srpska lingvistika

30
Srpska lingvistika Serbische Linguistik Eine Bestandsaufnahme Herausgegeben von Christian Voß und Biljana Golubović SLCCEE STUDIES ON LANGUAGE AND CULTURE IN CENTRAL AND EASTERN EUROPE Verlag Otto Sagner

Upload: stevanija-stevanovic

Post on 19-Oct-2015

228 views

Category:

Documents


1 download

DESCRIPTION

Srpska lingvistikaSerbische LinguistikEine BestandsaufnahmeHerausgegeben von Christian Voßund Biljana Golubović

TRANSCRIPT

  • Srpska lingvistika Serbische Linguistik

    Eine Bestandsaufnahme

    Herausgegeben von Christian Vound Biljana Golubovi

    SLCCEE

    STUDIES ON LANGUAGE AND CULTURE I N C E N T R A L A N D E A S T E R N E U R O P E

    Verla

    g Ot

    to S

    agne

    r

  • !"

    #

    $%&%

  • ''()*('+,--./00111

    2$%&%34!5607& 8$%%9%:69 &%&&:

    ;96?7$&9@&%A;B96?7$&9@$$AC(@1

    D !E-.34!

    F/

    *1'1@GH)

    -I('A?&%&&:

    ;5%$%65@?&9?1C1@1

    G/.;.J'(/'@'(J*!K

    FL

    -+&9A9@$65A-+&%/5@9AA99@%6%@&-+&5/6:9@5@9AA99@%6%@%

  • Inhaltsverzeichnis

    Christian Vo / Biljana Golubovi Predgovor / Vorwort 9

    1. Teorijska lingvistika istraivanja u srbistici

    Rajna Dragievi Leksika semantika u srbistici krajem 20. i poetkom 21. veka 15

    Biljana Golubovi Nauka o pismu u srpskoj lingvistici o dosadanjim istraivanjima i mogunostima razvoja 33

    Jelica Jokanovi-Mihajlov Serbische Prosodie heute Entwicklungstendenzen und Attitden 55

    67

    79

    Gabriella Schubert Die Sprachstandardisierungskommission zur Serbistik 97

    2. Primenjena lingvistika istraivanja u srbistici

    Bernd-Kristian Kaczenski Das Projekt bkms.org Monitoring des serbischen Variettenraumes mit Hilfe der korpuslinguistischen Methode 105

    Cvetana Krstev Digitalne biblioteke kao potencijalni lingvistiki resurs stanje u Srbiji 123

  • Sabine Kirfel Die Internationalisierung des Serbischen: Neue lexikalische Tendenzen im Spiegel der Presse 143

    !" 157

    Gerd-Dieter NehringAspekte der Sprache der Studenten in Banja Luka 173

    #$ "% 193

    &

    ' 199

    Jasmina Drai, Ljiljana SubotiOnlajn kurs srpskog jezika kao stranog (usvajanje gramatikih modela) 213

    Danko ipka Raunarsko potpomaganje primijenjenolingvistikih projekata 225

    Branko Toovi Srpska stilistika u odnosu na hrvatsku (tumaenja globalnog raslojavanja jezika) 235

    Duko Vitas Resursi i metode za obradu srpskog stanje i perspektive 257

    3. Granine oblasti i komplementarna istraivanja u srbistici

    Andrea Stanisavljevi Bilinguismus und Migration. Eine Untersuchung zu bosnisch/kroatisch/serbisch-deutschem Codeswitching in Berlin 279

    Zorica Tomi Lingvistika kao ugaoni kamen komunikologije 297

  • Christian Vo Serbizitt in Bosnien-Herzegowina zwischen Dialektloyalitt und Ethnozentrismus 311

    Marija Vukovi Kontaktna lingvistika u Srbiji: terenska istraivanja 323

  • Predgovor

    Biljana Golubovi, Christian Vo

    Lingvisti iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, republika u kojima se nekada govorilo srpskohrvatskim jezikom, nakon raspada Jugosla-vije, a time i jezika, usmerili su sve svoje snage na reavanje pitanja norme koja se nala u sreditu diskusije zahvaljujui novonastaloj situaciji. To preterano bavljenje pitanjima norme, pri tom preskriptivno orijentisano, prisutno je venekoliko godina. Ovakvo usmerenje jezikih strunjaka, to je svojevrstan apsurd, nalazi svoju potvrdu tj. podrku u internacionalnoj slavistici, koja organizuje inostrane junoslovenske konferencije (n.pr. zbornici: Kunzmann-Mller 2000, Lui 2002, Neweklowsky 2003, Bugarski/Hawkesworth 2004) ija je tema iskljuivo standardizacija jezika nastalih raspadom srpskohrvatskog i na koje se pozivaju, pre svega, starije generacije etabliranih profesora iz Zagreba i Beograda.

    S nae take gledita, sve to sputava razvoj srbistike i onemoguava njeno ukljuivanje u moderne teorijske i metodike tokove savremene lingvistike. Upravo je svest o tome motivisala organizatore konferencije da sva pitanja o rastakanju jezika na bonjaki, hrvatski i srpski ostave po strani i posvete se srbistikim temama interdisciplinarno i metodiki inovativno.

    Trodnevna me(unarodna konferencija Srbistika: Utvr(ivanje dnevnog reda, odrana na Humboltovom univerzitetu u Berlinu od 11. 12. do 13. 12. 2008. godine, na kojoj su u okviru osam sekcija referenti iz Nemake, Austrije, SAD i Srbije govorili o trenutnom stanju u srpskoj nauci o jeziku, kao i o mogunostima i pravcima razvoja srbistike, omoguila je razmenu miljenja brojnim slavistima s razliitih prostora i posluila kao platforma za prikaz kako tradicionalnih, tako i modernih istraivanja u matinoj i inostranoj srbistici.

    Referati uesnika konferencije u Berlinu sadraj su konferencijskog zbornika Srpska lingvistika / serbische Linguistik eine Bestandsaufnahme koji, u okviru iroke lepeze tema vezanih za brojne lingvistike poddiscipline, omoguava sveobuhvatniji uvid u savremeno stanje srbistike i daje smernice poeljnog i mogueg pravca razvoja ovih oblasti. Autori koji se bave optelingvistikim teorijskim disciplinama pripremili su pregledne radove u kojima je prikazan dosadanji nauno-istraivaki rad u tim oblastima (R. Dragievi, B. Golubovi, A. Kretschmer), ali su zastupljeni i prilozi koji se bave analizom konkretnih pojava i promena (J. Jokanovi-Mihajlov, J. Jovanovi), kao i pregledni lanak o pitanjima standardizacije srpskog jezika (G. Schubert). Druga grupa priloga bavi se primenjeno-lingvistikim radovima i istraivanjima u okviru razliitih poddisciplina: leksikografija (). Otaevi),

  • Christian Vo, Biljana Golubovi10

    leksika i stilska analiza diskursa (S. Kirfel, D. Klikovac) i stilistika (R. Simi, B. Toovi), sociolingvistika (G.-D. Nehring), raunarska i korpusna lingvistika (D. ipka, D. Vitas, C. Krstev, B.-K. Kaczenski), kao i lingvistika stranih jezika (J. Drai i Lj. Suboti). Komplementarnim istraivanjima, kao i prouavanjima u okviru tzv. graninih polja posveena je tako(e panja nekoliko referenata tj. autora priloga (A. Stanisavljevi, Z. Tomi, Ch. Vo, M. Vukovi).

    Ovakvu podelu gra(e na tri osnovne oblasti treba shvatiti uslovno, kao pokuaj da se sistematizuje sadraj konferencijskog zbornika kako bi se dale osnovne smernice itaocima. Pri tom ne treba smetnuti s uma da su mnoge linije razgranienja me(u lingvistikim poddisciplinama esto formalne prirode i predmet rasprave i neslaganja me(u lingvistima. U ovom zborniku su se tako nali radovi koji se odre(enim temama bave oslanjajui se na vie razliitih poddisciplina. Recimo, autori koji se bave primenjeno-lingvistikim temama, zasnovali su svoja istraivanja na rezultatima istraivanja optelingvistikih teorijskih disciplina, komplementarna istraivanja zadiru u primenjeno-lingvis-tike discipline itd. Upravo su ti interdisciplinarni pristupi u okviru lingvistike, i van nje, pokazali da u okviru odre(enih oblasti srpski filolozi izlaze iz okvira tradicionalne deskriptivne lingvistike.

    Zamiljena kao platforma na kojoj e jeziki strunjaci raznih profila razmeniti miljenja i dati presek stanja u okviru odabranih lingvistikih pod-disciplina, kao i naznake budueg razvoja srpske filologije, konferencija je, nadamo se, ispunila svoj cilj. U vreme previranja, pod uticajem raznih faktora, pre svega drutvenih, politikih i ekonomskih, srpska lingvistika se nala na vetrometini. Ukazano je na brojna slaba mesta jedne nacionalne filologije koja, u novonastalim uslovima, mora da odgovori zahtevima standardizacije srpskog jezika na najbri i najbolji mogui nain, istovremeno privede kraju istrai-vake primenjeno-lingvistike projekte koji se, u hodu, moraju prilagoditi potrebama sada jednog, srpskog jezika, i zapone nova istraivanja na osnovu kojih bi se napravio realan presek stanja u savremenom jeziku, to je neop-hodan uslov i za uspostavljanje norme. Da bi se udovoljilo ovim, delom prak-tinim zahtevima, neophodno je ukljuivanje srbistike u tokove moderne evropske tj. svetske lingvistike. Pokazalo se da u mnogim oblastima srpska filologija tek treba da uhvati korak sa savremenim lingvistikim kolama i oslobodi se brojnih predrasuda vezanih za nove kole, lingvistike poddisci-pline i savremene naune metode koje zahtevaju multidisciplinarni pristup u prouavanju lingvistikih fenomena. Pri tom se, uvek iznova, uoava jedan sutinski, a tako banalan problem koji predstavlja veliki kamen spoticanja u razvoju srbistike nepovoljni materijalni uslovi koji koe razvoj nacionalne filologije. Dotakavi i to pitanje, uesnici konferencije su doli do zakljuka da

  • Predgovor 11

    bi intenzivnija i produktivnija saradnja sa srbistima van matice mogla da bude viestruko korisna za nacionalnu filologiju.

    Zbornik radova Srpska lingvistika / serbische Linguistik eine Bestandsauf-nahme objavljen je u okviru edicije Studies on Language and Culture in Central and Eastern Europe izdavake kue Otto Sagner, te koristimo priliku da se zahvalimo izdavakoj kui koja je uvrstila na zbornik u svoju ediciju. Zbornik je objavljen uz velikodunu finansijsku podrku Instituta za slavistiku Humboltovog univerziteta u Berlinu kome dugujemo iskrenu zahvalnost.

    S obzirom da je ova knjiga rezultat konferencije odrane na Humboltovom univerzitetu u Berlinu od 11. 12. do 13. 12. 2008., neophodno je izraziti zahval-nost onima koji su svojom finansijskom podrkom omoguili na rad. To su, pre svega domain naeg skupa, Humboltov univerzitet i Institut za slavistiku, kao organizator konferencije. Zahvaljujemo se i Katarini Belovukovi, vlasnici internet knjiare Beo-Books. Bcher aus Serbien, koja je, pored Komerc-banke iz Berlina, finansijski podrala na rad.

    Christian Vo Biljana Golubovi

  • Vorwort

    Christian Vo, Biljana Golubovi

    Die mit dem Zerfall Jugoslawiens einhergehende Auflsung des Serbokroa-tischen und die hiermit verbundene Normdiskussion bindet in allen vier ehe-mals serbokroatischsprachigen Republiken (Serbien, Kroatien, Bosnien-Herze-gowina und Montenegro) weitgehend die Krfte der dortigen Linguistik.

    Diese seit einigen Jahren zu beobachtende (und zudem prskriptiv orien-tierte) berforschung von Normfragen wird durch die internationale Slawistik absurderweise besttigt, wenn internationale sdslawistische Tagungen (z.B. die Sammelbnde von Kunzmann-Mller 2000, Lui 2002, Neweklowsky 2003, Bugarski/Hawkesworth 2004) ausschlielich die standardsprachliche Entwicklung der serbokroatischen Nachfolgesprachen thematisieren und hierzu vor allem die ltere, etablierte Professorengeneration aus Zagreb und Belgrad einladen.

    Aus unserer Sicht hat dies die Entwicklung der Serbistik eher negativ ge-prgt und ihre Integration in die aktuelle Theorie- und Methodenentwicklung der Linguistik behindert. Deshalb haben wir Fragen zur Umstandardisierung des Bosnischen, Kroatischen und Serbischen zunchst bei Seite gelassen und interdisziplinre und methodisch innovative Themen besetzen lassen.

    Die dreitgige internationale Tagung Serbian Linguistics: Setting the Agenda hat vom 11. bis 13. Dezember 2008 an der Humboldt-Universitt zu Berlin stattgefunden, auf der in ingesamt acht Panels Referenten aus Deutsch-land, sterreich, Serbien und den USA den aktuellen Stand der serbistischen Sprachwissenschaft und ihre Potenziale und Tendenzen umrissen haben. Die Tagung war eine Plattform traditioneller und moderner Forschung und sollte so einen Dialog unterschiedlicher Forschungsfelder in der muttersprachlichen und der fremdsprachlichen Serbistik in Gang bringen.

    Der vorliegende Band versammelt die Tagungsbeitrge, die ein breites Spektrum linguistischer Subdisziplinen abdecken. Autoren aus theorieaffinen Bereichen der allgemeinen Sprachwissenschaft sind entweder als berblicks-artikel zum state of the art der jeweiligen Disziplin konzipiert (R. Dragievi, B. Golubovi, A. Kretschmer) oder widmen sich feinkrnigen Detailstudien (J. Jokanovi-Mihajlov, J. Jovanovi), whrend G. Schubert Standardisierungs-fragen diskutiert.

    Das zweite Panel versammelt Beitrge der angewandten Linguistik unter-schiedlicher Teildisziplinen: Lexikographie (). Otaevi), lexikalische und stilistische Diskursanalyse (S. Kirfel, D. Klikovac), Stilistik (R. Simi, B. Toovi), Soziolinguistik (G.-D. Nehring), Computer- und Korpuslinguistik (D.

  • Christian Vo, Biljana Golubovi14

    ipka, D. Vitas, C. Krstev, B.-K. Kaczenski) und Fremdsprachendidaktik (J. Drai und Lj. Suboti). Das abschlieende Panel widmet sich interdiszi-plinren Grenzfeldern der Linguistik (A. Stanisavljevi, Z. Tomi, Ch. Vo, M. Vukovi).

    ber die Abgrenzung einzelner Teildisziplinen besteht durchaus Dissens innerhalb der Linguistik, so dass unsere Paneleinteilung zu einem gewissen Grad arbitrr bleibt. Hier im Band praktizieren einige Beitrge die Kom-plementaritt von theoretischer und angewandter Linguistik und verlassen so den Rahmen der traditionell deskriptiven Linguistik.

    Wir hoffen, dass der vorliegende Band die gesteckten Ziele erreicht. Auf-grund von sozialen, politischen und wirtschaftlichen Faktoren ist die serbis-tische Linguistik ins Strudeln geraten. So haben sich Defizite einer National-philologie gezeigt, die den Anforderungen der Standardisierung unter den aktuellen Bedingungen mglichst effektiv nachkommen sollte, wofr Vorar-beiten der angewandten Linguistik zur Erfassung des realen Sprachzustands vonnten wren, um dann die normative Rekonfiguration durchzusetzen. In vielen Bereichen muss sich die Serbistik noch von Vorurteilen gegenber mo-dernen, trans- und multidisziplinren Strmungen befreien. Dem Aufschwung der Serbistik steht immer wieder ein substanzielles, wenn auch sehr profanes Hindernis entgegen, nmlich die finanziellen Ressourcen des Fachs im In- wie auch im Ausland. Die Konferenzteilnehmer waren sich einig, dass dem nur durch ein Intensivierung der internationalen Forschungskooperation Abhilfe geschaffen werden kann.

    Die Herausgeber danken dem Otto Sagner-Verlag Mnchen/Berlin fr die Auf-nahme des Bandes in die Reihe Studies on Language and Culture in Central and Eastern Europe.

    Weiterhin bedanken wir uns bei der Humboldt-Universitt zu Berlin, bei der Commerzbank Berlin und bei Frau Katarina Belovukovi und Beo-Books. Bcher aus Serbien fr die grozgige finanzielle Untersttzung dieser Konferenz.

    Christian Vo Biljana Golubovi

  • Leksika semantika u srbistici krajem 20. i poetkom 21. veka

    Rajna Dragievi

    Razvoj semantikih istraivanja u srbistici u XX veku moe se podeliti na tri perioda, ije granice nisu otre, pa periodizaciju treba shvatiti uslovno. Prvi period se vezuje za prvu polovinu dvadesetog veka, drugi za vreme od pedesetih do osamdesetih godina dvadesetog veka, a trei traje od osamdesetih godina dvadesetog veka do danas. Prve dve faze emo samo pomenuti, a panja e u ovom radu biti fokusirana na trei period, tj. na sadanja semantika istraivanja u Srbiji.

    I. Semantika istraivanja u prvoj polovini XX veka

    Sadraji naunih i strunih asopisa, kao i monografija iz oblasti nauke o jeziku pokazuju da su u prvoj polovini dvadesetog veka panju srpskih lingvista privlaili pre svega gramatiki problemi, i to obino iz razvojnog ugla. Pod okriljem tradicionalizma istorijska i savremena gramatika srasle su do te mere da se aktuelno jeziko stanje interpretira prvenstveno u svetlosti nekadanjih, istorijskih jezikih promena (isp. Ivi 2001: 90). Semantika je bila u drugom planu i obino se o njoj pisalo samo kao o propratnoj komponenti jezikih jedinica koje su, u stvari, bile ispitivane iz ugla istorijske gramatike. Bilo je, tako(e, i pojedinanih radova posveenih znaenju koji nisu odraavali nekakvu sistemsku pripadnost autora odre(enoj semantikoj koli.

    Poznato je da se u lingvistici uopte (pa i u srbistici) dugo pravio jaz (a i danas se pravi) izme(u semantike i gramatike. Insistira se na opisu jezikih jedinica iz gramatike perspektive, a zanemaruje se semantika ili obrnuto. Pokazalo se, me(utim, da i najvei zagovornici formalnog pristupa jeziku nisu mogli zaobii semantiku, jer se gramatika i semantika toliko prepliu da gotovo ne postoji gramatika podela koja nije semantiki zasnovana. Navedena konstatacija dovodi nas do dva zakljuka: 1) svi gramatiari su donekle i semantiari; 2) teko je biti samouveren u tvrdnji da u prvoj polovini dvadesetog veka nije bilo semantikih istraivanja u srbistici.

    Slika stanja u srbistici uklapa se u optu sliku u lingvistici u prvoj polovini 20. veka. Po reima Milke Ivi (2001: 89), u prvoj polovini dvadesetog veka, kao i u devetnaestom, najvie su obra(ivani i obra(eni glasovi [...] U drugoj polovini ovog veka, me(utim, u centar naune panje postavljaju se sintaksa i semantika.

    Plodno tlo za razvoj nove faze u semantikim istraivanjima predstavljali su moderni lingvistiki pogledi Aleksandra Belia.

  • Rajna Dragievi16

    Njegova velika zasluga lei u tome to je ukazao na znaaj ispitivanja funkcije rei u reenici za razumevanje osnovnog principa organizacije jezika i tvorbe rei i to je insistirao na potrebi da se, radi pravilnog osvetljavanja jezikih pojava, rei ispituju istovremeno s pogledom na sve tri njihove dimenzije: na znaenje, sintaksiku funkciju i oblik. Neke od njegovih teorijskih koncepcija, kao na primer shvatanje o tome da znaenje imenice podrazumeva zbir osobina, u izvesnom smislu anticipiraju teorijske stavove generativne seman-tike (Ivi 2001: 138).

    II. Semantika istraivanja od 50-ih do 80-ih godina XX veka

    Ovaj period bi se mogao okarakterisati kao vreme nastajanja semantike u srps-koj nauci o jeziku. Tome je pogodovao, s jedne strane, razvoj strukturalizma u svetskoj lingvistici, a sa druge strane uticaj Aleksandra Belia na srpske lingviste. Strukturalizam je u svetu poeo da se razvija tridesetih godina pro-log veka, a tek pedesetih godina, Milka Ivi i Irena Grickat, obrazovane i oba-vetene, tada mlade lingvistkinje, poinju da ocenjuju i proveravaju radove strukturalista. Mora se rei da su u to vreme one bile vrlo kritine prema strukturalizmu. U asopisu Junoslovenski filolog br. XX, davne 1954. godine, Irena Grickat kritikuje strukturalistiki metod u istraivanju jednog danskog lingviste o slovenskim glagolima. Obrazovana u tradicionalnom gramatikom duhu, ona smatra nedopustivim pristupanje jezikim faktima samo sinhronijski (isp. Grickat 1954: 308). Kritikuje i deduktivni nain zakljuivanja, koji proizlazi iz potrebe strukturalista da uklapaju u sistem ve poznate jezike elemente, a ne da pronalaze i opisuju nove, to je bio osnovni zadatak tradicio-nalne gramatike (Grickat 1954: 309). Strukturalistima zamera to suvie brinu o metodi, pa u pogledu lingvistikih rezultata njihovi radovi deluju sterilno. Strukturalistiko raspravljanje ostavlja sliku circulus vitiosus-a na onim mestima gde najavljuje nove rezultate, a dolazi samo do onoga od ega se neminovno moralo poi kao od poznatoga (Grickat 1954: 329). I Milka Ivigodine 1954. kritikuje strukturalistu Hjelmsleva i njegove uenike, a njihov pristup ocenjuje kao suvie iskljuiv.

    Tako je u srpskoj lingvistici doekan strukturalizam. Otpor je oekivan, jer se decenijama pre toga negovao dijahronijski pristup gramatici, prikupljanje jezikih fakata, induktivno zakljuivanje. Me(utim, ubrzo posle toga, Milka Ivi i Irena Grickat objavljuju prve radove posveene semantici, u kojima ima manje ili vie elemenata strukturalizma.

    U radovima Milke Ivi ve tada poinje da se zapaa sintaksiko-seman-tika metoda, kojoj je ona do danas ostala verna. Znaenje lekseme se ostvaruje u odre(enom reeninom kontekstu i zavisi od slube koju ona vri u reenici. Zato se u radovima Milke Ivi prepliu pitanja u vezi sa znaenjem, oblikom,

  • Leksika semantika u srbistici 17

    slubom i upotrebom leksikih jedinica. Njeni prvi radovi nalazili su teorijsko uporite u nekim elementima strukturalizma, a sedamdesetih godina i u elementima generativizma, iako Milka Ivi nikada nije bila tipian predstavnik nijedne od ovih kola. Sedamdesetih godina, ona je sa puno nadahnua pisala o ovim pravcima (isp. Ivi 1972; 1973; 1975; 92001).1

    Nekoliko zapaenih radova iz oblasti semantike napisala je u ovom periodu i I. Grickat. Izra(ujui Renik srpskohrvatskog knjievnog i narodnog jezika Srpske akademije nauka i umetnosti, ona je neka zapaanja do kojih je dolazila u ivom kontaktu sa jezikom gra(om pretoila u istraivanja o znaenju demi-nutivnih glagola (1955), o antonimiji i problemima negacije (1961), o odnosu izme(u prideva i priloga (1961), o uticaju prefiksa na znaenje glagola (1967), o platisemiji (1967) itd. Svi ovi radovi i danas predstavljaju nezaobilaznu litera-turu u leksikologiji. Ono to radovima Irene Grickat daje poseban znaaj to je u njima iskazana samostalnost naunog miljenja, nepovodljivost ni za jednom teorijom niti autoritetom. Irenu Grickat do zakljuka u istraivanju dovodi iskljuivo gra(a, za iju tananu analizu ona pokazuje izuzetan talenat, intuiciju, ali i znanje.2

    Ne moe se govoriti o periodu ra(anja semantike u srbistici, a ne setiti se imena Milivoja Pavlovia, nepravedno zanemarenog lingviste, koji je bio izu-zetno moderan za svoje vreme po izboru tema i po nainu na koji ih je obra(ivao. On spada u prve srpske psiholingviste, jer je ve 1920. godine napisao knjigu posveenu ovoj oblasti (Le langage enfantin, Pariz, 1920), a 1969. godine u Beogradu objavio je knjigu posveenu stilistici Problemi i principi stilistike. Valja skrenuti panju i na njegove lanke posveene seman-tici, kao to su oni posveeni znaenju prideva sa sufiksom -ast (1953) ili o imenicama sa sufiksom -ost (1953). U ovim radovima, autor se pokazuje kao strunjak za tvorbenu semantiku, to je za vreme u kojem su nastala ta istrai-vanja bilo neobino inovativno.

    U ovom periodu (od 1967. do 1976. godine) objavljen je estotomni Reniksrpskohrvatskoga knjievnog jezika Matice srpske, a 1959. godine izaao je iz tampe prvi tom Renika srpskohtvatskoga knjievnog i narodnog jezika Srpske akademije nauka i umetnosti. Pred kraj ovog razdoblja nastao je i renik Sino-nimi i srodne rei srpskohrvatskog jezika Miodraga Lalevia (1974), koji je, i

    1 Detaljan prikaz semantikih istraivanja M. Ivi isp. u Dragievi 2008. 2 Kao primer sposobnosti lucidnog zapaanja I. Grickat izdvojili bismo njena razmiljanja

    o platisemiji (1967) i o znaenju utiska na oko (1961). Za platisemiju (irokoznanost) ona je osmislila termin i, verovatno, prva pisala o toj pojavi. Znaenje utiska na oko ima prilog tuno u reenici: Vrba stoji tuno nad ribnjakom. Ovo znaenje mogu imati samo medijalni glagoli i prilozi koji oznaavaju stanje.

  • Rajna Dragievi18

    pored kritika, do 2008. godine bio jedini renik sinonima u srpskom jeziku. Rad na ovim renicima oznaavao je poetak savremene srpske semantike.

    III. Semantika istraivanja u srbistici krajem 20. i poetkom 21. veka

    Praktian rad na renicima savremenog srpskog jezika uticao je na razvoj teorijske leksikografije i semantike u Srbiji. Dvadesetak godina nakon objav-ljivanja prvih tomova znaajnih renika, 1980. godine, odran je u Beogradu nauni skup o leksikografiji i leksikologiji. Na skupu je podneseno 70 referata. Zbornik radova s ovog skupa objavljen je 1982. godine. To je bio prvi nauni skup u Srbiji posveen semantikim pitanjima i prvi zbornik srpskih autora posveen, pre svega, pitanjima znaenja leksema. Zbog toga bi se zaetak savremene srpske semantike mogao vezati za osamdesete godine dvadesetog veka.

    Nakon zbornika radova Leksikografija i leksikologija iz 1982. godine, objavljeno je jo nekoliko zbornika radova, iji nazivi u nekoj meri mogu pokazati interesovanja srpskih semantiara: 1) Leksika i gramatika sinonimija u srpskohrvatskom jeziku, zbornik radova sa Naunog sastanka u Vukove dane 12/1, Beograd, 1982; 2) Leksikografija i leksikologija, Novi SadBeograd, 1984; 3) Leksiko-semantiki sistem srpskohrvatskog jezika, zbornik radova sa Naunog sastanka u Vukove dane 22/2, Beograd, 1992; 4) O leksikim pozajmljenicama, SuboticaBeograd, 1996; 5) Deskriptivna leksikografija standardnog jezika i njene teorijske osnove, Novi SadBeograd, 2002; 6) Kognitivnolingvistika prouavanja srpskog jezika, Beograd, 2006; 7) Semantika prouavanja srpskog jezika, Beograd, 2008. Iz naziva zbornika nasluuje se da su interesovanja srpskih semantiara jo uvek prvenstveno vezana za rad na deskriptivnim renicima srpskog jezika, a da se poslednjih godina posveuje panja kognitivnom pristupu semantici.

    Analiza savremenih semantikih istraivanja u Srbiji moe se uoptiti iz-radom preseka po nekoliko znaajnih parametara. Izabrali smo osam kri-terijuma za takvu analizu.

    1. Jedan od upadljivijih kriterijuma je onaj prema lingvistikom pravcu. Od sedamdesetih godina dvadesetog veka, preko uticaja ruske semantike kole (isp. B. I. Kosovski 1974; E. V. Kuznjecova 1982; M. I. Fomina 1973; meljov 1973; 1977. itd.), u radovima srpskih lingvista preovla(uje komponencijalna analiza kao strukturalistika metoda za analizu semantikog sadraja leksema. Jedan od prvih lanaka u vezi sa ovom metodom i teorijom iz koje se ona razvila napisala je Tatjana Batristi (1982), a znaajniji predstavnici su Darinka Gortan-Premk i Milana Radi-Dugonji. Semantiki sadraj lekseme se, prema ovom pristupu, moe podeliti na komponente ili seme. Znaenja leksema se

  • Leksika semantika u srbistici 19

    istrauju i porede analizom njihove semske strukture. Me(u semama postoji hijerarhija. Milana Radi-Dugonji pie o semantikom jezgru lekseme i semantikoj periferiji (1999: 6171). Arhisema i najvanija sema nieg ranga ine semantiko jezgro lekseme, a preostale seme sainjavaju semantiku periferiju. Seme mogu biti produktivne i neproduktivne. Aktivnou produktiv-nih sema objanjavaju se semantiki procesi, kao to je, na primer, polisemija. Najvei broj magistarskih radova i doktorata iz oblasti leksikologije i semantike uopte na univerzitetima u Srbiji, poslednjih dvadeset godina, zasnovan je na komponencijalnoj analiza kao teorijskom uporitu.

    U poslednje vreme, u velikoj je ekspanziji kognitivistiki pristup znaenju. Verovatno prva knjiga na srpskom jeziku kojoj se u naslovu navodi ovaj termin jeste monografija Vesne Polovine iz 1996: Prilozi za kognitivnu lingvistiku. Ona je posveena razliitim aspektima razgovornog jezika. Veliki doprinos razvoju kognitivne lingvistike u Srbiji i njenoj primeni na gra(i iz srpskog jezika dala je Duka Klikovac. Ona je 2000. godine objavila knjigu o semantici predloga, a 2004. godine zbirku studija o pojmovnoj metafori. Ne sme se izostaviti ni monografija Katarine Rasuli (2004), koja je istraivala konceptualizaciju vertikalne dimenzije u srpskom jeziku u odnosu na engleski, a Katarina Cvetkovi (2003) prouavala je konceptualizaciju glagola percep-cije. Stana Risti (1999) je primenom konceptualne analize istraila lekseme duh i dua, a 2006. godine koncept emocije stida u srpskom jeziku, Milana Radi-Dugonji (1999) je istraivala srce, a Rajna Dragievi ljutnju (2006) i tugu (2006b). Poavi od osnovnih postulata kognitivne lingvistike, Predrag Piper (1997) je ispitivao konceptualizaciju razliitih apstraktnih kategorija pro-stornim metaforama. U izdanju Srpske akademije nauka i umetnosti, a pod urednitvom Predraga Pipera, 2006. godine objavljen je zbornik radova Kognitivnolingvistika prouavanja srpskog jezika.3

    Ima i onih semantiara u srpskoj lingvistici koji su dobro obaveteni o osnovnim postulatima i metodama kognitivizma i drugih teorija i u ijim se radovima (posebno u zakljucima) osea uticaj ovih teorija, ali se ti autori ne mogu smatrati njihovim tipinim predstavnicima. Takav lingvista je, recimo, Milka Ivi.

    Kognitivna lingvistika nije unela samo nov pristup u semantikim istrai-vanjima, ve su otkriveni i novi objekti leksikih istraivanja. Do pojave kogni-tivne lingvistike u ii interesovanja bilo je samo semantiko istraivanje imenica (posebno onih sa konkretnim znaenjem), dok se ostale vrste rei goto-vo uopte nisu ispitivale. Neki semantiari su poneseni zakljucima do kojih su doli ispitujui imenice, generalizovali neke odlike imenica na ceo leksiki 3 Detaljan pregled i analizu kognitivnolingvistikih prouavanja srpskog jezika dao je P.

    Piper (2006: 947).

  • Rajna Dragievi20

    sistem. Kognitivistike procedure semantikih istraivanja pokazale su se vrlo efikasnim u ispitivanju glagola, predloga, imenica sa apstraktnim znaenjem, pa se po prvi put ispituju ove kategorije leksema na materijalu srpskog jezika. Naalost, izvan panje srpskih semantiara ostala je semantika koja se razvila u okrilju generativne gramatike, kao i veina matematikih i statistikih pristupa leksikom znaenju.

    2. Srpska semantika se razvija pod istovremenim uticajem anglosaksonskih i slavistikih semantiara. Tako je, iz ruske kole (posebno iz radova J. Apresjana i J. D. Karaulova), u Srbiju stigla teorija univerzalne semantike, teorija jezike linosti, pojam jezike slike sveta i naivne slike sveta, integralni opis leksikih jedinica, semantika istraivanja verbalnih asocijacija i asocija-tivna gramatika, teorija Smisao Tekst, semantiki primitivi (isp. S.Risti i M. Radi-Dugonji 1999, Lj. Popovi 2008), dok iz anglosaksonske literature dolaze pojmovi i termini: pojmovna metafora (Klilovac 2004), znaenjska podspecifikovanost (M. Ivi 2005: 7381), getalt i frejm, prototip (R. Dragie-vi 2007; Lj. Popovi 2008), mentalno stajalite, mentalne oi (M. Ivi 2002) itd. Metode se razlikuju, ali osnovni cilj savremenog leksikog istraivanja i na istoku i na zapadu isti je prouiti uticaj oveka, njegovog iskustva, kulture i pogleda na svet na znaenje lekseme.

    Uticaj drugih lingvistikih centara gotovo se ne osea u srpskoj semantici. Ima samo nekih posrednih uticaja. Tako je, na primer, veliki uticaj na seman-tika istraivanja u Srbiji izvrila knjiga Danka ipke: Osnovi leksikologije i srodnih disciplina, a u njoj se, opet, osea upliv nemakog semantiara Leonar-da Lipke i njegove poznate knjige: An Outline of English Lexicology.

    3. Leksikologija jo uvek uspostavlja predmet svojih istraivanja, a poto joj je u centru panje leksema, ona se, prirodno, dodiruje sa mnogim drugim disciplinama. Veina semantikih istraivanja izlazi iz sfere leksikologije i po predmetu istraivanja dodiruje se sa drugim disciplinama. Semantika ispiti-vanja u srbistici mogu se podeliti i prema uplivu drugih disciplina u istrai-vanja. Nauke sa kojima se naroito dodiruje semantika u radovima srpskih semantiara su: leksikografija, tvorba rei, sintaksa, dijalektologija, socio-lingvistika, psiholingvistika, pragmatika, kulturologija.

    3.1. Verovatno je najvie radova u srpskoj semantici napisano sa ciljem da se unapredi leksikografija, posebno izrada Renika SANU. To nedvosmisleno pokazuje bibliografija radova objavljenih u zbornicima Leksikografija i leksikologija iz 1982., 1984. i 2002. godine. Zasnivajui i unapre(ujui teorijsku leksikografiju, mnogi leksikografi Instituta za srpski jezik SANU istovremeno su razvijali i srpsku leksikologiju.4 4 Isp, na primer, radove u zborniku Leksikografija i leksikologija (1982): D. Gortan-Premk:

    O semantikom sadraju leksikografske definicije, M. Dei: Iz srpskohrvatske

  • Leksika semantika u srbistici 21

    3.2. U slavistikom svetu pa i u srbistici, nauka o tvorbi rei se sve vie bavi pitanjima znaenja tvorenica, pa se razvija jedna nova poddisciplina koja pripada i leksikologiji i tvorbi rei, a mogla bi se nazvati tvorbena semantika. Istrauje se semantiki odnos izme(u motivne i motivisane lekseme, analizira se semantiki potencijal tvorenica, znaenja prefiksa i sufiksa, uticaj tvorbene osnove i afiksa na znaenje derivata, derivaciona gnezda.5

    3.3. Semantika u Srbiji je poela da se razvija u sadejstvu sa sintaksom, pre svega u radovima Milke Ivi. Ona je osmislila sintaksiko-semantiku metodu u lingvistikim istraivanjima i pridrava je se i danas. Sve je vie sintaksiara koji se okreu znaenju leksema i istrauju uticaj funkcije i oblika rei u reenici na njeno znaenje.6

    3.4. U Srbiji se sa velikom panjom neguju dijalektoloka istraivanja. Dijalektolozi ispituju i leksiku odre(enih govora, pa u njihovim radovima ima i dosta semantike. Gra(a do koje se do(e na terenu esto se moe iskoristiti kao pokazatelj ili dokaz nekih semantikih procesa ili odnosa koji postoje i u leksici knjievnog jezika.7

    3.5. Savremena semantika i u svetu i u Srbiji sve se vie okree oveku i iz ugla ljudskog iskustva i ivota u odre(enoj drutvenoj i kulturnoj sredini, analizira znaenja i upotrebu razliitih jezikih jedinica. Zato se semantika sve vie preplie sa sociolingvistikom. Izraziti predstavnici sociolingvistikog

    polisemije, M. Ivi: O regularnoj polisemiji u leksikolokoj teoriji i leksikografskoj praksi, Dragana Mrevi: O kriterijumima koji obezbe(uju mesto obrade frazeologizama u reniku, Milica Radovi-Tei: Arhaizmi i njihova obrada u Reniku SANU. I u ostalim semantikim zbornicima navedenim u ovom radu najvie je semantikih istraivanja koja su u vezi sa leksikografijom. D. Gortan-Premk (2004) se u svojoj knjizi posveenoj polisemiji i organizaciji leksikog sistema esto osvrtala na leksikografiju, polazei od nekih reenja u Reniku SANU ili predlaui ih.

    5 Za semantika istraivanja u okviru tvorbe rei od velikog je znaaja Semantiko-derivacioni renik srpskog jezika (2003; 2005), kao i Obratni renik srpskoga jezika (2000). Veliki doprinos u interesovanju za tvorbenu semantiku dala je knjiga D. Gortan-Premk (2004), kao i brojni radovi ove autorke objavljeni pre knjige.

    6 Isp., na primer, novije radove Ljubomira Popovia, naroito Popovi (2006). 7 Kao jedan od brojnih primera za navedenu tvrdnju naveemo rad R. ugi (1997):

    Pridevi koji se odnose na ovekove osobine u govoru okoline Lebana. Istraivanje je pokazalo da u tom govoru, kao i u srpskom knjievnom jeziku, ima mnogo vie leksema koje oznaavaju nepoeljne ljudske osobine nego poeljne. Izgleda da se ova konstatacija odnosi i na nadimke i drugu leksiku koja je motivisana pridevima sa znaenjem ljudskih osobina (isp. Dragievi 2001). U zbornicima Leksikografija i leksikologija ima mnogo radova koji se odnose na znaenja dijalekatske leksike, npr. Ljubia Rajkovi (1982): Leksiko bogatstvo timoko-lunikog govora, Milija Stani (1982): Iz uskoke leksike, Mitar Peikan (1984): Opta i specifina leksika u dijalekatskim i istorijskim renicima, Milorad Simi (1984): Dijalekatska leksika i njen odnos prema knjievnoj leksici, Dragoljub Petrovi (2002): Dijalekatska leksika i renik standardnog jezika.

  • Rajna Dragievi22

    pristupa semantici su Ranko Bugarski (npr. u knjizi argon8 iz 2003. god.) i Duka Klikovac (isp. npr. njenu knjigu Jezik i mo iz 2008. god.).

    3.6. Psiholingvistika dostignua i metode ove nauke tako(e predstavljaju uporite nekih srpskih lingvista za bavljenje semantikom. Pod uticajem znaajanog ruskog lingviste J. N. Karaulova u skoro svim slavistikim sredinama poinje da se razvija asocijativna leksikografija. I u Srbiji je 2005. godine objavljen Asocijativni renik srpskog jezika. Razvija se i asocijativna metoda u semantikim istraivanjima kao jedan od naina kognitivne analize (isp. Dragievi 2007). Organizacija asocijativnog polja koristi se kao polazite za ispitivanje organizacije mentalnog leksikona. Poslednjih godina uvrstila se saradnja izme(u lingvista koji ispituju verbalne asocijacije i psihologa iz Laboratorije za psiholingvistiku na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Psiho-lingvistikim eksperimentima koji se izvode u Laboratoriji proveravaju se rezultati semantikih istraivanja do kojih se dolo lingvistikim metodama. Cilj psiholingvistiki orijentisanih leksikologa jeste unapre(ivanje leksikologije u vidu iznalaenja kriterijuma za opis organizacije leksikog sistema koji je psiholoki zasnovan, a ne vetaki samo za potrebe klasifikovanja.

    3.7. U poslednje vreme uju se glasovi nekih srpskih semantiara koji se zalau za ispitivanje semantike iz ugla pragmatike. Poslednje takvo istraivanje objavio je novosadski semantiar Tvrtko Pri (2008), koji je nedavno objavio drugo izdanje svoje knjige: Semantika i pragmatika rei (2008). U ovoj knjizi se zavidno mesto daje pragmatici, to je uoljivo i iz naslova knjige. U radovima sociolingvistiki orijentisanih semantiara ima dosta elemenata pragmatike, isp., na primer, istraivanja Duke Klikovac ili Svenke Savi(1983). Ova disciplina e se tek razvijati u srbistici, naroito kad se uzme u obzir da e se od sledee kolske godine izuavati kao obavezan predmet na Katedri za srpski jezik Filolokog fakulteta u Beogradu, a moda i nekih drugih fakulteta u Srbiji.

    3.8. Poslednjih godina znaajni svetski semantiari okrenuli su se ka ispitivanju uticaja kulture na jezik (isp., na primer, Anna Wierzbicka, English. Meaning and Culture (2006), Zoltn Kvecses: Language, Mind and Culture (2006); ruski semantiar I. A. Sternin oformio je nauku o komunikativnom ponaanju). Uticaj ovih uenja poinje da se osea i u Srbiji (isp. radove Milke Ivi o Vukovoj leksici, radove Rajne Dragievi (2008; 2007) o metodi za prouavanje uticaja kulture na jezik ili o uticaju kulture na jezik u nastavi srpskog jezika kao stranog, a i ranije je bilo takvih istraivanja koje je sprovodio, na primer, R. Bugarski ili D. Klikovac).

    8 Orijentacija Ranka Bugarskog ka sociolingvistici evidentna je u mnogim njegovim

    knjigama, npr. Jezik u drutvu (1986), ali je argon najbolji primer semantikih istraivanja iz ugla sociolingvistike.

  • Leksika semantika u srbistici 23

    Na kraju ovog dela treba rei i to da se srpska semantika, naalost, ne razvija iz ugla raunarskih i matematikih disciplina i da je otvorena samo za humanistike nauke.

    4. Semantiari se u Srbiji mogu podeliti na one koji se semantikim istrai-vanjima bave samo u srpskom jeziku i na one koji semantikim problemima pristupaju komparativno, tj. poredei situaciju u srpskom i nekom drugom jeziku. Komparativisti imaju znaajnu ulogu u irenju teorijskog uticaja stranih semantikih kola na semantiku u Srbiji. Tako su, recimo, znaajna komparativna, srpsko-engleska istraivanja Ranka Bugarskog, Borisa Hlebeca (2007), Tvrtka Pria (2008), Katarine Rasuli (2004), Petra Vukovia (1995). *itamo radove Predraga Pipera, Jelke Matijaevi, Bogoljuba Stankovia (1999) i drugih rusista, a s panjom smo pratili semantika istraivanja na materijalu ruskog i srpskog jezika Milane Radi-Dugonji (1991; 1999). Ljudmila Popovi vri kognitivna semantika pore(enja srpskog, ruskog i ukrajinskog jezika. Mihailo Popovi je 2005. godine objavio zanimljivu knjigu o reima francuskog porekla u srpskom jeziku, a zapaa se i uticaj eke tvor-bene semantike preko knjige Verice Koprivice (2006) o tvorbi imenica od prideva u ekom i srpskom jeziku. Ivan Klajn u mnogim svojim radovima ispituje uticaj stranih leksema (naroito italijanskih, francuskih, engleskih, nemakih) na leksiki sistem srpskog jezika (isp., na primer, Klajn 1996). Mariana Aleksi (2006) prouava bugarsko-srpsku leksiku homonimiju i upoznaje nas sa pristupom bugarskih semantiara razliitim leksikim pitan-jima.

    5. Srpski semantiari se mogu (vie uslovno) podeliti i prema predmetuistraivanja. Najvie je onih koji se bave znaenjem jednolanih leksikih jedinica, pa je glavni tok semantike u Srbiji leksikologija. Malo je autora koji se bave vielanim leksikim jedinicama. Statusom vielanih leksikih jedinica (tipa gajgerov broja, hajduka trava, beli bubreg) u leksikom sistemu bavila se Ljiljana Nedeljkov (2002), a frazeologiju srpskog jezika vedecenijama sistematski, interdisciplinarno istrauje Dragana Mrevi-Radovi(1987; 2008), iako i drugi autori imaju radove iz ove oblasti, naroito o obradi frazeologizama u opisnim renicima (npr. Dei 1984). )or(e Otaevi (2007) je objavio Mali srpski frazeoloki renik. Ne bi se moglo rei da u srbistici ima autora kojima je specijalnost semantika analiza irih jezikih jedinica, kao to je reenica ili tekst. Mogao bi se izdvojiti tek poneki rad (npr. istraivanje Duke Klikovac (2004) o metafori kao sredstvu za razumevanje teksta, a mogli bi se izdvojiti i neki delovi knjige Svenke Savi o diskurs analizi (1993)). Oekujemo ekspanziju istraivanja u vezi sa semantikom teksta, jer e se na Katedri za srpski jezik Filolokog fakulteta u Beogradu od sledee godine predavati predmet Lingvistika teksta.

  • Rajna Dragievi24

    6. Leksikim jedinicama se u srpskoj lingvistici pristupa sinhronijski i dijahronijski. Vie je autora koji prouavaju znaenje leksema sa sinhronijskog stanovita, iz ugla stanja u savremenom srpskom jeziku. Manje je radova u kojima se znaenju pristupa dijahronijski. Ovakav pristup neguju, na primer, etimolozi. Znaenje je jedan od segmenata analize jezikih jedinica koje oni prouavaju, ali i takva usputna istraivanja daju bogate rezultate (isp. radove Aleksandra Lome, Marte Bjeleti, Jasne Vlaji-Popovi, Sneane Petrovi). Posebno bih skrenula panju na dijahronijsku semantiku kojom se bavi Jasmina Grkovi-Mejdor (2007; 2008). Njena ispitivanja su za sada sasvim usamljena. Autorka modernim kognitivnim metodama ispituje semantike promene i zapaa iste principe i zakonitosti semantikih promena na sinhronijskom i dijahronijskom nivou. Do sada je bilo uobiajeno da se u dijahronijskim istrai-vanjima koriste metode tradicionalne nauke o jeziku. Zbog toga radovi J. Grkovi-Mejdor deluju gotovo revolucionarno u srpskoj semantici. Izuzetno su inspirativni i radovi Milke Ivi o razvoju znaenja nekih leksema od Vuko-vog vremena do danas. U tim radovima se analizira semantiki razvoj od-re(enih leksema, ali analize uvek imaju i dublji zakljuak o uticaju kulture i ovekovog iskustva i pogleda na svet na znaenja leksema.9

    7. Znaenja leksikih jedinica prouavaju se kroz njihov odnos prema drugim leksemama. Taj odnos moe biti sintagmatski i paradigmatski. U srpskoj lingvistici ima istraivanja koja se zasnivaju i na jednom i na drugom pristupu. Sintagmatski pristup je naroito razvio Boris Hlebec u svojim novijim radovima (2007; 2008). On ak zastupa (a moglo bi se rei i zasniva) kolokacijsku metodu semantike analize. Analizu znaenja leksema na osnovu konteksta u kojem se ona javlja u mnogim svojim radovima zastupa Milka Ivi. Posebnu panju izaziva i knjiga Ljiljane Gottajn (1986): Sinonimija u koloka-cijama, u kojoj ona sabira dotadanje rezultate istraivanja znaajnih lingvista o kolokacijama, a zatim sprovodi i sopstveno istraivanje. Darinka Gortan-Premk (2004) pie o semantikoj poziciji lekseme i naglaava da se samo primarna, osnovna znaenja leksema mogu ostvariti u slobodnoj poziciji, dok se sekun-darna znaenja ostvaruju u poziciji sa semantikim determinatorom ili ak sa obaveznim semantikim determinatorom. U osnovi kolokacijskog prouavanja znaenja obino stoji sintaksiko-semantiki pristup znaenju, pa se mnogi gramatiari u svojim radovima dotiu ove pojave. Osim toga, ona je iz razum-ljivih razloga vana i strunjacima za prevo(enje i za nastavu stranih jezika.

    Paradigmatski odnosi tako(e privlae panju semantiara. Ispituju se tematske grupe leksema, naroito kao tema za izradu magistarskih radova i doktorata. Obra(ene su ili se obra(uju imenice koje oznaavaju delove tela, delove kue, vrste voa, delove odee, pridevi koji oznaavaju ljudske osobine, 9 O radovima Milke Ivi u kojima se ona bavi istorijom rei, isp. D. Gortan-Premk 2008.

  • Leksika semantika u srbistici 25

    glagoli kretanja itd. *ee se ispituje semantika imenica nego drugih vrsta rei, pa se mnogo zna o imenicama, a malo o drugim vrstama rei. Sve ee se istovremeno ispituje i polisemija i derivacija leksema koje pripadaju jednoj tematskoj grupi, jer se polisemija i derivacija tretiraju kao pokazatelji statusa lekseme u leksikom sistemu. Lekseme koje imaju bogatu polisemiju, obino imaju i bogatu derivaciju, a to je indikator, ali i dokaz njihovog centralnog mesta u svojoj tematskoj grupi, a moda i u leksikom sistemu posmatranom u celini. I termini iz odre(enih oblasti tako(e predstavljaju tematske grupe leksema. Gordana Vukovi (1988) je prouavala termine u vezi sa kuom i pokustvom, Gordana Vukovi, arko Bonjakovi i Ljiljana Nedeljkov (1984) analizirali su vojvo(ansku kolarsku terminologiju, Gordana Komadini (1992) se bavila tkakom leksikom Dragaeva, arko Bonjakovi (1985) je prou-avao pastirsku terminologiju Srema itd.

    Osim analize tematskih grupa, paradigmatska prouavanja podrazumevaju i istraivanje leksikih odnosa poput sinonimije, antonimije, hiponimije, paroni-mije, homonimije. Sinonimiji je bio posveen zbornik referata Nauni sastanak slavista u Vukove dane broj 12 iz 1982. godine i nekoliko pojedinanih radova objavljenih u razliitim naunim i strunim asopisima. Nekoliko radova objavljeno je i o antonimiji (npr. Danko ipka (1990b), Rajna Dragievi(1996)). Puno panje posveeno je homonimiji (Danko ipka 1990a, 1999), a posebno me(ujezikoj homonomiji i paronimiji, tj. lanim prijateljima (Boris Hlebec, Milana Radi-Dugonji, Mariana Aleksi, Mirjana Kosti-Golubii, Borisav Toi itd).

    8. Leksikim jedinicama se moe pristupiti kao samostalnim jedinicama, nezavisno od njihovog statusa u leksikom sistemu ili sa stanovita leksikograslojavanja. Pitanjima leksikog raslojavanja bavilo se dosta semantiara u srpskoj lingvistici. Posebnu panju zasluuju dve monografije Stane Risti(2004; 2006) o ekspresivnoj leksici u srpskom jeziku i o raslojenosti leksike srpskog jezika. )or(e Otaevi (2008) prouava neologizme u srpskom jeziku. Pre desetak godina objavljen je zbornik radova O leksikim pozajmljenicama u srpskom jeziku (1996). Milan ipka i Ivan Klajn predano prouavaju strane rei u srpskom jeziku, pa je kao rezultat njihovog rada, 2007. godine nastao Veliki renik stranih rei i izraza. Ranko Bugarski je 2003. godine napisao knjigu o argonu, a tom pitanju je posveeno jo nekoliko radova. Milica Radovi-Tei(1982) se bavila arhaizmima u srpskom jeziku. Stilistiari (i ostali semantiari), sa svoje strane, daju doprinos istraivanju funkcionalnog raslojavanja leksike srpskog jezika (isp., npr. radove Branka Toovia, Radoja Simia, Milosava *arkia, Duke Klikovac, Jelene Jovanovi itd.).

  • Rajna Dragievi26

    IV. Specifinost srpske semantike

    Na kraju ove analize zakljuili bismo da se srpski semantiari bave irokim spektrom semantikih tema, ali da se ne moe govoriti o srpskoj semantikoj koli. Ve je i iz ovog izlaganja (kojem, dodue, iscrpnost nije bio primarni cilj) jasno da o svakoj od navedenih tema ima samo po nekoliko radova i da se nekoliko istih imena ponavlja u veini podela koje su navedene. To znai da u Srbiji ima malo semantiara i da se ozbiljnije istraivanje bilo kojeg semanti-kog problema ne moe zamisliti bez korienja strane literature, jer na srpskom jeziku nema dovoljno relevantnih radova. Ovo ne udi s obzirom na to da je Srbija mala zemlja i da su u novije vreme srpski lingvisti bili daleko od izvora savremene literature i modernih pogleda na nauku o jeziku u svetu.

    Kada se sve ovo uzme u obzir, postavlja se pitanje moe li se govoriti o nekim dometima srpskih semantiara koji bi mogli doprineti svetskoj semantici ili bar o nekim specifinostima po kojima se srpski semantiari oigledno razlikuju od semantiara irom sveta. Zahvaljujui geografskom poloaju Srbije, uspostavljaju se kulturne, ekonomske i drutvene veze i sa Istokom i sa Zapadom. Taj dvostruki uticaj vidi se i u nauci i mi bismo ga odvojili kao jednu dragocenost koja omoguava poseban kvalitet naunih istraivanja srpskih naunika. Lingvisti sa Zapada esto nisu upoznati sa radovima slavista iz slovenskih zemalja, a i slavistima je, opet, esto nedostupna anglosaksonska literatura. Zapazili smo jedan zanimljiv trend u srbistici, naroito poslednjih godina. Neki autori, naroito oni mla(i, u svojim radovima se pozivaju i na literaturu iz slavistikih zemalja i na literaturu iz zapadnih zemalja, a zatim preuzimaju ideje i jednih i drugih, kombinuju ih sa sopstvenim shvatanjima i tako pristupaju problemu koji prouavaju.

    Prema naoj oceni, srpska semantika je uinila poprilino velik korak u vezi sa ispitivanjem tvorbene semantike. Originalnim doprinosom smatramo, na primer, izradu Semantiko-derivacionog renika srpskog jezika Darinke Gortan-Premk i njenih saradnika, koji je samostalno osmiljen, a i omoguava brojna dalja semantiko-derivaciona ispitivanja srpskog jezika. U jezicima koji kao srpski poseduju derivaciju, mogue je ukljuiti i semantiku derivata u ispitivanje konceptualizacije. U Srbiji ima takvih radova u kojima se razvija metodologija za istraivanje konceptualizacije pojava iskazanih prostim reima na osnovu semantike i upotrebe njihovih derivata (isp. Dragievi 2004). Tako(e, na originalan nain neki srpski semantiari primenjuju kognitivistike metode za analizu prefiksa ili sufiksa (npr. analiza znaenja prefiksa raz- Duke Klikovac (1998; 2002)).10 Dosta je ura(eno i jo se radi na razvijanju 10 Nije neobino to to su srpski semantiari postigli znaajnije rezultate u ispitivanju

    tvorbene semantike od anglosaksonskih semantiara, jer engleski jezik zbog svoje

  • Leksika semantika u srbistici 27

    asocijativne metode kao posebne kognitivistike metode za semantika istraivanja, pa ak i za istraivanje tvorbene semantike (isp. Rajna Dragievi2007, Stana Risti 2008)11. Predrag Piper je iskoristio osnovne postulate kognitivistike teorije i zasnovao sasvim originalnu lokalistiku teoriju. Dakle, srpski semantiari uglavnom ne osmiljavaju sasvim nove pristupe semantikim problemima, ali produbljuju one ve postojee.

    V. Budunost srpske semantike

    Budunost srpske semantike vidimo u intenzivnijim vezama semantike sa psiholingvistikom, sociolingvistikom, kulturologijom i drugim humanistikim disciplinama. Semantiari, kao i predstavnici svih drugih struka, moraju biti otvoreni ka interdisciplinarnom pristupu predmetu istraivanja. Pretpostav-ljamo da nas oekuju pomaci i u razvoju semantike iz ugla primenjene ling-vistike. Mnogo toga jo treba uraditi u unapre(ivanju nastave srpskog kao stranog jezika, kao i u razvijanju savremene leksikografije sa ozbiljnom infor-matikom podrkom. Nadamo se da e ovaj nauni skup predstavljati jedan od koraka ka pribliavanju nekim od ovih ciljeva.

    Literatura

    , +. 2006. + -' ('-) ,-. -: . .

    /, 0. . 1974. 1/ . /2. +.

    /, 0. . 1995. 3'2 2, II, 34 /2 / /. +: 5 62 7 42.

    Batristi, T. 1982. O komponentnoj analizi leksikog znaenja. U: Leksikografija i leksikologija, Beograd Novi Sad.

    -, 8. 1985. 9 . : : . . 3 ; .

    strukture nema naroito razvijene mehanizme za tvorbu rei. Sud o nekim prodorima u tvorbenoj semantici formirali smo na osnovu analize istraivanja koja su objavljena u zborniku Komisije za tvorbu rei Slavistikog komiteta (Dragievi, u tampi).

    11 Podsticaj za analizu verbalnih asocijacija u lingvistikim istraivanjima dao je J. N. Karaulov. On je razvio asocijativnu gramatiku, me(utim nije zacrtao sve puteve za upotrebu verbalnih asocijacija u istraivanjima, jer to, naravno, nije mogue. Asocijacije predstavljaju gra(u koja se moe koristiti na brojne naine i jedan od vanih zadataka istraivaa jeste da naui kako da, u skladu sa ciljem istraivanja, osmisli asocijativni test i kako da koristi rezultate do kojih do(e. To nije monolitna metoda, ve se mora redizajnirati za reavanje svakog novog problema. Taj redizajn zahteva kreaciju i originalnost koju su nai istraivai pokazali.

  • Rajna Dragievi28

    -, . 2003. 8. 1 . -: -' : , , . 9 - ,. -: . , 197-215.

    Deskriptivna leksikografija standardnog jezika i njene teorijske osnove. Zbornik radova. Novi Sad Beograd, 2002.

    , +. 1984.

    , . >: 1 . ?'. : -, 53-67.

    , . 2001. 9 @, ' , ' . -' ; , , . 18, -: 3 :>.

    , . 2004. T' . >: , . VIII, 120-127.

    , . 2006. 3 @. >: - , 9. 9, -:

    .

    , . 2006. . >: IX/1-2, 309-325.

    , . 2007. 1 . -: ? A'. , . 2007. . >:

    , ' , -: . .

    , . 2008. , , . >: . -:

    .

    Dragievi, R. 2008. Leksika semantika. U: Lingvistika Milke Ivi, urednici P. Piper i M. Radovanovi, Beograd: XX vek, 233-255.

    ., +. 3. 1973. 1 /2. +: B2/ . C-9, . 2004. 9

    . . -: ? A' . C, D. 1986.

    (

    ). : : > : . . . C, 3. 1954. 9 ,

    ' . >: ; XX, 307-332. C, 3. 1955. , . >: ;

    XXI, 45-96. C, 3. 1961-1962. . >: ?' +

    , '. IV-V, 87-90. C, 3. 1961-1962. ' , . >:

    ; XXV, 115-136. C, 3. 1961. 9 , .

    >: : XI/3-4, 69-80. C, 3. 1967. , . : XVI/4, 218-

    235. C, 3. 1967. 5 (

    )

    . >: : XVI/3, 119-126. C, 3. 1989. 9 . >:

    ; XLV, 1-26.

  • Leksika semantika u srbistici 29

    C, 3. 1995. >: ' . >: ; LI, 1-30.

    C-+A, . 2007. . : : 3

    ; ? .

    : . +. .

    -: 3 .

    ;' .

    , 3. /5, +. 2007. B , . : : 9. , . 1998. -

    ( ). >: : XXXII/3-4, 153-167. Klikovac, D. 2000. Semantika predloga. Studija iz kognitivne lingvistike. Beograd: Filoloki

    fakultet. , . 2002.

    : '

    -. >: . : -: . + . 3 :>, 185-195.

    , . 2004. + @ . -: /2,

    +: B2F7/ . -C', +. 1996. + , @

    ' . >: ?' . -: . ; '.

    , G. B. 1982. 1/ /2. +: B2/ . 1, +. 2004. , . .

    , -: :. Leksikografija i leksikologija. Zbornik radova. Novi Sad Beograd,1982. Leksika i gramatika sinonimija u srpskohrvatskom jeziku. Zbornik radova. NSSVD, 12/1,

    Beograd, 1982.