srijeda, 29. prosinca 2010. vjmetkovski esni

Click here to load reader

Post on 08-Nov-2021

0 views

Category:

Documents

0 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

Metkovi, 29. prosinca 2010.
GODINA III. B R O J
PREZIMENA str. 22 KRSTIEVI I TOŠI
METKOVIU NAGRADA „ P E R U N I K A - B O G I Š A “
JOŠ JEDNA POPLAVAstr. 4
str. 18
VIJESTI
Na sjednici Gradskoga vijea grada Metkovia odranoj 21. prosinca od 17 toaka dnevnog reda veina ih se odnosila
na rebalans Prorauna Grada Metkovia za 2010. i usvajanje Prorauna za 2011.
Rebalans Prorauna za 2010. iznosi 48,762.657,63 kune, a kako je rekao proelnik za fi nancije Pero arapina razlika od 15 milijuna kuna kod rebalansa odnosi se uglavnom na kapitalna ulaganja Ministarstva kulture za radove rekonstrukcije zgrade Vage.
Planirani Proraun za 2011. iznosi 38,952.282,00 kune, koli- ko iznose i planirani rashodi. Istaknuto je da je Proraun teme- ljen na gradskim prihodima, ali i dotacijama iz ministarstava i Vlade RH koja e se utrošiti u realizaciju kapitalnih investici- ja.
Na sjednici je prihvaen i prijedlog zakljuaka o prihvaa- nju Programa ukupnog razvoja Grada Metkovia (PUR) koji je izradila Regionalna razvojna agencija Dubrovako-neretvanske upanije Dunea. Usvojena je i Odluka o izmjenama i dopuna- ma Odluke o koefi cijentima za obraun plae slubenika i na- mještenika u upravnim tijelima Grada Metkovia prema kojoj se u l. 3. u rednom broju 4. naziv radnog mjesta viši struni suradnik zamjenjuje nazivom viši struni suradnik za razrez i naplatu poreza, a koefi cijent 2,50 zamjenjuje se koefi cijentom 2,75. Dopunom iste odluke iza rednoga broja 4, dodaje se redni broj 4.a viši struni suradnik za komunalno gospodarstvo koefi - cijent 2,75 i 4.b viši struni suradnik za gospodarstvo i projekte EU koefi cijent 2,50. Vijee je usvojilo i odluku o izmjeni naziva Djejeg centra Metkovi koji e se ubudue zvati Djeji vrti Metkovi, a JVP Metkovi dalo je suglasnost za udruivanje u Zajednicu ustanova javnih vatrogasnih postrojbi Hrvatske.
Vijenici su se na kraju sjednice usuglasili da jedna od slje- deih sjednica Gradskoga vijea tematski treba biti posveena projektima obrane od poplave i izgradnje sustava odvodnje oborinskih voda u gradu Metkoviu.
Sljedei broj Metkovskoga vjesnika, broj 41, nosit e na naslovnici oznaku godina IV. Iskreno, onoga srpnja 2008. kada je izašao pilot broj, nisam bio baš uvjeren da emo tako daleko dogurati. U meuvre- menu, izvještavali smo o preko tisuu veih i manjih dogaa- nja u gradu i okolici, obradili dosta zanimljivih tema i do- nijeli više reportaa. Zaštitni znak Metkovskoga vjesnika postao je i Domagoj Vidovi, naš vrstan jezikoslovac, koji je u njemu svojstvenu stilu obra- dio na desetke prezimena koja nose današnji itelji Metkovi- a. Nastojali smo biti svuda i u svako vrijeme, ali u tome ni- smo uvijek uspijevali jer mala dvolana redakcija koja pokri- va sve faze proizvodnje jedno- ga lista, od pisanja i slikanja pa do grafi ke obrade i prijeloma ne moe više i bolje.
Od sljedee godine naš list izlazit e jedanput mjeseno; ao nam je jer e tako izgu- biti na aktualnosti. No, što se moe. Sretni smo da nas je Grad Metkovi za 2011. u Pro- raun uvrstio i s tih 12 brojeva. S obzirom na situaciju moglo je biti i puno gore. Ipak, ekajui bolja vremena, ne odustajemo od zamisli da jednoga dana postanemo polumjesenik, na- ravno s kojim suradnikom više pa ovim putem pozivam mlade snage, naroito one koji kane studirati novinarstvo, da zanat ponu pei u lokalnome listu.
Broj koji drite u rukama šesnaesti je ove godine. Na alost, i trei iju je naslovni- cu obiljeila poplava. Nakon što su mnogi naši sugraani po drugi put stradali poetkom prosinca, prije koji dan umalo je izbjegnuta i trea katastrofa. I to baš na sam Boi!
Prosinaka poplava bila je katastrofalna. Iako je najviši tada zabiljeen vodostaj bio nii od onoga 1959., štete su tisuu puta vee jer te 1959. na desnoj obali grada nije bila ni desetina današnjih kua, a da ne govorimo o parketima, na- mještaju i kuanskim aparati-
ma koji su bili u njima. Samo te dvije velike poplave iz 2010. nanijele su izravne i neizravne štete koje višestruko premašu- ju sustav obrane od poplave desne strane grada.
Poueni iskustvom iz sije- nja, poplavu u prosincu doe- kali smo spremniji. Sve je bolje funkcioniralo. Našim vatrogas- cima u pomo su priskoile ko- lege iz oblinjih postaja, Gor- ska sluba spašavanja došla je s dosta opreme i ljudstva, funk- cionirale su medicinske slube, a u pomo su priskoili i mnogi volonteri, mahom mlae cure i momci koji su danima punili vree pijeskom. Na alost, sve to opet nije bilo dostatno jer vree u mnogim sluajevima nisu mogle zadrati vodu koja je izbijala kroz podove. Danak je to nekvalitetnoj gradnji i ne- postojanju propisa još iz bivše drave, što je dijelom naslije- eno do danas. Šezdesetih i sedamdesetih godina prošloga stoljea u Metkoviu je cvala individualna izgradnja. Ljudi su, što kakvim kreditom, što bez kredita, podizali svoje kue sanjajui da dou barem do prve deke. Bivši poljski putovi pretvarali su se u ulice, a kva- litetu gradnje nitko nije nad- gledao niti je postojala uredba o najmanjoj visini prizemlja. Tako je rastao desni dio grada, no ništa bolje nije ni u novim naseljima na lijevoj obali. Jedi- na razlika je što su bolje zašti- ena od poplave, mada bi i ona plivala da je Neretva prije tri tjedna dosegnula onih rekor- dnih 4,30 iz 1959. i izlila se na lijevu stranu. Ne bi pomogli ni zeji nasipi jer je i ovako priti- sak kroz kanalizacijsku mreu bio takav da je voda izbijala na sve strane. Ne zaboravimo pri tom ni podzemne vode, s obzi- rom da naš grad lei na šljunku i pijesku na kojima je sloj ze- mlje. Tu injenicu ne moemo promijeniti pa je oito da osim sustava obrane treba uiniti ne- što i na nainu upravljanja vo- dama Neretve i Trebišnjice.
Ivica Puljan
3 srijeda, 29. prosinca 2010. Vjesnikmetkovski
VIJESTI
Da bi se graanima naselja Gabela Polja i vodstvu
opine apljine prezentirao Projekt obrane od poplave grada Metkovia, odnosno dio sustava koji e se protezati u BiH, u utorak naveer u zgra- di MUP-a u apljini uprilie- na je javna rasprava. Sastanak u apljini odran je na inicija- tivu Grada Metkovia, a svrha mu je, izmeu ostaloga, bila razriješiti odreene dileme i sumnje vezane uz projekt.
- Sastanak sa elnicima Op- ine apljina bio je bitan jer je apljina još uvijek u poet-
OBRANA OD POPLAVE
U GKS-u Metkovi odrano je javno izlaganje Studije
o utjecaju na okoliš zahvata: navodnjavanje Donje Nere- tve – podsustav Koševo-Vr- bovci koju je izradio Institut IGH d.d. u suradnji s Oikon d.o.o., Graevinsko-arhitek- tonskim fakultetom iz Splita i Agronomskim fakultetom iz Zagreba. Uz predstavnike izraivaa Studije, izlaganju su nazoili i predstavnici Hr-
vatskih voda koje su investi- tor projekta, a koordinirala je Branka Martinovi Vukovi iz upanijskog Odjela za za- štitu okoliša. U ime izraivaa Studiju je predstavio Domagoj Vranješ, mag. ing. agr.
Navodnjavanje u podsu- stavu Koševo-Vrbovci obu- hvaalo bi podruja Koševo, Vrbovci, Mislina te podruja uz glavni dovodni kanal, uku- pne poljoprivredne površi-
ne od 812 ha. Za predvieno podruje, uz etrnaestosatno navodnjavanje u prosjeno vlanoj godini, potrebne koli- ine vode iznose 1.020 litara u sekundi. Realizacija projek- ta navodnjavanja tog podsu- stava planirana je u dvjema izvedbenim fazama. Prva faza podrazumijeva izgradnju cr- pne stanice Koševo-Vrbovci i tlane distribucijske mree sa zahvatom vode na današnjem natapnom kanalu. Druga faza zapoela bi nakon izgradnje pregrade na rijeci Neretvi, odnosno efi kasna rješavanja problema prodora soli u rije- ku Neretvu i podrazumijeva izgradnju postrojenja za za- hvat vode na rijeci Neretvi i dovodnoga cjevovoda do cr- pne stanice Koševo-Vrbovci te napuštanju današnjeg nata- panog kanala i CS Metkovi. Na kraju izlaganja Vranješ je
prisutne detaljno upoznao s mjerama zaštite okoliša tije- kom pripreme i graenja su- stava navodnjavanja, ali i s mjerama zaštite okoliša nakon izgradnje sustava.
Predstavnik Grada Metko- via rekao je da je projekt vrlo dobar i da nema naznaka da bi se njegovom primjenom loše utjecalo na okoliš. Predstav- nik opine Zaablje izlagae je upozorio na potrebu što urnijega osiguravanja do- voljne koliine slatke vode za osvjeavanje rjeice Misline, ime bi se osigurali povoljni ekološki uvjeti na podruju jezera Kuti.
Sve primjedbe nazonih graana zapisane su, a svi ostali svoje primjedbe mogu dostaviti pisanim putem u roku od osam dana od zavr- šetka Javne rasprave koja je trajala do 27. prosinca 2010.
PODSUSTAV NAVODNJAVANJA KOŠEVO-VRBOVCI
noj fazi Projekta, odnosno tek se oekuje da Opina pokrene sve postupke za dobivanje potrebne dokumentacije veza- ne uz dio Projekta obrane od poplave grada Metkovia koji se protee kroz naselje Gabela Polje. Mi smo tu poetnu fazu završili, što znai da je obram- beni nasip uvršten u Prostor- ni plan i dobili lokacijsku dozvolu; Studija utjecaja na okoliš nije potrebna, a završen je i Glavni projekt. Uskoro se oekuje i graevinska dozvola koju izdaje Ured dravne upra- ve. Vano je napomenuti da je
osim sastanaka sa apljinom odran i velik broj sastanaka na višim razinama i na svi- ma je Projekt podran. Prije nekoliko dana Meudravno povjerenstvo za vode odralo je sastanak u Banjoj Luci. Svi sudionici tog sastanka sloi- li su se da Projekt obrane od poplave treba u cijelosti raditi kako predlae hrvatska strana, odnosno prema Idejnom pro- jektu i Glavnom projektu koji su uradile Hrvatske vode i koji daruju opini apljini. Dobra okolnost je što je opina a- pljina trenutno u izmjenama
i dopunama Prostornoga pla- na i prema obeanjima nasip e biti uvršten u nj. Koliko e to trajati ne znamo, ali nam je bitno da je predloeno rješe- nje obrane od poplave Gabela Polja i Metkovia prihvaeno s apljinske strane – rekao nam je proelnik za gospodar- stvo Grada Metkovia Milo- rad Dodig.
S apljinske strane sa- stanku je nazoio naelnik Smiljan Vidi, predstavnici Mjesne zajednice Gabela Po- lja te etrdesetak stanovnika Gabela Polja, a s hrvatske strane sudjelovali su met- kovski gradonaelnik Gabri sa suradnicima, iz Hrvatskih voda direktor VGO Split An- elko Drnas i Mirjana Švonja te prof. Mijo Vranješ s Grae- vinskog fakulteta u Splitu koji je izradio Idejno rješenje pro- jekta obrane od poplave grada Metkovia.
Vjesnikmetkovski4 srijeda, 29. prosinca 2010.
VIJESTI
odrana je Skupština Turi- stike zajednice Dubrovako- neretvanske upanije na kojoj su, izmeu ostaloga, dodijelje- ne i nagrade Perunika-Bogiša za najbolje ureena turistika mjesta u Dubrovako-nere- tvanskoj upaniji. Ovogodiš- nji laureati su Metkovi, Vela
METKOVIU NAGRADA „PERUNIKA-BOGIŠA“
Luka i Slano. Nagradu je u ime Grada
Metkovia primio zamjenik gradonaelnika Mato Musta- pi koji nam je rekao: „Ra- zlog zbog kojega je Metkovi dobio ovo visoko priznanje je što smo tijekom protekle godine vrlo uspješno uredili naš Gradski park koji je skoro sto godina nakon što je zasa-
en prvi put temeljito reno- viran. Povjerenstvo TZ DN zakljuilo je kako je primi- jenjeno rješenje vrlo uspjelo zbog ega je grad dobio jed- no novo lice. To se odnosi i na dio Trga kralja Tomislava koji je ureen, a pohvaljena su i hortikulturna ureenja Doma zdravlja i Doma za starije osobe. Ono što je bit- no jest da su TZ DN i TZ Grada Metkovia na tragu defi niranja doline Neretve i grada Metkovia kao iznimno zanimljiva odredišta odree-
noj kategoriji turista i u tom duhu i na tom tragu se razvi- jaju vrlo snani i dobri odnosi dviju zajednica. Oekujemo da emo se u sljedeoj godini zajedno s Turistikom zajed- nicom pojaviti na svim veim i znaajnijim turistikim saj- movima u svijetu i da e se to u konanosti odraziti na broj posjetitelja u dolini Neretve i u gradu Metkoviu. Nagrada koju smo dobili znak je ohra- brenja da i dalje nastavimo, ali i da se ozbiljnije pozabavi- mo ureenjem našega grada.“
Netko je u boinoj noi, emotivno ponesen radošu i mirom, dokraj- io ono malo preostalih svjetiljaka u parku koje su bile postavljene na di- jagonalnom putu od kio- ska prema mostu. I opet – nitko ništa nije vidio!
Kako bi u ime Grada Met- kovia korisnicima i
djelatnicima estitali Boi, Dom za starije i nemone osobe i tjelesno ili mental- no ošteene osobe Metkovi posjetili su zamjenik grado- naelnika Mato Mustapi, gradski vijenik Vatroslav Vugdelija i proelnik za društvene djelatnosti Mojmir Vladimir. Gostima je dobro- došlicu zaeljela ravnateljica dr. Višnja Bukvi koja ih je provela kroz Dom. Povodom blagdana Grad Metkovi je za dar korisnicima Doma iz- dvojio pet tisua kuna.
POSJET DOMU ZA STARIJE I NEMONE OSOBE I TJELESNO ILI MENTALNO OŠTEENE OSOBE
5 srijeda, 29. prosinca 2010. Vjesnikmetkovski
VIJESTI
Bez obzira na to što je vei dio upe još uvijek bio pod
vodom, crkva sv. Nikole bila je pretijesna za sve one koji su htjeli poslušati rijei splitsko- makarskoga nadbiskupa Mari- na Barišia koji je predvodio misno slavlje povodom Sveto- ga Nikole, zaštitnika upe na desnoj strani grada. Obraa- jui se vjernicima, nadbiskup Bariši je rekao da je u poplavi isplivalo ono najvanije – ljud- skost, dobrota i humanost.
– elim da se ovo više nika- da ne ponovi i da ostane samo u uspomenama koje ete pre- priavati unucima. Ono što je vano jest da niste teret i od- govornost prebacili na druge, da niste traili krivce nego ste pokazali ljubav i solidarnost, da su srca svih vas kucala kao jedno. Moram pohvaliti don Senku i don Tomislava koji su cijelo vrijeme bili uz vas i koji su osvjetlali i moj obraz. Kada se voda povue, vano je da se ne zaboravi opasnost od
Badnjak i Boi protekao je mirno veini stanovnika
Metkovia, barem što se tie pucnjave i slinih veselja. U upi sv. Ilije ponoke su se na Badnju veer slavile u crkva- ma sv. Ilije i sv. Franje, a dje- ja ili obiteljska misa odrana je na Badnju veer u 20 sati u crkvi sv. Ilije.
U upi sv. Nikole Badnjak je protekao u strahu od nove poplave, koja na svu sreu nije poprimila razmjere netom završene pa su u izmama na veernju misu morali uglav- nom vjernici iz najugroenijih podruja. Mise na Badnjak
sluene su u 21 sat na Novim Selima, a u 22,30 sati u Bo- rovcima. Ponoka je sluena u upnoj crkvi sv. Nikole. Mise tijekom Boia, osim u u- pnim crkvama, sluene su i na Dubravici te na Novim Selima i u Borovcima.
Tradicionalnom svetom mi- som na Badnju veer proslav- ljen je Boi i u upnoj crkvi Gospe Snjene u Vidu. Kao i prethodnih devet godina nakon ponoke je odran vatromet za koji su novac izdvojili upni ured, MO Vida i Pruda te sami upljani. Na sam Boi mise su sluene i u Vidu i u Prudu.
BOI PROSLAVLJEN U MIRU
Unato nepovoljnim vremenskim prili- kama zgrada Vage dobila je krov. Na-
ime, radnici metkovske tvrtke MGA uspjeli su izliti kosu krovnu AB plou. Raunajui od podruma, to je šesta AB ploa na zgradi koja je u razdoblju dugu više od sto godina postojanja preivjela mnoge potrese i raza- ranja u II. svjetskom ratu pa je tim novim ploama i armirano-betonskim pregradnim zidovima graevinski potpuno sanirana.
SVETI NIKOLA U IZMAMA
buduih poplava, i sve snage treba usmjeriti na iznalaenje rješenja da se taj problem rije- ši. Volim ovu dolinu. Volim i njenu vodu, ali elim da ljudi ovoga grada i doline s njom ive u prijateljstvu i da nam voda bude saveznik u ivotu i radu. Sv. Nikola otvorio nam je toplinu duše pripremajui nas tako za radost koju nam donosi Boi. Neka nam sva- ki dan adventa bude obiljeen ljudskošu i vjerom, a Boi slavljen u duhu ove naše soli- darnosti – rekao je nadbiskup Bariši.
Tijekom mise nadbiskup je krstio maloga Miroslava Bau, a na kraju mise on i okupljeni sveenici najmlaima su po- dijelili 650 darova sv. Nikole koje su za njih poslala djeca iz upe sv. Ilije.
Vjernici su na misno slavlje uglavnom došli u gumenim izmama, a onima iz najugro- enijih dijelova bio je organi- ziran prijevoz autobusom.
VAGA POD KROVOM
VIJESTI
Udruga Otac Ante Gabri treu godinu zaredom prijavila se na Natjeaj za provedbu projekata volonterske pomoi u
Dnevnom boravku za starije osobe. I ovogodišnji projekt pod nazivom De stanimo da se veselimo i da jednu pismu zapivamo, kao inovativan projekt, prepoznalo je Ministarstvo obitelji, bra- nitelja i meugeneracijske solidarnosti te za njegovu provedbu odobrilo 20.000 kn.
– Svrha naših projekata jest podii svijest lokalne zajednice o vrijednostima volontiranja, a u mladima razviti osjeaj huma- nosti i senzibiliteta za druge ljude, posebice osobe tree ivotne dobi te tako obogatiti njihova vlastita iskustva i znanja. Poti- ui mlade ljude da dio svojega vremena i energije daruju tim osobama, nastojimo istaknuti pridonos koji starije osobe daju društvu prijenosom svojega ivotnog iskustva. esto zaboravi- mo vrijednosti koje nas okruuju, stoga je jako vano stvarnim, proivljenim priama pribliiti mladim naraštajima vrijednost kulturne baštine koji e to naslijee prepustiti novim naraštaji- ma. Projekt provodimo tijekom prosinca – rekla nam je Ane- lina Jerkovi, voditeljica Projekta u Dnevnom boravku Udruge Otac Ante Gabri.
Dio pripremnih aktivnosti vezanih uz Projekt u Udruzi oba- vili su ekajui rezultate Natjeaja. Na alost, od nekih planira- nih aktivnosti moralo se odustati zbog poplave koja je pogodila grad jer dio korisnika i volontera prijavljenih za sudjelovanje u Projektu dolazi upravo s poplavljenih podruja.
Projekt je volonterima i korisnicima predstavljen 4. prosinca povodom Meunarodnoga dana volontera, a tijekom proteklih dvadesetak dana organizirano je nekoliko radionica, i to radi- onicom za izradu narodne nošnje, radionicom o neretvanskoj narodnoj nošnji – popravci ošteenih dijelova, Zapjevajmo zajedno s pukom pjevakom supinom Borovanke te radioni- com za popravak kroeta. Na jednom od Susreta prikazan je dokumentarni fi lm 25. smotra folklora – sveani mimohod, a uprilieno je i druenje s uenicima 3. c razreda i njihovom ui- teljicom Ivonom Vuicom iz OŠ Stjepana Radia. Odran je i Sat iznenaenja u Srednjoj školi Metkovi koji je organizirala prof. Goranka Ivankovi te Boino sijelo u OŠ don Mihovila Pavlinovia.
UDRUGA OTAC ANTE GABRI
ZA PROJEKT 20.000 KUNA
Gledalište metkovskoga kazališta 6. prosinca is-
punili su prijatelji i kolege Tomislava Zubia, koji je u naš grad prije 38 godina došao igrati rukomet, vezavši se toli- ko uza nj da ga je izabrao i za svoje posljednje poivalište. Na alost, otišao je prerano jer, imao je Zupa još puno toga rei i uiniti u svome Metko- viu i voljenoj mu Neretvi.
Mnogi Metkovci i Neretva- ni, koji su u GKS došli odati poast ovjeku kojega su vo- ljeli i koji je volio njih, nisu mogli skriti suze tijekom ko- memoracije. Tako je to kada nas napusti netko poput Tomi- slava Zubia; tek tada shva- amo prazninu koja ostaje za njim. Na pozornici, na kojoj je pok. Zupa odigrao mnoštvo svojih uloga, izmjenjivali su se predstavnici svih društava u kojima je Zupa ostavio trajan peat. Rukomet, odgoj i obra- zovanje, planinarenje, kaza-
METKOVI I DOLINA
OPROSTILI SE OD ZUPE
lište, umjetnost, glazba, dari- vanje krvi, rad za ope dobro, Maraton laa… Sve to bile su vrijednosti do kojih je Zupa drao i koje je poticao, naro- ito kod mladih. Posljednji je put iz gledališta odjeknuo pljesak ovjeku velika srca koji je toliko volio svoj Met- kovi i dolinu Neretve. Da ta ljubav nije bila neuzvraena, pokazali su oni koji su ispred Gradske mrtvanice došli ispratiti Zupu na posljednje poivalište na oblinjem Gro- blju sv. Ivana. Još jedan dobri duh Metkovia preselio se u vjenost, a gore smo, posve sigurno, dobili svoga gorljiva zagovornika.
Kada smo 2. prosinca u poplav- ljenu gradskome parku foto-
grafi rali Tomislava Zubia na njegovu biciklu kako se vozi kroz vodu, nismo ni mogli pomisliti da bi to, moda, mogla biti njegova
posljednja fotografi ja.
Upravni odbor Udruge la- ara Neretve na tematskom sastanku odranom 12. pro- sinca donio je jednoglasno odluku da laa pod rednim brojem 33 dosadašnjeg na- ziva Udruga laara Neretve ponese naziv Tomislav Zub- i – Zupa prvi laarski knez Domagoj. Tom odlukom eljeli su mu odati…