Sredwo{kolacList u~enika i nastavnika Sredwe stru~ne {kole u Pqevqima • Godina III • Broj 3 • Novembar 2009. godine

http://www.mojaskola.me/strucna-pv/skola/

RRaadd pprreedduuzzee}}aa zzaa vvjjee`bbuu

“TIMBER-MONT” NASAJMU U AUSTRIJI

(Strana 3)

• Gospodine Melovi}u,hvala Vam {to ste i poredniza obaveza na{li vreme-na za razgovor sa nama.Ujedno izra`avamo i svojeli~no zadovoljstvo {to smou~enici {kole koju ste Vipoha|ali i iz koje ste kre-nuli u svijet nauke. S tim uvezi `eljeli bismo da Vaspitamo kakva su Va{asje}anja na ovu {kolu ikoliko Vam je znanjeste~eno u njoj koristilo udaljem {kolovanju?

Na samom po~etku elio

bih da pozdravim vas, kao

inicijatore ovog razgovo-

ra, kao i sve profesore i

u~enike Srednje stru~ne

{kole. Moja sje}anja na

Srednju stru~nu {kolu su

jako lijepa i smatram da

se ta “sje}anja” mogu

podijeliti na dio koji se

ticao obrazovanja i onaj

drugi, znatno interesant-

niji, koji se ticao dru`enja.

I jedne i druge impresije

imaju svoja zna~enja. [to

se ti~e obrazovanja, sma-

tram da se u {koli radilo

prili~no kvalitetno i da je

onaj ko je htio da radi tj.

u~i mogao da ovlada

dobrim znanjima iz

razli~itih disciplina, kao i

da je oduvijek bilo i da }e

biti onih koji su `eljeli da

idu “linijom manjeg otpo-

ra” tj. sa {to manjim ula-

ganjima da ostvare odre-

|ene rezultate. Mi{ljenja

sam da se navedeni “prin-

cipi posmatranja stvari”

ne odnose samo na {kolu tj.

u~enje, ve} i na `ivot

uop{te! Sa druge strane,

sje}enja gotovo svakog

pojedinca vezana za {kolu

obi~no se vi{e vezuju za

dio koji se odnosi na

dru`enja, simpatije, zajed-

ni~ke provode ili brojne

anegdote, koje se pre-

pri~avaju godinama nakon

zavr{etka {kolovanja. Vje-

rujem da svaka generacija

ima neke svoje specifi-

~nosti, pa je tako slu~aj bio

i sa mojom generacijom.

Doprinos srednjo{kols-

kog obrazovanja mom dal-

jem usavr{avanju se

zna~ajno ispoljavao, u

odre|enim segmentima,

uprkos ~injenici da sam se

nakon zavr{etka srednje

{kole - smjer elektroteh-

ni~ar ra~unara, opredijelio

za studije na Ekonomskom

fakultetu. Me|utim, pozna-

vanje ve}eg broja discipli-

na pru`a ~ovjeku odre|enu

{irinu boljeg razumijevan-

ja problema i odre|ene

“sigurnosti” kada nekom

treba ne{to da objasni.

• Op{te je poznato da stenedavno bili najmla|imagistar u Crnoj Gori.Imamo informaciju i da stena putu da steknete diplo-mu doktora ekonomskihnauka, odnosno da }ete zamjesec – dva dana izvani~no biti doktornauka. Da li je te{koposti}i takav uspjeh,odnosno da li su stazeuspjeha uvijek trnjempoplo~ane?

RRaazzggoovvoorr ssaa mmrr BBoobbaannoomm MMeelloovvii}}eemm

STAZAMA ZNANJADO USPJEHA

Srednja stru~na {kola u Pljevljima jepo mnogo ~emu specifi~na vaspitno – obra-zovna ustanova. Sa jedne strane, ona ospo-sobljava u~enike za direktno uklju~ivan-je u privredne tokove, a sa druge stranepredstavlja idealan temelj za {kolovanjena razli~itim visoko{kolskim ustanova-ma. Zato su, iz njenih redova, potekli nesamo vrsni majstori ve} i izuzetni inte-lektualci, stru~njaci kojima se ponosi ova{kola, ali i ~itav grad. Jedan od njih sva-kako je i mr Boban Melovi}, budu}i dok-tor ekonomskih nauka, mladi} koji je 2006.godine bio najmla|i magistar u Crnoj Gori.Srednju stru~nu {kolu, smjer elektroteh-ni~ar ra~unara, zavr{io je kao |ak gene-

racije i dobitnik diplome “Lu~a”. Diplo-mirao je na Ekonomskom fakultetu u Pod-gorici, na usmjerenju Menad`ment, odbra-niv{i diplomski rad sa ocjenom 10 iprosje~nom ocjenom tokom studija 9,75.Dobitnik je brojnih akademskih nagradai priznanja. Jedan je od osniva~a BBiizznniissMMaarrkkeettiinngg CCeennttrraa. Zaposlen je kao redov-ni profesor na Ekonomskom fakultetu uPodgorici. Doktorske studije je priveokraju i za koji mjesec treba da i zvani~nodobije diplomu doktora ekonomskihnauka. @eljeli smo da iz razgovora sa njimsaznamo da li je te{ko posti}i tako bril-jantne rezultate u svojoj struci i o`ivimonjegova sje}anja na Srednju stru~nu {kolu.

• Koliko je priznanje zarad bitno u~enicima i da liono mo`e djelovati stimu-lativno i na druge u~enike?

Smatram da je svakopriznanje koje dolazi kaorezultat redovnog rada itruda korisno i stimulativ-no. U~im iz elje da usvojim{to kvalitetnija znanja koja}e mi svakako biti od koris-ti, a kao rezultat anga`ova-nosti, `elje i redovnosti uradu dolazi se do rezulta-ta. Jedna od pozitivnih stra-na je ta {to na{a {kola pre-poznaje takve u~enike ipoma`e im u usavr{avanju.Bitno je i to da se izbor nesvodi samo na jednogu~enika, ve} da se akcenatstavlja na sve u~enike kojisvojim rezultatima dopri-nose odr`avanju i pove-}avanju imid`a {kole, a veli-ki je broj takvih u~enika.

• Mo`e{ li mi re}i ne{tovi{e o tvom dosada{njem{kolovanju?

Osnovno obrazovanje samstekao u Osnovnoj {koli“Ristan Pavlovi}”, nakon~ega sam dobio diplomu“Lu~a”. Potom sam seizme|u dvije srednje {kole una{em gradu opredijelio zaSrednju stru~nu {kolu, tj.

za smjer ma{inski tehni~ar,prije svega zbog toga {tosam smatrao da }u ste}ikvalitetna znanja izstru~nih predmeta, koja }emi biti dobra osnova zadalje usavr{avanje i olak{ati{kolovanje na bilo komtehni~kom fakultetu. Redo-vno sam u~io, tako da samsvaki klasifikacioni periodzavr{avao sa odli~nim ocje-nama iz svih nastavnihpredmeta. Srednja stru~na{kola, ne samo da je u pot-punosti ispunila mojao~ekivanja, ve} je za meneu~inila mnogo vi{e. Otvori-la mi je vrata ka mnogimvannastavnim aktivnosti-ma koje }e mi biti va`ne u`ivotu i izgraditi me kaoli~nost.

RRaazzggoovvoorr ssaa mmaattuurraannttoomm -- IIVV sstteeppeenn ssttrruu~~nnee sspprreemmee

REDOVNOST U RADUGARANCIJA USPJEHA

RRaazzggoovvoorr ssaa mmaattuurraannttiimmaa mmoo`ee bbiittii oodd vveelliikkee kkoorriissttiiuu~~eenniicciimmaa nnii`iihh rraazzrreeddaa ssrreeddnnjjee {{kkoollee,, nnaarroo~~iittoo aakkoo jjeeuu ppiittaannjjuu uu~~eenniikk kkoojjii jjee uu ddoossaaddaa{{nnjjeemm rraadduu ppoossttiizzaaoozzaavviiddnnee rreezzuullttaattee.. OOpprreeddiijjeelliillaa ssaamm ssee zzaa rraazzggoovvoorr ssaaRRaaddoomm GGrruujjii~~ii}}eemm,, uu~~eenniikkoomm IIVV rraazzrreeddaa mmaa{{iinnsskkee ssttrruu--kkee,, nnee ssaammoo zzbboogg nnjjeeggoovvoogg uussppjjeehhaa uu {{kkoollii,, vvee}} ii zzbbooggaannggaa`oovvaannjjaa uu mmnnooggiimm vvaannnnaassttaavvnniimm aakkttiivvnnoossttiimmaa..

• Ana, eqeli bismo da

nam za po~etak ka`e{

ne{to vi{e o svom

{kolovawu. Otkud odlu-

ka da se upi{e{ na obra-

zovni profil trgovina i

ugostiteqstvo?

Nakon zavr{ene osno-

vne {kole na{la sam se

pred dilemom pred kojom

se nalaze svi polumatu-

ranti: Kuda daqe?. Shva-

tila sam da zavr{iti gim-

naziju i ne oti}i na

fakultet nije nimalo

boqe nego ne zavr{iti

ni{ta. U ovim nesigurnim

vremenima najsigurnije

mi je djelovalo izu~iti

zanat, obezbijediti sebi

neko zvawe, pa ako okol-

nosti dozvole i iz ove

{kole mogu krenuti daqe.

• Prakti~na nastava u

stru~noj {koli ima veli-

ki zna~aj, ali je posebno

zna~ajna na tre}em stepe-

nu stru~ne spreme. Kako

je organizovana prakti~na

nastava na tvom smjeru i

od kakvog je ona zna~aja za

posao kojim planira{ da

se bavi{?

Smatram da su uslovi

za izvo|ewe nastave u

Sredwoj stru~noj {koli

uop{teno povoqni, a vrlo

povoqni za izvo|ewe

prakti~ne nastave.

U~enici moga obrazovnog

profila obavqaju praksu

u trgova~kim radwama.

Nije rijedak slu~aj da one

koji se poka`u u lijepom

svijetlu na praksi poslo-

davci nakon zavr{enog

tre}eg razreda momental-

no primaju na posao. U

tome se ogleda vi{estruki

zna~aj obavqawa prak-

ti~ne nastave u na{oj

{koli.

Jedna od naj~e{}ih predrasuda u na{oj sredini je da u~enik tre}eg stepena stru~ne spreme ne mo`e biti odli~an

|ak. Tu predrasudu }e nam razbiti Ana Vuka{inovi}, odli~na u~enica tre}eg stepena stru~ne spreme, smjer – trgovac.

Biti uspje{an u~enik ne zna~i samo imati odli~an uspjeh i postizati zavidne rezultate u radu. Uspje{an u~enik je i

onaj koji ima pravilan odnos prema {koli i {kolskim obavezama, onaj koji je disciplinovan i redovan na ~asovi-

ma. Ana je sve to – odli~an, primjeran i vrijedan u~enik. @eqeli smo zato da nas upravo ona upozna sa ivotom i radom

u~enika tre}eg stepena stru~ne spreme. Pri tome smo svjesni da Ana nije jedini uspje{an u~enik na tre}em stepenu. Tak-

vih je znatan broj u ovoj {koli, ali Ana se izdvaja svojim anga`ovawem, disciplinovano{}u i redovno{}u u radu.

Razgovor sa maturantima – tre}i stepen stru~ne spreme

PUT OD HIQADU MIQA PO^IWE PRVIM KORAKOM

(Nastavak na 8. strani)

(Nastavak na 4. strani)(Nastavak na 6. strani)

BBiibblliiootteekkaa SSrreeddnnjjee ssttrruu~~nnee {{kkoollee

BIBLIOTEKA - INTELEKTUALNI,KULTURNI I INFORMATIVNI

CENTAR ZNANJA(Strana 4)

Razgovor sa Ramizom Kurbegom,najboqim studentom Ma{inskogfakulteta u Pqevqima

MATEMATIKA – OSNOVA

SVIH TEHNI^KIH NAUKA

(Strana 12)

2Sredwo{kolac

Novembar 2009. godineA K T U E L N O

U ovoj {kolskoj godini upi-

sano je u prvi razred osam odje-

qewa. Novi obrazovni progra-

mi, na ~etvrtom stepenu

stru~ne spreme, su: tehni~ar

prodaje, tehni~ar za kompju-

tersko konstruisawe i uprav-

qawe (prvi put u obrazovnom

sistemu Crne Gore) i po{tans-

ko-logisti~ki tehni~ar ,a na

tre}em stepenu stru~ne spre-

me: zavariva~, konobar i kuvar.

Uvo|ewem novih obrazobnih

programa {kola te`i da u

saradwi sa socijalnim part-

nerima, {koluje kadrove koji

su potrebni tr`i{tu.

U svim novim obrazovnim

programima ve}i je fond

~asova prakti~ne nastave i

stru~no-teorijskih predmeta.

U~enicima ~etvrtog stepena

stru~ne spreme se nudi i veli-

ki broj izbornih predmeta (u

prvom i drugom razredu

izu~ava se jedan ,a u tre}em i

~etvrtom po dva izborna pred-

meta).

Novi Nastavni plan i pro-

gram za sredwe stru~no obra-

zovawe i vaspitawe obezbje|uje:

• Optimalan odnos op{teg i

stru~nog obrazovawa;

• Kontinuitet op{teg obrazo-

vawa;

• Optimalno op{te obrazova-

we za sve u~enike/ce ;

• Op{te obrazovawe prila-

go|eno specifi~nim potrebama

• u~enika/ca i {kole;

• Dostizawe standarda za pola-

gawe stru~nog ispita ;

• Mogu}nost dostizawa stan-

darda za polagawe maturskog

ispita;

• Aktivnu ulogu u~enika/ca u

nastavi.

Novi op{teobrazovni pro-

grami u sredwim stru~nim

{kolama dovoqno su fleksi-

bilni i ostavqaju mogu}nost

prilago|avawa op{teg obrazo-

vawa specifi~nim potrebama

u~enika/ca, obrazovnog pro-

fila i svake {kole.

Desimir Mojovi}, prof.

Dana, 27. 10. 2009. god. u okviruprojekta ”Rad policije u zajednici”,Srednju stru~nu {kolu je posjetiladelegacija Uprave policije sa preds-tavnicima OSCE, pod ~ijim pokro-viteljstvom se projekat ”Rad policijeu zajednici” u na{oj op{tini imple-mentira od juna mjeseca 2008. god.

[kolu su posjetili: g. Feho Meho-vi}, rukovodilac Sektora za pre-venciju i rad policije u zajednici uUpravi policije Crne Gore, sa svojimpomo}nikom, g. Du{kom Bako-vi}em, zatim predstavnik OSCE g.Patrik Mc Nulty, a ispred Podru~nejedinice Pljevlja, prisustvovali suzamjenik rukovodioca Ekspoziturepolicije Mom~ilo Vojinovi}, koji jeodgovoran za implementaciju pro-jekta “Rad policije u zajednici” u

op{tini Pljevlja, i kontakt policajacMiloje Vojinovi}. Posjeta delegaci-je Uprave policije Srednjoj stru~noj{koli nije slu~ajna. Ona je uslijedi-la kao rezultat jednog od najboljihprimjera saradnje policije i dru{tve-nog subjekta, kroz projekat ”Radpolicije u zajednici”.

Zajedni~ka ocjena delegacijenakon jedno~asovnog sastanka sadirektorom SS[ g. Mervanom Avdo-vi}em je da Projekat daje dobrerezultate u na{oj sredini i da je ova{kola najbolja potvrda njegoveuspje{nosti . Posebna tema razgovo-ra je i niz zajedni~kih aktivnosti kojepredstoje, a sve sa ciljem stvaranjabezbjednog ambijenta za rad u~enikai prosvjetnih radnika u na{oj {koli.

UPRAVA [KOLE

Sajam visokog obrazovawa odr`an je 8. maja 2009. godine u

Bijelom Poqu. Sredwa stru~na {kola je obezbijedila dva

autobusa za prevoz u~enika zavr{nih razreda i grupe profe-

sora do Sajma. U~enici su imali vremena za slobodne aktiv-

nosti i obilazak grada. Posjetili su halu u kojoj su bili

postavqeni {tandovi svih crnogorskih fakulteta. Dostupni

su im bili kvalitetni promotivni materijali u elektronskoj

ili {tampanoj verziji, koji su umnogome opisali na~in stu-

dirawa i pomogli u~enicima u dono{ewu ispravne odluke. Raz-

govarali su sa studentima, tako da su im i oni mogli preni-

jeti svoja iskustva i provesti ih kroz vrata visokog

obrazovawa. Vratili su se puni utisaka, zadovoqni {to su saz-

nali {ta ih mo`e o~ekivati u daqem {kolovawu.

Sa{a Matijevi}, IV3

Save the Children UK, kance-larija u Podgorici, podr`ao je uoktobru projekat Srednjestru~ne {kole sa ciljem una-pre|enja inkluzivnog obrazo-vanja u okviru kampanje“STVARNO-DA SVA DJECAIDU U [KOLU”.

Jedine dvije srednje {kole uCrnoj Gori ~iji su projektipodr`ani na ovom konkursu suna{a {kola i Gimnazija “Slobo-dan [kerovi}” iz Podgorice.

Projekat je napisala SvetlanaDujovi}, prevela ga na engleskiVida Mili}, a doprinos u pisanjuprojekta dala je i u~enica Mari-jana Jakovljevi}. Podr{ku zapisanje projekta i prijavljivanjena konkurs dao nam je direktorMervan Avdovi}.

Problem koji postoji je {to jeedukacija za primjenu inkluziv-nog obrazovanja – “Vrti} i {kolapo mjeri djeteta” do sada reali-zovana samo u osnovnim {kola-ma, a djeca ve} po~inju dapoha|aju srednje {kole. Profeso-ri nemaju dovoljno znanja iiskustva u radu sa djecom sasmetnjama u razvoju tako da sesnalaze prema svom naho|enju.

Da bi proces obrazovanja djecesa smetnjama i te{ko}ama u raz-voju tekao na {to bolji na~inpotrebno je edukovati i profeso-re u srednjim {kolama, ina~e }e~itav proces koji je u fazi razvi-janja u osnovnoj {koli ,biti zaus-tavljen.

Intencija uprave {kole i svihzaposlenih je da na{u {koluu~inimo {to savremenijom i efi-kasnijom. Po{to se u okviru na{e{kolske sredine promovi{epo{tovanje, tolerancija, razumi-jevanje i prihvatanje razli~itosti,dje~jih i ljudskih prava, ovaj pro-jekat }e nam pomo}i da to radi-mo {to kvalitetnije, a posebno napolju obrazovanja djece sa poseb-nim obrazovnim potrebama.

Op{ti cilj projekta je: Dostup-no, kvalitetno i efikasno obrazo-vanje svih u~enika u {koli.

Specifi~ni ciljevi su: Omogu}itisvakom u~eniku da dobije {ansuda ostvari svoje mogu}nosti, boljainterakcija i individualniji pris-tup u~eniku, razvijanje timskograda (profesor, roditelj, pedagog

, uprava) O~ekivanja: Od ovog projekta

o~ekujemo da se profesori edu-kuju za rad sa djecom sa poseb-nim obrazovnim potrebama. Naseminarima }e usvojiti osnovnaznanja koja su im potrebna da biuspje{no radili sa djecom saposebnim obrazovnim potreba-ma. Nau~i}e kako se pravi indi-vidualni razvojni obrazovni planza djecu sa smetnjama ilite{ko}ama u razvoju. Nau~i}ekako da prepoznaju djecu kojimatreba pru`iti dodatnu podr{kuda bi lak{e savladali nastavniplan i program. Po{to }e seobu~iti i profesori i uprava, ukasnijem periodu }e se ste~enaznanja kroz praksunadogra|ivati i primjenjivati jo{uspje{nije.

Planirane aktivnosti: Seminarkoji se sastoji od 3 modula po 2dana. Kao predava~i anga`ovanisu treneri iz oblasti Inkluzivnogobrazovanja iz Nik{i}a i iz Plje-valja. Na seminarima u~estvuje25 nastavnika. Prvi modul jeodr`an u oktobru, a sljede}a dva}e biti odr`ana u novembru idecembru.

Na seminaru se obra|uju slje-de}e teme: • Pravo na razli~itost• Inkluzivni pokret• Funkcionalno u~enje i Portid`model• Tipovi smetnji• Vrste te{ko}a• Iskustva u radu sa djecom sate{ko}ama• Index za inkluziju-metodolo-gija i iskustva• Prihvatanje razli~itosti • Posmatranje u cilju objektivneprocjene• Skala za procjenu i Kartonu~enika • Problemati~no pona{anje• Korigovanje problemati~nogpona{anja• Individualni razvojni obrazov-ni plan• Podsticanje dje~jeg u~enja iu~e{}a

• Komunikacija• Timski rad• Partnerstvo sa roditeljima• OcjenjivanjeSVETLANA DUJOVI], prof.

Prethodne {kolske godine video nadzor

je uveden i u na{u {kolu. Ukupno 25 kame-

ra, 16 kod pomo}nika direktora i 9 kod

generalnog direktora, budno prate svaki

na{ pokret.

Sje}am se atmosfere koja je tih dana vla-

dala me|u u~enicima. Zbuwenost i strah

mije{ali su se sa nepovjerewem. Iako smo

znali da pri~a o video nadzoru ima real-

no utemeqewe, ipak smo se zavaravali

komentarima da kamere nisu ukqu~ene,

odnosno da nas niko ne mo`e vidjeti dok

izlazimo iz kabineta ili ulazimo u {kolu.

Ubrzo smo se suo~ili sa sopstvenim zablu-

dama. Shvatili smo to onda kada smo bili

“ uhva}eni” u sitnim ispadima i to na mjes-

tima za koja smo vjerovali da su nedostup-

na oku kamere.

Od tog momenta, situacija se u velikoj

mjeri promijenila. Materijalnih {teta

gotovo da nema ili su bar svedene na mini-

mum. Izgleda da su kamere uticale i na

promjenu na{e svijesti. Najednom smo sve

shvatili mnogo ozbiqnije. Ni tu~e u {kols-

kom dvori{tu vi{e nisu u~estale, jer kame-

ra biqe`i i ono {to se de{ava izvan

{kolske zgrade. Op{toj pozitivnoj amos-

feri doprinijelo je i zakqu~avawe u~ioni-

ca nakon drugog i ~etvrtog ~asa, kao i pos-

lije nastave.

Ostaje samo jo{ jedan problem:

zakqu~avawe ulaznih vrata na {koli ta~no

kada zvoni zvono za po~etak nastave. Nema

vi{e ka{wewa ili zapravo…ima ih i

daqe, ali u mawoj mjeri. Koliko god u~eni-

cima smetalo to {to ne mogu u}i u {kolu

ako koji minut prikasne, neopravdani izos-

tanci ih opomiwu na ve}u ozbiqnost i

odgovornost.

ERMINA KORDI], 3. razred

SSEEMMIINNAARR ZZAA IINNKKLLUUZZIIVVNNOO OOBBRRAAZZOOVVAANNJJEE

[KOLA POMJERI DJETETA

Novine u upisnoj politici Sredwe stru~ne {kole

NOVI OBRAZOVNI

PROGRAMI U [KOLI

Sajam visokog obrazovawa u Bijelom Poqu

DRAGOCJENA ISKUSTVA ZA MATURANTE

RReezzuullttaattii pprroojjeekkttaa ““RRaadd ppoolliicciijjee uu zzaajjeeddnniiccii””

USPJE[NA SARADNJA [KOLE I POLICIJE

Iz ugla u~enika

VIDEO NADZOR I ATMOSFERA U [KOLI

Po{tovani ~itaoci,Tre}i broj {kolskog lista

“Sredwo{kolac” nastao je natemeqima u~eni~kih radova,wihove qubavi, entuzijazma i`eqe da u pravom svijetluprika`u sebe, svoj rad i svoju{kolu. Mogla bih sa punim pra-vom re}i da su urednici ovogabroja u~enici, i to ne samo wih{esnaest ~lanova Ure|iva~kogodbora, ve} i svih pedeset osamu~enika koji su svojim stru-~nim, autorskim, likovnim,literarnim radovima iliintervjuima, poku{ali da ovomlistu daju svoju dimenziju i uwemu ostave svoj trag.

Oni su ponos ove {kole inajqep{e ogledalo wenog rada,jer se u wihovim prilozima ogle-da aktivnost svih osam sto-tina u~enika Sredwe stru~ne{kole. Wihova ideja, rije~ imisao bili su osnova na kojoj setemeqio rad predava~a. S obzi-rom da su upravo u~enici dalipuni oblik ovom broju lista“Sredwo{kolac”, ja `elim dau svojoj uvodnoj rije~i istaknemprvenstveno wih, ne zaborav-qaju}i pri tome ni pomo},aktivnost i anga`ovawe svojihkolega i ostalih saradnika.

Bez obzira da li }e ovaj brojispuniti va{a o~ekivawa iline, vjerujem da wegovo najve}ebogatstvo ~ini ovoliki broju~enika svesrdno anga`ovan nawegovoj izradi. Ja im se zato usvoje ime i u ime svih profeso-ra, ~lanova Ure|iva~kog odbora,najiskrenije zahvaqujem.

Sne`ana Gruji~i}

RIJE^

UREDNIKA

3Sredwo{kolac

Novembar 2009. godineA K T U E L N O

Sekretarijat za evro-

pske integracije u

saradwi sa Minis-

tarstvom prosvjete i

nauke ve} pet godina

uzastopno organizuje

konkurs za najqep{u

pri~u, pjesmu ili

likovni rad na temu

“Crna Gora i Evropska

unija”. Pravo u~e{}a

na konkursu imaju sve

osnovne i sredwe

{kole na teritoriji

Crne Gore. Konkurs se

organizuje u okviru

manifestacija vezanih

za proslavu 9. maja,

Dana Evrope, a nagra-

|eni u~enici imaju

~ast da prisustvuju

sve~anoj proslavi Da-

na Evrope u Podgorici.

U~enici Sredwe

stru~ne {kole su od

samog po~etka uzeli

u~e{}e na ovom kon-

kursu i ve} ~etiri

godine zaredom osvaja-

li nagrade svojim lite-

rarnim radovima. Ove

godine, prvu nagradu u

konkurenciji od skoro

900 autorskih radova

na temu : “Moja Evro-

pa”, osvojio je Ale-

ksandar Terzi}, u~enik

tre}eg razreda na{e

{kole, smjer- tehni~ar

marketinga i trgovine.

Nagradu u iznosu od 500

e, uru~ila mu je na

sve~anoj sjednici u

Podgorici Ana Vuka-

dinovi}, sekretar

Sekretarijata za

evropske integracije.

U~enici na{e {kole

koji su tri prethodne

godine dobijali nagra-

de na ovom konkursu su:

Du{ica Mandi}, Jele-

na Martinovi} i Tija-

na \ur|i} .

Sne`ana Gruji~i},

prof.

U organizaciji Njema-

~kog dru{tva za tehni~ku

saradnju (GTZ), u

Podgorici je odr`an

seminar za automeha-

troni~are, u sklopu

projekta “Unapre|enje

zapo{ljavanja putem

stru~nog obrazovan-

ja”. Seminar je trajao

tri dana, od 08.10. do

10.10. 2009. godine i

organizovan je u radi-

onici za automehatro-

ni~are u JU Srednja

stru~na {kola “Ivan

Uskokovi}” u Podgo-

rici. Seminar su vodi-

li profesori Tomas

Umlauf i Bernd Lajt-

hold iz Srednje stru~ne

{kole iz Hamelna. Pol-

aznici seminara su bili

predstavnici stru~nih

{kola iz Pljevalja, Pod-

gorice, Herceg Novog i

Tivta. Ovo je bila jo{

jedna u nizu aktivnos-

ti posve}ena usavr{a-

vanju profesora i nas-

tavnika iz ma{inske i

elektro struke koji }e

predavati ili predaju

predmete za budu}e zani-

manje automehatroni~ar.

Radionica za mehatroni-

ku u Podgorici ima kom-

pletnu opremu za izvo|enje

prakti~ne nastave iz stru-

~nih predmeta za obrazov-

ni profil automehatroni~ar.

Radionica posjeduje: ra~u-

narski sistem za kompju-

tersku dijagnostiku auto-

mobila, ma{inu za

balansiranje guma, ma{inu

za monta`u guma, kompre-

sor, dizalicu od 3,5t, sistem

za pre~i{}avanje vazduha i

kompletan alat i pribor za

rad na automobilu.

Posebnu pa`nju privukao

je ra~unar za detekciju gre-

{ke za razli~ite vrste auto-

mobila sa velikim brojem

adaptera, senzora, pri-

klju~aka i kablova. Ra~u-

narom upravlja program

kojim se mo`e simulirati

kvar {to je pogodno kod

rada sa u~enicima. Program

je napravila korporacija

BOSCH zajedno sa softver-

om za kompletan rad tre-

nera. Dijagnostika se izvo-

di tako {to se prvo automo-

bil pove`e na ra~unar preko

velikog broja kablova.

Zatim se u radnom

okru`enju programa

unesu kompletni poda-

ci za priklju~eni auto-

mobil. U veoma slo-

`enom sistemu menija

bira se dio automobila

za dijagnostiku. Nakon

toga ra~unar daje niz

dijagrama, slika i po-

dataka za izabrani seg-

ment ~ime se direktno

ukazuje na vrstu i te-

`inu kvara.

Pored odgovaraju}ih

programa, sve {kole su

dobile literaturu i pri-

ru~nike za rad. Jedan

od priru~nika sadr`i

sve zakone, jedna~ine,

formule, jedinice i pa-

rametre koji se koris-

te u automobilskoj

industriji. Ovaj pri-

ru~nik je pogodan za

rad svakog prakti~ara

ma{inske, saobra}ajne

i elektro struke.

Svi u~esnici semina-

ra su montirali gume i

vr{ili balansiranje istih na

najnovijoj kompjuterski

upravljivoj ma{ini.

Seminar je bio koristan

jer su se ~uli savjeti za pre-

ventivno odr`avanje auto-

mobila u svim uslovima

eksploatacije.

Sve teme na seminaru su

odra|ene prakti~no uz

aktivan rad svih u~esnika.

prof. Vladan Avramovi},dipl.in`.el.

U Salcburgu je u organizaciji ACT-a (Austrijskog servis centra ) od 10. do 12.marta 2009.godine odr`an Me|unarodnisajam preduze}a za vje`bu. Premazvani~nim podacima, na Sajmu su u~estvo-vale 22 zemlje, sa 356 izlaga~a i 19 000 pos-jetilaca. Preduze}e za vje`bu “TimberMont” predstavljala su tri u~enika Srednjestru~ne {kole : Sanjin Muharemovi}, DankaKljajevi} i Dijana Je~menica. Koordinatorovog projekta bila je profesorica Nada Jovi}.

U~enici su imali priliku ne samo daupoznaju drugu kulturu i druga~ije obi~aje,ve} i da se prvi put susretnu sa pojedinimaspektima djelovanja u poslovnom svijetu,ovladaju novim terminima i nau~e kakoposlovati na sajmu. Rad na {tandu podra-zumijevao je snabdjevenost svih u~esnikabro{urama, lecima, porud`benicama, poklo-

nima, fakturama ( {tampanim i na engles-kom i na maternjem jeziku ). U~enici i nji-hov mentor, profesorica Nada Jovi}, zado-voljni su svojim poslovanjem na Sajmu,naro~ito ako se ima u vidu da su se prviput na{li na ovakvom tipu manifestacije.Ostvarili su visok nivo poslovne saradnje iveliki broj poslovnih kontakata sa predu-ze}ima iz susjednih zemalja. O kvalitetunjihovog rada svjedo~i ~injenica da se upra-vo slika {tanda “Timber Mont” preduze}ana{la na po~etnoj strani web sajta PZVCG(Preduze}a za vje`bu Crne Gore ).

Svojim u~e{}em na sajmu u Austriji ,u~enici na{e {kole su ne samo pro{irili vidi-ke, stekli zna~ajne poslovne partnere, iskust-va prenijeli drugima, ve} su u najljep{emsvijetlu predstavili svoju {kolu i svoj grad.DIJANA JE^MENICA I DANKA KLJAJEVI], IV2

Prakti~na nastava “Preduze}a zavje`bu” po~ela je i u na{oj {koli od2008/09. i to samo fakultativno, za gru-pu od 15 u~enika ekonomskih tehni~araIII razreda.

U 2009/10. osnovana su dva preduze}aza vje`bu u odjeljenju III-1 - ekonomskitehni~ar i njihovi nazivi su : 1.TimberMont PZV –Pljevlja , osnovano 2008/09.i 2. Planinski sirko milk PZV-Pljevlja,osnovano 2009/10.

Na ovim ~asovima u~enici se upoznajusa svim poslovima koji se obavljaju u pre-duze}ima, s tim {to je preporuka od Ser-vis centra da se preduze}a osnivaju kaoDOO i da njihova prete`na djelatnost budetrgovina.

U okviru Servis centra postoji Priv-redni sud, Statistika i banka koja priosnivanju prenosi 100000 eura kaopo~etni kapital za rad PZV-a.

Obuka je vr{ena za dva nastavnika u2008/09., a u 2009/10. su uklju~ena jo{dva nastavnika . Sve ovo finansira Kulturkontakt –Austrija.

Najbitnije je da u~enici veoma radodolaze i poha|aju ove ~asove, jer u PZV-

u se sumiraju sva znanja ste~ena u pret-hodnim razredima iz svih stru~nih pred-meta. Organizuju se sajmovi na nacio-nalnom nivou i {ire, na kojima u~enicisimuliraju prave znalce svog posla, a osimtoga sve je ovo i takmi~arskog karaktera.

Za sada ne postoje materijalni uslovi zarad, mada je pomo} 2 ra~unara i 1 {ta-mpa~a dobijena od Kultur kontakta izAustrije, vrlo dragocjena. O~ekuju sejo{ 2 ra~unara.

U PZV-u se mnogo radi na kreativ-nosti i internet istra`ivanjima u~enikajer sve se obavlja elektronski. Trebanapomenuti da u~enici moraju da savla-daju program za prakti~nu nastavu i naosnovu svojih znanja dobijaju ocjene kaoiz svih drugih predmeta.

Uloga nastavnika je da prate radu~enika,da daju kona~an sud kod dono-{enja odre|enih rje{enja,da daju bitnesmjernice u~enicima, ali moraju dapoznaju sve oblasti rada preduze}a kaoi zakonske propise, pa je zahtjevnostveoma velika za rad u PZV-u.

Koordinator PZV “Planinski sirkomilk-Pljevlja”, Milica ^olovi}, prof.

GGTTZZ ii uunnaapprree||iivvaannjjee zzaappoo{{lljjaavvaannjjaa ppuutteemm ssttrruu~~nnoogg oobbrraazzoovvaannjjaa

SEMINAR ZAMEHATRONI^ARE

Konkurs povodom Dana Evrope

JO[ JEDNO

PRIZNAWE ZA

NA[E U^ENIKE

RRaadd pprreedduuzzee}}aa zzaa vvjjee`bbuu

“TIMBER MONT” NASAJMU U AUSTRIJI

SSeemmiinnaarr pprraakkttii~~nnee nnaassttaavvee ““PPrreedduuzzee}}aa zzaa vvjjee`bbuu””

OBUKA ZA MLADEPREDUZETNIKE

4Sredwo{kolac

Novembar 2009. godineP E D A G O G I J A

Bilblioteka je ustanova koja pri-kuplja, obra|uje, ~uva i daje nakori{}enje knjige, periodiku i drugibibliote~ko – informativni materijal.

“[kolska biblioteka je bibliote~ko– informativni centar {kole. No kako{kola samo ne obra-zuje, nego i vaspitava,uvodi djecu u svijetkulture, biblioteka jeintelektualni i kultur-ni centar znanja. Bi-blioteka individualno ikolektivno budi inte-res za nove spoznaje,pro{iruje kulturne vi-dike i istovremenoosposobljava u~enikeda se slu`e kulturnim inau~nim vrijednosti-ma. O zna~aju biblio-teke ka`e se i u UNES-KO – vim smjernicamaza unapre|enje rada{kolskih biblioteka.Program rada {kolske biblioteke jebitan dio obrazovnog programasvake savremene {kole. On omo-gu}ava stvaranje navika, posta-vljanje pitanja i mijenja uloge nasta-vnika u obrazovnom procesu, jer vi{enagla{ava u~enje zahvaljuju}i izvo-rima informacija kojima raspola`e.”

Milenija Vra~ar, bibliotekar Cen-tralne narodne biblioteke “\ura|Crnojevi}” – Cetinje , u tekstu“Biblioteka – pustolovina duha uvremenu oskudnosti”, jasno ukazu-je na zna~aj i ulogu biblioteke unastavno – obrazovnom procesu.“Da bi biblioteka vr{ila zakonompredvi|enu ulogu u nastavnoobra-zovnom procesu, odnosno bilasredi{te tog procesa, ~inila zna~ajankulturni segment jednog dru{tva ,mora djelovati ozbiljno – kadrom (profil, stru~nost, radno vrijeme),fondom ( brojnost, struktura ), opre-mom ( tehni~ka i dr), prostorom (~itaoni~ki, magacinski i radni pro-stor bibliote~kih radnika ), aktiv-nostima ( redovnim i dodatnim),na~inom predstavljanja fondova (adekvatna katalo{ka i automatskaobrada bibliote~kog materijala).”

Srednja stru~na {kola u Pljevlji-ma sa 801 u~enikom i 72 nastav-nika, najbrojnija je srednja {kola naprostoru sjeverne Crne Gore. Imabiblioteku sa knji`nim fondom od12 250 knjiga. [to se ti~e biblio-te~kog prostora, biblioteka jesmje{tena u dvije prostorije ~ijaukupna veli~ina iznosi 74, 50 m2 ,od ~ega magacinski prostor ~ini 38m2 i u sklopu biblioteke postoji30 ~itaoni~kih mjesta. Radno vri-jeme biblioteke je od 8,30 h do15,30 h , svakog radnog dana.

Struktura knjiga je raznovrsna.Knjige obavezne {kolske lektire~ine oko 45% knji`nog fonda. Bibi-loteka je posve}ena i u`oj struci,odnosno kadrovskom profilu zani-manja, pa posjeduje stru~nu lite-raturu iz oblasti ekonomije,ma{instva, elektrotehnike, saob-ra}aja i dr. Na po~etku {kolskegodine kupljeno je 90 ud`benikaza u~enike prvog i drugog razredasaobra}ajne i ugostiteljske struke.U~enici prvog i te}eg razredazadu`ili su i znatan broj zbirkizadataka iz matematike.

Biblioteka posjeduje i knjigedidakti~ko – metodske sadr`ine,namijenjene nastavnicima, kao idobar izbor referensnih djela (lek-sikone, enciklopedije, rje~nike, atla-se...). Zadr`ao se iz ranijih periodapo jedan broj knjiga beletristi~kogkaraktera odabranih pisaca.

Knjige od izuzetnog kulturno –istorijskog zna~aja ~uvaju se uposebnim, zastakljenim vitrinama

i koriste se isklju~ivo u ~itaonicibiblioteke. Biblioteka tako ~uva idaje na kori{}enje ~itaocima: Bibli-ju, Kuran, Oktoih, Psaltir, Molit-venik, Istoriju srpskog naroda, Isto-riju umjetnosti, Istoriju o Hristu,

Povjesnicu crnogors-ku, Rje~nik srpskohr-vatskog knji`evnogjezika, Rje~nik Nje-go{evog jezika i dr.

Za tuma~enje ianalizu knji`evnihdjela iz obavezne{kolske lektire neo-phodni su priru~nici,inerpretacije, knji-`evne kritike, istorijai teorija knji`evnos-ti, pa je jedan dioknji`nog fonda po-sebno izdvojen s cil-jem efikasnog pro{iri-vanja znanja izoblasti knji`evnosti.

Lingvisti~ka literatura je zas-tupljena u znatno manjem broju.Djela iz svjetske knji`evnosti suuglavnom prilago|ena nastavnomplanu i programu maternjeg jezi-ka i knji`evnosti, ali se u~eniciinteresuju i za beletristiku vanobaveznog programa.

U {kolskoj 2007 / 2008. godini,oboga}en je knji`ni fond bibliote-ke poklonom Ministarstva prosv-jete i nauke. Tako je bibliotekadobila oko 2 500 knjiga koje suuredno inventarisane. Nedostataknabavke knjiga poklonom jeo~igledan, jer veliki broj tih knji-ga nije prilago|en nastavi matern-jeg jezika i knji`evnosti. U tokuove {kolske godine u skladu samaterijalnim mogu}nostima {kole,kupljeno je 110 knjiga, ta~nije,obnovljen je fond o{te}enih knjigazbog dugotrajne upotrebe. Iz kabi-neta ruskog jezika, biblioteci jedostavljena 101 knjiga na ruskomjeziku.

Saradnja bibliotekara sa nas-tavnicima i u~enicima u cilju popu-larisanja knjige i razvijanja navike~itanja je je dobra, ali bi je treba-lo osmisliti organizovanim i plans-kim radom sekcija kako bi u~enicidobili priliku da biblioteku koris-te i za kulturne aktivnosti. Ohrab-ruje ~injenica da su u toku {kols-ke godine 450 u~enika bili ~lanovibiblioteke i da se znatno pove}aobroj pro~itanih knjiga u odnosu naprethodnu godinu.

Od periodi~nih publikacijabiblioteci se svakodnevno dostavljadnevni list “ Pobjeda” , mjese~nopo dva primjerka “Prosvjetnograda” i godi{nje {kolski list“Srednjo{kolac”. Kupljena je i“Bibliografija Prosvjetnog rada”.

U skladu sa razvojem tehnolo-gije, trebalo bi i biblioteketehni~ki opremiti kako bi vreme-nom prerasle u bibliote~ko – infor-mativne centre. Moderna nastavnasredstva i aktivni oblici rada,uvo|enje Internet-a u rad {kolskihbiblioteka, omogu}ili bi bolji radu~enika i nastavnika. Umjetnostse ipak dublje pro`ivljava kada |akod ekrana ra~unara, krene ka knji-zi. A u knjizi prona|e ljepoturije~i, dubinu misli, univerzalneporuke, smisao ivota onih li~nostikoje `ive u djelu, ali i `ivota koji,`eljan znanja, i sam `ivi.

Ako prona|emo samo jednumisao pjesnika Jovana Du~i}a :“Nauka vidi sve u evoluciji, a pes-nik u ve~nosti; zna~i u vremenukoje se ne daje opredeliti ni~im, pani etapama”, onda je jasno da veli-ka djela bri{u granice prolaznosti.

Veselinka Baji}, bibliotekar

[kolske 2009 / 2010. godinesrednju {kolu zavr{ava prva gene-racija maturanata koji maturskiispit pola`u eksternom provjeromznanja. Na osnovu ~lana 62 Op{tegzakona o vaspitanju i obra-zovanju, objavljenog uSlu`benom listu Crne Gorebr. 64/02, 31/05 i 49/07,Ministarstvo prosvjete inauke Crne Gore je donijelo{kolski kalendar rada premakome }e se maturski ispiteksternom provjerom znanjaodr`ati u periodu od 29.majado 6.juna 2010.god.

Eksterna, odnosno spoljnamatura, podrazumijeva pola-ganje maturskog ispita istogdana i u identi~nim uslovima usvim srednjim {kolama u CrnojGori. Dva odjeljenja maturanatakoja u Srednjoj stru~noj {kolislu{aju nastavu po novom obra-zovnom planu i programu (elek-trotehni~ari ra~unara isaobra}ajni tehni~ari )polagala su prethodnedvije godine tzv. pilotmaturu (oglednu, pri-premnu maturu) i u veli-koj mjeri su upoznata sanovim principima pola-ganja maturskog ispita.Polaganje se organizujeiz predmeta: maternjijezik i knji`evnost i izmatematike, dok }e sepolaganje iz dva stru~na predme-ta ove godine organizovati interno,u okviru {kole . Za razliku oddosada{njeg polaganja mature,eksterna matura je obavezna i zau~enike koji su u prethodne ~etirigodine imali odli~an uspjeh.U~enici }e na samom ispitu dobi-ti specijalno upakovan test , aregularnost polaganja prati}ekomisija sastavljena od predava~aiz drugih {kola. Popunjeni testovi

se {alju u Podgoricu gdje }e ih pre-gledati stru~na komisija, ali pre-gleda~i ne mogu znati ni imeu~enika, niti {kolu u kojoj jeu~enik u~io, jer na testu ne}e biti

nazna~eno ime u~enika ve} njego-va bar – kod {ifra. Na taj }e na~inbiti onemogu}en bilo kakav vidzloupotrebe i od strane u~enika iod strane predava~a, a jedini oslo-nac u~enicima mo`e biti njihovo

sopstveno znanje ste~eno u toku~etiri prethodne godine {kolovan-ja, jer }e ispitna pitanja podrazu-mijevati poznavanje cjelokupnoggradiva iz pomenutih predmetaobra|enog u srednjoj {koli. Jasnoje da u~enik koji ne polo`i matur-ski ispit ne mo`e dobiti diplomu ozavr{enoj srednjoj {koli, a prili-kom upisa na fakultet bodovi samaturskog ispita imaju izuzetnoveliku ulogu, ~ak ve}u nego op{ti

uspjeh tokom {kolovanja. Na prilo`enim grafikonima

mogu se vidjeti rezultati pilot tes-tiranja u~enika stru~nih {kola,{kolske 2007/2008.godine. O~igled-no je da ovakvi rezultati na nivouCrne Gore ne mogu biti zadovol-javaju}i , jer nijedna {kola u CrnojGori nije ostvarila prelaznost ve}uod 50%. Istovremeno, koliko godna prvi pogled obeshrabruju}i,razultati pilot testiranja u Srednjojstru~noj {koli Pljevlja, mogupru`iti izvjesno ohrabrenje u~eni-cima , jer njihov rezultat, global-no gledan, prevazilazi prosjek ost-varen na nivou Crne Gore. To,naravno, ne zna~i da u~enici imajurazloga da se opuste i neozbiljno inespremno pristupe polaganju. Onive} sada moraju biti svjesnizna~aja koji maturski ispit ima zanjihovo {kolovanje, kao {to mora-ju znati da jedino blagovremenopristupanje pripremama mo`e

dovesti do zadovolja-vaju}ih rezultata.

Trebalo bi da ovihdana {kole i zvani~nodobiju pravilnik opolaganju maturskogispita. On }e, bezsumnje, biti dostupansvim u~enicima, naro-~ito maturantima. Nataj }e na~in biti razri-je{ene sve eventualnenedoumice vezane za

polaganje eksterne mature. Jednastvar je, me|utim, ve} sad sigurna– u~enici koji njeguju znanje i trudese da ga svakodnevno sti~u,pro{iruju i produbljuju, nemajunikakvog razloga za paniku i strah.

Zato ja svim maturantima, usvoje li~no ime, i u ime kolektivaSrednje stru~ne {kole, elim mnogouspjeha na prvom `ivotnom ispi-tu zrelosti.

dir. Mervan Avdovi}

UU ssuussrreett eekksstteerrnnoojj pprroovvjjeerrii zznnaannjjaa

MATURANTI PREDISPITOM ZRELOSTI

BBiibblliiootteekkaa SSrreeddnnjjee ssttrruu~~nnee {{kkoollee

BIBLIOTEKA - INTELEKTUALNI, KULTURNII INFORMATIVNI CENTAR ZNANJA

• Zanima me tvoj stav o polo`aju u~enika saaspekta predsjednika Zajednice u~enika?

Moje mi{ljenje je da se u~enici ne nalaze u neza-vidnom polo`aju u ovoj {koli i da su im omogu}eniadekvatni uslovi za kvalitetno obrazovanje. Vrlova`an organ u `ivotu {kole je Zajednica u~enika.Preko nje u~enici mogu izraziti bez straha even-tualno nezadovoljstvo i prilago|avati {kolovanjesvojim potrebama. Zaklju~ci doneseni na sjedni-cama Zajednice, dostavljaju se upravi [kole i pri-kazuju na oglasnoj tabli, tako da su dostupni iostalim u~enicima, a i profesorima. Na taj na~in,profesori }e mo}i da se upoznaju sa potrebama i`eljama u~enika, te da u cilju svestranije saradnje,pobolj{avaju kvalitet svojih predavanja.

• Zanima me tvoj stav o odnosu profesora premau~enicima i da li je taj odnos korektan ili ne?

Odnos profesora prema u~enicima je uglavnomkorektan. U~enici su razli~iti, njihova interes-ovanja se razlikuju, tako da profesori nisu u situa-ciji da prilagode ~as potrebama svakog u~enika,{to ponekad mo`e izazvati sitne konfliktne situa-cije. Ni u~enici ne pokazuju uvijek zainteresova-nost za nastavu, {to mo`e dovesti do obostranognezadovoljstva. Smatram da je u odnosu profesor-u~enik veoma bitna kvalitetna saradnja, jer je tonajzna~ajniji korak ka rje{avanju svih razmirica.Iziskuje se potreba za ~e{}im razgovorima, razmje-nama mi{ljenja i uva`avanjem i po{tovanjemrazli~itosti. To prije svega vodi li~nom zado-voljstvu i jednih i drugih i uspje{nijim rezultati-ma.

• Mo`es li mi opisati jedan svoj radni dan?Nastavu poha|am u prijepodnevnoj smjeni.

Trudim se da ne provedem vrijeme u {koli uza-ludno, ve} da pratim nastavu, jer je to najboljina~in za usvajanje znanja. Volim da imam ured-ne sveske i ~esto, kada do|em ku}i, kombinujemlekcije iz knjige sa predavanjima. Lekciju, pre-oblikovanu na svoj na~in, prepi{em uredno udrugu svesku. Nekome bi to izgledalo kao uzalu-dan posao, ali se na taj na~in lak{e pamti, iako,naizgled, djeluje da ima dosta posla. Navikao samse na ovakav na~in rada, tako da mi ne oduzimaprevi{e vremena. ^esto poslijepodne odlazim uNVO Zra~ak nade. Dru`enje sa djecom iz Zra~kami omogu}ava relaksaciju, ali i usvajanje novihznanja na razli~itim poljima. Slobodno vrijeme uve~ernjim satima mogu posvetiti dru`enju, izlas-cima, radu na ra~unaru, ~itanju i sl.

• Koliko od svog radnog dana posve}ujes u~enjui koja nastavna sredstva koristi{?

S obzirom da pratim predavanja i da redovnou~im, u~enje mi ne oduzima mnogo vremena.Koristim stru~nu literaturu i internet. Svakopro{ireno znanje ra|a novo interesovanje, tako dase ponekad u~enje i zabava prepli}u.

• Koji su tvoji planovi za budu}nost?Planiram da se upi{em na neki od tehni~kih

fakulteta, uvjeren da sam u Srednjoj stru~noj{koli stekao kvalitetnu osnovu za napredovanje uovoj oblasti.

Razgovor obavila:ERMINA KORDI], III1

RRaazzggoovvoorr ssaa mmaattuurraannttoomm -- IIVV sstteeppeenn ssttrruu~~nnee sspprreemmee € nnaassttaavvaakk ssaa 11.. ssttrraannee

REDOVNOST U RADU - GARANCIJA USPJEHA

5Sredwo{kolac

Novembar 2009. godineP E D A G O G I J A

[ta je inkluzivno

obrazovawe? Da li uvo-

|ewe inkluzivne nasta-

ve oboga}uje ili osiro-

ma{uje nastavni proces?

Koje su prednosti, a koji

nedostaci uvo|ewa in-

kluzivne nastave u {ko-

le? Iz razgovora sa dru-

govima, shvatila sam da

sam pojam inkluzije

wima nije dovoqno ja-

san, a da i pojedini nas-

tavnici jo{ uvijek zazi-

ru od ove teme.

Inkluzivna {kola je

{kola koja podr`ava

razli~itosti. Da li je

{kola inkluzivna ili

nije ne zavisi od toga da

li u woj ,u datom

momentu, boravi

dijete sa raz-

vojnim smetwama,

ve} od toga koliko

je ona spremna da

te razli~itosti

prihvati pru`a-

ju}i svim u~eni-

cima podjednaka

prava na obra-

zovawe. To je

{kola u kojoj su

uklowene prepre-

ke za aktivno u~e-

we i u~e{}e svih

u~enika u aktiv-

nostima {kole.

[kola mora po}i

od stava da svako

dijete mo`e da u~i

i usvaja znawa u onom

stepenu u kome mu to

wegove razvojne sposob-

nosti omogu}avaju. Ta-

ko|e, {kola je du`na da

pru`i ruku svima, pa i

onima kod kojih je pris-

tup obrazovawu ote`an.

Nekada su to djeca iz

najsiroma{nijih poro-

dica, nekada pripadnici

nacionalnih mawina,

ali je jasno da su djeca

sa smetwama u razvoju u

najve}oj mjeri iskqu-

~ena iz obrazovnog sis-

tema. Zbog toga se pojam

inkluzije naj~e{}e ve-

zuje za wih.

Svi smo mi razli~iti

i svi imamo svoje potre-

be. Va`no je znati da

pote{ko}e u u~ewu ne

moraju uvijek biti izaz-

vane smetwama u razvoju.

Zato je va`no unapre-

|ivati nastavni proces

stvaraju}i {kolu koja

}e biti po mjeri djeteta.

Obrazovni sistem bi

trebalo prilagoditi i

u~enicima sa smawenim

intelektualnim sposob-

nostima i u~enicima sa

natprosje~nom inteli-

gencijom, jer }e u pro-

tivnom stagnirati i bi-

ti onemogu}eni da

napreduju. Ako profeso-

ri zaborave da neko dije-

te ima natprosje~nu

inteligenciju i ne pos-

vete mu dovoqno pa`we

u vidu te`ih zadataka,

detaqnijih obja{wewa

i ve}e anga`ovanosti,

onda ta inteligencija

mo`e ostati neiskori-

{}ena. Ako obrazovawe

shvatimo u {irem smis-

lu kao usvajawe znawa i

vje{tina, onda ta znawa

treba i potencirati, a

{kola je pravo mjesto za

to.

Kada inkluzivno obra-

zovawe mo`e biti pro-

blem i prepreka u radu i

u~enika i nastavnika?

^ini se jedino u slu~aju

kada prosvjetni radnik

ne shvati na pravi

na~in razli~itosti,

odnosno onda kada svoje

potrebe stavi iznad

potreba u~enika. Ne bi

se smjelo desiti ni da

predava~ stavi preve-

liki akcenat na te u~e-

nike, jer bi ostala djeca

klonula duhom. On mora

biti vje{t predava~ i

sposoban pedagog kako

bi na razne na~ine moti-

visao i djecu sa smetwa-

ma u razvoju i djecu nat-

prosje~ne i djecu

prosje~ne inteligenci-

je. Ve} samo ukqu~ivawe

u nastavni proces, kao i

pozitivna atmosfera u

odjeqewu, mogu biti

bitan motivacioni fa-

ktor za pojedine u~e-

nike. Kada bi {kolstvo

uspjelo da na|e na~in da

se uspje{no obrazuje di-

jete koje ima razvojnu

smetwu, onda to dijete

vi{e ne bi imalo “po-

sebnu potrebu”.

Najva`nije je shvatiti

da dijete nije i ne smije

biti problem. Zbog toga

ne treba mijewati dije-

te ve} obrazovni sistem.

Ta promjena obrazovnog

sistema mora i}i u

pravcu pru`awa jedna-

kih mogu}nosti svim

u~enicima, kako pros-

je~nima, tako i onima

koji ne spadaju u

kategoriju “pro-

sje~nog”.

Znatan broj u~e-

nika Sredwe

stru~ne {kole se

opredijelio za

volonterski rad u

NVO “Zra~ak na-

de”. Svakodnevna

dru`ewa sa dru-

garima koji od

nas ni po ~emu

nisu lo{iji, ve}

samo druga~iji,

omogu}ila su nam

da na pravi na~in

shvatimo inklu-

ziju i da se svim

srcem zala`emo

za wu. Na{e akti-

vnosti niko ne treba da

shvati kao odricawe,

`rtvovawe ili gubqewe

vremena. To je uzajamno

korisna aktivnost u ko-

joj, u~e}i jedni od dru-

gih, dobijamo svi. Zato

smo mi inkluziju prih-

vatili svim srcem. Na-

damo se da }e to uskoro

u~initi i oni koji jo{

uvijek `ive u vlasti

sopstvenih predrasuda.

Marijana Jakovqevi}, II2

Veoma su rijetka istra-

`ivawa u kojima se raz-

matra saradwa sredwe

{kole i porodice, odnos-

no prou~avawe ovog pita-

wa ugla-

vnom se

vezuje za

o s n o v n u

{kolu.

U vezi sa

o v i m ,

postavqaju

se sqede}a

p i t a w a :

kakve su

karakte-

r i s t i k e

s a r a d w e

koja se

ostvaruje

na nivou

sredwe {kole, koji se

problemi javqaju u wenoj

realizaciji, od kojih

faktora ona zavisi, da li

treba da postoje razlike u

ulozi, sadr`aju i na~inu

realizacije saradwe s

obzirom na nivo {kolo-

vawa, kao i da li je ona

uop{te potrebna na nivou

sredwe {kole.

Kada se razmatra sarad-

wa porodice i {kole koja

se ostvaruje na razli-

~itim uzrastima, obi~no

se isti~u sqede}e dvije

~iwenice:

1. Ukazuje se na speci-

fi~nost saradwe koju ost-

varuju u~iteq sa rodite-

qima u ni`im razredima

osnovne {kole u odnosu

na saradwu koju reali-

zuju razredne starje{ine

sa roditeqima u sredwoj

{koli.

U~iteq ima samo jedno

odjeqewe, sa svim u~eni-

cima je svakodnevno u

kontaktu, boqe ih pozna-

je i ima vi{e mogu}nosti

da upozna wihove poro-

di~ne prilike. Za razli-

ku od toga, razredne star-

je{ine predaju u vi{e

razli~itih odjeqewa, tj.

imaju vi{e u~enika, u

svom odjeqewu predaju

samo jedan predmet, {to

uti~e da imaju mawe vre-

mena i mogu}nosti da

dobro upoznaju svakog

pojedinog u~enika i uslo-

ve u kojima on `ivi i

radi u porodici, kao i da

sistematski prate wihov

razvoj. Kao posledica

navedenih ~iwenica,

saradwa koju u~iteq ost-

varuje sa roditeqima

obi~no se odre|uje kao

intenzivnija, tj. kontakti

roditeqa i u~iteqa su

~e{}i, odziv roditeqa je

boqi, lak{e se organizu-

je i realizuje, i mnogo je

bogatija i raznovrsnija

od saradwe razrednih

starje{ina sa roditeqi-

ma.

2. Intenzitet i kvali-

tet opadaju sa uzrastom

u~enika. U tom smislu

razlika se naj~e{}e

pravi izme|u osnovne i

sredwe {kole. Naime, u

osnovno j

{ k o l i

kontakti

roditeqa

i nastav-

nika su

~ e { } i ,

sadr`aji

s a r a d w e

raznovrs-

niji, a ob-

lici koji

se koriste

mnogo bo-

gatiji nego

u sredwoj

{koli. Na

nivou sredweg obrazova-

wa saradwa se svodi na

redovne roditeqske sas-

tanke i poneki indivi-

dualni razgovor, a sadr-

`aji saradwe u ve}ini

slu~ajeva su samo proble-

mi u vezi sa uspjehom i

pona{awem u~enika.

Ukaza}emo na jo{ neke

specifi~nosti saradwe

porodice i sredwe {kole.

Psihofizi~ke karakte-

ristike i uzrasno-raz-

vojne potrebe i problemi

adolescenta, s jedne, i

mogu}nosti porodice i

{kole da se anga`uje u

wihovom rje{avawu, s

druge strane, uslovqavaju

izbor sadr`aja saradwe.

Na sredwo{kolskom

uzrastu vr{waci postaju

sve ravnopravniji i uti-

cajniji faktor u procesu

vaspitawa.

Roditeqi od samog

po~etka, tj. od prvog raz-

reda sredwe {kole, mogu i

treba da se ukqu~e u

saradwu, kao potpuno rav-

nopravni i aktivni

u~esnici ,u svim fazama

saradwe: od planirawa i

programirawa, preko

realizacije, do pra}ewa

i vrednovawa wenih efe-

kata.

Saradwa predstavqa

kontinuiran proces.

Veoma ~esto se u praksi

de{ava da se ona ne ost-

varuje na adekvatan

na~in. Li~no iskustvo

roditeqa u vezi sa sarad-

wom koje su oni stekli

na prethodnim nivoima

institucionalnog vaspi-

tawa nerijetko predstav-

qa veoma specifi~nu

ote`avaju}u okolnost

prilikom uspostavqawa

i razvijawa saradwe na

nivou sredwe {kole,

umjesto da kvalitet rani-

je ste~enog saznawa otva-

ra mogu}nosti za ostva-

rivwe intenzivnije,

raznovrsnije i potpunije

saradwe.

Radan Kartal, pedagog

Vi{e od plovine mladih u na{oj zemlji,uzrasta izeme|u 18 i 27 godina, jo{ uvi-jek `ivi sa roditeljima. @ivot u rodi-teljskom domu mo`e biti svojevrstanvid sigurnosti i za{tite, ali je istovre-meno i ko~nica za samostalnost mladegeneracije koja treba da tra`i svoj put igradi sopstvenu budu}nost .

Mladi nisu zadovoljni takvim stan-jem stvari. Oni su svjesni da su manjesamostalni od svojih vr{njaka u zemlja-ma zapadne Evrope, a samim tim imanje osposobljeni za `ivot. S drugestrane, osje}aju da se nalaze u za~ara-nom krugu iz koga izlaza gotovo danema. Negativna predvi|anja ekono-mista vezana za ekonomsku krizu, uznatnoj su mjeri ugrozila njihov opti-mizam. Ne radi se o svjesnoj elji omla-dine da `ivi na ra~un drugih ( iako se~esto mogu ~uti i takvi komentari ) ve}o prinu|enosti na zajedni~ki ivot, kojiobi~no ne odgovara ni djeci ni roditel-

jima. Osamostaljivanje u vrijeme eko-nomske krize zvu~i kao “nemogu}amisija”. Nizak `ivotni standard u pro-teklih 20 godina doveo je do toga damladi ili ne mogu da formiraju porodi-cu ili su primorani da i onda kada je for-miraju `ive sa roditeljima, a ~esto i nara~un roditelja.

Iako je nizak standard i nezaposlenostjedan od osnovnih faktora nesamostal-nosti mladih, ~ini se da ni neke drugefaktore ne treba zanemariti. Mnogo~lanaporodica koja je bila karakteristi~na zazadru`ni `ivot u ovim krajevima, svevi{e ustupa mjesto porodici sa manjedjece. Time se u znatnoj mjeri mijenjaodnos roditelja i djece. Djeca su sverazma`enija, roditelji sve vi{e vezani zanjih, pa ~esto i ne ele da se odvoje jedniod drugih. Na{e dru{tvo, izgleda, jo{uvijek nije ra{~istilo sa ostacima patri-jarhalne porodice iako je u me|uvreme-nu porodica do`ivjela velike promjene.

^esto samohrani roditelj, naj~e{}e majka,ostaje do kraja `ivota sa djetetom.Tako|e, djeca su kad nas preza{ti}ena.Bez obzira na finansijski status roditel-ja, na Zapadu mladi ve} sa 16 godinapo~inju da rade, {to kod nas nije slu~aj.Ovdje jo{ uvijek nije praksa ono {to je usavremenom svijetu postao standard, a toje da vi{e ljudi iznajmi jedan stan, pada na taj na~in `ive samostalno, odnos-no nezavisno od roditelja.

Preza{ti}enost djece u porodici nemi-novno zna~i produ`enu nesamostalnost,a ona opet podrazumijeva emocional-nu zavisnost. Kojim god putem da kre-nemo u rasvjetljavanju ovog problema,na}i }emo se u za~aranom krugu.Pora`avaju}e djeluje ~injenica da mlad~ovjek koji bi ve} trebalo da radi izara|uje za `ivot, `ivi sa roditeljima itra`i od njih novac. Takve relacije, nemi-novno, dovode do konflikta.

Marijana Jakovljevi}, II2

Neke specifi~nosti saradwe porodice i sredwe {kole

ZNA AJ SARADWE

RODITEQA I [KOLE

Inkluzivno obrazovawe

NE MIJEWAJTE DIJETE

VE] OBRAZOVNI SISTEM

PPoolloo`aajj mmllaaddiihh uu ddrruu{{ttvvuu

@IVOT SA RODITELJIMA – PREDNOST ILI MANA

U^EWE BEZ RAZMI[QAWA JE PRAZNO,

RAZMI[QAWE BEZ U^EWA JE OPASNO

LAO - CE

6Sredwo{kolac

Novembar 2009. godineV O L O N T E R I Z A M

Raniji sistem studija, po kome

sam ja zavr{io magistarske stu-

dije, bio je prili~no zahtijevan i

trajao je dvije godine plus izra-

da i odbrana magistarskog rada.

Zbog navedenih razloga znatno

manji broj studenata se opred-

jeljivao za magistraturu, pa su

titule “prvi magistar generacije”,

“najmla|i magistar” i sli~no

imale poseban zna~aj. Savreme-

ni, bolonjski sistem studiranja

donio je “masovnost” studiran-

ja, kako na dodiplomskim tako i

na postdiplomskim studijama,

tako da su odre|ena “laskava

priznanja” po~ela da gube na

zna~aju. Ta~no je da se trenutno

nalazim u finalnom dijelu aktiv-

nosti vezanih za doktorsku dis-

ertaciju, kojom sam se bavio pro-

tekle tri godine.

[to se ti~e pitanja vezanog za

uspjeh, smatram da je uspjeh za

svakog od nas relativna stvar.

Mi{ljenja sam da je za uspjeh

gotovo na svakom polju potreb-

no imati odre|enu “dozu” talen-

ta, upornosti, volje, vjere, a pone-

kad i sre}e. Njihovom

odre|enom kombinacijom mo`e

se realizovati ono {to smo plani-

rali, a {to }e drugi nazvati

“uspjehom”. Pri tome moramo

biti spremni i na odre|ene

neuspjehe, koji nas svakako

oja~aju i doprinesu da budemo

jo{ istrajniji, da realnije gledamo

na stvarnost i da se ispunjenije

osje}amo kada ostvarimo odre-

|ene rezultate. Zasigurno sma-

tram da je za uspjeh u bilo kojoj

oblasti potrebno veliko `rtvo-

vanje i da se samo onaj uspjeh

koji je nastao na tzv. “po{tenim

i fer principima djelovanja”

mo`e smatrati “pravim uspje-

hom”!

• Znamo da ste u na{oj {kolizavr{ili smjer elektrotehni~arra~unara, a potom se upisali naEkonomski fakultet. Interesujenas da li je u pitanju pukaslu~ajnost ili Vas je neki doga|ajtokom {kolovanja inspirisao dase opredijelite za studije kojenisu u direktnoj vezi sa va{imusmjerenjem?

Prije bih rekao da je slu~ajnost

bila to {to sam u srednjoj {koli

upisao smjer elektrotehnike. U

vrijeme kada je informati~ka

pismenost u Crnoj Gori bila na

jako niskom nivou, elektroteh-

ni~ar ra~unara je bio vrlo “popu-

laran” smjer, pa otuda i pred-

met mog interesovanja vi{e nego

za gimnaziju ili neku drugu

stru~nu oblast. I pored ~injenice

da sam kao |ak generacije

odli~no vladao elektrotehni~kim

disciplinama, u tre}em razredu

mi je pa`nju “skrenuo” predmet

koji se tada zvao Ekonomika i

organizacija preduze}a, koji mi

se u tom momentu ~inio interes-

antnijim u odnosu na elektro-

tehniku i elektroniku i koji me je

inicijalno zainteresovao za oblast

ekonomije. Ipak, najve}i uticaj

na izbor studija Ekonomskog

fakulteta imala je moja majka,

koja je kao iskusan trgovac prak-

ti~no nau~ila “zakone i logiku

tr`i{ta” koji su “srce” ekonomi-

je. Njeni savjeti, od kojih neki u

to vrijeme mo`da i nisu bili

shva}eni na pravi na~in sa moje

strane, su se pokazali kao pot-

puno ispravni, na ~emu sam joj

neizmjerno zahvalan.

• Mislite li da su u~enicistru~nih {kola koji se upi{u nafakultet koji je u bliskoj vezi sa{kolom koju su poha|ali u pred-nosti u odnosu na one koji senisu u srednjoj {koli pripremaliza neki odre|eni fakultet?

Mislim da su takvi u~enici u

prednosti u dijelu stru~nih pred-

meta. Na primjer, iskustvo poka-

zuje da u~enici koji zavr{e

srednju ekonomsku {kolu i upi{u

se na Ekonomski fakultet lak{e

vladaju odre|enim ekonomskim

kategorijama i sa manje truda

mogu savladati discipline kao

{to su ra~unovodstvo, statistika

i sli~no. Sa druge strane, praksa

pokazuje da ovi u~enici (kasni-

je studenti) manje vladaju

op{teobrazovnim naukama,

prvenstveno zbog stavljanja

akcenta na stru~ne predmete.

• Koja je re~enica ili ideja bilaVa{ `ivotni moto tokom {kolo-vanja i za{to?

Ne bih mogao izdvojiti samo

jedan odre|eni moto, s obzirom

da postoji nekoliko njih kojima

poku{avam da se rukovodim u

postizanju li~nih ciljeva i ivotu

uop{te. Postaviti sebi cilj, napra-

viti realan plan i doslijedno se

kretati, korak po korak, ka svom

cilju su neke od bitnih stvari koje

treba preduzeti, ako `elimo da

promijenimo ne{to na bolje i da

se kre}emo u pravcu uspjeha. U

tom smislu moto odnosno prin-

cipi meni bliski bili bi “Ako

pogodi{ centar – proma{i{ sve

ostalo” i “Uvijek mo`e bolje!”.

Pored toga, uva`avaju}i ~inje-

nicu da vrijeme u kome `ivimo

karakteri{u turbulentne prom-

jene na svim poljima djelovanja,

logi~nim se name}e zaklju~ak

da op{teprihva}eni moto za sva-

kog od nas mo`e biti “Nikad ne

reci nikad!” U krajnjem, po{to

pripadam kategoriji ljudi koji

te`e postizanju najboljih rezul-

tata kojom god aktivnosti da se

bave i koji se ne zadovoljavaju

osrednjim rezultatima, bi}e vam

jasno za{to mi je posebno “bli-

zak” moto oli~en u misli slav-

nog Julija Cezara: “Veni, vidi,

vici” – “Do|oh, vidjeh, pobje-

dih!”.

• Nekada ste Vi sticali znanjaod profesora ove {kole. DanasVi prenosite znanja budu}imekonomistima. Mo`ete li sa pozi-cije univerzitetskog predava~auputiti neki savjet na{im profe-sorima, naro~ito predava~imaekonomske grupe predmeta? Na{ta bi oni trebalo da obrate

pa`nju kada su predavanja upitanju, kako bi budu}i studen-ti ekonomije imali manje pro-blema na fakultetu?

Mo`da je nezahvalno upu}ivati

savjete onima koji su stariji od

vas i koji su ih vama ranije dije-

lili. Radije bih naveo li~no

mi{ljenje koje metode smatram

da su posebno efektivne u pro-

fesorskom zanimanju, a kojima

se i ja rukovodim u radu sa

mojim studentima. Smatram da

dobar predava~, prije svega,

treba odli~no da poznaje mate-

riju koju predaje! Pored toga,

neophodno je da prati nove tren-

dove iz odre|ene oblasti ~itaju}i

knjige novijih izdanja, analizi-

raju}i knjige razli~itih autora

~ime se “sukobljavaju” razli~ita

mi{ljenja i pru`a mogu}nost za

{ire sagledavanje nekog proble-

ma i gra|enje li~nog stava, {to je

prema mom mi{ljenju jako bitno.

Tako|e, smatram da je neophod-

no navo|enje {to ve}eg broja

prakti~nih primjera, jer oni

omogu}avaju bolje razumije-

vanje materije, du`e se pamte,

ljudi ih se lak{e prisje}aju, a time

se posti`e bolji efekat na ukup-

nu obra|enu materiju i posti-

gnuti rezultat. U krajnjem, dobar

predava~ se mora potruditi da

na najbolji na~in zainteresuje

ciljnu publiku kojoj se obra}a!

Nekada je korisno navesti i neku

{alu ili ~ak ispri~ati neki vic,

kako biste zainteresovali one

kojima se obra}ate i kako biste

pobolj{ali njihovu koncentraci-

ju.

• Voljeli bismo da uputite ineki savjet nama, u~enicima, danam predo~ite ono {to smatra-te da je bitno tokom {kolovanjau srednjoj {koli?

Moje mi{ljenje je da jedan

u~enik, bez obzira koliko je

uspje{an odnosno koliko mu

{kola “ide”, treba sebi da posta-

vi cilj – da zna {ta je to {to `eli i

planira da postigne, {ta je to {to

ga ispunjava – i da se u skladu sa

tim organizuje. Pri tome moramo

biti svjesni da ono {to `elimo i

planiramo, u najve}em broju

slu~ajeva, ne mo`emo ostvariti

bez odre|enog ulaganja. Bez

obzira kakav imate uspjeh ili

koliko volite da idete u {kolu ili

ne, trudite se da budete “prim-

jerni srednjo{kolci”! Vjerujem

da }ete biti vi{e primjerni (i vi{e

“uspje{ni”) ukoliko se trudite

koliko mo`ete, ukoliko se kul-

turno pona{ate ne samo u {koli

nego i mimo nje, ukoliko lijepo

pozdravite svoje profesore i uko-

liko budete prepoznati kao

“dobar drug”, nego ukoliko

imate “sve petice” a izostavite

neki od navedenih elemenata. U

krajnjem, uvijek budite svjesni

da svoju budu}u poziciju (svoje

“ime”) gradite na bazi ve}eg

broja elemenata, a ne samo na

osnovu postignutih ocjena!

Kona~no, smatram da kao

u~enici poseban akcenat treba

da stavite na dru`enje i te`nju da

{kolu do`ivite kao relativno

“bezbri`an period `ivota”, jer

sve {to vas ~eka nakon zavr{etka

nje je mnogo ozbiljnije i te`e.

Vjerovatno najve}i broj vas, kao

{to sam i ja svojevremeno, sma-

tra da to nije ispravno

razmi{ljanje i da “jedva ~eka da

zavr{i {kolu”. Me|utim, tek kada

do|ete u neke ozbiljne `ivotne

situacije shvatite da je ovo zais-

ta ispravan stav i zato mnogi

ponekad po`ele da se vrate ne

samo u {kolske dane, ve} i u dje-

tinjstvo.

• [ta treba da posjeduje dobarekonomista? Koje su osobineneophodne da bi se uspjelo napolju ekonomije i jesu li u pitan-ju uro|ene ili ste~ene osobine?

Dobar ekonomista mora biti

interdisciplinarno orijentisan!

Savremeni ekonomista, prije

svega, mora imati zavidan fond

znanja i to ne samo iz ekonomi-

je ve} i iz drugih disciplina. On

mora imati adekvatna znanja iz

menad`menta, ra~unovodstva,

marketinga i finansija, bez obzi-

ra u kojoj djelatnosti radi. Dobar

ekonomista mora poznavati neke

“vje~ite” ali i “aktuelne” eko-

nomske i privredne kategorije.

To zna~i da dobar ekonomista

mora znati da ~ita i tuma~i

finansijske izvje{taje, analizira

berzanska kretanja, poznaje

na~in funkcionisanja bankars-

kog tr`i{ta, na~in formiranja

dr`avnog bud`eta ili da poku{a

da tuma~i uzrok i eventualne

posledice, jo{ uvijek aktuelne,

svjetske ekonomske krize.

Podrazumijeva se da je savre-

meni ekonomista “uvijek u

toku”, u smislu da poznaje aktu-

elne pokazatelje privrednog

rasta i razvoja, kao {to su bruto

dru{tveni proizvod, stopa infla-

cije, stopa nezaposlenosti, iznos

prosje~ne zarade i sli~no.

[to se ti~e osobina potrebnih

za postizanje dobrih rezultata

na polju ekonomije, mi{ljenja

sam da onaj ko `eli da postigne

takve rezultate treba da zna {ta

je njegov primarni cilj, da ras-

pola`e zavidnim fondom znanja

i vje{tina zavisno od vrste posla

koju obavlja, da posjeduje spo-

sobnost da uo~i i da se usredsredi

na pravi problem, da je “dobro

informisan”, da je po`rtvovan i

uporan, kao i da je uvjeren da }e

napraviti “dobar rezultat”.

Me|utim, suma prethodno

nazna~enih osobina i sposob-

nosti se, naj~e{}e, ne mo`e na}i

kod jednog ~ovjeka. Iako neke

od ovih osobina i sposobnosti

mogu biti “uro|ene”, ~injenica je

da se one kontinuirano moraju

“nadogra|ivati”, kao i da se

mora te`iti razvijanju nekih

novih, koje su imanentne vre-

menu u kome `ivimo. Kao {to

posjedovanje odre|enog sport-

skog talenta ne zna~i da }ete

postati vrhunski sportista uko-

liko stalno ne trenirate, tako ni

isklju~vo “uro|ene” sposobnos-

ti jednog ekonomiste nisu

dovoljne za ostvarivanje stalno

dobrih rezultata, ukoliko se kon-

tinuirano ne usavr{avate. U

mjeri u kojoj pojedinci zavisno

od organizacije u kojoj se nala-

ze, znaju iskombinovati

“uro|ene” i “ste~ene” sposob-

nosti, tako da prednosti

nadja~aju mane, razlikuju se

uspje{ni od neuspje{nih ekono-

mista!

• Smatrate li da su studenti izunutra{njosti hendikepirani uodnosu na svoje vr{njake iz uni-verzitetskih centara? Da li steVi imali sli~nih problema tokomstudiranja?

Studenti iz unutra{njosti, zasi-

gurno, imaju odre|ene hendike-

pe, ali i zna~ajne prednosti.

Generalno su studenti iz

unutra{njosti hendikepirani u

odnosu na one iz univerzitets-

kih centara na samom po~etku

studija, kada ne poznaju

dovoljno grad u koji su do{li,

kada nemaju izgra|ena prija-

teljstva jer su njihovi dotada{nji

prijatelji ostali u “malom gradu”

ili su oti{li u neki drugi “veliki

grad”, kada ne poznaju na~in

funkcionisanja sistema u kome

su se na{li i kada postanu svjes-

ni da se moraju po~eti sami

“boriti” za svoje “mjesto pod

Suncem”, jer nema “mame i

tate” da urade mnoge stvari za

njih, na koje su do tada navikli.

Me|utim, upravo se na tim osno-

vama po~inju graditi prednosti

ovih studenata, jer nedostaci

koje osje}aju ih ~ine “~vr{}im” i

spremnijim da se {to prije osa-

mostaljuju i “bore” za realizaci-

ju svojih ciljeva, kao i da se {to

bolje “snalaze” u razli~itim

situacijama. Ujedno, iskustvo

pokazuje da ovi studenti rela-

tivno ozbiljnije shvataju studije

i ~esto posti`u bolje rezultate u

odnosu na studente iz ve}ih sre-

dina, {to se mo`e povezati sa nji-

hovom `eljom da “opravdaju

o~ekivanja” svoje porodice ili

`eljom da promijene svoj ivot na

bolje.

• Da li ste raspolo`eni da udogledno vrijeme budete gost una{oj {koli i tom prilikom svojaznanja i iskustva preneseteu~enicima ekonomske grupepredmeta?

Bi}e mi zadovoljstvo da budem

va{ gost i da se dru`im sa vama!

• @elimo Vam mnogo uspjehau daljem radu.

Hvala vam! Tako|e, i ja vama

`elim {to bolji uspjeh, na svim

poljima! Na kraju, koristim pri-

liku da vas jo{ jednom srda~no

pozdravim!

Pitanja pripremili u~enici:Nemanja Vuka{inovi},

Aleksandar Terzi}i Rade Gruji~i}

RRaazzggoovvoorr ssaa mmrr BBoobbaannoomm MMeelloovvii}}eemm •• NNaassttaavvaakk ssaa 11.. ssttrraannee

STAZAMA ZNANJA DO USPJEHA

7Sredwo{kolac

Novembar 2009. godineV O L O N T E R I Z A M

Saradwa Sredwe stru-

~ne {kole sa Crvenim

krstom po~ela je zvani~no

u martu 2008. godine. Od

tada do danas, u~enici

na{e {kole, volonteri u

ovoj humanitarnoj orga-

nizaciji, pro{li su niz

seminara i edukacija

u ciqu sticawa pot-

punijih znawa o

Crvenom krstu i u

`eqi da se i sami

ukqu~e u edukaciju

svojih vr{waka.

Crveni krst je

organizacija nastala

1875. godine. Ciq i

zadatak nastanka or-

ganizacije je pru`a-

we pomo}i qudima

kojima je zaista po-

trebna.

Da su u~enici na{e

{kole osobe humanog

srca dokazuje upravo

wihov volonterski

rad u ovoj humanitar-

noj organizaciji. U~enici

Sredwe stru~ne {kole

pro{li su mnoge seminare

koje je realizovalo Nacio-

nalno dru{tvo Crvenog

krsta, a sve u ciqu

{irewa humanosti i

pomo}i onima kojima je

najpotrebnija. Vawa

Mari}, Slavica Kalovi},

Biqana Despotovi}, Jele-

na Maksimovi} , Bojan

Cmiqani} i Nikola Mar-

kovi} su volonteri koji

pored svog dobrog uspjeha

u {koli uspijevaju da

posvete dio slobodnog vre-

mena realizaciji projeka-

ta Crvenog krsta. “Pro-

gram brige o starima” je

jedna od najhumanijih

aktivnosti u kojoj zajed-

no u~estvuju volonteri

na{e {kole i Gimnazije

obilaze}i jednom nedjeqno

stara lica u na{em gradu

kojima je potrebna pomo}.

Me|u zna~ajnijim aktiv-

nostima su i programi :

“Difuzija i {irewe

znawa o Me|unarodnom

humanitarnom pravu”,

“Prva pomo}”, “Trka za

sre}nije djetiwstvo” i niz

drugih aktivnosti u koji-

ma na{i u~enici pokazu-

ju svoju humanost na djelu.

Volonterski rad koji je

ostavio najja~i utisak na

vr{wake jesu radionice

na temu “ME\UVJERSKA

TOLERANCIJA” koje su

se u toku pro{le {kolske

godine odr`avale u

prostorijama na{e {kole

i gdje su pored u~enika

Sredwe stru~ne {kole

u~estvovali i u~enici

Gimnazije “Tanasije Peja-

tovi}”. Bila je to prili-

ka da se svi boqe upoznaju

sa vjerama i vjerskim

obi~ajima. Tako|e, po~e-

tkom ove {kolske godine

volonteri su do~ekali go-

ste iz Crvenog krsta U`i-

ce, upoznali ih sa

radom Op{tinske

organizacije CK-a,

zajedno obi{li na{

grad, a na kraju su

se na gradskom sta-

dionu oku{ali u

raznim sportovima.

Pobjednici su kao i

uvjek bili: HUMA-

NOST, JEDINSTVO,

N E U T R A L N O S T ,

DOBROVOQNOST,

UNIVERZALNOST,

NEPRISTRASNOST

I NEZAVISNOST.

Ne smijemo zabora-

viti da je jedna od

najhumanijih quds-

kih aktivnosti

dobrovoqno davala{tvo

krvi. Zato volonteri

Crvenog krsta pri Sred-

woj stru~noj {koli pozi-

vaju svoje drugove matu-

rante, ali i sve mlade, da

se prikqu~e ovoj akciji u

kojoj se ogleda sva na{a

qubav za ~ovjeka i potre-

ba da dio sebe darujemo

uzvi{enim ciqevima.

Slavica Kalovi} i

Jelena Maksimovi},

u~enice tre}eg razreda

NVO “Bonum” u okviru Omladinskogdijalog kluba realizuje neformalno obra-zovanje IV generacije u~enika srednjih{kola iz Pljevalja u “[koli demokratijei ljudskih prava”. Projekat je podr`alaKomisija Vlade Republike Crne Gore izdijela prihoda od igara na sre}u , a reali-zuje se uz podr{ku Ministarstva prosvje-te i nauke. [kolu poha|a ukupno 40u~enika Srednje stru~ne {kole i Gimna-zije “Tanasije Pejatovi}”.

[kola traje 4 mjeseca , a nastava serealizuje u dvije grupe po 20 u~enika uprostorijama NVO”Bonum” , srijedomod 17 sati i 18,3o sati , za vrijeme raspus-ta od 12 sati. Predava~i su: profesori,pravnici, novinari , politi~ari i javneli~nosti iz Pljevalja i Podgorice.

Projekat je usmjeren tako da prenosipo{tovanje ljudskih prava i osnovnih slo-boda, kao i po{tovanje drugih kultura iprirodne okoline. Mladi ljudi se pripre-maju na `ivot u slobodnom dru{tvu , zakoji }e svjesno imati odgovornost, i koji}e voditi u duhu razumijevanja, mira,tolerancije, jednakosti polova i prija-teljstva me|u svim narodima.

Nastavni program se realizuje u 13tema iz oblasti ljudskih prava i demo-kratije.

U toku {kolovanja u~enici obra|ujuslijede}e teme:

1. [ta su ljudska prava 2. Kako su se razvila ljudska prava .

Istorija ljudskih prava.3. Koja ljudska prava postoje4. Ko nadgleda ljudska prava 5. Povreda ljuskih prava6. [ta je demokratija i koje forme demo-

kratije postoje7. Kako izgleda

d e m o k r a t s k odrustvo

8. Kako se razvi-jala demokratija -demokratija u anti~kom polisu, demo-kratija u srednjem vijeku, demokratija unovom vijeku : Lok, Moneskije, Ruso

9. Koja su obiljele`ja demokratskedr`ave : {est elemenata demokratije, izbo-ri, parlament, vlada, opozicija, raspodje-la vlasti i pravna dr`ava

10. Ljudska prava - temelj demokrati-je

11. S kojim probemima se demokrati-ja danas bori

12. Budu}nost demokratije,ve}inskiprincip, problemi demokratije

13. Shvatanja, predrasude, stereotipi Na kraju predavanja polaznici su

obavezni da odbrane seminarski radkako bi dobili diplome vr{nja~kog edu-katora demokratije i ljudskih prava.

Projektom rukovodi profesor geografijeu Srednjoj stu~noj {koli, Ru`dija Struji}.Ono {to nam on predo~ava na samompo~etku je da polaznici {kole, ali i svimladi, treba da razumiju da je jedna-ka sloboda za sve gra|ane stalan zaht-jev demokratije . Sloboda pri tome nijeni{ta apstraktno, nego zna~i konkretnuslobodu li~nog ure|enja `ivota, slobodureligije i svijesti. Sloboda je sastavni diona{e svakodnevice kojoj bismo svi mora-li te`iti jer ona podrazumijeva: sloboduizbora zanimanja, slobodnu mogu}nosture|enja privatnog ivota, slobodno ras-

polaganje sopstvenom imovinom, slobodui nepovredivost stana, slobodu po{tans-kog i telefonskog saobra}aja. Slobodazna~i i osiguranje pred samovoljno pro-vedenim hap{enjem i garanciju dr`avno-pravnog postupka pred sudom, kao i kon-trolu informacija koje dr`ava prikupljao pojedincu. Ovdje spadaju i pravo na slo-bodno izra`avanje mi{ljenja, sloboda{tampe, sloboda okupljanja i udru`ivan-ja, pravo na jednako u~e{}e u politi~komobrazovanju u odre|enoj zajednici.

Jezgro ovih sloboda, dostojanstvo ~ovje-ka, ne daje dr`ava svakom pojedincu,nego ga garantuje i priznaje kao neotu|ivoi nepovredivo pravo . Polaznici [koledemokratije postraju osobe otvorenije zasaradnju, osobe koje cijene}i druge cije-ne sami sebe.

Na{i sastanci u prostorijama NVO“Bonum” ne zna~e samo sticanje novihznanja i {irenje vidika. Oni su i vid svo-jevrsnog dru`enja, razmjene iskustava iutisaka. Upoznaju}i kroz u~enje, dru`enjei komunikaciju jedni druge , mi upozna-jemo i sopstvene razli~itosti. Te razli~itos-ti po~injemo da cijenimo i smatramosopstvenim bogatstvom koje svuda i nasvakom koraku treba njegovati, kako bina{ boravak u [koli demokratije dobio isvoju prakti~nu primjenu.

POLAZNICI [KOLE DEMOKRATIJE,u~enici I i II razreda Srednje stru~ne {kole

Volonterizam je @ELJAda DRU@ENJEM pru`imoPODR[KU na{im malimdrugarima iz “Zra~ka nade”i AKTIVNOSTIMA razvije-mo KREATIVNOST iHUMANOST kao bi na{aISTRAJNOST i NADA uu s p j e hdovele dopromjenau svimanama i udru{tvu ucjelini.

Mnogo jerazli~itih de-f i n i c i j avolonterizma,a sve se onesvode najednu rije~ –HUMANOST,rije~ u kojoj jesadr`ana svana{a ljubav,`elja i nada da ovo dru{tvou~inimo ljep{im nego {tojeste. Definiciju volonteriz-ma na po~etku teksta osmis-lili su u~enici Srednje stru~ne{kole , volonteri u “ Zra~kunade”. Marijana Jakovljevi},Vidoje Glu{~evi}, Aleksan-dar Terzi}, Ivana Mentovi} ,Jelena Maksimovi}, BogdanGruji~i}, Sa{a Matijevi},Rade Gruji~i} i Miljan Vuja-novi} su u~enici ove {kole kojisvakodnevno odlaze u pro-storije NVO “ Zra~ak nade”kako bi sopstveni `ivot i`ivot svojih malih drugarau~inili ljep{im i bogatijim.Svi oni su odli~ni ili vrlodobri u~enici, ali su svi svjes-ni da, pored bogatstva kojesti~u u {koli, postoji i ononenadoknadivo bogatstvooli~eno u ljubavi inesebi~nosti, bogatstvo kojese sti~e jedino u mladosti ikao svetinja nosi kroz `ivot.

To bogatstvo vidi se u nji-hovoj @ELJI da svako dije-te bude prihva}eno kao rav-nopravan ~lan dru{tvenezajednice. Svojim prihva-tanjem dru{tvo mu poru~ujeda njegova situacija nije bez-nade`na i da su uz njega ionda kada se ne pona{a na`eljeni na~in i ne posti`e`eljene rezultate.

DRU@ENJE djece izsrednjih {kola i djece iz“Zra~ak nade” poteklo je izprostorija ove NVO organi-zacije, ali se ubrzo pro{irilo.Oni izlaze u parkove, naulice , trgove... pokazuju}i dasvuda i na svakom mjestumogu biti zajedno i podariti idrugima svoj “ zra~ak nade”.

Iz dru`enja je izraslaPODR[KA koju svakod-nevno pru`aju i djeca volon-terima i volonteri djeci.Poma`u}i jedni drugima oniotvaraju vrata ~arobnog svi-jeta do koga se samo lju-bavlju dolazi. Uvijek i usvemu oni su zajedno i kaotakvi postali su pre-poznatljivi u ~itavoj dru{tve-noj zajednici.

Volonterizam se ipak nesvodi samo na podr{ku idru`enje. Sastavni dio volon-terskog rada su i AKTIV-NOSTI. Svaki praznik udr`avi ili gradu, praznik jei u njihovim du{ama, jer ga

prate brojne aktivnosti.Organizuju se odlasci na pri-redbe, prave lutkarske preds-tave, osmi{ljavaju kreativneradionice, pripremaju izlo`belikovnih radova, pravesamostalne prezentacije o

razli~itim vido-vima smetnji urazvoju, znanjapro{iruju nas e m i n a r i m akoji obezbje-|uju edukaci-ju mladihvolontera...itako do u ne-d o g l e d .A k t i v n o s tvolontera se,i z m e | uo s t a l o g ,ogleda i utome {to su

osmislili i odra-dili sajt “ Zra~ka nade”, ali ikomponovali himnu “Zra-~ka” kojom po~inje svaka nji-hova priredba i dru`enje.

Aktivnosti volontera obo-ga}ene su KREATIVNO[]Ukoju i jedni i drugi svako-dnevno ispoljavaju u radu.Volonteri su nau~ili da svo-jim malim drugarima nenude gotove odgovore na svapitanja , ve} da svakodnevnorazvijaju i svoju i njihovukreativnost. Ona je posebnodo{la do izra`aja na prired-bi koju su u junu 2009.godi-ne za pljevaljsku javnostorganizovali u prostorijamaDoma Vojske volonteri idjeca iz “Zra~ka”.

HUMANOST je zvijezdavodilja mladih volontera. Onane zna za godine, za podjele,ona bri{e sve granice . Njojtreba samo srce iskreno da unjemu svoje plodove posije.Volonteri znaju ono {tomnogo stariji od njih ~estozaboravljaju – humanost nijetrgovina. Ako daje{ da ti budevra}eno, ni{ta ne}e{ dobiti.Samo ako daje{ bezrezervno,sve }e ti se kapije otvoriti.

Volonterizam se ne mo`ezamisliti bez ISTRAJNOSTI.Nije uvijek lako. Ponekad jepotrebno more upornosti iistrajnosti da bi se na~inio tekmali korak. Ali, taj mali korak,uvijek se isplati. Jer, istrajnostje kao putokaz na dnu planinekoji vodi do samog vrha.

“ Zra~ak nade” je razbiomnoge predrasude, sru{iomnoge tabue. On je ujednorodio NADU u bolji ihumaniji svijet ~ije temeljepodi`u volonteri ove organi-zacije. I, naravno, jedanpodatak moramo posebnonaglasiti . Me|u volonterimau “Zra~ku nade” nalaze sene samo u~enici ove {kole,ve} i profesori. Profesormatematike u Srednjojstru~noj {koli, OLIVERAN\ELI], najbolji je prim-jer da humanost ne zna zagodine, da ona razbija svegranice. Ovaj mladi profesorje sa svojim u~enicima kre-nuo stazama humanosti,nesebi~nosti i entuzijazmapokazuju}i na sopstvenomprimjeru kakav treba dabude prosvjetni radnik.

Jelena Maksimovi}, III4

i Bogdan Gruji~i}, II7

Volonteri “Crvenog krsta”

SARADWA SREDWE STRU^NE

[KOLE SA CRVENIM KRSTOM

VVoolloonntteerrii uu NNVVOO ““ZZrraa~~aakk nnaaddee””

HUMANOST NEPOZNAJE GRANICE

SSaarraaddnnjjaa mmllaaddiihh ssaa NNVVOO ““BBoonnuumm””

MLADI U [KOLIDEMOKRATIJE

^OVJEK [TO U MLADOSTI NAU^I,KAO DA PO KAMENU URE@E

NARODNA MUDROST

8Sredwo{kolac

Novembar 2009. godineE K O N O M I J A

Berza je organizovan pro-stor na kome se po strogoutvr|enim pravilima trgujehartijama od vrijednosti,novcem i stranim sredstvimapla}anja. Ovla{}eni ber-zanski posrednici trgujuodre|enim, standardizova-nim tr`i{nim materijalom, asve to je propra}eno stan-dardizovanom dokumenta-cijom.

Predmet trgovanja naberzi mora da bude tipizirani standardizovan kako bi biolako zamjenljiv, i time trgo-vina njime jednostavna, brzai efikasna. Ovo omogu}avaodsustvo predmeta trgovan-ja sa mjesta na kom se trgu-je.

Uloga berze, izmedju osta-log, je i obezbje|enje uslovai na~ina utvr|ivanja objek-tivne cijene akcija, {to nezna~i da cijene akcijautvr|uju zaposleni na berzi,ve} da se na berzi obezbje-|uju ravnopravni uslovi zasusretanje ponude i tra`njeza odre|enom akcijom, pounaprijed propisanim pra-vilima i na~inima va`e}imza sve subjekte.

^lanovi berze su brokers-ko-dilerska dru{tva iovla{}ene banke.

Broker je posrednik utrgovanju hartijama od vri-jednosti u svoje ime, a zara~un klijenta (komisionar)ili u ime i za ra~un klijenta(zastupnik). Za svoje uslugebrokeri napla}uju provizi-ju, a osim posredovanjamogu imati i savjetodavnuulogu. Po pravilu, provizijase pla}a po izvr{enju trans-akcije.

Diler je trgovac hartija-ma od vrijednosti koji istu-pa u svoje ime i za svojra~un (principal). Zaraduostvaruje razlikom u cijenihartije (kupovna cijena –prodajna cijena), snose}ieventualni rizik gubitka.

U Crnoj Gori postojipreko 400 preduze}a i 6investicionih fondova ~ije seakcije mogu kupiti ili pro-dati na berzi. Pored akcija,na crnogorskom tr`i{tukapitala se mo`e trgovati iobveznicama stare devizne{tednje, obveznicama lokal-ne samouprave i obveznica-ma fonda za obe{te}enje ~ijije emitentdr`ava.

Hartijeod vri-jednos-ti suispra-v ek o j ev l a s -n i c i -m ad a j uprava uodnosu naemitente. To suprenosivi dokumentiu nematerijalizovanom obli-ku kojima se trguje na finan-sijskom tr`i{tu iz kojih zazakonite imaoce proizilazeprava i obaveze u skladu sazakonom i odlukom izda-vaoca o izdavanju hartija odvrijednosti. Hartije od vri-jednosti moraju biti regis-trovane kod Centralne depo-zitarne agencije (CDA).Prava i obaveze iz hartija odvrijednosti nastaju momen-tom registracije kod CDA.

Prema pravima koje daju,hartije od vrijednosti se dije-le na vlasni~ke i du`ni~kehartije od vrijednosti. Vlas-ni~ke hartije od vrijednostisu akcije koje glase na diokapitala akcionarskogdru{tva i jedinice kolektiv-nih investicionih {ema izda-te u skladu sa posebnimzakonom, kao i hartije odvrijednosti koje daju pravosticanja ovih hartija od vri-jednosti. Du`ni~ke hartije odvrijednosti su hartije od vri-

jednosti izdate u seriji, kojeimaocu daju pravo na ispla-tu vrijednosti na koju glase,sa ili bez kamate, kao i drugaprava u skladu sa propisi-ma i odlukom o emisiji.

Akcije predstavljaju vlas-ni~ke hartije od vrijednosti.Vlasnik akcije postaje vlas-nik jednog dijela preduze}a,odnosno vlasnik akcija u

stvari posjeduje diokapitala predu-

ze}a, i po osnovuveli~ine svoga k c i j s k o gudjela ostva-ruje pravona: upravlja-nje, dividen-du, likvida-cioni ostatak.

Vlasnik akcijeostvaruje pravo

na dividendukao prihod od

akcije, ako je predu-ze}e poslovalo sa dobitkom.

Akcije su nastale kada sepojavila potreba preduze}aza dodatnim kapitalom.

Trenutak kada preduze}eodlu~i da emituje akcijekoje }e kotirati na berzinaziva se “otvaranje pre-duze}a” i to zna~i da }e odtog momenta preduze}eraspolagati ve}im kapita-lom, ali da }e istovremenove}i broj novih vlasnikaimati prava koja sa sobomnosi vlasni~ki kapital izakcija. Nominalna vrijed-nost akcije predstavlja cije-nu koju na dan emitovanjapropisuje emitent, dok setr`i{na cijena formira slo-bodno – direktnim su~elja-vanjem ponude i tra`nje.Prilikom prodaje, akcija nevrijedi onoliko koliko nanjoj pi{e ili koliko ste vi zanju platili. Vrijedi onolikokoliko vam je za nju neko,u trenutku prodaje ,spre-manda plati.

Valerija Nenadi}, prof.

Da biste krenuli ka

vrhu neophodno je prvo

da na|ete svoje mjesto u

sistemu tj. posao. Da

biste obezbijedili posao,

utvrdite koje su vam ja~e

strane – obrazovawe,

iskustvo, znawe, kara-

kter, veze. Zatim ih tak-

sativno navedite u lije-

po sro~enoj biografiji,

isti~u}i istovremeno

kvalitet i kvantitet svo-

jih dosada{wih dosti-

gnu}a, kao i wihovu pri-

rodu ({to sve dokazujete

diplomama, po~astima,

stipendijama, vannastav-

nim aktivnostima, ako

ste tek zavr{ili {kolo-

vawe). Malo hvalisawa

nije naodmet.

Za svoju du{u, ali sa-

mo za svoju du{u, popi-

{ite svoje slabe strane.

Pripremite se da ih

pretvorite u vrline uko-

liko, nekim slu~ajem,

iskrsnu u razgovorima

za posao. U slobodno

vrijeme, radite na tome

da ih elimini{ete.

Saznajte sve {to

mo`ete o potencijalnim

poslodavcima koji vas

interesuju i to znawe na

svaki na~in iskoristi-

te kada im pi{ete, kon-

taktirate ih telefonom

ili u li~nom razgovoru

sa wima.

Lijepo dotjerajte slova

na koverti u kojoj

{aqete svoju biografi-

ju, isto kao i na pisam-

cetu koje {aqete posli-

je razgovora – to jest,

upotrijebite dobar pa-

pir i ~itka, jasna slova.

U pisamce dodajte i

li~nu notu u vidu ruko-

pisom ispisane re~enice

ispod potpisa.

Ako znate bilo {ta o

potencijalnim rivali-

ma za mjesto koje pri-

`eqkujete, skujte plan

da elimini{ete te indi-

vidue mlakom hvalom,

bila ona zaslu`na ili

ne. Ukoliko su ti riva-

li sposobni qudi, koje

bi kasnije bilo dobro

imati za pot~iwene,

uvijek mo`ete da ih

zaposlite po{to se pop-

nete nekoliko stepeni-

ka iznad wih.

Kad obezbijedite `e-

qeno zaposlewe, po{a-

qite pisamca sa izrazi-

ma zahvalnosti svim

ostalim potencijalnim

poslodavcima kod kojih

ste bili na razgovoru. Ne

ko{ta ni{ta da budete

fini, a nikad se ne zna...

Pravila za po~etnike

su: usta dr`ite zatvor-

ena, o~i otvorene, i

radite {ta vam se ka`e.

Dabome, kao i u svakom

poslu, od po~etnika se

tra`i da budu uvlaka~i,

ali to nije neophodno.

Dok ste mladi, obrazu-

jete se posmatraju}i

stvaran svijet, u~e}i

{ta je to i kako se

stvarni qudi u wemu po-

na{aju i reaguju. Upam-

tite: dr`ite o~i otvor-

ene, a usta zatvorena.

Formirajete sebe, ste-

knite umje}e; elimi-

ni{ite u {to ve}oj

mjeri svoje karakterne

crte koje mogu da vam

smetaju. U po~etku }e vas

to stajati dosta truda;

kasnije }e vam to mnogo

lak{e padati.

Marijana Jakovqevi},

2. razred

OODDGGOOVVOORR NNAA SSAAVVJJEETTEE KKAAKKOOKKOONNKKUURRIISSAATTII ZZAA PPOOSSAAOO

[A[AVICV

Potpuno nespreman zarad pod pritiskom, kao iprekovremeni rad, osimako nije debelo pla}en.Iskreno me ba{ briga zaciljeve va{e kompanije,ako platom ne mogu dapokrijem sve teku}etro{kove, plus da mi osta-ne za malo garderobe,knjige, putovanja, izlaske,sport i zezanje.

Funkcioni{em po prin-cipu – kol’ko para, tol’komuzike. Tako|e me savr-{eno ne zanima {to ste ubuli i o~ekujem da sveva{e zakonom predvi|eneobaveze izvr{ite na vrije-me, kao i da po{tujete svepraznike i godi{njiodmor. Sva je prilika da}u vas napustiti ~imna|em ne{to malo bolje.

Nadam se da ofis nepo~inje sa radom prijedevet, jer se te{ko budim.Radni dan zapo~injemvelikom {oljom dobrecrne kafe, pa o~ekujemda stoji na raspolaganju,kao i zalihe nesa i mlije-ka koji }e mi zatrebatinegdje oko podneva.Najdalje oko jedan imanajstra{nije da se smo-rim, pa bi mi prijao jedanmuzi~ki intermeco, pomogu}stvu Madona ilidisko haus, da ujedno iodtancujem malo i razdr-mam uko~ene mi{i}e.

Komunikativan sa pri-jatnim i ljubaznim svije-tom. Psujem na nekolikosvjetskih jezika, al’ oz-biljnu prepisku i razgo-vor vodim samo namaternjem, i ne glupi-rajte se s multinacional-nim korporativnim tri-pom, jer vam je i toprevi{e. To {to s vremenana vrijeme sklopite nekidil s drugom dr`avomne ~ini vas ozbiljnomkompanijom.

Studirao sam 100 godi-na, ali smatram da je us-pjeh {to sam uop{tezavr{io bilo {ta u ovojzemlji ovakvoj kakva je.Usavr{avam se stalno i bezvas, jer sam radoznao imislim da `ivot ima smis-la i bez umiranja na poslu.

^esto mi se de{ava da uradno vrijeme zapadnemu takozvani daydreaming,pa vas molim da me neprekidate naglo, mo`dabudem usred neke geni-jalne zamisli. Reagujemsamo na pozitivnu stimu-laciju.

Ne gu{ite s testiranjimai tim HR budala{tinama.Ako se glupirate s timzapadnja~kim foramaonda ponudite i zapadnja-~ku platu i uslove rada.To {to ste poha|ali dva -tri seminara, ne ~ini vasobrazovanom osobom.[to ne znam, nau~i}u,nisam debil.

I, da, postoje stvari kojebih u `ivotu radio iz~istog entuzijazma, ali`alim {to moram da vasobavijestim da to nijeposao koji nudite.

Iskreno va{ ,Sa{a Matijevi}, IV3

BBeerrzzaa

TRGOVINA HARTIJAMAOD VRIJEDNOSTI

Kako konkurisati za posao

NA STAZAMA

USPJEHA

• Smatra{ li da su u~eni-

cima na{e {kole omogu}eni

kvalitetni uslovi za {kolo-

vawe?

Ve} sam rekla da su u ovoj

{koli dobri uslovi za izvo-

|ewe nastave. Sve je ve}i broj

u~ionica za kompjutersku nas-

tavu, a i nastavne metode su sve

zanimqivije.

• Da li si se ikada pokajala

{to si se upisala na ovaj smjer?

Da li si razmi{qala da si

mogla biti dobar |ak i na

~etvrtom stepenu stru~ne spre-

me?

Planiram da zavr{im

~etvrti stepen stru~ne spre-

me, a zatim da se upi{em na

neki fakultet ili vi{u

{kolu. Me|utim, nijednog se

momenta nisam pokajala {to

sam do{la na tre}i stepen.

Bitno je {to prije do}i do

diplome, a zatim i}i korak po

korak naprijed. Nikad se ne

zna {ta nam u `ivotu mo`e

vi{e koristiti. Bitno je

napraviti prvi korak, jer kao

{to stara kineska poslovica

ka`e: Put od hiqadu miqa

po~iwe jednim korakom.

• Da li bi mogla me|u pro-

fesorima tvog obrazovnog pro-

fila izdvojiti nekoga ~iji ti

je na~in rada bio najintere-

santniji i za{to?

Mnogo mi je profesora pre-

davalo, ali bih izdvojila pro-

fesoricu Nadu Jovi}, zato {to

mi je mnogo pomogla da upot-

punim svoje znawe iz ekonomi-

je i iz nekih wenih podoblas-

ti. Ona je uspjela da mi ulije

samopouzdawe i qubav prema

u~ewu.

• Da li bi u~enicima koji

zavr{e osnovnu {kolu i na|u se

pred dilemom {ta upisati pre-

poru~ila {kolovawe na tre}em

stepenu?

Ja sam pristalica {kolovawa

na tre}em stepenu. On

omogu}ava posao u situaciji kad

ne mo`emo iz razli~itih raz-

loga da nastavimo {kolovawe.

Posebno bih u~enicima koji ne

posti`u odli~ne rezultate u

osnovnoj {koli preporu~ila

{kolovawe na tre}em stepenu.

Pogre{no je mi{qewe da se tu

ne u~i. Naprotiv, u~i se, ali

vi{e ono {to je praksa i

`ivot, a mawe teorija.

• Da li te raduje to {to si

maturant i {to ove godine

zavr{ava{ {kolu?

Pa, i da i ne. Raduje me {to }u

jedan ciq u ivotu uskoro ost-

variti. S druge strane, `ao mi

je {to odlazim, `ao mi je dru-

gova i na{ih {kolskih

nesta{luka.

• [ta bi poru~ila svojim

drugovima, naro~ito u~enicima

prvih razreda, koji osim od

profesora o~ekuju savjet i od

starijih drugova?

Opet se vra}am na kinesku

poslovicu da put od hiqadu

miqa po~iwe prvim korakom.

Tog prvog koraka se ne smiju

pla{iti, ve} uvijek i}i

naprijed. Treba da slijede svoje

snove. Tako|e, treba da se bave

i nekim sportom kako bi napu-

nili baterije za {kolske oba-

veze.

Razgovor obavili:

Marijana Jakovqevi} i

Nemawa Vuka{inovi}

Razgovor sa maturantima – tre}i stepen stru~ne spreme • Nastavak sa 1. strane

PUT OD HIQADU MIQA PO^IWE PRVIM KORAKOM

AKO I POSTOJI TAJNA TR@I[NE EKO-NOMIJE, ONDA ONA NIJE U PRIVATNOJSVOJINI, NEGO U KONKURENCIJI

NEZAVISNA GAZETA

9Sredwo{kolac

Novembar 2009. godineE K O N O M I J A

Da li se ikad zapitamo

{ta je ekonomska kriza?

Poku{avamo da shvati-

mo, ali ne ide, zar ne?

Uvijek neka nedoumica.

Ekonomska kriza je

kriza u bankarskom sis-

temu. Wu stvaraju ban-

kari u nastojawu da pov-

rate izgubqene kredite

od privrede i stanov-

ni{tva. Dakle, ekonoms-

ka kriza nije kriza

~itavog svijeta, ve}

kriza koja vlada i nas-

taje u bankarskim siste-

mima, pa wen po~etak i

kraj odre|uju velike

banke koje su je i napra-

vile nekontrolisanom

kreditnom ekspanzijom.

Dakle, u periodu eko-

nomske krize dolazi do

smawewa nov~ane mase

izazvane nelikvidno{}u

banaka, odnosno krizom

kreditnog sistema, pos-

ledica ~ega je pad

tra`we i nestabilnost

cijena. Posledica pada

cijena je, opet, pad pro-

izvodwe, pad veli~ine

zarada, pad nivoa ivot-

nog standarda i uspora-

vawe ekonomskog rasta.

Ali za{to nas onda

mediji bombarduju vijes-

tima o trenutnom toku

ekonomske krize i za{to

stalno pla{e tim dvije-

ma rije~ima kao da dola-

zi kraj svijeta? Za{to?

Pa prosto zato {to

velike industrijske dr-

`ave zavise od bankar-

skih kredita. Zahvaqu-

ju}i wima oni svoje

projekte i zapo~iwu i

obavqaju. Zato, po~etkom

i tokom ekonomske kri-

ze, banke slabije odobra-

vaju kredite, i kada se

odlu~e da ih daju, daju

ih uz rapidne kamate.

Tada banke kre}u s

o{trom politikom pre-

ma svojim klijentima i

trude se da daju provje-

rene kredite uz visoke

kamate i ostale nepo-

voqne uslove. Veliki

industrijski sistemi su

prisiqeni da uzimaju te

kredite sa ogromnim ka-

matama da bi mogli daqe

da funkcioni{u. Tada

menaxeri, da bi povra-

tili bankama te skupe

kredite, odlu~uju da

otpuste suvi{ne radni-

ke i da im smawe plate.

Po{to dr`ava zavisi

od velikih kompanija,

jer pomo}u wih ostvaru-

je znatne prihode od

poreza, ona se trudi da

ih odr`i u wihovom

daqem radu kroz razne

beneficije kojima ola-

k{ava wihov rad i ops-

tanak u ekonomskoj kri-

zi, uz nadu da }e ona

pro}i jer od pomo}i koju

im daje ima samo tro-

{kove koje mora, na neki

na~in, da opravda i pov-

rati. Tada se dr`ava

odlu~uje da pove}a pore-

ze, i da se zadu`i kod

velikih banaka.

Po{to male dr`ave

zavise od velikih, eko-

nomska kriza se iz veli-

kih dr`ava prenosi u

mawe i na taj na~in ona

dobija svjetske razmjere,

zbog ~ega se i zove “svje-

tska ekonomska kriza”.

Vremenom, banke se opo-

ravqaqu, a sa wihovim

oporavkom polako nes-

taje i ekonomska kriza.

Ekonomskih kriza }e

biti u budu}nosti sve

dokle je tr`i{te slo-

bodno i dok dr`ava sla-

bije kontroli{e stawe

na tr`i{tu i bankarske

sisteme. Bitno je zapam-

titi da bez obzira da li

ekonomska kriza traje

ili ne - mjesta za pani-

ku ne treba da ima.

Nemawa Vuka{inovi},

3. razred

Osnovno pravilo biz-

nisa koje nijednog mo-

menta ne smijete zabora-

viti je sqede}e:

POSLUJTE SA STRA-

NCIMA KAO DA SU

VAM BRA]A I SA BRA-

]OM KAO DA SU STRA-

NCI.

Najva`nija stvar u

va{im poslovnim odno-

sima jeste da ste na glasu

zbog svog po{tewa. Ako

mo`ete autenti~no i is-

kreno da simulirate po-

{tewe daleko }ete da do-

gurate, u to nema sumwe.

U biznisu zlatno pra-

vilo glasi: onaj ko ima

najvi{e mo}i propisuje

pravila i uzima zlato.

Gledajte svoja posla,

ali dr`ite na oku i dru-

ge uspje{ne poslove. Ako

va{ kom{ija ustaje ra-

no, vi ustajte jo{ rani-

je.

Nikad ne dijelite pos-

lovne savjete onima u

~ijem profitu nema va-

{eg dijela i va{ih

interesa.

Nikad se ne povodite

za poslovnim savjetom, a

da prethodno ne potra-

`ite drugo i tre}e mi-

{qewe. Va{i pouzdani

partneri i ortaci mo-

`da `ele da vas pre|u,

stoga budite oprezni.

@alosno, ali vlada

uvijek primijeti kada

ste previ{e uspje{ni. A

ako niste uspje{ni,

zavr{ite u buli. (Mnoga

je glupost u na{em poslu

krenula putem uspjeha,

da bi potom doslovno

zavr{ila ispod wega).

Trend u na{em bizni-

su – jednako kao i u svim

drugim vidovima vizio-

narskog savremenog pre-

duzetni{tva – jeste pre-

uzimawe ili spajawe s

drugim uspje{nim biz-

nisima. A to ~esto mo`e

da se postigne samo po-

sle qute borbe. uli ste

za ne`eqena preuzima-

wa? U sistemu slobodnog

preduzetni{tva, veliki

lopovi vje{aju male.

Imajte ne umu sve ovo

dok se pewete merdevi-

nama uspjeha. Jer, sve

vrijeme, na va{im le-

|ima }e se nalaziti nas-

likana meta. I, da: ko

tra`i, taj i na|e... ali,

ponekad bi mu bilo dr`e

da nije na{ao, zar ne?

Marijana Jakovqevi},

2. razred

Srednja stru~na {kola iz

Pljevalja po~etkom {kols-

ke 2007/08. godine

uklju~ena je u projekat

’’ECO-NET’’ koji realizu-

je kultur-kontakt iz Aus-

trije. Okosnica projekta su

preduze}a za vje`bu, pred-

met koji je namijenjen

unapre|enju preduzet-

ni{tva.

PZV ’’Timber Mont’’

osnovano je 2007. god. pri

SS[ u Pljevljima. Osnovna

orijentacija preduze}a je

prodaja drvenih eko ku}a,

gra|evinske stolarije,

podova i rezane gra|e. U

preduze}u je uposleno 15

u~enika i 2 koordinatora

projekta, profesori Nada

Jovi} i Milenko [arac.

Na{e preduze}e je u~est-

vovalo na Sajmu predu-

ze}a za vje`bu, koji se

odr`avao u vremenu od 11.

do 14. marta 2009. god. u

Salzburgu.

Salzburg je grad u sje-

verozapadnoj Austriji na

samoj granici sa Njema-

~kom. Ima oko 145 000

stanovnika. Prevod imena

grada na na{ jezik bi otpri-

like bio ’’ grad soli’’ zbog

rudnika soli koji su nakon

vi{evjekovnog iskopavan-

ja zatvoreni. Grad se dije-

li na stari i novi. Hotel,

gdje smo bili smje{teni,

nalazi se u starom gradu.

Svoje slobodno vrijeme

provodili smo razgledaju}i

prelijepe katedrale izgra-

|ene u gotskom i baro-

knom stilu, od kojih su

neke starije od X vijeka.

Simbol grada je stara

tvr|ava HOCHENSALZ-

BURG koja se nalazi na

brdu i vidi se iz svih djelo-

va grada.

Grad je najpoznatiji po

tome sto se u njemu 1756.

god. rodio sla-

vni kompozi-

torski genije

W o l f g a n g

A m a d e u s

Mozart. Njego-

va rodna ku}a

je pretvorena u

muzej i povod

je dolaska

mnogobrojnih

turista iz cije-

log svijeta. Su-

venir grada su

Mocartove ma-

rcipanske ku-

gle, koje se

prave vi{e od

100 god. , imaju svoju tra-

diciju i spremaju se po

posebnom receptu.

Na Sajmu je u~estvova-

lo vi{e od 300 preduze}a

iz vi{e evropskih zemalja.

Iz Crne Gore je u~estvo-

valo 8 preduze}a sa

razli~itim djelatnostima.

Na{e preduze}e su preds-

tavljala 3 u~enika i prof.

Nada Jovi}. Prvi dan smo

iskoristili za sre|ivanje

{tanda i bili pohvaljeni od

strane organizatora zbog

profesionalnosti koju smo

unijeli u posao, iako nam

je to bilo prvo u~e{}e.

Naredna 2 dana bila su

radna. Ostvarili smo dobit

prodaju}i na{e proizvode.

Tako|e smo i mi kupovali

kod drugih preduze}a uz

pomo} platnih kartica

koje smo dobili kao u~esni-

ci Sajma.

Organizacija je bila

takva da je sve izgledalo

stvarno i mi smo imali

osje}aj da kupujemo pravu

robu, a ne da se radi o vir-

tuelnom poslovanju.

Nadam se da }u iskustvo iz

ovog projekta iskoristiti u

svom daljem {kolovanju.

Sanjin Muharemovi}, IV1

Kada se odabere poslovna ideja, odnos-no posao kojim }e se preduzetnik baviti iza koji smatra da mu donosi profit, ondamora pristupiti registraciji.

U najve}em broju slu~ajeva osniva seDru{tvo sa ograni~enom odgovorno{}u(DOO), koje spada u dru{tvo kapitala.Da bi se osnovalo DOO, Privrednom suduse dostavljaju slijede}a dokumenta:1. Obrasci za registraciju,2. Statut preduze}a,3. Ugovor o osnivanju,4. Uplatnice (10 eura na `.r.Privrednog suda)

(5 eura na `.r.Zav. za statistiku)(12 eura na `.r. Slu`benog lista)

Obrazac za registraciju sadr`i podatkeo nazivu preduze}a, skra}enom nazivu,adresi i mjestu, zatim o ovla{}enim osni-va~ima (direktorima, zastupnicima),podatke o zastupni{tvu u drugom pre-duze}u i sli~no.

Ugovor o osnivanju sadr`i imena osni-va~a, njihove adrese i JMB, prava i oba-veze osniva~a, njihove odgovornosti,visi-ne uloga i postupak za rje{avanje pravame|u osniva~ima.

Statut DOO sadr`i naziv dru{tva,sjedi{te, osnovnu djelatnost kojom }e sepreduze}e baviti, imenovane ~lanoveodbora direktora, ~lanove rukovode}ih iizvr{nih organa, njihova prava i obaveze,mogu}nosti razrje{enja i raspodjeluovla{}enja tih organa.

Tada se od Privrednog suda dobijapotvrda o registraciji sa registarskim bro-jem, a od Zavoda za statistiku rje{enje orazvrstavanju sa {ifrom djelatnosti iporeskim identifikacionim brojem(PIB-om).

Sa ovako dobijenim obrascima otva-

raju se iro ra~uni kod poslovnih banakapreko kojih }e preduze}e vr{iti pla}anjaobaveza i naplatu potra`ivanja.

Osim dobijanja registarskog broja, PIB-a i {ifre djelatnosti, podnose se zahtjeviporeskoj upravi kojoj preduze}e teritori-jalno pripada da bi se pod svojim PIBbrojem registrovalo. Uz to se podnosi izahtjev za registraciju poreza na dodat-nu vrijednost (PDV) ako lice tako eli dapla}a svoj porez. Ako njegov prihod pre-lazi 18 000 eura na godi{njem nivou, moramu biti dodijeljen PDV broj.

Od lokalne uprave dobijaju se i saglas-nosti o obavljanju te djelatnosti, kao {tosu: komunalna, elektroenergetska, sani-tarna, protivpo`arna i druge, zavisno odtoga ~ime se preduze}e `eli baviti.

Iz navedenog se mo`e zaklju~iti da pos-toji ~itav niz dokumentacije da bi se pre-duze}e evidentiralo kao privredni sub-jekt sa svojim PIB-om, PDV-om, {ifromdjelatnosti i `iro ra~unom.

Preduze}e je u obavezi da svoje zapos-lene penzijski i zdravstveno osigura kodnadle`nih dr`avnih organa.

Sve ovo ~ini potrebnu dokumentacijuza po~etak rada preduze}a. Jasno je da jeza ovaj poduhvat potrebno dosta znanja,privrednog iskustva, odgovornog rada,informacija, a u po~etku i kapitala koji sekasnije uve}ava ako se posluje sa dobiti.

Sa ovim informacijama, koje suneophodne svakom poslovnom ~ovjekukoji eli da bude preduzetnik, upoznatasam u preduze}u za vje`bu u kojem sesti~u mnoga znanja iz oblasti ekonomijei privrednog `ivota.

Nata{a Ro}en,ekonomski tehni~ar, III1

UUttiissccii iizz AAuussttrriijjee

ISKUSTVA I POSLOVNI KONTAKTIIz ugla budu}eg ekonomiste

MOJE VI\EWE

EKONOMSKE KRIZE

OOssnniivvaannjjee ddrruu{{ttvvaa ssaa ooggrraannii~~eennoomm ooddggoovvoorrnnoo{{}}uu

POTREBNA DOKUMENTACIJA ZAPO^ETAK RADA PREDUZE]A

Osnovni principi biznisa

KAKO POSTATI

USPJE[AN BIZNISMEN

10Sredwo{kolac

Novembar 2009. godineMA[INSTVO / ELEKTROTEHNIKA

Japanski gigant Fujitsu raz-vio je kolor displej u obli-ku papira koji jeu stanju da jed-nom “u~itanu”sliku odr`avabez dodatneenergije, a uz toje i otporan nasavijanje. Papir sesastoji od tri sloja,a u svakom sloju dva filmadebljine 0,125 mililetara usendvi~u dr`e te~ne kristale.Te~ni kristali su u svakomsloju savijeni pod odre|enimuglom koji omogu}ava reflek-siju osnovnih boja: crvene,zelene i plave. Ukupna deblji-na papira je 0,8 milemetara, a

Fujitsu je predstavio prototi-pe dijegonale 3,8in~a koji su u stan-ju da prika`umonohromatskusliku ili sliku u512 boja. Energi-ja koja je potreb-na da bi se trajna

slika prenijela na“papir” varira od 10 do 100mW i zavisi prije svega odbrzine kojom se prenos vr{i.Ovakav elektronski papir jeu stanju da zadr`i sliku ~ak iu slu~ajevima kada se papirsavija, {to je generalno bioproblem koji do sada niko nijeuspje{no rije{io.

Almir ^ivgin, II4

@elite pravi osje}aj pri igranju bilija-ra na ra~unaru? U tome }e vam pomo}iPool Mouse 3D, USB mi{ specijalnodizajniran za simulacije bilijara. S gorn-je strane, na mjestu gdje je “to~ki}” naobi~nom mi{u, nalazi se valjak. Mali tak koji se dobija uz ovajmi{ povla~i se preko tog valjka, daju}i ra~unaru podatke osnazi udarca, a korisnik ima osje}aj kao da je stvarno udarioloptu. Mi{ za bilijar ima jo{ nekoliko funkcija koje mijenja uzavisnosti od simulacije bilijara koji igrate. Izradila ga je firmaIntel – Act Accessories i prodaje ga po cijeni od oko 30 dolara.

Almir ^ivgin, II4

Japanski NTTje uspio da na jed-noj plasti~noj kar-tici veli~ine po{ta-nske markesmjesti 1 GB po-dataka. Ta~nijere~eno, kartica jeveli~ine 25 x 25 x2 milimetra. Ona je tipa Info– MICA ili Information – Mul-tilayered Imprinted Card, {to

podrazumijeva holo-gramsko {tampanjepodataka na karticuna 100 nivoa po mili-metru debljine.Podaci se ne mogumijenjati, pa je ovoROM kartica, a NTTje uspio da napravi

i drajv za pisanje i ~itanjeovakve memorije.

Almir ^ivgin, II4

DDaa llii ssttee zznnaallii......

ELEKTRONSKI PAPIR

BBiilliijjaarr nnaa rraa~~uunnaarruu

MI[ ZA BILIJAR

ZZaanniimmlljjiivvoossttii ......

PLASTI^NI ROM

Jo{ od pojave prvog ra~u-nara vlada mi{ljenje da }ejednog dana ra~unari u pot-punosti zamijeniti ~ovjeka. Sobzirom da ivimo u svijetu ukome je sve potrebnije znan-je rada na ra~unaru, mnogipoku{avaju da ovladaju osno-vama ra~unarstva, me|utim,nikad ne shvate kako ra~unarzaista radi. Mnogi idu ~aktoliko daleko da odbijaju dauop{te koriste ra~unare. Onimisle da je ra~unar “pamet-niji” od njih samih.

Ne shvataju ~injenicu dajedino {to ra~unar mo`e dauradi bolje od ~ovjeka je daprimi odre|eni podatak,obradi isti i vrati ga korisni-ku (bilo ~ovjeku ili drugojma{ini). Zato se on koristiisklju~ivo za monotone, mu-kotrpne poslove. ^ovjekupravlja ra~unarom, a nera~unar ~ovjekom. Dovoljnoje izostaviti jednu komandu ira~unar je potpuno bespo-mo}an.

Ra~unari, kao i sve digi-talne ma{ine, razumiju samodva broja, dva stanja – stan-je jedinice i nule. Cijelo

ra~unarstvo se zasniva natehnologiji staroj preko 2000godina – Bulovoj algebri.

Na po~etku, kada je nas-tala, Bulova algebra je biladio matematike. U novijedoba, sredinom 20-tog vije-ka ,kada su napravljeni polu-provodnici, Bulova algebrazauzima posebno mjesto ura~unarskom svijetu. Binar-ni brojni sistem je star koli-ko i Bulova algebra, a u rani-jem svijetu teorije brojeva~ak i stariji od nje. Kada suelektroni~ari vidjeli da mogupovezati binarni brojni sis-tem, Bulovu algebru i polu-provodnike do{lo se do epo-halnog otkri}a – prvogra~unara. To je bio po~etakere razvoja ra~unarske infor-macione tehnologije koja jemnogima promijenila iolak{ala `ivot.

Danas ne postoji oblast~ovjekovog ivota i rada gdjese ne koristi ra~unar. Zatose ne treba pla{iti ra~unara,jer je njega, ipak, projekto-vao, i napravio ~ovjek.

Jelena Maksimovi}i Jezdimir Lon~ar

NNeeoopprraavvddaannii ssttrraahh oodd rraa~~uunnaarraa

^OVJEK ILIRA^UNAR

Od ove {kolske godine ,

prvi put u obrazovnom sis-

temu Crne Gore, uveden je

novi obrazovni program –

tehni~ar za kompjutersko

konstruisanje i upravljan-

je. Pri izradi kataloga

znanja za ovaj obrazovni

program kori{}ena

su i iskustva nje-

ma~kog {kolstva.

Pored klasi~nih

disciplina iz oblas-

ti ma{instva i obra-

de metala, na ovom

obrazovnom pro-

gramu se izu~ava

jedna od najatrak-

tivnijih tehnologija

za MODERNOG

tehni~ara – komp-

jutersko 3D mode-

liranje proizvoda.

U~enici }e zako-

ra~iti u svijet vir-

tuelnih proizvoda i

procesa kroz najsavreme-

nije programske pakete.

Osposobi}e se za aktivno

kori{}enje ra~unara, pro-

ces organizacije CNC

ma{ina i primjenu auto-

matizacije u proizvodnji.

Ovaj tehni~ar upravlja

obradnim procesima sav-

remenih, kompjuterski

upravljanih ma{ina –

CNC ma{ina. Izra|uje geo-

metrijski model ma{inskog

dijela na kompjuteru na

osnovu koga pravi pro-

gram potreban za obradu

na kompjuterski upra-

vljanim ma{inama. Ovaj

profil zahtijeva odre|enu

kreativnost koju u~enik

sti~e izradom velikog broja

programa kompjuterski

upravljanih ma{ina i izra-

dom brojnih crte`a i mode-

la na kompjuteru. Ovo je

najatraktivnije zanimanje

u okviru ma{instva jer

objedinjuje projektovanje i

proizvodnju primjenom

kompjutera.

Tehni~ar za kompjuters-

ko konstruisanje i

upravljanje se bavi pro-

jektovanjem ma{inskih

elemenata i konstrukcija

na kompjuteru. Za kon-

struisanje koristi najpo-

pularnije i najzastupljeni-

je programe namijenjene

kompjuterskom crtanju i

modeliranju, kao {to su:

Solid Works, AutoCad…

Na osnovu 3D-modela

ma{inske konstrukcije, na

kompjuteru izra|uje

tehni~ke crte`e sklopova,

podsklopova i njihove

radioni~ke crte`e.

Prakti~na i stru~no-teo-

rijska nastava }e se izvo-

diti u kabinatu koji je

[kola u saradnji sa

njema~kom vladinom

organizacijom GTZ opre-

mila sa 17 najsavremenijih

ra~unara, projektorom i

{tampa~em u boji A3 for-

mata. Na ra~unarima su

instalirani licencirani soft-

ver SolidWorks, a u~enici

imaju mogu}nost pristupa

internetu. [kola (jedina u

Crnoj Gori) raspola`e sa

CNC ma{inom.

Nakon zavr{e-

tka srednje {kole

u~enik je ospo-

sobljen da u~est-

vuje u procesu

razvoja i izradi

novih proizvoda u

bilo kom CAD

program, kao i za

nastavak {kolo-

vanja , prije svega

na tehni~kim i

informati~kim

fakultetima.

M o g u } n o s t

zapo{ljavanja : u

automobilskoj

industriji, procesnoj teh-

nici, kompjuterizovanoj

ma{inskoj obradi i dru-

gim oblastima gdje se

koriste kompjuterizova-

ne tehnologije, pokretan-

je sopstvenog biznisa i

dr.

Desimir Mojovi}, prof.

SSaavvrreemmeennaa kkoommppjjuutteerrsskkaa uu~~iioonniiccaa -- ddoonnaacciijjaa GGTTCC-- aa

TEHNI^AR ZA KOMPJUTERSKOKONSTRUISANJE I UPRAVLJANJE

Prakti~na nastava na obrazovnom profilu – auto-

mehani~ar, u okviru podru~ja rada- ma{instvo i

obrada metala, osposobqava u~enike da vr{e:

1. servis;

2. odr`avawe motornih vozila;

3. odre|ivawe i otklawawe neispravnosti na

vozilima ;

4. rastavqawe i

sastavqawe dijelova

i sklopova prilikom

odr`avawa vozila;

5. svestran razvoj

pojedinca i wegovu

socijalnu integra-

ciju;

6. primjenu stru-

~no – teorijskih i

prakti~nih znawa

neophodnih za kva-

litetan rad u zani-

mawu;

7. permanentno

obrazovawe i cjelo-

`ivotno u~ewe;

8. sposobnost komu-

nikacije i spremnost

za razvijawe kvalitetnih me|uqudskih odnosa;

9. ~itawe tehni~kih crte`a i tehnolo{ke doku-

mentacije;

10. postavqawe standardnih dijagnoza o stawu

vozila uz upotrebu odgovaraju}ih alata, ure|aja i

instrumenata;

11. ugra|ivawe, odr`avawe i popravqawe meha-

ni~kih sistema i wihovih sklopova;

12. ugra|ivawe, odr`avawe i popravqawe elek-

tonskih i elektri~nih sistema i sklopova;

13. ugra|ivawe,

odr`avawe i poprav-

qawe pneumatskih i

hidrauli~kih siste-

ma;

14. opremawe vozi-

la dodatnom opremom

i priborom;

15. pru`awe savje-

ta strankama u vezi

sa popravkom i odr-

`avawem dijelova na

vozilu;

16. ispuwavawe po-

trebne radne doku-

mentacije i dokume-

nata o evidenciji

stawa alata, instru-

menata i ure|aja;

17. razvijawe eko-

lo{ke svijesti i upoznavawe sa propisima o

za{titi na radu i za{titi okoline i va`nost

wihovog dosqednog po{tovawa.

Darko Vukovi}, nast.

Prakti~na nastava na obrazovnom profilu automehani~ar, smjer u trogodi{wem trajawu

ZNA AJ PRAKTI^NE NASTAVE

ZA BUDU]E AUTOMEHANI^ARE

BEZ MATERIJE NI[TA NE POSTOJI.BEZ ENERGIJE SE NI[TA NE DE[AVA.BEZ INFORMACIJA NI[TA NEMA SMISLA.

HARVARD UNIVERSITY

11Sredwo{kolac

Novembar 2009. godineE L E K T R O T E H N I K A

Engleski fizi~ar, Majk

Faradej, prou~avaju}i

elektri~ne i magnetne

pojave, do{ao je na ideju

(znaju}i da elektri~na stru-

ja stvara magnetno polje) –

da bi i magnetno polje

moglo stvarati elektri~nu

struju. Punih desetak go-

dina Faradej je vr{io ra-

zne eksperimente u potra-

zi za ovim odgovorom.

Tek 1831. godine objavio

je rezultate koji preds-

tavljaju otkri}e elektro-

magnetne indukcije (nas-

tanak indukovane struje u

provodniku ako se on

kre}e kroz magnetno polje

ili se nalazi u promjenlji-

vom magnetnom polju).

Sa slike se vidi da stru-

jna kontura 2 nema sopst-

veni izvor napajanja elek-

tri~nom energijom, a

galvanometar (instrument

za mjerenje struje) poka-

za}e da kroz konturu te~e

struja ako se ona nalazi u

promjenljivom magnetnom

polju konture 1.

Faradejev zakon je uti-

cao na otkrivanje uzajam-

ne indukcije. Naime, poja-

va elektromagnetne indu-

kcije u jednom provodniku

usljed promjena ja~ine ili

smjera struje u drugom,

susjednom provodniku,

naziva se uzajamna induk-

cija.

Na principu uzajamne

indukcije konstruisan je

transformator.

Transformator je ele-

ktrotehni~ki ure|aj koji

koriste}i uzajamnu indu-

kciju transformi{e elektri-

~nu energiju jednog napo-

na u elektri~nu energiju

drugog (vi{eg ili ni`eg)

napona, odnosno struje.

Transformator se sasto-

ji od dva namotaja (N1 –

na koji se dovodi elek-

tri~na energija. On se zove

primarni. Namotaj N2 se

zove sekundarni i sa njega

se odvodi elektri~na ener-

gija potrebnog, transfor-

misanog napona). - trans-

formisani napon zavisi od

broja namotaja na prima-

ru i sekundaru, kao i od

napona koji dolazi na pri-

marni kalem.

Osnovni dizajn transfo-

rmatora, materijali i prin-

cipi su se malo promijeni-

li u posljednjih sto godina,

ali, opet, dizajn transfor-

matora i materijali nas-

tavljaju da se unapre|uju.

Transformatori, ma koli-

ko bili prosti, imaju ogro-

man zna~aj i primjenu.

Oni se koriste da mijenja-

ju napon, impedansu i

obezbijede elektri~nu izo-

laciju izme|u dva kola.

Transformatori su od

vitalnog zna~aja za prenos

energije visokim naponom

koji obezbje|uje u{tedu

tokom prenosa energije

na velike daljine.

Ova slika pokazuje kako

se prenosi elektri~na stru-

ja od mjesta proizvodnje

do krajnjeg korisnika,

koriste}i upravo transfor-

matore.

U blizini elektrane nala-

ze se veliki transformato-

ri i u njima se jaka struja

niskog napona pretvara u

slabu struju visokog napo-

na i kao takva mo`e da

„krene“ na svoj daleki put.

Elektri~ni vod koji slu`i za

prenos struje od elektrane

do trafostanice je daleko-

vod.

U trafostanici se po-

ve}ava ja~ina struje i

smanjuje njen napon.

Takva struja se vodovima

prenosi do raznih dijelova

grada, gdje se u malim

trafostanicama transfor-

mi{e u napon od 220 do

230V. Takva struja }e se

upotrebljavati za

osvjetljenje stanova, gri-

janje i za rad ku}nih elek-

tri~nih aparata.

Neki na{i ku}ni aparati

u sebi sadr`e male trans-

formatore koji ovaj napon

transformi{e u `eljeni jer

ne mogu da rade na viso-

kom naponu od 220V.

Primjer ovih ure|aja su

radio ure|aji, televizori,

punja~i mobilnih telefo-

na i sli~no.

Pisali u~enici II4 odjel-jenja: Nina Jak{i} ,

Almedina Kalu|erovi},Jelena Lacman, Jezdimir

Lon~ar, Jovica Stani} iAlmir ^ivgin

Izgleda da je poslije vi{e de-

cenija razvoja interneta,

ra~unara, tehnologije, elek-

tronike i sli~nog, do{lo vrije-

me kada }emo da pitamo pri-

jatelje : “ Ima{ li Facebook

nalog?” ili “Mo`e{ li mi re}i

tvoj e-mail?” , umjesto stan-

dardnog - “Koji ti je broj

telefona?”.

Facebook je trenutno naj-

popularniji sajt za dru`enje

preko interneta. Napravljen

u 2004. godini, ovaj sajt je

zabilje`io izuzetno brz i veli-

ki razvoj do danas. Osnovan je

od strane Marka Zuckerberga

i njegovih kolega na Harvard

univerzitetu. Facebook tre-

nutno sadr`i veliki broj apli-

kacija za zabavu, veliki broj

kvizova, testova, igara i jo{

mnogo toga.

Social Networks ili u slo-

bodnom prevodu Mre`e za

dru`enje (preko interneta) su

postale sastavni dio na{eg

`ivota. Facebook, Twitter,

My Space i njima sli~ni sajto-

vi su postali zamjena za raz-

govore “u`ivo”, za izlaske, za

dru`enje van virtuelnog svi-

jeta. Ovi sajtovi svojim koris-

nicima nude mnogo servisa

kako bi ih “natjerali” da osta-

nu na njima {to du`e vreme-

na – razmjena slika, video sni-

maka, igranje igrica za vi{e

igra~a i drugo, samo su neki

od servisa koje nude ove

mre`e, konkretnije Facebook.

Privatnost?Da li ona uop{te postoji?Dok provodimo na{e slo-

bodno vrijeme na raznim

sajtovima ovog tipa, ~esto

postavljamo na{e slike, video

snimke, slike sa na{im prija-

teljima, porodicom i sl. Ono

{to ~esto zaboravljamo je pri-

vatnost . Zaboravljamo ~inje-

nicu da sve osobe koje imamo

u “prijateljima” mogu da vide

ove sadr`aje. Na`alost, dobar

dio ljudi na Facebook-u `eli

da ima {to vi{e prijatelja, pa

stoga ne biraju koga dodaju

u listu. Samim tim, mogu-

}nosti zloupotrebe prethod-

no pomenutih sadr`aja, pos-

taju izuzetno velike.

Facebook je omogu}io svo-

jim korisnicima {irok spektar

alata i pode{avanja kako bi

sprije~io zloupotrebu koris-

ni~kih podataka. Problem sa

njima je – mali broj osoba zna

da isti uop{te postoje, a jo{

manji broj je osoba koje ih

aktivno koriste.

Privatnost i aplikacije: Fa-

cebook aplikacije uglavnom

prave obi~ni programeri, ali,

nerijetko, i firme. Naime, ove

firme zara|uju izradom ovih

aplikacija, postavljanjem

reklama i sl. Sve aplikacije

koje se nalaze na Facebook-u

ne smiju da sa~uvaju va{e

podatke na du`e od 24 ~asa.

Me|utim, niko vam ne garan-

tuje da }e to aplikacija po-

{tovati. Zbog toga, mo`da bi

trebalo da razmislite 2 puta

prije nego {to kliknete na

“Install” dugme za aplikaci-

ju “Otkrijte va{e hippy ime”.

Da vidite koje aplikacije

mogu da vide va{e podatke,

pogledajte “Pode{avanja · Po-

de{avanja aplikacije” i oda-

berite “Dozvoljeno” sa liste.

Ograni~ite stvari koje pri-

jateljeve aplikacije mogu da

vide: Ako prijatelj instalira

aplikaciju, ona }e mo}i da vidi

sve podatke koje i taj prijatelj

vidi. Da ograni~ite pristup tim

aplikacijama, kliknite na

“Pode{avanja · Pode{avanje

privatnosti · Aplikacije · Po-

de{avanja”. Tu mo`ete da de-

~ekirate sve ono {to ne `elite

da aplikacije vide.

Kontroli{ite {ta odre|eni

prijatelji mogu da vide: @elite

da imate nekoliko hiljada

prijatelja, ali ne `elite da svi

oni vide va{e slike, video

snimke i tome sli~no? Nije

problem. Kliknite na link

“Prijatelji” u gornjem dijelu

stranice. Tu na|ite link “Pri-

jatelji” sa lijeve strane (ispod

“Liste”) i pri vrhu stranice

kliknite na link “Napravi

novu listu”. Unesite naziv

liste prijatelja. Nova lista }e se

kreirati i dobi}ete novi link

sa lijeve strane stranice. Taj

link je zapravo ime ove nove

liste. Kliknite na njega. Da

dodate osobe kliknite na link

“Dodaj prijatelja na listu...”.

Sada idite na “Pode{avanja ·

Pode{avanje privatnosti” i

kliknite na “Profil”. Odabe-

rite stavku koju elite da pro-

mijenite, recimo “Fotografije

na kojima si obilje`en/a”. Iz

liste odaberite opciju “Prila-

godi”. Kliknite na “Neki pri-

jatelji”, i tu ukucajte ime liste

koju ste kreirali. Sada }e

samo ti prijatelji mo}i da vide

va{e fotografije. Ovo isto

mo`ete uraditi i sa ostalim

stavkama.

Jezdimir Lon~ar, II4

Ime najve}eg pretra`iva~a Inter-

neta “Google” (gugl) dolazi od

pogre{no napisane rije~i “googol”

(gugol) {to je naziv za broj 10100

(cifra 1 pra}ena sa stotinu nula).

Posljednji superkompjuter iz

IBM-ove serije Blue Gene/Q super-

kompjutera, zva}e se Sequoia

(sekvoja) i bi}e instaliran u Law-

rence Livermore Nacionalnoj

Laboratoriji u Kaliforniji. Sasto-

ja}e se od 98,304 kompjuterskih

stanica sa 1.6 miliona procesorskih

jezgara i 1.6 petabajta (10245

bajta) memorije. Bi}e smje{ten u

96 ormara, pokriva}e povr{inu od

oko 280m2 i tro{i}e 6 MW elek-

tri~ne energije.

Drugi naziv za Microsoft Wind-

ows-ov tutorijal je “Crash Course”.

Minimalni zahtjevi Windows 95

operativnog sistema su procesor

386DX koji radi na 20MHz i 4 MB

RAM memorije.

Bill Gates-ova ku}a je dizajni-

rana sa Macintosh ra~unarima.

Do 2012. godine u svijetu }e biti

preko 17 milijardi ure|aja pove-

zano na Internet.

E-mail se pojavio ranije od

World Wide Web-a.

Osamdesetih godina, IBM-ov

ra~unar je smatran 100% kompa-

tibilnim samo ako je mogao pokre-

nuti Microsoft Flight Simulator

(Micrsosoft-ov simulator letenja).

MySpace ima preko 110 milio-

na korisnika. Kada bi to bio broj

stanovnika jedne zemlje, nalazila bi

se na desetom mjestu na svijetu

(iza Meksika).

Jedan od osam vjen~anih parova

u SAD- u se upoznao preko Inter-

neta.

Prosje~ni dvadesetjednogodi-

{njak je proveo 5,000 sati igraju}i

video igre, poslao 250,000 e-mail,

chat i tekstualnih poruka i koris-

tio telefon 10,000 sati.

Prosje~ni korisnik ra~unara

trepne 7 puta u minuti, {to je

manje od polovine normalnog broja

koji je 20.

Prvi reklamni banner je upo-

trijebljen 1994. godine.

Prvi ra~unarski mi{ je izmis-

lio Doug Engelbart oko 1964. godi-

ne i bio je napravljen od drveta.

Prvi ra~unar, nazvan Z1, napra-

vio je Konrad Zuse 1936. godine.

Njegov slijede}i izum, Z2 , zavr{en

je 1939. i bio je prvi potpuno funk-

cionalan elektromehani~ki

ra~unar.

Na Internetu je u svakom tre-

nutku prosje~no 1,319,872,109

ljudi i taj broj je svakog dana u

porastu.

Na svijetu je prosje~no 1.06

milijardi korisnika trenutnog dopi-

sivanja.

Dok je radiju trebalo 38 godi-

na, televiziji 13, Internet je za

samo 4 godine dostigao 50 milio-

na korisnika.

Hewlett Packard, jedan od

najve}ih proizvo|a~a ra~unarske

opreme, osnovan je 1939. godine u

gara`i u Palo Alto-u.

Tetris je prodat u 40 miliona

kopija {irom svijeta, od po~etka

prodaje 1982. Ukupni prihodi su

iznosili preko 800 miliona dolara.

Najskuplja kompjuterska igra

na svijetu se zvala “ShenMue” za

Sega Dreamcast konzolu. Ko{tala

je 20 milion ameri~kih dolara.

Jedan terabajt (1000 gigabajta)

tekstualnih podataka je ekvivalent

gomili papira koja je 16 puta vi{a

od Empire State Building-a u Nju-

jorku.

Takozvane QWERTY raspored

tastera na tastaturi , odnosno

ma{ini za kucanje (prvih {est slova

u prvom redu), kori{}ene su prije

130 godina .

Ju`nokorejski “SK telecom”

svojim korisnicima nudi telefone

sa zvonom koje tjera komarce.

Makvarijumi su akvarijumi

napravljeni od starih Macintosh

ra~unara.

Sa{a Matijevi} SaX

FFaarraaddeejjeevv zzaakkoonn ii nnjjeeggoovvaa pprriimmjjeennaa

ULOGA FIZIKE U RAZVOJUELEKTROTEHNIKE

OOvviimm tteekkssttoomm `eelliimmoo ddaa ppookkaa`eemmoo kkaakkoo ssuu nneekkaa oottkkrrii}}aa iizz ffiizziikkee ddoopprriinniijjeellaa rraazzvvoojjuu eelleekk--ttrrootteehhnniikkee,, aa ssaammiimm ttiimm nnaa{{llaa pprriimmjjeennuu uu ssvvaakkooddnneevvnnoomm `iivvoottuu

FFaacceebbooookk ii pprriivvaattnnoosstt

KAKO SA^UVATIPRIVATNOST NA

INTERNETU

DDaa llii ssttee zznnaallii......

ZANIMLJIVOSTI IZ RA^UNARSKOG SVIJETA

12Sredwo{kolac

Novembar 2009. godineM A [ I N S T V O

Ramiz Kurbeg je pro-

gla{en za najuspje{nijeg

studenta Ma{inskog fa-

kulteta u Pqevqima u

{kolskoj 2008/2009. godi-

ni, sa prosje~nom ocjenom

9.35. S obzirom da je

Ramiz sredwo{kolsko

obrazovawe stekao u Sred-

woj stru~noj {koli u

Pqevqima, u~enici zavr-

{nog razreda ma{inske

struke `eqeli su da im

ovaj izuzetni student pre-

nese svoja iskustva, uputi

ih u tajne studentskog

`ivota i rada i da im

otkrije svoju formulu za

postizawe tako dobrih

rezultata na studijama. U

prijatnom ambijentu pqe-

vaqske Milet – ba{te,

kroz opu{ten i neforma-

lan razgovor, u~enici su

poku{ali da o`ive wego-

va sje}awa na Sredwu

stru~nu {kolu, da se

upoznaju s principima

rada Ma{inskog fakul-

teta i predmetima koji se

izu~avaju na wemu. Te{ko

je ,u obiqu informacija,

savjeta, iskustava i upu-

tstava izdvojiti one naj-

zna~ajnije, ali }emo sva-

kako poku{ati da vam

prenesemo ono {to je na

nas ostavilo najsna`niji

utisak.

Zanimalo nas je, na

samom po~etku, pore|ewe

izme|u na~ina u~ewa na

fakultetu i u sredwoj

{koli. Ramiz nam je po-

tvrdio dobro poznatu is-

tinu da je u~ewe sa razu-

mijevawem vrlo bitno i u

sredwoj {koli, a naro~ito

na fakultetu. Razumijeva-

we nau~enog gradiva ra|a

logi~ki na~in razmi-

{qawa, a bez wega je stu-

dirawe, naro~ito na

tehni~kim fakultetima,

gotovo nezamislivo. Pri

u~ewu je jako va`na te`wa

ka vizuelnom predstavqa-

wu. Npr. rad nekog ma{i-

nskog sistema mo`e biti

opisan na vi{e

stotina strana,

ali ako bi

postajala mogu-

}nost vizuel-

nog posmatra-

wa i tuma~ewa

sistema, u~ewe

bi bilo znatno lak{e, za-

nimqivije i efikasnije.

Upornost je tako|e zna~a-

jna. Ne treba odustajati

pred prvom preprekom, ve}

treba te`iti otklawawu

svih nedoumica, pa makar

to i ne vodilo u po~etku

zna~ajnijim rezultatima.

Upornost }e se jednoga

dana svakako isplatiti.

Treba razgovarati sa pro-

fesorima opu{teno i slo-

bodno, ne ustezati se da

tra`imo poja{wewe za

bilo kakve nedoumice, a

naro~ito ne smijemo

dozvoliti da ne{to osta-

ne nerazja{weno samo zato

{to smo se ustru~avali da

pitamo. Nikada se ne zna

ho}e li upravo taj neraz-

ja{weni podatak biti

ko~nica za razumijevawe

nekih slo`enijih cjeli-

na i tema. Student mora

posjedovati samopo{tova-

we i samopouzdawe, vred-

novati svoj rad i trud,

kako bi mogao sam sebi

davati podr{ku i u radu

nalaziti motivaciju.

Na pitawe kom bi nas-

tavnom predmetu dao pri-

mat, rekao je da bi to sva-

kako bila matematika.

Ona je osnova svega. U~i-

mo je ne samo kroz redov-

nu nastavu u osnovnoj i

sredwoj {koli, ve} i kroz

tehni~ku grupu predmeta

u stru~im {kolama. S

obzirom da je zavr{io

smjer elektrotehni~ar

ra~unara, nije imao puno

dodira sa stru~nim pred-

metima iz ma{inske stru-

ke, ali je stekao dobro

predznawe iz matematike

jo{ u osnovnoj {koli,

nadogra|ivao ga kroz teh-

ni~ku grupu predmeta u

Sredwoj stru~noj {koli i

sva ta znawa upotpunio

u`e stru~nim predmetima

na ma{inskom fakulte-

tu. Matematika je osnov

svakog tehni~kog fakul-

teta, a posebno su bitne

sqede}e matemati~ke

oblasti: funkcije, izvo-

di, integrali,

a n a -

liti~ka geometrija, vek-

tori, logaritmi i sl.

„Matematika je osnovni

alat, a ostali predmeti

su samo sredstva koja se

slu`e tim alatom.“ Stu-

dirawe na tehni~kim

fakultetima znatno je

olak{ano u~enicima

stru~nih {kola u odnosu

na druge {kole, jer oni

unaprijed imaju dodira sa

stru~nim predmetima i na

fakultetu samo dopuwa-

vaju svoja znawa. Rekao je

da tehni~ki smjerovi u

Sredwoj stru~noj {koli

razvijaju „tehni~ki

na~in razmi{qawa“, a to

je nevjerovatno va`no ne

samo na ma{instvu, ve} i

na bilo kom tehni~kom

fakultetu. Va`no je po-

vezivati nau~eno, znawa

iz jedne oblasti pre-

sa|ivati u neku drugu, a

onda }emo shvatiti da

nijedno znawe nije cjeli-

na izdvojena sama za sebe,

ve} da se sve nalazi u

me|usobnoj vezi i da je i u

nauci kao i u `ivotu

jedna istina vezana za

drugu ~vrstim nitima. Na

na{e pitawe, da li pone-

ka ispu{tena karika u

lancu matemati~kih

znawa zna~i i potpuno

kidawe tog lanca, odgovo-

rio je odri~no. Ne posto-

ji to {to se ne mo`e nado-

knaditi i savladati

iznova, samo ako postoji

dovoqno upornosti, eqe

i voqe.

S obzirom da planiramo

upis na ma{inski fakul-

tet, zanimalo nas je kakve

prednosti on pru`a, kako

bi izgledalo studirawe i

koliko rada i truda treba

ulo`iti za postizawe

odli~nih rezultata. Rekao

je da u~enik mora prije

upisa da orijentaciono zna

kojom bi se obla{}u bavio

u `ivotu i da se {kolova-

we svodi na dopuwavawe i

nadogra|ivawe znawa u toj

oblasti. Sredwa stru~na

{kola, zbog niza smjerova

,omogu}ava u~eniku stva-

r a w e

sopstvene

vizije ka

t e h n i -

~kim nau-

kama. Pro-

fesori bi

trebalo da upu}uju u~enike

na razmi{qawe i stvarawe

sopstvenih ideja, a ne da

im name}u svoje. To je jedi-

ni na~in da od wih stvore

uspje{ne qude i izgrade

wihovu li~nost. Bolowska

deklaracija mnogo ola-

k{ava studirawe i omogu-

}ava ve}u prolaznost.

Otvarawe fakulteta u

na{em gradu je zna~ajan

korak, jer omogu}ava stu-

dirawe i u~enicima sa

lo{ijim materijalnim sta-

wem. Osim toga, predavawa

su kvalitetnija, jer je broj

studenata mawi, tako da

profesor mo`e da posveti

veliku pa`wu svakom stu-

dentu pojedina~no. Pred-

nost studirawa u ve}em

centru je u tome {to stu-

dent sti~e ogromno `ivot-

no iskustvo, vje`be su kva-

litetnije zbog boqih

sredstava za rad, a konsul-

tacije se mogu zakazivati

svakodnevno. Uslovi rada

na na{em fakultetu su

odli~ni, a saradwa sa pro-

fesorima je kvalitetna.

Kroz vje`be, doma}e zadat-

ke i konsultacije stvara se

interakcija izme|u profe-

sora i studenata koja vodi

uspje{noj saradwi i boqim

rezultatima. Redovnost na

predavawima je jako bitna,

kao i prisustvo vje`bama,

razumijevawe i izrada

doma}ih zadataka, postav-

qawe pitawa bez ikakve

bojazni, jer ne postoji

„glupo pitawe“. Vrlo je

va`no na taj na~in stupi-

ti u kontakt sa profeso-

rom. Timski rad je jo{

jedan od preduslova za

postizawe kvalitetnih

rezultata. Ma{instvo stu-

dentima omogu}ava da ra-

zmi{qaju}i rje{avaju

probleme bilo kog tipa.

Studenti ma{instva nisu

uskospecijalizovane osobe,

ve} stru~waci u

razli~itim oblastima, pa

~ak i u onima koji nisu

ba{ bliske struci. Lako

se preorijentisati na drugi

fakultet, bilo tehni~ki

ili dru{tveni, dok je

postizawe rezultata u

suprotnom smjeru vrlo

te{ko. Ramiz je istakao i

zna~aj komunikacije,

boga}ewa rje~nika, {irewa

vidika, konverzacije i na

materwem jeziku i na stra-

nim jezicima, jer budu}i

in`ewer mora biti kom-

pletna i svestrana li~nost

koja }e umjeti da razbija

predrasude, upoznaje i po-

{tuje druge qude i dru-

ga~ije kulture i obi~aje.

Vrijeme provedeno u

razgovoru sa Ramizom

Kurbegom proletjelo je

nevjerovatnom brzinom.

Oti{li smo iz Milet -

ba{te prepuni utisaka,

oboga}eni novim iskust-

vima i dragocjenim saz-

nawima, a istovremeno

zahvalni ovom dobronamj-

ernom i samouvjerenom

mladi}u {to nam je ot-

krio svoj svijet vrijedan

divqewa i po{tovawa.

Izgradio je kod nas uvje-

rewe da studirawe nije

bauk, da devetke i deset-

ke nisu nedosti`ne i da

se, ako to budemo htjeli i

umjeli, studentski dani

mogu pretvoriti u najqe-

p{i period `ivota.

U~enici 4. razreda

ma{inske struke: Nenad

\ondovi}, Vuk Lekovi}

i Rade Gruji~i}

Razgovor sa Ramizom Kurbegom, najboqim studentom Ma{inskog fakulteta u Pqevqima

MATEMATIKA – OSNOVA

SVIH TEHNI^KIH NAUKA Mehatronika je kombina-

cija preciznog mehani~kog

in`enjeringa, elektroni~kog

upravljanja i sistematskog

razmi{ljanja u dizajnu proiz-

voda i proizvodnih

procesa. Dakle,

ona nije nova

nauka, ve}

pogled koji

n a g l a { a v a

potrebu sje-

dinjavanja

znanja iz

r a z l i ~ i t i h

oblasti tehni-

ke.

Neki od meha-

troni~kih proizvoda

su: roboti, numeri~ki

upravljane ma{ine,

automatski vo|ena vozi-

la, elektronske kamere...

Osnovni zadaci mehatronike

su da se pove}a prilagodlji-

vost, raznovrsnost, pouzda-

nost i ekonomi~nost proizvo-

da.

In`enjerom mehatronike

smatra se ma{inski in`enjer,

~ija znanja i interesovanja

prodiru duboko u oblasti

mikroprocesora, programi-

ranja, elektronike i upra-

vljanja. Mehatroni~ar bu-

du}nosti bila bi osoba koja je

u stanju, svojim radom, da

prevazi|e okvire sastavnih

disciplina mehatronike, kako

bi prepoznala i iskoristila

pravu kombinaciju tehnolo-

gija potrebnu za optimalno

rje{enje odre|enog problema.

Treba da posjeduje kreativne

sposobnosti, sposobnosti raz-

matranja i kriti~kog osvrta

na probleme, razvijenu spo-

sobnost za timski rad i,

naravno, adekvatne tehni~ke

vje{tine za obavljanje ovog

poziva. Svakako,mora imati

razbijenu sliku o podijelje-

nosti i nezavisnosti razli~itih

tehni~kih disciplina.

Mehatroni~ki sistem bi

sadr`ao elemente iz:

• mehanike

• elektronike

• automatike

• senzorike

• robotike

• informatike

• programiranja

• hidraulike i pneumatike...

Podru~je mehanike bi u

okviru mehatroni~kog siste-

ma pokrilo teoriju i dizajn.

Podru~jem elektronike

pokriva se elektroni~ki dio

mehatroni~kog sistema, od

teorije, dizajna, do prak-

ti~ne realizacije.

Te`i{te je post-

avljeno na

d i g i t a l n o j

elektronici.

O s n o v n i

principi auto-

m a t s k o g

upravljanja su jako

va`ni za realizaciju upra-

vljanja mehatroni~kog siste-

ma. Programiraju se mikrou-

pravlja~ke jedinice,

programabilni logi~ki upra-

vlja~i, kao i mre`ne aplikaci-

je.

Robotika i mehatronika su

usko povezane, jer mehatro-

nika prou~ava osnovne zako-

ne na kojima se temelji robo-

tika. Na odre|enom stepenu

razvoja i povezanosti ove

dvije nauke, javljaju se indus-

trijski

roboti u

dana{njem

obliku. Oni pos-

taju sve vi{e prisutni u na{em

okru`enju, pa postoji boja-

zan da mo`e do}i do rascje-

pa u ~ovje~anstvu, jer }e se,

vrlo vjerovatno, izdvojiti

tehni~ki pismeni ljudi, od

onih koji su izgubili

priklju~ak s modernim vre-

menima.

Senzori su komponente

sposobne da prikupe i prene-

su informacije bitne za proiz-

vodni proces, bez kojih se rad

mehatroni~kog sistema ne bi

mogao zamisliti.

Mehatronika nalazi prim-

jenu u: informatici (ra~unari,

diskovi, monitori, {tampa~i,

skeneri, kopirni aparati...),

proizvodnim sistemima

(manipulatori, industrijski

roboti, sistemi za monta`u,

alatne ma{ine...), opti~kim

ure|ajima (projektori, mikro-

skopi, teleskopi, foto-apara-

ti, kamere...), automobilskoj

industriji (instrument table,

brzinomjer, Airbag, ABS-sis-

temi, ure|aji za elektronsko

paljenje i ubrizgavanje gori-

va, sistemi za dijagnostiku...),

medicini (zubotehnika, apa-

rati za ultrazvuk, mikrome-

hani~ki sistemi za minimalno

invazivnu hirurgiju i endo-

skopiju...), tehnici komuni-

kacija (telefoni, telefonske

sekretarice, telefaks, radio

aparati, ~ita~i ~ip-kartica...),

elektronici zabave i multi-

mediji (videorekorderi, CD

plejeri, TV aparati...), proiz-

vodnji aparata za doma}inst-

vo (kuhinjske ma{ine, klima

ure|aji, usisiva~i...), avijaci-

ji, kosmonautici, proizvodnji

alata za doma}instvo, mjernoj

tehnici, tehnici regu-

lacije i upravljan-

ja...

Prema tome,

b u d i } n o s t

mehatronike je

osigurana u

industriji, a

razvoj industrije

zahtijeva edukaciju. Meha-

tronika zna~i novu generaciju

ma{ina i instalacija za kojima

postoji zahtjev na tr`i{tu, a

,samim tim,zna~i i kvalifiko-

vanu i inteligentnu radnu

snagu. Sasvim sigurno - meha-

tronika je nauka budu}nosti.

Rade Gruji~i}, IV4

SSjjeeddiinnjjaavvaannjjee zznnaannjjaa iizz rraazzllii~~iittiihh oobbllaassttii tteehhnniikkee

MEHATRONIKAMEHATRONIKANAUKA BUDU]NOSTI

NAUKA JE BRDO NA KOJE SE TE[KO

PEWE, ALI SE LAKO SILAZI, A

NEZNAWE JE JAMA U KOJU SE LAKO

PADA ALI SE TE[KO IZLAZI.

13Sredwo{kolac

Novembar 2009. godineM L A D I S T V A R A O C I

HASANAGINICA

Od sramote skrivenoga lica,Crna `ena, Hasanaginica...Ku}i joj se vratit nije daloA do djece mnogo joj je stalo.Aga joj se silno zamjerio[ta u~ini – on to nije htio.I pred likom brata ro|enoga[to je htjela, re}i nije mogla.Tra`ila je hiljadu na~ina Da zagrli najmla|ega sina,Da svu djecu na grudi privijeAli ni{ta pomoglo joj nije,Jer se be`e s agom inatio ,Za molitve on nije mario .Kadija je svome domu vodi,A u srcu mis`o joj se rodiDa prikupi i poslednju snagu ,Poklonima da prekori agu.Ali aga grubo{}u se brani,Pod prekorom kajanje sahrani.Ugu{ena ljubav je dotu~e,Od `alosti srce joj prepu~e.

Nikolina Bajovi}, I2

JEDNOM…

Jednom, suvi{e davno,

Tvoje su re~i izronile iz sna.

Jednom, suvi{e davno,

Bile su samo re~i i JA.

Jednom…

Pokidao sopstvene re~i,

Jer moje ti nisu ve} zna~ile ni{ta,

Pokidao lance {to nas ve`u

I ljubav vi{e nije ona ista.

Jednom…

Istinu sam u bolu shvatila

Nikada ne smijemo do kraja da volimo

Nikada u plamenu da `ivimo

Nikada…

Jer lako mo`emo da izgorimo.

ERMINA KORDI], III1

PRED OGLEDALOM

Hej, ti, stran~e!

Ti {to sjetnog lica gleda{ moje lice...

Zar misli{ da mo`e{ vidjeti sav jad

pred kojim ste`em srce bje`e}i

od kanxi tvoje osude?

Zar misli{ da mo`e{ ~uti ti{inu

koja iz pogleda moga govori

i osjetiti vijugavu putawu

koja se izlije i kad se posledwa

kapija pred la`nom nadom zatvori ?

Hej ti, stran~e!

Ti {to jedino umije{ da }uti{...

Zar misli{ da samo tebe

mogu da shvatim i volim?

Hej, ne budi smije{an!

Znam ja ko si ti?

Jedino lice od koga bje`im,

jedino {to mogu da mrzim,

jedino ~ega se bojim!

Hej, ti, stran~e!

Ne `ivi u zabludi da

ja istinu ne `elim da znam!

Zar ne osje}a{ ono {to i ja osje}am?

Kako je mu~no pred tobom stajati

i znati da si sam!

ALEKSANDAR TERZI], 3.razred

SLOMQENA KLUPA

Slomqena klupa upija sve:

i bol...

i tugu...

i }utawe...

i suze...

Slomqena klupa ruku mi ste`e,

taj svjedok mojih besanih no}i.

Slomqena klupa

nadu mi pru`a

da jednom }e{ ponovo do}i

nose}i vjetar

i sunce na licu...

da jednom }e{ opet pri}i

slomqenoj klupi

i slomqenom srcu.

Nata{a Ro}en, 31

O VUKUKARAD@I]U

Vuk napisa prvo slovoi sav jezik izmijenjada nam bude to osnovapismenosti i po{tenja.

]irilicu novu stvori i sav jezik preobrati, on u~ini sve da narod svoje pismo bolje shvati.

Razumljiva dade slova, pa i novi re~nik kiti. On je znao da }e takona{e pismo bolje biti.

@elio je da se ljudisvi odreda opismene, da knji`evnost sjaj dobije,na{a pjesma da ne vene.

On sakupi brojne pjesmeod guslara po Srbijida i svijet ne{to saznao slavnoj nam istoriji.

Hvala Vuku {to nam dadeSve te pjesme, sva ta slovaDa se kule znanja grade{irom carstva Du{anova.

Milan Baj~eti}, II4

Pitao si me : “Gdje su

tajni prolazi koji

vode do rasko{nih

odaja carice Evrope?”

Tra`io si da ti odam tajnu

onih koji sigurnim kora-

kom naprijed hitaju znaju}i

gdje im je mjesto i {ta im

je ciq. @elio si da svoju

istinu u tvoje srce usadim

i poka`em ti ko si, odakle

si potekao i kamo putuje{.

Saslu{aj moju pri~u. U woj

ima mjesta za tebe, za mene,

za nas. U wu su utkani ods-

jaji qubavi koja nikad ne

vara, qubavi koja slobod-

na putuje, qubavi koju ne

mo`e{ dobiti sve dok je

drugom ne pru`i{. Kad to

nau~i{, shvati}e{...

Put do MOJE EVROPE

polazi iz moga srca. Svi su

drugi putevi samo gorke

obmane. Zastani... Zastani

na trenutak, ~ovje~e. Oslu-

{ni glas koji te iz dubina

srca doziva, oslu{ni ... i

vidje}e{. Ona je tu, u tvom

srcu, duboko urezana u svim

tvojim snovima, svim tra-

gawima i nadama. Sa wom

si rastao i odrastao, wom

si sebe i druge volio. Sa

wom si naprijed i{ao jo{

onda kada si prve korake

na~inio, kada si svoje doli-

ne zavolio i shvatio da

nikad ni{ta nije ni bilo

samo moje i tvoje. Uvijek je

postajalo samo na{e. Kreni

putem svog srca. Ja sam tim

putem krenuo i na{ao je.

Ona je rijeka ~iji tok ne

smije{ presje}i, ~ije uvale

ne smije{ zaobi}i, ~ije

brzake mora{ susti}i. Ona

se kao eho iz moga srca iz-

liva i stapa sa sa toplim “

gorskim o~ima”, sa we`nim

majskim jutrima, sa viso-

kim planinskim lancima,

sa prostranim wivama,

morskim talasima i rume-

nim zracima, sa qepotom

koja je duboko u meni utka-

na i koja je dio mene posta-

la. Ona je tu... U tebi, i po-

kraj tebe...Ona je beskraj

mojih ma{tawa koji se sa

ovih surih vrhova {iri do

najve}ih evropskih grado-

va, do Jelisejskih plodnih

dolina, do svijetlih paris-

kih mostova, do bogatih ho-

landskih vrtova, do otme-

nih britanskih domova, do

rasko{nih be~kih dvoro-

va, do slovena~kih gorskih

padina, do venecijanskih

sjajnih gondola, do Alpi,

Pirineja, gr~kih bogova...do

mene...do tebe...do nas...do

MOJE EVROPE - Evrope

za svakog od nas.

Oslu{ni srce i shva-

ti}e{. Iz srca moga izvi-

re, u srce se moje uliva, a

krug se {iri, raste, uqe-

p{ava, bogatstvom na{im

~eli~i i raste sve ja~i i

sve sna`niji, da sve nas do

neba dovede, do toplih zvje-

zdanih vrhova, na kome sla-

va po~iva, na kome nas qu-

bav poziva da razlikama

svojim spojeni zapjevamo

Odu radosti.

ALEKSANDAR TERZI],

Sredwa stru~na {kola

Pqevqa, 3. razred

SLUTWA

]utim i slutim...

Daleko negdje u bespu}u neba

vjetar je bola sakrio sne.

Daleko negdje vje~nost se slila

izme|u tebe, mene i we.

]utim i slutim...

Samo se jednom iskreno voli

i samo jednom mostovi ru{e,

samo se jednom otvara nebo

da primi iskre skrhane du{e.

]utim i slutim...

Presu{ili su izvori `ivota.

Jezera postala ponori bez dna.

Ne vidim sebe u o~ima tvojim.

Ta svjetlost u mraku...

To nisam JA...

]utim i slutim...

Kroz ogaw `ivota ide{ do raja.

Iz rajskih poqa u predvorje pakla.

I to je `ivot...

Jedino saznawe...

Sagore}e{ u svjetlosti ~im si je

dotakla.

]utim i slutim...

Qubav je varka.

Katarina Ivanovi}, 4. razred

RADI

Rade}i stvaraj,

uprkos svemu!

Koliko mo`e{,

i snage ima{,

sve od sebe

treba da da{!

I uvijek...

zavr{i zapo~eto djelo!

Voli

da stvara{!

Kosi i kuj!

Ori i kopaj!

U svaku sjetvu

unesi mirne snove.

Rade}i ne psuj,

ve} smjernost ~uvaj.

I uvijek...

Blagoslovi Bo`ije plodove!

Radi,

zidaj i gradi,

drve}e sadi,

u radu na|i sebe.

Nek rad ti utjeha bude,

nikada napor i breme.

I uvijek...

posadi qubavi sjeme.

LAZAR \A^I], 4. razred

SVITAWA

Svitawa u okriqu zore ~ekaju hod sudbine,

Kad bezbroj starih i novih pitawa – planu...

U vatri `ivota, tad se razgore misli vjerne,

Neotkrivene istine tajno, uz jednu rije~ stanu.

Nema ponora bez tragawa, svitawa i izlaza,

Niti su filosofije samo za kob ro|ene...

U sna`noj qudskosti vjera – sunce sawa,

Sve su vatre, vode i mene, za nas stvorene.

Svi su nam krugovi jo{ na ovozemaqskoj putawi

Sli~ni dolapu, pa opet, nevidqivi i strani...

Izmi~u nam qubavi kao oblaci ~arobni,

Jo{ jedno svitawe, nejasno – potone u tami.

Svanu}e sjutra ranije, smjelije i svjetlije,

Osvanu}e purpurna zora, nova i ~ista

U beskraju }e kroz tamu, zrak iza}i `ivotnije,

Samo da `ivot ne bude, iluzija {to blista.

Veselinka – Buba Baji}

TAJNA

Tobom mi pogled zadojeni ne piju ga horizonti vi{e.Jo{ jedan beo~ug za srce mi spojenmoja jesen, sad tobom miri{e...

U tvoj pogled bih vje~nost utkalai prste nam u zagrljaj splela.Mo`da ~ak i pjesme svoje bih ti dalakada bih ti ime, glasno re}i smjela...

Fadlija [abani}

II nagrada na dr`avnom takmi~ewu

MOJA EVROPA

@IVOT JE LIJEP

Ako ho}e{ miran san,ako ljubi{ vedar dan,ako `eli{ biti zdravouv’jek mora{ i}i pravo.

Da ti srce ne zaluta,da ne skrene{ nikad s puta,da te tuga ne ubije`ivi s puno harmonije.

@ivot je lijep, `ivot je dar,pa nek ti zato svaki dantoplinom bude obasjan.

Dragana Gogi}, III1

TVOJE O^I

Tvoje su o~i izlogu kome se moja du{a ogleda.I sve {to sam sa~uvala u du{isamo jedan pogled, bezimen i hladanza tili ~asuspije da sru{i.

Bez tebe ja sambonik bez lijeka,bez tebe ja samtek pola ~ovjeka,i olupina skrhana od tugepostajem kadati pogleda{ druge.

Tvoje su o~i izlog u kome se du{a moja ogleda.Poletim do beskrajai padnem do ponoraod samo jednog tvoga pogleda,od samo jednog tvoga dodira.

Adna Deli}, II1

PJESNIK MORA BITI ^EDAN I ^ESTIT,STIHOVI NE MORAJU BITI.

14Sredwo{kolac

Novembar 2009. godineE N G L E S K I J E Z I K

-You have no time for

life from August to June.

-You want to slap the

next person who says, “

Must be nice to work from

8 to 3 and have your sum-

mers free!”

-When in public you feel

the urge to talk to strange

children and correct their

behaviour.

-You refer to adults as”

boys and girls.”

-You encourage your

spouse by telling them

they are a “ good helper.”

-You ever had your pro-

fession slammed by

someone who would never

dream of doing your job.

-Meeting a child’s

parents instantly answers

the question,”Why is this

kid like this?”

-You believe “ extreme-

ly annoying” should have

its own box on the report

card.

-You know hundred

good reasons for being

late.

-You don’t want chil-

dren of your own because

there isn’t a name you can

hear that wouldn’t elevate

your blood pressure.

A story tells that two friends were

walking through the desert. During some

point of the journey they had an argu-

ment, and one friend slapped the other

one in the face. The one who got slapped

was hurt, but without saying anything,

wrote in the sand: “TODAY MY BEST

FRIEND SLAPPED ME IN THE

FACE.”

They kept on walking until they found

an oasis, where they decided to take a

bath. The one, who had been slapped,

got stuck in the mire and started

drowning, but the friend saved him. After

the friend recovered from the near

drowning, he wrote on a stone: “TODAY

MY BEST FRIEND SAVED MY LIFE.”

The friend who had slapped and saved

his best friend asked him, “After I hurt

you, you wrote in the sand and now, you

write on a stone, why?”

The other friend replied: “When someo-

ne hurts us, we should write it down in

sand where winds of forgiveness can erase

it away. But, when someone does some-

thing good for us, we must engrave it in

stone where no wind can ever erase it.”

LEARN TO WRITE YOUR HURTS IN

THE SAND, AND TO CARVE YOUR

BENEFITS IN STONE

SAND AND STONE

Pri~a govori o dvojici prijatelja koji su

pje{a~ili kroz pustinju. Tokom jednog

dijela puta do{lo je do sva|e i jedan od

njih je o{amario ovog drugog. Ovaj koji

je bio o{amaren bio je povrije|en , ali ne

progovaraju}i ni rije~i, napisao je u pijes-

ku: ”DANAS ME JE NAJBOLJI PRIJA-

TELJ O[AMARIO.”

Nastavili su da pje{a~e dok nisu nai{li

na oazu gdje su odlu~ili da se okupaju.

Onaj koji je bio o{amaren, zaglavio se u

glib i po~eo da se davi, ali ga je prijatelj

spasio. Po{to se oporavio uklesao je u

stijenu:” DANAS MI JE MOJ NAJBOL-

JI PRIJATELJ SPASIO @IVOT.”

Prijatelj ga je upitao:”Kada sam te pov-

rijedio , ti si to zapisao u pijesku , a sada

si to u~inio na kamenu .Za{to?”

Drugi prijatelj je uzvratio:” Kada nas

neko povrijedi, trebali bi to zapisati u

pijesku gdje vjetar zaborava mo`e to da

izbri{e. Ali kada neko uradi ne{to dobro

za nas, moramo to urezati u kamen gdje

nijedan vjetar to ne mo`e izbrisati.”

NAU^ITE DA SVOJA RAZO^ARENJA

ZAPISUJETE U PIJESAK, A DA SVOJE

ZAHVALNOSTI UKLESUJETE U KAMEN.

Prevela: An|eli} Biljana II2

PIJESAK I KAMEN

YOU MIGHT BE ASCHOOL TEACHER IF…

-Nema{ vremena za `i-vot od Avgusta do Juna.

-Odmah po`eli{ da o{a-mari{ onoga ko ti ka`e:”Mora da je lijepo da radi{od 8 do 3 a da potom ima{cijelo ljeto slobodno!”

-U javnosti ima{ nevjero-vatnu potrebu da pri~a{ sanepoznatom djecom i da imgovori{ {ta ne treba da rade.

-Ako se starijima obra-

}a{ sa “dje~aci i djevoj~ice”.- Ohrabruje{ supru`nika

govore}i mu da je” dobarpomo}nik”.

-Ako ti je neko nekadaponizio profesiju, a da nisini sanjao da to mo`e u~i-niti ba{ ta osoba.

-Ako nakon susreta saroditeljima nekog djetetaodmah mo`e{ da odgovori{na pitanje “Za{to je ovo

dijete ovako?”-Vjeruje{ da bi kvadra-

ti}”ekstremno dosadno”trebalo da ima svoje mjes-to u |a~koj knji`ici.

-Zna{ stotinu dobrihizgovora za{to si zakasnio.

-Ne `eli{ da ima{ sopst-venu djecu zato {to ne pos-toji ime koje ti ne pove}akrvni pritisak kad ga ~uje{.Preveo: Gajevi} Milo{ IV5

MOGU]E JE DA SINASTAVNIK AKO…

The story goes that some time ago, a man

punished his 3-year-old daughter for was-

ting a roll of gold wrapping paper. Money

was tight and he became infuriated when

the child tried to decora-

te a box to put under the

Christmas tree. Neverthe-

less, the little girl brought

the gift to her father the

next morning and said,

“This is for you, Daddy.”

The man was embarras-

sed by his earlier overre-

action, but his anger flared

again when he found out the

box was empty. He yelled at

her, stating, “Don’t you

know, when you give someone a present,

there is supposed to be something inside?

The little girl looked up at him with tears

in her eyes and cried, “Oh, Daddy, it’s

not empty at all. I blew kisses into the box.

They’re all for you, Daddy.”

The father was crushed. He put his

arms around his little girl, and he begged

for her forgiveness.

Only a short time later, an

accident took the life of the

child. It is also told that her

father kept that gold box by

his bed for many years and,

whenever he was discoura-

ged, he would take out an

imaginary kiss and remem-

ber the love of the child

who had put it there.

In a very real sense, each

one of us, as humans

beings, have been given a gold container

filled with unconditional love and kisses...

from our children, family members,

friends, and God. There is simply no other

possession, anyone could hold, more pre-

cious than this.

A BOX FULL OF KISSES

Pri~a kre}e tako {to je jednom davno,

neki ~ovjek kaznio svoju trogodi{nju

}erku zato {to je uzalud potro{ila rolnu

zlatnog ukrasnog papira. Nije se imalo

novca i on se veoma razbjesnio kada je

dijete poku{alo da ukrasi kutiju papi-

rom kako bi je stavilo pod jelku.

Me|utim, djevoj~ica je slede}e jutro doni-

jela taj isti poklon svom ocu i rekla :

“Tatice, ovo je za tebe.”

^ovjek je bio posramljen zbog svoje rani-

je reakcije, ali bijes se opet raspalio u njemu

kada je saznao da je kutija prazna. Po~eo

je da vi~e na nju, govore~i, “Zar ne zna{ da

kad nekome ne{to pokloni{ to ne{to treba

da bude unutra. “Djevoj~ica ga je pogle-

dala, o~ima punih suza i zaplakala, “ O,

tatice, ali uop{te nije prazna, napunila sam

je poljupcima za tebe. Svi su za tebe tata.”

Otac je bio slomljen. Zagrlio je svoju

djevoj~icu i molio je da mu oprosti.

Ne tako dugo nakon toga, dijete je izgu-

bilo ivot u nesre}i. Ka`u da je otac dugo

godina pored svog kreveta ~uvao tu istu

kutiju, i kada god je bio obeshrabren,

izvadio bi nevidljivi poljubac i sjetio se

ljubavi djeteta koje ga je stavilo unutra.

Svakom ljudskom bi}u, u pravom smis-

lu, data je kutija puna bezuslovne ljuba-

vi i poljubaca…od na{e djece, ~lanova

na{e familije, prijatelja i Boga. Ne pos-

toji nikakva druga imovina, niti i{ta vred-

nije od ovoga.

Prevela: Lakovi} Dragana II2

KUTIJA PUNA POLJUBACA

You don’t actually have

to take the quiz. Just read

straight through, and you’ll

get the point, an awesome

one. .....

Take this quiz:

1. Name the five wealt-

hiest people in the world.

2. Name the last five Heis-

man trophy winners.

3. Name the last five win-

ners of the Miss America

contest.

4. Name ten people who

have won the Nobel or Puli-

tzer Prize.

5. Name the last half

dozen Academy Award win-

ners for best actor actress.

6. Name the last decade’s

worth of World Series win-

ners.

How did you do?

The point is, none of us

remember the headliners of

yesterday. These are no se-

cond - rate achievers. They

are the best in their fields.

But the applause dies.

Awards tarnish. Achieve-

ments are forgotten.

Accolades and certifica-

tes are buried with their

owners.

Here’s another quiz. See

how you do on this one:

1. List a few teachers who

aided your journey through

school.

2. Name three friends who

have helped you through a

difficult time.

3. Name five people who

have taught you something

worthwhile.

4. Think of a few people

who have made you feel,

appreciated and special.

5. Think of five people you

enjoy spending time with.

6. Name half a dozen

heroes whose stories have

inspired you. Easier?

The lesson: The people

who make a difference in

your life are not

the ones with the most cre-

dentials, the most money,

or the most awards. They

are the ones that care.

Pass this on to those

people who have made a

difference in your life.

LIFE’S PHILOSOPHYOF CHARLES SHULTY

U stvari, vi i ne morate dauradite ovaj kviz. Samo gapro~itajte i shvati~ete, sjajanje...

Poku{ajte daodgovorite na slje-de}a pitanja:

1. Navedite ime-na pet najboga-tijih ljudi na svi-jetu.

2. Navedite imenapet poslednjihosvaja~a Haismentrofeja.

3. Navedite petpobjednica na ta-kmi~enju za MisAmerike.

4.Navedite desetljudi dobitnika No-belove ili Pulicerove nagrade.

5. Navedite poslednjih {estdobitnika Oskara za najbol-jeg glumca ili glumicu.

6. Navedite pobjednike

finala ameri~kog nacional-nog prvenstva u bejzbolu uproteklih deset godina.

Stvar je u tome damalo nas pamti

ju~era{njesenzacije.Ovo nisugubitnici,radi se onajbolji-ma nas v o mpodru~ju.A p l a u z iz a m i r u .Nagradei z g u b esjaj. Dos-t i g n u } apadaju u

zaborav. Pohvale i poveljepokopavaju se zajedno sanjihovim dobitnicima.

Evo jo{ jedan kra}i kviz, davidimo kako }ete sada pro}i:

1. Navedite imena dvanastavnika koji su vampomogli u {koli.

2. Navedite imena tri pri-jatelja koji su vam pomoglikada vam je bilo te{ko.

3. Navedite imena petoroljudi od kojih ste ne{tonau~ili.

4.Razmislite o nekolikoljudi koji su u~inili da seosje}ate va`nim.

5. Razmislite o petoro lju-di s kojima se rado dru`ite.

6. Navedite imena {estheroja ~ije su vas pri~einspirisale.

Lak{e?Pouka: Ljudi koji va{

`ivot ~ine druga~ijim nisuoni sa najvi{e diploma,najvi{e novca ili najvi{enagrada. To su ljudi kojimaje stalo do vas.

Prevele : Jovana i IvanaNovakovi} III6/ IV2

@IVOTNA FILOZOFIJA ^ARLSA [ULCA

15Sredwo{kolac

Novembar 2009. godineE N G L E S K I J E Z I K

A group of frogs were

traveling through the

woods, and two of them fell

into a deep pit. When the

other frogs saw how deep

the pit was, they told the

two frogs that they were as

good as dead. The two frogs

ignored the comments and

tried to jump up out of the

pit with all their might. The

other frogs kept telling

them to stop, that they were

as good as dead. Finally,

one of the frogs took heed

to what the other frogs

were saying and gave up.

He fell down and died.

The other frog continued

to jump as hard as he could.

Once again, the crowd of

frogs yelled at him to stop

the pain and just die. He

jumped even harder and

finally made it out. When

he got out, the other frogs

said, “Did you not hear us?”

The frog explained to them

that she was deaf. She

thought they were encour-

aging her the entire time.

This story teaches two

lessons:

1. There is power of life

and death in the tongue. An

encouraging word to some-

one who is down can lift

them up and help them

make it through the day.

2. A destructive word to

someone who is down can

be what it takes to kill

them.

Be careful of what you

say. Speak life to those who

cross your path. The power

of words... it is sometimes

hard to understand that an

encouraging word can go

such a long way. Anyone

can speak words that tend

to rob another of the spirit

to continue in difficult

times. Special is the indi-

vidual who will take the

time to encourage another.

The paradox of our

time in history is that we

have taller buildings, but

shorter tempers; wider

freeways, but narrower

viewpoints; we spend

more, but have less; we

buy more but enjoy it less.

We have bigger houses

and smaller families; more

conveniences, but less

time; we have more

degrees, but less sense;

more knowledge, but less

judgement; more experts,

but more problems; more

medicine, but less wellness.

We drink too much,

spend too recklessly, laugh

too little, drive too fast,

get too angry too quickly,

stay up too late, get up too

tired, read too little, watch

TV too much, and pray too

seldom.

We talk too much, love

too seldom, and hate too

often. We’ve learned how

to make a living, but not a

life; We’ve added years to

life, not life to years.

We’ve been all the way

to the moon and back, but

have trouble crossing the

street to meet the new

neighbor. We’ve conque-

red outer space, but not

inner space; We’ve done

larger things, but not bet-

ter things.

We’ve cleaned up the air,

but polluted the soul;

we’ve split the atom, but

not our prejudice. We

write more, but learn less;

we plan more, but accom-

plish less.

We’ve learned to rush,

but not to wait; we have

higher incomes, but, lower

morals.

We build more compu-

ters to hold more infor-

mation to produce more

copies than ever, but have

less communication; We’ve

become long on quantity,

but short on quality.

These are the days of

two incomes, but more

divorce; of fancier houses,

but broken homes.

These are the days of

quick trips, disposable

diapers, throw away

morality, one night stands,

overweight bodies, and

pills that do everything

from cheer, to quiet, to

kill. Where are we heading

....?

If we die tomorrow, the

company that we are wor-

king for could easily repla-

ce us in a matter of days.

But the family we left

behind will feel the loss

for the rest of their lives.

An elderly carpenter was ready to

retire. He told his employer-con-

tractor of his plans to leave the

house-building business to live a

more leisurely life with his wife and

enjoy his extended family. He would

miss the paycheck each week, but he

wanted to retire. They could get by.

The contractor was sorry to see

his good worker go & asked if he

could build just one more house as a

personal favor. The carpenter said

yes, but over time it was easy to see

that his heart was not in his work.

He resorted to shoddy workmanship

and used inferior materials. It was an

unfortunate way to end a dedicated

career.

When the carpenter finished his

work, his employer came to inspect

the house. Then he handed the front-

door key to the carpenter and said,

“This is your house... my gift to you.”

The carpenter was shocked!

What a shame! If he had only

known he was building his own

house, he would have done it all so

differently.

So it is with us. We build our lives,

a day at a time, often putting less

than our best into the building. Then,

with a shock, we realize we have to

live in the house we have built. If we

could do it over, we would do it

much differently.

But, you cannot go back. You are

the carpenter, and every day you

hammer a nail, place a board, or

erect a wall. Someone once said,

“Life is a do-it-yourself project.”

Your attitude, and the choices you

make today, help build the “house”

you will live in tomorrow. Therefo-

re, Build wisely!

TWO FROGS

Nekoliko `aba je i{lo

kroz {umu kada su

,iznenada ,dvije od njih

upale u duboku jamu.

Kada su druge ugleda-

le koliko je duboka

jama, rekle su onim

dvijema da im nema

spasa. One se, pak

,nisu obazirale na

komentare istih i

po~ele su da ska~u iz

sve snage kako bi se

izvukle napolje.

Ostale su nastavile

da ih obeshrabruju govo-

re}i im da prestanu da

poku{avaju jer im nema

spasa. Kona~no, jedna je

obratila pa`nju na ono {to

su ostale govorile i odus-

tala je. Pala je na

dno i uginula.

Druga `aba je nastavila

da ska~e {to je ja~e mogla.

Ostale su dovikivale da pres-

tane da se mu~i i da prosto

umre. Na to je ona sko~ila

jo{ jednom iz sve snage i

k o n a ~ n o

uspjela. Kada

je iza{la vani,

ostale `abe

reko{e: ” Zar

nas nisi ~ula?”

@aba im je

objasnila da je

gluva. Mislila je

da je sve vrijeme

ohrabruju da

izdr`i.

Pri~a nas u~i

dvijema stvarima:

1. U jeziku je snaga

`ivota i smrti. Rije~ ohr-

abrenja nekome ko je na

dnu mo`e mu pomo}i da

pre`ivi dan.

2. Uputiti nekome ko je

na dnu rije~ obeshrabren-

ja mo`e istu tu osobu ubiti.

Pazi {ta govori{. Ulivaj

`ivot u one koje sre}e{ na

svojoj stazi. Snaga

rije~i...nekada je te{ko

shvatiti da rije~ ohrabren-

ja mo`e tako dugo da traje.

Svako mo`e da ka`e ne{to

{to }e drugoga ko se nala-

zi u te{koj situaciji obe-

shrabriti jo{ vi{e. A pose-

ban je onaj ko }e izdvojiti

malo vremena da ohrabri

onog kome je pomo}

potrebna.

Prevela: Cupara Anica II2

DVIJE @ABE

BUILDING YOUR HOUSE

Vreme{ni stolar je planirao da se

povu~e u penziju. Rekao je svom

poslodavcu da planira da se povu~e

iz gra|evinskog posla kako bi `ivio

lagodniji `ivot sa svojom `enom i

u`ivao sa svojom velikom porodi-

com. Nedostaja}e mu redovna

dnevnica, ali je bio spreman da se

povu~e. Mogli su da se sna|u.

Poslodavcu je bilo ao {to je morao

da pusti svog dobrog radnika da ide

zamoliv{i ga, pri tom ,da mu u~ini

uslugu i napravi jo{ samo jednu

ku}u. Stolar je pristao, ali vreme-

nom se lako moglo primijetiti da

nije radio srcem. Odabrao je lo{iji

na~in gradnje, kao i materijal sla-

bijeg kvaliteta. Lo{ na~in da se

zavr{i karijera jednog posve}enog

radnika.

Kada je zavr{io posao, posloda-

vac je do{ao da provjeri radove.

Onda je pru`io klju~eve ulaznih

vrata svom radniku i rekao: “Ovo je

tvoja ku}a...moj poklon tebi.”

Stolar je bio {okiran. Kakva sra-

mota! Da je znao da pravi sopstve-

nu ku}u, napravio bi je posve

druga~ijom.

Tako je i sa nama. Gradimo svoje

`ivote, iz dana u dan, ~esto ula`u}i

mnogo manje od onoga {to bismo

mogli da damo. A onda, {okirani,

shvatamo da moramo da `ivimo u

ku}i koju smo sami napravili. Kada

bi samo mogli da po~nemo sve

ispo~etka, sve bismo to uradili

druga~ije.

Ali, nema povratka. Vi ste taj sto-

lar, i svaki dan va{ ~eki} ukuca po

jedan ekser, postavi dasku ili sazi-

da zid. Jednom je neko rekao: “@ivot

je projekat - uradi-sam - “ . Tvoj

stav i izbor koji napravi{ danas

poma`u ti da napravi{ “ku}u” u

kojoj }e{ ivjeti sjutra. Stoga, gradite

mudro!

Prevela: ^abarkapa Nevena, III1

GRA\ENJE SOPSTVENE KU]E

WHERE AREWE HEADING?

Paradoks na{eg vreme-

na je da imamo vise zgrade,

ali lo{ije raspolo`enje; {ire

autoputeve, ali u`e poglede

na stvari; tro{imo vi{e, ali

imamo manje; kupujemo

vi{e, ali u tome u`ivamo

manje.

Imamo ve}e ku}e, ali

manje familije; ve}e udob-

nosti, ali manje vremena;

imamo vi{e diploma, ali

manje razuma; vi{e znanja,

ali manje rasu|ivanja; vi{e

eksperata, ali i vi{e pro-

blema; vi{e lijekova , ali

manje zdravlja.

Pijemo previ{e, tro{imo

previ{e nemarno, premalo

se smijemo , prebrzo vozi-

mo, prebrzo se ljutimo,

prekasno se budimo, usta-

jemo previ{e umorni, pre-

malo ~itamo, previ{e gle-

damo TV, a rijetko se

molimo.

Previ{e pri~amo, rijetko

volimo, a ~esto mrzimo.

U~ili smo kako da pre`ivi-

mo, ali ne i da `ivimo;

dodavali smo godine ivotu

, a ne `ivot godinama.

I{li smo sve do Mjeseca i

nazad, ali te{ko prelazimo

ulicu kako bismo se

upoznali sa novim susjedi-

ma. Pokorili smo spolja{nja

prostranstva, ali ne i

unutra{nja; radili smo ve}e

stvari , ali ne i bolje stvari.

^istili smo vazduh, ali

zagadili du{u, rascijepili

smo atom, ali ne i na{e pre-

drasude. Pi{emo vi{e, ali

u~imo manje; planiramo

vi{e ali posti`emo manje.

Nau~ili smo da jurimo,

ali ne i da ~ekamo; imamo

ve}a primanja, ali ni`i

moral.

Napravili smo vi{e

kompjutera koji }e ~uvati

vi{e informacija kako bi

pravili {to vi{e kopija, ali

komuniciramo sve manje;

pove}ali smo kvantitet, ali

oslabili kvalitet.

Ovo je vrijeme sa dvije

plate, ali sve vi{e razvoda;

velelepnih ku}a, ali razbi-

jenih domova.

Ovo je vrijeme kratkih

izleta, pelena za jednu upo-

trebu, odba~enog morala,

„sudara“za jedno ve~e,

pretjerano gojaznih i pilu-

la koje ~ine sve od uvesel-

javanja nekoga, smirivan-

ja do ubijanja. Gdje smo

mi to krenuli…?Da sjutra

umremo, kompanija za

koju radimo bi nas lako

zamijenila za par dana. Ali

porodica koju ostavljamo

iza sebe bi osje}ala gubitak

tokom cijelog svog `ivota.

Prevela:\ukovi} Marijana, II2

GDJE SMOMI KRENULI?

16Sredwo{kolac

Novembar 2009. godineS A O B R A ] A J

Razvojem tehnike krajem dvadese-tog vijeka, do{lo je do zna~ajnihuvo|enja mnogih tehni~kih dostignu}au oblast auto-industrije. Tako su auto-mobili, nekad kompleksni sklopovimehanike, hidraulike i krute {asijepostali jo{ kompleksniji proizvo-di uvo|enjem elektroni-ke kao osnovne opreme.Me|utim, pozitivanuticaj elektronikedoveo je do razvojarazli~itih sistemapasivne i aktivnebezbjednosti u automo-bilima. Svi dana{nji automo-bili imaju ugra|en ra~unar kojikoordinira rad motora i ostale meha-nike, hidraulike, i, naravno, elektro-nike. Mala crna kutija danas preds-tavlja mozak svakog savremenogautomobila, koji kontroli{e i koordi-nira sve funkcije u automobilu. Pritome, jedno od najva`nijih zadu`enjacentralne jedinice jeste da aktivirarazli~ite elektronske sisteme pasivnebezbjednosti u cilju bezbjedne vo`njei ispravljanja gre{aka voza~a.

ABS, ESP, ASR, TSR, EDC, DSC,PSM, PTM… mnogo je ovakvih tros-lovnih skra}enica kojima se navodeelktronski sistemi pasivne i aktivnebezbjednosti koje automobil posjedu-je, a njihovo zna~enje i funkciju pozna-je vrlo mali broj ljudi.

Tri vrlo va`na sistema koja bi tre-balo da svaki automobil posjeduje su:ABS – sistem protiv blokiranjako~nica, ESP – sistem kontrole sta-

bilnosti, ASR – sistem kontrole pro-klizavanja pogonskih to~kova (kon-trola trakcije).

ABS Anti-lock Braking System iliskra}eno ABS, u prevodu zna~i – sis-tem protiv blokiranja ko~nica. Radi

se o elektronskom sistemu koji uzpomo} senzora pomnoprati {ta se de{ava sa kon-taktom pneumatik-podlo-ga i shodno tome da lidolazi do pojave uslova zablokiranje ko~nica, kon-troli{e i upravlja njihovimradom i pona{anjem.

Za{to je bitno da nedo|e do blokade to~kova

prilikom ko~enja, odnosno dok voziloima tendenciju da nastavlja kretanjeusljed inercije? Mijenjanje pravca kre-tanja vozila mogu}e je samo dok seupravlja~ki to~kovi okre}u. Ako suto~kovi blokirani okre-tanje volana je bez rezul-tata i voza~ gubi kon-trolu nad vozilom.Dakle, kona~ni cilj jezadr`avanje `eljenogpravca kretanja prili-kom ko~enja i bezbjednozaustavljanje vozila.

Istorija ABS-aKompanija Teldix

GmbH je 1964. godine uzfinansijsku podr{kuBoscha, uspjela da kon-strui{e sistem ABS 1 – kojije uspje{no spre~avao blo-kiranje to~kova i samim

tim uspijevao da zadr`iupravljivost vozila.

Mercedes prvi, 1978.godine, po~inje serijskuproizvodnju sistema ABS2. Prvi model koji je imao

~ast da posjeduje ovu posljednju rije~tehnike bila je Mercedesova presti`naserija – S, ali se za njega dopla}ivalo,odnosno bio je na duga~kom spiskudodatne opreme. Nakon toga i BMW usvoju seriju 7 tako|e uvr{tava sistemABS na listu dodatne opreme. Ubrzo, svive}i proizvo|a~i automobila koji sune{to zna~ili u svjetskim okvirima pola-ko po~inju da ugra|uju ABS u svojemodele, u po~etku kao dodatnu opremu,a kasnije i kao serijsku.

Kako radi?Anti-lock Braking System sastoji se

od hidrauli~nog modulatora (regula-cionog ventila) sa upravlja~kom elek-tronikom (centralnom jedinicom) i sen-zora na to~kovima. Funkcioni{e tako{to senzori na to~kovima konstantnoprikupljaju informacije o ja~ini snageko~enja. Kada je ko~enje toliko inten-zivno da mo`e do}i do blokiranja

to~ka, procesor ucentralnoj elek-tronskoj jedinici{alje informacijuhidrauli~nom siste-mu koji otvara elek-tromagnetne ventile.Ovim se smanjujepritisak ulja uhidrauli~nom siste-mu, a sami tim i silana ko~nim obloga-ma. ^im do|e doponovnog okretan-ja to~ka, senzor {aljetu informaciju pro-cesoru, koji hidrau-

li~nom sistemu {alje povratnu infor-maciju da zatvori elektromagnetneventile i time ponovo maksimalnoobnovi silu ko~enja, sve dok ne do|e doponovnog blokiranja to~ka. Sistemi suprilago|eni da {to vi{e puta u jedinicivremena ponavljaju operaciju mijen-janja pritiska u ko~nom vodu kako bito~ak tokom jednog punog kruga okre-tanja nekoliko puta bio blokiran iodblokiran. Rad sistema manifestuje sekao pulsiranje pedale ko~nice {to bitrebalo svi voza~i da znaju kako se ukriti~nom trenutku ne bi zbunili i even-tualno smanjili pritisak na pedalu.Dakle, u kriti~nim situacijama trebapritisnuti pedalu svom silinom, a zaostalo }e da se pobrine elektronika.Inaravno, treba okretati volan da bi seizbjegla prepreka.

Nedavno uvedeni novi ABS sistemiu presti`ne modele automobila elimi-ni{u pulsiranje pedale ko~nice, ali je zasada takav broj automobila mali.

U prevodu, ABS se aktivira u posl-jednjem trenutku pred proklizavan-je, tako da nema potrebe za doziranimko~enjem, {to najvi{e poma`e mladimvoza~ima. Nedovoljno iskusni voza~idanas uz pomo} ABS-a mogu da ko~eizuzetno o{tro, a da im pri tomebezbjednost vo`nje nije ugro`ena kao{to je to slu~aj sa vozilima bez ABS-a.Na klizavoj podlozi, ki{i, snijegu iledu, ABS je od neprocjenjive pomo}i,jer se i iskusnim voza~ima de{ava daautomobil proklizava. Koliko to mo`eda bude opasno, nije potrebno poseb-no nagla{avati.

Kako se pona{avozilo sa ABS-om?

Rasprostranjeno je mi{ljenje daautomobili opremljeni ABS-om auto-matski imaju kra}i zaustavni put, {tonije ta~no. Naime, du`ina vremenako~enja je produ`ena, kao i sam zaus-tavni put, ~ak i za 5-6 odsto, u odno-su na isti automobil bez ABS-a, mje-reno u idealnim uslovima. Ali, uidealnim uslovima (suv i dobar put)ABS ure|aj nikada ne}e da se aktivi-ra, sem ako je neispravan.

Pripremo:NIKOLA MRDAK, IV5

U Kaliforniji je preds-tavljen nesvakida{nji auto-mobil, sportski dvosjedTesla EV Roadster, do sadanajzanimljiviji automobilna elektri~ni pogon. Proiz-vela ga je kompanija TeslaMotors realizuju}i inicijal-nu ideju o sportskom auto-mobilu sa vrhunskim per-formansama i minimalnompotro{njom goriva. Kompa-niju je osnovao Elon Muski sam projekat podr`ava iArnold Scwarzenegger,guverner Kalifornije, a kaofinansijeri tu su: Jeff Skoll(eBay), Lary Page i SergeyBrin (Google).

Roadster koji dizajnerskineodoljivo podsje}a naLotus Elise, duga~ak je 3946mm i izra|en od alumini-jumske strukture sa opla-tom od kompozitnih mate-rijala, koji omogu~avaju daje ukupna masa manja od700 kg. Pokre}e ga trofazniasinhroni ~etvoropolnielektromotor snage 252 KS,koji posti`e 13.500 obrtaja uminuti, {to omogu}avaubrzanje do 100 km/h za~etiri sekunde i najve}ubrzinu ve}u od 210 km/h.Ovakve performanse su dosada bile nezamislive zaautomobile koji pokre}eelektri~na energija. Trebanapomenuti da se samo kodove vrste pogona maksi-malni obrtni momentposti`e ve} pri samom star-tu, tako da je efikasnostmotora do 90 odsto dok jekod najboljih benzinskihmotora ispod 30 odsto.Predvi|ena su dva prenosnaodnosa, i to 4.20:1 i 2.17:1.

Kao izvor energije koristise 6831 litijum-jonska bate-rija, koja ima dvostrukove}u gustinu energije odte{kih olovnih i nikl-kadmi-jumskih akumulatorskihbaterija i vrlo je sli~nabaterijama koje se koriste uprenosnim ra~unarima. Veli-ku pogodnost predstavlja i to{to se pune iz ku}ne elek-tri~ne mre`e, preko obi~neuti~nice, za samo tri sata. Zapretvaranje jednosmjernestruje u naizmjeni~nu, kojaje potrebna za napajanjeelektromotora, koristi seinvertorski DC/AC adapter.Me|utim, najve}i napredakpostignut je na polju auto-nomije - sa jednim punjen-jem mo`e da pre|e 320 do400 km, zavisno od uslovavo`nje.

Koeficijent vazdu{nogotpora smanjen je na 0,24da bi se postigle izvrsnevozne karakteristike uz {tomanje energije, a ugra|enisu i specijalni pneumatici samalim otporom kotrljanja.

Kako bi sve optimalnofunkconisalo brine se PEMsistem, odnosno upravlja~kaelektronika. Osim pretva-ranja elektri~ne energije(npr. u baterijama je jed-nosmerna struja, a za pogonse koristi naizmeni~na),upravljanja procesom rege-nerativnog ko~enja, PEM jezadu`en za kontrolu radasamog motora.

Potro{nja energije je oko

110 Wh/km ili ,prera~unatoprema ameri~kom cjenov-niku, oko jedan cent pomilji. Time je Tesla Road-ster najmanje dvostruko efi-kasniji od najboljih hibridana tr`i{tu. Primjera radi,ovo vozilo s 1 MJ energijeprelazi 1,14 km, dok jeToyoti Prius ista energijadovoljna za 0,56 km.

Automobil je opremljenkao i ve}ina drugih modelate klase. Tu su ABS i pre-dnji vazdu{ni jastuci, a zapotpuni komfor brine elek-tri~ni paket, klima ure|aj…i na kraju ku}ni sistem zapunjenje baterija.

Automobilski pogonNikole Tesle

Nikola Tesla je u svombogatom pronalaza~komopusu imao tri faze u oblas-ti otkrivanja novih princi-pa i na~ina preno{enja ener-gije. Prva je op{tepoznata –preno{enje elektri~ne ener-gije `i~anim putem. Drugafaza bila je preno{enje elek-tri~ne energije be`i~nimputem iz centra gdje seproizvodi, ~uveni eksperi-menti u Kolorado Springsu1899/1900. godine. Tre}iprincip polazio je od spozna-je da se energija nalazisvuda oko nas i da samotreba da se iskoristi. Zemljaposjeduje svoj elektricitetkoji je na raspolaganju uneograni~enim koli~inama.Na tome se zasnivala i nje-gova ideja o automobilu saspecijalnim elektromotoromi sa posebnim ure|ajem zaprijem energije. Ona je spro-vedena u djelo i eksperimentje 1931. godine uspje{noizveden na automobiluPierce-Arrow sedan uameri~kom gradu Bafalu.Doga|aj je izazvao velikupa`nju. Me|utim, najauten-ti~niji svjedok vo`nje ovimluksuznim automobilom stakvim neuobi~ajenim pogo-nom bio je voza~, PetarSavo, Teslin ro|ak, po stru-ci pilot. On, pored ostalog,spominje dvanaest specijal-nih vakuumskih cijevi kon-vertora koji su rezonantnimsistemom koristile Zemljinelektricitet. Taj prijemniure|aj Tesla je donio u spe-cijalnom kov~egu i instali-rao ga na predvi|eno mjes-to. Automobil je imao dvijeantene. Motor je radio, kakosmatraju stru~njaci, po prin-cipu potencijala, ne na fluks,to jest, ne na snagu. Mogaoje da ide sasvim sporo, ali ida dostigne brzinu od 145kilometara na sat, a da sepri tom motor nije ~uo.

Petar Savo je dao detal-jan opis vo`nje ovim auto-mobilom i svega onog {to sede{avalo u vezi s tim ekspe-rimentom. Tesla je svomro|aku rekao da se se ovajsistem koristiti za pokretan-je vozova, brodova, aviona, udoma}instvima… Me|utimi ovo, kao i mnoga drugaznana i neznana otkri}agenijalnog Nikole Tesle, nisuna{la svoju primjenu.

Pripremili:DESIMIR KOVA^EVI] I

NIKOLA MRDAK , IV5

SSkkrraa}}eenniiccee uu aauuttoommoobbiilliizzmmuu ii nnjjiihhoovvoo zznnaa~~eennjjee

ABS – SISTEM PROTIVBLOKIRANJA KO^NICA

Akvlaplaning je veoma opasnapojava koja se doga|a kada se zbogvelike brzine kretanja automobilaizme|u gume i asfalta stvori tanaksloj vode koji ne mo`e da se istisne –tada voza~ gubi kontrolu, po{to sevozilo pona{a kao da je na ledu.

Brzina pri kojoj }e se javiti akva-planing zavisi od mnogo faktora,me|u koji-ma su nam-jena gume( l j e t n j a ,zimska, all-weather) ,njen kvali-t e t ,istro{enost idimenzije,ali i te`inasamog vozi-la. Stoga netreba {ted-jeti na gumama – one su ipak jedinaveza automobila i podloge, a ta vezase ostvaruje samo preko ~etiripovr{ine ekvivalentne ljudskim dla-novima.

Kanali kojima je ispresijecanaguma imaju zadatak da “ispumpa-vaju” vodu, upravo kako bi se izbje-gao akvaplaning. Kako se dubina{are smanjuje tokom normalnog`ivotnog vijeka pneumatika, auto-matski raste i rizik na mokroj pod-lozi. Pritom se ne smije zaboraviti nina pravilan pritisak vazduha, koji bitrebalo provjeravati najmanje jed-

nom mjese~no (idealno jednom udvije nedjelje).

Naravno, ~ak i najkvalitetnijaguma ne}e biti od pomo}i ako ki{aobilato pada, a voza~ ne prilagodibrzinu uslovima na putu. Ukoliko sena putu na|e so, prljav{tina ili ulje,karakteristike vode se znatno mijen-jaju, pa jo{ lak{e dolazi do klizanja.

Kada don a j g o r e gve} do|e,poku{ajteda nepani~ite iobuzdajteref leksnupotrebu daupotrijebiteko~nicu ilipromijenitepravac kre-tanja, jer }e

se tako samo pogor{ati situacija.Me|utim, ako imate ABS - ko~ite

normalno. ^vrsto dr`ite volan ipoku{ajte lagano da usporite oduzi-manjem gasa dok ne povratite kon-trolu nad vozilom.

Posebno upozorenje va`i za prveminute nakon po~etka ki{e – tada sevoda pomije{a sa pra{inom, uljem idrugim ne~istocama, pa se stvaraizuzetno klizav sloj. Stoga buditeizuzetno oprezni u prvih pola satanakon {to su pale prve kapi.

Pripremio: DESIMIR KOVA^EVI], IV5

KKaakkoo iizzbbjjee}}ii nneepprreeddvvii||eennee nneepprriijjaattnnoossttii nnaa ppuuttuu

Akvaplaning – no}namora svih voza~a

NNoovvoossttii iizz ssvviijjeettaa aauuttoommoobbiilliizzmmaa

Tesla EV Roadster210 km/h na struju

ONO [TO NAJVI[E USPORAVA

QUDSKO KRETAWE JE NEZNAWE.

TESLA

17Sredwo{kolac

Novembar 2009. godineS A O B R A ] A J

Projekat “Rad policije

u zajednici” dao je i prve

prakti~ne dokaze oprav-

danosti svog postojawa u

na{em gradu. Kontak

policajac Miloje Vojino-

vi} progla{en je najbo-

qim policajcem u

Pqevqima za ovu godinu.

Ono {to nas ~ini poseb-

no zainteresovanim, a

samim tim nas i dodatno

raduje, jeste podatak da je

za najboqeg progla{en

policajac ~ija se karije-

ra ,dobrim dijelom ,teme-

qi na uspjesima koje je

postigao kao {kolski

policajac upravo u na{oj

{koli. Profesionalizam

u svom naj~istijem obliku,

qudski i principijelan

odnos, ono je {to poli-

cajca Vojinovi}a ~ini

omiqenim me|u u~enicima

i prosvjetnim radnicima.

O svom dugogodi{wem

radu u {koli, o na{im

u~enicima, bezbjedonos-

nom stawu u {koli i

odnosima sa drugima

najboqi policajac ka`e:

“ Zadovoqsto mi je i

~ast {to sam dio svoje po-

licijske karijere proveo

rade}i na poslovima

{kolskog policajca, u

ranijem periodu, a sada

kao kontakt policajac u

okviru projekta “Rad

policije u zajednici”.

Dobrim dijelom su,zaista,

prosvjetni radnici za-

slu`ni {to sam ove godi-

ne upravo ja izabran za

najboqeg policajca u

Podru~noj jedinici

Pqevqa.

Vi{egodi{we sticawe

iskustva radom u intlek-

tualnoj sredini, kakva je

Sredwa stru~na {kola, za

mene li~no predstavqa

privilegiju.

Svakodnevni kontakti

sa u~enicima va{e {kole

i izgra|eno obostrano

povjerewe neki su od

va`nijih rezultata koje

sam postigao rade}i na

ovim poslovima i posebno

me raduju. Ovom

prilikom, poseb-

no bih istakao

izuzetno dobru i

kvalitetnu sarad-

wu sa rukovodst-

vom {kole.

Saradwa sa prosv-

jetnim radnicima

i osobqem [kole

je, tako|e dobra,

ali tu saradwu u

narednom periodu o~eku-

jem na jo{ ve}em nivou. S

tim u vezi, na ovaj na~in,

~inim dostupnim i slu-

`beni br. telefona za

svaki vid saradwe.

Projekat “Rad policije

u zajednici”, kao jedan od

ciqeva, predvi|a obje-

diwavawe svih dru{tve-

nih subjekata, sa krajwim

ciqem stvarawa bezbjed-

nog ambijenta za `ivot i

rad svih gra|ana.

Bezbjednost u samoj

{koli i najbli`oj oko-

lini koju ja pokrivam

kroz projekat “Rad poli-

cije u zajednici” je na vi-

sokom nivou.

Svakodnevna saradwa sa

rukovodstvom {kole i

preventivne mjere i

aktivnosti koje zajedno

preduzimamo daju, u pos-

ledwe dvije godine, dobre

rezultate.

Organizacione sposob-

nosti direktora Mervana

Avdovi}a i wegovih

pomo}nika rezultirale su

instalirawem video nad-

zora, pokrivawe komplet-

nog dvori{ta rasvjetom,

pove}awem disipline

me|u u~enicima, a prosv-

jetni radnici poseban

doprinos daju odgovornim

odnosom prema radnim

obavezama, {to je Sredwu

stru~nu {kolu i bezbjed-

nost u istoj podiglo na

zavidan nivo.

Problemi u [koli u

koje se ja ukqu~ujem, iz

godine u godinu, imaju ten-

denciju pada.

U posledwe dvije godine

nije bilo slu~ajeva sa te-

`im posledicama koje bi

imale sudski epilog.

Problemi su uglav-

nom vezani za pojedi-

na~ne sva|e u~enika,

koje pedagog Radan

Kartal uspje{no

rje{ava u okviru pre-

dvi|enih disciplin-

skih mjera u [koli.

Moje prisustvo u tak-

vim situacijama je

uglavnom preventiv-

nog karaktera i nakon

konsultacija sa SPK za

maloqetni~ku delikven-

ciju, u prisustvu pedagoga,

izdajem “Upozorewe” kao

jedno od najbla`ih poli-

cijskih ovla{}ewa.”

Uspje{na saradwa, ka-

ko je i naveo policajac

Vojinovi}, bi}e nastav-

qena i u narednom peri-

odu, ~ime }emo zadr`ati

postoje}e bezbjedonosno

stawe u [koli, a, samim

tim, biti primjer ne samo

u Pqevqima nego i {ire.

Svetlana Drobwak, prof.

Pro{lo je punih dvadeset devet godina odkada je vazdu{ni jastuk postao sastavni diobezbjednosne opreme u automobilu. Jedanod najzna~ajnijih izuma u oblasti bezbjed-nosti u automobilu do danas je spasao hil-jade ljudskih `ivota i postao standardnidio opreme gotovo svih marki automobila.

Istra`ivanja su pokazala da su vazdu{nijastuci samo u SAD spasili 14.200 ljudskih`ivota, a u Njema~koj, zemlji u kojoj je inastao, preko 2.500.

Premda su se prve ideje pojavile jo{ pede-setih godinapro{log vijeka, urazvoj se krenulodeset godina kas-nije. Nakon dece-nije istra`ivanja,stotina crash tes-tova, Mercedes je1980. lansiraoprvi automobilo p r e m l j e nvazdu{nim jastu-cima. Bilo je to u modelu S-klase, liderume|u elitnim limuzinama. Dvije godinekasnije, Mercedes oprema sve modelevazdu{nim jastucima, {to danas dosti`ebroj od 12 miliona Mercedesa.

Krajem devedesetih godina , vazdu{nijastuci postaju sve uobi~ajeniji u automo-bilu. Vazdu{ni jastuk za suvoza~a preds-tavljen je 1988.godine, a deset godina kas-nije sti`u i bo~ni vazdu{ni jastuci, iznad i

ispod prozora, ispod upravlja~a… Uskoromo`e da se o~ekuje dvocifreni brojvazdu{nih jastuka kao standard u auto-mobilu. Vazdu{ni jastuk u~inio je sudar dvavozila mnogo bezbjednijim za voza~a i put-nike.

Vrhunac pionirskih poduhvata na poljubezbjednosti bio je sistem Pre-Safe preds-tavljen 2002. godine, gdje veliki broj senzorai ra~unara upravlja brojnim parametrimavozila, sve u svrhu bezbjednosti putnika.Ono {to dodatno izdvaja ovaj sistem su

mogu}nosti dase izbjegnesudar, a ako dos u d a r a , i p a k ,mora da do|e dau~ini da putnicibudu {tobezbjedniji.

Posle pionirs-kih napora urazvoju bezbjed-nosti, poslije

ABS-a, deformacionih zona, samozate`u}ihpojaseva i raznih drugih inovacija na poljuaktivne i pasivne bezbednosti , u Mercedesuotkrivaju sljede}i korak – aktiviranjevazdu{nih jastuka prije samog sudara iindividualizaciju za{titnih sistema, {tozna~i da }e se vazdu{ni jastuk prilagodja-vati godinama, stasu, starosti i polu osobekoju {titi.

Pripremio: DESIMIR KOVA^EVI], IV5

Sredwa stru~na {kola

je, {kolske 2009/2010.

godine, zahvaquju}i bri-

`qivo planiranoj upis-

noj politici, prvi put

upisala u~enike na novi

smjer po{tansko – logis-

ti~ki tehni~ar. Ovaj

smjer postoji u okviru

podru~ja rada – saobra}aj,

ali se po mnogo ~emu raz-

likuje od dosada{wih

obrazovnih profila -

saobra}ajni tehni~ar i

PTT- tehni~ar. Na izvjes-

tan na~in on bi mogao

biti neka kombinacija

prethodna dva smjera, a

opet je po mnogo ~emu dru-

ga~iji i svoj.

Za nepuna tri mjeseca

poha|awa nastave u okvi-

ru ovog obrazovnog pro-

fila, postalo mi je jasno

da program rada po{tans-

ko – logisti~kog tehni-

~ara pru`a nove obrazov-

ne vidike i {iri spektar

na{ih interesovawa.

Program rada na ovom

smjeru je bogat i zahtje-

van, ali se, istovremeno

,te`i reducirawu onih

nastavnih sadr`aja koji

nisu u bliskoj vezi sa

ovim usmjerewem. Sma-

wuje se obim gradiva iz

prirodnih nauka, ali je

zato mnogo vi{e pa`we

,od samog po~etka, poklo-

weno u`e stru~nim pred-

metima. To, istovremeno,

zna~i znatno ve}i broj

~asova prakti~ne nasta-

ve , koja }e u starijim raz-

redima zauzimati cen-

tralno mjesto na{eg

interesovawa.

Kao u~enik prve genera-

cije koja prati nastavu na

ovom obrazovnom profi-

lu, mogu da izrazim svoje

zadovoqstvo zbog kvalite-

ta i sadr`aja rada. Nas-

tava je zanimqiva i pri-

lago|ena na{em uzrastu i

interesovawima. Osje}a se

ogroman pomak u odnosu na

osnovnu {kolu. I nesvjes-

no, na{a interesovawa i

pa`wa zaokupqeni su svi-

jetom po{tanskog saob-

ra}aja, a u~ewe dobija

neki novi, zanimqiviji

tok. Postajemo svjesni

sebe, svog budu}eg poziva i

lagano se pripremamo za

svoja budu}a zanimawa,

nezavisno od toga da li

}emo se poslije sredwe

{kole ukqu~iti u priv-

redne tokove ili nasta-

viti {kolovawe na srod-

nim fakultetima.

Osavremewavawe po{ta-

nskog i saobra}ajnog sis-

tema komunikacija tra`i

nove kadrove, upravo one

koji su u sredwoj {koli

osposobqeni da se bave tom

djelatno{}u. S druge

strane, nama su otvorena

vrata mnogih visoko{ko-

lskih ustanova, naro~ito

onih ~iji je program bli-

zak na{em sistemu u~ewa.

U~enici koji zavr{e

smjer po{tansko – logis-

ti~ki tehni~ar mo}i }e

da se bez dodatnih pola-

gawa i naknadnog usavr-

{avawa zaposle u {pedi-

ciji, osiguravaju}im

zavodima, po{tama, zavo-

dima za saobra}aj i pre-

voz putnika. Znawa, ovdje

ste~ena, osposobi}e nas za

kvalitetno u~e{}e u sis-

temu savremenih komuni-

kacija ili nam otvoriti

vrata za daqe usavr{a-

vawe i napredovawe u po-

slu. Zato bih u svoje ime,

ali i u ime u~enika svog

odjeqewa, pozvala sve po-

lumaturante da razmisle

nije li upravo ovaj smjer

ono {to su i, nesvjesno,

pri`eqkivali da upi{u

i u~e.

Hana Hodovi},

1. razred

Razgovor sa Milojem Vojinovi}em, {kolskim policajcem

NAJBOQI POLICAJAC

U 2009. GODINI

Novi smjer u saobra}ajnoj struci

PO[TANSKO–LOGISTI^KI

TEHNI^AR

SSiisstteemm zzaa{{ttiittee vvoozzaa~~aa ii ssuuvvoozzaa~~aa

VAZDU[NI JASTUK

Istra`iva~i sa ameri~kog univerziteta

u Zapadnoj Vird`iniji ustanovili su kako

razli~iti mirisi mogu da imaju sna`an

uticaj na voza~e, kada su budnost i kon-

centracija za vrijeme vo`nje u pitanju.

Zaklju~ili su da su, {to se ti~e utica-

ja na koncentraciju voza~a, mirisi

peperminta i cimeta najbolji.

Ameri~kim nau~nicima u istra`ivan-

ju su se pridru`ile i njihove britanske

kolege.

Rukovodilac “mirisnog projekta” bri-

tanskog ”RAC Fondacije”, Su Nikol-

son, izjavila je pored ostalog:

“… kako je zapravo neverovatno koli-

ko je njuh sna`an ose}aj i kako mo`e

sugestivno da deluje na ~oveka, bilo

pozitivno bilo negativno”.

Produkt britanskog istra`ivanja, kako

koji miris djeluje na voza~a, je slije-

de}i:

• Kamilica, lavanda i sli~no bilje, koje

se ~esto koristi u

osvje`iva~ima, ali

,ujedno,i ciji se mirisi

koriste u aroma-tera-

pijama za lije~enje

nesanice mogu previ{e

da opuste voza~a.

• Mirisi omota fast-

fuda, svje`eg hljeba i

sli~ni mogu da stimu-

li{u voza~ev apetit, a

time, mo`da, i da ga

u~ine nervoznim;

javlja se i `elja za

br`om vo`njom i agre-

sivnos}u na putu.

• Miris svje`e

poko{ene trave, borove {ume ili livads-

kog cvijeca uz drum mo`e da djeluje

relaksiraju}e, ali mo`e i da vodi ka

gubitku koncentracije, dok kod boles-

nih od alergija mo`e da prouzrokuje

kijanje i su`enje o~iju , koje, tako|e,

nije dobro sa bezbjednosnog aspekta.

• Odre|eni mirisi parfema i losiona

koji se koriste poslije brijanja mogu da

ometaju voza~a prvenstveno zbog

nekakvih romanti~nih asocijacija i

sli~no. (Ovo je, dakle, sasvim li~an raz-

log ometanja koji se razlikuje od voza~a

do voza~a).

• Mirisi peperminta

i cimeta mogu zna-

~ajno da pobolj{aju

koncentraciju voza~a,

kao {to mogu i mirisi

kafe i limuna koji

“bistre” um. I miris

“novog auta” (ona

mje{avina raznih

sredstava za ~i{}enje,

plastike i ~ega sve ne)

mo`e, tako|e, da

pomogne boljoj kon-

centraciji voza~a.

• Miris mora, odnos-

no slanog morskog

vazduha, mo`e da

podstakne duboko disanje, a time i

opu{tanje i smirivanje voza~a. Jasno,

samo bez pretjerivanja.

Pripremio: NIKOLA MRDAK , IV5

UUttiiccaajj mmiirriissaa nnaa kkvvaalliitteett vvoo`nnjjee

(BEZ)OPASNI MIRISI

18Sredwo{kolac

Novembar 2009. godineP R A K S A

Du{ko Rajkovi} (Murino,1958). Zvanje diplomiranogprofesora stekao je na Fakul-tetu bezbednosti Univerzite-ta u Beogradu. Od 1983. do1994. radio je kao profesor uMa{insko-tehni~koj {koli“Ivan Uskokovi}” u Podgo-rici. U istoj {koli bio je od1994. do 2000. pomo}nikdirektora, a od 2000. do 2006.direktor. Od 2006. direktor jeCentra za stru~no obrazo-vanje.

Aktivno je uklju~en brojneaktivnosti u okviru reformeobrazovanja u Crnoj Gori.Koautor je vi{e obrazovnihprograma i projekta izstru~nog obrazovanja.

• Centar za stru~no obra-zovanje osnovan je u vrijemezapo~injanja reforme stru~nogobrazovanja koje je veoma ra-zu|eno. Zato je i uvo|enjenovina u taj segment izuzetnoslo`en posao. Koliko ste zado-voljni postignutim?

- Mislim da mo`emo bitizadovoljni dosada{njimtokom reforme. Najzna~ajni-je aktivnosti su realizovane -{kolskom sistemu ponu|enoje oko 90 obrazovnih progra-ma i 61 program obrazovan-ja, program obuke zadovol-java potrebe tr`i{ta rada iomogu}ava da se vrlo brzodo|e do kadrova potrebnihCrnoj Gori. Reforma je per-manentan proces, a ovim {tosmo do sada postigli stvorilismo kvalitetnu osnovu dauspje{no nastavimo aktivnostiu skladu sa Strate{kim pla-nom reforme.

• Da li je Centar kadrovskii tehni~ki osposobljen daodgovori brojnim izazovima uvezi s promjenama u stru-~nom obrazovanju?

- Kadrovski potencijalCentra za stru~no obrazovan-je, iako zbog finansijskihokolnosti nismo u mogu}nostida uposlimo onoliko ljudikoliko je sistematizacijompredvi|eno, u potpunostizadovoljava visoke kriteriju-me koje name}e kompleks-nost aktivnosti koje sprovo-dimo. Visok nivo odgovornostii posve}enost radu s jedne, iveliki broj obaveza s drugestrane, ~esto rezultiraju pre-kovremenim radom zaposle-nih, a nerijetko i neko-ri{}enjem godi{njih odmora.Kao dobra ilustracija ovogamo`e da poslu`i nedavnasituacija, gdje zaposleni, zaradostvarivanja ciljeva da posaoobave u planiranim rokovimai da {kole upi{u u~enikeisklju~ivo po novim obrazov-nim programima, nisu kori-stili godi{nji odmor uop{te ilisu koristili mnogo manje odpredvi|enog broja dana.

Klju~ni principi na kojimapo~iva saradnja Centra iobrazovnih ustanova jesutransparentnost u radu i visoknivo kooperativnosti sa nas-tavnim i vannastavnim oso-bljem u {kolama. Na osnovupovratnih informacija kojesvakodnevno dobijamo kakood {kola tako i od ostalihdoma}ih i me|unarodnih par-tnera, mo`emo zaklju~iti dana~in rada Centra za stru~no

obrazovanje zadovoljava po-trebe obrazovnih ustanova ida se odvija na obostranozadovoljstvo.

• Planom za ovu godinupredvi|eno je da Komisija zakurikulume i Savjet zastru~no obrazovanje usvoje27 obrazovnih programa, veli-ki broj standarda zanimanjai da usvoje izmjene dijels pos-toje}ih programa. Da li se tajposao privodi kraju?

- Centar je za {kolsku2009/2010. godinu pripremio23 nova obrazovna programai nakon perioda eksperimen-talnog izvo|enja uradio revi-ziju {est obrazovnih progra-ma. U ove aktivnosti bilo jeuklju~eno preko 300 nastav-nika iz stru~nih {kola.

• Ove {kolske godine refor-mu zapo~inju i dva podru~jakoja do sada radila po sta-rom: medicina, zdravstvo, far-macija i socijalna za{tita; tepomorski saobra}aj. Da li sutime sve ~etvorogodi{nje {koleobuhva}ene reformom?

- Tokom protekle godinerazvili smo {est obrazovnihprograma iz podru~ja radazdravstvo, farmacija i socijal-na za{tita - zdravstveni tehni-~ar, farmaceutski tehni~ar,ginekolo{ko-aku{erski tehni-~ar, fizioterapeutski tehni~ar,medicinski laboratorijskitehni~ar i medicinski kozme-ti~ar. Medicinski kozmeti~arje novo zanimanje za koje,prema istra`ivanjima, postojiposebno interesovanje natr`i{tu rada. U podru~ju radapomorski saobra}aj razvili smodva nova obrazovna progra-ma - tehni~ar nauti~ke strukei tehni~ar brodo-ma{inske struke.Osim ovih, tokomprotekle godineradili smo na izra-di novih progra-ma u oblasti saob-ra}aja, elektrotehnike,uslu`nih djelatnosti, poljo-privredi, veterini, ekonomiji,pravu i administraciji, likovnojumjetnosti i dr. Na ovaj na~inzaokru`ili smo proces izradenovih obrazovnih programa usvim ~etvorogodi{njim sre-dnjim stru~nim {kolama.

• Kakva je situacija kada jeu pitanju trogodi{nje stru~noobrazovanje?

- Interesovanje za trogo-di{nje stru~no obrazovanje ukonstantnom je padu. Pred-vi|ene izmjene upisne politi-ke u narednim godinamastvori}e uslove da }e najbol-ji mo}i da biraju zanimanja, astru~no obrazovanje je du`noda obezbijedi kadar za priv-redu prema zahtjevima Zavo-da za zapo{ljavanje.

• S obzirom na to da seneki novi programi primjen-juju ve} vi{e godina, da li jera|ena njihova evaluacija?[ta pokazuju rezultati?

- Eksperimentalno izvo|e-nje novih obrazovnih progra-ma spada u redovne aktivno-sti u okviru reforme stru~nogobrazovanja. Shodno Op{temzakonu o obrazovanju i vaspi-tanju (~lan 26), novi javnova`e}i obrazovni programi se,prije primjene, obavezno

eksperimentalno provjerava-ju. Ministarstvo, na osnovupredloga Centra za stru~noobrazovanje, odre|uje usta-novu u kojoj se izvodi ekspe-rimentalni program. Osimispunjavanja obaveza propi-sanih Zakonom, proces eks-

perimentalnog izvo|enja no-vih obrazovnih programaCentru za stru~no obrazova-nje je va`an izvor informaci-ja i podataka o kvalitetu no-vih obrazovnih programa.

Imaju}i u vidu krupne pro-mjene koje je reforma donije-la u stru~nom obrazovanju,eksperimentalnim izvo|enjemprograma utvr|uje se kolikopredvi|eni sadr`aji odgova-raju stvarnim mogu}nostimaobrazovnih ustanova kad su upitanju kadrovski, materijal-ni i ostali uslovi neophodniza uspje{nu realizaciju, ali ieventualni nedostaci i manj-kavosti programa u smislupropisanih ciljeva i sadr`aja.Ove informacije se, nakonisteka eksperimentalnog izvo-

|enja, koriste kao osnova zaeventualne izmjene i dopuneobrazovnih programa.

Obrazovne ustanove u Cr-noj Gori su 2004/2005. godi-

ne po~ele sprovo|enje novih,reformisanih obrazovnih pro-grama u stru~nom obrazo-vanju. Proces eksperimental-nog izvo|enja omogu}io jekreatorima obrazovnih pro-grama da utvrde pojedinenedostatke u obrazovnim pro-grama i da interveni{u u skla-du sa nalazima. Nedostaci senaj~e{}e odnose na sadr`ajepojedinih predmetnih pro-grama - optere}enost istih ipreklapanje sadr`aja me|urazli~itim predmetnim pro-gramima. Osim u svrhe po-bolj{anja programa koji seve} izvode, proces eksperi-mentalne provjere obrazov-nih programa jeste dragocjenizvor informacija i pri krei-ranju novih obrazovnih pro-grama za ostala zanimanja.

• Ve} godinama se pri~a daje neophodna druga~ija upis-na politika. Kada }e kona~noto biti ura|eno? Koliko supostoje}a zanimanja u skladusa potrebama tr`i{ta rada?

- Detaljna i sistematskaistra`ivanja o de{avanjima natr`i{tu rada, uklju~uju}i idemografsku komponentu,treba da poslu`e kao osnova zapravilno utvr|ivanje priorite-ta u sistemu obrazovanja iobuke. Prioritet u obrazovan-ju treba da imaju one vrste,oblici i nivoi obrazovanja iobuke za ~ijim kadrom pos-toji najve}a potreba na tr`i{turada i koji najvi{e doprinosepove}anju konkurentnostiprivrede i zapo{ljavanja. Od-re|ene promjene u upisnoj po-litici ura|ene su i za ovaj upis-ni rok, jer je ra|ena na osnovuinformacije Zavoda za zapo-

{ljavanje, mi{ljenjalokalnih zajednica i sa-glasnosti resornihministarstava. Nasta-vi}emo da upisnu poli-tiku uskla|ujemo sazahtjevima tr`i{ta ra-

da. Me|utim, i privreda morastimulativno djelovati zaodre|ena deficitarna zaniman-ja kako bi poraslo interesova-nje za upis od strane u~enika.

• 15. septembar 2009. godine

Danas je drugi dan prak-

ti~ne nastave. STR “Alba-

tros” po~iwe sa radom u

{est ~asova i trideset

minuta. Mi smo do{li u

osam ~asova. Radwa radi u

dvije smjene i zapo{qava

dva registrovana radnika.

Bavi se trgovinom mje{o-

vite robe.

U radwi se nalaze poli-

ce na kojima je izlo`ena

roba koja se prodaje. Tu su

dva rashladna ure|aja -

vitrine. U jednoj su sokovi

i ostalo pi}e, a u drugoj

mlije~ni proizvodi i roba

koja se ~uva na niskoj tem-

peraturi. Sav promet se

obavqa preko fiskalne

registar kase. U kasu se

unosi sva roba sa odgova-

raju}im porezom. Kupac uz

kupqenu robu dobija ra~un

na kome se nalazi naziv

radwe i ime vlasnika, PIB

( poresko identifikacioni

broj ), naziv kupqenog arti-

kla, kao i iznos koji kupac

pla}a. Ako kasa iz oprav-

danih razloga nije u funk-

ciji, prodaja se vr{i preko

ovjerenih paragon blokova.

Police na kojima se

nalaze sredstva za higijenu

moraju biti odvojene od

polica na kojima su preh-

rambeni proizvodi. U

radwi se mogu kupiti i

duvanski proizvodi za koje

vlasnik ima licencu – odo-

brewe od agencije za duvan.

Licenca je na vidnom mjes-

tu istaknuta, a ispod we je

upozorewe o zabrani pro-

daje duvanskih proizvoda

maloqetnim licima. I

ova, kao i druge trgovinske

radwe, posjeduje trgova~ku

kwigu u koju se upisuju kal-

kulacije i pazari, a sve

ostale kwige su kod kwi-

govo|e. Ispod svakog arti-

kla mora stajati jasno ista-

knuta cijena i {ifra pod

kojom je artikl unesen.

Pro{ao je jo{ jedan dan

prakti~ne nastave. Nova

saznawa i nova iskustva

obogatila su na{ radni

dan.

• 6.oktobar 2009.godine

U osam ~asova smo ve}

bili u radwi. Odmah pos-

lije nas stigao je dostav-

qa~ {tampe. Primqena je

dnevna {tampa i data

remitenda od prethodnog

dana. [tampa se prodaje po

cijeni koja je nazna~ena na

naslovnoj strani, a za pro-

datu {tampu trgovac dobi-

ja odgovaraju}i rabat.

Ubrzo je stigla i roba iz

Podgorice. Roba je itali-

janska, a uvoznik za Crnu

Goru je Bar – Kod. Na svakom

artiklu nalazi se dekla-

racija na kojoj istaknut

wegov naziv, rok upotrebe,

zemqa porijekla i uvoznik

za Crnu Goru. Dozvoqeno

nam je da mi danas izlo`i-

mo robu. Provjerili smo da

li je ispod svakog artikla

istaknuta cijena. Pomaga-

li smo i kod raspakivawa

robe i pakovawa kupqenih

proizvoda.

Posmatrali smo komuni-

kaciju izme|u trgovaca i

kupaca. Trgovac nam je

objasnio da je komunikaci-

ja veoma zna~ajna u ovom

poslu. Qubaznost, predus-

retqivost, nenametqivost,

vedrina...osobine su koje

treba da krase dobrog

trgovca.Konkurencija je

velika svuda, a naro~ito u

ovoj ulici, pa je stoga

najva`niji zadatak trgovca

da kupac ode iz radwe zado-

voqan i spreman da se

ponovo vrati.

ERDAL ^OLE, 1.razred,

smjer - tehni~ar prodaje

PPrreeuuzzeettoo iizz ““PPrroossvvjjeettnnoogg rraaddaa””

PROLAGO\AVANJE TR@I[TU RADAI TEHNOLO[KIM PROMJENAMA

MMiisslliimm ddaa mmoo`eemmoo bbiittii zzaaddoovvoolljjnnii ddoossaaddaa{{nnjjiimm ttookkoomm rreeffoorrmmee.. NNaajjzznnaa~~aajjnniijjee aakkttiivvnnoossttii ssuu rreeaalliizzoovvaannee -- {{kkoollsskkoomm ssiissttee--mmuu ppoonnuu||eennoo jjee ookkoo 9900 oobbrraazzoovvnniihh pprrooggrraammaa ii 6611 pprrooggrraamm oobbrraazzoovvaannjjaa.. CCeennttaarr zzaa {{kkoollsskkuu 22000099//22001100.. ggooddiinnuu pprriipprreemmiioo2233 nnoovvaa oobbrraazzoovvnnaa pprrooggrraammaa ii nnaakkoonn ppeerriiooddaa eekkssppeerriimmeennttaallnnoogg iizzvvoo||eennjjaa uurraaddiioo rreevviizziijjuu {{eesstt oobbrraazzoovvnniihh pprrooggrraammaa

[kolske 2007/08 . god., u Sredwoj

stru~noj {koli je sa radom po~elo

preduze}e za vje`bu . Preduze}e je

vid prakti~ne nastave u {koli, gdje

u~enici ekonomske struke imaju pri-

liku da ste~eno teorijsko znawe pri-

mijene u praksi.

U~enici koji su primqeni za rad

u preduze}u morali su da se prijave

na konkurs, dostave svoju biografi-

ju, imaju smisao za poslovawe i da su

komunikativni. Primqeni u~enici

su potpisali ugovore o radu na

odre|eni vremenski period, a nakon

toga raspore|eni po sqede}im sek-

torima:

-ra~unovodstvo

-nabavka i skladi{te

-sekretarijat

-marketing

U~enici su nau~ili da je jednos-

tavan postupak osnivawa i regis-

tracije preduze}a i da podrazumije-

va da se napravi ugovor o osnivawu,

da se sa~ini statut, prijava kod

privrednog suda za upis u centralni

registar, zahtjev za otvarawe `iro

ra~una i prijava poreskoj upravi.

Djelatnost preduze}a je prodaja

drveta i gra|evinskog materijala na

veliko, a akcenat je stavqen na pri-

rodne materijale, pa je i sam slogan

bio: „ Budite dio nas, jer mi smo dio

prirode…“.

Zaposleni u~enici su svom radu

pristupili krajwe ozbiqno i odgo-

vorno. Preduze}e je imalo otvoren

`iro ra~un kod austrijske banke,

putem interneta obavqalo pla}awe

zarada radnicima, poreza na dodatu

vrijednost, a vr{ene su i transak-

cije putem elektronskog bankarst-

va, iako u preduze}u nema stvarnih

tokova novca.

Pro{le godine u preduze}u su

radili sqede}i u~enici:

Ana Dromqak, Tijana Milinkovi},

Sawin Muharemovi}, Nina Mari},

Danka Kqajevi}, @eqko Cmiqani},

Dijana Bo{kovi}, Sne`ana Te{ovi},

Dejana Petrovi}, Nata{a Ze~evi},

Dijana Je~menica, Milena \ondo-

vi}, Vera Kqajevi}, Marina Cupara,

Marija Cupara.

Uprkos skromno opremqenim pro-

storijama, mladi preduzetnici poka-

zali su se kao pravi profesionalci

. Treba napomenuti da je preduze}e

dobilo poziv za u~e{}e na Sajmu u

Salzburgu u Austriji. Preduze}e su

predstavqala tri u~enika, koji su na

svom {tandu pradavali proizvode

iz naju`e ponude.

Iskustva ovih u~enika su dra-

gocjena jer }e im znawe ste~eno u

preduze}u koristiti za daqe {kolo-

vawe ( ili ako se budu}nosti budu

bavili tim poslom). Kombinovawe

prakti~ne nastave sa teorijskim zna-

wem trebalo bi {to vi{e primje-

wivati, jer se na taj na~in dobija

kvalitetnija obuka i mladi qudi se

osposobqavaju za `ivot.

Ana Dromqak i Tijana Milinkovi},

4. razred – ekonomski tehni~ar

Prakti~na nastava u ekonomskoj struci

PREDUZE]E ZA VJE@BU - SPOJ TEORIJE I PRAKSE

Sa ~asova prakti~ne nastave na obrazovnomprofilu – tehni~ar prodaje

IZ U^ENI^KOG

“DNEVNIKA RADA”

SVE [TO ^UJEM ZABORAVIM.

SVE [TO VIDIM ZAPAMTIM.

SVE [TO URADIM - ZNAM.

KINESKA POSLOVICA

19Sredwo{kolac

Novembar 2009. godineT R G O V I N A I U G O S T I T E Q S T V O

U cilju usavr{ava-nja po internacional-nim standardima uugostiteljstvu, a naosnovu sporazuma sa“ A L G O N Q U I NCOLLEGE OFAPPLIED ARTSAND TECHNOLO-GY” iz Kanade,Hotelski edukativniCENTAR iz Milo~erapokrenuo je kuli-narski institut CrneGore sa sjedi{tem uMilo~eru. Program jedizajniran kao pri-mijenjeni dodiploms-ki studijski programkoji obezbje|uje znanja i vje-{tine neophodne za uspje{nukarijeru u hotelskoj i turis-ti~koj industriji. To je prvaobrazovna ustanova takvevrste na ovim prostorimakoja }e, primjenom me|una-rodno verifikovanih stu-dijskih programa, u~initi na{kadar konkurentnim nasvjetskom turisti~kom tr`i{turada. Kulinarski institutpru`a mogu}nosti u`e speci-jalnosti u ugostiteljskoj dje-latnosti, prvenstveno u onoj

oblasti za koju su karakte-risti~na deficitarna zani-manja, kao {to su visokoobu~eni {efovi kuhinja, somi-lijeri, nutricionisti, barmenii bar – menad`eri.

Od ove godine u Pljevlji-ma je pokrenut jedan od stu-dijskih programa Instituta

– kulinarski menad`ment.To je program u trajanju oddvije godine koji je usmjerenna upoznavanje polaznikasa naprednim kulinarskimvje{tinama i menad`men-tom u kulinarstvu. Obuhva-ta u~enje o tehnikama pri-preme hrane, nutricionizmu,internacionalnim kuhi-njama, kontroli tro{kova iostalim sadr`ajima neopho-dnim za rad i upravljanjekuhinjama u profesionalnimugostiteljskim objektima.

Osim eminentnih preda-va~a sa na{ih prostora, bi}eorganizovana i predavanjasvjetski priznatih stru~njakaiz oblasti kulinarstva koji }edati svoj doprinos prvenst-veno prakti~noj obuci pol-aznika, kao i nadgradnji nji-hovih postoje}ih teorijskih

znanja. Program se izvodiraznim metodama nastave:u~ioni~kim, laboratorijskim,on – line, istra`iva~kim,hibridnim, uz internet pris-tup nastavi na Fakultetu ina Koled`u u Kanadi.

Diplomirani studentidobijaju dvije diplome:

- stepen bachelor- hotel-skog i turisti~kog mena-d`menta (crnogorska diplo-ma);

- diploma Algouquin Col-lege, diploma {estog stepenanakon dvije godine, hotels-kog i restoranskog mena-d`menta (kanadska diplo-ma).

Svr{eni studenti imaju{irok dijapazon mogu}nostizaposlenja na poslovima urestoraterstvu, industrijismje{taja, upravljanjuatrakcijama i doga|ajima,turisti~kom servisu, turis-ti~kim organizacijama uzemlji i svijetu.

Tanja ^abarkapa

Od ove {kolske godine, Sredwa stru~na {kola u

Pqevqima je omogu}ila svr{enim osnovcima upis

na tre}i stepen obrazovnog profila kuvar – kono-

bar. Iako sam vjerovao da u potpunosti razumijem

posao konobara i ulogu koju on ima u uslu`nim

objektima, ~ini mi se, tek sada shvatam koliko je

ozbiqan, odgovoran i lijep posao koji }e, nadam se,

biti moje budu}e zanimawe.

Op{te je poznato da je konobar uslu`ni radnik

koji radi u objektima uslu`nog karaktera. Dok

naru~ujemo jelo ili pi}e u nekom ugostiteqskom

objektu, mo`da isuvi{e rijetko razmi{qamo o

osobi koja ~ini sve da na{ boravak na tom mjestu

bude qep{i i prijatniji. Ponekad nismo ni svjes-

ni ko je zaslu`an {to smo iz restorana iza{li

vedri i raspolo`eni, sa osje}ajem ugodnosti i

potrebom da tu navratimo i narednog dana .

Postoji vi{e vrsta konobara, u zavisnosti od

specijalizacije i na~ina obavqawa posla. Ipak, ma

kojoj vrsti pripadao, konobar mora biti osoba koja

je istovremeno i otvorena i diskretna, i qubazna

i nenametqiva, osoba koja ~uje ono {to treba da ~u-

je i ne ~uje ono {to je po`eqno da ne ~uje. Jednom

rije~ju, konobar mora biti potpuna i svestrana

li~nost koja poznaje ne samo svoj posao, ve} i psi-

hologiju qudi sa kojima dolazi u kontakt. Odijelo

konobara u wegovom pozivu ima neobi~no veliku

ulogu . Crne pantalone, bijela ko{uqa, crna leptir

ma{na, crne cipele i bijela hangla (konobarska

salveta) obi~no preba~ena preko lijeve ruke, nezam-

jenqivi su dio odje}e ovog ugostiteqskog radnika.

Biti uspje{an i tra`en konobar zna~i biti

spretna i okretna osoba, uvijek nas-

mijana , predusretqiva i komunika-

tivna. Konobar, naro~ito u otmeni-

jim ugostiteqskim objektima, mora

poznavati strane jezike i sposobnost

snala`ewa u najneo~ekivanijim

situacijama. Barmen (to~ilac pi}a)

za {ankom priprema i poslu`uje

pi}a, a u ve}im ugostiteqskim obje-

ktima pi}e koje barmen pripremi,

poslu`uje konobar. Higijena {anka

i cjelokupnog ugostiteqskog objekta,

mora biti na zavidnom nivou.

Pomo}ni konobari, koji ~esto obav-

qaju posao barmena, osposobqavaju

se u {kolama u dvogodi{wem traja-

wu. Qubaznost i pomo}nog konobara

i glavnog konobara u restoranu mora

biti ista prema svakom gostu od

wegovog ulaska do izlaska iz sale.

U vremenu kada je do posla sve te`e

do}i, ovaj obrazovni profil otvara

u~enicima mnoga vrata. Konobari do

posla dolaze relativno lako, poseb-

no u turisti~kim mjestima i u turis-

ti~koj sezoni. Pored redovne plate,

koja je naj~e{}e formirana prema

satnici, konobari znatan dio pri-

hoda dobijaju i od bak{i{a. Zato bi

moja preporuka uvijek bila ovaj

smjer, jer je zabluda da se i ovaj, kao

i bilo koji drugi posao, mo`e kva-

litetno obavqati bez pravilne obuke

i usmjerewa. Poslodavci tra`e

stru~ne i {kolovane qude, a brojni

~asovi prakti~ne nastave na ovom

obrazovnom profilu, garancija su

da }emo svoj posao savladati u pot-

punosti.

Vladan ]uzovi},

prvi razred

Pro~itala sam nekada

davno da je kuvawe umjet-

nost. Misao na prvi

pogled neobi~na, privu-

kla je moju pa`wu...

Navela me je na razmi-

{qawe. Shvatila sam da

postoji neka magija koja

~ini da isto jelo, sa

identi~nim sastojcima

kombinovanim u istim

razmjerama, nije uvijek

isto. U ~emu je onda

tajna? Da li u rukama

vje{tog majstora ili...?

Ne{to ipak postoji...

Nije sigurno slu~ajnost

da su vrhunski kuvari

po{tovani i priznati u

cijelom svijetu.

Odlu~ila sam da zaro-

nim u taj ~arobni svi-

jet. Postoji jedan sasto-

jak koji se ne mo`e

kupiti ni u najopremqe-

nijim supermarketima.

On se ne nalazi uvijek

ni u vje{tim rukama. On

je u srcu onoga ko jelo

sprema. Taj sastojak se

zove qubav. Ako svako

jelo ne za~inite qubav-

qu, posao kuvara osta}e

tek puki zanat. Kuvaru

je omogu}eno da kombi-

nuje namirnice, ~esto po

sopstvenom naho|ewu.

Rade}i svakodnevno sa

hranom on mije{a miri-

se, boje i ukuse, bacaju}i

na koqena sve one koji

jelo probaju. Vrhunac

svega je da jelo postaje

prepoznatqivo i popu-

larno. Dobar kuvar,

neminovno,mora da

poznaje sve karakteris-

tike namirnica od kojih

jelo sprema. Wegovi sas-

tojci, mogu}nosti kom-

binovawa, kalori~na

vrijednost, rok trajawa...

moraju kuvaru biti

poznati do najsitnijih

detaqa. Rezultat svega je

osje}aj zadovoqstva.

Me|utim, poznavawe

kvaliteta robe nije

dovoqno... Neophodno je

poznavati i druge kul-

ture, obi~aje, tradiciju.

Svi narodi ~uvaju tajne

svoje nacionalne kuhi-

we kao znak sopstvenog

raspoznavawa. Cijewen

kuvar }e uspjeti da

otkrije te tajne, kako bi

bio u situaciji da gos-

tima iz najudaqenijih

krajeva blagovremeno

iza|e u susret.

Na{a nacija je veoma

napredna kada je u pita-

wu posao kuvara, kono-

bara, poslasti~ara. Neki

podaci govore da su u

vrijeme najve}e krize,

kada je veliki dio sta-

novni{tva odlazio u

inostranstvo, najboqe i

najpla}enije poslove

nalazili upravo vrsni

kuvari i konobari. Na

Zapadu

( ali i kod nas ) ne pos-

toji dobro obu~en kuvar

koji ~eka na posao.

Pokazalo se , i to odav-

no, da je u velikim kri-

zama koje su zadesile

Balkan bitnije bilo

znati neki zanat, nego

imati posao presti`nog

fakulteta.

Plate kuvara mogu

biti i do ~etiri puta

ve}e od profesorske

plate. Zato ...Potrudite

se da svoj ivot pravil-

no i „ukusno“ organizu-

jete. I ne zaboravite

najva`niji za~in –

qubav! Bez wega ni u

~emu ne}ete uspjeti.

Vukica Kova~evi}, 13

Tr`i{te rada i III stepen

PRAVILAN IZBORZANIMANJA

Na tr`i{tu rada u CrnojGori i regionu, koje pom-no prati Zavod za zapo-{ljavanje Crne Gore, naj-tra`eniji kadrovi su onikoji su zavr{ili srednju{kolu sljede}ih obrazov-nih profila:

• tehni~ar prodaje• tehni~ar trgovine• kuvar• konobar• zavariva~Tehni~ar marketinga i

trgovine, tehni~ar proda-je i tehni~ar trgovine saIV stepenom stru~ne spre-me su najtra`enija zani-manja na tr`i{tu rada uCrnoj Gori , a i u okolnimdr`avama. Potrebe tr`i{taza osposobljenim i stru-~nim kadrom su sve ve}e.

Kuvar - konobar je je-dno od zanimanja koje jenajtra`enije za vrijeme se-zone turizma u Crnoj Gori,a i za vrijeme turisti~kesezone u onim dr`avamaEvrope koje najvi{e pri-hode ostvaruju od turizma.

Zavariva~ je najaktuel-nije zanimanje tokom ra-dne sezone u godini. Po-treba za stru~nim kadromovog profila je malo ve}aod optimalne.

Na tr`i{tu rada stru~nikadar III stepena se svemanje tra`i, a i da bi mo-gao da obavlja svoj posaovrlo ~esto se tra`i diplomasa zavr{enim IV stepenomstru~ne spreme.

Tr`i{te rada je za razli-ku od tr`i{ta robe i uslugaslabo i sporo promjenljivo,tako da se o~ekuje da }eovako stanje na tr`i{tuostati jo{ jedno vrijeme.

Uradili: Ana i NemanjaVuka{inovi} (III3 i III2)

UUssaavvrr{{aavvaannjjee ppoo iinntteerrnnaacciioonnaallnniimm ssttaannddaarrddiimmaa

STUDIJSKI PROGRAM INSTITUTAKULINARSKI MENAD@MENTKULINARSKI MENAD@MENT

Moje zanimawe

KONOBAR

Novi obrazovni profil u Sredwoj stru~noj {koli - kuvar

KULINARSTVO KAO UMJETNOST

Moje zanimanje

TEHNI^AR PRODAJEPotreba da u trgovini radi obrazovni

kadar koji }e ispuniti sve slo`enije zaht-jeve savremene trgovine, stvorila je uslo-ve da se u Srednjoj stru~noj {koli otvo-ri novi smjer - tehni~ar prodaje.

U~enici ovog smjera rade po reformi-sanom programu, gdje pored poznavan-ja robe sti~u znanje iz tehnike prodaje,poslovne komunikacije, finansijskog pos-lovanja, ra~unovodstva, preduzetni{tva,marketinga i trgovine. Osim stru~nihpredmeta, u~enici slu{aju nastavu izpredmeta koji su bitni za op{te obrazo-vanje. Tu spadaju : strani jezik, matern-ji jezik, matematika itd. S obzirom da jeovo obrazovni profil u ~etvorogodi{njemtrajanju, u~enici }e polagati na kraju{kolovanja eksternu maturu.

Pored prakti~ne nastave koju obavlja-ju jednom nedeljno, u~enici imaju i izbor-nu nastavu, gdje mogu da izaberu jedanod sljede}ih nastavnih predmeta: higije-na, bonton, poslovna etika, menad`mentprodaje, carina, {pedicija, osiguranje.

Prednost smjera tehni~ar prodaje je{to se posle zavr{enog {kolovanja mo`ena}i posao, jer su u~enici potpunoobu~eni za rad u trgovini , kao i za samos-talno vo|enje trgovinske radnje. Tokomove i prethodne godine na tr`i{tu rada uCrnoj Gori, osje}ala se velika potreba zaovim kadrom. Oni koji `ele da nastavedalje {kolovanje, mogu da se upi{u nabilo koji fakultet dru{tvenog smjera.

Ivana Bailovi}, I3

TRGOVINA JE IGRA KOJA SE IGRA U DVOJE.HERBERT N.KESSON

20Sredwo{kolac

Novembar 2009. godineU M J E T N O S T

U umjetnosti se vrti

mnogo novca. Najskuplja

ikad pla}ena cijena bila je

oko 82,5 milona dolara za

portret koji je radio Vin-

sent van Gog, a prodata je

na aukciji u Njujorku

1990.godine.

Stru~njaci tvrde da pos-

toji bar stotinu slika koje

pripadaju ovom slikaru, a

koje, zapravo, preds-

tavljaju falsifikate (Van

Gog je za `ivota prodao

samo jednu sliku ). Neko-

liko godina kasnije, novi

vlasnik je bio prinu|en da

ga proda za jednu osminu

ove sume (“Portret dr. Ga-

{ea”).

* * *

Lopovi su 1994.godine

napustili nacionalnu gale-

riju u Oslu nose}i ~uvenu

sliku Edvarda Munka

“Krik”. Ostavili su slje-

de}u poruku: “ Hvala vam

na lo{em obezbje|enju”.

Slika je ne{to kasnije, iste

godine, prona|ena.

* * *

Italijanski renesansni

umjetnik Mikelan|elo,

~uven je po oslikanoj tava-

nici slikarske katedrale u

Vatikanu. Da bi izveo taj

poduhvat, bio je prinu|en

da le`i na skelama ili da

visi o ramenu oka~enom

na plafon. Umjetnik je ~ak

napisao nekoliko pjesama

u kojima se `alio na sve te

nelagodnosti.

* * *

Rembrantov portret

“Jakov III de Gejn” preds-

tavlja naj~e{}e kradenu

sliku na svijetu. etiri puta

je bil? met? lopova, a

nala`ena je na razli~itim

mjestima, kao {to je

podno`je klupe na jednom

od londonskih grobalja ili

na groblju bicikla.

Jedna od najneobi~nijih

kra|a ti~e se portreta

Mona Lize. Slika je godi-

nama visila u muzeju Luvr

u Parizu. Me|utim,

1911.godine, dok je Luvr

bio zatvoren, jedan radnik

ju je skinuo sa zida i tiho se

izgubio. Policija je uza-

ludno pretra`ivala ~itavu

zemlju. U me|uvremenu

su {estorica bogatih Ame-

rikanaca bili nasamareni

plativ{i oko 300 000 dola-

ra svaki za falsifikovanu

Mona Lizu, u prevari koja

je mo`da i bila glavni raz-

log kra|e. Kasnije

1913.godine slika je sas-

vim slu~ajno prona|ena

kod jednog firentinskog

antikvara. Izvukao se

tvrde}i da je samo elio da

vrati sliku u Italiju. Dobio

je minimalnu kaznu. Slika

je vra}ena u Luvr, gdje se

i danas nalazi.

* * *

[panski slikar Pablo

Pikaso je u{ao u Ginisovu

knjigu rekorda kao

najplodniji slikar svih vre-

mena. Napravio je oko 13.

500 slika, 100 000 grafita,

34 000 ilustracija za knji-

ge i 300 skulptura. Ukup-

na vrijednost njegovog

rada je 1973.g. procijenje-

na na 750 miliona dolara.

Njegovi radovi u njegovo

doba nisu bili priznati i on

je do`ivio priznanje kao

umjetnik koji je bio dale-

ko ispred svog vremena.

@aklina Mrdovi}, prof.

Ako mo`e{ da vidi{

uni{teno delo svoga `ivota,

i bez jedne re~i da ga ponovo gradi{,

ili da bez uzdaha, ili protesta,

podnese{ gubitak onoga {to si dugo tekao;

ako mo`e{ da bude{ zaljubljen,

ali ne i lud od ljubavi,

ako mo`e{ da bude{ jak, a da ipak ostane{ ne`an,

da ne mrzi{ one koji tebe mrze,

a da se ipak bori{ i brani{;

ako mo`e{ da slu{a{ kako tvoje re~i

izvr}u nevaljalci, da razdra`e glupake,

i da ~uje{ kako luda usta o tebi la`u,

a da sam ne ka`e{ ni jednu la`;

ako mo`e{ da sa~uva{ dostojanstvo i slavu,

ako mo`e{ da voli{ svoje prijatelje kao bra}u,

a da ti ni jedan ne bude sve i svja;

ako zna{ da razmi{lja{, da posmatra{ i upoznaje{,

a da nikad ne postane{ skeptik i ru{ilac,

ako zna{ da sanjari{, a da ti san ne bude gospodar,

da misli{, a da ne bude{ samo ma{tar;

ako mo`e{ da bude{ ~vrst, ali nikad divalj,

ako mo`e{ da bude{ dobar,

ako mo`e{ da bude{ pametan,

a da nisi ~utunac i sitni~ar;

ako mo`e{ da zadobije{ pobedu posle poraza,

a da te dve varke podjednako primi{,

ako mo`e{ da sa~uva{ hrabrost i glavu,

kada je svi ostali izgube,

tada }e SRE]A i POBEDA,

biti zauvek tvoji poslu{ni robovi,

i ono {to vi{e vredi nego sva slava:

BI]E[ ^OVEK, SINE MOJ!

Radjar Kipling

O RODITELJIMA I DJECI:

- Roditelji nemaju pravo na svoju djecu, ali djecaimaju pravo na svoje roditelje.

I. Andri}

- Ko misli da vaspitava i obrazuje djecu - mora to~initi na njihovom jeziku, na jeziku njihovog uzrastai vremena u kome `ive.

D. Radovi}

- Jedno dijete uvijek mo`e da nau~i odraslog trimastvarima: da bude zadovoljan bez razloga, da se uvi-jek ne~im zanima i da umije da zahtijeva svim silamaono {to `eli.

P. Koeljo

- ^uvaj majku, da ti dugo traje.”Poletarac”

O ZNANJU I NAUCI:

- Klju~ svakog znanja je pitanje; ve}inu velikih otkri}adugujemo pitanju: Kako?, a `ivotna se mudrost mo`dasastoji u tome da se svakom prilikom zapitamo: Za{to?

O. de Balzak

- Napredak ~ovje~anstva je u novim pitanjima, a neodgovorima.

Gete

- Oni koji u~e, ali ne primjenjuju svoju nauku, sli~nisu seljaku koji ore, a ne seje.

R. Tagore

- Znanje je tek onda znanje, kad je ste~eno naporomvlastite misli, a ne pam}enjem.

L. Tolstoj

O LJUBAVI:

Vjera bez ljubavi ~ini nas fanati~nima.Du`nost bez ljubavi ~ini nas zlovoljnima.Rad bez ljubavi ~ini nas sitni~avima.Mo} bez ljubavi ~ini nas nasilnima.Pravednost bez ljubavi ~ini nas okrutnima.@ivot bez ljubavi ~ini nas bolesnima.

Anonim

Ljubav kao sjenka bje`i kad se za njom juri -juri za onim {to bje`i.Bje`i od onog {to juri.

V. [ekspir

Velika srca vole, mala tra`e da budu voljena.R. Tagore

Ljubav je kao mjesec, ako ne raste onda se smanju-je.

Kineska izreka

O PRIJATELJSTVU:

- Prijatelje stvara sre}a, a nesre}a provjerava.Seneka

- Bolje je prijatelju oprostiti, nego ga izgubiti.Arapska poslovica

- Sklapaj prijateljstvo samo sa sebi ravnim. Ovidije

- Ako ka`e{ neku tajnu svom prijatelju, vodi ra~unada i on ima svog prijatelja.

A. Nesin

- Po vrlinama nas ocjenjuju samo na{i prijatelji, a na{ineprijatelji nas ocjenjuju po na{im manama.

J. Du~i}

Pripremila Fadlija [abani}, prof.

RREEKKLLII SSUU……

VELIKI UMOVI^OVJE^ANSTVAFFIILLOOZZOOFFII,, NNAAUU^NNIICCII,, UUMMJJEETTNNIICCII,, AANNOONNIIMMUUSSII

ZZaanniimmlljjiivvoossttii iizz ssvviijjeettaa uummjjeettnnoossttii

IZA KULISE

A K O

MAGLA

U Pqevqima kad god ustane{

poranio si.

ZAPR[KA

Ne mogu ni ja vi{e biti u sva-

koj ~orbi zapr{ka,

moram i ja ne{ta jesti.

“PA, ZNATE KAKO...”

Ni jutros me nisu pu{tili da

u|em u {kolu, zakasnio sam neko-

liko sekundi.

A direktor je rekao da su nam

vrata u ovu {kolu uvijek otvor-

ena.(?)

PROGRAMERSKI RE^ENO

Profesorica: Da li neko `eli

izvr{iti inkrementaciju svoje

ocjene?

U~enik: Samo ako je ++i.

PISAWE OD ZVONA

DO ZVONA

Ma }uti, samo nek’ idu u {kolu!

NAM]OR

Tra`io je dlaku u jajetu, pa je

naletio na `umance.

DEFINICIJA

Da nisam ono {to jesam, sigur-

no bih bio ono {to nisam.

EJ, DAJ JO[

EKSERA ’VAMO!

U {koli su sve prozore zakucali,

pa ni vindovs im nije promakao.

MATEMATIKA

Pravi sam matemati~ar, stalno

mislim na dvije nepoznate.

POLIGLOTA

Engleski mi dobro ide, fran-

cuski isto tako, a “folcika”

odli~no!

’AJ POGLEDAJ IMA

LI ME IZA [KOLE?

Izgleda da je obe}ana stimula-

cija u~enika djelovala destimu-

lativno.

Pripremio:

LAZAR \A^I], 4.razred

Aforizmi…

SVI MI ZNAMO DA UMJETNOST NIJE

ISTINA; UMJETNOST JE LA@ KOJA NAM

POMA@E DA OTKRIJEMO ISTINU.

PABLO PIKASO

21Sredwo{kolac

Novembar 2009. godineS J E ] A W E

Kao {to “nebo tra`i

notu za pravi ton”, tako

i mi danas tra`imo

rije~i dostojne wenog

imena. Tra`imo prave

rije~i za pravog prija-

teqa, za drugaricu koja

nam je zna~ila mnogo, a

koja vi{e nije sa nama.

Da nam je neko tada

rekao da }e sve oko nas

prestati da postoji,

lak{e bismo povjerova-

li nego da }e prestati

da `ivi ona koja je

`ivot toliko voqela.

Kako povjerovati da

negdje postoji na{ smi-

jeh bez wenog smijeha,

na{ ivot izvan wenog

`ivota? Surovost sud-

bine nau~ila nas je

svemu, pa i tome da

`ivimo od uspomena na

na{u Marinu.

Mi, dana{wi matu-

ranti Sredwe stru~ne

{kole, krenuli smo te

2006.godine zajedno sa

Marinom u prvi razred.

Bili su to dani za

pam}ewe. Vjerovali smo

da je svijet na{ i da

nam osmijeh na usnama

niko ne mo`e ukrasti.

Ve} naredne godine

suo~ili smo se sa bolom

koji }e uvijek u na{im

srcima tiwati, sa isti-

nom sa kojom se nikada

ne}emo pomiriti. Ma-

rine vi{e nema me|u

nama. Te{ko je sve na{e

rane u rije~ preto~iti.

Te{ko, jer nam se ~ini

da nije moralo biti

tako.

Mi se MARINE odre-

}i ne}emo. Mi sudbini

umijemo da prkosimo.

Ona nam je odnijela, mi

je ne damo. Zato smo,

uprkos sudbini, svoje

pro{logodi{we u~e-

{}e na {kolskim spor-

tskim igrama woj po-

svetili. Hitali smo u

sportske pobjede nose-

}i umjesto uobi~ajnih

dresova, majice sa we-

nim likom. Danas hi-

tamo u susret maturi,

tom ispitu na{e zre-

losti, nose}i Marinu u

svojim srcima. Te ve~e-

ri, najqep{e i najve}e

u ivotu sredwo{kola-

ca, Marina }e biti sa

nama.

Postoje uspomene koje

ne treba dirati. One su

u srcu smje{tene, one u

wemu ostaju. A opet...

Ponekad je dovoqna

jedna rije~, neki pose-

ban zvuk, pa da se one

svom silinom natrag

vrate, ra|aju}i iznova

dobro poznati bol pred

saznawem da je sve

moglo biti druga~ije,

samo da smo imali malo

vi{e hrabrosti.

Po~ivaj u miru, naj-

dra`a drugarice. U sr-

cu }e te svuda nositi

tvoji drugovi, tvoje 44.

Irena Barac i Ranka

Puri}, u ime u~enika

4.razreda ma{inske

struke

Sje}awe

MARINA

NENADI]

(1991 – 2007)

Dana 13.oktobra 2009.

godine, u ranim jutarn-

jim satima, prestalo je

da kuca plemenito srce

na{eg uva`enog kolege i

prijatelja, biv{eg direk-

tora Srednje stru~ne

{kole - Milosava Grbo-

vi}a.

Milosav je osnovnu

{kolu zavr{io u Vrulji,

a gimnaziju u Pljevlji-

ma. Filozofski fakultet

je zavr{io u Sarajevu, na

grupi za ruski jezik i

knji`evnost, a pravni

fakultet u Podgorici. Po

zavr{etku filozofskog

fakulteta radio je kao

profesor, a potom, sa

samo 26 godina, radi

kao direktor gimnazije u

Srpcu u Bosni. U vreme-

nu od 1972. do 1978.

godine bio je prosvjetni

savjetnik u Op{tinskom

zavodu za unapre|ivan-

je vaspitanja i obrazo-

vanja u Pljevljima, a od

1978. do 1986. godine je

sekretar Op{tinskog se-

kretarijata za op{tu

upravu i dru{tvene dje-

latnosti. Bio je poslanik

u Skup{tini RCG od

1986 -1989.

Po isteku mandata u

Op{tini radio je kao

prosvjetni inspektor za

ruski jezik u Ministarst-

vu prosvjete i nauke

Republike Crne Gore do

1996.god, kada je ime-

novan za direktora [ko-

lskog centra u Pljevlji-

ma. Na mjestu direktora

sada{nje Srednje stru~ne

{kole ostao je do 2008.

god, kada je i penzioni-

san. Postdiplomske stu-

dije zavr{io je u Moskvi,

na Institutu “ Pu{kin”,

na grupi za metodiku

nastave ruskog kao stra-

nog jezika.

Prosvjetni savjet RCG

dodijelio mu je zvanje

vi{i pedago{ki savjetnik

2000. godine.

Objavio je vi{e stru-

~nih radova u raznim

~asopisima i bio preda-

va~ na brojnim stru~nim

seminarima i skupovima

odr`anim u organizaciji

Dru{tva za strane jezike

i primijenjenu lingvisti-

ku. Bavio se prou~avan-

jem {kolstva i prosvjete u

pljevaljskom kraju. Je-

dan je od autora i ured-

nik monografije “Plje-

valjska gimnazija

1901-2001”, te koautor

poglavlja u monografiji

“Istorija Pljevalja”.

Dobitnik je dr`avne

nagrade “Oktoih” za

izuzetne rezultate ostva-

rene u oblasti vaspitanja

i obrazovanja. Nagrada

mu je uru~ena 17. janua-

ra 2006. godine u Pod-

gorici .

IInn mmeemmoorriiaamm

MILOSAVGRBOVI]

(1943 – 2009)

Poslije duge, te{ke

i opake bolesti, sa ko-

jom se stoi~ki i hra-

bro borio, 27. juna

2009. god, zauvijek nas

je napustio na{ kolega

Miroslav Golubovi}.

Miroslav Golubovi}

je ro|en 8. januara

1954. god. u Vi{egradu.

Osnovnu {kolu i gim-

naziju je zavr{io u

Pqevqima, a pravni

fakultet u Podgorici.

U Rudniku ugqa radi

od maja 1988. do okto-

bra 1990. U Sredwoj

stru~noj {koli radi

od aprila 1993. god.

Skoro ~itav svoj

radni vijek proveo je

u wegovoj i na{oj {ko-

li. Volio je svoj posao,

svoje u~enike, a voqeli

su i oni wega. Ovo je

bio wegov drugi dom.

Sje}a}emo ga se kao

osobe koja nije robo-

vala formi, kao osobe

koja se posebnom nepos-

redno{}u obra}ala

sagovorniku, bilo da je

u pitawu kolega, u~e-

nik ili bilo ko drugi.

Lako}a sa kojom je

uspostavqao kontakte,

autoritet i pozitivna

energija kojom je zra-

~io, u~inili su da MI-

ROSLAV bude jedan od

najpopularnijih pro-

fesora me|u djecom u

{koli. Sva su ga djeca,

bez obzira da li im je

predavao ili ne, do`i-

vqavala kao iskrenog

i odanog prijateqa,

koji nije umio povisi-

ti glas i sa kojim se

mogu podijeliti sve

tajne.

Ovaj kolektiv je na-

pustio ~ovjek koji je

ponovo postavio i do-

kazao tezu da prosvjet-

ni radnik mo`e i mora

biti omiqena li~nost.

Zato }emo wegov lik i

tihu pojavu pamtiti i

po{tovati trajno.

Sje}awe

MIROSLAV

GOLUBOVI]

(1954 – 2009)

Dani izmi~u, a na{i pogledi jo{ uvijek neumorno

lete ka praznim klupama. Dva prazna mjesta ~uvaju

uspomenu na dva draga lika. Oti{li su zauvijek od nas

drugovi koji su i profesore i |ake plijenili rado{}u.

Tek {to smo bezbri`ni zakora~ili u srednjo{kolske

dane, `ivot nam je zadao surov udarac. Ne znamo

za{to, ali nam Nemanja jednostavno nije dozvolio ni

da ga upoznamo. Ode i ostavi nas bez ijednog pozdra-

va. Suze su nam kvasile blijede obraze, dok su se noge

te{ko micale onoga dana kada smo krenuli da svog

druga ispratimo na put bez povratka. Vratili smo se

u {kolske klupe nose}i u du{ama najte`u lekciju o

`ivotu i ogroman bol u srcu. Pre`ivjeli smo te`ak

udarac koji je u~inio da odrastemo u jednom trenu

i zapitamo `ivot i sudbinu : „Za{to?“. Odgovor nismo

dobili, bar ne onaj koji smo tra`ili, ali nam zato `ivot

pokaza da mo`e biti jo{ suroviji.

Pro{lo je tek ne{to malo vi{e od pola godine otkako

smo se zajedno sa Nikolom oprostili od Nemanje, a ve}

narednog trena smo tra`ili prave rije~i kojima }emo

se Nikoli obratiti posljednji put.

I Nikola nam ode u Nemanjin zagrljaj. Ode, a mi smo

se ba{ tih dana spremali da ga iznenadimo i proslavimo

njegovu uspje{nu operaciju. Tada nau~ismo najsuro-

viju `ivotnu lekciju i shvatismo preko no}i koliko

`ivot mo`e biti okrutan. Prerano odrasli, saznadosmo

koliko je tanka nit izmedju ivota i smrti, radosti i bola.

Hiljade pitanja naviru, ali odgovora nema. Suze za vol-

jenim drugovima nikad ne}e presu{iti. Na{ |a~ki smi-

jeh se uvijek zaledi kad se pogled zaustavi na mjesti-

ma gdje je trebalo da oni sjede.

Neco i Nino }e nam uvijek nedostajati u na{oj

{kolskoj klupi, ali mi znamo da oni dijele rajsku klupu

i da nas ~uvaju od nepravde i zla, kao {to i mi njih

~uvamo od zaborava.

Zajedno smo u{li u ovu {kolu, zajedno }emo i iza}i

iz nje. Kada idu}e godine budemo proslavljali matu-

ru, dva prazna mjesta ~eka}e na njih.

AN\ELI NA[I, PO^IVAJTE U MIRU!

VOLI VAS VA[E – III4

Jelena Maksimovi}, ispred odjeljenja III4

NIKOLABENOVI]

((11999922 –– 22000088))

IInn mmeemmoorriiaamm

NEMANJARAILI]

((11999922 –– 22000077))

Prije godinu dana, ta-

~nije 4. novembra 2008.

godine, sklopio je svoje

o~i i preselio se na ahiret,

u vje~nost i uspomene,

na{ uva`eni i svima

dragi kolega, Mehmeda-

lija Dado Manovovi}. U

nepravednoj borbi za i-

vot, nose}i se sa opakom

bole{}u, hrabro se dr`ao

i borio, ali je, na `alost

svih nas, bolest bila ja~a.

Dado je ro|en 1946.

godine u Pljevljima. Prve

poslijeratne godine, same

po sebi te{ke i pune odri-

canja, nijesu mu pru`ile

mogu}nost za bezbri`no

i razdragano djetinjstvo,

i pored toga {to je ro|en

u doma}inskoj i materi-

jalno situiranoj porodici.

Odrastao u domu u kome

su se oduvijek cijenile

najvrednije ljudske oso-

bine, stekao je ~ovje~nost

vrijednu divljenja i po-

{tovanja.

Dado je u na{oj {koli

proveo skoro ~itav svoj

radni vijek. Sa dnevni-

kom u ruci prvi put je

u{ao u u~ionicu novem-

bra 1975.godine kao

mladi profesor fizi~kog

vaspitanja. Od prvog

dana je zavolio {kolu i

|ake, prigrlio odgovoran

i te`ak posao prosvjet-

nog radnika , posao koji

tra`i odricanje, ali i

pru`a najve}e zadovolj-

stvo. Dado je upravo

tako obavljao svoj posao,

sve dok bolest nije u~i-

nila svoje. @elio je da

svakom pomogne i za

svakog na|e lijepu rije~.

Zato }emo zauvijek u

svojim du{ama odnijeti

uspomenu na svog dra-

gog kolegu kome je lju-

bav prema ~ovjeku bila

mjerilo svih ivotnih vri-

jednosti.

IInn mmeemmoorriiaamm

MEHMEDALIJADADO

MANOVOVI](1946 – 2008)

22Sredwo{kolac

Novembar 2009. godineM E D I C I N A

KKoo jjee oodd nnaass,, ddoo sskkoorroo,, mmooggaaoozzaammiisslliittii ddaa }}ee bboolleessttii kkaaoo {{ttoossuu:: mmuullttiippllee sskklleerroozzaa,, ddiijjaabbeetteess,,sstteerriillnnoosstt,, oo{{ttee}}eennjjaa ssrrccaa,, jjeettrree,,ppaarraalliizzaa,, sslljjeeppiilloo,, nneeuurrooddeeggeennee--rraattiivvnnii ppoorreemmee}}aajjii,, kkaarrcciinnoomm,,lleeuukkeemmiijjaa,, ppaarrkkiinnssoonnoovvaa ii aallcchhaa--jjmmeerroovvaa bboolleesstt ......pprreessttaattii ddaaoottee`aavvaajjuu ii ooddnnoossee lljjuuddsskkee iivvoottee??!! NNaajjnnoovviijjaa nnaauu~~nnaa iissttrraa`iivvaann--jjaa iizz oobbllaassttii mmeeddiicciinnee bbuuddee nnaadduuddaa ssvvee iippaakk mmoo`ee bbiittii ddrruuggaa~~iijjee..

Nau~na istra`ivanjaNau~nici sa Instituta u Toron-

tu dokazali su postajanje huma-nih mati~nih }elija, koje se zovuMezenhimalne }elije, a nalaze sena unutra{njoj strani pup~anevrpce, koja se obi~no nije koristilaposle zavr{enog poro|aja. Ueksperimentalnoj studiji nau~nicisu davali te }elije mi{evima i na{lida one stimuli{u novi rast kosti-ju i hrskavice i da ubrzavajuzarastanje povreda na ko`i. Sma-tra se da }e ove }elije (MSCs)mo}i da budu upotrijebljene uzarastanju o{te}enja sr~anogmi{i}a poslije infarkta, u zaras-tanju preloma ki~menog stuba idonjih ekstremiteta i za regene-raciju ostalih organa ljudskogtijela. Djeca koja su ro|ena sate{kim o{te}enjem imuniteta ilipacijenti kojima treba da se uraditransplantacija ko{tane sr`i,mogu da stimuli{u ja~anje svogimunog sistema upotrebomhumanih mati~nih }elija.

Godine 1988. do{lo se dozaklju~aka koji su potvrdili da sekrv iz pup~anika mo`e koristitiu zamjeni o{te}ene ko{tane sr`i~ovjeka. Od tada, ove hemato-poezne (krvne) mati~ne }elije(HSC) su postale standardnaterapija u lije~enju nekolikooboljenja krvi, kao {to su leuke-mije (rak krvi), anemije (nedo-statak hemoglobina) i nekaautoimuna oboljenja (gde tijelonapada svoje sopstvene }elije).Do dvadesete godi{njice ovoguspjeha, procjenjuje se da je15,000 ljudi pro{lo kroz terapi-je i lije~ilo se transplantima krviiz pup~anika.

[ta su mati~ne }elije Otkri}e mati~nih }elija je bilo

jedno od najve}ih dostignu}asavremene medicine.

Mati~ne }elije se razlikuju odna{ih zrelih operativnih }elija.One imaju zapanjuju}u sposob-nost ne samo da proizvode samesebe, ve} i da stvaraju nova tkivaprilikom svoje diobe i razvoja.Tako proizvodimo sve funkcio-nalne }elije tijela.

Embrionalne mati~ne }elije sekoriste u laboratorijama kaosredstvo za istra`ivanje i boljerazumijevanje prirode razvoja}elija, ali se ne koriste u tera-pijske svrhe. Od njih mo`e pos-tati ve}ina }elija ljudskog tijela.Kad se zavr{i njihovo sakupljan-je, embroni moraju biti uni{teni.

Odrasle mati~ne }elije nalazese kod odraslih osoba, ali i koddjece. Odrasle mati~ne }elije setako|e nazivaju i “odre|ene”mati~ne }elije, jer imaju ogra-ni~eniji spektar specijalizovanih

}elija koje mogu od njih da nas-tanu. Tokom vremena one,tako|e, gube svoju vitalnost.Jedna vrsta odraslih mati~nih}elija su svakako i hematopoez-ne (krvne) mati~ne }elije (HSC).Ove }elije proizvode svu na{ukrv i }elije imunog sistema (naprimjer bijela i crvena krvnazrnca -}elije) . Kod odraslihosoba, HSC se najvi{e mogu na}iu ko{tanoj sr`i i u ne{to manjimkoli~inama, u samoj krvi.

Mezenhimalne mati~ne }elije(MSC), s druge strane, nalaze seu ko{tanoj sr`i, mi{i}ima, kosti-ma, masno}i i drugim organi-ma, i pokazalo seda imaju sposob-nost izgradnjemnogih razli~itihtipova tkiva, kao{to je nervno tkivoili }elije za proiz-vodnju insulina.Kod potpunoodrasle osobe, MSC se tako|esmatraju va`nim u procesuobnavljanja organa.

Mati~ne }elije iz krvipup~ane vrpce

To su “neonatalne mati~ne}elije” i tako|e se smatraju pret-hodnicama “adultnih mati~nih}elija”. One nisu toliko zrele(manje su “odre|ene”) kaomati~ne }elije koje nalazimo uko{tanoj sr`i ili organima odraslihosoba ili djece. Iako su najve}imdijelom mati~ne }elije hematopo-ezne mati~ne }elije, krv iz pup~anevrpce ,ako|e ,sadr`i i rane mezen-himalne i druge rane mati~ne }elijeu manjim koli~inama. Ono {to jejedinstveno, to je da mati~ne }elijekoje dobijamo iz krvi pup~anevrpce po pravilu odlikuje ve}ispektar sposobnosti proizvo|enjarazli~itih ljudskih tkiva. Ovo fas-ciniraju}e otkri}e se sada prim-jenjuje u razvijanju terapija zaozbiljna ljudska oboljenja. Upra-vo iz tog razloga, pola`u se velikenade u upotrebu mati~nih }elijadobijenih iz krvi pup~ane vrpce uterapijske svrhe. Ove mati~ne}elije mogu biti:

• mlade: po{to su stare najvi{e9 meseci, nisu bile podvrgnuteprocesu starenja, ~esto se dijelebr`e i sposobnije su za ivot nego{to je to slu~aj kod odraslihmati~nih }elija;

• svje`ije: po{to su za{ti}enemaj~inom matericom od mno-gih virusa i infekcija sa kojimasmo suo~eni u spolja{njemokru`enju, tako da je manje vje-rovatno da su zara`ene iliizlo`ene uticaju nekih bolesti

• naivnije: manje je vjerovat-no da }e do}i do komplikacijakod alogenih transplantacija,nego {to je to slu~aj kod adultnihmati~nih }elija.

Prednost mati~nih }elija uzetihiz krvi pup~anika je relativno veli-ka dostupnost ovog potencijalnogizvora. Izvor je takve prirode da se

ne “koristi” u drugesvrhe i te }elije su“ t o l e r a n t n i j e ” ,odnosno “naivne” uimunskom pogledu,te izazivaju rje|e ibla`e sporedneefekte u odnosu namati~ne }elije uze-

tih iz drugih izvora (ko{tane sr`iili periferne krvi). Nedostatak jerelativno mali broj mati~nih }elijau krvi pup~anika. Da bi se kori-stile za efikasno lije~enje i odras-lih, bilo bi potrebno uve}ati njihovbroj, {to zna~i umno`avati ih uvantjelesnim uslovima prije tera-pijske upotrebe .

Ameri~ki Nacionalni dona-torski program za ko{tanu sr`navodi da svake godine vi{e od10.000 Amerikanaca dobijebolesti opasne po `ivot koje bimogle da budu tretirane krvljuiz pup~ane vrpce ili presa|ivan-jem ko{tane sr`i od donatora kojinije u srodstvu.Prema istra`ivan-jima ameri~kih ljekara {ansa dakoriste svoje mati~ne }elije je1:20 do 1:2000

U slu~aju da je potrebnolije~enje, mo`e biti te{ko prona}iodgovaraju}eg donatora, a svakoodlaganje bi moglo da dovede doprogresije bolesti. Pored toga, upo-treba alogenih }elija mo`e dovestii do odre|enih rizika. Sopstvene}elije organizma sukompatibilne i ne}e bitiodba~ene ako se koris-te kasnije u ivotu. Kadsu mati~ne }elije krvi izpup~ane vrpce sa~uvane, one sudostupne odmah u trenutku kadse uka`e potreba za njima. Osimtoga, i bliski ro|aci, kao {to subra}a i sestre, tako|e mogu imati

koristi od sa~uvanih mati~nih }elijaVa{eg deteta.

Istra`iva~i nagla{avaju potrebuza vi{e donacija od rasno i etni~kirazli~itih zajednica, po{to ljudi iztih grupa ~esto imaju problem dapronadju genetski odgovaraju}egdonatora. Me|utim, nau~nici uka-zuju da krv iz pup~ane vrpce nemora da bude toliko bliska krvipacijenta kao kod donacije ko{tanesr`i.Postupak uzimanja stem }elija je

jednostavan i bezbolan. Mati~ne }elije iz pup~ane vrpce se

mogu sakupiti u trenutku posle pre-sijecanja pup~anika izme|u majkei dijeteta. Prikupljanje je lako, goto-vo je kroz svega nekoliko minuta ipotpuno je ne{kodljivo kako zamajku tako i za novoro|en~e. Onouop{te ne uti~e na prirodni slijedporo|aja, i u pore|enju sa pri-kupljanjem mati~nih }elija izko{tane sr`i, nije potrebno koristi-ti nikakvu invazivnu proceduru.

Posle poro|aja uzima se krv izpup~anika u specijalno pakovanjeza biolo{ki materijal. DHL-om setransportuje u laboratoriju u Bri-selu. Tu se uzorak prvo ispituje naviruse i bakterije, a onda se izdva-jaju mati~ne }elije. Zatim se uzorakzaledi i ~uva u te~nom azotu naminus 196 stepeni Celzijusa,.

Ove usluge ko{taju roditelje 1.510evra, plus PDV, a banka se ugovoromobavezuje da mati~ne }elije izpup~anika ~uva 20 godina. Na pis-meni zahtjev }elije se ovla{}enoj bol-nici za transplantaciju dostavljaju uroku od 24 sata.

USA ima dvije opcije za ~uvan-je krvi i }elija iz pup~ane vrpce.Jedna je besplatna i zasniva se natome da krv ide u bazu odaklemogu da je uzmu sva djeca kojojodgovara i imaju potrebu za njom.Druga opcija se pla}a oko 1000$plus 100$ godisnje za ~uvanje (upitanju su privatne kompanije).

U Njema~koj postupak je2 0 0 0

evraplus godi{nje 30 evra.

U Gr~koj 25% roditelja deponu-je mati~ne }elije svojih novoro-|en~adi, u Sloveniji 80 roditeljamjese~no, a u Ma|arskoj 150 rodi-telja...

Postupak uzimanja mati~nih}elija iz kostiju

Mati~ne }elije iz ko{tane sr`ikoriste se kao izvor }elija za odre-|ena oboljenja, kao {to su te{kaaplati~na anemija i hroni~na gra-nulocitna leukemija, odnosno zaregeneraciju miokarda. Prikuplja-nje mati~nih }elija se izvodi u op-{toj anesteziji davaoca, vi{estru-kim ubodima, nekada ~ak i 200uboda, gdje se supstrat mati~nih}elija izvla~i iz kosti karlice.

Primjeri iz medicinske prakse Srpski ljekari sa hematolo{kog

odjeljenja na VMA su me|u pioni-rima na polju regenerativne medi-cine, ta~nije oni koriste primjenumati~nih }elija kod bolesnika saishemijskom bole{}u srca, kao {to jerecimo infarkt. Prvu takvu inter-venciju izveli su jo{ prije pet godi-na. Do sada je na VMA ura|enooko 60 ovakvih “biolo{kih” inter-vencija u lije~enju miokarda, jetre,dijabetesa tipa 1. To je postupakgdje se mati~ne }elije, uzete iz ko{nesr`i ili periferne krvi, izla`u dejst-vu odre|enih regulatora (u samomorganizmu ili vantjelesno) i takobivaju pretvorene u }elije sr~anogmi{i}a, jetre, pankreasa….

Zanimljiv je primjer majke iz^a~ka koja je rodila ~etvrto dije-te i donirala mati~ne }elije koje bise ~uvale u Briselu, da bi se te }elijeprimijenile u lije~enju njene stari-je }erke koja je ve} ~etiri godine nainsulinu. “Ovo je za nas veomainteresantno i predstavlja pomak iu medicini i u na~inu le~enja. Ovoje bezbolan i bezopasan postupak”,izjavila je ginekolog ~a~anske bol-nice, Dragana Vasilijevi}.

Me|utim, tim ljekara sa Univer-ziteta u Novom Ju`nom Velsu uSidneju upotrijebio je mo}mati~nih }elija sposobnih da sepretvaraju u druge vrste }elija. Onisu uzeli male uzorke mati~nih }elijaiz o~iju dvojice mu{karaca i jedne

`ene, koji su imali obolje-lu ro`nja~u i “posadili” ihna kontaktnim so~ivima.Mati~ne }elije oblo`ile suso~iva, koja su potom

stavljena u oko pacijenta na okotri nedelje. Za to vrijeme, mati~ne}elije odvojile su se od so~iva ipo~ele da isceljuju o{te}enuro`nja~u.

Pripremila:Zagorka Kalovi}, prof.

PPrroonnaallaassccii kkoojjii bbuuddee nnaadduu

KADA NEZAMISLIVO POSTANE OSTVARIVO

Kori{}enje }elija samog pacijenta uklan-

ja potrebu za donorima i pru`a sigurnost da

transplantat ne}e biti odba~en.

Istra`iva~i se nadaju da se ova tehnika

mo`e upotrebiti i za druge djelove oka, kao

{to je mre`nja~a na primer, ili za neke druge

delove tela.

Procedura je jednostavna i jeftina. Za

razliku od ostalih tehnika, nisu potrebni

nikakvi ljudski niti `ivotinjski proizvodi,

ve} samo li~ni pacijentov serum, i jo{ ne{to,

ova tehnika je potpuno neinvazivna. Nema

{ivenja i nije vam potrebna nikakva poseb-

na oprema.

Da li je ~udo ili je nau~no otkri}e, ali

jedan Amerikanac uspeo je da se izlije~i od

side. Prije tri godine do{ao je na kliniku

“[arite univerzitetsmedicin u Berlinu” da

se lije~i od leukemije, ali je utvr|eno da

boluje i od side. Pacijent je podvrgnut

transplantaciji mati~nih }elija donatora

sa mutacijom gena koja podrazumijeva

prirodnu otpornost na virus koji izaziva

sidu.i od tada su sve analize krvi radi

utvr|ivanja prisustva virusa HIV bile nega-

tivne.

Nau~nici iz Londona su otkrili da

mati~ne }elije mogu da obnove }elije

o{te}ene kosti. Hirurzi su pro~istili }elije

ko{tane sr`i koje su dobili iz pacijentove

karli~ne kosti, pa su ih pomije{ali sa ~istom,

smrvljenom kosti drugog pacijenta, kojem

je zamijenjen kuk. Nakon {to su uklonili

mrtvo tkivo s vrha kuka, doktori su praz-

ninu ispunili mej{avinom mati~nih }elija i

donirane kosti.

Dosad je {est pacijenata primilo ovu tera-

piju. Jedan od njih je primio terapiju pro{le

godine, a danas ve} normalno hoda.

Ako ovaj novi postupak uspije, pacijentu

ne}e trebati vj{ta~ki kuk. Na{a terapija bi

trebalo da mu popravi kuk do kraja `ivota

– rekao je dr Dag Danlop, hirurg.

Gr~ki pacijent je prethodno imao dva

sr~ana udara, a primjenom lekova i drugih

hirur{kih aparata njegovo stanje se nije

nimalo popravilo. U dramati~nom poku{aju

da spasu Manolopulosov `ivot, hirurzi su

implantirali pumpu u njegovo srce, kako bi

sprovodila krv iz o{te}ene sr~ane komore.

Ovo je, kod mnogih pacijenata, dovoljno

da se bolesno srce zalije~i, ponekad toliko

dobro da se mehani~ka pumpa mo`e

bezbjedno ukloniti nakon nekoliko nedjel-

ja ili mjeseci.

Me|utim, u Manolopulosovom slu~aju,

sr~ani mi{i} je bio toliko o{te}en da su

hirurzi morali da ubrizgaju {est miliona

mati~nih }elija dobijenih iz njegove ko{tane

sr`i.

U MJESECIMA KOJI IMAJU "R"

NEMOJTE SJEDJETI NA KAMENU!

23Sredwo{kolac

Novembar 2009. godineH U M O R

BOLOVANJAVi{e se ne prihvata

“potvrda o privremenojnesposobnosti za rad” kaodokaz bolesti. Ako mo`etesti}i do doktora, mo`etesti}i i na posao.

OPERACIJEOperacije su strogo

zabranjene. Dok ste zapos-leni u preduze}u, potrebnisu vam svi va{i organi. Nesmete sebi dopustiti davam neki od njih budeoperativno odstranjen.Zaposlili smo vas celog,zato }e se svaki operativnizahvat na va{em telu tre-tirati kao gruba povredaradne discipline.

PRAZNICI Svaki zaposleni dobi}e

re{enje o kori{tenju 104praznika godi{nje. To susve subote i nedjelje.

SMRT ^LANA BLI@EPORODICE

To nije izgovor da izos-tanete s posla. Mrtvomro|aku ionakovi{e nemo`ete pomo}i,zato je sav va{ truduzaludan. U ret-kim slu~ajevimakada je va{a pri-sutnost na pogrebuneizostavno potrebna,treba odr`avanjepogrebnih ceremonijadogovoriti kasno popodnekako to ne bi uticalo na

va{u prisutnost na poslu.SMRT ZAPOSLENOGSmrt zaposlenog je prih-

vatljiva kao opravdanje zaizostanak sa radnog mesta,ali uz uslov da je o tomeprethodno izve{ten poslo-davac - najmanje 14 danapre nastupa doga|aja, ka-ko biste u tom razdobljumogli pripremiti svog nas-lednika za preuzimanjeposlova koji su u toku.UPOTREBA TOALETAUstanovljeno je da se

zaposleni previ{e vreme-na zadr`avaju u toaletu.Ubudu}e }e Uprava prire-diti raspored kori{}enjatoaletnih prostora po abe-cednom redu. Na primer:Svi zaposleni sa prezime-nom na A obavljaju svojepotrebe u toaletu u vreme-nu od 8:00 do 8:20. Svizaposleni kojima prezimepo~inje slovom B obavlja-ju svoje potrebe od 8:20 do

8:40 i tako redom... Ako u odre|enom

razdoblju ne obavitesvoje potrebe u toa-letu, mora}ete dapri~ekate slede}idan kad opet bude-

te na redu. Osimtoga, novom ured-

bom vreme kori{}enjaograni~eno je na 3 minute.Po isteku tog vremenaoglasi}e se alarm, auto-

matski }e nestati toalet-nog papira, a vrata kabine}e se otvoriti.

ODMOR ZA RU^AKILI U@INU

Mr{avim ljudima pripa-da sat vremena za ru~akjer moraju da jedu vi{e dabi izgledali zdravi. Ljudi-ma normalne te`ine pripa-da 30 min odmora, tako dauspeju da odr`e te`inu.Debeli imaju samo 5 minu-ta vremena, da pojedupilulu za mr{avljenje ipopiju ~a{u dijetetskognapitka.PRAVILA OBLA^ENJANA RADNOM MESTUPreporu~ljivo je da se

obla~ite primereno svojimprihodima. Ukoliko pos-tane upadljivo da nosite

skupu ode}u, posladavac}e zaklju~iti da vam jeimovinsko stanje solidno ida vam za rad treba manjaplata.PRELAZNE ODREDBE

Svaki zaposleni je mo-ralno obavezan premasvom preduze}u. Du`nostposlodavca je da vam ugo-di i da vam omogu}i da sedobro ose}ate na radnommestu, stoga o svim pitan-jima, komentarima, pro-blemima, pritu`bama, lju-tnjama, uznemirenosti ilipredlozima u vezi sa ovimKolektivnim ugovoromtreba izvestiti drugog pos-lodavca koji je vezan istimUgovorom.

Ova uredba stupa nasnagu ~im je pro~itate.

DA SE ZNA KO JE

GLAVNI VOJ

Idem bolan gradom, nako razbacan, pola xade

zauzo. Sviraju kola za mnom, ja ni{ta, mislim se

da im vi~em nek idu trotoarom, no mi mrsko da se

derem. Po~ek i `vake `vakati otkad sam u sred-

wu kreno, bacam cigaru u stranu na pola popu{enu

, svi gledaju taj potez sa odu{evqewem, ja ih ne

primje}ujem. Bacam pogled uz ~ar{iju, idu neke

|evojke. Brzo vadim plasti~nu ka{i~icu iz lije-

vog unutra{weg xepa ko`ne jakne. Turam je u usta

i glo|em, ostavqam ih bez daha. Misle da sam pio

kapu}ino u kafi}u, a ja imam tih ka{ika ku}i

kolko oj. Sre}a te su plasti~ne, o jadu bi se s metal-

nim zabavio. Tuj stajem , lijevo skre}em, pewem se

na klupu i na naslon sjedam, svi me gledaju i govo-

re: “Gledaj ove barabe i lole, on je glavni voj.”

Vadim pertle i glo|em ih, da misle da sam probo

patike po butikima. Tuj jo{ neke sprdwe pravim,

kantu za sme}e iskrivim i izlomim, a sme}e u travu

frqaknem.

Pripremio: Lazar \a~i}

- OMNIS AMANS AMENS (svaki

zaljubljen ~ovjek je na neki na~in

bezuman)

- CARUM, RARUM (rijedak, vri-

jedan)

- LUDERE, NON LEDERE ({aliti

se, ne vrije|ati)

- AUT FER, AUT FERI (ili trpi ili

udri)

- PRAEMONITUS, PRAEMUNI-

TUS (opomonut obezbije|en;

neprevodiva igra rije~i. Smisao:

unaprijed obavije{ten upola spa{en)

- JUVENTUS, VENTUS (mla-

dost, ludost; mladost je kao vjetar)

- LIBER, LIBERTAS (knjiga, slo-

boda; neprevodiva igra rije~i. Smi-

sao: knjiga tj. obrazovanje donosi

slobodu)

- DUM SPIRO, SPERO (dok

di{em, nadam se)

- DIES DIEM DOCET (dan u~i

dan. Smisao: svakog dana sti~emo

nova znanja i iskustva)

- MODICUS CIBI, MEDICUS

SIBI (umjeren u jelu sebi je ljekar)

- NON OBIIT, ABIIT (nije umro,

oti{ao je)

Pripremila:Fadlija [abani}, prof.

NOVI KOLEKTIVNI UGOVOR

IGRE RIJE^I U SEMANTICI PRO VERBIA(latinskih izreka):

@BUN (dobar ukus)- hladna qepo-

ta, briga o izgledu i kondiciji, dobar

ukus, te`wa da `ivot u~ine prijat-

nijim, od partnera tra`e priznawe i

prijateqstvo, sawaju o neobi~nim

qubavima, ne vjeruju nikome, nesi-

gurni u vlastite odluke

LIMUN (sumwa)- ono {to `ivot

donosi prihvataju sa mukom, mrze

sva|u, stres, posao, ne vole dosadu i

udobnost, blagi su i popustqivi,

`rtvuju se za prijateqe, posjeduju

talente, ali su nedovoqno ambi-

ciozni, vjerni su ali qubomorni.

JAVOR (nezavisnost)- neobi~ne

osobe, originalne, boja`qive i rezer-

visane, slavoqubivi, ponosni, pone-

kad nervozni, dobrog pam}ewa, lako

u~e, vole da uti~u na druge

HRAST (hrabrost)- robusne priro-

de, jaki, nezavisni, nepopustqivi,

osje}ajni, ne vole promjene, ~vrsto

stoje na zemqi, dr`e se ~iwenica,

jednostavno ne razmi{qaju ve} djeluju

MASLINA (mudrost) - vole sunce,

toplinu, razumnost, razumiju tu|e

nevoqe, tolerantni su, veseli , mirni,

izra`enog osje}aja za pravdu, vole

~itati i biti u dru{tvu obrazova-

nih qudi, nisu qubomorni

BOR (izuzetnost)- vole prijatno

dru{tvo, veoma su izdr`qivi, znaju

da `ivot u~ine prijatnim, vrlo

aktivni i prirodni, dobri pratio-

ci, zaqubquju se brzo, ali brzo i gube

interes, brzo odustaju i ~esto mije-

waju partnera dok ne na|u idealnog

TOPOLA (nesigurnost) – djeluju

dekorativno, nesigurni, razumni samo

kada je neophodno, neprestano o~ekuju

pod{ku, probirqivi, ~esto sami, nesi-

gurni, umjetni~ke prirode, pouzdani u

svakoj situaciji, veze shvataju ozbiqno

MU[MULA (~ulnost) – {armant-

ni, veseli, daju sve od sebe, a pri tome

nisu egoisti, vole biti zapa`eni,

vole `ivot, kretawe, nemir, dobrog

ukusa, umjetnici, strastveni, nagla-

{enih emocija, dobri pratioci

ORAH (strast) – nezavisni, ~udni,

puni kontradiktornosti, ~esto ego-

isti~ni, agresivni, velikodu{ni,

obrazovani, neo~ekivano reaguju,

spontani, neograni~eno slavoqubi-

vi, puni ambicija, te{ki i ~udni

partneri bez imalo fleksibilnosti,

pa ih drugi rijetko vole, qubomorni

i izrazito strastveni

@ALOSNA VRBA (melanholi~nost)-

divni, ali puni melanholije, atraktiv-

ni, produhovqeni, vole estetiku, puto-

vawa, sawari, neumorni, iskreni ali

pomalo komplikovani, te{ko je sa wima

`ivjeti, ali se na wih mo`e uticati,

pate zbog qubavi, po`eqni, smisao

nalaze u partneru koji im daje oslonac

JABUKA (qubav)-obi~no vitki,

harizmati~ni, dopadqivi, atraktiv-

ni, prijatne spoqa{wosti, rado

flertuju, avanturisti, uvijek zaqub-

qeni, ~ulni, vjerni i we`ni, {iro-

kogrudi, talentovani za nauku, `ive

za danas, bezbri`ni filozofi sa sna-

gom dobrog izlagawa.

JASEN (ambicija)- neobi~no atrak-

tivni, raduju se `ivotu, impulsiv-

ni, po`eqni, ne mare za kritiku,

ambiciozni, inteligentni, talento-

vani, igraju se sudbinom, vjerni

qubavnici, ponekad dozvoqavaju da

im mozak srcem upravqa, ali veze

ozbiqno shvataju

BUKVA (kreativnost) – imaju dobar

ukus, zabrinuti oko svog izgleda,

materijalisti, dobro organizuju

`ivot i karijeru, ekonomi~ni, dobre

vo|e, ne rizikuju bez potrebe,

veli~anstveni `ivotni partneri,

vode ra~una da ostanu fit koriste}i

dijete, sport itd.

BREZA (inspiracija)- raduju se

`ivotu, atraktivni, elegantni, qubaz-

ni, zadovoqni, ne vole pretjerivawe

ni u ~emu, ne podnose vulgarnost, vole

`ivot u prirodi i miru,

nisu pretjerano strast-

veni, pomalo uobra`eni,

nedovoqno ambiciozni

SMREKA (sigurnost)-

privla~ni qudi koji

vole luksuz, dobrog zdravqa, ponekad

druge s visine gledaju, samouvjereni,

odlu~ni, nestrpqivi, vole da uti~u na

druge, talentovani, optimisti, ~ekaju

pravu qubav, sposobni da donose brze

odluke

KESTEN (iskrenost) – izrazito

zgodni, ne vole pritisak, ro|ene

diplomate, osjetqivi u dru{tvu, ~esto

nesigurni u sebe, samouvjereni,

odlu~ni, nestrpqivi, osje}aju se

neshva}enim, vole samo jednom, imaju

problema u pronala`ewu partnera

PLATANA (vjernost)- jaki, mi{i-

}avi, odgovorni, uzimaju sve {to im

`ivot pru`a, zadovoqni, optimisti,

lakomi za novcem i priznawima, mrze

usmqenost, strastveni qubavnici koji-

ma nikad nije dosta, vjerni, uvredqi-

vi, nastalni, pedantni i bezbri`ni

BRIJEST (plemenitost) – dobrog

izgleda, uvijek ukusno obu~eni, ka`u

glasno {ta im ne odgovara, nagiwu tome

da ne opra{taju tu|e gre{ke, veseli,

vole biti vo|e, ali ne i da nekome pri-

padaju, vjerni i iskreni partneri, ple-

meniti, donose odluke za druge, prak-

ti~ni sa velikim smislom za humor

SMOKVA (osje}ajnost) – veoma jaki,

samovoqni, nezavisni, ne dozvoqava-

ju protivqewe i druga~ije mi{qewe,

ne podnose sva|e, vole `ivot, fami-

liju, djecu i ivotiwe, puni humora,

vole dokolicu, talentovani za prak-

ti~no, inteligentni

JELA (misterioznost)- puni ukusa,

po{teni, obrazovani, vole sve {to je

lijepo, osje}ajni, tvrdoglavi, egois-

ti~ni, imaju mnogo i prijateqa i

neprijateqa, veoma pouzdani

QE[NIK (izuzetnost) – {armant-

ni, skromni, puni razumijevawa, znaju

da ostave utisak u dru{tvu, borci za

socijalnu pravdu, omiqeni, osje}ajni,

komplikovani qubavnici, iskreni,

tolerantni partneri, pravedni

Jan. 01 - jan. 11 – JELA

Jan. 12 – jan. 24 - BREST

Jan. 25 - feb. 03 – PLATANA

Feb. 04 – feb. 08 – TOPOLA

Feb. 09 – feb. 18 – SMREKA

Feb. 19 – feb. 28 – BOR

Mart 01 – mart 10 – @. VRBA

Mart 11 – mart 20 – LIMUN

Mart 21 – HRAST

Mart 22 – mart 31 – QE[NIK

Apr. 01 – apr. 10 – MU[MULA

Apr. 11 – apr. 20 – JAVOR

Apr. 21 – apr. 30 – ORAH

Maj 01 – maj 14 – TOPOLA

Maj 15 – maj 24 – KESTEN

Maj 25 – jun 03 – JASEN

Jun 04 – jun 13 – @BUN

Jun 14 – jun 23 – SMOKVA

Jun 24 – BREZA

Jun 25 – jul 04 – JABUKA

Jul 05 – jul 14 – JELA

Jul 15 – jul 25 – BREST

Jul 26 – avg. 04 –PLATANA

Avg. 05 – avg. 13 - TOPOLA

Avg. 14 – avg. 23 – SMREKA

Avg. 24 – sep.02 – BOR

Sep. 03 – sep. 12 – @. VRBA

Sep. 13 – sep. 22 – LIMUN

Sep. 23 – MASLINA

Sep. 24 – okt. 03 – QE[NIK

Okt. 04 – okt. 13 – MU[MULA

Okt. 14 – okt. 23 – JAVOR

Okt. 24 – nov. 11 – ORAH

Nov. 12 – nov. 21 – KESTEN

Nov. 22 – dec. 01 – JASEN

Dec. 02 – dec. 11 – @BUN

Dec. 12 – dec. 21 – SMOKVA

Dec. 22 – BUKVA

Dec. 23 – dec. 31 – JABUKA

Biqni horoskop

MOJE DRVO

Prona|i svoj ro|endan i svoje drvo:

NI[TA U @IVOTU NE MO@E NASTOLIKO RAZVESELITI, KAO KAD NAS

GA\AJU I PROMA[E.V.^ER^IL

24Sredwo{kolac

Novembar 2009. godineS P O R T / M U Z I K A

Usvajanjem deklaracije

na @abljaku 1992.godine,

Crna Gora je i zvani~no

postala prva ekolo{ka dr-

`ava. U okviru projekta

“Crna Gora prva ekolo{ka

dr`ava”, zna~ajno mjesto

je pripalo razvoju planins-

kog biciklizma kod nas.

Planinski biciklizam je

sport koji odgovara viso-

kim zahtjevima eko – turi-

zma jer se njime afirmi{u

prirodne ljepote i turisti~ki

potencijali Crne Gore.

Na{a zemlja, sa svojim

prirodnim blagodetima i

~arima netaknute priro-

de, pru`a idealne uslove za

organizaciju biciklisti~kih

tura, kojima se ekolo{ki i

sportski ciljevi objedinju-

ju, a kod omladine razvija

ljubav prema domovini i

ja~a sportski duh. Zato je

Ministarstvo sporta u

saradnji sa Biciklisti~kim

savezom Crne Gore

(BSCG) pokrenulo aktiv-

nosti za osnivanje ve}eg

broja biciklisti~kih klubo-

va u Crnoj Gori. Biciklis-

ti~ki klub “Rudar” osno-

van je sredinom 2001.

godine. Za proteklih osam

godina ovaj sport je do`ivio

pravu popularnost i privu-

kao veliki broj omladinaca.

Planinski biciklizam

spada u red ekstremnih

sportova i poslije trijetlo-

na najte`i je sport na svi-

jetu. Mo`da je upravo ta

~injenica, kao i te`nja ka

izazovima, bila presudni

faktor da 2006. godine

postanem ~lan biciklis-

ti~kog kluba “Rudar” .

Progla{en sam najboljim

biciklistom Crne Gore u

kategoriji kadeta 2006. i

2007. godine, a 2008. godi-

ne najboljim juniorom u

Crnoj Gori. Preda mnom

je novo takmi~enje, jaka

konkurencija i ogomna

volja da titulu najboljeg

crnogorskog juniora u

biciklizmu zadr`im i ove

godine. Spoj talenta, veli-

kog rada i jake `elje, naj-

~e{}e urodi plodom.

Pozivam sve svoje vr{nja-

ke, ali i one starije od mene,

da postanu ~lanovi BK

“Rudar”, da osjete ljepotu

izazova, dra`i rodnog kraja

i neprocjenjivu vrijednost

bavljenja sportom koji sna`i

volju i ja~a organizam.

BO@IDAR KNE@EVI], IV3

Iz razgovora sa svojim

drugom, Brankom Karta-

lom, kome su sportske

aktivnosti, treninzi i

takmi~ewa postali sas-

tavni dio

`ivota, `e-

qeli smo da

saznamo u ~e-

mu nalazi

satisfakciju

za bavqewe

s p o r t o m ,

koliko mu

vremena on

oduzima i da

li bavqewe

sportom mo-

`e, osim ne-

s u m w i v e

koristi, dovesti i do

nekih negativnih posle-

dica, naro~ito kada je u

pitawu u~ewe.

“Od svoje dvanaeste

godine treniram ko{ar-

ku u KK “Rudar”. Igrao

sam donedavno za tri

selekcije i to: kadetsku,

juniorsku i seniorsku.

Sada nastupam samo za

juniorsku i seniorsku

selekciju. Ina~e, u~enik

sam 3. razreda Sredwe

stru~ne {kole, smjer –

tehni~ar marketinga i

trgovine.

Sport mi je oduvijek

zna~io mnogo i mnogo

sam ulagao u wega. Tre-

ninzi, takmi~ewa, tur-

neje... postali su ne{to

~emu sam uvijek davao

prioritet. Jo{ u vreme-

nu kada sam trenirao u

pionirskoj selekciji,

moja ekipa je bila tre}a

u Crnoj Gori. Do sada

sam odigrao 150 utakmi-

ca za svoj klub, a tre-

nutno igram na poziciji

centra i krilnog centra.

Dejan Xakovi} i Aleks-

andar Spaji} su u~enici

Sredwe stru~ne {kole

koji, kao i ja, trenira-

ju ko{arku u KK “Ru-

dar” vi{e godina, a zna-

tan broj na{ih drugova

iz ove {kole nastupa za

mla|e selekcije. Moj san

je da jednog dana zaigram

za neki jak klub u Evro-

pi.

Sportom se treba ba-

viti. On sna`i voqu i

ja~a duh, ~ini nas zdra-

vima i u psihi~kom i u

fizi~kom smislu. Od-

vla~i nas od kafi}a,

ulice, nemorala. Pozna-

to mi je da u Sredwoj

stru~noj {koli ima sjaj-

nih sportista: ko{ar-

ka{a, rukometa{a, fud-

balera, biciklista...

Me|utim, nijednog mo-

menta ne smijemo zane-

mariti {kolu. Ona uvi-

jek treba da je na prvom

mjestu. Na sopstvenoj sam

ko`i osjetio negativne

posledice zanemariva-

wa {kolskih obaveza,

davawa prednosti borav-

ku u klubu nad boravkom

u u~ionici. Upravo na

temeqima sopstvenog

iskustva, savjetovao bih

m l a d i m

sportistima

svoje {kole

da odrede

prioritete u

`ivotu, da

p r a v i l n o

organizuju

vrijeme i us-

klade obave-

ze u {koli

sa obavezama

u sportu. To

je jedini put

uspjeha.

Uostalom, dobar ko-

{arka{ nije samo neko

ko ima visinu, pravilan

pokret, spretnost i

okretnost, ve} i neko ko

se nikada u dru{tvu ne-

}e zastidjeti svog nezna-

wa. Naravno, napraviti

ravnote`u izme|u aktiv-

nosti uma i tjelesne

aktivnosti, nije nemo-

gu}e. Treba samo imati

voqu, postavqati pra-

vilno ciqeve i uspjeh

na svim poqima je zaga-

rantovan.”

Razgovor obavili u~enici:

Nemawa Vuka{inovi} i

Aleksandar Terzi}

IZDAVA^:

J.U. Sredwa stru~na

{kola Pqevqa

DIREKTOR:

Mervan Avdovi}

UREDNIK:

Sne`ana Gruji~i}

LEKTOR:

Svetlana Drobwak

URE\IVA^KI

ODBOR:

Vladan Avramovi}

Fadlija [abani}

Vida Mili}

Desimir Mojovi}

Radan Kartal

Lazar \a~i}

Sa{a Matijevi}

Rade Gruji~i}

Ana Vuka{inovi}

Nemawa Vuka{inovi}

Aleksandar Terzi}

Ermina Kordi}

Jelena Maksimovi}

Marijana Jakovqevi}

Jezdimir Lon~ar

Nikolina Bajovi}

Danica Je~menica

Ivana Bailovi}

Hana Hodovi}

Vladan ]uzovi}

Vukica Kova~evi}

PRIPREMA:

Rade Kne`evi}

[TAMPA:

Pegaz - Bijelo Poqe

TIRA@:

1200

Sredwo{kolac

PPllaanniinnsskkii bbiicciikklliizzaamm

RAZVOJ BICIKLIZMAU CRNOJ GORI

Razgovor sa Brankom Kartalom, u~enikomSredwe stru~ne {kole

UPORNO[]U I

VOQOM SVE SE

POSTI@E

U periodu od 30.4. do 21.5. 2009.godine Omladin-

ski kulturni centar je organizovao u na{em gradu

karaoke pod nazivom “Biraj svoj put”. Na karaoka-

ma su sredwo{kolci mogli ne samo da se oku{aju u

svojim glasovnim sposobnostima, ve} i da

uz dobru zabavu pro{ire svoj

krug prijateqa.

U~enik ~etvrtog razreda Sred-

we stru~ne {kole – Stefan

Vukovi}, izabrao je svoj

put. On je osvojio prvo

mjesto, a nagra|en je,

ime|u ostalog, snimawem

singla, koncertom u

sopstvenom gradu i tur-

nejom po Crnoj Gori.

Za u~esnike karaoka

Omladinski kulturni

centar je 7. 9. 2009.

god.organizovao koncert

u Sali Gimnazije. Jo{

jednom su pred brojnom

publikom zapjevali svi

u~esnici, a wih je iz

Sredwe stru~ne {kole

bilo pet: Stefan Vuko-

vi}, Tijana Milinkovi},

Sawa [quki}, Nikola

Markovi} i Bogdan Gru-

ji~i}.

Publika je svim srcem

podr`avala sve u~esni-

ke, pokazuju}i jo{ jed-

nom da je drugarstvo naj-

ve}a vrijednost `ivota i

simbol li~ne pobjede. Va-

`no je napomenuti da je

osim u~enika, i znatan broj

profesora na{e {kole

pratio karaoke i bodrio

svoje u~enike.

Jelena Maksimovi},

3.razred

Karaoke – Biraj svoj put

STEFAN VUKOVI]

IZABRAO SVOJ PUT