»neesencijalno«,osimdvije»konstitutivnekonvencijeilinorme«atosu»plošnost«i»ograničenapovršina«.Zanjegaje uočavanje samo te dvije norme»dovoljno da neki objekt doživimokaosliku«.30Ovavrloinkluzivnadefinicijaotvorilajeprostorrazličitimteorija-maslikovnereprezentacije,kaoinebrojenimfilozofijskimspekulacijamaoprirodivizualnogiskustvaioodnosimatogiskustvapremafenomenuslike.Posebno je zanimljivo da se povijesnoumjetničko-fenomenologijska anali-zaGottfriedaBoehmaotemeljnojprirodiikoničkognerazlikujemnogoodGreenbergovekadajeriječominimalnimuvjetimadabinekivizualniučinakmoglismatratislikom.Komentirajućiteorijskedosegeikoničkerazlike,Mar-tinSeeliznositezudajeriječokonceptukojimožepomiritidvijerazličiteparadigmeizapravodopuštadaseonedijalektičkinadopunjavajujer

24

Ibid.,str.162.

25

Ibid.,str.163.

26

Ibid.,str.160.

27

C.Greenberg,»TowardsanewerLaocoön«.

28

Clement Greenberg, »Modernist Painting«,Art & Literature4(1960),str.193–201.

29

Ibid. Za razliku od Greenbergova radikal-no formalističkog pristupa fenomenu plohe,suvremenerevizijenjegovihteorijaomoder-nističkom slikarstvu problematiku »plošno-sti«i»dubine«premještajuizformalističkogupsihološkiiligestaltdiskurskojijeustanjupovezati rasprave o temeljima modernizmas postmodernističkim pretvaranjem plohe uekran i spektakl. Jedan od takvih pristupajeionajDavidaJoselita:»Pomojemmišlje-nju,plošnostumodernizmunijepukioptički

efekt:pojavaplošnihslikaoznačavatransfor-macijunačinagledanjapričemujemimetičkaidentifikacija sa slikom nadomještena osob-nim kinestetičkim iskustvom promatrača.Rezultattogajepromjenafokusasasvjesnogpremanesvjesnom.Pojednostavljenorečeno,apstrakcija funkcionira kao stroj što bilježipsihološka stanja umjetnika kako bi potomproizveo (često i dijametralno različite) psi-hološke učinke kod promatrača. (…) Nijenimalobezazlenotvrditidaunašemglobali-ziranomsvijetuplošnostinedostatakdubinepredstavljaju više od optičkog efekta. Sma-tram da plošnost možemo iskoristiti upravokao metaforu posljedica koje trpimo zbogtogaštosmodopustilidaseukompulzivnojauto-spektakularizacijipretvorimouslike…«(David Joselit, »Notes on Surface:Towardsa genealogy of flatness«, Art History 23(1/2000),str.20.)

30

ClementGreenberg,»AfterAbstractExpres-sionism«, Art International, listopad 1962.,str.131.



»…nemaistinskogsukobaizmeđufenomenološkeisemiotičketeorijeslike.Slikesumjerljivepovršinekojeneštočinevidljivim;objestranemogusesložitiokoovetemeljneformule.«31

Kaoštosmovećustanovili,suštinaBoehmovetezepočivanarelativnojedno-stavnojzamislidaslikamožebitisveonoštosenalazi»unutarmjerljiveuku-pnepovršine«,akojusmopovršinuustanjurazlučitivizualnimkontrastompremasvemuštojeizvanmjerljiveukupnepovršine.Seelpriznajefenomeno-loškuutemeljenostovetvrdnjealidodajedaikoničkarazlikaznačidajeslikauvijekunaprijedznak,akoničegadrugogondasamesebekaoznaka razlike.Kodizlaganjaslikeonoštosepojavljujenaprostoruslikovnepovršineuvijekjeizloženoistodobnosasamompovršinom:

»…nesamodaslikasadržiodređeneprikaze(bojeioblike),onaseodnosinasvojuvlastituunutarnjureferencu.Upravokroztureferencunasvojprikazonanajprijepostajeslika.«32

Htiobihsesadamalovišepribližitihipotezidajerazlikaizmeđuslikeine-slike možda više fenomenološke nego semiotičke prirode. Poslužit ću sefunkcijomkojeimajudvijevrsteslikaunutarfikcijskognarativnogkonteks-ta televizijskeserijeHomeland.Pažljivijipratiteljioveserijeuočitćedvijeslikovneontologijekoje, premdaunutar svijeta serije činedio istog zaple-ta ivode istomrazrješenju,pripadajuneusporedivimvizualnimsvjetovimaodkojih jedanmoždanaviještaparadoksalnubudućnost totalnevizualnostiusvijetubezslika.Prvivizualnisvijetsačinjavajutradicionalnefotografije,zemljopisnekarte,izresciiznovina,crteži…drugimriječima–slikovnere-prezentacije,materijalniobjekti,artefakti.Svenjihglavnaglumicauserijalu,CarrieMathison, agenticaCIA-e, drži zalijepljene na zidu u svome stanu.Povremenojezatječemokakostojiispredtogspektaklaanalognihslikaipo-kušavaihpovezatiusmislenucjelinukojabidoveladolociranja ieventu-alneegzekucijeBinLadenovognasljednika–AbuNazira.Prizorukojemufotografijeipapirnatiizresciiznovinastojenazidupoznatnamjeizvelikogbrojadetektivskih filmovaukojima fotografije služekaodokazda jenekičinproizveomaterijalnuposljedicu,dajeostavioopipljivdokazidajenekislikovnimedijizravnaposljedicačinaštojeprethodioslici.Svivizualniarte-faktiispredkojihstojiCarrieMathisonimajudvijezajedničkeosobine:prvo,svionisuslikeusmislukakotopredviđaikoničkarazlikai,drugo,svionisunastaliprijenegoštoihjeCarriestavilailimoglastavitinazid.OvomtvrdnjomnisamsesamoprikloniovalidnostiBoehmoveteorije,negosamjojdodaojošjedanrazlikovnielement–onajtemporalnoguvjetasvakereprezentacije:atojeda,prvo,vizualnareprezentacijauvijekprethodivizu-alnojpercepcijii,drugo,davizualnareprezentacijanikadanemožebitiisto-dobnadogađajukojireprezentira.33Ovofenomenološkopreciziranjevizual-nereprezentacijevažnojezbograzumijevanjaonedrugeslikovneontologijeuHomelandu:naime,mnogoprijenegoštojebivšikompjuterskistručnjakCIA-eivojnikontraobavještajacEdwardSnowdenrazotkrioglobalnisustavnadzora štoga jeprovodila američkaNationalSecurityAgency,ova serijaotkrivanammetodologijenadziranjapotencijalnihterorista(aposljedičnoisvihonihkojisevoljomCIA-eilipotpunoslučajnonađuisprednediskrimina-cijskogokasatelitskihkamera),akojećemometode,nespremnidasesuočimosnovomvizualnomrealnošćusvijeta,jošuvijeknazivatislikama.UodajamaCIA-eilinaskrovitimlokacijamakojemogubitiizvanLangleyjauVirginiji,naBliskomIstokuilibilogdjedrugdjenaplanetunalazesenadzornihubovi opremljenimnoštvommonitorakojiurealnomvremenuemitirajuprijenosevećeg broja satelita koji su strateški smješteni u orbiti kako bi pokrili svetočketrenutnognadzora.CarrieMathison,SaulBerensonidrugioperativci



američkeobavještajneslužbeimajunaizbornesamokojićeodsimultanihprikaza gledati nego imajumogućnost utjecati na događaje koji se upravoodvijaju tisućamakilometaradaleko,kaoda suuneposrednoj interakciji soperativcimanaterenu,jervideičujusveonoštoiovidrugivideičuju.UtrećojsezoniserijalavidjelismokakofunkcioniravišestrukasimultanosturežijiekipeizLangleyja,ostvarenauzmalupomoćdronovaigeostacionarnihsatelita.Dabiseosvetilizanajvećiterorističkičinal-Qaedenakonjedanaestogrujna, razaranje stožerauLangleyju, agentiCIA-eprovodeakciju istodobnelikvidacijevećegbrojateroristauraznimkrajevimasvijeta;promatrajutekućazbivanjanamonitorima,zumirajukadrovekakobiboljevidjeli,preusmjeravajudronoveuovisnostiodrazvojasituacije,izdajuzapovjedikomandosimanate-renu…Moglibismozaključitidasu,zahvaljujućislikama,CarrieiSaulpotpu-nouronjeniustvarnedogađaje;kaodaimnanekiposebanalinemanjevjero-dostojannačinpripadaju;kaodasudjelujuu»prisutnostineprisutnogobjekta«;kaodagledajupredsobomu»mjerljivepovršinekojeneštočinevidljivim«;kaodagledajuuslike,poneštodrugačijeistvarnije,alijošuvijek–slike.Ali,jesmolisigurnidasutojošuvijekslikeištonamgovoridamoždaipaknisu?Prijenegoštobudemspremanponuditiodgovornaovopitanje,pozabavitćusenekimključnimaspektimafenomenološkeprirodeslikekakobihpokazaonakojinačindoživljavamoslikeizvansemiotičketeorijeoznačavanja,sonustranunaizgledneizbježnepovezanostiznakaireferenta.Jean-LucNancyuuvodnomeesejuknjigeAu fond des Images iznosizanimljivumisaoovezislikeipojmasakralnog.ZaNancyjasakralnonijeonoštoobičnorazumijemouznačenjureligijskogilivjerskog(upravosuprotno,zanjegasureligijskoisakralnodvijesuprotnosti),negousmisluodvojenostiireza,separiranostiigubitkaveze.Kakobidodatnonaglasiogubitakdodirasastvarimaskojimačovjekvišenemožeostvaritipovezanostikojeodnjegauvijekostajunadis-tanci,Nancypojmusakralnogapridružujeipojamkojiizravnopovezujesaslikom,atojele distinct–različito.Različitostmožebitiostvarenanedostat-komvezeilinedostatkomidentitetskepovezanosti.Toje,kažeNancy,upravokarakteristikaslike:ona»nedodiruje«iona»nijetoisto«.Slika»…morabitiodvojena,smještenaizvaniisprednečijihočiju(…)imorabitirazličitaodstvari.Slikajestvarkojanijetastvar,onaseodstvarisuštinskirazlikuje.«34

Onoštoslikučinidistinktivnomupravojenjenaodvojenost,aliodvojenostkojaistodobnoukazujenarazlikuizmeđuslikeistvari,natemeljnidiskontinuitet slikeistvari.Premdajeutemeljenaodvojenošću,slikautječenapromatrača,alivišeusmisluodnosanegoliprijenosa.Zarazlikuodslikekaodiskontinui-tetaizmeđunjeistvarî,kontinuitetseuspostavljatamogdjenemaslikakojebimogleunijetielementeprekidaudoživljajucjeline:kontinuitetseuspostavlja u»homogenomprostorustvarîioperacijakojesvepovezuju«.Nasuprottome,»onorazličitouvijekjeheterogeno,nepovezanoinepovezivo«.35

31

M.Seel,Aesthetics of Appearing,str.177.

32

Ibid.

33

Čak i slučaju snimanjadigitalne fotografije,onoštosepojavljujekaosnimljena fotogra-fijanazaslonu fotoaparata (dakle, reprezen-tacija) uvijek slijedinakon što se snimljenasituacija dogodila ispred objektiva, premdabilariječiotehničkinajkraćojmogućojeks-poziciji.Uskladustezomkojuargumentiram

uovomtekstu,onoštovidimoutražilufoto-aparataprijesamogtrenutka»okidanja«,dak-le simultano s događajemkoji snimamo, nemožesesmatratireprezentacijom.

34

Jean-Luc Nancy, The Image – the Distinct, preveo JeffFort,FordhamUniversityPress,NewYork2005.,str.2.

35

Ibid.,str.3.



semiotičkateorijasugeriranamdaslikepridonosebliskostisastvarima,daostvarujuposebnuvrstuegzistencijeonogačegauistinunema,a toznačiusmisluzamjenskeilisimulakrumskeprisutnostikaoreferencijalnosti,znako-vainjihovihveza.Nasuprottome,kodMartinaSeela,aikodNancyja,kakoćemovidjeti,proizlazidasuslikeznakovnidogađajikojinisusamoobjektio svijetu,štopodrazumijevasemiotičkateorijareprezentacije,negoihseperci-piraikaoneovisneobjekteusvijetu.»Slikase ne odnosisamonanešto;onajenaposebannačinprisutna.«36

Percepcijaapstraktnihslikakaoobjekatausvijetunedogađasepomehaniz-mukojibibiodrugačijiodfigurativnihslika.Nemožemorećidaapstraktneslikeograničavajustatusslike,alimožemorećidafigurativneslikeproširujutajstatus:»…oneprikazujusebedabimoglereferiratinadrugeprikaze.Uslijedkarakteristikafenomenakojeposjeduju,figurativneslikeodnosesenaobjekte,odnosnoimaginativneprojekcije,izvanj-skoga slike.«37

Reprezentativnostiliimitativnosturealističkimprikazimastoganisuimanent-neslikamakaotakvima,negoihsetrebarazumjetikao»dodatnopostignu-će«.KodNancyjato»dodatnopostignuće«(ilireferencijalnost)oduzimaslicielementrazlike.FrancuskifilozofnavodipoznatiteorijskiproblemevociranMagritteovomslikomOvo nije lula.Kažeda tom rečenicom ispisanomnaplatnuMagrittejednostavnokonstatirabanalni»paradoksreprezentacijekaoimitacije«.Međutim,istinaoveslikenijeutomedanaslikanalulanijepra-valula,štosamarečenicaimplicira,negoutomeda»stvarprezentirasebejedinoutolikoštonalikujesebisamojinijemoosebikaže:jasamtastvar«.Alislika»testvari«kaoistostisasamomstvarije,kažeNancy,»nekadrugavrstaistostikojanepočivanajezikuinepripadakategorijiidentifikacijeilioznačavanja,negojepodržanaisključivosamomsobom,tj.nasliciikaosli-ka«.38OvakvimtumačenjemiNancysepridružujeMitchellovomobjašnjenjuMagritteovogdjelakaometaslikejer,kaoštojesugeriraoameričkiteoretičar,zbogmetafikcijskogkorištenja islike i tekstaunutar jedinstvenogprostoraumjetničkogdjelakaouzatvorenomkruguslikovnoneprestanoupućujenatekstualnoiobratno.Ukrajnjemsmisluipomaloparadoksalno,ometaslika-mauopćenijepotrebnogovoritijeronetočineumjestonas,apogotovotovrijedizaslikekojesame,specifičnomigromtekstualnog ivizualnog,ko-mentirajusvojvlastitistatus(poputMagritteovogdjela).ZanimljivjenačinnakojiNancyopisujematerijalnostslikepričemuinzistirana»osnovi«odkojejeslika»razdvojena«,alijeizosnoveistodobnoi»izreza-na«.Slikuodvajamoodosnovetakoštoje»privučemo«i»odrežemo«iznje:»…povlačenjemodosnovepodižemoslikuiprinosimojeispredsebestvarajućiodvojenufron-talnuplohu;(…)izrezanidioposjedujeruboveunutarkojihjeslikauokvirena.«39

Indikativnojezanašuraspravudafrancuskifilozofsmatradanasslike,akoposjedujunužnurazličitost/distinktnost,nenavodedauronimounjih;miihnedoživljavamokao»mreže«ili»ekrane«;zapravodvostrukaodvojenostsli-ka (povlačenje i izrezivanje izosnove) služekaosvojevrsnoosiguranjeodtotalneimerzijeiutapanjaunedistinktivnomrealitetuslikakojevišenebismoprepoznavalikaoslike.40MoglibismorećidaonoštojekodNancyjaizreza-noizosnoveištoposjedujerubovekojistvarajuokvirslikenalikujeBoehmo-voj »mjerljivoj ukupnoj površini«, a različito (le distinct) je konceptualnosličnoonomeštokodBoehmačinivizualnikontrast–ikoničku razliku.Kodobojiceautoraslikanepostojitamogdjenismoustanjuuočitidiskontinuiteturazinamavizualnepercepcije,bezobziranatoštoslikareprezentiraikakav



jenjenmožebitnistatuskaoznakaiznačenja.Ovosepodjednakoodnosinamaksimalno iluzionističkeslikekao inaonekojenepredstavljaju»ništa«;slikaostajefenomenološkiprisutnabezobziraštovidimounjoj ilinanjojsve dok je ontološkimožemo»odvojiti« ili »izrezati« iz kontinuiteta nekezamišljeneosnove.Sadasmovećustanjujasnijeuočitiputkojimtrebakrenutikadapokušamoteorijskidefiniratirazlikuizmeđuslike-tableauanajednojstraniivizualnogdogađajanadrugoj,tj.izmeđuikoničke razlike i ikoničke simultanosti.Natragudosadiznesenihtezamoglibismodonijetiopćenitzaključakdaslikukarakterizirapojamrazlike, različitosti,distinktivnosti,odvojenosti.Ta serazlika,doduše,neočitujepodjednakousemiotičkomiufenomenološkomsmislu,negoseusemiotičkomsmisluonauspostavljakaorazlikauodnosunadrugeslikekaoznakove,dokufenomenološkomsmislugovorimooraz-licisprambilokojegobjektakojinepercipiramokaosliku.Jean-LucNancytvrdidaslikunemožemoprepoznatitamogdjeuočavamokontinuitetizme-đustvariipojava,tamogdjesuslikaidogađajpovezaniujednucjelinu.Na-suprottome,slikapostojitamogdjejetacjelinarazbijenaigdjesuprikazidogađajudiskontinuitetu;jednoodnjihjebiloilisedogodiloprije,adrugoposlije.Podsjetimose:iRancièrespominjefilmkaoparadigmatskuslikujerjeufilmu(pogotovouautorskimmontažnimintervencijama)mogućejasnorazlučitistadijprodukcijeistadijizvedbe–»drugotnost«filmskeslikeuvi-jekjevećugrađenausamimedij,dokkodtelevizijskesimultanostitonijeslučaj.41Postaviobihtezudajeonadruga,»kontinuirana«vrstaslika,onoštoCarrieMathison,SaulBerenson i drugi operativciCIA-e gledaju kaosatelitski prijenos koji je istodoban događajima (komandoskim akcijama,bombardiranjempomoćudronova,egzekucijamaislamista,itd.)utrenutkukadaseonistvarnoodvijajunaraznimkrajevimasvijeta.OvojeprimjerizserijeHomeland, ali riječ je o načelu ikoničke simultanosti prisutnomnaekranimaubilokojemnadzornomcentrutrgovačkihmallova,javnihinsti-tucija,poslovnihprostoraisl.Ekraništoemitirajuurealnomvremenunisuvišeslikeutradicionalnomsmislunezbogsofisticiranihtehnološkihrješenjakojaomogućujuuronjenostustvarnedogađajeiaktivanoblikkomunikaci-je,tj.utjecajnastvarnedogađaje,negozatoštopoprviputadovodedotogadaizgubimosvijestomedijukaoprijenosnikuinformacija.42Ako,ipak,jošuvijeknismospremniupotpunostiodrećiseslike–jer,nakoncu,promatračipromatranidogađajmogubitiudaljenitisućamakilometara,pabismosto-gamoglismatratidaPeirceovosemiotičkonačeloikoničko-indeksnevezejošuvijekvrijedi–moždasmospremniodrećiseikoničkerazlikejer,kaoštosmovidjeli,nemavišediskontinuitetaupercepcijividljivogsvijeta.Modelfenomenološkograzlikovanjadvijurazinarealitetauovomsetrenutkunadajekaonadređenonomesemiotičkom,premdajeriječo isprepletenosti

36


37

Ibid.,str.172.

38

J.-L. Nancy, The Image – the Distinct, str.8–9.

39

Ibid.,str.7.

40

Ibid.,str.13.

41

J.Rancière,»Budućnostslike«,str.3–8.

42

Kadabiekranibilidovoljnovelikiikadabikonkavnoobuhvatilividnopolje ispredpro-matrača(štojetehničkivećsasvimmoguće)nestalobiokvirakojidijelikontinuumreali-tetaodploheslike,nestalobionog»metafi-zičkog«uslikovnojprisutnosti jerbiseonapretvorilaustvarnufizičkuprisutnostupro-matranomdogađaju.



ukojojseprvenstvoosjetilno-tjelesnogneprestanoizmjenjujesaznakovno-ikoničkim.Kadastojimoispredekranakojimožesimuliratiprirodnuveliči-nupredmetaikadasezumiranjemslikemožemopribližavatiiudaljavatiodpredmetakaoštobismosepribližavaliiudaljavalipomoćuvlastitihfizičkihpokreta,pitanjeikoničkerazlikepostajepitanjepercepcijerazlike,abudućidaznamodastojimoispredekranakaotemeljnovizualnečinjenicetedanamneprijetineposrednafizičkaopasnostodonogaštonanjemuvidimo,onoštotre-nutnopercipiramokaomeđuodnosrazlikeiimerzijezovemikoničkom simul-tanošću.PoslužimolisefenomenološkimkonceptomslikeJeana-PaulaSartreaiznjegoveknjigeL’Imaginaire,možemorećidauikoničkojsimultanostiprijesveganestaje»iluzijaimanencije«–onoštoključnodefiniramogućnostraz-likovanjarazličitihontološkihrazinavizualnespoznaje.Sartretvrdidailuzi-jaimanencijedjelujetakodačiniprirodnomvezuizmeđučinapercepcijeiobjekatakojepercipiramonaslici,tj.daseslikaprvobitnouspostavljapremamodelupercepcijetakoštoserazličitimautomatskimmehanizmimaznanjai konvencija percepcija pretvara u sliku.Na taj način bi se i »oslikovljeniobjekt«najprijekonstituiraousvijetustvaridabitekpotombioizvučeniztogsvijeta.Međutim,tateza,smatraSartre,neodgovarastvarnimfenome-nološkimčinjenicama:»akopercepcijaislikanisupoprirodistvarirazličiti,akonjihoviobjekti nepripadaju svijesti sui generis, tadanepostoji načinda ikako te objekte razlikujemo«.U svojoj unutrašnjoj prirodi slikamoraposjedovatielement»radikalnedistinkcije«.43Sdrugestrane,kaoštoSartrenapominje,iluzijaimanencijepočivaupravonapsihološkimmodelimakojiukidajurazliku,tj.radikalnuheterogenostizmeđusvijestiislikakakobismouopćemoglirazmišljatiuslikamaipomoćuslika.Iluzijaimanencijenužnajeukomunikacijskomsustavuukojemusvijestoperiranadrugojraziniodonefizičkihobjekata,čakikadasutiobjektinaizvjestannačinugrađeniusvijestisnjomečinekontinuum.Iluzijaimanencijeomogućavadasekonti-nuumsamnerazotkrijeunekommetaslikovnomobratujerbiutomslučajusvijestprestalabiti transparentnomusebisamoj,anjenobi jedinstvobilouništenomnoštvomneprozirnihekranakojibiseispriječiliizmeđusvijestiisvijeta.44

KomentirajućivažnostSartreovihtezazarazumijevanjeodnosaizmeđustarihinovihmedija,JohnLechteskrećenampozornostnatodauSartreovojteorijislikanikadanijestvarposebinegouvijeksamo»sredstvokontakta«sonimeštojenasliciprikazano.Budućidaje,zaSartrea,slikasamosredstvočinjenjaprisutnimonogaštojenanjojprikazano,utrenutkukadaslikuprepoznamokao(materijalnu)stvar,primjericenaslikarskomportretu,onatadaprestajebitislikom.Kakojetomoguće?TakoštoSartrerazlikujedvijevrsteegzisten-cijeslikovnogusvijesti:prvaje,kaoštosmonaveli,iluzijaimanencijekojapomoćureflektivne svijestipovezujeunutarnje(mentalne)slikesastvarnimpredmetima.Druga jeevokacijakojadjelujepoputslikovne svijesti iomo-gućavanamdarazumijemodajeslikastvorenaodznakovakojejenetkozanaskreiraoiondanamihkrozslikuuputio.Vizualniznakjeunačeluupravoevokacija.45Naovajnačinprotumačeni,nitijedanoddvamodelaproizvod-njeslikauumunijestvarnijioddrugog,nitisematerijalniaspektslikovnogobjektaovdjepokazujekaoključan,tj.pitanje»postojilislikanajprijekaoobjektusvijetuilisenjenaprvobitnainkarnacijadogađausvijesti«postajenebitno. JohnLechte povlači paralelu s teoretičarima novihmedija, poputLevaManovicha i FriedrichaKittlera, za koje tvrdi da inzistiraju na kon-ceptudigitalneslikekaoiluzijiimanencijejervjerujudajeslikanekoćbilastvarnaiposjedovalajekvalitetufenomenološkogartefakta,adanassepak



pretvorilauneštonematerijalnoivirtualno,učistuinformaciju.LechtetvrdidazaSartreaslikauopćenikadanijenitibilastvarna,takodabipomoćutezafrancuskogfilozofamoždabilolakšepristupitikonceptupotpunovirtualnihslikasuvremenogvremenanegoštonamsečini.46

Sadasepostavlja temeljnopitanjemožemolioslikamagovoritikaoone-čemuštonije stvarno jervirtualniprostormoždanije stvaranuodnosunafizičkeaspekte»ljudskog«prostora,alijestvaranuodnosunaslikekojeseuvirtualnomprostorupojavljuju.Krenemoliodpretpostavkedasevirtualniprostorsastojiodvirtualneprirode,virtualnihljudiisvegaostalogvirtualnog,nisuliondaisviodnosiunutartakvogprostoravirtualno stvarni?Mislimdajeovopitanjeključnoizarazumijevanjeikoničkesimultanostijerdržimdapojamistodobnostislikeidogađajamožepodjednakoobjasnitidvanajvaž-nijaproblemateorijeslikedanas:najednojstrani,kontinuitetprezentiraneireprezentiraneslikeuvirtualnomprostorui,nadrugoj,tradicionalnikonceptslikekao»diskontinuiteta«irazlikeizmeđu»osnove«i»mjerljiveukupnepo-vršine«.Pojmuikoničkediferencijepotrebnojedodatitemporalnudimenzijusimultanostikakobismobolje razumjelisuvremeneverzijeslikovnihpovr-šina/ekranačijinasprikazipreplavljujuusvakodnevnomživotu.Dabismomoglinekidogađajproglasitiikoničkisimultanimpotrebnojeunjemuuočitipetdistinktivnihikoničko-fenomenološkihrazina:

1) Slikakojapredstavljadogađajjemjerljivapovršinasasagledivimokvi-rom.Događaj,naime,nemožebitivizualnoneograničen,asvijestorazliciizmeđuovdje i tamomorabitizadržana.

2) Premdajezbivanjekojevidimonaslici/ekranustvarno,mineprisustvuje-modogađajunegoslici,tj.prisustvujemoslikovnojprisutnosti.Digitalnafotografijanijefenomenikoničkesimultanostijerona,premdamaksimal-nopribližavadogađajisliku,ukonačniciproizvodiučinakdiskontinuite-ta/razlike.

3) Pomoću telekomunikacijskihvezanašaprisutnostdogađaju jeaktivna imožemoutjecatinazbivanjanaslici,tj.utjecatinastvarnidogađaj(preki-nutiakciju,redefiniraticiljeveakcijeilipreusmjeritifokus).

4) Premdajeaktivno,simultanoslikovnoiskustvonijeinteraktivno.Kadabibilointeraktivno,višenebismomogligovoritioiskustvuslikejersamaslika,striktnogovoreći,neomogućavataktilnidoživljaj.Primjerice,taktil-niefektiuIMAX4Dtehnicinisu(samo)slikovni.

5) Sobziromnasimultanostonogaštovidimonaekranuistvarnogdogađa-ja,tesobziromnamogućnostaktivneintervencije,promatračpreuzimaposebnuvrstuetičkeodgovornostizavlastitipoglediposljedicevlastitihakcija.

Upojmuikoničkesimultanostipolazimodtemeljnepretpostavkedapojmo-virazlikeiimerzijedefinirajustatusslikovitostikrozdvijekrajnjeinstance–čistuvidljivostičistunevidljivost.Međutim,tehnološkirazvojsustavâpri-kazivanja imanipulacijeuspostavio jenovupragmatiku slikovneprisutno-

43

Jean-PaulSartre,The Imaginary. A Phenome-nological Psychology of the Imagination,Rout-ledge,London2004.[11940],str.12.

44

Ibid.,str.6.

45

John Lechte, »Some Fallacies and TruthsConcerning the Image inOldandNewMe-dia«, Journal of Visual Culture10 (3/2011),str.357–358.

46

Ibid.,str.362.



stikodkoje,akoneželimonapustitipojamslikeuopće,moramorazmotriti mogućnostpostojanja»međuprostoraprisutnosti«irazvijanjenovihalatazapercepcijurazlikeizmeđurazličitihslikovnihfenomena.Sameposebi,slikekaotelevizualnečinjenicepodizravnomkontrolompromatračavišeneposje-dujutradicionalnadistinktivnasvojstva,skojimabičakijednasveobuhvatnaznanostoslicimoglaizaćinakraj,izjednostavnograzlogaštosvakotuma-čenjeslikepočivanarazliciizmeđuznakaifenomena.Sukladnotome,kodpotpune imerzijevišenemarazlike izatovišenemožebitiniti slike (tadaprisustvujemovizualnomkontinuumuvirtualnerealnosti).UEstetici pojav-ljivanjaMartinSeelosporavatezuLambertaWiesingadapostojilogičansli-jedrazvojakojivodiodfigurativnihslikanaplatnu,prekovideo-clipova,svedocyber-prostora.47Seelsmatradajeslikafenomenpovršinekojinemožebitipretvorenu(stvarneiliimaginarne)prostorneodnose,drugimriječimadaslikanemožeprevladativlastituontološkuzadatostkojajedefiniranaradikal-nimrezom.Ulaskomuvirtualniprostorsimulacijerezavišenema:ucyber-prostorumedijpoprviputapostajenevidljivjersekategorijalnoizjednačavasonimeštobitrebao(re)prezentirati.»Medijjeovdjeiprogramiaparatuskojizajednostvarajuneovisneosjetilnepojavnosti.Iko-ničkerazlikejenestalo.«48

Njemačkifilozofsmatradatakozvana»poplavaslika«usuvremenomdruštvuspektaklazapravonijepoplavaslikanegočistihvizualnih informacijakojevišenedoživljavamokaoznakovenečegadrugogusemiotičkomsmislu:»Kadanebibilorazlikeizmeđuvanjskepojavnostiinjihovaimaginativnograzumijevanjanebibiloslikovnepojavnosti.‘Naslicismo’samoakovjerujemodanismo.«49

Problempercepcijerazlikeutolikopostajeprvorazrednopolitičkopitanje:jelijošuvijekmogućezadržatisvijestotemeljnomdiskontinuitetuslikeistvar-nosti?Akotovišenemožemoučinitikrozrazlikupotrebnojeprihvatitidapercepcijaslikovnihfenomena(kaoštojevećSartreprimijetio)uvijekvećimasvojobjekt–akojinijepercepcijasama,negoslikovniobjektposebi– tedasedrugotnostslikeudobakultureekrananužnospoznajeumoždaparadoksalnomiza tradicionalnipojamslikenetipičnomvremenskomkon-tinuumuizmeđuprezentacijeireprezentacije.Spomenutihpettezaoikonič-koj simultanostinesuprotstavljasekrajnostimarazlikeiimerzije;onesamopokušavajuučinitividljivijimogromnopodručjedjelovanjaslikaštosesvedramatičnijeisnesagledivimposljedicamaformiraumeđuprostoru.



KrešimirPurgar

What Is (No Longer) an Image?Iconic Difference, Immersion, and Iconic Simultaneity

in the Age of the Screen Culture

AbstractThis paper starts from a presumption that the concepts of iconicdifference by Gottfried Boehm and immersion by Oliver Grau should be understood as two opposing ways of understanding the nature of images today. The first one aims at making visible all the differences that exist between image and non-image, while the other considers immersion to be the reason for making images undistinguishable from physical reality and thus shifting the discourse on images from signs to phenomena and experiences. Contemporary media images, televisuality, surveillance, and manipulation with electronically produced images lead us to a completely new situation where images are not-anymore-different and not-yet-immersive. In order to explain images which are neither representations nor phenomena of virtual reality I will propose the concept of iconicsimultaneity.

Keywordspictorialpresence,imagetheory,iconicdifference,representation,immersion,iconicsimultaneity

47

UknjiziArtificial PresenceWiesinggovoriočetirifazerazvojaslikovnihmedija:1)fiksi-rani slikovni objekt štafelajnog slikarstva;2)pokretni,ali jošuvijekodređeni, slikovniobjektfilma;3)slikovniobjektanimacijeko-jim se slobodnomanipulira i 4) interaktivnislikovniobjekt simulacije.Wiesing, doduše,izrijekom kaže da tijekom tog razvoja nijeriječousavršavanju ilinapretku:»Animaci-janijeboljifilm,asimulacijanijeboljioblikštafelajnog slikarstva. (…) Imerzija je svoj-stvokoje semožepojavitiu svečetirivrsteslikovne vidljivosti.« (L.Wiesing,Artificial

Presence, str. 100.) Mislim da Wiesingovu»kronologiju« utoliko ne možemo smatratikauzalno-povijesnom,kaoštotočiniSeelsu-protstavljajući se kontinuitetumedijskog ra-zvoja slika, nego komparativno-analitičkomkoja, umjesto povijesti, stavlja naglasak nametodeslikovneprisutnosti.

48


49

Ibid.,str.184.

Što (više) nije slika?

Documents