srbija – strategija zapošljavanja i tržište rada
DESCRIPTION
Srbija – strategija zapošljavanja i tržište rada. Mihail Arandarenko Beograd, 16. mart 2009. Strateški kontekst – početkom i krajem ove decenije. Srbija kao siromašna (JI) evropska zemlja Stoga , dva komplementarna strateška stuba u ranim 2000tim Strategija evropske integracije - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
![Page 1: Srbija – strategija zapošljavanja i tržište rada](https://reader036.vdocuments.mx/reader036/viewer/2022062517/568135d3550346895d9d3e11/html5/thumbnails/1.jpg)
Srbija – strategija zapošljavanja i tržište rada
Mihail Arandarenko
Beograd, 16. mart 2009.
![Page 2: Srbija – strategija zapošljavanja i tržište rada](https://reader036.vdocuments.mx/reader036/viewer/2022062517/568135d3550346895d9d3e11/html5/thumbnails/2.jpg)
Strateški kontekst – početkom i krajem ove decenije
• Srbija kao siromašna (JI) evropska zemlja• Stoga, dva komplementarna strateška stuba u
ranim 2000tim– Strategija evropske integracije– Strategija smanjenja siromaštva– Zajednički ili veoma slični ciljevi koji uključuju održivi
rast, sprečavanje novog siromaštva i socijalno uključivanje
– Kasnije pridružene Nacionalna strategija zapošljavanja (2005) i Nacionalna strategija privrednog razvoja (2006)
![Page 3: Srbija – strategija zapošljavanja i tržište rada](https://reader036.vdocuments.mx/reader036/viewer/2022062517/568135d3550346895d9d3e11/html5/thumbnails/3.jpg)
Nacionalna strategija zapošljavanja 2005-2010
• Inspirisana Evropskom strategijom zapošljavanja• Ali, u procesu nacionalizacije ciljevi i smernice
prilagodjeni uslovima tržišta rada Srbije• Reformulisan prvi sveobuhvatni cilj Lisabonske
strategije – postizanje rasta održive zaposlenosti i stope participacije; kvantitativni ciljevi Evropske unije izvan domašaja ali predviđena konvergencija
![Page 4: Srbija – strategija zapošljavanja i tržište rada](https://reader036.vdocuments.mx/reader036/viewer/2022062517/568135d3550346895d9d3e11/html5/thumbnails/4.jpg)
NESS naspram EES
• EES – orijentisana samo na ponudu, NES – i na ponudu i na tražnju (može da stoji za sebe)
• NESS – suštinski, ima 2 dodatne smernice – privlačenje stranih direktnih investicija i postizanje socijalnog pakta
• Smernice su organizovane oko 3 sveobuhvatna cilja (ponešto arbitraran način povezivanja ciljeva sa smernicama, u svrhu jasnijeg izlaganja)
![Page 5: Srbija – strategija zapošljavanja i tržište rada](https://reader036.vdocuments.mx/reader036/viewer/2022062517/568135d3550346895d9d3e11/html5/thumbnails/5.jpg)
Smernice NESS – Prvi cilj
• Prema održivom rastu zaposlenosti1. Privlačenje stranih direktnih investicija2. Podrška preduzetništvu i mogućnostima za
otpočinjanje poslovanja3. Finansijski podsticaji da bi se rad isplatio4. Pomoć u traženju posla, sprečavanje dugoročne
nezaposlenosti i rast stopa učešća u radnoj snazi5. Promovisanje adaptabilnosti radnika i preduzeća za
promene6. Podrška profesionalnoj i prostornoj mobilnosti7. Podrška aktivnom starenju
![Page 6: Srbija – strategija zapošljavanja i tržište rada](https://reader036.vdocuments.mx/reader036/viewer/2022062517/568135d3550346895d9d3e11/html5/thumbnails/6.jpg)
NESS Smernice 2
Cilj 2: Prema unapredjenju kvaliteta i produktivnosti na radu
8. Obezbedjivanje više i kvalitetnijeg ulaganja u ljudski kapital
9. Integrisanje neformalnog u formalni sektor
10. Obezbedjenje zaštite zdravlja i bezbednosti na radu
![Page 7: Srbija – strategija zapošljavanja i tržište rada](https://reader036.vdocuments.mx/reader036/viewer/2022062517/568135d3550346895d9d3e11/html5/thumbnails/7.jpg)
NES Smernice 3
Cilj 3: Prema koheziji na tržištu rad11. Postizanje nacionalnog socijalnog dogovora i
izgradnja koalicija za zapošljavanje na svim nivoima
12. Smanjenje regionalnih dispariteta na tržištu rada
13. Podrška ravnopravnosti polova (posebno u pogledu plata i zapošljavanja)
14. Borba protiv diskriminacije posebno osetljivih grupa (uključujući osobe sa invaliditetom, izbeglice, etničke manjine, posebno Rome)
![Page 8: Srbija – strategija zapošljavanja i tržište rada](https://reader036.vdocuments.mx/reader036/viewer/2022062517/568135d3550346895d9d3e11/html5/thumbnails/8.jpg)
Kriza i tržište rada u Srbiji
• Kako danas izgleda tržište rada Srbije?
• Kakve su neposredne perspektive zaposlenosti i plata?
• Kratkoročne mere za suočavanje s krizom
• Dugoročni strateški zaokret u odnosu prema tržištu rada
![Page 9: Srbija – strategija zapošljavanja i tržište rada](https://reader036.vdocuments.mx/reader036/viewer/2022062517/568135d3550346895d9d3e11/html5/thumbnails/9.jpg)
ARS – stanje osnovnih kontingenata na tržištu rada 2008
St. u radnom dobu (15+)
Lica radnog uzrasta
Ukupno 6.350.000 4.960.000
Neaktivni 3.090.000 1.860.000
Zaposleni 2.810.000 2.650.000
Nezaposleni 460.000 460.000
![Page 10: Srbija – strategija zapošljavanja i tržište rada](https://reader036.vdocuments.mx/reader036/viewer/2022062517/568135d3550346895d9d3e11/html5/thumbnails/10.jpg)
ARS – indikatori za lica radnog uzrasta
2007 2008
Stopa aktivnosti 63,4 62,6
Stopa zaposlenosti 51,5 53,3
Stopa nezaposlenosti 18,8 14.7
Stopa neaktivnosti 36,6 37,4
![Page 11: Srbija – strategija zapošljavanja i tržište rada](https://reader036.vdocuments.mx/reader036/viewer/2022062517/568135d3550346895d9d3e11/html5/thumbnails/11.jpg)
Struktura zaposlenosti prema ARS
2007 2008 Razlika
Zaposleni radnici
1.941.000 1.904.000 - 37.000
Samozaposleni
535.000 661.000 +126.000
Pomažući članovi
180.000 241.000 + 61.000
Ukupno 2.636.000 2.806.000 +170.00
![Page 12: Srbija – strategija zapošljavanja i tržište rada](https://reader036.vdocuments.mx/reader036/viewer/2022062517/568135d3550346895d9d3e11/html5/thumbnails/12.jpg)
ARS 2008 u poređenju sa 2007: tumačenje rezultata
• Veoma visok rast zaposlenosti duguje se tektonskom rastu samozaposlenosti (skoro 20%) i broja pomažućih članova domaćinstva (30%) – zbog ‘inercije’ svake, čak i neformalne zaposlenosti mora se odbaciti pretpostavka da je dominantno reč o stvarnom porastu.
• Znači, rast zaposlenosti je u najvećoj meri posledica promenjene (unapređene) metodologije!
![Page 13: Srbija – strategija zapošljavanja i tržište rada](https://reader036.vdocuments.mx/reader036/viewer/2022062517/568135d3550346895d9d3e11/html5/thumbnails/13.jpg)
Dobra zaposlenost i dalje opada, a raste samo ‘ranjiva’ zaposlenost
• MOR definiše ranjivu zaposlenost kao zbir samozaposlenih i pomažućih članova
• Zaposlenost za platu je u našim uslovima proksi za ‘dobru’ zaposlenost, i ona je u 2008 opala i prema ARS i prema anketi preduzeća RAD
• Destrukcija radnih mesta kao posledica tranzicije još uvek veća od kreiranja novih poslova
• Ranjiva zaposlenost trećina ukupne zaposlenosti u Srbiji• Nastavlja se dualizacija tržišta rada (zaštićeno i
privilegovano primarno i nezaštićeno sekundarno) – veliki rast plata u primarnom sektoru preliva se u rast ranjive zaposlenosti u sekundarnom
![Page 14: Srbija – strategija zapošljavanja i tržište rada](https://reader036.vdocuments.mx/reader036/viewer/2022062517/568135d3550346895d9d3e11/html5/thumbnails/14.jpg)
Struktura formalne zaposlenosti (RZS anketa preduzeća RAD)
• Iza prividne stabilnosti i statičnosti kriju se dalekosežne promene i u formalnoj zaposlenosti:
• Zaposlenost za platu opala za više od 200.000 u poslednjih 5 godina
• Samozaposlenost porasla za oko 150.000• Zaposlenost u društvenom sektoru skoro iščezla• Jedino zaposlenost u javnom sektoru skoro
nepromenjena!
![Page 15: Srbija – strategija zapošljavanja i tržište rada](https://reader036.vdocuments.mx/reader036/viewer/2022062517/568135d3550346895d9d3e11/html5/thumbnails/15.jpg)
Serbia Economic Growth Activity
Privatni sektor – uska baza za rast zaposlenosti
Restrukturiranje uz otpuštanja još nije okončano
Brzi rast de novo preduzeća je neophodan!
Employment structuretotal employed 2,650,000
500,000
600,000550,000
1,000,000
public sector
self-employed andtheir employees
agriculture
private and soon tobe privatized
Struktura zaposlenosti – koncept kvaliteta zaposlenosti
Nisu svi poslovi dobri!
Nemaju svi poslovi potencijal za rast!
![Page 16: Srbija – strategija zapošljavanja i tržište rada](https://reader036.vdocuments.mx/reader036/viewer/2022062517/568135d3550346895d9d3e11/html5/thumbnails/16.jpg)
Obrasci prilagođavanja tržišta rada kriznim uslovima
• Smanjenje količina (časova rada i zaposlenosti)
• Smanjenje cena (nadnica i plata) – direktno ili kroz inflaciono obaranje realnih plata ili kroz povećanje docnje u isplati (wage arrears)
• Srbija se 90ih oslanjala pre svega na veliku fleksibilnost realnih plata (inflacija i docnja)
![Page 17: Srbija – strategija zapošljavanja i tržište rada](https://reader036.vdocuments.mx/reader036/viewer/2022062517/568135d3550346895d9d3e11/html5/thumbnails/17.jpg)
Ali, šta se će se dešavati sa zaposlenošću po segmentima?
• Primarno tržište rada – javni sektor, velike privatizovane i de novo privatne firme
• Sekundarno tržište rada – ostaci društvenog sektora, radnje, preduzetnici i samozaposlenost, poljoprivreda, rad na crno
• Zaposlenost u primarnom sektoru – prociklična, ali u sekundarnom uglavnom kontraciklična – poslednje utočište za preživljavanje!
• Posledica – umesto pada ukupne zaposlenosti dalja erozija dobrih poslova!
![Page 18: Srbija – strategija zapošljavanja i tržište rada](https://reader036.vdocuments.mx/reader036/viewer/2022062517/568135d3550346895d9d3e11/html5/thumbnails/18.jpg)
A nezaposlenost?
• Ako primarno tržište rada bude reagovalo fleksibilnošću plata (uključujući job sharing, tj. porast podzaposlenosti), priliv u nezaposlenost neće dramatično porasti
• Ipak, nezaposlenost će se povećati zato što će se ODLIV iz nezaposlenosti bitno smanjiti, posebno u primarno tržište koje će se skoro potpuno zatvoriti
• Dakle, umeren rast nezaposlenosti
![Page 19: Srbija – strategija zapošljavanja i tržište rada](https://reader036.vdocuments.mx/reader036/viewer/2022062517/568135d3550346895d9d3e11/html5/thumbnails/19.jpg)
Šta kažu administrativni podaci o nezaposlenosti?
• Veoma nesavršen indikator• Period oktobar 2008 - januar 2009:
– Broj novoprijavljenih stabilan, oko 40000 mesečno– Ali, odliv iz nezaposlenosti se smanjuje– Posledično, ukupan broj registrovanih nezaposlenih
se povećao za oko 20000– Broj prestanaka radnog odnosa se povećao za 5-
10000 mesečno, uglavnom zbog neprodužavanja ugovora o radu na određeno vreme
– Stalno zaposleni radnici još ne gube posao više nego ranije, stabilnih 4000 tehnoloških viškova mesečno
![Page 20: Srbija – strategija zapošljavanja i tržište rada](https://reader036.vdocuments.mx/reader036/viewer/2022062517/568135d3550346895d9d3e11/html5/thumbnails/20.jpg)
Koje grupe će dakle biti najviše pogođene krizom?
• Mladi i svi novi ulaznici na tržište rada• Visokoobrazovani nezaposleni usmereni
prema primarnom tržištu rada• Tradicionalno ranjivim grupama će se
potpuno zatvoriti ulazak na primarno tržište rada
• Nezaposleni sa kvalifikacijama vezanim za sektore koji će biti najviše pogođeni krizom – tražnja za radom je izvedena tražnja!
![Page 21: Srbija – strategija zapošljavanja i tržište rada](https://reader036.vdocuments.mx/reader036/viewer/2022062517/568135d3550346895d9d3e11/html5/thumbnails/21.jpg)
Kako onda pratiti efekte?
• Prvenstveno, šta se dešava sa zaposlenošću u primarnom sektoru (uklj. ukupnu zaposlenost kod pravnih lica, zaposlenost za platu u privatnom sektoru, zaposlenost u 100 najvećih firmi)
• Sekundarno, šta se dešava sa nezaposlenošću – priliv, odliv i neto promena.
• Kretanje prosečne plate i prihoda od poreza na plate (hvata docnju)
![Page 22: Srbija – strategija zapošljavanja i tržište rada](https://reader036.vdocuments.mx/reader036/viewer/2022062517/568135d3550346895d9d3e11/html5/thumbnails/22.jpg)
Kratkoročni odgovor
• Zaboravljene vrednosti: solidarnost i kohezija
• Javni sektor: kompresija plata i racionalizacija
• Privatni primarni sektor: koncesiono pregovaranje i job sharing
![Page 23: Srbija – strategija zapošljavanja i tržište rada](https://reader036.vdocuments.mx/reader036/viewer/2022062517/568135d3550346895d9d3e11/html5/thumbnails/23.jpg)
Načela strateškog odgovora:
• Investitorima ulaganje u radna mesta treba da se isplati više od špekulativno-rentijerskih alternativa
• Pripadnicima radne snage rad treba da se isplati više od ne-rada i neaktivnosti (ne tako očigledno kao što izgleda – naša stopa participacije je manja od prosečne stope zaposlenosti u EU!)
![Page 24: Srbija – strategija zapošljavanja i tržište rada](https://reader036.vdocuments.mx/reader036/viewer/2022062517/568135d3550346895d9d3e11/html5/thumbnails/24.jpg)
Strateški odgovor: drastično smanjenje ukupnog poreskog opterećenja rada
• Povećanje neoporezivog dela zarade do visine bruto minimalne plate
• Uvođenje neoporezivog toplog obroka do 10% minimalne plate
• Uvođenje sintetičkog progresivnog poreza na dohodak
• Ukidanje doprinosa za zdravstveno osiguranje i finansiranje opšte zdravstene zaštite iz posrednih poreza