SADRAJ:1. UVOD..........................................................................................................................................2 2. POJAM TEDNJE......................................................................................................................3 2.1. Funkcija potronje i tednje..................................................................................................3 2.2. Vrste tednje na makrorazini................................................................................................4 2.2.1. Privatna tednja.............................................................................................................4 2.2.2. Javna tednja..................................................................................................................4 2.2.3. Nacionalna tednja i investicijski jaz...........................................................................5 2.3. Granina sklonost potronji i tednji....................................................................................5 2.4. ...............................................................................................................................................5 Meunarodni institut za tednju..................................................................................................5 3. TEDNJA U REPUBLICI HRVATSKOJ .................................................................................6 3.1. Utjecaj inflacije na tednju...................................................................................................6 3.2. Utjecaj inozemnog kapitala na nacionalnu tednju..............................................................7 3.3. tednja u banci......................................................................................................................7 3.4. Vrste tednje u bankama Republike Hrvatske.....................................................................8 3.4.2. Kunska tednja u RH...................................................................................................10 3.5. Naini tednje graana Republike Hrvatske......................................................................10 3.6. Smanjenje broja tedia u RH............................................................................................11 4. Kamatne stope na tednju u bankama RH ................................................................................12 4.1. Visina kamatne stope u bankama RH za tednju po vienju u kunama............................12 4.2. Visina kamatne stope u bankama RH za tednju po vienju u eurima.............................14 5. tednja graana za mirovinu ....................................................................................................15 5.1. Oekivanja u budunosti....................................................................................................15 5.2. Razlozi tednje...................................................................................................................16 5.3. Svjetski dan tednje............................................................................................................16 6. ZAKLJUAK............................................................................................................................16 tednja je vrlo znaajna komponenta u ivotu pojedinaca a time i u cjelokupnom gospodarstvu drave. tednjom se odriemo dijela prihoda danas, kako bi nam se uvean vratio u budunosti. Smatramo je najzdravijom osnovom za investiranje u proizvodnju trajnih dobara. To je najvanije luksuzno dobro, jer tko nema vlastitu tednju primoran je koristiti tuu, odnosno zaduiti se.......................................................................................................................................16 Prikupljena sredstva na tednom raunu ublaavaju nepredviene financijske trokove a time i blie ka ostvarenju eljenog cilja. Vrlo je vano donijeti odluku o tednji jer, neovisno u kojoj se ivotnoj situaciji nalazili, nikad nije kasno za poetak tednje. Nekada nam se iznos od 50 ili 100 kuna moe initi malenim, no gledajui na dui rok, gomilanjem mnogobrojnih sitnih uloga mogu se prikupiti velika novana sredstva. Ta novana sredstva mogu nam posluiti za ostvarenje krupnih ekonomskih ili drutvenih ciljeva..................................................................16 Ekonomisti moraju realno tumaiti ekonomsku stvarnost i isto tako realno predviati budunost. U skladu s tim potrebno je postavljati realne ciljeve i najbolje kombinacije instrumenata ekonomske politike da bi utjecali na ostvarenje planiranih ciljeva. Planiranje tednje samo je jedna od pojava koja uvelike utjee na ostvarenje ciljeva, stoga joj treba posvetiti posebnu pozornost..........................................................................................................17

Graani Republike Hrvatske, iako nisu na glasu kao tedljiva populacija, sve vie shvaaju vanost tednje te se broj tedia poveava. Istraivanja su pokazala da ak 90 posto graana planira svoju budunost i posveuje pozornost realizaciji tih planova. Na razmiljanje o tednji graane je navela i nesigurnost o odrivosti mirovinskog sustava te sve vie dio svojih dohodaka pohranjuju u banke kako bi ih koristili onda kad ne budu sposobni zaraivati za ivot. ........................................................................................................................................................17 LITERATURA:.............................................................................................................................17

1. UVODPredmet istraivanja ovog seminarskog rada je tednja u Republici Hrvatskoj kao vaan pokazatelj ekonomskog stanja i razvoja. Kao znaajna ekonomska pojava stopa tednje je, uz ostale ekonomske pokazatelje, vrlo vana dravi da bi procijenila stanje u dravi i odluila kojim e se instrumentima makroekonomske politike koristiti kako bi poboljala svoje gospodarstvo. Ciljevi istraivanja seminarskog rada su: definiranje tednje kao znaajne makroekonomske kategorije, utvrivanje funkcije tednje u raspoloivom dohotku i vanost privatne i javne tednje za nacionalnu tednju i investicije, objasniti utjecaj tednje i potronje na promjene dohotka, osvrt na tednju u Republici Hrvatskoj odnosno na ekonomske pojave koje utjeu na tednju u RH, u ovom sluaju inflacija i inozemni kapital, pojasniti vrste tednje i kamatne stope koje primjenjuju banke RH, uvidjeti vanost tednje sada kako bi se osigurao bolji standard ivota u budunosti. Seminarski rad podijeljen je na etiri cjeline. Prva cjelina se bavi pojmom tednje te funkcijama koje tednja i potronja imaju u raspoloivom dohotku. Definiraju se pojmovi privatne i javne tednje i njihova uloga u nacionalnoj tednji kao makroekonomskoj kategoriji. Takoer se upoznajemo sa svjetski poznatim Danom tednje i zaecima Meunarodnog instituta za tednju. Druga cjelina se bavi tednjom u Hrvatskoj i openito utjecajima na tednju i vrstama tednje u hrvatskim bankama, ali i nainima tednje koje preferiraju graani RH. Trea cjelina se bavi analizom kamatnih stopa u bankama RH i to u domaoj valuti i eurima. etvrta cjelina na kraju govori o vanosti tednje graana u Hrvatskoj, kako bi sebi osigurali bolji i kvalitetniji ivot u budunosti. Metode koritene u seminarskom radu su metoda indukcije i dedukcije te analize i sinteze kao ope znanstvene metode, te statistike metode kao posebne znanstvene metode. Metodom indukcije promatrale su se pojedinane varijable tednje kako bi se utvrdilo stanje nacionalne tednje u Republici Hrvatskoj. Metodom dedukcije, pak, utvrdile su se makroekonomske kategorije koje utjeu na tednju, te kako se njihov utjecaj odrazio na pojedince i financijske institucije. Metodom analize analizirala se tednja sa makroekonomske razine kako bi se donio zakljuak o tednji graana u RH, a takoer su podaci o tednji graana prikazali kako njihova ulaganja utjeu na tednju i stanje cijelog gospodarstva. Statistika metoda koritena je kako bi 2

se brojano i slikovno prikazali podaci o tednji graana u RH, te pomou njih izveli zakljuci o tednji.

2. POJAM TEDNJEtednja je jedna od najznaajnijih ekonomskih pojava. Pokazatelj je gospodarskog stanja, razvoja, stabilnosti gospodarstva, pojedinaca i poduzea. Definira se kao neutroeni dio raspoloiva dohotka1 te slui kao temelj za budui output i potronju, odnosno investicije. tednja se usmjerava u investicije ime se stvaraju privatna i javna kapitalna dobra koja e omoguiti veu potronju u budunosti. John Maynard Keynes2 je prouavao odnos izmeu tednje i investicija i donio zakljuak da se ravnotea na tritu dobara, koja se dosad promatrala kao jednakost proizvodnje i potranje za dobrima, na isti nain moe promatrati kroz jednakost tednje i investicija.

2.1. Funkcija potronje i tednjeFunkcija potronje pokazuje vezu izmeu razine izdataka na potronju i razine raspoloivog dohotka. Prema Keynesu, taj pojam temelji se na pretpostavci da postoji stabilna veza izmeu potronje i dohotka. Funkcija tednje pokazuje koliko su kuanstva voljna utedjeti pri raspoloivom dohotku. Odraz je poloaja funkcije potronje u odnosu na raspoloivi dohodak. tednja je odreena visinom dohotka, a na nju utjeu i inflacija, kamatne stope, socijalna sigurnost, oekivanja u budunosti i mnoge druge ekonomske pojave. Kako se mijenja visina dohotka tako se mijenjaju i tednja i potronja. Kod malih dohodaka tednje nema ili je negativna, uteevina se troi ili se stanovnitvo zaduuje. S rastom dohodaka raste i tednja i potronja. Kod visokih dohodaka tednja raste bre od potronje a potronja ak stagnira. Koliko god je za neku dravu vana tednja, jo je vanija potronja. Ako je potronja mala, nema se za koga poveavati proizvodnja, nema ekonomskog rasta, poticaja za investicije, usporava se razvoj gospodarstva odreene drave i mnoge druge negativne pojave. Iz tog razloga, vrlo je vano stvoriti optimalan odnos u tednji i potronji da bi kao makroekonomski pokazatelji posluili gospodarstvenicima da utvrde NDP3 a time i stanje u dravi. Na temelju1

Raspoloivi dohodak ukupni dohodak koji kuanstva primaju za prodaju faktora proizvodnje poduzeima (zemlja, rad, kapital) uvean za transfere primljene od drave i umanjen za poreze plaene dravi. 2 John Maynard Keynes (5. lipnja 1883. - 21. travnja 1946.) - engleski ekonomist poznat kao tvorac makroekonomije. Zagovarao je dravne intervencije u privredu s ciljem spreavanja negativnih efekata recesije i depresije. 3 NDP (neto drutveni proizvod) je dio BDP-a, te predstavlja zbroj novostvorene vrijednosti u jednoj dravi u godini dana. Moemo ga utvrditi zbrajanjem svih vrsta dohodaka prije plaanja poreza.

3

utvrenog stanja nositelji makroekonomske politike odluuju da li je potrebno i u kojoj mjeri utjecati na gospodarstvo instrumentima makroekonomske politike. Tablica i graf koji slijede prikazuju veliinu potronje i tednje pri razliitim razinama raspoloivog dohotka. Tablica br. 1 Funkcija osobne potronje i funkcija tednje ( uro Njavro i suradnici, 2001.) Raspoloivi dohodak 0 100 200 300 400 500 Izdaci za osobnu potronju 60 120 180 240 300 360 tednja - 60 - 20 20 60 100 140

400 350 300 250 200 150 100 50 0 -50 -100

Izdaci za osobnu potronju tednja

r o p i a j n d e t

0

100

200

300

400

500

raspoloivi dohodakGraf br. 1 Funkcija osobne potronje i funkcija tednje( uro Njavro i suradnici, 2001.)

2.2. Vrste tednje na makrorazinitednja kao makroekonomska kategorija se sastoji od tednje pojedinca, poduzea i dravnog vika, stoga razlikujemo pojmove privatne tednje, javne tednje i nacionalne tednje. Richard Stutely (1992.) 2.2.1. Privatna tednja Privatna tednja je iznos osobnog raspoloivog dohodak koji kuanstvima ostaje nakon izdvajanja za poreze i osobnu potronju. Stopa tednje kuanstva je tednja kuanstva kao postotak raspoloivog dohotka kuanstva. Privatna tednja je zbroj tednje osoba i poduzea. tednja poduzea je ciklina, budui da tvrtke imaju likvidne rezerve kao priuvu za gospodarski ciklus i radi financiranja daljnje ekspanzije. 2.2.2. Javna tednja Javna tednja je iznos poreznih prihoda koji dravi preostaju nakon to podmiri izdatke za potronju roba i usluga. Dravna kapitalna potronja klasificira se kao investicija. Dravna 4

tednja odraava politike odluke i uglavnom je ciklina. Ukoliko su porezi vei od dravne potronje, drava e ostvariti proraunski suficit4 javna tednja e biti pozitivna. Ako su porezi manji od dravne potronje, drava ostvaruje proraunski deficit5 javna tednja je ativna. Oliver Blanchard (n.d.) 2.2.3. Nacionalna tednja i investicijski jaz Nacionalna tednja ili jednostavno tednja je ukupan dohodak ekonomije koji preostaje nakon to oduzmemo osobnu i dravnu potronju. ine je javna i privatna tednja. N. Gregory Mankiw (2006.) Neto dotok stranog kapitala znai da je domaa tednja manja od domaeg ulaganja, viak tednje stranaca popunjava jaz. Neto odljev kapitala znai da je domaa tednja vea od domaeg ulaganja. Manjkovi na tekuoj bilanci pokazuju u kojoj se mjeri domae ulaganje financira kroz valutnu tednju.

2.3. Granina sklonost potronji i tednjiSuvremena makroekonomija pridaje veliku vanost reakciji potronje i tednje na promjene dohotka. Granina novana jedinica predstavlja posljednju kunu raspoloivog dohotka koji kuanstvo primi. Dio te posljednje novane jedinice e biti potroen, a dio uteen. Rije granina upotrebljava se kroz itavu ekonomiju da bi se shvatila kao dodatna ili naknadna. Samuelson i Nordhaus (n.d.) Granina sklonost potronji (MPC6) je dio dodatne jedinice dohotka koji odlazi na potronju. MPC oznaava eljenu razinu potronje te dodatnu potronju, koja proizlazi iz dodatne jedinice dohotka. Granina sklonost tednji (MPS7) je dio dodatne jedinice dohotka koji odlazi na tednju. MPC i MPS su ekonomske pojave koje se prouavaju kako bi kasnije koristile dravi, proizvoaima, kao pokazatelji za donoenje nekih odluka, realno predvianje budunosti na temelju kojih e postavljati realne ciljeve. Kao to znamo, zbroj tednje i potronje ini raspoloivi dohodak. Stoga je MPC + MPS na bilo kojoj razini dohotka uvijek jednako jedan. Ako je MPC vei od MPS znai da je stanovnitvo sklonije vei dio dodatne jedinice dohotka troiti nego tedjeti. U sluaju da je MPS vei od MPC, to je gotovo nemogue, onda je obrnuto. MPC i MPS ovise o veliini dohotka, ali i o drugim varijablama o kojima ovise i tednja i potronja.

2.4. Meunarodni institut za tednjuNa Prvom meunarodnom kongresu tedioniara 1924. g. osnovan je Meunarodni institut za tednju, koji je kasnije imenovao i meunarodni institut tedionica. Zadatak instituta je organiziranje i unaprjeenje meunarodne suradnje tedionica za razvoj tednje u svijetu, usavravanje rada tedionica sa suvremenim dostignuima na podruju bankarskog poslovanja te pomo u pripremi kadrova za rad tedionica. Meunarodni institut za tednju osnovan je kao pomona ustanova organizacije Ujedinjenih Naroda sa sjeditem u enevi.4 5

proraunski suficit (viak) viak poreznih prihoda nad dravnim izdacima proraunski deficit (manjak) manjak poreznih prihoda nad dravnim izdacima 6 MPC Marginal propensity to consume (dio dodatnog dohotka koji se potroi) 7 MPS Marginal propensity to save (dio dodatnog dohotka koji se utedi)

5

3. TEDNJA U REPUBLICI HRVATSKOJHrvatski graani nisu ba na glasu kao tedljiva populacija, mnogo su poznatiji kao potroai, no trendovi u nainu ivota sve ih vie potiu na skrb za budunost. Zbog neodrivosti mirovinskog sustava koji je funkcionirao proteklih desetljea, promijenila su se razmiljanja o sigurnosti u starosti, pa sve vie mladih odvaja za vrijeme kada vie nee biti sposobni predviati dovoljno za ivot. Trei mirovinski stup, osiguranja, stambena tednja, razne vrste ulaganja sve su popularniji, no tednja i dalje ima poasno mjesto iz vie razloga. Osim to su joj skloni konzervativniji graani, ni oni ekonomski daleko propulzivniji ne mogu ignorirati injenicu da za tednju u bankama jami drava i to do iznosa od 100.000 kuna. Jo se nije dogodilo da Dravna agencija za osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka ne isplati uredno osigurane uloge. Usklaivanjem zakonodavstva s pravnim normama Europske unije, osigurani iznos poveat e se do protuvrijednosti od 30.000 eura. Za one koji u banci uvaju ivotnu uteevinu injenica je vrlo utjena, no vana je za one koji imaju mnogo vie novca na raunu. Nakon lananog kolapsa banaka krajem 90-ih malo je onih koji na jednom raunu uvaju vie od osigurane svote, dijelom i jer je za vee iznose nuno dokazati porijeklo novca, no uteevinu je mogue razlomiti na vie lanova obitelji i na taj nain zatititi od eventualnih problema. Prilino je iznenaujue bilo slijevanje silnih iznosa na raune u bankama, u trenutku kad se 12 europskih valuta pretvaralo u eure. Bez obzira na nezaposlenost i nizak standard, pokazalo se da hrvatski graani jo imaju kapaciteta za punjenje bankarskih rauna. Premda se banke veim dijelom zaduuju u inozemstvu, mnoge cjelokupno kreditiranje pokrivaju upravo iz depozita klijenata. Dugorono e tednja u bankama gubiti status najmasovnijeg oblika ulaganja novca iz kunog prorauna, na raun stambene tednje, osiguranja i investicijskih fondova, no mora biti visoka, ali nee niti otvoriti rizik ostanka bez glavnice. No, svakom je klijentu najbolje po dio novca uloiti u razliite investicijske proizvode i time minimalizirati rizik. Strunjaci u zemljama gdje je takvo ulaganje ve postalo tradicija tvrde da je idealan omjer uloiti po treinu portfelja8 u oroeni depozit ili tekui raun s jedne strane, treinu u stambenu tednju, mirovinske fondove i osiguranje, te ostatak u investicijske fondove i izravnu kupnju dionica ili obveznica.

3.1. Utjecaj inflacije na tednju8

portfelj (portfolio) skup financijskih sredstava koje neki pojedinac ili poduzee posjeduje.

6

Zbog inflacije ulagai se sve vie okreu valutnoj tednji. Dionice, obveznice, plemeniti metali mogu donijeti prinose i u doba velike inflacije. Bauk inflacije krui svijetom, a ulagaka zajednica, iako u strahu, ipak pronalazi naine kako zaraditi u vrijeme sve veeg rasta stope inflacije koja prijeti prinosima i zaradi. Graani Hrvatske tek su se odnedavno priviknuli na ulaganje u dionice te su shvatili da taj nain ulaganja moe osigurati lijepu mirovinu. Kako svaka sigurnost i blagostanje, a poetak ulaganja na trite dionica ba je to najavljivao, brie iz sjeanja sve loe iz gospodarske prolosti, tako su i hrvatski graani relativno brzo zaboravili na visoku inflaciju iz 80-ih godina i veliko unutarnje dugovanje iz 90-ih te su spremno prihvatili staru igru zapadnog svijeta ulaui u dionice. Sve je bilo dobro kratko vrijeme, a onda je financijska kriza uzrokovana loim ulaganjima amerikih banaka zaprijetila cijelom svijetu. Dionika trita poela su naglo padati, a Zagrebaka burza nije bila izuzetak. Inflacija sada prijeti cijelom dobitku i ulaganju. Godinja stopa inflacije u Hrvatskoj je u srpnju dosegla rekordnih 8,4 posto, a graani su u sve veem strahu jer im je inflacija zaprijetila sve manjom kupovnom moi. Pojednostavljeno, za istu se koliinu novca moe kupiti sve manje. Ona djeluje kao prikriveni porez koji konstantno obezvreuje novac. Inflacija je najvei neprijatelj investitora, a jedini koji bi mogli biti zadovoljni inflacijom jesu dunici jer se s vremenom realna vrijednost njihova duga smanjuje. Svaki Hrvat prosjeno za kredite duguje oko 90.000 eura i inflacija bi za njih mogla biti lijepa vijest. Ali ipak nije tako jer inflacija istovremeno ugroava sve vrste tednje i ulaganja. Alarmantan rast cijena hrane i energije naruio je ionako nizak standard hrvatskih graana. Podaci o rastu plaa pokazuju da zarade ve mjesecima ne uspijevaju pratiti rast inflacije. Analitiari osim toga sa zabrinutou gledaju na bilo kakvu najavu poveanja plaa jer ono vodi spirali inflacije iz koje je dosta teko pobjei. U takvim uvjetima hrvatski graani prisiljeni su sve vei dio svog dohotka usmjeravati na financiranje osnovnih ivotnih potreba, a manje odvajati za tednju i investiranje.

3.2. Utjecaj inozemnog kapitala na nacionalnu tednjuHrvatska je, zajedno sa ostalim bivim socijalistikim zemljama, u prvim godinama tranzicije bila suoena s padom proizvodnje, rastom nezaposlenosti, i inflacije. Budui da je nacionalna tednja bila veoma niska, inozemni je kapital bio prijeko potreban komplement nacionalnoj tednji za poveanje investicija i restrukturiranje gospodarstva. U svom znanstvenom radu znanstveni suradnik dr. sc. eljko Lovrinevi objanjava vezu nacionalne i inozemne tednje, te tvrdi ako su nacionalna i inozemna tednja supstituti, tada ograniavanje inozemnog zaduivanja dovodi do rasta nacionalne tednje bez smanjivanja gospodarske aktivnosti. No, ako visina nacionalne tednje ne ovisi o priljevu inozemne tednje, tada takvo ograniavanje dovodi samo do pada domaih investicija i ukupne gospodarske aktivnosti. Nacionalna tednja i inozemna tednja su supstituti a ne komplementi, pa ograniavanje priljeva inozemnog zaduivanja dovodi do pada nacionalne stope tednje.

3.3. tednja u banciKarakteristike tednje u banci: (http://www.inf.inet.hr/banke.html) - tedni ulozi su osigurani do 100.000 kn,

7

- tednja uz dvije vrste kamata: fiksna9 i promjenjiva10. Kamata ovisi o tednom programu, trajanju ugovorene tednje i visini pologa. Osnovni tedni programi u Republici Hrvatskoj su: (http://www.krediti.hr/savings.asp) tednja po vienju, oroena tednja, rentna tednja, tednja uz premiju, otvorena tednja, tednja uz fiksnu kamatnu stopu, kunska tednja, devizna tednja. Graani bi mogli poeti i povlaiti tednju iz banaka jer e inflacija istopiti njihove zarade. Pritisnute meusobnom konkurencijom i otrim mjerama Hrvatske Narodne Banke koje im ograniavaju rast kreditiranja, domae banke vode estoku bitku za svakog klijenta i njegovu tednju. Banke su se okrenule domaim tediama, nadajui se da e ih potaknuti primamljivim kamatnim stopama te od njih izvui tednju i usmjeriti ju k bankama. U irokoj lepezi modela tednje najvie kamate vee od 6% godinje nude se za kune, dok je nekad najpopularnija valuta vicarski franak - gotovo zaboravljen. Najprimamljivije kamate banke nude na kune kako bi time prikupili najvie sredstava iz domae valute. Upravo je tednja u kunama bankama najjeftiniji izvor sredstava. To su ujedno i mjere HNB-a ponajprije usmjerene protiv inozemnog zaduivanja. Kad je o kunskoj tednji rije, banke su najvie spremne na pruanje primamljivih ponuda tediama. Tako PBZ na jednomjesena kunska oroenja daje kamatu ve od 3,9 do 4,5 posto, na tri mjeseca od 4,05 do 4,7 posto. Za polugodinju tednju u kunama PBZ je spremna platiti raspon kamate od 4,3 do do 4,8 posto. Ako se oroenje u kunama ugovara uz promjenjivu kamatnu stopu, visina kamatne stope automatski se uveava za tri do deset posto, ovisno o paketu Inovacije, odnosno broju grupa usluga koje klijent koristi, kae voditelj odnosa s javnou PBZ-a Draen Dumani.

3.4. Vrste tednje u bankama Republike HrvatskeBanke Republike Hrvatske koriste razliite vrste tednje, koje pruaju graanima razne pogodnosti, kako bi svoju uteevinu pohranili upravo u banke i time im osigurali sredstva financiranja. 3.4.1. Vrste tednje su: A vista tednja (po vienju) se odnosi na novac koji se nalazi na tekuem raunu, deviznom raunu, ili deviznoj knjiici (nije oroen). Uz standardni model, neke banke imaju razraene i proizvode kojima dodatno motiviraju klijente. Klasina oroena tednja je tednja kod koje se tedni ulog uplati jednokratno, a istekom oroenja isplauje se tednja uveana za kamatu. Iznos se moe oroiti u svim valutama s teajne liste, a kamatna stopa moe biti fiksna ili promjenjiva. Za vee iznose banke uglavnom9 10

fiksna kamatna stopa dogovorena kamata se ne mijenja za vrijeme ugovorene tednje promjenjiva kamatna stopa banka zadrava pravo promjene kamate za vrijeme tednje

8

nude vee mogunosti dogovaranja kamatne stope, a tednju je mogue razroiti u svakom trenutku, uz obraun kamate do postignutog roka. Neke banke obraunavaju kamate za najbliu niu ronost u trenutku raskida ugovora, a vlasnik depozita mora platiti naknadu za prijevremeni raskid ugovora. tednja u kunama uvijek nosi viu kamatnu stopu od tednje u nekoj drugoj valuti, a oroenje je mogue ve na rok od mjesec dana na vie. Mogunost automatskog obnavljanja ugovora vrijedi ako tedia ili banka u roku od 8 dana (za kratkorone depozite) ili u roku od mjesec dana (za dugorone depozite) ne otkau ugovor. Kod rentne tednje, tedni iznos se uplauje jednokratno uz rentnu isplatu kamate tijekom oroenja (mjeseno, kvartalno, polugodinje ili godinje). Oroenje je mogue u svim valutama s teajne liste, a kamata moe biti fiksna ili promjenjiva. U sluaju prijevremenog razroenja kamata se takoer obraunava do postignutog roka. Premijska tednja je posebna vrsta oroene tednje uz mogunost viekratnih uplata. Postoji i aktivna tednja, planirana tednja, bonus tednja. Otvorena tednja podrazumijeva viekratne uplate tijekom trajanja oroenja, a istekom oroenja isplauje se uteeni iznos zajedno s kamatom. Banke uglavnom propisuju minimalnu visinu naknadnih uplata, najee je to 25 eura ili 200 kuna. Mogue je ugovoriti samo promjenjivu kamatnu stopu. Novac je raspoloiv u svakom trenutku, uz obraun A vista kamatne stope. Prva uplata iznosi minimalno 15 eura ili 100 kuna, a kasnije uplate se odvijaju prema elji i mogunostima klijenta. tednja uz fiksnu kamatnu stopu je tednja kod koje je unaprijed poznata kamatna stopa do isteka oroenja. Fiksna kamatna stopa je obino nia od redovne, a oroava se samo u kunama i eurima. Najvei rok oroenja je 12 mjeseci i nema automatske obnove oroenja. Kunska tednja uz valutnu klauzulu podrazumijeva tednju u kunama, uz valutnu klauzulu u eurima. Ulog i kamata se isplauju u kunskoj protuvrijednosti eura po srednjem teaju Hrvatske Narodne Banke. Neke banke nude niz razliitih modela ove vrste tednje. Privredna Banka Zagreb ima nekoliko modela kunske tednje uz valutnu klauzulu pa tako razlikujemo: Premium bazna tednja je kunska tednja s valutnom klauzulom uz stimulirajue kamatne stope na oroenje. Postoji u opciji s promjenjivom kamatom. Premium tednja je kunska tednja s valutnom klauzulom uz stimulirajue kamatne stope na oroenje i za uloge od protuvrijednosti 25.000,00 EUR-a na vie. Postoji i model s promjenjivom kamatom. Kunska tednja s otkaznim rokom podrazumijeva mogunost raspolaganja novcem samo uz prethodnu najavu dana podizanja prema ugovorenom otkaznom roku. Kamatna stopa je promjenjiva, a za razliku od kunske oroene tednje, povoljnija za nie iznose i krae razdoblje oroenja. Visina kamatnih stopa ne ovisi o visini uloga. Devizna tednja je oroena tednja uz promjenjivu kamatnu stopu, ugovorenu u devizama, u valuti tednih uloga. Depoziti su izraeni u stranoj valuti, a uplata i isplata uloga te pripadajue kamate u domaoj valuti. tedia ne mora raspolagati velikim novcem, a raspon oroenja prilino je irok. Kamatu je mogue isplaivati na dan isteka roka oroenja ili drukije, ako je regulirano ugovorom. Postoji mogunost automatskog obnavljanja tednje.

9

Devizna tednja s otkaznim rokom omoguuje raspolaganje sredstvima samo uz prethodnu najavu dana podizanja prema ugovorenom otkaznom roku. Kamatna stopa je promjenjiva. Kao i kunska tednja, omoguuje povoljnije kamatne stope za nie iznose, a visina kamate ne ovisi o visini tednih uloga. 3.4.2. Kunska tednja u RH Nakon pada dionikog trita graani su svoj novac poeli u veoj mjeri preusmjeravati u klasine oblike ulaganja kao to je tednja. Banke su na taj trend odgovorile poveanjem kamata na tednju. Meutim, kamatna stopa mora biti vea od inflacije, inae e pojesti dobar dio tednje tako da u takvim uvjetima tednja u bankama nije najbolja vrsta ulaganja jer one su jo manje od stope inflacije. Godinja kamatna stopa na kunsku tednju kree se izmeu pet i est posto, to je ve znatno ispod aktualne stope inflacije u Hrvatskoj. Neto bolji izbor je euro zbog nie inflacije u eurozoni u odnosu na Hrvatsku. U uvjetima rastue inflacije, osim kamatne stope, sve vee znaenje ima izbor valute tednje. Dok je u uvjetima niske inflacije kunska tednja bila najbolji izbor, tednja u vrim valutama kao to su euro, ameriki dolar, vicarski franak prua bolju zatitu od inflacije. tednja u eurima donosi etiri do pet posto godinje, ali zbog jaanja kune u odnosu na europsku valutu i tednja u eurima donosi negativan realni prinos.

3.5. Naini tednje graana Republike HrvatskeHrvati preferiraju stambenu tednju, kupnju zemljita, ali i dranje novca kod kue. Posljednje istraivanje Gfk o preferiranim oblicima tednje provedeno na dvije tisue ispitanika diljem Hrvatske pokazalo je rezultate da Hrvati sve vie tede. Ukupno 42 posto ispitanika tedi na neki nain, a najvei je postotak upravo klasine tednje u bankama - 21 posto. Oko 13 posto ispitanika uplauje policu ivotnog osiguranja, a svaki deseti ispitanik uva gotovinu kod kue. Prema razini tednje Hrvatska se nalazi iza Austrije, Slovenije, eke, Slovake, ali i Rusije no ak 27 posto ispitanika izjasnilo se da e u sljedeih godinu dana imati mogunost za tednju. Najboljim se smatra ulaganje u kupnju nekretnina, odnosno kupnja stana ili kue za koju se odluilo ak 30 posto ispitanika. Za njima slijede oroena tednja u bankama te ivotno osiguranje graana, to moemo vidjeti na sljedeem grafu.

10

Graf br. 2 Kako i koliko graani tede (http://www.poslovni.hr)

3.6. Smanjenje broja tedia u RHPostotak hrvatskih graana koji imaju tedne depozite u samo je etiri godine pao s 38 na 26 posto, pokazali su rezultati istraivanja Bank Austria Creditanstalta, objavljeni u Beu. Hrvatska prednjai po udjelu zaduenih graana koji je udvostruen u razdoblju od 2001. te je 2005. iznosio 22 posto. Prema podacima iz 2008. godine, prikazane tablicom i grafom, moemo vidjeti da su tedni i oroeni depoziti u hrvatskim bankama u razdoblju od 01. do 07. mjeseca poeli opadati. Razlozi smanjenja broja tedia u RH su ti to Hrvati ele uivati u ivotu kao i stanovnitvo u zapadnoj Europi. Tablica br. 2 tedni i oroeni depoziti u hrvatskim bankama u milijunima kuna u razdoblju od 01. do 07. mjeseca 2008. godine (http://www.poslovni.hr) Redni br. 1. Vrsta 01.08. depozita tedni 3.055,2 depoziti 2. Oroeni 50.408,6 depozit Ukupno 53.463,8 02.08 3.119,0 03.08. 3.022,1 04.08. 3.033,3 05.08. 3.014,4 06.08. 2.983,3 07.08. 2.937,3

50.432,9 50.098,8 50.640,7 49.610,0 49.017,9 50.053,5 53.551,9 53.120,9 53.674,0 52.624,4 52.001,2 52.990,8

11

60.000,0 50.000,0 40.000,0 30.000,01. tedni depoziti 2. Oroeni depoziti i depoziti s otkaznim rokom

k a n j l i m u

20.000,0 10.000,0 0,0 01.08. 03.08. 05.08. 07.08.

Graf br. 3 tedni i oroeni depoziti u hrvatskim bankama u milijunima kuna u razdoblju od 01. do 07. mjeseca 2008. godine. (http://www.poslovni.hr)

4. Kamatne stope na tednju u bankama RHPadom dionikog trta, graani RH poeli su usmjeravati novac u banke u obliku tednje, amtrajui je sigurnijim nainom ulaganja. Banke su iskoristile situaciju na tritu, te su na nju odgovorile poveanjem kamatnih stopa. Kamatne stope na tednju kreu se razliito u bankama Republike Hrvatske. Ovisno o vrsti tednje, svaka banka nudi kamatne stope najpovoljnije za poslovanje kojima e ujedno privui graane na tednju. Tako su iznosi kamatne stope, u Zagrebakoj banci, Erste banci, Privrednoj banci i mnogim drugim hrvatskim bankama, razliiti kod tednje po vienju u kunama i eurima.

4.1. Visina kamatne stope u bankama RH za tednju po vienju u kunamaU Zagrebakoj banci kamatna stopa na kunska jednomjesena oroenja iznosi 4,2 posto, na tri mjeseca 4,7 posto, na pola godine 5,2 posto godinje. Ukoliko klijent kune oroava na godinu dana dobiva kamatu od 5,7 posto ili 6,2 posto ako se radi o najmanje dvogodinjem oroenju. Posebna ponudu oroene tednje Zagrebake banke, osim neto viih kamatnih stopa za vrijeme ponude, daje mogunost podizanja lombardnog kredita, rentne isplate kamate, raspolaganje tednjom i prije isteka ugovorenog roka, oroavanje putem internetskog bankarastva.

12

Privredna banka Zagreb svojim tediama za tednju u kunama nudi kamatne stope u rasponu od 3,9 do 4,8 posto ovisno o duljini oroenja. PBZ Perspektiva tednja omoguuje naknadne periodine uplate na tednju u iznosima koji odgovaraju klijentu, a koji s istekom roka ostvaruju dodatni bonus od 15 do 25 posto na iznos kamate. U ponudi je i PBZ Kuna plus tednja (uz fiksnu) uz promjenjivu kamatnu stopu koja se uveava za tri do deset posto ovisno o uslugama koje klijent koristi, pa u banci kau da kamata na kraju moe iznositi i vie od est posto godinje. Erste banka nudi 3,8 posto kamata na kune za jedan mjesec, 4,1 posto na vie od tri mjeseca pa sve do 6,25 posto na oroenja iznad 3 godine. Iznos obraunate kamate u Erste banci se ne mijenja neovisno o tome ugovara li se kamatna stopa kao promjenjiva ili fiksna. Raiffeisen banka nudi oroavanje na najmanje deset dana za to isplauje vie od drugih banaka koje za tako kratki rok nude iskljuivo a vista tednju uz kamatu niu od 0,5 posto. U skladu s tim, ukoliko klijent oroi svoju kunsku uteevinu na rok od deset do trideset dana banka e mu isplatiti godinju kamatu od 3,5 posto. Kao i druge banke, i RBA je najdareljivija ako klijent ne dira tednju; tako je, primjerice, najstimulativnija kamatna stopa za oroenja na najmanje dvije godine iznosi 5,5 posto te 5,65 posto na tri godine. Na sljedeim tablicama i grafikim prikazima, jasno je vidljiv odnos najnie i najvie kamatne stope u pojedinim bankama Republike Hrvatske. Prema podacima moemo i donijeti zakljuak o uvjetima koje banke nude na tednju, odnosno koja banka ima najpovoljniju kamatu na tednju. Iako, ponekad najvia kamata ne predstavlja najbolje rjeenje i ulog jer moe nositi i najvei rizik od propasti banke, a time u gubitak uteevine. Tablica br. 3, zajedno sa grafom br. 4, prikazuje kamatne stope na tednju u bankama RH u kunama, dok tablica br. 4 te graf br. 5, prikazuju tednju u eurima.

Tablica br. 3 Kamate na tednju u kunama u jednim od najveih hrvatskih banaka (http://www.poslovni.hr) Naziv banke u RH Zagrebaka banka Privredna banka Zagreb Erste banka Raiffeisen banka Najnia kamatna stopa 4,2 3,9 3,8 3,5 Najvia kamatna stopa 6,2 4,8 6,25 5,65

13

7 6 5 4 3 2 1 0

6,2 4,8 4,2 3,9 3,8

6,25 5,65

3,5Najnia kamatna stopa Najvia kamatna stopa

Zagrebaka banka

Privredna banka Zagreb

Erste banka

Raiffeisen banka

Graf br. 4 Kamate na tednju u kunama u jednim od najveih hrvatskih banaka (http://www.poslovni.hr)

4.2. Visina kamatne stope u bankama RH za tednju po vienju u eurimaU Zagrebakoj banci raspon kamata na devize kree se od 3 do najvie 5,5 posto te se uveava za pola postotnog boda po svakom obraunskom razdoblju. (http://www.zaba.hr) Privredna banka Zagreb za najpopularniju valutu, eure, ovisno o duljini oroenja i visini iznosa nudi kamatne stope u rasponu od 1,6 posto do 3,6 posto godinje. (http://www.pbz.hr) Erste banka iznos obraunate kamate ne mijenja neovisno o tome ugovara li se kamatna stopa kao promjenjiva ili fiksna. Kamate na devize kreu se od 1,75 do najvie 5,1 posto. http://www.erstebank.hr Raiffeisen banka najniu kamatnu stopu od 2 do etiri posto isplauje na tednju od jedne do dvije i pol tisue eura, ovisno o duljini oroenja. Najvia kamatna stopa, kao i u drugim bankama, ovisi o dogovoru u sluaju da klijent banci povjerava vie od 150.000 eura na rok dulji od tri mjeseca. http://www.rba.hr Tablica br. 4 Kamate na tednju u eurima u jednim od najveih hrvatskih banaka (http://www.poslovni.hr) Naziv banke u RH Zagrebaka banka Privredna banka Zagreb Erste banka Raiffeisen banka Najnia kamatna stopa 3,0 1,6 1,75 2,0 Najvia kamatna stopa 5,5 3,6 5,1 4,7

14

6 5 4 3 2 1 0 3

5,5

5,1 3,6

4,7

Najnia kamatna stopa

1,6

1,75

2

Najvia kamatna stopa

Zagrebaka Privredna Erste banka banka banka Zagreb

Raiffeisen banka

Graf br. 5 Kamate na tednju u eurima u jednim od najveih hrvatskih banaka (http://www.poslovni.hr)

5. tednja graana za mirovinuGraani koji tede u obveznim mirovinskim fondovima openito vrlo malo znaju o njihovu radu. ak polovica graana ne zna ni priblino stanje na svome raunu, a 80 posto njih ne zna ni koliki je bio prinos fondova u proloj godini. ak 60 posto graana tednju za mirovinu zapoet e u sljedeih deset godina. Dvadeset posto onih koji tede ili to tek namjeravaju uglavnom su osobe veeg stupnja obrazovanja i socioekonomskog statusa. S druge strane, 33 posto graana koji niti tede niti to planiraju osobe su radnikih zanimanja i nieg stupnja obrazovanja.

5.1. Oekivanja u budunostiZabrinjava rezultat koji govori da prosjean Hrvat sa tednjom za mirovinu poinje nakon 45. godine ivota jer se s takvim stavom teko moe oekivati kvalitetna mirovina koja e jamiti

15

vei standard. Istraivanje je pokazalo da 48 posto zaposlenih u mirovini oekuje nii standard, a 40 posto smatra da e taj standard biti puno nii i od standarda "novih umirovljenika" koji primaju 18 posto nie mirovine od prosjeka. Za to krive niska izdvajanja za mirovine, nedostatna sredstva, nepovoljne demografske trendove, porast broja umirovljenika, lo izraun mirovina, visoku nezaposlenost i slino. Ipak, nadaju se da e kada im radni odnos prestane ivjeti od honorarnih poslova, pomoi djeca i obitelji i na koncu tednje iz treeg stupa.

5.2. Razlozi tednjePrema objavljenim podacima istraivanja agencije Puls za AZ fond, 22 posto graana tedi radi vlastitih potomaka, njih 21 posto tede za stare dane, a oko 14 posto graana tedi kako bi kupili stan ili kuu. Upravo se tednja za stare dane ili kupnju nekretnina preferira u zemljama poput Austrije, eke, Maarske, Slovenije, ali i Hrvatske dok radi opremanja kuanstva ili kupnje odjee tede uglavnom u Rusiji, Poljskoj, Rumunjskoj, Ukrajini i BiH.

5.3. Svjetski dan tednjeSvjetski dan tednje slavi se 31. listopada kao sjeanje na Prvi meunarodni kongres tedioniara, odran na taj dan 1924. g. u Milanu. Tada su se sastali predstavnici svjetskih tednih ustanova elei pronai izlaz iz krize koju je prouzroio Prvi svjetski rat. Sudionici kongresa suglasili su se da je tednja prijeko potrebna za razvoj ovjeanstva i za oivljavanje borbe protiv siromatva. Tu je odluku donijelo 350 delegata iz 27 zemalja, koji su predstavljali oko stotinu milijuna tedia. Time je zapoela era promiljanja o ouvanju i podizanju vrijednosti postojeeg resursa. Svjetski dan tednje Zagrebaka banka redovito obiljeava dodjelama donacija, ove godine u Zagrebu, Poreu, Splitu, ibeniku, Dubrovniku, Varadinu i Vukovaru. U posljednjih osam godina, koliko se natjeaj organizira ukupno je dodijeljeno 15,6 milijuna kuna donacija za ukupno 999 vrijednih projekata.

6. ZAKLJUAKtednja je vrlo znaajna komponenta u ivotu pojedinaca a time i u cjelokupnom gospodarstvu drave. tednjom se odriemo dijela prihoda danas, kako bi nam se uvean vratio u budunosti. Smatramo je najzdravijom osnovom za investiranje u proizvodnju trajnih dobara. To je najvanije luksuzno dobro, jer tko nema vlastitu tednju primoran je koristiti tuu, odnosno zaduiti se. Prikupljena sredstva na tednom raunu ublaavaju nepredviene financijske trokove a time i blie ka ostvarenju eljenog cilja. Vrlo je vano donijeti odluku o tednji jer, neovisno u kojoj se ivotnoj situaciji nalazili, nikad nije kasno za poetak tednje. Nekada nam se iznos od 50 ili 100 kuna moe initi malenim, no gledajui na dui rok, gomilanjem mnogobrojnih sitnih uloga mogu se prikupiti velika novana sredstva. Ta novana sredstva mogu nam posluiti za ostvarenje krupnih ekonomskih ili drutvenih ciljeva.

16

Ekonomisti moraju realno tumaiti ekonomsku stvarnost i isto tako realno predviati budunost. U skladu s tim potrebno je postavljati realne ciljeve i najbolje kombinacije instrumenata ekonomske politike da bi utjecali na ostvarenje planiranih ciljeva. Planiranje tednje samo je jedna od pojava koja uvelike utjee na ostvarenje ciljeva, stoga joj treba posvetiti posebnu pozornost. Graani Republike Hrvatske, iako nisu na glasu kao tedljiva populacija, sve vie shvaaju vanost tednje te se broj tedia poveava. Istraivanja su pokazala da ak 90 posto graana planira svoju budunost i posveuje pozornost realizaciji tih planova. Na razmiljanje o tednji graane je navela i nesigurnost o odrivosti mirovinskog sustava te sve vie dio svojih dohodaka pohranjuju u banke kako bi ih koristili onda kad ne budu sposobni zaraivati za ivot.

LITERATURA:

Blanchard, O., (2005.), Makroekonomija, MATE Gregory Mankiw, N., (2004.), Osnove ekonomije, MATE Njavro, ., (2001.), Gospodarstvo, BIROTEHNIKA Samuelson, P., Nordhaus D., (2000.), Ekonomija, MATE Stutely, R., (n.d.), Ekonomski pokazatelji, MASMEDIA

17

http://www.hnb.hr http://www.erstebank.hr http://www.inf.inet.hr/banke.html http://www.krediti.hr/savings http://www.poslovni.hr http://www.rba.hr/my/bank/services/category http://www.zaba.hr

18