standardi za arhiv ske zgrade
DESCRIPTION
Standardi za arhiv ske zgrade. predavanje R aj mer a Vit a Međunarodna konferencija “Crkveni arhivi i biblioteke” Kotor, 17 – 18 . a pril a 2002. Uvod. Izgradnja arhiva nije pitanje primjene jednog rješenja u svim slučajevima . - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
Prof. Dr. Reimer Witt, Schleswig 1
Standardi za arhivske zgrade
predavanje Rajmera Vita
Međunarodna konferencija
“Crkveni arhivi i biblioteke”Kotor, 17 – 18. aprila 2002
Prof. Dr. Reimer Witt, Schleswig 2
Uvod
Izgradnja arhiva nije pitanje primjene jednog rješenja u svim slučajevima.
Arhivisti će morati da pronađu način za uspješno prilagođavanje opšteg stanovišta posebnom problemu. Stoga sam arhivist mora definisati i opisati zahtjeve i potrebe svoje službe i posljedice u odnosu na novu arhivsku zgradu.
Prof. Dr. Reimer Witt, Schleswig 3
Sadržaj uputstva arhiviste
Zadovoljavajuće uputstvo za izgradnju ili adaptaciju arhivske zgrade treba da sadrži:
1. izbor lokacije
2. opštu shemu funkcija i odgovarajućih prostorija zgrade
3. model radnog procesa unutar zgrade
4. opis različitih dijelova i odjeljenja zgrade
Prof. Dr. Reimer Witt, Schleswig 4
Lokacija Lokacije koje treba izbjeći su, npr.:• teren podložan plavljenju• teren podložan klizanju• vlažni ili močvarni tereni• opasna okruženja
• u blizini strateških meta (npr. aerodroma)• u blizini lokacija podložnih eksplozijama,
tankova sa gorivom, itd.• Tereni gdje je otežan pristup
• strme padine• loši putevi
Prof. Dr. Reimer Witt, Schleswig 5
Lokacije koje treba tražiti su: za sve arhive
u blizini ljudi koje stvaraju i koriste građu u blizini drugih kulturnih institucija lako dostupne sredstvima javnog prevoza
za istorijske arhive lokacije u centru grada u blizini univerziteta, biblioteka
za savremene arhive i arhive za privremeno deponovanje građe u blizini administrativnog centra u blizini dokumentacionih centara
Arhivi će imati veliko povećanje prijema građe; zato prostor potreban za arhivsku zgradu treba da ima mogućnost da duplira veličinu depoa.
Prof. Dr. Reimer Witt, Schleswig 6
Nova zgrada ili adaptacija postojeće?
Argumenti u prilog novih zgrada:
moguće je koristiti sve vrste savremenih tehničkih sredstava za gradnju, rashladne uređaje, itd.
u prilog starih zgrada: arhitektonsko nasljeđe zadovoljava kulturnu ulogu arhiva, ali treba biti svjestan skupoće ojačanja i ponovne gradnje.
Prof. Dr. Reimer Witt, Schleswig 7
Opšta shema funkcija i odgovarajućih prostorija zgrade
Prof. Dr. Reimer Witt, Schleswig 8
Javni prostori1. garderoba; vješaonici za kapute2. registar/spremišta za materijal
3. prijemni hol; informativni punkt
4. kancelarija sekretara
5. glavni arhivist
6. prostorije za izložbe, kulturne i obrazovne djelatnosti
7. čitaonica i prostorija za istraživače
8. naučno-obavještajna sredstva/čitači za mikrofil/poslovi sa strankama
9. prodajni punkt
10. kancelarije/administracija; treba da postoji posebni ulaz za osoblje u radne prostorije bez ukrštanja sa pravcima za posjetioce
Prof. Dr. Reimer Witt, Schleswig 9
Službene prostorije11. fotografski studio
12. laboratorija za uvezivanje i za konzervaciju. Radionica za restauraciju pečata
13. depoi
14. prostorije za prijem dokumenata, procjenu i sređivanje. Odvojeno su prostorije za izlučivanje dokumenta i prostorija za pakovanje.
15. biblioteka
16. prostorije za fotokopiranje, umnožavanje, štampanje i digitalizaciju
Prof. Dr. Reimer Witt, Schleswig 10
Prostorija za pohranjivanje (Depoi) depoi su najvažniji prostor u
arhivu. njihove glavne funkcije su
1. da obezbjede najbolje moguće čuvanje dokumenata
2. da pojednostave njihovo korišćenje.
Tri osnovna zahtjeva su čistoća, bezbjednost i funkcionalnost
Prof. Dr. Reimer Witt, Schleswig 11
Za ispunjenje posebnih tehničkih karakteristika depoi moraju biti izdvojeni od ostatka zgradePlan koji pokazuje izolaciju depoa od ostalih radnih prostorija
Prof. Dr. Reimer Witt, Schleswig 12
Izolacija depoa i tok radnog procesa u malom arhivu
1. prijem, procjena i sređivanje dokumenata; prostorija za pakovanje
2. prostori za odlaganje materijala3. informativni ured4. registar5. kancelarija sekretara6. glavni arhivist7. čitaonica i prostorija za istraživače8. naučno-obavještajna sredstva;
biblioteka9. hodnik10. laboratorija za uvezivanje i
konzervaciju11. izložbeni prostor12. fotografski studio13. kancelarije arhivista14. depoi
sl. 3
Drzavni arhiv u gradu
Skica prizemlja
Skica I sprata
i
II - VIII sprata
Prof. Dr. Reimer Witt, Schleswig 13
Standardi za dimenzije i klimatske uslove depoa
Maksimalni prostor: 200 m2 (zbog razloga zaštite)
Pod Od materijala otpornog na vodu i vatru,
tj. keramičke pločice Dozvoljeno opterećenje poda:
1200 kg/ m2 za konvencionalne police, 2400 kg/ m2 za kompakt sistem polica
Tavanica (plafon) ne bi trebalo da bude viša od 2,60 m,
tako da ostaje prostor iznad polica za cijevi i vodove – ali nikada za one koje sadrže vodu ili druge tečnosti!
Širina uzdužnih prolaza između polica: 1,20
m bočnih prolaza između polica: 0,85 m
Prof. Dr. Reimer Witt, Schleswig 14
Police – oprema za glavni depo Standardno postavljenje polica
sastoji se od serije paralelnih nizova dvostranih polica, visine 1,80 – 2,15 m, dubine 0,70 - 0,80 m, širine 1,00 – 1,20 m, dužine 4 – 10 m, koje su razdvojene bočnim prolazima širine 0,70 - 0,85 m.
Da bi se prostor bolje iskoristio, sistem pokretnih ili kompakt polica – po šinama na podu – trebalo bi da ima prednost. Oni uštede od 50 do 80% prostora.
Prof. Dr. Reimer Witt, Schleswig 15
Posebne karakteristike polica Čelični lim presvučen anti-
korozivnim premazom je standardni materijal koji se koristi za police.
Polica duga 1,5 m trebalo bi da može izdržati raspoređenu težinu od 100 kg.
Police bez ukrštenih podupirača su pogodnije, zato što na taj način obije strane u nizu se mogu koristiti zajedno.
Ukoliko je moguće birati između nekoliko sistema koji imaju istu čvrstinu, prednost bi trebalo dati onom u kome je najlakše podesiti police.
Prof. Dr. Reimer Witt, Schleswig 16
Klimatski podaci za depoeMaterijali
Temperatura (C°) Relativna vlažnost (%)
Min. Max. Tolerancija Min Max Tolerancija
Papir 2 18 +/- 2 30 50 +/- 3
Pergament 2 18 +/- 1°/h 50 60 3%/h
Crno-bijeli film - poliester <21 +/- 2 30 50 Nema tolerancije
Kolor film - celuloza <2 +/- 2 15 30 Nema tolerancije
Crno-bijela fotografija/štampa 2 20 4°/dan 30 50 Nema tolerancije
Nema tolerancijeNema tolerancije
Nema tolerancije
Crno-bijeli mikrofilm celulozni < 21 +/- 2 15 40
Crno-bijeli mikrofilm poliesterski < 21 +/- 2 30 40
Elektronski mediji 17 20 25 45
Prof. Dr. Reimer Witt, Schleswig 17
Laboratorija Laboratorija za uvezivanje i konzervaciju,
fotografski studio i prostorija sa fotokopirnim aparatima treba da budu
smješteni dalje od glavnog radnog procesa, i
klimatizovani, u zemljama sa toplom klimom.
Tehnike za restauraciju pergamena, starog papira, velikih mapa, ali i starih pečata su ograničene na pravilno obučene stručnjake. Bolje je ne restaurirati ovu vrstu građe uopšte, nego je povjeriti nestručnom osoblju.
Neophodna je savremena oprema za laminaciju dokumenata, mehaničku restauraciju listova sa papirnom pulpom ili deacidifikacijom, restauraciju pečata, kao i umnožavanje i štampanje dokumenata. Stručnjaci-tehnolozi treba da budu uključeni u izbor mašina itd.
Opasne supstance treba da se čuvaju u posebnim prostorijama pod katancem i ključem, izvan samih laboratorija.
laminacija
mašine
Mehanička restauracija papira
Prostorija za sušenje
Restauracija pečata/pergamene
Ručno uvezivanje
Fumigacija dokumenata
Prof. Dr. Reimer Witt, Schleswig 18
Čitaonica Ranije je obično postojalo nekoliko čitaonica; svaka je bila posvećena posebnoj kategoriji građe.
konsultovanje mapa i dokumenata velikog formata
iščitavanje i štampanje mikrofilmova
konsultovanje zvučne i audio-vizuelne građe
pregledanje filmova i video-zapisa
konsultovanje elektronske građe.
Međutim, vrlo je teško nadgledati odvojene prostorije. Zato je bolje imati jednu čitaonicu kada osoblje nije brojno.
Čitava prostorija treba da bude pregledna osobi koja nadgleda. Ova osoba treba da je osposobljena da obezbjedi informacije korisnicima.
Prof. Dr. Reimer Witt, Schleswig 19
Prostorije za kulturne i obrazovne djelatnosti i za izložbe
Ove prostorije sa više namjena za izložbe, predavanja, seminare i projekcije filmova treba da budu:
lako dostupne javnosti. U savremenim zgradama postoji težnja da funkcije ulaznog hola i izložbenog prostora budu objedinjene.
dobro provjetrene. Visina njihovih tavanica treba da bude proporcionalna njihovoj površini.
dobro snabdjevene stolicama kao osnovnim namještajem. Platno za projekcije koje je smješteno iza stola predavača, treba da se uvlači.
U izložbenom prostoru ravne vitrine mogu se kombinovati sa staklenim ormarima postavljenim na zidu. U istorijskim zgradama možda je potrebno da se dovede klimatizovan vazduh u staklene vitrine.
Prof. Dr. Reimer Witt, Schleswig 20
Odabrana literatura Duchein, Michel: Archive buildings and
equipment. Ed. by Peter Walne, 2. Edition, München 1988 (ICA Handbooks Series No 6) – ISBN 3 5982 0278 4
Christoffersen, Lars D.: Zephiyr – Passive Climate Controlled Repo-sitories. Lund University 1995 - ISBN 91 88722 06 6
ISO/DIS 11799/DIN 11799: „Anforderungen an die Aufbewahrung von Archiv und Bibliotheksgut“
Stein, Michael: Fragen der Anwendung des Kölner Modells im Archivbau. In: “Der Archivar”. Bd 45/1992, p. 409 - 424
Prof. Dr. Reimer Witt, Schleswig 21
Međunarodni standardi National Fire Protection Association (NFPA; Quincy,
MA, USA) Standard 909: Standard for the Protection of Cultural Resources (Libraries, Museums, Places of Worship and Historic Properties) 1997.
Wilson, William K. - Environmental guidelines for the storage of paper records: a technical report sponsored by the National Information Standards Organization (USA). Bethesda, Maryland -. NISO press, 1995. 21 pp. NISO Technical Report: 1. ISRN NISO-TR=1-1995. ISBN 1-880124-21-1.
ISO 3897: 1997 - Photography - Processed photographic plates - Storage practices.
ISO 5466: 1966 - Photography - Processed safety photographic films - Storage practices.
ISO 6051: 1997 - Photography - Processed reflection prints -Storage practices.
ISO 10214: 1991, Photography - Processed photographic materials - Filing enclosures for storage.
ISO 12606: 1997, Cinematography - Care and preservation of magnetic audio records for motion pictures and television