sportski parkovni ukrasni12 travnjaci: sportski parkovni i ukrasni ljene u sekcije (internodije) a...

Nikola Samard`ija

TRAVNJACI

sportski parkovni ukrasni

Urednik[ime Ricov

Recenzentiprof. dr. sc. Jan îèkdoc. dr. sc. Branka Ani~i}

LektorIvan Karali}, prof.

KorektoriLjubica Na|, dipl. in`.Josip Pintar

Naslovnicu oblikovao@eljko Prodanovi}

Slog i prijelom@eljko Prodanovi}

© Zrinjevac, d.d. Zagreb, 1998.Nijedan dio ove knjige ne smije se umnoàvati,fotokopirati ni na bilo koji na~in reproduciratibez nakladnikova pismenog dopu{tenja

CIP – Katalogizacija u publikacijiNacionalna i sveu~ili{na knji`nica, Zagreb

UDK 712.4:796

SAMARD@IJA, NikolaTravnjaci : sportski, parkovni, ukrasni / Nikola

Samardìja. – Zagreb : Zrinjevac, 1998. – 144 str. :ilustr. u bojama ; 21 cm

Bibliografija: str. 136. – Kazalo.

ISBN 953-6443-06-6

980423052

ISBN 953-6443-06-6

Tisak: Tiskara MEI]

Nikola Samard`ija, dipl. ing.

TRAVNJACIsportski • parkovni • ukrasni

Zrinjevac

Zagreb • 1998.

Zahvaljujem svima koji su na bilo koji na~inpomogli u izdavanju ove knjige

a posebno zahvaljujem gosp. Anti Ledi}u

SADR@AJ

TRAVE ............................................................................ 9Morfologija trava ...................................................... 11Biolo{ka svojstva trava ............................................. 13Kriteriji za odabir trava ............................................ 14Pojedina~ne vrste trava ............................................ 14

Rod Agrostis – Rosulje .......................................... 15Agrostis tenuis Sibth., A. capillaris, vulgaris – obi~na rosulja ..................................................... 15Agrostis alba ssp. stolonifera – bijela rosulja ... 15Agrostis canina L. ............................................... 15

Rod Festuca – Vlasulje .......................................... 16Festuca rubra L., Vlasulja nacrvena .................. 16Festuca rubra ssp. commutata Gaud. ................ 16Festuca rubra L. ssp. rubra ................................. 16Festuca ovina L., ov~ja vlasulja ......................... 17

Festuca ovina ssp. capillata Hackel (F. tenuis Sybith) ............................................. 17Festuca ovina ssp. duriuscula Koch. .............. 17Festuca ovina ssp. vulgaris Koch. ................... 17Festuca ovina ssp. vallesiaca Koch. ................ 17Festuca ovina ssp. Glauca ................................ 18

Rod Lolium – ljulj .................................................. 18Lolium perenae – engleski ljulj ......................... 18

Rod Poa – vlasnja~e ............................................... 18Poa pratensis. L, vlasnja~a livadna .................... 18Poa trivialis L. ...................................................... 19Poa nemoralis L. .................................................. 20Poa annua L. ........................................................ 20Poa supina Schrader ........................................... 20

Rod Cynosurus ....................................................... 20Cynosurus cristatus L., krestac .......................... 20

Rod Phleum ............................................................ 21Phleum pratense L., ma~ji repak ....................... 21

PODJELA TRAVNJAKA PO NAMJENI ...................... 23Ukrasni travnjaci ...................................................... 24Upotrebni travnjaci .................................................. 25Sportski travnjaci ..................................................... 26

Travne smjese za golf terene ................................. 27Travnjaci tenis igrali{ta ......................................... 28Ostali sportski travnjaci ........................................ 28

Poluprirodni travnjaci .............................................. 29Melioracijski i za{titni travnjaci ............................. 29Kriteriji za nabavkutravnog sjemena ........................................................ 29

TLO .............................................................................. 33Op}enito o tlima ....................................................... 34Mehani~ki sastav tla ................................................ 34

Tekstura .................................................................. 35Fizikalna svojstva ..................................................... 36

Voda u tlu ............................................................... 37Zrak u tlu ................................................................ 38Toplinska svojstva tla ............................................ 38

Kemijska svojstva tla ................................................ 39Biolo{ka svojstva tla ................................................. 41

IZGRADNJA TRAVNJAKA ......................................... 43Priprema nosivog sloja i ugradnja plodnog supstrata ................................................................... 44

Odvodnja ................................................................ 44Plodni supstrati ........................................................ 47

Plodni supstrat sportskih terena .......................... 47Plodni supstrat – Parkovnih i vrtnih travnjaka ... 48Plodni supstrat poluprirodnih i melioracijskih travnjaka ................................................................ 48

Metode zasijavanja travnjaka .................................. 49Sjetva trave ............................................................. 49Busenovanje ........................................................... 51Hidrosjetva ............................................................. 54Presadnja travnih sadnica ..................................... 55

ODR@AVANJE I NJEGA TRAVNJAKA ...................... 57

Radovi na odr‘avanju tek zasijanog travnjaka – do redovitog kori{tenja ........................................... 58Redovite mjere odr‘avanja ...................................... 59

Prihrana travnjaka ................................................. 59Organska hraniva ............................................. 60Kompleksna hraniva organskog porijekla ...... 60Kompleksna mineralna hraniva ...................... 62Osnovni elementi hraniva ............................... 63Makroelementi .................................................. 63Du{ik .................................................................. 63Oblici du{i~nih hraniva ................................... 64Mikroelementi .................................................. 67Prora~un potrebnih koli~ina hraniva ............. 67

Ko{nja ..................................................................... 69Aerifikacija – prozra~ivanje .................................. 75

Aerifikator s punim {iljcima .............................. 76Dubinsko rastresanje tla ..................................... 76Aerifikatori sa {upljim {iljcima ......................... 77Aerifikatori sa zupcima ...................................... 77

Vertikalno zasijecanje (verticut) ........................... 77Mre‘e za povla~enje – brananje ........................... 78Topdressing ............................................................ 78Valjanje ................................................................... 80Odr‘avanje potrebne vla‘nosti – (zalijevanje) .... 81

Sustavi za navodnjavanje ................................... 83

ZA[TITA TRAVNJAKA ............................................... 87

Op}enito o za{titi travnjaka .................................... 88Korovi ........................................................................ 88

Va‘nije vrste korova ............................................... 88Achillea millefolium L., stolisnik ...................... 88Bellis perennis L., tratin~ica .............................. 89Cirsium acaule Scop., osjak niski ..................... 90Cirsium arvense Scop., osjak ............................. 90Centaurea nigra L., Centaurea jacea L. – ze~ina crna i z. obi~na ................................................... 90Hieraceium pilosella L. ...................................... 90Hypochoeris radicata L., zrakasti jastrebljak ... 90Taraxacum officinale Wiggers, masla~ak .......... 90Ranunculus acris L., `abnjak ljuti} ................... 91Ranunculus bulbosus L., gomoljasti ‘abnjak ... 91Ranunculus ficaria L. ......................................... 91Ranunculus repens L., `abnjak puzavi ............. 91Alchemilla arvensis L. ........................................ 92Potentila anserina L., petoprsta srebrna ........... 92Potentilla reptans L., petoprsta puzava ............ 92Plantago lanceolata L., trputac uskolisni .......... 92Plantago media L., trputac srednji .................... 92Plantago major L., trputac {irokolisni ............... 93Plantago coronopus L. ........................................ 93Plantago maritima L., primorski trputac .......... 93Polygonum aviculare L. ...................................... 93Rumex acetosa L., kiselica ................................. 93Rumex acetosella L., kiselica mala .................... 93Rumex obtusifolius L., ....................................... 94Cerastium holosteoides Fries. em. Hyl. ............. 94Stellaria media Cyr. ............................................ 94Sagina procumbens L. ........................................ 95Veronica filiformis Sm., nitasta ~estoslavica .... 95

VI Sadr`aj

Veronica chamaedrys L., zmijasta ~estoslavica 95Trifolium repens L., bijela djetelina .................. 95Trifolium dubium Sibth., `uta djetelina ........... 95Lotus corniculatus L., smiljkita ......................... 96Medicago lupulina L., lucerna ........................... 96Ajuga reptans L., puzava ivica ........................... 96Glechoma hederacea L. ...................................... 97Prunella vulgaris L., obi~na celin{~ica ............. 97Erodium cicutarium L. ....................................... 97Capsella bursa pastoris L., rusoma~a ................ 97Luzula campestris L., bekica obi~na ................. 98Holcus lanatus L., dlakava medunika ............... 98Holcus mollis L., dlakava medunika ................. 98Agropiron repens L., pirika ................................ 98Sorghum halepense L., sirak divlji .................... 99Cynodon dactylon Pers., zuba~a ........................ 99Mjere za{tite od korova ...................................... 99

Mahovine .............................................................. 100Va`nije vrste mahovina .......................................... 100

Brachythecium rutabulum L. .......................... 100Ceratodon purpureus L. ................................... 100Mnium cuspidatum L. ...................................... 100Climacium dendroides Dill. ............................. 100

Mjere za{tite od mahovina .................................. 101Rhytidiadelphus squarosus L. ......................... 101

[TETNICI I BOLESTI TRAVNJAKA ....................... 103[tetnici na travnjaku .............................................. 104Va`nije vrste {tetnika ............................................. 104

Tipulidae, veliki dugonogi komari ..................... 104Razvojni ciklus ............................................... 104Suzbijanje ........................................................ 105Simptomi napada ........................................... 105

@i~njaci ................................................................. 105Razvojni ciklus ............................................... 105Simptomi ......................................................... 106Suzbijanje ........................................................ 106

Listoro{ci .............................................................. 106Razvojni ciklus ............................................... 106Simptomi ......................................................... 107Suzbijanje ........................................................ 107

Sovice ................................................................... 107Razvojni ciklus ............................................... 107Simptomi napada ........................................... 107Suzbijanje ........................................................ 107

Mu{ice .................................................................. 107Razvojni ciklus ............................................... 108Simptomi ......................................................... 108Suzbijanje ........................................................ 108

Rovac ..................................................................... 108Razvojni ciklus ............................................... 108Simptomi {tete ................................................ 108Suzbijanje ........................................................ 108

Mravi ..................................................................... 108Simptomi ......................................................... 108Razvojni ciklus ............................................... 108Suzbijanje ........................................................ 109

Ki{ne gliste ........................................................... 109Krtice .................................................................... 110Poljski mi{evi ....................................................... 111Rovak .................................................................... 111Ptice ...................................................................... 111Pu‘evi ................................................................... 111

Bolesti travnjaka – mikoze ..................................... 112Morfologija gljiva ................................................. 112

Mikoze u sjetvenom periodu ................................. 112Simptomi napada ........................................... 113

Suzbijanje ........................................................ 113Gljivi~ne bolesti izgra|enog travnjaka ................. 113

Rhizoctonia solani, R. cerealis, sme|a pjegavost .............................................................. 113Pythium – trule‘ .................................................. 114

Simptomi ......................................................... 114Za{titne mjere ................................................. 114

Fusarium, Fusarioze ............................................. 114Simptomi ......................................................... 115Za{titne mjere ................................................. 116Suzbijanje fungicidima .................................. 116

Sclerotinia – pjegavost ........................................ 116Simptomi ......................................................... 116Za{titne mjere ................................................. 117Upotreba fungicida ........................................ 117

Ophiobulus, crna noga ili crni bus .................... 117Simptomi ......................................................... 117Preventivne mjere za{tite .............................. 117

Antraknosa ........................................................... 117Corticium, crvena nitavost ................................. 118

Simptomi ......................................................... 118Preventivne mjere za{tite .............................. 118

Corticium solani, sme|a pjegavost .................... 119Simptomi ......................................................... 119Preventivne mjere za{tite .............................. 119

Puccinia – r|e ...................................................... 120Simptomi ......................................................... 120Preventivne mjere za{tite .............................. 120

Marasmius, svijetla prstenavost, vje{ti~ji prsten ................................................................... 120

Simptomi ......................................................... 120Za{titne mjere ................................................. 121Suzbijanje ........................................................ 121

Drechlera spp., pjegavost li{}a ........................... 122Op}enito o za{titnim sredstvima .......................... 122

Herbicidi ............................................................... 123Insekticidi ............................................................ 123

Klorirani ugljikovodici ..................................... 123Organo fosforni insekticidi .............................. 123Sistemi~ni insekticidi ....................................... 123

Fungicidi ............................................................... 124Bakreni sulfat .................................................... 124Sistemi~ni fungicidi ......................................... 124Organska sredstva ............................................. 124

Op}enito o primjeni za{titnih sredstava .............. 124Zakonske osnove ................................................. 124Ure|aji i strojevi za za{titu bilja ......................... 125

Prskalice ............................................................. 125Rasipa~i .............................................................. 126

DODATAK .................................................................. 129Kalendar odr‘avanja travnjaka ............................. 129

Sije~anj ............................................................... 129Velja~a ................................................................ 129O‘ujak ................................................................ 129Travanj ............................................................... 129Svibanj ............................................................... 129Lipanj ................................................................. 130Srpanj ................................................................. 130Kolovoz ............................................................... 130Rujan .................................................................. 130Listopad ............................................................. 130Studeni ............................................................... 131Prosinac .............................................................. 131

Kazalo pojmova ...................................................... 137Index fotografija ..................................................... 139Literatura ................................................................. 141

PREDGOVOR

Slojevita rije~ koja ~itatelju omogu}uje mno{tvo osobnih do‘ivljaja. Jedni}e u njima vidjeti prirodne i rasko{ne livade, drugi }e ih opet shva}atikao lijepo oblikovane monokromne i pomno njegovane tratine, dok }esporta{ima one zna~iti kvalitetne i funkciji prilago|ene povr{ine.Krajobraznim arhitektima one su nosilac prostornosti, plo{nosti, oblika isvjetlosti, dok }e nasuprot tome, izvo|a~ima biti stvarni pokazateljznanja i umje{nosti.

To je odraz mnogostruke uloge koju travnjaci nose kako u ~ovjekovojpsihi tako i u prostoru, odnosno, krajobrazu.

Autor knjige nas uvodi u svijet travnjaka stru~no, ali istovremeno ipristupa~no.

Sedam poglavlja ove knjige ~itatelje usmjerava na naizgled jednostavneprocese i probleme vezane uz podizanje, njegu i odr‘avanje, kao i za{titutravnjaka. Poseban je naglasak pritom dat na travnjake namjenjenesportskim aktivnostima.

Ova knjiga tematski i na~inom pisanja omogu}uje {irem krugu korisnikapronala‘enje neophodnih i korisnih uputa te rje{enja za uspje{noplaniranje i podizanje travnjaka. Uz to ona predstavlja zna~ajan doprinosu na{oj malobrojnoj stru~noj literaturi s tog podru~ja.

dr. sc. Branka Ani~i}

TRAVETRAVE

Trave pripadaju razredu monokotile-dona ili jednosupnica i jedna su od naj-ra{irenijih i najbrojnijih biljnih zajedni-ca na svijetu. Danas je poznato preko600 rodova s oko 10000 vrsta. U sre-dnjoj Evropi poznato je 50 rodova s oko200 vrsta.

Usprkos tolikom broju travnih vrsta,za potrebe sportskih travnjaka kao i zaparkove prikladno je svega 12 do 14 po-godnih vrsta s oko 100 sorata uzgojenihposebno za navedenu namjenu.

Prikaz dijela sistematike trava

11Trave

ze generativni organi za razmno‘avanje.Na prvi pogled izgleda da su sve travesli~ne. Me|utim kada, detaljnije promo-trimo gra|u trava uo~avamo, dodu{e, daimaju neka zajedni~ka obilje‘ja ali isto

Morfologija travaNije slu~ajno da su trave toliko raspros-tranjene. Tu sposobnost rasprostiranjamogu ponajprije zahvaliti sposobno{}u

razmno‘avanja. Trave se naime razmno-‘avaju generativnim i vegetativnim pu-tem. Vegetativnim na~inom trave se ra-zmno‘avaju vrije‘ama, koje u slu~ajukada se nalaze iznad tla nazivamo stolo-ni a kada se razvijaju ispod povr{ine tla,onda ih nazivamo rizomi (rhizom). Upovoljnim uvjetima ve}ina trava razvijacvijetni izdanak na vrhu kojega se nala-

a) b) c)

Tipi~ni oblici klasova:a) trkutast, sa sjemenim nosa~ima oko glavne

stabljike (Poa i Agrostis),b) klasi}i priljubljeni uz stabljiku (Phleum),c) poput metlice (Cynodon)

tako i da se vrsta od vrste jasno razliku-je. U morfolo{kom pogledu razlikujemotri dijela travke i to stabljiku, list i cvat.Stabljike trava su tanke i duga~ke poputcilindra ili cijevi povezane koljencimaili nodijima (hipokotil, epikotil) te su sastanovi{ta statike idealnih svojstava.One su iznutra {uplje {to im daje mogu-}nost manjeg utro{ka gra|evnog materi-jala a s druge strane dovoljnu ~vrsto}una savijanje. Tako|er su stabljike podije-

1

2

Dijelovi travke

12 Travnjaci: sportski parkovni i ukrasni

ljene u sekcije (internodije) a od najdo-njeg nodija (hipokotil) razvijaju se pri-zemne rozete. Drugi va‘an dio travke je

nom lista kao i posve glatke, zatim travesa {irokim i uskim listovima. Op}enitomo‘emo re}i da uskolisne trave bolje

Vrije‘e: a) izbojci koje nazivamo stoloni,b) podzemni izbojci ili rizomi

list koji je tako|er vrlo znakovit za svakuodre|enu vrstu odnosno rod. Razlikuje-mo trave s jasno izbrazdanom povr{i-

podnose nedostatak vlage od {irokoli-snih. Kod ve}ine trava javljaju se tije-kom mjeseca svibnja i lipnja cvjetovi ko-je u stadiju zrelosti nazivamo klasovi.Klasje nosi na sebi pra{nike i druge or-gane va‘ne za generativno razmno‘ava-

3

a)

b)

13Trave

nje. Na temelju ovih a i drugihzna~ajki znanstvenici su na-pravili klju~ za raspoznavanjetrava koji koristimo za de-terminaciju.

zad nakupila dovoljno pri~uvnih tvari istvorila dovoljnu asimilacijsku povr{i-nu, po~inje rasti u visinu. Budu}i da seovaj rast u visinu odvija veoma inten-zivno, korijen ne stigne opskrbiti biljkudovoljnim koli~inama hraniva te zbogtoga trava tro{i pri~uvne tvari, busanje izakorjenjivanje je znatno oslabljeno.Trava je u ovom stadiju krhka i osjetljivate lako nestaje ako se povr{ina optereti utoj fazi razvoja. Kako bismo izbjegli ovenepovoljne posljedice, jer je za travnja-ke, bilo sportske ili ukrasne jako va‘noda je trava dobro ukorijenjena i da rav-nomjerno pokriva ~itavu povr{inu, mo-ramo prekinuti ovaj proces rasta u visi-nu i to tako da travu pokosimo neposre-dno prije nego {to po~ne intenzivno ras-ti u visinu. Ko{njom tako prekidamostvaranje generativnih organa tj. cvjeta-nje i opra{ivanje te na taj na~in omogu-}avamo razmno‘avanje samo vegetativ-nim putem. Razli~iti na~in stvaranja bu-sena ima zana~ajan utjecaj na razvoj ikakvo}u trava. Prema na~inu stvaranjabusena trave mo‘emo podijeliti na:

1. Trave dugoga busa

a) nadzemni izdanci (stoloni)

b) podzemni izdanci (Rizomi)

2. Trave kratkoga busa

a) s rahlim busenom

b) sa zbijenim busenom

Slika prikazuje pribli‘no 10000 sje-menki u svakoj epruveti. Prosje~an brojsjemenki za navedenu vrstu u 1 g

Biolo{ka svojstvatravaStvaranje busena je vrlo zna~ajno biolo-{ko svojstvo trava. Mladi se izbojak mo-‘e razvijati na dva na~ina, ako se razvijaintravaginalno onda nakon razvoja, nas-taje oblik s kratkim busom, a ako se ra-zvija prema van tj. ekstravaginalno, tadanastaju oblici dugog busena sa stoloni-ma ili rizomima (vrije‘e). Tipi~ni pred-stavnici busenastih oblika su Lolliumperenae i Poa pratensis dok su vrste s ri-zomima Agropyron repens, odnosno sto-lonima Agrostis stolonifera (onaj koji no-si stolone).

Busanje se odvija tijekom cijele vege-tacijske sezone no nije me|utim uvijekiste ja~ine. U prolje}e trave stvaraju sna-‘an busen te time stvaraju nu‘ne pre-duvjete za stvaranje velike asimilacijskepovr{ine. (Radi pove}anja asimilacijskepovr{ine ve}ina trava ima izbrazdanelistove {to zna~ajno pove}ava povr{inulista). Normalno, da usporedno sa stva-ranjm busena biljka razvija i korijenovsustav kako bi svu tu koli~inu zelenemase mogla prehraniti. U povoljnim uv-jetima stvara i pri~uvne nakupine kakobi nadoknadila one potro{ene preko zi-me. U toj fazi trave ne rastu u visinuodnosno vrlo malo rastu jer je sva ‘ivo-tna energija usredoto~ena na stvaranjelisne mase, zakorjenjivanje i nagomila-vanje pri~uvnih tvari. Kad je trava naj-

4


• konkurentnost prema drugim tra-vama

• fino}a li{}a

• podno{enje sjene

• sposobnost samo obnavljanja

• ujedna~en izgled i ljeti i zimi

• male koli~ine poko{ene trave

• na~in razmno‘avanja (vrije‘e, bu-sen)

Samo mali broj vrsta zadovoljava ovekriterije. Me|utim stvaranjem novih so-rata, znatno je pove}an broj prikladnihtrava za hortikulturnu namjenu. Priizgradnji novog travnjaka moramo i tekako voditi ra~una o navedenim kriteri-jima kako bismo u {to ve}oj mogu}ojmjeri zadovoljili estetske i druge zahtje-ve koji se pred nas postavljaju. Stru~nja-ci u glavnim sjemenarskim tvrtkama iznanstvenim institutima (Nizozemska,Pensilvania, USA) razvili su stotinjakselekcija koje u zna~ajnoj mjeri zadovo-ljavaju visoke kriterije, tako da su sortepojedinih vrsta u mnogome izmijenileosnovne zna~ajke vrste. Istra‘ivanja usvijetu traju i dalje te u budu}nosti mo-‘emo o~ekivati travne selekcije s jo{ bo-ljim svojstvima. U Njema~koj stru~njcisu izradili bro{uru u kojoj su navedenikriteriji po kojima se ocjenjuje kakvo}apojedine vrste. Bro{ura ima naziv Regel– Saatgut – Mischungen ili kra}e RSM.To je zna~ajna pomo} pri izboru travnihmje{avina a redovito se dopunjava naj-novijim saznanjima.

Pojedina~ne vrste travaIako postoji, kako je ve} re~eno, vrlo ve-liki broj vrsta trava, ovdje }emo detaljni-je opisati samo neke od njih, za koje sesmatra da su najva‘nije za tvorbu trav-njaka. Poznavanje travnih vrsta va‘an jepreduvjet za pravilan izbor trava priizgradnji travnjaka zato u nastavku daje-

Naro~ito su vrijedne trave s podzem-nim izdancima (rizomima). Najljep{itravnjaci dobijaju se kombinacijom tra-va s podzemnim izdancima (rhizomi) itrava rahlog busa. Na~in busanja pove-zan je i s trajno{}u trava ali je trajnosttrava prije svega svojstvo vrste, madaovisi i o uvjetima vanjske sredine i na~i-nima kori{}enja. Trajnost trava moramouzimati u obzir kod sastavljanja smjese,jer kratkotrajne trave brzo nestaju s trav-njaka {to se nepovoljno odra‘ava na ka-kvo}u. Velike su razlike i u po~etnomproljetnom porastu, neke trave po~inju sporastom ve} u rano prolje}e, a drugeopet mnogo kasnije. Za na{e je travnjakekorisnije da su sastavljeni od trava kojekasnije po~inju rasti ali ne prekasno, tosu dakle srednje kasne trave, u kojeubrajamo engleski ljulj, vlasnja~u liva-dnu i vlasulju nacrvenu. Poput biolo-{kih svojstava trava va‘na su nam i me-hani~ka svojstva korijena tj. njegova du-bina zakorjenjivanja kao i ~vrsto}a. Uskupinu trava s odli~nim mehani~kimsvojstvima korijena spadaju Lolium pe-renae – engleski ljulj, Cynosurus crysta-tus – krestac, Poa pratensis – vlasnja~alivadna, Poa trivialis, Agrostis canina, au skupinu trava s dobrim mehani~kimsvojstvima spadaju Agrostis stolonifera,Agrostis tenuis, Festuca rubra rubra, doku skupinu sa slabijim mehani~kim svoj-stvima spadaju Festuca ovina, Phleumpratense, Cynodon dactilon i dr.

Kriteriji za odabir travaPri izboru trava, razlikujemo gospodar-ske kriterije koji vode ra~una o travamakao sto~noj hrani i hortikulturne kojiprednost daju sljede}im zna~ajkama:

• otpornot na ga‘enje

• otpornost na su{u

• otpornost na bolesti

• podno{enje ~este ko{nje

15Trave

mo pregled najva‘nijih vrsta i njihovihsvojstava.

Rod Agrostis – RosuljeRod agrostis broji ukupno oko 100 vrsta,me|utim u srednjoj i jugoisto~noj Euro-pi ih je manje. Trave iz ovoga roda koris-timo za izradu ukrasnih travnjaka zbognjihovog vanjskog izgleda. Neke vrstetvore stolone i rizome a neke razvijajubusenaste oblike. Obzirom na tlo, nema-ju ve}ih zahtjeva jer ve}inom vole laga-no zakiseljena tla.

Agrostis tenuis Sibth., A. capillaris,vulgaris – obi~na rosuljaAgrostis tenuis sastavni je dio najfinijihtravnjaka zbog lijepog izgleda svojih {i-rokih i nje‘nih listova, (tenuis lat. = nje-‘an). Razvija busenasti oblik s kratkimrizomima. U prirodi dolazi u zajednici svlasuljama (Festuceto – Cynesuratum)na mo~varnim tlima i vri{tinama. To jevi{egodi{nja niska trava s nadzemnimizbojima (stoloni). Stabljika i listovi sugoli a listovi jasno izbrazdani i {iroki. Je-zi~ac (ligula) je sme}kaste boje i prili~nokratak do 2 mm. A. tenuis ima {iroki are-al, rasprostire se od nizina do visokoggorja. Zahtjevi za tlom su skromni a istova‘i i za gnojenje. Podnosi gotovo sve ti-pove tala od pjeskovitih do glinastih.Budu}i da je dekorativna vrsta i da po-dnosi nisku i ~estu ko{nju, idealna je zatravnjake sportskih terena naro~ito golfterena (green). U zajednici s Festucomtvori travnjake vrlo visoke kakvo}e.

Agrostis alba ssp. stolonifera –bijela rosulja (5)Trajna niska trava, tvori vi{e oblika odkojih je za nas naro~ito zanimljiv oblikstolonifera. Cvate od srpnja do kolovoza.Visina se kre}e od 15 do 60 cm. Zbogsvijetlozelene do sivozelene boje listovavrlo dekorativno izgleda te se zbog togakoristi za izgradnju ukrasnih travnjaka.

Listovi su {iroki s jasno izra‘enim bra-zdama. Jezi~ac (ligula) je vrlo dug svije-tlije boje, pa je lako uo~ljiv. Tvori razvi-jene stolone, po ~emu je i dobila ime(stolonifera = koji nosi stolone). Zbogtog svojstva, dobra je za popunu praznihmjesta u zajednici s busenastim trava-ma. Kao i A. tenuis i A. stolonifera ima{iroki areal rasprostiranja. Ne podnosizbijena tla s kojih brzo nestaje, ali po-dnosi nisku i ~estu ko{nju te obilno na-vodnjavanje. Pod povoljnim okolnosti-ma tvori gust travni pokriva~. Ova svoj-stva treba imati na umu kada se sastav-lja mje{avina trava u koju je uklju~ena iA. stolonifera.

Agrostis canina L.

Niska trajna trava, domovina joj je Euro-pa ali je prenesena diljem svijeta zbogsvojih svojstava. Listovi su uski fini, svi-

5a

5


jetlozelene boje, jasno izbrazdani, goli.Jezi~ac (ligula) vrlo dug svijetle do bijeleboje jasno uo~ljiv. Ima razvijene nad-zemne izbojke stolone koji su agresivnijinego kod A. tenuis. Najbolje uspijeva navla‘nim lagano zakiseljenim tlima madamo‘e uspijevati i na su{im tlima no tadatra‘i obilnije zalijevanje. Dobro se sla‘es ostalim travama u zajednici pa je zbogtoga a i zbog vrlo lijepog izgleda ~estokoriste pri sjetvi ukrasnih travnjaka. Uzadnje vrijeme s njom se ozbiljno ra~u-na pri izgradnji nogometnih travnjaka.Postoji tako|er i oblik “arida”koji kao {tojoj i ime kazuje dobro podnosi su{na po-dneblja.

Rod Festuca – VlasuljeRod Festuca obuhva}a oko 100 vrsta ipoput Agrostisa ima razli~ite oblike ras-ta koje uklju~uju podzemne i nadzemneizbojke kao i tvorbu busena. Ovo daka-

ko zavisi, kao {to smo ranije rekli, odtoga da li je razvoj izboja intravaginalniili ekstravaginalni. Iako ima puno vrsta,za nas su zanimljive svega dvije i toFestuca ovina i Festuca rubra. Ove dvijevrste naj~e{}e se koriste pri sastavumje{avina travnog sjemena pri izradisportskih, ukrasnih i parkovnih travnja-ka. Jedna od va‘nih obilje‘ja po kojemurazlikujemo ove dvije vrste je lisni ru-kavac. Kod “ov~jih” vlasulja on je umladosti otvoren a kod “nacrvenih “jezatvoren.

Festuca rubra L., Vlasulja nacrvenaVlasulja nacrvena (6) je vi{egodi{njaniska trava koja naraste od 30 do 70 cm.Javlja se u dva oblika i to F. rubra ssp.falax koja nastava uglavnom brdovitevi{e predjele i F. rubra genuina Hack. F.rubra ssp. falax.

Festuca rubra ssp. commutataGaud.Vlasulja nacrvena (F. rubra ssp. falax)oblikuje gust busen i zbog toga je vrlo ci-jenjena kao sastavni dio velikog brojamje{avina. Listovi su mat zeleni do svije-tlozeleni jasno izbrazdani. Jezi~ac (ligu-la) vrlo je kratak. Zbog svojih svojstavakoja smo ve} naveli tj. da stvara gust bu-sen, jako je po‘eljna kao sastavni diosportskih travnjaka jer se dobro sla‘e sostalim travama a naro~ito s Agrostis te-nuis s kojom tvori vrlo fine travnjake golfterena (green). U starijim travnjacimamo‘e je prevladati Agrostis i u usporedbis drugim travama slabije podnosi ga‘e-nje. Dobro podnosi suha rastresita tla.

Festuca rubra L. ssp. rubraStariji naziv ove trave je F. rubra genu-ina. Vrlo je prikladan oblik za izgradnjukvalitetnih travnjaka. Razvija podzemneizdanke (rizome). Zbog sposobnosti {i-renja podzemnim izdancima vrlo je cije-njena kao trava koja u suradnji s buse-nastim oblicima savr{eno popunjava

6a

6

17Trave

Festuca ovina ssp. duriuscula Koch.Zbog svojeg izgleda, plavkasta boja lis-tova, koristi se u mje{avinama za ukra-sne i upotrebne travnjake. Dobro po-dnosi su{u kao i ~estu ko{nju.

Festuca ovina ssp. vulgaris Koch.Preporu~uje se za mje{avine koje koris-timo za parkovne travnjake kao i za trav-njake uz prometnice i sl. Dobro podnosikisela tla i otporna je na su{u. ne podno-si u~estalu ko{nju.

Festuca ovina ssp. vallesiaca Koch.To je trava s gustim busenom i sivo zele-nim listovima. Domovina joj je zapadnidio britanskog otoka (Wales). Koristi seza parkovne travnjake. Podnosi su{u.

Sve navedene podvrste u trgova~kojmre‘i nisu previ{e zastupljene, naro~itonjihove sorte.

travnatu povr{inu. Morfolo{ka svojstvane razlikuju se bitno od F. rubra commu-tata, razlike mo‘emo uo~iti samo detalj-nim i vrlo pomnim pregledom. Kao idruga forma F. r. commutata dobro po-dnosi suhu i hladnu klimu kao i suha irastresita tla. S hladnih i zbijenih talabrzo nestaje. Na tr‘i{tu se mo‘e nabavitii jedan me|uoblik izme|u busenaste ioblika rizoma, pod nazivom F. r. tri-chophylla s kratkim izdancima u oblikustolona. Primjena ovog oblika naro~itodolazi do izra‘aja na golf terenima. UVelikoj Britaniji pojavila se nova sortapod nazivom F. ubra rubra var. glaus-cens koja kao {to joj i ime ka‘e (lat. gla-uca = plav) ima listove plavozelene bo-je pa je zbog toga vrlo dekorativna. Upo-trebljava se na golf terenima i na igrali-{tima za kriket. Kod nas se ne mo‘e na-baviti i radi toga je jo{ ne koristimo umje{avinama.

Festuca ovina L., ov~ja vlasulja (7)Ova je vrsta ra{irena diljem Europe.Tvori vrlo tvrd o{tar gust busen. Trajnaje niska trava koja dobro podnosi laganarastresita tla kao i zabarena tla, {to je po-sljedica njene sposobnosti da podnosiekstremne uvjete. Radi tvorenja gustog iograni~enog busena ne stvara gust trav-njak te joj je potrebno dodati trave s pos-tranim izdancima. Tvori busen u oblikubrade a katkada i poput kose. Jezi~acvrlo kratak. Koristimo je za sjetvu na ko-sinama i na pjeskovitim tlima ju‘nogmediterana. Upravo zbog njezinih uosnovi izvanrednih svojstava razvijenesu slijede}e podvste:

Festuca ovina ssp. capillata Hackel(F. tenuis Sybith)

To je trajna trava sa zbijenim busom, us-kim nje‘nim listovima koja dobro po-dnosi suha lagano zakiseljena tla. U za-jednici s drugim travama tvori odli~antravnjak no ne preporu~uje se u mono-kulturi.

7a

7


Festuca ovina ssp. GlaucaOva podvrsta uspijeva na vapnenastimpodlogama i dobro podnosi suha i rastre-sita tla. Vrlo je dekorativna zbog plavkas-te boje listova, otuda joj i ime. Spada uniske trave visina 20 – 40 cm.

Rod Lolium – ljuljKod nas su najzastupljenije dvije vrsteljulja i to engleski ljulj (8) Lolium pere-nae i talijanski ljulj – Lolium multi-florum.

Lolium perenae – engleski ljuljSamo jedna vrsta ovoga roda je upotre-bljiva za travnjake a to je Lolium pere-nae – engleski ljulj. To je niska a u po-voljnim okolnostima i trajna trava koja,ako nije u dobrim uvjetima, nestaje stravnjaka i ostavlja nepopunjena mjesta.Dobro, ~ak veoma dobro podnosi nisku

ko{nju i intenzivno ga‘enje zbog ~ega jejako zastupljena pri mje{avinama nasportskim (nogometnim) terenima. Iakotra‘i vla‘na i glinovita zemlji{ta, nalazi-mo je i na pjeskovitim i suhim tlima.Prili~no je osjetljiva na zimu, a nakondugotrajnog snje‘nog pokriva~a podlo-‘na je napadu fusariosa. Odli~no reagirana hranidbu du{ikom a tako|er voli tlabogata du{ikom i vodom. Listovi su sjaj-ni, zeleni, s donje strane izrazito sjajni.Jezi~ak srednje dug i u pazu{cu lista imauo~ljive u{ke (Auricula). Spada u skupi-nu vrlo vrijednih trava. U osnovi tvorigust busen, me|utim uzgojem novih so-rata bitno se mijenjaju biolo{ka svojstvate vrste. U prolje}e prili~no brzo tjera ibrzo se razvija. Kad su povoljni uvjetiraste prakti~ki cijelu godinu. U mje{avi-nama se nove sorte koriste i preko 50%.Kao mje{avina za brzu regeneracijutravnjaka koristi se mje{avina sorata lju-lja u iznosu od 100%.

Rod Poa – vlasnja~eU Europi postoje svega 4 do 5 vrsta ovo-ga roda koje zbog svojih dobrih svojsta-va imaju vrlo visoku upotrebnu vrije-dnost. Od svih vrsta me|u najvrednijevrste roda vlasnja~a spada Poa pratensis– vlasnja~a livadna zbog svojih izvanre-dnih svojstava u odnosu na otpornostna ga‘enje. Poa trivialis i Poa nemoraliskoriste se jedino kao sastavni dio mje{a-vine za pejza‘ne travnjake i za travnjakeu sjeni. Poa annua javlja se kao sastavnidio ve}ine travnjaka ali je op}enito,zbog slabih svojstava nepo‘eljna na vi-sokovrijednim travnjacima. Poa supinaje zbog svoje agresivnosti povoljna samou manjoj koli~ini i na travnjacima kojise nalaze u sjeni. Obje ove vrste nalazese na tr‘i{tu u manjem opsegu.

Poa pratensis. L,vlasnja~a livadna (9)

Ova vrsta je veoma rasprostranjena uupotrebi naro~ito u Engleskoj i SAD.

8a

8

19Trave

Amerikanci je nazivaju (Kentucky bluegrass – Plava trava iz Kentakija). Niskatrajna trava tamnozelene do plavozeleneboje listova s vrlo finim dla~icama obra-slim listovima. Listovi paralelnih rubovas karakteristi~nim poput pramca za{ilje-nim vrhom. Listovi su slabo izbrazdani sjasno uo~ljivom dvostrukom ‘ilom u sre-dini. Jezi~ak vrlo kratak samo kod vrlokrupnih primjeraka du‘i od 1 mm. Tvoripodzemne izdanke ili rizome pa je pre-ma tome vrlo prikladna u zajednici s tra-vama koje imaju kratki bus. Poznajemodvije podvrste od kojih je jedna uskogdugog lista (P. angustifolia) a druga {iro-kolisna. Poa pratensis je otporna trava,podnosi niske temperature i dugi snje‘nipokriva~, kasni mrazevi joj ne {kode.Vrlo brzo se obnavlja nakon {to budeo{te}ena. Najvi{e voli dobro aerirana tlate stoga dobro uspijeva na srednje lak{imdo srednje te{kim pjeskovitim tlima, po-

dnosi {iroki raspon pH vrijednosti od ki-selih do bazi~nih. Vrlo povoljno reagirana prihranu du{ikom. Nakon sjetve ra-zvija se vrlo polagano te punu zrelost ikakvo}u pokazuje tek u 3 ili 4 godini i odtada se vrlo dugo zadr‘ava na travnjaku.Zbog tih se svojstava puno koristi kodizgradnje sportskih travnjaka, naro~itose koristi u zajednici s engleskim ljuljemna golf igrali{tima (Fairway, Tee), kao inogometnim terenima. Postoji puno so-rata od kojih su mnoge visoko specijalizi-rane za odre|ene namjene.

Poa trivialis L. (10)

Trajna niska trava tvori nadzemneizdanke ili stolone. Najbolje uspijeva nahranjivim vla‘nim tlima koja oboga}ujesvojim prisustvom. Kad se jednom zako-rijeni tada raste brzo i dugotrajno se za-dr‘ava na travnjaku. Nije prikladna za

9a

10a

109


fine travnjake jer ne podnosi ~estu ko-{nju i ne podnosi su{u kada brzo nestajes travnjaka i ostavlja praznine. Treba jekoristiti isklju~ivo kao sastavni dio mje-{avina za poluprirodne (pejza‘ne)travnjake.

Poa nemoralis L.To je niska trajna trava koja iznimno do-bro podnosi vla‘na i sjenovita mjesta, teje prema tome treba koristiti u sastavupark{uma i sli~nim mjestima. Nije pri-kladna za izgradnju finih travnjaka.

Poa annua L. (11)Jednogodi{nja niska trava ali ako prezi-mi onda i vi{egodi{nja. Cvjeta od prolje-}a do jeseni a kao posljedica sama se za-

si nisku ko{nju. Tra‘i vla‘na i plodnatla. Dobro reagira na gnojenje i navo-dnjavanje. Ne podnosi suha manje plo-dna tla. Zbog ovih svojstava u nekimzemljama se koristi u monokulturi.Odli~no se sla‘e s vrstama Lolium pere-nae i Cynodon dactylon. Nedostaci sujoj u tome da se slabo zakorjenjuje te ra-di toga ne podnosi klize}e startove nanogometnim terenima. Kako ima sposo-bnost brze obnove ovaj nedostatak nijepresudan. U novije vrijeme razvijene sunove sorte koje su bitno pobolj{ane. Ve-oma je pogodna za sjetvu u parkovima ipoluprirodnim travnjacima jer vegetira ipreko zime.

Poa supina Schrader (12)

Ova trava zauzimauglavnom vi{e polo‘aje,vrlo je agresivna tj. brzose {iri pomo}u stolona.Za razliku od P. annuecvate jednom godi{nje.Spada u niske trajne tra-ve. Zbog tih svojstavatreba je koristiti u mje-{avinama za obnovutravnjaka, kao i na golfterenima (Tee). Tako|erje treba koristiti u mje-{avinama za sjenu kao ikod uzgoja gotove trave.U mje{avinama je trebakoristiti najvi{e do 5%.

Rod Cynosurus

Cynosurus cristatus L., krestac

Vi{egodi{nja niska trava koja stvara jakibusen. Dobro podnosi vla‘nija i te‘a tla.Suha tla ne podnosi. Dobro podnosi nis-ke temperature i redovitu nisku ko{nju.Ranije se prili~no koristila za travnjakenogometnih terena ali je danas sve rje|eprisutna, zbog svoje slabe izdr‘ljivosti.

sijava na terenima. Veoma se brzo {iri ipopunjava prazna mjesta. Dobro podno-

11a

11

12

13

21Trave

Rod Phleum

Od ovoga roda, za nas su zanimljive dvi-je vrste i to Phleum bertolonii D. C. i da-leko poznatija Phleum pratense – ma~jirepak (14). Obje ove vrste su naro~itopogodne za izgradnju poluprirodnih(Landscape) travnjaka.

Phleum pratense L., ma~ji repak

Vi{egodi{nja visoka trava. Tvori jak bu-sen tra‘i vla‘na i plodna tla. Listovi svi-jetlo do sivozeleni. Podno‘je stabljikebjelkasto. Listovi slabo izbrazdani doglatki. Jezi~ak karakteristi~nog izgledana krajevima poput zuba izbo~en. Kao{to je ve} re~eno nije pogodna za spor-tske i ukrasne travnjake pa je ve}inomkoristimo u mje{avini za izgradnju po-luprirodnih travnjaka (uz prometnice isl.)

14

PODJELATRAVNJAKA

PO NAMJENI

PODJELATRAVNJAKA

PO NAMJENI

Moramo znati da travnjaci u prirodiuspijevaju i ‘ive u zajednicama. Tako-|er i ljudskom rukom uzgojeni travnjacitrebaju tvoriti zajednicu vi{e trava. Pra-vilan odabir trava pri sastavljanju trav-ne mje{avine mogu}e je odabrati samoako se dobro poznaju svojstva pojedinihtrava, tip travnjaka te klimatski i pedo-lo{ki uvjeti u kojima ‘elimo uzgojititravnjak. Na temelju navedenih kriterija

predla‘e se sljede}a podjela travnjaka iprikladnih mje{avina za njih.

Ukrasni travnjaci

Ovo su travnjaci najvi{e kakvo}e i najve-}ih zahtjeva. Povr{ine na koje se odnosesu travnjaci ispred i oko reprezentativ-nih i zna~ajnih gra|evina (15) kao i dije-

15

25Podjela travnjaka po namjeni

lovi golf igrali{ta. Na tim povr{inamatrava se kosi svakog dana i to na visinuod 5 do 7 mm. Izbor trava za izgradnjuukrasnih travnjaka je ograni~en. Travemoraju imati fine listove ujedna~ene bo-je i rasta, te dobro podnositi~estu i nisku ko{nju. U praksise za ovu mje{avinu koristesvega dvije vrste trava s odgo-varaju}im brojem sorata. Utablicama 1 i 2 dan je pregleddviju varijanti od vi{e mogu-}ih koje se s na{eg stajali{tasmatraju najpogodnijim zaovaj tip travnjaka. Obziromna navedene ~injenice ne tre-ba posebno nagla{avati da jeja~ina i stupanj njege vrlovisok.

Navedene varijante razli-kuju se samo u nijansama ta-ko da odluka o primjeni jednena ra~un druge le‘i vi{e u do-meni mogu}nosti nabavkeodre|ene smjese a manje u biolo{kim iliklimatskim svojstvima. Ipak, op}enito jekvalitetnija mje{avina sa ve}im brojemsorata.

Upotrebni travnjaciTravnate povr{ine koje se odnose na ovajtip travnjaka, su travnjaci oko obiteljskihku}a zatim travnjaci oko stambenih zgra-

16


da, javne povr{ine (16), parkovi u visokourbaniziranim zonama gradova. Zaovaj tip travnjaka postoji nekoliko va-rijanti mje{avina, u zavisnosti od po-lo‘aja i klimatskih uvjeta.

Sportski travnjaci (17)

Posebni uvjeti kojima su u pogleduoptere}enosti izlo‘eni travnjaci ovegrupe, zahtijevaju i posebne mje{avi-ne trava. Trave koje dolaze u obzir zaovu grupu travnjaka moraju, osimdrugih svojstava imati izrazito dobramehani~ka svojstva. U nastavku sudane razli~ite varijante travnih smje-sa za nogometne kao i za golf terene.

Naj~e{}i tip sportskih travnjaka una{im krajevima pripada travnjaci-ma nogometnih terena.

Mje{avine trava, travnjaka nogome-tnih igrali{ta mogu se koristiti i za trav-njake hipodroma (parkur, staza) kao i zarugby, hokey na travi i sli~no ali uz

17


izvjesne modifikacije, {to naravno ovisio posebnim zahtjevima svakog od nave-denih sportova.

Travne smjese za golf terene

Posebno mjesto u ovom podru~ju zauzi-maju golf tereni, koji su sa stanovi{tastruke kao i u estetskom pogedu, najza-htjevniji. Za golf igrali{ta koristimo ne-koliko tipova travnjaka.

Pucali{te ili Tee je naziv povr{ine skoje se izvodi po~etni udarac a razliku-jemo tee za mu{karce i tee za ‘ene. Oviposljednji su ne{to bli‘i greenu.

Fairway je povr{ina pod travom kojase nalazi u prostoru izme|u pucali{ta irupe (green). To je povr{ina koja mo‘ezauzimati i nekoliko tisu}a kvadratnihmetara.

Travna mje{avina za ovu povr{inu jeista ili vrlo sli~na onoj koju koristimo zanogometne terene. Ja~ina ko{nje kao ivisina sli~ni su nogometnim trav-njacima.

Green je povr{ina veli~ine i do neko-liko stotina m2, vrlo fine trave na kojojse nalazi rupa sa zastavicom. Ove supovr{ine, srca ~itavog golf igrali{ta i ponjima se u dobroj mjeri ocjenjuje kakvo-}a igrali{ta.

Shematski izgled golf terena (1 rupa)

– Semirough. To su povr{ine pod tra-vom koje se nalaze na rubnim djelovimaigrali{ta i svrha im je da ote‘aju igru.Sastav trave je isti kao i kod Fairway sa-mo {to se rje|e kosi.

– Rough. Ova povr{ina mo‘e biti podtravom ali i ne mora, to je gruba povr{i-na pod grmljem ili sli~nim raslinjem iima istu svrhu kao i semirough, tj. damaksimalno ote‘a igru, te je na taj na~inu~ini zanimljivijom.

Ovdje treba naglasiti da su golf igrali-{ta vrlo zahtjevna, {to se ti~e travnjakana njima, bilo da se radi o podizanju no-vih ili odr‘avanju postoje}ih. Kod nasjo{ za sada ne postoje prava golf igrali{tas 18 rupa, ali zato postoje nekoliko vje-‘bali{ta s po tri rupe. U narednih neko-liko godina mo‘emo o~ekivati zna~ajan

18


ono na Bledu koje mnogi svrstavaju uzbok najljep{ih svjetskih terena. Radi ra-zvoja kvalitetnog turizma nu‘no jeizgraditi u narednih nekoliko godina ikod nas kvalitetne golf terene. U tomsmislu kod nas postoji interes, osnova-no je i djeluje nekoliko golf klubova. Nakraju, u okviru ovog teksta treba re}i danisu opravdane bojazni mnogih poten-cijalnih investitora, kako su za izgra-dnju golf terena potrebne ogromne pov-r{ine ravnog i plodnog tla. Golf je naimejedan od rijetkih sportova ~ije se povr{i-ne za igru mogu gotovo savr{eno uklopi-ti u postoje}i okoli{ i s njime stvoriti ne-ke od najljep{ih parkova uop}e.

Travnjaci tenis igrali{taTravnati tenis tereni imaju tako|er veli-ke zahtjeve, gotovo kao travnjaci gre-enova pa ih zbog toga vrlo rijetko izgra-|uju. Mje{avine travnog sjemena za oveterene su vrlo sli~ne onima za golf– gre-en, sastavljene su od vrsta koje podnoseizuzetno nisku ko{nju.

Ostali sportski travnjaciOd sportskih travnjaka treba jo{ samonabrojiti sljede}e sportove kojima jetravnjak va‘an sastavni dio:

• Hipodrom – parkur i staza

• Hockey na travi

• Rugby i ameri~ki nogomet

• Baseball

• Cricket

• Polo

Navedeni travnjaci se u osnovi i nerazlikuju od travnjaka koje smo ve}opisali tako da se ne}emo ovdje bavitisastavima mje{avina za svakog od njih.Dovoljno je samo re}i da oni postoje ida njihovi travnjaci imaju sli~nosti uve}oj ili manjoj mjeri s onima ve}opisanim.

napredak na polju razvoja golf igre unas a s tim u vezi i izgradnju pravogagolf igrali{ta. U okviru ovog teksta trebasamo re}i da su travnjaci na “Green”vrhunska djela ljudi koji ih izgra|uju ikoji ih odr‘avaju. Travnjak na “greenu”kosi se svakog dana na visinu od 2 do5 mm. Sustavi za navodnjavanje su ta-ko|er sastavni dio opreme na golf tere-nima. Obzirom na visoke zahtjeve tihtravnatih terena i razina odr‘avanja jevrlo visoka. Mo‘emo slobodno re}i datravnjaci na golf terenima, u pogleduodr‘avanja, imaju najvi{i mogu}i tre-tman. Intenzivno odr‘avanje ovoga tipaje vrlo skupo i zahtijeva kompletnuopremljenost strojevima i alatima kao ivrhunsku obu~enost ljudstva. U zemlja-ma s dugom tradicijom golfa (V. Britani-ja) postoji preko tisu}u golf terena dokih na primjer na{i susjedi Austrijanciimaju preko 400. U Sloveniji postoji ne-koliko terena od kojih je najkvalitetnije


Poluprirodni travnjaciU ovu grupu spadaju travnjaci u parko-vima koji se ne nalaze u u‘oj gradskojjezgri.

Melioracijski i za{titnitravnjaciOvamo spadaju travnjaci koji imaju za-{titni karakter, na primjer, osiguranjeusjeka i nasipa uz autoceste, pojasevauz zra~ne luke i sl. kao i travnjaci krov-nih vrtova. Karakteristika ovih travnjakaje da zahtijevaju vrlo nisku ja~inuodr‘avanja (ko{nja jednom godi{nje).Povr{ine na usjecima i nasipima koji susami po sebi podlo‘ni eroziji, zatravnju-ju se uglavnom hidrosjetvom ili ~ak sa-dnjom posebnih vrsta trava. (Detaljnijevidjeti pod naslovom “Metode zasijava-nja travnjaka”). Za travnjake udaljenihpodru~ja uz autoceste izvan gradskihpodru~ja u obzir dolazi puno {iri izborbiljaka. Ove specifi~ne mje{avine kojesu po sastavu najbli‘e prirodnim trav-njacima, sastoje se od trava, zeljastih bi-ljaka i leguminoza. Katkada se mje{avi-ne mogu kombinirati s cvatu}im trajni-cama i sl. pa mo‘emo posti}i vrlo sliko-vite efekte (bijeli ili ‘uti travnjaci), akododamo sjeme bellis ili taraxacum.

U donjoj tablici se nalazi pregled naj-pogodnijih vrsta, kako bi se mogla sasta-viti najpogodnija mje{avina za odre|eneuvjete.

Kriteriji za nabavkutravnog sjemenaPrije nabavke travnog sjemena potre-bnog za izradu travnjaka potrebno je


Pravilno napisana deklaracija travnih mje{avina Stadion FC MIlan (G. Meazza)

obratiti pozornost na nekoliko va‘nihpodataka. U prvom redu odluka }e zavi-siti od tipa travnjaka koji ‘elimo uzgoji-ti. Travno sjeme treba sadr‘avati dekla-raciju koja sadr‘i sljede}e podatke.

• naziv vrste odnosno sorte

• postotak klijavosti

• postotak ~isto}e

• datum pakiranja

• koli~ina

Potrebno je osim toga obratiti pozor-nost na sljede}e osobine pojedine vrstekao {to su:

• boja lista

• gusto}a pokrova

19

20


• {irina lista

• brzina rasta i razvoja

• otpornost na bolesti

• sposobnost suradnje sdrugim travama u za-jednici

• veli~ina sjemena, apso-lutna te‘ina.

Prilikom slaganja mje{a-vina moramo imati na umuda je apsolutna te‘ina sje-mena va‘na komponenta jerneke vrste trava imaju vrlositno sjeme tj. imaju velikibroj sjemenki u 1 g. U svije-tu postoje veliki instituti ko-ji se bave proizvodnjom iodabirom travnih selekcijaodnosno sorata na temeljunavedenih kriterija. Najpoznatiji me|unjima nalaze se u Nizozemskoj i SAD(Pensilvanija).

U Njema~koj postoje specijaliziranetvrtke koje se bave distribucijom i mije-{anjem najprikladnijih travnih mje{avi-na za razne tipove travnjaka. Iskustvado kojih su te tvrtke do{le isku{avaju}irazne kombinacije travnih sorata tije-

kom dugog niza godina redovito prika-zuju u svojim katalozima i neprekidnousavr{avaju kakvo}u mje{avina. Ova ~i-njenica omogu}uje nam da, koriste}i is-kustva renomiranih tvrtki koje se baveproizvodnjom i distribucijom sjemena,koristimo i za na{e potrebe, tim vi{e {toklimatski uvjeti ju‘nih dijelova Njema~-ke nisu bitno razli~iti od na{ih.

TLOTLO

Op}enito o tlimaTlo je pedogenetska tvorevina, nastalautjecajem pedogenetskih ~imbenika,procesima raspadanja stijena.

Raspadanjem mati~nih stijena podutjecajem CO2 iz atmosfere, oborina (ki-{a, snijeg) temperatura i dr. dolazi dooblikovanja horizonata tla. Obzirom navrijeme nastanka najstariji je A horizontkoji je ujedno sa stajali{ta uzgoja i njegetravnjaka najzanimljiviji. U A horizontuodvijaju se glavni pedodinami~ki proce-si, kemijski procesi, humifikacija, ra-zgradnja organskih tvari i sl. To je uje-dno i prostor u kojemu se razvija iodr‘ava korijenov sustav kao i prebiva-li{te brojnih mikroorganizama te raznih‘ivih organizama ‘ivotinjskog i biljnogporijekla.

Razli~ite kombinacije pedogenetskihprocesa rezultiraju prema tome i stvara-nju razli~itih tala. Te razli~itosti mo‘e-mo prepoznati po nekim vanjskim poka-zateljima svojstava tla {to nazivamo jo{ imorfologijom tla. Ovom problematikomse ne}emo ovdje baviti jer je ona dio Sis-tematike tala koja se time detaljnije ba-vi, razlog tome le‘i djelomice u ~injeni-ci da pri uzgoju travnjaka vrlo rijetkokoristimo tlo u nedirnutom prirodnomstanju tj. s rasporedom horizonata ona-ko kako su oni pedogenezom nastali. Ve-}inom stvaramo novi supstrat na mjestuA horizonta dok ostali horizonti ostajunedirnuti pa oni nemaju zna~ajnijegutjecaja na rast i razvoj travnjaka kojeuzgajamo. Radi toga }emo ve}u pozor-nost posvetiti mehani~kim, fizikalnim,kemijskim i biolo{kim svojstvima tla jerod tih svojstava u najve}oj mjeri ovisi

kakvo}a tla a time posredno i travnjakakoje na tom tlu uzgajamo.

Mehani~ki sastav tlaMehani~ka svojstva se relativno sporomijenjaju, dinamika promjene je spora,pa su iz tih razloga podaci o korelacijivodnog kapaciteta zra~nosti, toplinskihsvojstava, teksture vrlo bitni te su oba-vezni dijelovi svake analize.

Pod Mehani~kim svojstvima podra-zumjevamo texturu i strukturu.

35Tlo

TeksturaKao {to sam ve} rekao mehani~ki sastavje jedan od bitnih pokazatelja kakvo}etla. Naime tekstura je kvantitativniodnos mehani~ih elemenata, koji namizme|u ostalog pokazuje stupanj raspa-da mineralnih ~estica u fazi formiranjatla, kao i sposobnost tla (kao {to }emokasnije vidjeti), da zadr‘ava vodu i hra-niva te djeluje na druge odnose va‘ne zaprocese rasta i razvoja biljaka. Sadr‘ajpojedinih ~estica odre|ujemo na dvana~ina, i to prosijavanjem i talo‘enjem.Prva metoda sastoji se od prosijavanja~estica kroz sita razli~itih veli~ina otvo-ra, te nakon toga vr{imo procjenu u~e-{}a pojedinih frakcija (prema tablici 1).

Druga metoda se zasniva na razmulji-vanju ~estica u posebnoj otopini a na-kon toga na temelju sedimentirane frak-cije tj. koli~ine sedimentiranih ~estica uotopini odre|ujemo vrstu tla koju ~inete ~estice. Na temelju primjene podjelena frakcije po Attenbergu mo‘e se samona temelju frakcije gline ili na temeljusume praha i gline odrediti teksturnaoznaka po tablici 15.

Obzirom na odnos ~estica u tlu, njihmo‘emo grubo podijeliti na:

• pjeskovita tla

• ilovasta tla

• glinovita tla

Pjeskovita tla imaju prili~no dobarodnos zra~nosti i topline, dok ujedno nezadr‘avaju vodu, koja se slabo zadr‘avau tim tlima te na taj na~in brzo gube ihranjive elemente koji se ispiru zajednos vodom. Uz uvjet da im se umjetno na-doknadi nedostatak vode (navodnjava-nje) i prihranom umjetnim hranivima,bilo mineralnim ili organskim takva tlasu vrlo povoljna za izgradnju sportskihtravnatih terena.

Ilovasta tla su se s ekolo{kog stajali-{ta pokazala kao najpovoljnija za uzgojprirodnih travnjaka. Ilovasta tla imajunajpovoljnije odnose vododr‘ivosti, zra-~nosti i temperature, zahvaljuju}i prijesvega uravnote‘enom odnosu mehani~-kih ~estica. Stru~no bi se moglo re}i,povoljnoj konstelaciji edafskih ~im-benika.

Glinasta ili glinovita tla u sebi kao{to im i ime kazuje, sadr‘e visoki posto-tak glinastih ~estica. Zbog visokog sa-dr‘aja gline takva su tla te{ka i hladna,tj. zbog svojstva gline da te{ko prima ite{ko otpu{ta vodu, de{ava se da u mno-gim slu~ajevima biljka ne mo‘e uzetivodu iz takvog tla mada je prisutna utlu. Zbog visokog kohezijskog ~imbenikagline, ostaje vrlo malo prostora za zrak autjecaj sun~eve topline s povr{ine bitnoje smanjen, pa se takva tla te{ko zagri-javaju.


Op}enito se mo‘e re}i da svaki odovih tipova tla mo‘emo koristiti ali seprimjerice pjeskuljama treba dodatiodr|eni postotak gline a glinastim tlimakrupnije frakcije pijeska.

Drugi na~in odre|ivanja teksturneoznake mo‘emo obaviti pomo}u Za-hardyeva trokuta tako da na trokutuprona|emo tip tla kojem pripada anali-zirani uzorak.

Primjer

Analizom smo utvrdili da na{e tlo sa-dr‘i 10% glinenih ~estica, 30% prahai 60% pijeska tada ono pripada tipupjeskovite ilova~e.

Fizikalna svojstva

Pod fizikalnim svojstvima podrazumje-vamo slijede}a svojstva:

• konzistencija

• vodni kapacitet

• kapacitet za zrak

• toplinska svojstva

Konzistencija je svojstavo tla da priodre|enom stanju vlage pokazuje otporvanjskim mehani~kim utjecajima. Obzi-rom na vrste mehani~kih utjecaja tj, dali se radi o pritiskanju, prodiranju ilioblikovanju pod pritiskom postoji slje-de}a podjela:

• koherencija • zbijenost

• plasti~nost • ljepljivost.

Koherencija je sila koja dr‘i na okupu~estice suhog tla a ovisi o vi{e ~imbeni-ka; kao {to je povr{ina ~estica, kemijskisastav i koli~ina gline te strukturi tla.Stupanj koherencije nam pokazuje koli-ka je sila potrebna da se zdrobi jedinicavolumena suhog tla. Prema Gra~aninupostoji sljede}a klasifikacija stupnja ko-herencije:

a) vrlo te{ka tla – ne daju se drobitiprstima u suhom stanju

b) te{ka tla – te{ko se drobe u ruci

c) srednje te{ka – pod prstima seosrednje drobe

d) drobiva tla – lako se drobe.

e) rahla tla – humozna ili pjeskovitatla, raspadaju se na mrvice

f) tla koja uop}e ne pokazuju ve-zanost.

Zahardyev trokut

21

37Tlo

Postoje naravno i druge klasifikacijeali za nas je od prakti~nog zna~enja ova,jer je vrlo lako mo‘emo na terenu obavi-ti. Koherentnost tla je va‘an podatak otlu zbog saznanja o mogu}nostima me-hani~ke obrade.

Zbijenost nije od ni{ta manje va‘nostiza razvoj biljaka, od klijanja pa do krajarazvojnog ciklusa. Za dobar uspjeh ras-ta trava, jako je va‘no da tlo nije zbije-no jer im samo takvo omogu}uje opti-malan rast i razvoj. Zbijenost tla mjeri-mo i kg/cm2. U tu svrhu koristimo pe-netrometer (21). Ispitivanje zbijenostitako|er je dio rutinske analize tla prijebilo kakvog ozbiljnijeg zahvata. Ve}e od72 KN/m2 ne mo‘e se razvijati korijen,manje od 40 KN/m2 je po‘eljno.

Plasti~nost ovisi o karakteru koloida ikoli~ini organske tvari. To je zapravosposobnost glinenih ~estica da ve‘u vo-du i da se u takvu stanju dadu oblikova-ti. Attenberg je utvrdio granicu plastici-teta koja ozna~ava promjenu od drobi-vog stanja na plasti~no. Prema tome naj-bolji trenutak za obradu tla je stanje ne-{to ispod donje granice plasticiteta.Plasticitet mjerimo metodom Ca-sagrande.

Ljepljivost Otpor koji nastaje dizanjemmetalne plo~ice s vodom natopljenog tlapokazuje nam stupanj ljepljivosti tla.

Voda u tluVoda je neobi~no va‘na za ‘ivot svih ‘i-vih bi}a, pa tako i za biljke, a od pose-bne je va‘nosti i kao sudionik pedodina-mi~kih promjena u genezi tla kao i priprocesu fotosinteze u biljci, stvaraju}iturgor u stanicama koji dr‘i biljku us-pravnom. Nas ovdje prije svega zanimaonaj dio vode koji u tlo dolazi iz atmos-fere i kao voda koju tlo dobiva navo-dnjavanjem. Dakako voda je isto takova‘na i za organizme koji ‘ive u tlu a okojima }e biti govora kasnije. Ulaskom umasu tla i u dodiru s njegovim ~estica-ma, voda stupa u fizikalno kemijske re-akcije i time postaje sastavni dio tla. Ko-liko }e vode tlo upiti tj. kolika }e biti in-filtracija vode u tlo ovisi o vi{e ~imbeni-ka ali najvi{e o stanju povr{ine tla kao ifizikalnim svojstvima tla. Ako je tlo ra-hlo i dobrih fizikalnih svojstava dolazido velikog postotka upijanja vode u tlo.Cilj gospodarenja vodom je da se {to jemanje mogu}e, voda ispari iz tla ili ote-~e u donje slojeve. Ako tlo nije dovoljnorahlo i ako su agregati nestabilni tadanastaje makropora i dolazi do blokadeulaska vode. Kad se takva tla osu{e nas-taje pokorica i uspostavlja se kapilaritetkojim voda jo{ br‘e isparava iz tla. Zapravilno gospodarenje vodom potrebnoje uravnote‘iti vodnu bilancu, a to seposti‘e uspostavljanjem ravnote‘e iz-me|u biljci potrebne kli~ine vode i koli-~ine koju je tlo u stanju zadr‘ati i pododre|enim uvjetima predati biljci. U uv-


Priru~ni set za kemijsku analizu tla “La Motte”

jetima kada tlo sadr‘i toliko vode kolikoje mo‘e zadr‘ati svojim unutarnjim sna-gama, tada imamo tzv. poljski vodni ka-pacitet. Kod poljskog kapaciteta voda utlu se nalazi u obliku “filma” oko meha-ni~kih ~estica. Ovdje treba re}i ne{to i opostojanju mrtve vode tj. neiskoristivogdijela vode u porama tla. U prilo‘enojtablici po Schlichting i Blume vidimoodnos tipova tala obzirom na teksturu iodnose iskoristive vode prema mrtvojvodi i zra~nom kapacitetu.

Koli~inu vode u tlu mjerimo pose-bnim napravama koje nazivamo tenzi-ometri. Na polju mo‘emo ispitati vla-‘nost pomo}u posebno konstruiranogvlagomjera koji je patentiran u USA.

Zrak u tluZrak i voda u tlu dijele prostor i izmje-njuju mjesta u zavisnosti o koli~ini vo-de. Osnovni uvjet za disanje korijenakao i za razvoj mikroorganizama je zrak.Uloga zraka u tlu vezana je za njegoveglavne sastojke a to su O2, CO2 i N2. Sas-tav zraka u tlu razlikuje se od sastavazraka u atmosferi samo po koli~ini CO2

manje vode a time i hraniva. To je vidlji-vo po tome {to je korjenje dobro razvije-no, svijetle boje i dobro opskrbljeno dla-~icama. Dakle u pogledu zraka u tlu, va-‘na je njegova ukupna koli~ina i sastav.Koli~ina ovisi o kapacitetu za zrak u tre-nutku kada je navla‘eno do poljskog ka-paciteta. Na saznanjima dobivenim tomanalizom, temelje se mjere za pobolj{a-nje zra~nosti tla. Mjere koje utje~u naaeraciju su; pravilna obrada, dodavanjeorganske tvari, mal~iranje, razbijanjepokorice, aerifikacija perforatorom idrugo.

Toplinska svojstva tlaSun~eva energija je glavni izvor energi-je za zagrijavanje tla. Prosu|uje se dasvega 1/3 energije Sunca dospije u tlo.Upijena energija zagrijava ~vrste, teku}ei plinovite komponente tla i {iri se odpovr{ine ka dubljim dijelovima. Koli~i-na topline kao i brzina {irenja zavise odvi{e ~inilaca, kao {to su; polo‘aj (ekspo-zicija), god. doba, vrsta pokrova i sl. Za-nimljivo je ovdje napomenuti da je sni-jeg vrlo dobar izolator i da je ta ~injeni-

kojeg u tlu ima oko 10 puta vi{e nego uatmosferi. Pove}ana koncentracija CO2{teti biljkama jer usporava izmjenu pli-nova. Ako u tlu ima vi{e zraka sa do-brom koncentracijom kisika bolje je pri-

Tenziometar (Izvor: ELE)

22

23

39Tlo

ca vrlo korisna u praksi. Zagrijavanje tlau ljetnim mjesecima je znatno ja~e negozagrijavanje zraka. U prolje}e se zagrija-vanje tla odvija od povr{ine ka dubljimslojevima, dok u jesen taj proces te~eobrnuto tj. najkasnije se hlade dubljislojevi. Minimumi i maksimumi tempe-ratura tla ne poklapaju se s istima okol-nog zraka ve} u tlu uvijek kasne, u gor-njim slojevima do 10 cm dubine taj po-mak iznosi oko 1 sat. Toplina je od po-sebne va‘nosti. Ona utje~e na aeraciju,kretanje vlage u tlu, klijanje, nicanje iniz drugih aktivnosti. Prosudba je da or-ganizmi tla po~inju svoju aktivnost ve}kod 0 °C a kod temperature >5 °C po~i-nje klijanje, te da svi ‘ivotni procesirastu do temperature od 25 °C. Kod tem-peratura vi{ih od 30 °C opadaju, a kod40 °C potpuno prestaju. Stanje tempera-ture tla mjerimo geotermometrima.

Kemijska svojstva tla

Pod kemijskim svojstvima tla podrazu-mijevamo svojstva tla u koje spadaju ad-sorpcijski kompleks, reakcija otopine tla(pH), humifikacija i sadr‘aj kemijskihelemenata.

Adsorpcijski kompleks ili kako ga jo{nazivaju izmjenjiva~ki kompleks jeskup koloida tla koji su sposobni da nasvojoj povr{ini adsorbiraju ione i da ihizmjenjuju s ionima iz otopine tla. To jesustav izmjenjivanja ~vrsta faza – teku}afaza, a u nekim slu~ajevima umjesto te-ku}e, plinovita faza. Adsorpcijski kom-pleks je skladi{te hraniva za biljke. Ta-ko|er je on od neobi~ne va‘nosti za fizi-kalna svojstva kao i za pH. Za ilustracijuutjecaja na pH je prikaz kationskog slije-da elemenata koji nam prikazuje kakokationi u nizu smanjuje pristupa~nostza biljku elementa koji se nalazi lijevood njega a ne{to malo ometa i elementkoji se nalazi desno.

Kationski niz

H > Ca > Mg > K > Na

Iz ovoga je vidljivo da na primjer pri-sustvo ve}e koli~ine kalija blokira pri-jem magnezija a prisustvo kalcija sma-njuje odnosno blokira vodikove ione atime smanjuje kiselost.

Reakcija tla – pH. Pod pojmom pHvrijednosti podrazumijevamo negativnuvrijednost logaritma koncentracije H+

iona u otopini. Kiselost, odnosno bazi-~nost ili alkalitet ovisi o stupnju kon-centracije vodikovih H+ iona. Na teme-lju te ~injenice ka‘emo da je otopina ne-utralna kada je podjednaka koncentraci-ja H+ i OH– iona. Tada je vrijednost pH 7.Ako su vrijednosti izme|u pH 7 i pH 14onda je otopina bazi~na ili alkali~na aako su vrijednosti manje od pH 7 tj. >pH1 i <pH7 onda ka‘emo da je otopina ki-sele reakcije. Bazi~nost otopine raste spove}anjem vrijednosti pH tako je najvi-{e alkalna otopina s vrijednosti pH 14.Naprotiv, kiselost se pove}ava padomvrijednosti pH. To onda zna~i da je jakokisela otopina pH 1. Treba imati na umuda su pH vrijednosti eksponentni broje-vi {to }e re}i da ako se pH vrijednostsmanji za 1 onda se broj vodikovih iona


pove}a 10 puta. Vodikovi ioni dospije-vaju u otopinu kao proizvodi razlaganjauglji~ne ili sumporaste kiseline koje pakdolaze u tlo putem oborina. Osim togavodikovi ioni nastaju kao posljedica ka-tionske izmjene iona u adsorpcijskomkompleksu. Reakcija tla dakle mo‘e bitikisela, neutralna ili alkalna i neobi~noje va‘na za procese u tlu posebno za is-koristivost hranjivih kemijskih eleme-nata za biljku. Optimalna vrijednost zatravnjake iznosi izme|u pH 5,5 i pH 6,5,to je zna~i slabo kisela reakcija otopinetla. Reakciju tla mjerimo na vi{e na~inaa jedan od na~ina je pomo}u kemijskihreagensa ili lakmus papira. Ova metodaizvodi se tako da se pripremljena otopi-na kojoj je dodan flokulator tretira tzv.duplex reagensom i tada na temelju us-poredbe boje otopine odre|ujemo pHvrijednost. Danas je u upotrebi i suvre-

meniji i prakti~niji digitalni pH metarkoji radi na na~elu razlike u el. potenci-jalu elektroda uronjenih u otopinu tla.Zbog velike uloge u pedogenetskim pro-cesima informacija o pH vrijednosti jeobavezan dio svake analize.

Prikaz elektronskog pH metra

Utjecaj pH vrijednosti tla na iskoristivost pojedinog hranjivog elementa

24

41Tlo

Biolo{ka svojstva tla

Mikroorganizme u tlu obzirom na pori-jeklo dijelimo u dvije glavne skupine ito organizme biljnog porijekla mikroflo-ru i one ‘ivotinjskog mikrofaunu. Mi-kroorganizmi imaju va‘nu ulogu u ra-zgradnji organskih supstanci, stvaranjahumusa i pobolj{anju strukture tla. Mi-kroorganizmi obuhva}aju bakterije, al-ge, gljive, jednostavne protozoe i nema-tode. Ve}ina ih pripada saprofitima, tj.hrane se mrtvom organskom tvari dokdrugi pripadaju parazitima. Nakon {touginu, organizmi opskrbljuju tlomrtvom organskom tvari a zatim je ra-zgra|uju pa time imaju veliku ulogu pristvaranju humusa. Iz navedenog je vi-dljivo kolika je va‘nost mikroorganiza-ma u tlu.

Bakterije su najva‘niji predstavnici mi-krorganizama a s tim u vezi je i njihovauloga u pedodinamskim procesima. Ve-}ina bakterija su heterotrofni organizmitj. organizmi koji uzimaju ugljik iz or-ganskih spojeva. Nazivamo ih jo{ i vi{iorganizmi jer energiju dobivaju oksida-cijom organskih spojeva. Drugu manjuskupinu ~ine autotrofne bakterije jeruzimaju CO2 iz atmosfere a energiju do-bivaju oksidacijom mineralnih spojeva.Bakterije dalje mo‘emo podijeliti na te-melju njihovih zahtjeva za slobodnimkisikom, na aneorobne koje ne trebajukisik za svoj rast i razvoj i na aerobnekoje trebaju kisik. Ve}ina bakterija volineutralnu do slabo bazi~nu reakciju (pH6,5–7,5) a isto tako vole umjerenu

vla‘nost od 25% do 30% tw malo povi-{ene temperature od 30 do 370 °C madaje u literaturi opisan podatak da su na-|ene aktivne bakterije i na temperaturiod −4 °C. Treba jo{ re}i da ciklus aktiv-nosti nije kroz godinu jednake ja~ine,naime njihova aktivnost raste od prolje-}a ka ljetu a zatim prema jeseni opada.Ulogu bakterija u stvaranju i fiksacijidu{ika ne}emo posebno na ovom mjes-tu nagla{avati jer smo je ve} spominjaliu dijelu koji se odnosi na du{ik u tlu.Ipak, jo{ jednom treba re}i da je neiz-mjerna uloga bakterija u tom pogledu.

Gljive su ni‘e biljke koje ne koriste klo-rofil za sintezu hranjiva. Iza bakterija tosu najbrojniji predstavnici mikroflore utlu. Gljive preferiraju kiselu reakciju utlu gdje obavljaju ulogu razara~a organ-ske tvari. Svojim razvojem tj. {irenjemhifa utje~u na strukturu tla. Kao i bakte-rije, gljive po na~inu kako se hrane, dije-limo na saprofite i na parazite. Va‘nasposobnost gljiva je da stvaraju ‘ivotnuzajednicu s vi{im biljem i tada to nazi-vamo mikoriza.

Alge se pojavljuju u tlu u manjem opse-gu i tada ih nazivamo teresti~kim. Ulogaalgi u tlu nije do kraja razja{njena te ihovdje samo spominjemo bez mogu}nos-ti da se njima detaljnije pozabavimo.

Ostale mikroorganizme koji pripadajuu mikrofaunu kao {to su nematode, pro-tozoe tako|er samo navodimo jer njiho-va uloga u na{im supstratima nije od ve-like va‘nosti a i nemamo mogu}nostiprikladnim analizama dobiti podatke onjihovom broju i ulozi.

IZGRADNJATRAVNJAKAIZGRADNJATRAVNJAKA

Ovo poglavlje mo‘emo uvjetno podi-jeliti na izgradnju sportskih travnjaka,ure|enje i izgradnju parkovnih travnja-ka, travnjaka uz prometnice i travnjakaunutar ku}nog vrta ili parka kao i meli-orativnih ili za{titnih travnjaka. Razlikeu postupcima nisu velike ali su zna~aj-ne zbog razlika u namjeni povr{ina kao itehnologiji same izgradnje. Namjenatravnjaka ujedno je i osnova za podjelutravnjaka. Sijanje trave u plasti~ne kon-tejnere, kao metoda izgradnje travnjakaposebne namjene, pojavila se u zadnjevrijeme u svrhu zatravnjivanja pose-bnih povr{ina kao {to su parkirali{ta isl. Osim plasti~nih kontejnera ve} sedulje vrijeme koriste za ozelenjavanjeparkirali{ta i strmina, betonske travneplo~e.

Priprema nosivog sloja iugradnja plodnog supstrata

OdvodnjaPrije bilo kakvih radova na izgradnji te-rena, moraju se obaviti istra‘ni radovina snimanju i sondiranju terena. Naro-~itu pozornost treba obratiti odvodnjisuvi{ne vode, bilo da se radi o podzem-noj ili pak o oborinskoj vodi. Odvodnjinepo‘eljnih podzemnih voda trebaobratiti puno pozornosti jer ako se ne ri-je{i u po~etku, ovaj problem kasnije mo-‘e zadavati puno glavobolje. Ovdje upunoj mjeri dolazi do izra‘aja poslovica“bolje sprije~iti nego lije~iti. “U tu svrhutreba teren sondirati i ispitati razinu ikretanje podzemne vode kroz sva godi-{njia doba. Na starim i lo{e odr‘avanim

terenima pojavljuju se povr{ine koje du-go zadr‘avaju vodu nakon oborina u vi-du lokvica obraslih korovima poput ‘a-bnjaka i sli~no, te odre|enih vrsta ma-hovina. Iskopamo li u takvom tlu profil,mo‘emo na temelju boje profila lako za-klju~iti o kakvoj se kakvo}i propusnostiradi. Ako je profil ~itavom svojom pov-r{inom sme|e boje, tada tlo nema pro-blema s otjecanjem vode, ali ako na pro-filu primijetimo glejne procese, tj. tam-nosivu do plavo-crnu boju s inkrustaci-jama ‘eljeznih oksida u vidu mrlja, bojer|e, tada smo sigurni da u takvom tluve} dulje vladaju vrlo nepovoljni uvjeti.U takvom tlu nema kisika i nepropusnoje za vodu te op}enito vrlo nepovoljnomjesto za rast i razvoj korijena. Dobroizvedena drena‘a bitno pridonosi po-bolj{anju tla a time i ostalim zna~ajka-ma kao {to su:

• otjecanje suvi{ne vode iz tla

• pobolj{anje zra~nosti tla

• pove}ava prostor za rast korijena

• poja~ava otpornost na su{u

Izrada "{lic-drena`e"

25

45Izgradnja travnjaka

• bolje podnosi optere}enje

• poma‘e br‘em zagrijavanju u ranoprolje}e.

Kako u praksi postoji veliki stupanjme|uzavisnosti drena‘nog sloja pod-zemnih voda i povr{inske odvodnjeoborinskih voda, osobitu pozornost tre-ba obratiti ba{ tim me|uodnosima. Na-ravno da u praksi sve to djeluje vrlokompleksno i niti jedan ~initelj ne dje-luje potpuno nezavisno jedan od drugo-ga, tako da drena‘ni sustav poma‘eodvodnju i oborinskih voda. Ovdje tre-ba naglasiti da se prilikom izgradnjedrena‘nih sustava tre-ba ~uvati predimenzi-oniranja odvodnje, jerbi u tom slu~aju odvelisvu vodu i “potrebnu” i“nepotrebnu”, ~ime bi-smo pretjerano isu{ilitlo. Uvijek treba pazitina to da dio vode osta-ne u drena‘nim kanali-ma kako bi je biljkemogle koristiti u su-{nom periodu.

Izgradnju i projektiranje podzemnogdrena‘nog sustava traba prepustiti stru-~njacima iz podru~ja hidrogradnji. Ov-dje }emo samo navesti ~injenicu da tre-ba obratiti posebnu pozornost, vrsti tlana kojemu kanimo izgraditi travnatoigrali{te. S tehni~ke strane postoji neko-liko rje{enja drena‘nih sustava kao {tosu:

• riblja kost

• kompleksni sustav

• jednostavni sustav

• kombinirani sustav.

Ispuna drena`nih kanala {ljunkom(lijevo), shematski prikaz (dolje)

Stroj za fino izravnavanje tla

26

27

28


Dijagram veli~ine i u~e{}a ~estica u plodnom sup-stratu (zasjen~ani dio predstavlja preporu~eni odnos~estica u nosivom sloju sportskih travnjaka)í

Svi se ovi sustavi, osim jednostavnog,baziraju na sustavu cijevi polo‘enih is-pod povr{ine u odre|enom razmaku i sodre|enim profilima cijevi u zavisnostiod prora~una koji svakako treba napra-viti prije nego se upustimo u takav opse-‘an i skup zahvat. Cijevi od kojih seizvodi drena‘a su uglavnom plasti~ne ido sada su se pokazale najpodesnijim.Sustav koji se preporu~uje u zadnje vri-jeme je tzv. jednostavni sustav koji sesastoji od sloja kamenog materijalaraznih frakcija polo‘enog na izniveli-ranu i uvaljanu posteljicu u sloju od 12–15 cm. Posteljica se nivelira u padu nadvije vode. Padovi se niveliraju uz-du‘no tako da hrbat ide po sredini igra-li{ta od jednog gola prema drugom a sastrane se polo‘e odvodne cijevi kojevodu odvode u kanalizacijski sustav. Nasloj kamenog materijala polo‘i se, kaofiltarski sloj, sinteti~ka folija koja je vo-dopropusna ali nije propusna za ~esticegline i pijeska, debljine 1,2–2 cm. Iznadfolije naspe se plodni supstrat u sloju10–12 cm. na koji se posije odgovaraju-}e travno sjeme. Ovaj sustav prikladanza odvodnju oborinske, a po potrebi ipodzemne vode. Drugi na~in, koji koris-timo za pobolj{anje vodozra~nog susta-va na ve} izgra|enim terenima, sastojise u izradi tzv. “{lic drena‘e”. Ovaj na-~in dreniranja izvodimo tako da na ra-zmaku od cca. 1,5 m iskopamo kanali}e{irine 7,5–8 cm, u padu, dubine od 40–50 cm i izvr{imo zamjenu iskopanogmaterijala {ljunkom 8–16 mm kojim is-punimo kanali}e i sve to zajedno pove-‘emo obodnim kanalom ve}ih dimenzi-ja s drena‘nom cijevi 150–200 mm. (Vi-djeti skicu {lic drena‘e). Ovaj na~in dre-niranja, preporu~a se na starijim tereni-ma, kao jeftina varijanta. Ugradnju nosi-vog sloja za spotrtska igrali{ta obavit }e-mo strojevima. U tu svrhu koristimostroj za nivelaciju i razastiranje “Gre-ider”. Nakon {to smo iznivelirali ‘eljenisupstrat te mu dodali organska hraniva,pristupamo obradi povr{ine kultivato-

rom. Kako se radi o velikoj povr{ini, ko-ristimo vu~ni stroj i kultivator kao pri-klju~no oru|e. Ovom operacijom posti-‘emo dobru razrahljenost tla i sprem-nost za prijem sjemena. Prije nego pris-tupimo sijanju potrebno je obaviti finoporavnanje na ±1 cm s potrebnim pado-vima, radi efikasnije odvodnje oborin-ske vode. Sjetvu obavljamo nakon nave-denih operacija, najprikladnijom meto-dom.

Kada obavljamo pripremu plodnogsupstrata za parkovne travnjake ili pakpoluprirodne travnjake na ve}im pov-r{inama, tada koristimo te{ke strojeve“dozere”, kojima obavljamo razastiranjei niveliranje supstrata odnosno plodnezemlje koju smo prethodno dovezli sdruge lokacije. Usitnjavanje i rahlenjezemlje vr{imo motokultivatorima te na-kon niveliranja i grabljanja vr{imo sje-tvu trave, jednom od poznatih metoda.

Za podizanje travnjaka unutar ku}nihvrtova sve prethodno opisane operacije,zbog manjih povr{ina, radimo ru~no. Si-tuacija se donekle mijenja ako unutarku}nog vrta nije potrebno vr{iti zamje-nu zemlje, tada postoje}u zemlju preko-pamo ({tihanje) odnosno preoremo akose radi o ve}oj povr{ini i tada izvr{imosjetvu, metodom po izboru. Unutarvrtnog travnjaka treba isto voditi ra~unao odvodnji oborinske vode pa u tomsmislu treba u suradnji sa stru~njakompoduzeti potrebne mjere u tu svrhu. Sis-teme za navodnjavanje mo‘emo instali-rati, a ne moramo, {to zavisi prije svegaod financijskih mogu}nosti i ‘elje vla-snika travnjaka.

Nakon analize koju je svakako potre-bno obaviti, treba obaviti potrebnu ko-rekciju kvalitete plodnog supstrata.


Plodni supstrati

Ve} je ranije re~eno da problematikaizgradnje sportskih travnjaka ima druga-~ije odnose nego izgradnja parkovnih iliukrasnih travnjaka. Sportski travnjacirazlikuju se osim po namjeni, tj. znatnou~estalijem i intenzivnijem kori{tenjutravnjaka, i po intenzivnijem odr‘ava-nju (~e{}a ko{nja, navodnjavane i sl.).

Plodni supstrat sportskihterena

Plodni supstrat nogometnog igrali{ta jenajkarakteristi~niji po svom sastavu inamjeni pa je dobro koristiti njegovprimjer. Nogometni travnjaci spadaju uskupinu vrlo optere}enih povr{ina te ra-di toga moramo posebno voditi ra~una osastavu i vrsti materijala od kojega radi-mo Plodni supstrat. Posebnu pozornosttreba obratiti sastavu zemlje koja morabiti laka, pjeskovita s odre|enom struk-turom. (Vidjeti dijagram veli~ine i u~e-{}a ~estica). Iz dijagrama je vidljivo dau~e{}e gline tj. ~estica <0,002 mm nesmije prlaziti 5%, ~estice veli~ine od0,02–0,2 mm trebaju biti zastupljene smax. 10%, ~estice pjeska od 0,2–2 mm

mogu biti zastupljene s vi{e od 80% aone ve}e od 2 mm – max. 6 mm s 5%.Kako vidimo frakcije pjeska su zastu-pljene s 3/4 u~e{}a, {to omogu}avaupravo one osobine nosivog sloja koji jepo‘eljan za takva optere}enja i uvjete.Obzirom na veliko sudjelovanje pijeska,potrebno je radi pobolj{anja hranjivihsposobnosti dodati organsko hranivo itreset, kako bismo djelomi~no pobolj{alikapacitet za vodu i hranjivost supstrata.Ovakav supstrat preporu~a se isklju~ivokod izgradnje sportskih travnjaka jer zaparkovne i poluprirodne travnjake nijepogodan zbog slabog kapaciteta za vodui hranjiva. Ja~ina odr‘avanja ovakovogtravnjaka je znatno poja~an i pretpos-tavlja se da vlasnik terena ima instaliranneki od sustava za polijevanje kao i kva-litetnu ekipu radnika na odr‘avanju.Debljina nose}eg sloja kre}e se od 10 do12 cm. Tu se ujedno odvijaju i najva‘nijiprocesi ishrane biljaka te se razvija kori-jenov sustav. Zbog stalnog ga‘enja, tlose zbija i na taj se na~in remete vodozra-~ni re‘imi ~iji dobar odnos ima presu-dnu va‘nost u ‘ivotu travnjaka. Najve}iproblem je dakle osigurati travnjaku do-bre uvjete za rast i razvoj tj. da supstratpropu{ta vi{ak vode te da je dovoljno~vrst i elasti~an u su{nom periodu.


Plodni supstrat – Parkovnih ivrtnih travnjakaZbog nemogu}nosti intenzivnog odr‘a-vanja parkovnih i poluprirodnih trav-njaka njihov se supstrat razlikuje odsportskog. Plodni supstrat treba sadr‘a-vati daleko manje pijeska a ve}e u~e{}e

15–20 cm. Pri izgradnji travnjaka ku-}nih vrtova treba koristiti plodnu zem-lju, ako je ikako mogu}e, koja se tamonalazi, {to znatno pojeftinjuje izgradnju.Plodna zemlja treba biti o~i{}ena od gra-|evinskog otpada i {ute.

gline te ga po teksturi mo‘emo svrstati uilovastu pjeskulju. U poglavlju o tlimanaveli smo da ilova~a ima dobre zna~aj-ke u odnosu na vodni kapacitet. U prak-si kod izgradnje parkovnih travnjaka ko-ristimo orani~nu zemlju koju skidamo udebljini humusnog sloja i ugra|ujemona povr{ine predvi|ene za parkovnetravnjake. Iako ovaj supstrat naj~e{}ekoristimo, pri izgradnji travnjaka unutarku}nih vrtova, mo‘emo u skladu s na-{im mogu}nostima i ‘eljama koristitisupstrat sli~an onome koji se koristi kaoplodni supstrat za sportska igrali{ta.Debljina plodnog supstrata treba biti od

Radovi na izradi travnjaka

Plodni supstrat poluprirodnihi melioracijskih travnjaka

Zbog cijene ko{tanja a i zbog skromni-jih zahtjeva travnih vrsta, na takvimmjestima nije potrebno ugra|ivati dra-gocjenu plodnu vrtnu zemlju ve} mo‘e-mo koristiti zemlju koja nije jako skele-tna i iz dubljih slojeva iskopa. Va‘no jeda zemlja koju koristimo nije te{ka ilo-va~a ili da nije jako skeletna tj. da nemavi{e od 10% ~estica ve}ih od 6 mm.Ovakvu zemlju nakon ugradbe i obradeoboga}ujemo organskim gnojivima.

29


Metode zasijavanjatravnjakaPoznata su nam ~etiri na~ina zasijavanjatravnjaka i to:

• sjetva travnog sjemena

• busenovanje

• hidrosjetva

• presa|ivanje.

Svaki od ovih na~ina ima svoje razlo-ge primjene. Tako|er svaka od ovih me-toda ima svoje prednosti i nedostatke.Primjena odre|ene metode podizanjatravnjaka zavisi o vi{e ~imbenika, me|ukojima mo‘emo kao najva‘nije istaknu-ti; financijske mogu}nosti, vrstu terenakao i na~in odnosno svrhu kori{tenja ubudu}nosti.

Va‘no je ovdje re}i, da je prije bilo ka-kvih zemljanih radova potrebno obavitianalize tla i to analizirati sadr‘aj osnov-nih hranjivih elemenata (N, P, K) kao iispitati pH vrijednost. Za sportske trav-njake svakako treba ispitati mehani~kou~e{}e pojedinih frakcija tla. Prilikomizgradnje parkovnih ili vrtnih travnjakanije nu‘no potrebno, ispitati mehani~kasvojstva tla, jer ta tla nisu tako optere}e-na kao sportski tereni. Razlozi za sjetvule‘e npr. u ~injenici da uz relativno nis-ke tro{kove pru‘a izbor posebnih, pona{em izboru, vrsta i sorata trava. Ra-zlozi protiv sjetve trave kao na~ina po-dizanja travnjaka su opse‘ni radovi napripremi tla kao i prili~no dugi rok po-~etka kori{tenja, dok su razlozi kori{te-nja travnog tepiha upravo u skra}ivanjuvremena za dobivanje gotovog travnja-ka. Izradi travnjaka polaganjem travnogbusena, u prilog ide to, {to je travnjakspreman za upotrebu nakon svega 10 –15 dana od dana polaganja i {to je potre-bna manja pa‘nja prilikom pripremepodloge. Razlozi protiv upotrebe gotovetrave, le‘e prije svega u visokoj cijeniko{tanja.

Hidrosjetva je kao na~in zasijavanjapovr{ina potekla iz SAD, velika joj jeprednost {to je na taj na~in mogu}e za-travniti pov{ine koje su podlo‘ne jakojeroziji (nasipi, usjeci) kao i minimalnapriprema tla. Razlozi protiv su relativnovisoka cijena ko{tanja.

Metoda presa|ivanja trave nije za sa-da kod nas u upotrebi.

Sjetva traveNakon {to smo pripremili povr{inu iizabrali travnu smjesu, mo‘emo pristu-piti sjetvi travne smjese. Ako na{a mje-{avina sadr‘i vrste trave s laganim i si-tnim sjemenom kao npr. Agrostis nepo-sredno prije sjetve moramo ga dobropromije{ati jer se uslijed razlike u veli~i-ni i te‘ini sjemenki, sjeme neravnomjer-no raspore|uje. Vrste Lolium i Festucaimaju najkrupnije sjemenke, vrste Poaimaju ne{to sitnije, dok najsitnije sjemeimaju vrste Agrostis. Odnos broja i veli-~ine sjemenki izme|u pojedinih vrstaprikazan je na slici 14. Klijanje i rastmladih biljaka ovisi o razli~itim ~imbe-nicima a najva‘niji su slijede}i:

• vla‘nost

• prisustvo kisika

• temperatura.

Optimalna vla‘nost vrlo je bitan ~ini-telj pri klijanju sjemena kao i daljnjem


rastu klijanaca tako da o njoj moramovoditi posebnu brigu. Ne smije biti pre-malo vlage a ne smije biti ni previ{e. Ko-li~ina vlage u tlu mora biti {to je mogu-}e bli‘e poljskom vodnom kapacitetu.

Kao {to je ve} re~eno, prevelika zbije-nost tla kao i nepovoljan odnos glinenih~estica dovode do toga da se prostor zazrak u tlu bitno smanjuje. Po{to je kisiksastavni dio zraka kako onog u atmosferitako i zraka u tlu, njegov nedostatak mo-‘e ko~iti, pa i sasvim zaustaviti biolo{keprocese. Vrijedi ovdje jo{ jedanput spo-menuti va‘an odnos vode i zraka u tlujer je taj odnos u velikoj me|uzavisnosti.

Pored vla‘nosti i kisika, za klijanje jenaro~ito va‘na temperatura. Sjeme poje-dinih vrsta po~inje klijati ve} kod tem-perature od +5 °C a optimalna tempera-tura je izme|u 16 i 21 °C. dok kratkotraj-no podnosi temperature i do 30 °C.

Sijanje trave mo‘emo obaviti strojno,ako se radi o velikim povr{inama ili ru-~no – oma{ke ako su u pitanju manjepovr{ine.

Pri sjetvi rukom-oma{ke, sjetvu trebaobaviti u koli~ini od 4–5 dag/m2 ({akasjemena/m2) i to tako da se sijanje obaviu dva smjera unakrsno kako bi postigli{to bolju pokrovnost sjemena. Prije sje-tve trave potrebno je predvi|enu a po-trebnu koli~inu sjemena podijeliti na tridijela te posijati jednim dijelom jednutre}inu povr{ine a s ostalim dijelovimadruge dvije tre}ine. Na ovaj }emo na~inravnomjerno raspodijeliti sjemenke ra-zli~itih veli~ina i te‘ina, upravo onakokako smo to predvidjeli sastavljaju}i

30

Stroj za sijanje trave


mje{avinu za sijanje. Treba izbjegavatisijanje po jakom vjetru i po raskva{e-nom terenu, naro~ito ako se sije ru~no.Sijanje se mo‘e obavljati tijekom cijelevegetacijske sezone ali je najbolje u~in-ke pokazala sjetva krajem ljeta i po~et-kom jeseni. Mo‘e se tako|er sijati i sre-dinom prolje}a ali u na{im uvjetima tajtermin se nije pokazao kao najbolji i toiz nekoliko razloga. U prolje}e se zemljane stigne dovoljno ugrijati pa sjeme klijepuno kasnije nego {to je to optimalno zaodre|enu vrstu a posebno stoga {to do-lazi suhi i vru}i period ranog ljeta kojinepovoljno djeluje na daljnji rast i ra-zvoj travnjaka. Pri idealnim uvjetimasjeme u prosjeku ni~e izme|u 8. i 14-ogdana od sijanja.

Tablica 17 prikazuje potrebno vrijemeklijanja za razli~ite vrste trava.

Prilikom klijanja odvijaju se slo‘eniprocesi koje bismo u grubo podjelili uslijede}e faze:

• bubrenje

• aktiviranje enzima

• osloba|anje energije pri~uvnih ma-terija

• prsnu}e sjemene ljuske

• izlazak i razvoj korjen~i}a

• pojava i razvoj mladica

• mladice po~inju fotosintezom.

Nakon sijanja najva‘nije je da sjeme-nje bude pokriveno supstratom, op}eni-to se smatra da je dubina od otprilike 2do 3 veli~ine sjemena najpovoljnija. Utu svrhu koristimo je‘ valjke ili kad seradi o manjim povr{inama zatrpavanjegrabljicama (ampikanje). Neke vrste tra-va odnosno njihovo sjeme treba za klija-nje svjetlo (Agrostis), tako da takvo sje-me nikako ne smije biti pokriveno slo-jem debljim od nekoliko milimetara. Za-dnja faza je valjanje prikladnim valjkomdo 500 kg kako bi {to je mogu}e bolje

u~vrstili sjeme u zemlji i time olak{alizakorjenjivanje.

Ako ‘elimo ubrzati proces odnosnotrajanje klijanja i nicanja mo‘emo trav-no sjeme 24 sata prije sjetve navla‘itivodom, zatim pustiti da preko no}i od-stoji a nakon toga prosu{iti i posijati. Naovaj na~in mo‘emo bitno skratiti vrije-me nicanja ali taj postupak trebaju pro-voditi stru~ne osobe.

Koli~ina travnog sjemena koju sije-mo, varira prema uvjetima i namjenitravnate povr{ine koju kanimo osnova-ti. Nije isto da li sijemo ru~no – oma{keili strojno, obi~no se navedene koli~inekoje su uzete za ru~nu sjetvu smanjujuod 30–50% kada sijemo strojno. Za po-sve nove travnjake, bilo da se radi o ku-}nim travnjacima ili o travnjacima uparkovima dovoljna je koli~ina od3 dag/m2. Za sportske travnjake koje ka-nimo uzgajati sjetvom sjemena, koli~inase kre}e oko 3–4 dag/m2. Za travnjakekoji }e rasti u nepovoljnim uvjetima(kosine i sl.) potrebno je 5 dag/m2. Kadaobavljamo dosijavanje u smislu regene-racije ve} postoje}eg travnjaka onda si-jemo s 1,5–2 dag/m2.

Mje{avine koje se mogu nabaviti kodnas potje~u uglavnom iz Slovenije, a unovije doba mogu se nabaviti mala paki-ranja vrhunskih travnih mje{avina izNjema~ke. U skoroj budu}nosti mo}i }ese i kod nas nabavljati kvalitetne mje{a-vine vrhunskih sorata trava, prilago|e-nih na{im klimatskm uvjetima.

BusenovanjeTravnjake mo‘emo podizati i polaga-njem gotove trave (31), uzgojene negdjedrugdje. Takvu travu nazivamo gotovatrava ili busen a mo‘e biti uzgojen iliprirodan. Kod nas postoji vrlo malo pri-rodnih lokacija s kojih bismo mogli ko-ristiti kvalitetan busen. Najkvalitetnijibusen dobivamo umjetnim uzgojem na


posebnim povr{inama i uz kontroliraneuvjete. U ne tako dalekoj pro{losti kodnas nije bilo kvalitetno uzgojenog buse-na ve} smo u najboljem slu~aju uvozilikvalitetan busen iz Nizozemske ili Nje-ma~ke. Koristio se dodu{e prirodni bu-sen rezan u kocke, kao za{tita na eroziv-nim povr{inama a katkada u nu‘di i zakrpanje travnjaka. Danas napokon i kodnas postoji kvalitetno uzgojeni busenkoji se mo‘e koristiti za razne namjene,od polaganja vrtnih travnjaka do sanaci-je travnatih terena na nogometnim igra-li{tima i drugim sportskim terenima.Prilikom izbora travnog busena potre-bno je obratiti pozornost na slijede}e as-pekte i to:

– sastav travnih vrsta odnosno sorata.Kvalitetan busen sastavljen je odkvalitetnih trava u odre|enom om-jeru i to Lolium perenae, Festuca ru-bra, Poa pratense Agrostis sp.

– korovi. Po‘eljno je da dobar busennema korova ili da ga ima u nezna-tnim koli~inama koje se mogu rela-tivno lako staviti pod kontrolu.

– zdravstveno stanje. Kvalitetan bu-sen mora biti zdrav i imati dobarizgled. Ne smije biti prisutan niti je-dan oblik bolesti, bilo da se radi ogljivi~nim oboljenjima ili napaduinsekata.

– busen u obliku traka puno se lak{e ibr‘e vadi.

– travni tepih je pogodniji za tran-sport zauzima manje prostora za is-tu povr{inu.

– puno se br‘e postavlja.

Busen vadimo posebnim strojem tzv.sjeka~em busena (engl. = sod cutter).Postoje strojevi s raznim {irinama no‘a,koje se kre}u od 30 cm, 40 cm, pa do2 m. Ako koristimo stroj sa {irinom za-hvata od 30 cm, tada traku odre‘emo

Postava busenja

32

31


na du‘inu od 167 cm, tako da dvije ta-kve trake zauzimaju 1 m2 povr{ine. Kadkoristimo stroj sa {irinom zahvata od 40cm tada traku re‘emo na du‘inu od2,5 m te tako jedna traka zauzima 1 m2

povr{ine. Pravilo je da, {to je kvalite-tniji busen trake su ve}ih du‘ina i {iri-na. Te‘ina busena uvjetovana je veli~i-nom trake kao i njezinom debljinom.Debljina trake busena treba biti od 1,5–2,5 cm. Takva traka kada se namota nebi trebala biti te‘a od 10–12 kg. {to na-ravno ovisi i o stanju vla‘nosti. Brzinaskidanja busena ovisi o vi{e ~imbenika,kao {to su vrsta i kakvo}a stroja, stanje ikakvo}a busena te vremenski uvjeti.Op}enito se smatra da tri radnika mogustrojem {irine 30 cm za 1 sat skinuti inamotati 50–60 m2. Nakon {to se izre-‘u, trake se namotaju u valj~i}e koji supogodni za transport. Ovo namotavanjese obavlja ru~no, mada postoje strojevikoji uz rezanje traka istovremeno obave

i namatanje. Dobro umotani valj~i}i po-lo‘e se na palete i tako se transportira-ju. Transport busena na ve}e udaljenos-ti treba obaviti u zatvorenom prostoru,kako ne bi dolazilo do prekomjernogisu{ivanja, a ako su temperature zrakavi{e od 15 °C, tada transport treba oba-viti hladnja~ama.

Nakon {to smo priredili i izniveliralipodlogu, naspemo tanki izravnavaju}isloj pijeska Pijesak treba po mogu}nostinavla‘iti prije polaganja traka busena.Trake se pola‘u jedna do druge s tim daih se {to je mogu}e vi{e zbije jednu uzdrugu. Prilikom polaganja radnik trebastajati na ve} postavljenom dijelu buse-na, a da ne bi o{te}ivao postavljenu pov-r{inu, dobro je da stavi {iru dasku po ko-joj se mo‘e bez problema kretati. Kodpolaganja busena treba uzimati samo ci-

Stroj za va|enje busena

33


jele komade kako se ne bi ne-potrebno zadr‘avali s pripasi-vanjem o{te}enih komada.O{te}ene komade treba odlaga-ti na stranu te ih kasnije koris-titi za zatvaranje i popravako{te}enih mjesta. Ovdje trebare}i da busen moramo nakondopreme na ‘eljenu lokaciju{to je mogu}e prije postaviti aako to nije odmah mogu}e tra-ke treba razmotati na prikla-dnom mjestu te tako razmota-ne mogu bez opasnosti ostati ido 48 sati. Rad busenom treba-mo, ako je ikako mogu}e, izbje-gavati ljeti, jer je u tom slu~ajupotrebno daleko vi{e truda datravnjak izra|en od busena odr‘imo, ne-go je to potrebno u hladnijim dijelovimagodine. Ne samo da u ljetnim mjesecimatro{imo vi{e truda nego je i postotak us-pje{nosti slabiji. Kao {to smo ve} reklibusen mo‘emo koristiti za izgradnjutravnjaka raznih namjena, sportskih,ukrasnih, upotrebnih (parkovnih, vrt-nih), melioracijskih i dr. Neposrednonakon polaganja travnog busena trebapovr{inu obilno zaliti, bez obzira u kojedoba godine obavljamo postavu. Nakonzalijevanja trebamo postavljeni busenpovaljati a pri tom moramo paziti dapovr{ina nije premokra ali i da nije pre-suha. Valjanje obavljamo srednje te{kimvaljcima 150–200 kg. Narednih 14 danapostavljeni busen treba redovito zalije-vati jer u tom periodu treba velike koli-~ine vode kako bi se ponovono oblikova-lo prekinuto korijenje i busen se potpu-no vezao na novu povr{inu. Poslije 15dana novi travnjak je spreman za upo-trebu pa ga mo‘emo prihraniti nekim odkompleksnih mineralnih hraniva.

Hidrosjetva (34)

Ovaj na~in sjetve koristi se najvi{e priozelenjavanju strmih pokosa na usjeci-ma ili nasipima uz prometnice kao i za

velike povr{ine sa slabo opskrbljenimtlima. Su{tina hidrosjetve sastoji se u to-me da se u spremniku mije{a odgovara-ju}a koli~ina travne mje{avine vodom,hranjivima i vezivima odnosno punili-ma. Tako izmije{ana masa se pod pritis-kom nanese na odre|enu povr{inu i ti-me je postupak sjetve zavr{en. Pod utje-cajem zraka veziva se skrutnu i stvoretanki film oko sjemenke, {tite}i je na tajna~in u periodu od 3 do 4 tjedna, {to jesavim dovoljno da sjemenka proklije ida se ukorijeni. Vrste sjemena koje ko-ristimo pri hidrosjetvi su Lolium pere-nae, Festuca rubra, Poa pratense i Phle-um pratense. Mogu se naravno, u zavi-snosti od ‘eljene kakvo}e travnjakaovim vrstama dodati i djetelinu Trifoli-um repens kao i ostale vrste trava koje seuobi~ajeno koriste za sjetvu polupriro-dnih odnosno melioracijskih travnjaka.Hranjiva koja se dodaju su uglavnomotopljena mineralna hraniva ~ija koli~i-na i sastav zavise od konkretnih potrebaodre|ene povr{ine. Veziva, koja se sas-toje od organskih koloida i punila kao{to su latex ili sjeckana slama slu‘e kao{to smo rekli vezanju i za{titi sjemena uprvim fazama razvoja. Katkada se mo‘ekoristiti bitumen u teku}em stanju kaovezivo. Zanimljivo je napomenuti da se

34


hidrosjetvom mogu sijati i sjemeke dru-gog bilja a ne samo trave pa se koristikao pomo} pri po{umljavanju te{kopristupa~nih terena. Hidrosjetva se kodnas koristi kao metoda sjetve, poslje-dnjih dvadesetak i vi{e godina ali razlogza{to se ne koristi masovnije le‘i izme-|u ostalog i u cijeni kao i {irem nepo-znavanju ove metode.

Presadnja travnih sadnicaOva metoda koristi se uglavno samo uSAD. U zemljama Zapadne Europe kao i

kod nas nije u upotrebi. Ovdje treba sa-mo re}i da se pri sadnji koriste dijeloviizbojka (stolon, rizom) koji se sade (piki-raju) na razmaku od 15–30 cm te se na-kon toga izboji sami dalje {ire stvaraju}inaposljetku travnati pokriva~. Prikladnevrste za ovaj na~in zatravnavanja suZoysia japonica, Agrostis stolonifera,Cynodon dactylon i u novije vrijeme Poasupina. U trgova~koj mre‘i kod nas, neraspola‘u s odgovaraju}im sortama na-vedenih vrsta, tako da jo{ neko vrijemeova metoda ne}e biti u upotrebi kodnas.

ODR@AVANJEI NJEGA

TRAVNJAKA

ODR@AVANJEI NJEGA

TRAVNJAKA

U pogledu ja~ine njege, travnjake dije-limo na ekstenzivne i intenzivne. Eks-tenzivni travnjaci zahtijevaju minimal-no odr‘avanje, kose se jednom do dvaputa godi{nje. Intenzivni travnjaci tra‘eznatno ve}i intenzitet odr‘avanja i kosese vi{e puta na godinu. Posebni travnja-ci, kao {to su travnjaci na golf terenima,odr‘avaju se vrlo intenzivno tj. kose sesvakoga dana u sezoni. Mjere odr‘ava-nja i njege travnjaka jednake su za svetipove travnjaka samo {to je ja~ina prim-jene tih mjera razli~it i ovisi isklju~ivo otipu travnjaka.

Radove na odr‘avanju mo‘emo podi-jeliti u dvije faze i to radove na odr‘ava-nju tek zasijanog travnjaka te radove naredovitom odr‘avanju odraslog trav-njaka.

Radovi na odr‘avanju tekzasijanog travnjaka – doredovitog kori{tenjaPrije prve ko{nje moramo, tamo gdje jeto nu‘no, sa zasijane povr{ine uklonitisve eventualno kamenje i druge stranetvari i materijale. Kada trava naraste do2,5 cm. visine treba pristupiti valjanjulak{im valjkom, kako bismo zatvorili si-tne pukotine nastale nicanjem primarnevlati i ujedno u~vrstili nje‘ni korijenovsustav. Pri ovoj operaciji moramo jakopaziti da ne napravimo ve}u {tetu negokorist, upotrebom neprikladnog valjkakao i valjanje po mokrom terenu. Nakon{to smo povaljali travnjak, u ovoj fazi ra-zvoja, trebamo pustiti da trava narastedo visine od 5 cm i tada obaviti prvu ko-{nju. Kako ne ni~u sve trave u isto vrije-

me, moramo pri prvoj ko{nji ukloniti ot-kos kako bismo omogu}ili nicanje kasni-jih trava. Visinu prve ko{nje odredit }e-mo prema tipu travnjaka, tako da ukra-sni travnjak kosimo na visinu od 1,5 cm,a upotrebni kao i sportski (osim golf gre-en) na 3 cm. Najprikladnija kosilica zako{nju u tim uvjetima je vretenasta ilicilindri~na kosilica. Ne treba posebnonapominjati, ali jako je va‘no da no‘evina kosilici budu dobro nao{treni kako bitravu rezali a ne trgali. Ukoliko se u ovojfazi razvoja pojave korovi, najbolje jepristupiti ru~nom suzbijanju odnosnova|enju korova. Herbicide ne treba ko-ristiti u toj fazi upravo zbog kasnijeg ni-canja pojedinih trava. Nakon prve ko-{nje korisna mjera je prihrana mineral-nim hranivom na bazi du{ika ali dobroje koristiti kompleksna hraniva. Mjerenjege u periodu od sjetve pa do prve ko-{nje, uklju~uju}i i prvu ko{nju trebaprovoditi s puno pozornosti jer od togaovisi dalji rast i razvoj travnjaka. Pogre-{ke koje napravimo u toj prvoj fazi moguse osje}ati dugo nakon {to pro|e ovajperiod. Me|u naj~e{}e probleme koji sejavljaju na novom travnjaku spadaju:

– Gole povr{ine bez trave, uzrok imle‘i djelomi~no u lo{oj pripremi tlaprije sjetve kao i primjenom sjeme-na slabe klijavosti.

– Nedovoljna gusto}a trave i slabapokrovnost, uzroci le‘e u slabojpripremi tla, nedovoljnoj klijavostii pojavi velikog broja ptica.

– Travnjak ima blijedozelenu do ‘u-tu boju i ne napreduje, uzrok le‘i unedostatku hraniva, naj~e{}e du{i-ka.

59Odr`avanje i njega travnjaka

– Pojava pukotina na povr{ini,uzrok su te{ka tla i nedostatakvode.

– Pojava korova, uzroci mogu biti ra-zni ali najbolja mjera za{tite je ru-~no va|enje korova.

– Kamenje na travnjaku, treba ga ru-~no pokupiti i iznijeti s travnjaka.

Redovite mjere odr‘avanjaMjere redovitog odr‘avanja obuhva}ajusljede}e radnje:

• prihrana

• ko{nja

• aerifikacija

• vertikalno zasijecanje (verticut)

• topdressing

• valjanje

• zalijevanje.

Prihrana travnjakaSve zelene biljke razvile su sposobnostda uz pomo} sun~eve energije, vode(H2O) i uglji~nog dioksida (CO2) stvaraju

ugljikohidrate ({krob i{e}eri). Ovaj se proces,poznat kao fotosinteza,odvija u mezofilnimslojevima listova i odneobi~ne je va‘nosti zasve biljke. Stanice me-zofilnog tkiva sadr‘ekloroplaste koji su gra-|eni od klorofila. Klo-rofili apsorbiraju sun-~evu svjetlost te je re-flektiraju u zelenom di-jelu spektra te otud ze-

lena boja biljaka. Proces fotosinteze jevrlo slo‘en proces ali u vrlo pojednos-tavljenom obliku on se odvija na sljede}ina~in:

6CO2 + 6 H2O + 674 Kcal energije ÔÔ C6H12O6 + 6O2

Proizvedeni {krob, biljka sprema i ko-risti ga kao spremnik energije koju ko-risti pri izgradnji ‘ivog tkiva. Kod pro-cesa disanja osloba|a se energija oksi-dacijom odnosno izgaranjem ugljikohi-drata. Ovaj proces mo‘emo tako|er jakopojednostavljeno prikazati sljede}omformulom:

C6H12O6 + 6O2 Ô Ô 6H2O + 6CO2 + 674 Kcal

Za normalan rast i razvoj biljka trebarazli~ita hraniva. Ako se prirodni odno-si hraniva poremete, dolazi do poreme-}aja i u procesima fotosinteze, disanje jeslabo i ja~ina rasta se smanjuje. Kao {toje fotosinteza zna~ajna za ‘ivot i rastbiljke, proces izmjene teku}ina putemosmoze jednako je zna~ajan. Mo‘emore}i da su ta dva procesa najva‘niji pro-cesi koji se zbivaju u biljci te da je njiho-vo uravnote‘eno funkcioniranje od pre-sudne va‘nosti. Proces osmoze je izmje-na teku}ina razli~ite koncentracije kroz

Neishranjeni travnjak

35


djelomi~no propusnu membranu. Os-motski proces se odvija u predjelu kori-jena gdje stani~ne membrane korijenjapropu{taju otopine manje koncentracijeiz tla u stanice korijenja.

Na povr{inama koje su jako optere}e-ne, poput sportskih terena, trava uspije-va pod te{kim, neprirodnim uvjetima,misli se pritom i na ~injenicu da se ko-{njom uklanja dio listova u kojem seodvija znatan dio fotosinteze. Poko{e-nom travom odnosno listovima, neumanjuje se samo opseg fotosinteze ve}se odnose i hraniva koja su nakupljenau listovima. Prema tome na povr{inamagdje obavljamo ~estu ko{nju, moramoredovito obavljati prihranu, tj. dodavatiko{njom izgubljena hraniva. Hranivaimaju va‘nu ulogu u izgradnji biljnihorgana kao i pri upravljanju izmjenomtvari u biljci.

Ve} smo rekli da biljka za svoj rast irazvoj treba odre|ene koli~ine i vrstehraniva, kako bi mogle izgra|ivati svojetkivo. Dio hraniva biljka dobiva, odno-sno uzima iz tla, naro~ito u po~etku doktlo jo{ nije iscrpljeno usljed intenzvnoguzimanja hraniva. Kasnije moramo re-dovito tlu dodavati hraniva u koli~inipotrebnoj za uspje{an rast trave. Ovdjetreba navesti da ”Stupanj iskoristivostihraniva ovisi o najmanjoj pristupa~nojkoli~ini bilo kojeg osnovnog elementa.“Hraniva mo`emo podijeliti u dvijeosnovne skupine i to:

– organska hraniva

– mineralna ili anorganska hraniva.

Organska hranivaOva hraniva mogu biti razli~itog porije-kla, pa tako postoje organska hranivabiljnog porijekla (kompost, treset) i ‘i-votinjskog porijekla (stajsko gnojivo).Zbog toga jer stvaraju humus u tlu ovasu hraniva neobi~no va‘na. U~inak or-ganskih hraniva traje nekoliko godina(2– 3) pa ih prema tome trebamo u tom

razmaku i koristiti. Najva‘niji gra|evnielementi su C – ugljik, O – kisik i H –vodik. Biogeni makro elementi kao {tosu N – du{ik,

P – fosfor i k – Kalij nalaze se u dijelo-vima organskih materija vezani na razli-~ite na~ine.

Organska hraniva posjeduju sljede}asvojstva:

– hranjivi elementi vezani su u slo‘e-nim organskim molekulama pa jepotrebno vi{e vremena da ih biljkaiskoristi.

– jednostavna su za primjenu, nepostoji opasnost od spaljivanja listaili korijena.

– ne ispiru se lako iz tla.

– koncentracija hraniva ni‘a je negokod mineralnih hraniva.

– cijena ko{tanja je vi{a nego kodanorganskih hraniva.

– pojavljuju se u najrazli~itijim spo-jevima.

– mogu sadr‘avati razne uzro~nikebolesti.

– te{ko ih je skladi{titi na dulji rok.

Kompleksna hraniva organskogporijeklaOrganska hraniva slu‘e prije svega zapobolj{anje tla. Tu ubrajamo razna hra-niva nastala raspadom organske tvaribiljnog porijekla. Od hraniva koja semogu nabaviti kod nas mo‘emo navesti:

Treset. Mada ga nazivamo tresetnohranivo ono zapravo ne sadr‘i gotovonikakvu koli~inu hraniva ali nam je va-‘an zbog svoje osobine da upija i za-dr‘ava velike koli~ine vode. Treset jeproizvod raspada mahovina roda Spha-gnum a druga vrsta treseta nastala je odtrske Phragmites bez prisustva zraka.Treset, kao {to smo rekli ne sadr‘i hrani-


va ali poma‘e pri stvaranju humusa i nataj na~in oboga}uje tlo. Danas koristimouglavnom treset iz Njema~ke i Ma|ar-ske. Prilikom kori{tenja treseta moramopaziti da se ne osu{i jer u tom slu~ajupostaje beskoristan s obzirom na to davrlo te{ko opet prima vodu. Pri izradi iodr‘avanju travnjaka koristimo treset narazne na~ine, mal~iranjem ili mije{a-njem s tlom.

Kompost. Nastao kaoproizvod raspada zele-ne mase u prisustvuzraka ovo hranivo je je-dno od najkori{tenijih inajkvalitetnijih hranivauop}e. Zreli kompostima finu mrvi~astustrukturu bez mirisa teje jednostavan za ruko-vanje. Kompost je nas-tao raspadom vi{e vrstamaterijala pa je te{koutvrditi hranjivu vrije-dnost svakog od njih.

Ako ‘elite sami proi-zvoditi kompost ondatrebate imati na umu da je to slo‘en i od-govoran posao. Treba izbjegavati kori{te-nje bolesnog i zara‘enog biljnog materi-jala kao i plasti~nih masa, stakla i drugihmaterijala koji se ne mogu raspadati.Kompost danas proizvode stru~njaci uzupotrebu suvremene tehnologije unutarvelikih specijaliziranih tvrtki. Kompostproizveden pod kontroliranim uvjetimaprofesionalno nadziran i prikladno pa-kiran treba koristiti umjesto komposta,raspadom materija sumnjivog porijekla ipod nepoznatim uvjetima.

Glistal. Pod ovim nazivom u trgova~-koj mre‘i se koristi prera|ena mje{avinahumusa i stajskog hraniva uz pomo} ka-lifornijskih glista. Pri ovom procesu ko-risti se prirodno svojstvo glista da svo-jim probavnim traktom mije{a i oboga-}uje tlo.

Humokompovit. Jo{ jedno organskohranivo nastalo kao mje{avina zemljetreseta i minerala. Korisno za cvjetnegredice i ‘ardinjere. U rasutom stanjumo‘e se koristiti kao dodatak pjeskovi-tim tlima.

Stajski gnoj.1 Danas se sve rje|e koris-ti jer ga, u prvom redu, zamjenjuju nova

1 Oblik organskog hraniva.

organska hraniva, a drugo, jako je te{kona}i kvalitetni zreli stajski gnoj proizve-den od goveda s prirodnom slamom. Ne-zamjenjiv je kao sredstvo za pobolj{anjestrukture tla, tj. nezamjenjiva je njegovauloga pri stvaranju humusa.

Mineralna ili anorganska hraniva nas-taju kao nusproizvodi industrijske proi-zvodnje (NH4) ili kao soli nekih minera-la koje se nalaze u prirodi (fosfati, kalije-ve soli). Najva‘nija svojstva ovih hrani-va su sljede}a:

– puno su jeftinija od organskih.– biljka ih lak{e i br‘e prima a i rezul-

tati su brzo vidljivi.– lagano se ispiru iz tla (osim fosfata).

Organska hraniva

36


– pri prekomjernom doziranju dolazido o{te}enja listova biljke u oblikupale‘i.

– koli~ina hraniva je poznata.

– spojevi su stabilni.

Prevelika koli~ina hraniva u kratkomvremenskom razdoblju nije uvijek kori-sna za bljku, zato su proizvo|a~i plasi-rali na tr‘i{te mineralna hraniva s pro-du‘enim djelovanjem koje biljka mo‘eefikasno koristiti kroz dulji vremenskiperiod.

Kompleksna mineralna hranivaI ova hraniva spadaju u skupinu mine-ralnih hraniva i obi~no sadr‘e tri ele-menta du{ik, fosfor i kalij. Ozna~avajuse kao NPK plus tri broja od kojih prvizna~i sadr‘aj du{ika (N) u postotcima,drugi sadr‘aj fosfora (P2O5) u postocimai tre}i sadr‘aj kalija (K2O) isto u postoci-ma. Naprimjer, NPK 15:15:15 ili popu-larno nazvane tri petnaestice u 100 kgsadr‘i 15 kg du{ika, 15 kg fosfora i 15 kgkalija. Dvojna hraniva ozna~avaju se ta-ko|er s tri broja, samo {to se s nulomozna~ava ono koje nije prisutno, pa takoimamo NPK 12:52:0 kako ozna~avamomonoamonijski fosfat a to zna~i da ima12% du{ika i 52% fosfora. Du{ik u kom-pleksnim gnojivima mo‘e biti u amonij-skom, nitratnom a dijelom i amidnomobliku. Fosfor mo‘e biti u obliku topi-vom u vodi ili u citratnoj ili limunskojkiselini a kalij u obliku klorida ili sulfa-ta. Kompleksna hraniva se proizvode srazli~itim sadr‘ajima i odnosima NPKkako bi zadovoljila potrebe razli~itih bi-ljaka na razli~itim tlima. Konkretno zatravnjake u na{im uvjetima potrebno jedodavati hraniva s ve}im sadr‘ajem du-{ika ali to prije svega zavisi o godi{njemdobu kao i potrebama odre|enog trav-njaka. Potrebe travnjaka mo‘emo sazna-ti na temelju kemijske analize tla kojumo‘emo pomo}u priru~nih terenskihkompleta za analizu, sami obaviti ili ako

trebamo detaljne i vrlo to~ne podatke otlu, takvu analizu povjeravamo stru-~nim laboratorijima. Za{to koristimokompleksna hraniva mo‘emo ukratkoobjasniti sljede}im razlozima.

– jednom prihranom dajemo tri i vi{eelemenata, {to znatno ubrzava rad,naro~ito ako se radi na veliim pov-r{inama.

– mije{anje je obavljeno u tvornici.

– primjena je olak{ana jer je hranivoobi~no u granulama.

Kod nas se mogu nabaviti sljede}evrste kompleksnih hraniva:

a) Kompleksna hraniva srednje kon-centracije

Ova hraniva sadr‘e du{ik u nitratnomi amonijskom obliku, fosfor topiv u 2%limunskoj kiselini mje{avine s vi{e od10% P2O5 fofor topiv u vodi. Kalij jeuglavnom u obliku kalij klorida. Tuspadaju:

• NPK 15:15:15

• NPK 20:10:10

• NPK 13:13:21

b) Kompleksna hraniva visoke kon-centracije

Ovu skupinu ~ine hraniva visokihkoncentracija hraniva (55–60%) i pred-stavljaju posljednje dostignu}e u tehno-logiji proizvodnje umjetnih hraniva.

• NPK 10:30:20

• NPK 15:15:15

• NPK 7:20:30

Osim mineralnih hraniva u granula-ma, koja biljka koristi tek nakon {to sepod djelovanjem vode otope i u|u u tloputem korijenovog sustava, na tr‘i{tupostoje i kompleksna hraniva u teku}emstanju koje biljka mo‘e uzimati putemlista. Uzimanje putem lista daje vre-


menski ranije u~inke a mogu se kombi-nirati sa sredstvima za za{titu bilja. Te-ku}a mineralna hraniva s mikroelemen-tima dolaze na tr‘i{te pod imenomFertine.

Osnovni elementi hraniva

MakroelementiNisu sva hraniva potrebna biljci u je-dnakim koli~inama, neka od njih biljkavi{e tro{i pa ih u ve}oj koli~ini i trebadok druge treba u manjoj koli~ini. Prvenazivamo makro elementi a druge mi-kroelementi. U makroelemente spadajuC, H, O, N, P, K, Mg, Ca i S dok u drugespadaju Fe, Mn, B, Cu, Mo, Zn. Pogre{noje me|utim vjerovanje da su makroele-menti biljci va‘niji i korisniji od mikro-elemenata – to nije to~no. Biljka podje-dnako treba i jedne i druge samo {to ihkoristi u razli~itim koli~inama. Navede-ni elementi veoma su va`ni za rast irazvoj biljke. Vodik i kisik obra|eni su upoglavlju o tlima pa ovdje obra|ujemoostale elemente.

Du{ikDu{ik se u prirodi nalazi u plinovitomstanju u atmosferi koje jesatavni dio u u~e{}u od79%. Elementarni Du{ik(N2) nije biljci pristupa~an.Biljke uzimaju du{ik najve-}im djelom preko spojeva uobliku nitrata (NO3) –odnosno amoniuma NH4

+.Du{ik je biljkama potrebanza izgradnju bjelan~evina(amino kiseline), vitamina,klorofila i drugih tvari.

U biljkama i ‘ivotinjama du{ik se na-lazi u kompleksnim slojevima, u vodi jenetopiv pa ga biljka ne mo‘e direktnoprimiti. Prije nego li ga biljka mo‘e ko-ristiti mora prije}i u nitratni ili NH4

+

oblik. Ovaj prijelaz se odvija pomo}ubakterija. Temperatura je najva‘niji ~i-nitelj za aktivnost bakterija. Pretvaranjeorganskog du{ika u anorganski oblik tj.oblik koji biljka mo‘e koristiti najinten-zivnije se odvija pri temperaturamaizme|u 20 °C i 30 °C. Poznato je me|u-tim da se iako usporene aktivnosti odvi-jaju i kod ni`ih temperatura (10 °C). Unormalnim uvjetima u~inkovitost bakte-rija na razgradnji du{ika traje ~itavu ve-getacijsku sezonu, odnosno od ranogprolje}a pa do kasne jeseni. Porastomkoli~ine zraka u tlu aktivnost se ubrza-va, dakle kapacitet za zrak je u izravnomodnosu sa stupnjem iskoristivosti du{i-ka. Pretvaranje du{ika u biljkama pri-hvatljiv oblik odvija se u tri faze.

1. Faza – Pretvaranje amonijaka uamonij

Raspadanjem ‘ivotinjskih i biljnih or-ganizama stvara se amonijak (NH3) koji

Hranidbeni kru`ni tok

37

svijetlo

organskatvar

O2

CO2

HO2

mikroorganizmi


U~inkovitost du{ika o~ituje se krozpove}anje zelene mase i tamnozelenojboji biljke. U slu~aju da biljka nemapristupa~nu dovoljnu koli~inu du{ika,dolazi do pojave nekroze tj. uvrtanja i‘u}enja starijih listova. Prevelika dozadu{ika o~ituje se u plavozelenoj bojibiljke dok u isto vrijeme listovi gubeelasti~nost i postaju lako lomljivi. Mine-ralno du{i~no hranivo na tr‘i{tu se na-lazi u nekoliko oblika i to amonij (NH4),te nitratni (NO3) i amidni (NH2) oblik.Biljka najlak{e i najbr‘e prima du{ik unitratnom obliku dok se amidni primatek nakon pretvaranja u nitratni oblik.Prilikom obilnih oborina dolazi do ispi-ranja du{ika nakon ~ega se prhrana mo-ra ponoviti. Du{ik je ina~e osjetljiv nazbijenost tla uslijed ~ega dolazi do ne-dostatka kisika a time do denitrifikacije.U jesen treba izbjegavati prekomjernodozirnje du{ika jer se kao posljedica po-javljuje prevelika osjetljivost na bolesti.

Oblici du{i~nih hraniva

Amonijski sulfat (NH4 – 21% du{ika).Naj~e{}e se isporu~uje u obliku granulai u obliku soli a kao nusproizvod nastajesumpor. Fiziolo{ki djeluje kiselo.

Urea (CO(NH2)2) 46% N). To je viso-kokoncentrirano du{i~no hranivo uamidnom obliku. U tlu se pretvara uamonijak i salitru (NO3) te ga biljka teku tom obliku mo‘e koristiti. U prodaji senalazi u obliku bijelih granula lako topi-vih u vodi. Zbog visoke koncentracjedu{ika, treba ga davati oprezno u ma-njim koli~inama. Fiziolo{ki neutralan.

^ilska salitra (Na NO3 – 16% du{ika).Visokovrijedno du{i~no hranivo u obli-ku nitrata koje biljka izravno koristi. Utrgova~koj mre‘i nalazi se u obliku gra-nula pakiranih u plasti~nim vre}ama.Danas se manje koristi.

Vapnena salitra (CaONO3 – 13% du-{ika). Visokovrijedno hranivo koje biljkakoristi izravno i brzo jer ima nitratni

se, djelovanjem bakterija i odre|enihgljivica, u rahlim i dobro prozra~enimtlima pretvara u amonij (NH4), biljkamaprihvatljiv u obliku iona. Ovaj oblik du-{ika naj~e{}e koristi biljka putem umje-tnih mineralnih hraniva.

2. Faza – Stvaranje nitrita (NO2)

Bakterije iz skupine Nitrosomonas ok-sidiraju amonijak i amonij u nitritnioblik koji je biljkama otrovan.

3. Faza – Stvaranje nitrata (NO3)

Djelovanjem drugih bakterija nitroba-cter nitritni oblik gotovo trenutno prela-zi u nitratni oblik. Va‘no je re}i da uku-pan rast i razvoj biljke u potpunosti ovi-si o ovom procesu. Stvaranjem nitratapretvaranje du{ika zavr{ava i biljka ga utom obliku prete‘no koristi.

Osim procesom nitrifikacije, koji smoprethodno opisali biljka dobiva du{ik iiz atmosfere. Du{ik dospijeva iz atmos-fere putem oborina (manja koli~ina) iaktivno{}u odre|enih bakterija. Tri naj-va‘nije vrste bakterija koje ve‘u odno-sno fiksiraju du{ik u tlu su Rhizobium(Bacterium radicola), Azotobacter i Clos-tridium. Bakterije vrste Rhizobium ‘iveu simbiozi s leguminozama stvaraju}ikvr‘ice poput rezervoara na korijenjumahunarki. Zajedno s drugim bakterija-ma ove se bakterije nalaze slobodne utlu i neobi~no su va‘ne za proces fiksa-cije atmosferskog du{ika.

Pod nepovoljnim uvjetima (nedosta-tak zraka u tlu) nastupa proces denitrifi-kacije. Pri tom du{ik prelazi iz nitratnogoblika u nitritni i u obliku plina izlazi iztla. Kad je tlo dobro prozra~eno ovaj jeproces znatno smanjen. Nasuprot tome,kad je tlo zbijeno, s malim zra~nim ka-pacitetom i s prevelikom vla‘no{}u, do-lazi do gubitka du{ika procesom denitri-fikacije. Ovaj je proces vrlo {tetan zbogtoga {to se iz tla nepotrebno gubi te{kopribavljiv i neobi~no va‘an elemenat ulancu ishrane biljke.


blik. Fiziolo{ki alkali~na zbog kalcijevaoksida.

Kalcijum cijanamid (21% du{ika).Ovo je vrlo otrovno hranivo i danas segotovo nigdje vi{e ne koristi. Nekada sedosta koristio zbog svoje niske cijene jerse dobiva kao nusproizvod u kemijskojindustriji. Zbog svoje otrovnosti kori-{ten je i kao herbicid.

Du{i~na hraniva visoke koncentraci-je du{ika, ni‘e navedena hraniva suproizvodni nazivi hraniva koja se mogunabaviti na na{em tr‘i{tu.

Nitrogen (40% N). Ovo hranivo jeproizvod razvoja nove tehnologije razvi-jeno je u Njema~koj u firmi Eurogreen.Sastavljeno je od 8% du{ika u oblikuamida i 72% du{ikovih spojeva s produ-‘enim vremenskim otpu{tanjem. Ispo-ru~uje se u obliku sitnih granula gotovopraha u papirnatim vre}ama od 25 kg.

Uan (30% du{ika). Teku}e du{i~nohranivo slu‘i za folijarno prihranjiva-nje. Travnjaci se mogu tretirati nerazri-je|enom otopinom. Koristan je za prim-jenu tijekom suhih ljetnih mjeseci.

KAN (27% du{ika) po svom sastavu toje amonijski nitrat kojemu je radi po-bolj{anja fizi~kih svojstava dodan mlje-veni vapnenac ili dolomit. Polovica senalazi u amonijskom obliku a polovicau nitratnom. Proizvodi se u granulama.

Fosfor. Simbol (P) djeluje u biljci u obli-ku fosfat iona (H2PO4 ili HPO4

– –) priizgradnji bjelan~evina i stani~nih mem-brana. Ima tako|er veliku ulogu kodstvaranja energetskih spojeva (adeno-zindifosfat i adenozintrifosfat). Va‘nauloga fosfora je i u tvorbi meristemskihstanica, to svojstvo koristimo pri doda-vanju fosfora prilikom nicanja mladihbiljaka kao startno gnjivo. Tako|er su-djeluje u tvorbi nukleinskih kiselina ibjelan~evina. Poznato je da se fosforsporo ispire iz tla pa zbog toga treba bitioprezan pri dodavanju ovoga elementa

kako se ne bi pretjeralo s koli~inom fos-fora u tlu. Primjena fosfora pri hranidbije u obliku fosfornog oksida (P2O5). Fos-for dodajemo u prolje}e i u jesen. Trebaizbjegavati ljetnu prihranu fosforom.Kod prekomjerne doze fosfora li{}e naj-prije dobije tamnozelenu boju a zatimpostaje crvenkasto. Kod ekstremnih vri-jednosti pH, bilo jako kisela reakcija ilijako alkali~na, u~inak fosfora prestaje.Fosforna hraniva mogu biti u razli~itimoblicima.

Superfosfat (18% fosforne kiseline).Topiv je u vodi. Pokazao se kao naju~in-kovitiji od svih fosfornih hraniva. Zbogsvoje lake topivosti biljka ga je u stanjubrzo primiti. Najbolji u~inak pokazujena neutralnim i bazi~nim tlima. Isporu-~uje se u obliku granula.

Thomasovo bra{no (12–18% fosfornekiseline). Topiv u limunskoj kiselini, ra-di toga se u tlu te{ko i sporo otapa. Dobi-va se kao sporedni proizvod pri opleme-njivanju sirovog ‘eljeza kada nastaje tzv.thomasova drozga koja mljevenjem pos-taje thomasovo bra{no. Isporu~uje se fi-no mljeveno bra{naste stukture pa gatreba primjenjivati za tiha i mirnavremena.

Trostruki superfosfat (45% P2O5). To-piv je u vodi. To je koncentrirano fosfa-tno hranivo, ~isti monokalcijski fosfat.Proizvodi se u granulama.

Novaphos (23%). 50% topiv u vodi.Isporu~uje se u granulama.

Hyperphos (28–30%) 40% topiv uamonijevoj kiselini. Na tr‘i{te dolazi ugranulama.

Kalij. Simbol (K), biljka ga prima u obli-ku kalium iona gdje slu‘i kao va‘an ele-ment pri izgradnji meristemskog stani-~ja. Utje~e na aktiviranje enzima kao ina regulaciju osmotskog tlaka. Zbog po-znatog antagonizma s magnezijem (kati-onski niz), prevelik sadr‘aj Mg u tlu blo-kira kori{tenje kalija i obratno prevelika


koli~ina kalija spre~ava biljku da koristimagnezij. Kalij se antagonisti~ki pona{ai prema drugim ionima NH4, Ca i Na.Kalij se u gnojivima nalazi u K2O oblikui kao takvog ga unosimo u tlo. Glinovitatla bolje zadr‘avaju kalij lako se ispire izpjeskovitih tala. Nedostatak ovog ele-menta utje~e na rast listova koji ostajumaleni kao i na smanjenu otpornost naga‘enje jer biljka postaje neelasti~na ilako lomljiva. Na nogometnim i drugimsportskim travnjacima kalij ima neobi-~no va‘nu ulogu radi navedenih zna~aj-ki. Svojstvo kalija, da op}enito uzev{i,pove}ava otpornost biljke, koristimo prijesenjoj prihrani kao antistresnu pre-ventivu.

40% kalij (40% K2O). Lako topiv i imatrajno djelovanje. Prikladne su za svevrste tla. Pri hranidbi se mo‘e mije{ati s50% tomasovim bra{nom a odli~ne re-zultate daje s manjim sadr‘ajem klorida.

Patent kalij (25% K i 8% MgO). Kakone sadr‘i kloride nije opasan pa ga mo-‘emo primjenjivati na svim vrstama tla.Isporu~uje se u granulama a doziramoga s 4 do5 dag/m2.

Sumporni kalij (50% K2O). Ima sli-~na svojstva kao patentkali. Koristi senajvi{e u vo}arstvu.

K38 (38% K2O – 1,2% Fe, 0,6% Mn).Koristi se za jako optere}ena sportskaigrali{ta. Isporu~uje se u vre}ama od 20kg fino granuliran.

Kalcij. Kalcij (Ca) dospijeva u biljku kaodvovalentni kation (Ca++). Kalcij putujeu vrhove lista ali se, ne vra}a u drugomsmjeru tako da se kalcij talo‘i u starijimlistovima. Veliki je utjecaj kalcija na pHvrijednost tla. Kalcij ima nezamjenjivuulogu u adsorpcijskom kompleksu kaoaktivator enzima koji izgra|uju va‘nijespojeve. To zna~i da u odsutnosti kalcijakorijenov sustav te‘e prima elemente izokolnog tla. Tako|er kalcij ima va‘nuulogu pri procesima pobolj{anja svoj-stava tala. Velika koli~ina vapnenca

(CaCO3) u tlu djeluje alkali~no a malakoli~ina kiselo. Poma‘e tako|er razvojmikroorganizama i izgra|uje mrvi~astustrukturu tla. Najjeftiniji oblik hranivadolazi u obliku vapnenca odnosno kal-cijevog karbonata. Kalcijev karbonatmo‘emo u obliku mljevenog kamenogbra{na dodavati jako kiselim tlima, teim tako popravljati pH vrijednost istrukturu. To dakako dolazi u obzir sa-mo na oranicama. Kao hraniva koja sa-dr‘e isklju~ivo kalcij u trgova~koj mre‘ise mogu nabaviti sljede}a:

Vapnena {ljaka (80–95% CaCO3) sa-dr‘i oko 50% CaO. Dobiva se mljeve-njem prirodnog vapnenca. Vapnena {lja-ka sadr‘i glinaste i ilovaste ~estice pa jeprikladna za dodavanje pjeskovitimtlima.

Dolomitni vapnenac (90–95% CaCO3+ MgCO3). Najmanji sadr‘aj MgO je15%. Koristan je kao prihrana travnjaci-ma uz prometnice nakon zimskog sole-nja cesta. Neutralizira {tetno djelovanjesoli.

@ivo vapno (80–95% CaO) Dobiva se‘arenjem vapnenca. Lako se topi u vodi,prikladan je za pobolj{anje strukturevrlo te{kih glinovitih tala. Jako nagrizaorgansku tvar.

Ga{eno vapno (70% CaO). Dobiva sega{enjem ‘ivog vapna vodom. Djelujesli~no kao i ‘ivo vapno ali ne nagriza or-gansku materiju.

Op}enito za kalcij mo‘emo re}i da sekod nas rijetko koristi kao hranivo u ~is-tom obliku.

Magnezij. Magnezij (Mg) op}enito gabiljka prima u obliku Mg iona (Mg++) au manjoj mjeri i u spojevima s kalcijemili kalijem. Prije svega dospjeva u vrho-ve mladih listova gdje se poput kalcijatalo‘i. Magnezij sudjeluje u gra|i kloro-fila tvore}i njegovu jezgru isto kao {to‘eljezni ion tvori jezgru hemoglobinakod ‘ivotinjske krvne stanice.


Zbog poznatog antagonizma s kalijemmo‘e kod preobilnog doziranja kalijado}i do blokade magnezija. Nedostatakmagnezija o~ituje se u pojavi malih tam-nozelenih mrlja na listovima. Tu pojavunazivamo kloroza a posljedica je nemo-gu}nosti izgradnje stanica klorofila. Pos-toji zna~ajna veza izme|u koli~ine ma-gnezija i pH vrijednosti. Ta veza nije li-nearna te je vidljivo da izme|u pH vrije-dnosti 4,5 i 5,5 postoji namanja koli~inaMg. Tla na dolomitnim podlogama sa-dr‘e visoko u~e{}e Mg dok pjeskovitatla sadr‘e ni‘e. Od vremena spoznaje ova‘nosti Magnezija proizvode se hrani-va s manjom ili ve}om koli~inom ma-gnezija. Naro~ito visoki postotak ma-gnezija sadr‘i ”kalimagnesia”. Kao hra-nivo dolazi u sastavu tomasovog bra{na.

Sumpor. Sumpor (S) Dospijeva u biljkuu obliku sumpornog iona (S– –) i sastavnije dio bjelan~evina i aminokiselina.Utje~e na izmjenu enzima unutar bje-lan~evina. U prirodi je sre}om nedosta-tak sumpora rijedak. Kada se dogodi ne-dostatak sumpora tada ga nadomje{ta-mo jednim od poznatih hraniva kao {tosu amonijski sulfat, kalimagnesia, su-perfosfat i dr. Previsoke vrijednost pHsni‘avamo dodavanjem sumpora.

MikroelementiU ovu skupinu elemenata spadaju bor(B), mangan (Mn), bakar (Cu), cink (Zn),molibden (Mo) i ‘eljezo (Fe). Kao i ma-kro elementi i ovi elementi su neobi~nova‘ni za ‘ivot biljke samo u znatno ma-

njim koli~inama. Isto kao {to nije dobrokad nedostaje neki od mikroelemenatatako nije dobro niti da ih ima previ{e.Op}enito mo‘emo kazati da je ravnote‘au pristupa~nim koli~inama kao i potre-bnim koli~inama hraniva uvijek potre-bna. Poznato je da nedostatak ‘eljezauzrokuje klorozu tj. bljedilo biljaka. Ne-dostatak ‘eljeza mo‘e biti uvjetovan iprevelikom pH vrijednosti tla kad dolazido blokiranja ‘eljeza u adsorpcijskomkompleksu te ga biljka ne mo‘e primitimada je u tlu prisutno. Osim ovih ele-menata postoje jo{ i elementi u trgovimaali ih ovdje ne}emo posebno navoditi.

Prora~un potrebnih koli~ina hraniva

U praksi je potrebno stalno voditi ra~u-na o stanju elemenata u tlu odnosno po-trebi dodavanja elemenata koji nedosta-ju ili se nalaze u tlu u manjim koli~ina-ma. Kako bismo znali stanje, odnosnokoli~inu pojedinih elemenata u tlu, tre-ba u redovitim razmacima (koji mogubiti od 1–6 mj.) uzimati uzorke tla i ana-lizirati ih. Analizu mo‘emo vr{iti samipomo}u priru~nih setova koji se moguza tu svrhu nabaviti ili analizu povjeritinekoj od specijaliziranih ustanova kojesu opremljene kvalitetnim laboratoriji-ma. Kada znamo koli~ine prisutnih ele-menata u tlu (N, P, K, Ca, Mg, S) tadamo‘emo, poznavaju}i osobine mineral-nih hraniva ra~unski odrediti potrebnekoli~ine hraniva koja moramo dodati.Sljede}i primjer }e nam to najboljepokazati.


Primjer 1

Uzmimo da na{ travnjak treba 40 kgdu{ika na 1 ha a ho}emo ga prihranitiamonijskim sulfatom koji sadr‘i 21%du{ika. Potrebno je saznati koliko kgovog hraniva trebamo dodati.

(40 × 100)/21 = 190 kg/ha

Dakle treba 190 kg amonijskog sulfatadodati na 1 ha kako bismo ispunilipotrebe za du{ikom.

Primjer 2

Koliko kg fosfornog hraniva u obliku(18% P2O5) treba dodati na 1 ha akosmo analizom utvrdili manjak od50 kg fosfora. Znamo da na{e hranivosadr‘i 18% P2O5.

(50×100)/18 = 278 kg superfosfata/ha

Primjer 3

Koju koli~inu kalija u obliku (50%KO2) koji sadr‘i 50% kalija trebamododati na 1 ha ako smo utvrdili ma-njak od 100 kg.

(100 × 100) /50 = 200 kg/ha

Primjer 4

@elimo znati koliko kg ~istog du{ikasmo dodali u obliku urea hraniva akosmo rasipali 20 g/m2.

Urea ima 46% du{ika.

N = (46 × 20) /100 = 9,2 g/m2 odno-sno 92 kg/ha

Koli~ina hraniva kao i period primje-ne ovise prije svega o vrsti i tipu tla kaoi o tipu travnjaka (ukrasni, sportski itd.).Prije bilokakve primjene hraniva potre-bno je obaviti analizu tla. Pjeskovita tlaop}enito trebaju ve}u koli~inu hraniva.Istra‘ivanjima je utvr|eno da dobro op-skrbljena tla sadr‘e u 100 g sljede}e ko-li~ine hraniva:

– 15 mg P2O5

– 20 mg K2O

– 12 mg Mg

Ove koli~ine se razlikuju u zavisnostiod tipa travnjaka, te kod travnjaka kojise intenzivno odr‘avaju kao npr. Golfgreen, ispiranjem koje nastaje kao po-sljedica umjetnog navodnjavanja, sa-dr‘aj kalija pada ispod 1 mg na 100 g.tla. Tako|er ko{njom se odnose odre|e-ne koli~ine hraniva koje je biljka naku-pila u razmaku izme|u dvije ko{nje.Utvr|eno je da s povr{ine od 1 m2 godi-{nje ko{njom odnesemo oko 30 g N, 7 gP i oko 20 g K. Poznata je ~injenica daja~ina rasta trave tijekom vegetacijskogperioda nije ista te da je najintenzivnijau prolje}e da bi tijekom ljeta postupnoopadala a onda opet u jednom kratkomvremenskom razmaku krajem ljeta i po-~etkom jeseni opet malo poraste i nakontoga postupno opada da bi krajem jeseniposve prestala.

Na temelju takve ja~ine rasta jasno jeda i u~estalost kao i koli~ina hraniva ko-je treba dodavati izravno ovise o tome.U rano prolje}e, prije po~etka intenziv-nog rasta, potrebno je biljci dodati {tovi{e du{ika kako bi mogla razvijati zele-nu masu. Cilj nam je da dodavanjem od-govaraju}ih hraniva odr‘imo ujedna~e-nu ja~ina rasta tijekom ~itave vegetacij-ske sezone. Prije zime, odnosno prijeprekida vegetacijskog ciklusa, travu tre-ba pripremiti za stresno razdoblje tije-kom zime. Dodavanjem ve}ih koli~inakalija od uobi~ajenih poja~avamo otpor-nost trave na hladno}u i na mraz. Akododamo preveliku dozu du{ika prije zi-me listovi postaju meki i spu‘vasti te sujako podlo‘ni napadu bolesti. Na krajutreba re}i da op}enito biljke ne podnoseni premale koli~ine hraniva kao ni pre-velike. O toj ~injenici i te kako treba vo-diti ra~una prilikom poduzimanja mjeragnojidbe. Treba tako|er jo{ jedanput na-glasiti da je potrebno jednom godi{njeizvr{iti kemijsku analizu tla na{ega trav-njaka kako bismo pravilno dozirali po-trebne koli~ine i vrste hraniva.


Ko{njaKo{nja trave spada me|u najva‘nijemjere odr‘avanja. Teoretsko obja{njenjepotrebe redovite ko{nje travnjaka danoje u dijelu teksta koji se nalazi u ovojknjizi a odnosi se na biolo{ka svojstvatrava. U~estalost ko{nje zavisi u prvomredu od tipa travnjaka, godi{njeg doba ivrsta trava kojima je travnjak zasijan.Travnjake na kosinama i poluprirodnetravnjake nije potrebno ~esto kositi, je-danput ili dvaput godi{nje, u zavisnostiod toga kojem tipu travnjaka i vrsti kori-

{tenja pripadaju. Me|utim, travnjakekoji pripadaju kategoriji upotrebnih iliparkovnih treba kositi ~e{}e 1 do 2 putamjese~no, dok ukrasne i sportske trav-njake kosimo 1 do 2 puta tjedno a pose-bno fine travnjake (golf-green) treba ko-siti svaki dan. ^estom ko{njom trave suizuzetno optere}ene u pogledu ponov-nog stvaranja lisne mase i utro{ka hrani-va. Travne vrste razli~ito podnose u~es-talu ko{nju jer nemaju sve jednaku spo-sobnost brze regeneracije. Me|u travekoje dobro podnose ~estu ko{nju ubraja-


mo: vrste Poa annua, Agrostis stolonife-ra, Agrostis cannina i Agrostis tenuis.Ako pogledamo krivulju rasta mo‘emouo~iti da tijekom godine trave imaju raz-li~itu ja~inu rasta. U po~etku vegetacij-skog perioda rastu polagano da bi sredi-nom travnja rast u visinu naglo ubrzao ido sredine lipnja mjeseca dosegao iodr‘ao maksimum, nakon toga krivuljarasta po~inje padati te krajem kolovozaponovno po~inje malo rasti da bi sredi-nom rujna definitivno dobila silaznuputanju. Iz ovih podataka vidljivo je danajve}i broj ko{nji treba obaviti u peri-odu najve}eg rasta trava tj. od polovinetravnja do sredine lipnja. Kada se radi oko{nji ve}ih povr{ina, dobro je na~initidetaljan raspored ko{nje po mjesecima.

Visina ko{nje ovisi o razli~itim ~inite-ljima, kao {to su:

• tip travnjaka

• vrste trava od koji je sa~injentravnjak

• `eljeni izgled travnjaka

• godi{nje doba

• vremenski uvjeti.

Upotreba travnjaka je odlu~uju}i ~ini-telj koji odre|uje visinu ko{nje. Tablicau prilogu zorno prikazuje odnose tipatravnjaka prema visini ko{nje.

Golf green povr{ine, kose se ekstrem-no nisko kako bi putanja relativno maleloptice bila nesmetana i precizna. Gre-enkeeperi imaju posebnu napravu po-mo}u koje mjere brzinu loptice. Kodsportskih travnjaka niskom ko{njomposti‘emo tvr|u travu otporniju na kli-zaju}e startove i ga‘enje. Nepovoljniu~inci, s druge strane, uzrokovani nis-kom ko{njom, o~ituju se u smanjenimlisnim povr{inama a time i smanjenimkoli~inama klorofila i drugih ~imbenikabitnih za stvaranje zelene mase, ka‘emoda trava postaje umorna. Neposredneposljedice takvog stanja o~ituju se u po-

ve}anju korijenovog sustava a samimtim pove}ava se koli~ina tvari i vode ko-je korijen uzima iz tla. Poku{ajima danadoknadi lisnu masu, biljka dakle, po-ve}avanjem korijena radi na vlastitu {te-tu. Na temelju navedenoga jasno je dapri odluci o visini ko{nje treba na}ikompromisno rje{enje kako bismo ogra-ni~ili {tetne posljedice niske ko{nje, dokbi ujedno maksimalno iskoristili dobrestrane niske ko{nje. Op}enito mo‘emore}i da trave uskog lista bolje podnosenisku ko{nju od trava {irokog lista. Ra-zli~ite vrste trava razli~ito podnose ~es-tu i nisku ko{nju.

Tablica 20 prikazuje vrste trava i visi-nu ko{nje koju one podnose.

Visine ko{nje navedene u tablici suvisine kod kojih ne dolazi do o{te}enjatrave, jer ako ne bismo vodili ra~una otoj ~injenici tj. nepravilnim izborom vi-sine ko{nje mogli bismo znatno o{tetititravnjak. U prolje}e prije prve ko{nje uvegetacijskoj sezoni, visinu no‘a na ko-silici treba podignuti znatno vi{e nego jeto uobi~ajeno za taj tip travnjaka, ko-{njom trebamo samo izravnati i odrezativrhove trave. Postupno treba sni‘avati


visinu no‘a kosilice te nakon nekolikoko{nji do}i na uobi~ajenu visinu. Izrav-nanost povr{ine i visina ko{nje od bi-tnog su utjecaja na kretanje i putanjuloptice na golf terenima. I suvi{e visokatrava, primjerice na nogometnim tereni-ma znatno usporava kretanje lopte a ti-me bitno utje~e na kakvo}u igre. Godi-{nje doba tako|er znato utje~e na visinuko{nje, za vrijeme proljetnih mjeseciodnosno sezoni igranja na sportskimtravnjacima, treba kositi najni‘e mogu-}e, ali za vrijeme ljetnih mjeseci tj. sezo-ni mirovanja u sportskom pogledu trebapustiti da trava naraste ne{to vi{e oduobi~ajene visine. Tako|er za vrijemesu{nog perioda ne treba ~esto i nisko ko-siti travu kako ne bi do{lo do nepotre-bnog dodatnog isu{ivanja. Kada govori-mo o pravilima koja vrijede za pravilanizbor visine ko{nje, op}enito mo‘emoutvrditi jedno va‘no pravilo nikada neodrezati vi{e od 1/3 lista. Ako prekr{imoiz bilo kojeg razloga ovo pravilo, dolazido slabljenja trava u biolo{kom smislu asamim tim i do pojave korova, mahovi-na i bolesti u ve}oj mjeri nego je to nor-malno obzirom na op}e stanje travnja-ka. Drugim rje~ima lo{im izborom visi-ne ko{nje poma‘emo lo{em izgledu istanju travnjaka. Osim u~estalosti i visi-ne ko{nje, na dobar i zdrav izgled trav-njaka utje~u i drugi ~initelji. Problemikoji nastaju nepravilnim ko{enjem susljede}i:

– pojava crvenila boje r|e na vrhovi-ma listova, nastaje ko{njom mokrogtravnjaka kao i nedovoljnom o{tri-nom no‘eva kosilice.

– prenisko spu{teni no‘evi uzrokujutzv. skalpiranost travnjaka na mjes-tima povi{enih dijelova. Skalpiranamjesta postaju idealna mjesta za ra-zvoj korova i bolesti, a u po~etku sepojavljuju u obliku sme|ih mrlja.Pravilnim pode{avanjem visine no-‘eva rje{avamo ovaj problem.

– pojavu svijetlozelenih pruga natravnjacima mo‘e biti uzrokovanajednoli~nim smjerom kosilice.Smjer kretanja kosilice pri ko{njitreba redovito mijenjati. Ove sim-ptome, ‘u}enja travnjaka, ne trebabrkati sa simptomima nedostatkahraniva (du{ika) koji u po~etku po-kazuju sli~ne simptome.

Pitanje da li ostaviti ili ukloniti poko-{enu travu kao jedan od ~initelja kojiutje~u na zdravlje i izgled travnjaka stal-no mu~i korisnike travnjaka. Tip tla jejedan od ~initelja koji mogu utjecati naodluku o tome da li ostaviti otkos ili gaukloniti. Na laganim pjeskovitim tlimamo‘e se ostavljati poko{ena trava, uznatno ve}em broju slu~ajeva nego nate{kim ilovastim tlima. Kao i uvijek gdjepostoji dilema treba navesti razloge za irazloge protiv. U na{em slu~aju razlozikoji govore u prilog uklanjanju poko{e-ne trave su sljede}i:

– smanjuje se djelovanje ki{nih glista

– smanjena mogu}nost stvaranja filcaod uvele trave

– olak{ana sljede}a ko{nja

– smanjena mogu}nost {irenja korova(veronica) vrije‘ama

– smanjeni uvjeti za razvoj gljivi~nihoboljenja (mikoza).

Ipak, pod odre|enim uvjetima nije lo-{e ostaviti poko{enu travu. Uvjeti podkojima je dobro ostaviti poko{enu travusu:

– izrazito suho i toplo vrijeme

– mala koli~ina poko{ene trave

– izrazito visoka biolo{ka aktivnosttla.

Kod starijih trava, naro~ito korova,postoji pove}ana koli~ina lignina kojirazgradnjom znatno pove}ava opasnostod pojave filca. Zato takav poko{eni ma-terijal treba obavezno ukloniti. Ako koli-


~ina trave nakon ko{enja prelazi 50 g/m2

onda taj vi{ak isto treba iznijeti s trav-njaka. Ova koli~ina od 50 g/m2 nije {te-tna za travnjak, dapa~e ima korisno dje-lovanje na mal~iranju i za{titi travnjakau su{nom periodu. Osnovno je da se nedozvoli nagla mineralizacija organsketvari koja pogoduje stvaranju {tetnih na-slaga (filca). Odluka o tome da li ostavitiili iznijeti poko{enu travu ovisi jo{ i o ti-pu kosilice koju koristimo. Ako ‘elimoostaviti poko{enu travu, uz zadovoljava-nje uvjeta koje smo prethodno naveli,tada treba koristiti vretenastu kosilicu.Ako pak koristimo rotacijsku kosilicumoramo jako paziti na pojavu nakupinapoko{ene trave koje svakako treba uklo-niti. Izbor kosilice je tako|er od bitneva‘nosti za kakvo}u izgleda poko{enogtravnjaka. Mo‘emo ~ak ustvrditi da do-brim izborom kosilice mo‘emo znatnopobolj{ati izgled, u osnovi lo{eg travnja-ka i obratno, relativno lijep izgled trav-njaka mo‘emo pokvariti lo{im izborom iupotrebom kosilice. Kod izbora kosilicetrebamo voditi ra~una o broju no‘eva({to ve}i broj to bolje), brzini rotacije(ve}a brzina rotacije kod rotacijske kosi-lice daje finiji otkos), te o o{trini no‘eva(tupi ili lo{e nao{treni no‘evi uzrokuju

lo{ izgled travnjaka kao i mogu}nost po-jave bolesti). Za ku}ne vrtove i parkoveuobi~ajeno se koriste rotacijske kosilice,za ukrasne i golf travnjake koriste sevretenaste kosilice. Izbor kosilice ~estoovisi i o financijskim mogu}nostimakorisnika.

Vretenasta kosilica (38). Prema na~i-nu i smje{taju pogonskog mehanizmarazlikujemo dva osnovna tipa vretenas-tih kosilica. Prvi tip ima pogon prekokota~a odnosno zup~anika ~ijim okreta-njem pokre}e spiralno postavljene no‘e-ve a drugi tip pokre}u jedan ili dva valj-ka koji se kre}u po tlu. Kakvo}a kosilicezavisi o na~inu pogona kao i o broju no-‘eva. Smatra se da su kosilice na valjci-ma s 8– 9 no‘eva najkvalitetnije. Takvekvalitetne kosilice koriste se na golf gre-en travnjacima. [irina radnog zahvata jerazli~ita i kre}e se od 0,30 m pa do ne-koliko metara. Velika {irina radnog za-hvata posti‘e se tako da se na pogonskistroj montira nekoliko u seriju poveza-nih i sinhroniziranih pojedina~nih kosi-lica s radnim zahvatom od 0,56 do 0,76.Male ru~ne kosilice tog tipa mogu se ko-ristiti i za odr‘avanje kvalitetnih trav-njaka ku}nih vrtova. Za velike povr{ine

38


koriste se kosilice s pogonskim ~etvero-taktnim motorima. Na~elo rada zasnivase na tome da travka dospije izme|u ro-tiraju}ih no‘eva i donjeg no‘a te budeodrezana. No‘evi su smje{teni na valjkuu obliku spirale koji prilikom ko{nje ro-tira dok je donji no‘ pri~vr{}en za donjidio kosilice i miruje. Obzirom na kon-strukciju, visina ko{nje se mo‘e vrloprecizno odrediti. Neki modeli imaju sprednje strane postavljene dodatne pu-‘ne valjke (grummer) koji slu‘e tome dapodignu vlat trave neposredno prije ne-go je zahvate no‘evi. Na taj je na~in mo-gu}e posti}i visinu od svega 2 mm. Go-tovo svi modeli koji se danas mogu na-baviti posjeduju i posebne sakuplja~etrave koji se po potrebi brzo montiraju.O{trina no‘a kod ovih kosilica je izrazi-to dobra, testiranjem prije upotrebe pos-ti‘emo da no‘evi re‘u s lako}om i najta-nji list papira. Zbog izuzetnih kakvo}akoje posjeduju ovakve kosilice, rado ihkoriste pri odr‘avanju ukrasnih i spor-tskih travnjaka a naro~ito golf greentravnjaka. Kod nas nisu ba{ udoma}ene,za {to postoji vi{e razloga. Postoji natr‘i{tu vi{e proizvo|a~a kao i modelakoji se mogu koristiti a kre}u se od onihza najfinije travnjake pa do travnjakanogometnih igrali{ta. Nepoznavanjeovog tipa kao i visoka cijena nabaveglavni su uzroci da nema u upotrebi vi-{e ovakvih kosilica. Zbog toga ovdje ko-ristimo priliku i toplo preporu~ujemoovaj tip kosilica svima koji ‘ele imatikvalitetan travnjak, nogometnim klubo-vima posebno. Prilikom kori{tenja ru-~nih modela ove kosilice treba paziti dano‘evi imaju jednoli~nu rotaciju kakone bi dolazilo do ne‘eljenih u~inaka kojizbog toga nastaju. Tako|er posebnu po-zornost treba obratiti pode{avanju visi-ne rezanja jer kod ovog tipa kosilice pos-toji pove}ana mogu}nost gre{aka, patravnjak jednostavno skalpiramo.

Rotacijske kosilice. Rotacijske kosili-ce (39) su tip kosilice koji se naj~e{}e i

u najve}em broju koristi za ko{nju trav-njaka kod nas. Vrlo je {irok raspon tipo-va travnjaka koji se kose rotacijskim ko-silicama. Sve vrste parkovnih travnjakakao i travnjaci ku}nih vrtova, sportskitravnjaci te ~ak travnjaci uz prometnicekose se ovim tipom kosilice. Obziromna pogon postoje motorne kosilice kojesu samohodne i male ru~ne kosilice naguranje. Male kosilice na guranje imajumotor koji pokre}e isklju~ivo rotacijuno‘eva i koriste se za ko{nju manjihpovr{ina kao {to su ku}ni vrtovi i sl. Ve-like kosilice s po nekoliko no‘eva imajuvlastiti pogonski mehanizam koji slu‘iza kretanje kao i za rotaciju no‘eva.[irina zahvata rotacijskih kosilica razli-kuje se od veli~ine i namjene a kre}e seod 0,5–1,2 m. Visina ko{nje kre}e se od2,5–10 cm. Obzirom na vrstu pogon-skog motora razlikujemo kosilice s mo-torima s unutarnjim sagorjevanjem ielektri~ne. Motori mogu biti dvotaktniili ~etverotaktni, a elektri~ne mogu bitisa strujom iz mre‘e ili na baterije. Da-nas se na tr‘i{tu mogu nabaviti kosilices foto}elijama kao izvorom energije. Na-~elo rada rotacijske kosilice temelji sena vrtnji horizontalno postavljenih no-‘eva koji se zbog sigurnosnih razloganalaze u ku}i{tu koje je s donje straneposve otvoreno. Sustavi prijenosa mogubiti izravni, bez posrednika ili se prije-nos obavlja remenjem, a postoje sustavikoji rade na na~elu pritiska ulja. Iako

39


nisu kod nas u upotrebi, postoje kosili-ce koje nemaju klasi~an pogonski me-hanizam za kretanje ve} se iznad tlaodr‘avaju na na~elu zra~nog jastuka. Unovije vrijeme vrlo su popularne rota-cijske kosilice malog obima na motornipogon koje umjesto metalnih no‘evaimaju plasti~nu vrpcu. To su uglavnomru~ne kosilice koje se koriste pri ko{njimanjih i nepristupa~nih dijelova trav-njaka. Na tr‘i{tu su se pojavile i najno-vije verzije kosilica koje “same kose”. Tosu male elektri~ne rotacijske kosilicekoje su napajane putem foto }elija i kre-}u se unutar ogra|ene povr{ine te po-mo}u senzora, udarom u ogradicu mije-njaju smjer i tako mijenjaju}i smjerovenakon nekog vremena pokose travnjak ada vlasnik za to vrijeme samo nadgledarad kosilice.

Sakuplja~i trave (40) su vrlo korisniure|aji pomo}u kojih, nakon ko{nje, po-biremo travu. Sakuplja~i mogu biti pri-klju~ni; vu~ni i samohodni. Priklju~nisakuplja~i svih veli~ina ugra|eni su kaozamjenjivi dijelovi kosilica. Uglavnomsakuplja~i idu uz vretenaste i rotacijskekosilice.

kojih se ne koriste za ko{nju sportskih ifinih travnjaka su sljede}i:

– ote‘ano upravljanje

– neprecizno pode{avanje visine ko{-nje

– pregrubi otkosi.

Ovi tipovi kosilice imaju dvotaktne ili~etverotaktne pogonske motore ili mogubiti kao priklju~ni ure|aji. Na~elo radazasniva se na na~elu rada {kara i to takoda postoje vodilice i unutar njih se nala-ze horizontalno polo‘eni pokretni no‘e-vi. Broj no‘eva a time i {irina zahvatakod ovih kosilica varira i kre}e se od 12do 16 no‘eva. Kod nas se koriste pri ko-{nji korovi{ta odnosno zapu{tenih trav-njaka kao i travnjaka uz prometnice.

Kosilice s posmi~nim no‘evima (41)({trigerice). Iako je ranije bila {iroko ras-prostranjeni tip kosilice danas se ovajtip kosilice koristi uglavnom u poljo-privredi. Manje verzije kojima se uprav-lja hodaju}i iza njih, koriste se u brdsko-planinskim podru~jima. Razlozi zbog

Cilindri~ne kosilice (42). Ove kosili-ce rade na na~elu rotacije no‘eva smje-{tenih unutar cilindra. Cilindara mo‘ebiti od dva do ~etiri, u zavisnosti od toga

40

41

42


koju {irinu zahvata trebamo. Uglavnomsu konstruirani kao priklju~ni strojevi spogonom preko kardanske osovine.Zbog svojih konstrukcijskih i radnihsposobnosti koriste se za ko{nju komu-nalnih povr{ina kao i travnjaka na kosi-nama. Op}enito su prikladnije za ko{njuvisoke trave od “{trigerica” jer im nesmetaju sitne prepreke, ali su zbog vi{enabavne cijene rje|e u upotrebi.

Schlegelmaher – ~eki}ara. Ovaj tipkosilice koristi se za ko{nju grubih ne-ravnih terena s visokom travom. Na~elorada je sli~no radu {trigerice. Ve}inomse upotrebljava kao priklju~ni stroj s po-gonom preko kardana.

Aerifikacija – prozra~ivanjeStalno kori{tenje sportskih travnjaka, uznedovoljne mjere odr‘avanja, uzrokujedevastiranost travnjaka. Nestajanje tra-ve s dijela povr{ine uzrokovana je pre-komjernom zbijeno{}u tla a osim tihsimptoma uo~avaju se naslage filca kaoi povr{insko zadr‘avanje vode. Uslijedtoga igrali{te postaje neupotrebljivo zaigru. Mjere koje u takvim slu~ajevimatreba poduzeti, radi oporavka travnjaka,su aerifikacija, vertikalno zasjecanje(verticut) i dubinsko rahljenje. Katkadatreba sve tri mjere provesti na istom te-renu jednu za drugom a u ve}ini slu~a-jevi dovoljno je izvesti samo jednu dodvije mjere. Prekomjerna zbijenost tlaizaziva vrlo ozbiljne posljedice u pogle-du kakvo}e travnjaka. Vodno zra~ni uv-jeti su poreme}eni u znatnoj mjeri,izmjena plinova je smanjena a korijenov

sustav se te{ko ili nikako razvija. Biljkau takvim uvjetima poku{ava razviti {toje vi{e mogu}e, korijenov sustav, kako binadoknadila koli~ine vode i hraniva ko-je joj u takvim uvjetima nedostaju. No,budu}i da se korijen ne mo‘e razviti uskladu s potrebama, ona odbacuje diolistova koje ne mo‘e prehraniti te u kraj-njem slu~aju ~itava biljka odumire. Golepovr{ine bez trave koje nastaju moramoponovno zasijati. Osim zasijavanja trebaobaviti aerifikaciju kojom u dobroj mjeripobolj{avamo zra~ni re‘im u tlu. Stu-panj zbijenosti ovisi o optere}enosti te-rena kao i o mehani~kim svojstvima tlaodnosno plodnog supstrata. Mjeramakoje smo naveli pobolj{avamo sljede}asvojstva tla:

– smanjuje se zbijenost

– voda i zrak lak{e prodiru u tlo

– olak{ana je izmjena plinova

– pobolj{anje teksture i strukture tla(topdressing)

– poja~ana je djelatnost mikroorgani-zama u tlu

– produ‘ava se period za igru

– zakorjenjivanje trave je intenziv-nije.

Mjere aerifikacije treba provoditi u re-dovnim razmacima i to u prolje}e i je-sen. Svaki put kada se obavlja aerifikaci-ja obavezno treba obaviti i rasipanje slo-

43

Shematski prikaz pojedininih faza perforacije tla sanadosijavanjem


ja pijeska kojim ujedno obavljamo zam-jenu materijala, a tako|er obavljamo idosijavanje. Vrstu i kakvo}u pijeska tre-ba odabrati u skladu s vrstom tla i s pHvrijednosti. Mjeru dosijavanja treba oba-viti s posebnom mje{avinom za regene-raciju ~iji sastav je sljede}i:

dinih proizvo|a~a, i ne razlikuju se bi-tno od navedenih strojeva, tako da ihne}emo ovdje posebno navoditi.

Aerifikator s punim {iljcimaPri radu ovim strojem nastaju rupe du-bine 7,5–10 cm. Ovi su aerifikatori pri-kladni za sve tipove travnjaka. Pri raduostavljaju manje tragove nego oni sa {u-pljim {iljcima. Naro~ito je prikladan nasuhim tlima jer nakon zalijevanja se po-ve}a doseg za vodu zbog toga {to vodaispuni {upljine nastale radom ovog aeri-fikatora. Ipak treba ovdje naglasiti da suovi tipovi prikladniji za pjeskovita i lak-

Ova mje{avina se naj~e{}e koristi priobnovi sportskih i drugih travnjaka, ka-da ‘elimo u kratkom vremenskom peri-odu posti}i dobru zatravljenost devasti-ranih terena. Strojeve koje koristimo priprovo|enju ovih mjera odabiremo uskladu s veli~inom povr{ine kao i s ka-

kvo}om samih strojeva. Postoji nekolikotipova strojeva za aerifikaciju od kojihnaj~e{}e koristimo sljede}e:

• aerifikator s punim {iljcima (44)

• aerifikator sa {upljim {iljcima

• dubinski razrahljiva~ tla.

Osim ovih aerifikatora postoje jo{ ne-ki tipovi strojeva ali oni su uglavnom ra-zli~itih konstrukcija, {to zavisi od poje-

{a tla. Za travnjake malih povr{ina (ku-}ni vrtovi i sl.) mogu}e je obi~nim vila-ma obaviti probadanje tla.

Dubinsko rastresanje tlaPomo}u posebno konstruiranog stroja("teramatt") (45) obavljamo rastresanjetla do dubine od 20 cm. Rastresanjemposti‘emo bitno pobolj{anje i pove}anjekapaciteta za zrak i vodu u sloju tla kojije bitan za rast i razvoj korijenovog sus-tava. Postoje dvije varijante ovog stroja ito jedna sa {iljcima a druga s no‘evima.Stroj sa {iljcima koji su duga~ki do 40cm bu{i tlo i tako obavlja aerifikaciju.Verzija s no‘evima ima po na{em mi{lje-nju bolji u~inak. Na~elo rada se zasnivana tome da serija no‘eva u~vr{}ena naekscentri~noj osovini, a ~iji je razmak15 cm, vibriraju}i para i rastresa tlo. Ka-

4445


ko bi usljed rada do{lo do {to je mogu}emanjeg o{te}enja gornje povr{ine trav-njaka, ispred no‘eva postavljena su crta-la u obliku metalnog diska. Valjci pos-tavljeni s prednje i stra‘nje strane tako-|er poma‘u da travnjak trpi {to manjao{te}enja. Stroj je priklju~en na vu~novozilo, traktor, i preko kardanske osovi-ne obavlja pogon vibriraju}e osovine.Ovaj na~in aerifikacije vrlo je koristankod jako zbijenih i te{kih tala.

Aerifikatori sa {upljim {iljcimaNa~in rada kao i konstrukcija ovog strojasli~an je stroju s kompaktnim {iljcimasamo {to su {iljci kod ovoga {uplji poputcijevi i na vrhu konusno zaobljeni. Za-hvaljuju}i takvoj konstrukciji {iljaka,koji su smje{teni na valjku, rotacijom va-de ~epove zemlje te na taj na~in obavlja-ju prozra~ivanje. U novije vrijeme kon-struirani su aerifikatori koji uz aerifika-ciju obavljaju i nadosijavanje sjemena uizbu{ne rupe. Nakon rada s ovim stro-evima potrebno je ili ukloniti zemljane~epove ili ih pomo}u posebne mre‘eizmrviti i zajedno s pjeskom vratiti uprethodno izbu{ene rupe. Radni u~inakovih strojeva je 400–500 rupa na 1 m2.Za rad na golf green koriste se posebnisamohodni aerifikatori ~iji je radniu~nak puno ve}i. Uz ovaj stroj mo‘e sepriklju~iti i sakuplja~ izva|enih ~epova{to je uobi~ajen postupak na greenovi-ma. Ovaj tip aerifikatora prepo-ru~uje se pri prozra~ivanju te-{kih glinovitih tala. Za manjepovr{ine kao i za ku}ne vrtovepostoje prikladni alati kojima ru-~no obavljamo prozraku.

Aerifikatori sa zupcima

Namjena ovog stroja je ista kao ikod prethodnih, samo ovaj na-~in aerifikacije koristimo na vrlote{kim i mo~varnim tlima. Pos-toje razne verzije s razli~itim po-lo‘ajima i veli~inama zubaca.

Vertikalno zasijecanje(verticut)Uobi~ajeni naziv ove operacije je verti-kutacija, {to je zapravo iskrivljeni oblikengleske kratice Verticut (46) (eng. =vertical cuting). Tijekom vegetacijskogperioda, na travnjacima, u njihovom do-njem dijelu, pojavljuje se sloj odumrletrave ili kako ga jo{ nazivamo filc. Ovajsloj filca {tetno djeluje na rast i razvojtrave, naro~ito je ote‘ano razvijanje sto-lona, te uzrokuje poreme}aje drugevrste. Stvaranju filca pogoduju sljede}i~initelji:

– ostavljena trava nakon ko{nje

– kisela reakcija tla

– lo{a dreniranost kao i prevelikazbijenost

– sporo otjecanje povr{inske vode

– predozirane koli~ine du{ika i zbogtoga prejak rast trave

– visoki udio lignina u gra|i nekihtravnih vrsta (Festuca rubra).

Na sportskim travnjacima ovaj sloj fil-ca je naro~oito {tetan, jer ometa kvalite-tnu igru, posebno kod golfa dok na no-gometnim terenima nije u toj mjeri {te-tan. Va‘na je me|utim {teta koja nastajezbog drugih razloga, naime, u sloju filcastvaraju se uvjeti koji pogoduju razvoju

46


bolesti i pojavi {tetnika. Sloj filca nato-pljen vodom stvara povi{enu tempera-turu koja se razvija usljed raspada or-ganske tvari i daje fizi~ku za{titu mno-gim {tetnicima. Osim ovih poreme}aja,pri niskoj ko{nji, sloj filca stvara vrlo lo{estetski dojam. Posebno konstruiranimstrojevima obavljamo zasijecanje trav-njaka na dubini od 2 do 3 cm te na tajna~in uklanjamo {tetni sloj filca. Na ve-likim povr{inama koristimo strojeve kaopriklju~ne ure|aje sa sakuplja~ima a namanjim male prikladne samohodne ure-|aje, nakon kojih grabljama pokupimo iodstranimo izva|eni filc.

U zavisnosti od veli~ine povr{ine ko-ju treba obraditi vertikalnim zasijeca-njem, koristimo strojeve s motornim po-gonom ili ru~ne vertikute. Ru~ni verti-kuti slu‘e za ~i{}enje i va|enje filca aizgled im je sli~an grabljama samo {toumjesto zubaca imaju no‘eve. Povla~e-njem vertikuta po travnjaku obavljamozasijecanje tla u dubini od 2 do 3 cm ipri tom izbacujemo nakupljeni filc. Po-gre{no je mi{ljenje da zasijecanjem uni-{tavamo travu, naprotiv ovom operaci-jom uvelike poma‘emo travnjaku da sebr‘e i bolje razvija. Za velike povr{ine,kao {to su sportski tereni pa i ukrasniparkovi, koristimo motorne strojeve ~ijije u~nak znatno ve}i. Na~elo rada je sli-~an ru~nom vertikutu samo {to su no‘e-vi smje{teni na rotiraju}oj osovini. Pro-fesionalni vertikut strojevi imaju saku-plja~ koji se isporu~uje kao priklju~niure|aj kojim znatno ubrzavamo i olak-{avamo rad.

Mre‘e za povla~enje– brananjeKao mjera redovnog odr‘avanja upotre-ba mre‘a za povla~enje je zna~ajna mje-ra. Uklanjanje hrpica zemlje nastalih ra-dom ki{nih glista je jedna od va‘nijihnamjena povla~ne mre‘e. U zavisnostiod namjene postoje dva osnovna tipa

mre‘e i to vi{enamjenska (47) te{kamre‘a i lagana povla~na (48) mre‘a. Vi-{enamjenskom te{kom mre‘om obavlja-mo razastiranje debljih slojeva pijeska iporavnanja povr{ine prije sjetve. Pri ra-du s mre‘ama moramo biti oprezni priokretanju jer u tom polo‘aju mo‘e do}ido o{te}ivanja travnjaka. Na manjimpovr{inama, unutar ku}nih vrtova, um-jesto mre‘a mo‘emo koristiti brezovemetle i ‘eljezne grablje. Ovim prikla-dnim alatom uklanjamo mrtvu organskutvar i odumrlu travu te na taj na~in trav-njaku dajemo novi ‘ivotni prostor.

2 Uobi~ajeni naziv za radove na rasipanju pijeska iorganskih gnojiva po travnjacima u svrhu pobolj-{anja uvjeta rasta.

Topdressing2

Za pobolj{anje strukture tla koristimosmjesu pijeska, organskih tvari i hranivanano{enjem na povr{inu travnjaka. Ka-

47

48


kvo}i pijeska koji koristimo pri ovim ra-dovima, treba obratiti posebnu pozor-nost. Za glinovita tla ~ija je pH vrije-dnost >7 treba koristiti kvarcni pijesakgranulacije 0,06 do 2 mm. Op}enito mo-‘emo kazati da kvarcni pijesak, koji sekoristi u industriji stakla, posjeduje naj-bolja svojstva i u mehani~kom i u kemij-skom pogledu. Organske tvari treba ko-ristiti samo u slu~aju da plodni supstratsadr‘i visoki postotak pijeska. Zbog lo-{ih iskustava primjenom organskih tva-ri, u novije vrijeme posve je napu{tenaprimjena organskih tvari. Ipak treba do-

nom obavljamo, na sportskim terenima,u vrijeme sezone neigranja ali ukolikoprosudimo da je to potrebno, onda gamo‘emo izvesti u bilo koje vrijeme. Top-dressing naravno, mo‘emo i moramokoristiti i na drugim tipovima travnjaka,bilo da se radi o ukrasnim ili upotre-bnim travnjacima. Ako se radi o manjimpovr{inama onda rasipanje pijeskaobavljamo ru~no a metlama (brezove) gautrljavamo na povr{inu travnjaka. Zavelike povr{ine koristimo strojeve (49),kojima mije{amo i rasipamo materijal zatopdressing a ugra|ujemo ga povla~nimmre‘ama. Bez obzira, da li materijal ra-sipamo ru~no ili strojevima, treba pazitida ne nanosimo predebeli sloj pijeska.Ukoliko sloj pijeska nanesemo u debe-lom sloju onda ispod njega ugiba trava ina tim mjestima nastaju prazne povr{i-ne. Debljina pijeska ne bi trebala prela-ziti visinu od 4 mm/m2.

Vi{estruka namjena pijeska

bro prosuditi razloge za i protiv upotre-be organskih tvari naro~ito zato jer pos-toji opasnost da organska tvar sadr‘i sje-me korova ili je zara‘eno nekom gljivi-com. Ako se odlu~imo za upotrebu or-ganskih tvari onda organsku tvar trebadobro dezinficirati. Naj~e{}e se koristeorganske tvari poput treseta, komposta,stajskog gnojiva, razmrvljenih ~epovatla nastalih aerifikacijom i sl. Treba uvi-jek imati na umu da primjenom nekvali-tetnih materijala mo‘emo izazvati ve}e{tete na travnjaku. Koristi od topdres-singa su vi{estruke, materijal koji koris-timo popunjava male depresije te na tajna~in izravnavamo teren, pijesak po-bolj{ava strukturu tla, naro~ito glinovi-tih tala, pa na taj na~in mo‘emo dugoro-~no u znatnoj mjeri izmijeniti mehani~-ki sastav tla. Ova ~injenica je od velikeva‘nosti naro~ito kada se radi o te{kimglinovitim tlima. Zrnca pijeska pobolj-

{avaju vodno zra~ni re‘im u tlu, odno-sno pove}avaju kapacitet za zrak i vodu,pove}avaju}i tako|er i otpornost trav-njaka na pojavu nepo‘eljnih bolesti i ko-rova. Dodavanjem pijeska spre~avamorazvoj mahovina jer onemogu}avamolo{u prozra~enost i smanjujemo suvi{nekoli~ine vode u tlu a to su bitni preduv-jeti za pojavu mahovine. Op}enito, tre-ba re}i da je topdressing va‘na mjera,kojom uspje{no suzbijamo pojavu mno-gih korova i mikoza. Topdressing uglav-

49


ValjanjeVrlo je ra{ireno pogre{no mi{ljenje dase valjanjem mogu izravnati neravninena igrali{tu. Treba odmah re}i da samovaljanjem ne mo‘emo popraviti i izrav-nati depresije na travnjaku, bilo da sunastale prekomjernom upotrebom ilipak gre{kama pri izgradnji. Ve} je re~e-no da se ovaj problem rje{ava nasipa-njem pjeskovitog materijala. Valjanje te-{kim valjcima, kao redovita mjera

stabilno mjesto za klijanje i nicanje. Utom periodu potrebno je, nakon nicanjaa neposredno prije prve ko{nje, obavitijo{ jedno valjanje (lak{i valjci do200 kg) kako bismo u~vrstili tek izniklekorijen~i}e i time postigli {to bolju vezukorijenja s okolnim tlom. Moderni stro-jevi za sjetvu imaju ve} ugra|ene valjke,tako da operaciju sjetve i valjanja izvodezajedno. [to se ti~e valjanja kao redovi-te mjere odr‘avanja, ona ovisi o tome dali se radi o upotrebnim ili o sportskimtravnjacima. Na upotrebnim travnjaci-ma, zbog sastava plodnog supstrata, tre-ba izbjegavati valjanje osim u rano pro-lje}e nakon zimskih mrazeva, kada valj-cima do 500 kg treba sabiti mrazom po-dignuto tlo. Na sportskim travnjacimavaljanje se obavlja redovito nakon uta-kmice kako bi se ponovno u~vrstilo ko-pa~kama nadignuto korijenje a ne da seizravnava teren. Valjanje lak{im valjci-ma u okviru ko{nje, tako|er je prikladnamjera ali pri tom treba paziti da tlo nijemokro odnosno presuho. Pravilan oda-bir valjaka odnosno njihove konstrukci-je kao i te‘ine spada u red va‘nih zada-taka za svakog stru~njaka koji se baviodr‘avanjem sportskih travnjaka. Posto-je u tom pogledu razni valjci, kako onisamohodni s motorom tako i vu~eni kaopriklju~ni stroj a i valjci kao dio kosilica(mastif). Za sportska igrali{ta vrlo suprikladni tzv. duomat valjci s dva hori-zontalnim vratilom povezana valjka, odkojih jedan mo‘e imati {iljke. Valjcipromjenjive te‘ine, punjeni pjeskom ilivodom, tako|er su vrlo prikladni, naro-~ito ako se koriste kao vu~ni ure|aji.Valjke razlikujemo i prema promjeru ivrsti materijala od kojih su gra|eni. Pos-toje prema tome glatki valjci, rebrasti ivaljci sa {iljcima. Za redovito valjanjekoristimo valjke glatke povr{ine i malozaobljenih rubova kako ne bismo o{trimrubovima pri skretanju i okretanju bes-potrebno o{te}ivali travnjak. [irina ra-dnog zahvata valjaka ovisi o na{im po-trebama i izboru. Ako ‘elimo da nam

odr‘avanja, koristi se na malom brojuposebnih travnjaka (Kricket). Moramoizbjegavati valjanje ilovastih tala u suvi-{e vla‘nom stanju, jer time izazivamozbijanje povr{ine u tolikoj mjeri da jeonemogu}en razvoj mikroorganizama utlu kao i pravilna izmjena tvari te trav-njak postaje neupotrebljiv za kori{tenje.Poznat je slu~aj jednog sportskog kluba,koji je u ‘elji da po{to-poto izravna te-ren, koristio te{ke valjke >3 t i potpunouni{tio postoje}i travnjak. Valjanje kaomjeru redovitog odr‘avanja ipak trebakoristiti, samo to moramo ~initi s punopozornosti kako tom operacijom ne bi-smo izazvali vi{e {tete nego koristi. Upogledu vremenskog perioda, kada tre-ba obaviti valjanje, razlikujemo valjanjeu fazi podizanja travnjaka i kasnije nave} odraslom travnjaku, valjanje kaomjeru redovitog odr‘avanja. Srednje te-{ke valjke koristimo neposredno nakonsjetve kako bismo sjemenu omogu}ili


travnjak ima {iroke, naizmjeni~no svije-tle i tamnije pruge, valjamo prije uta-kmice {irokim valjcima. Razli~ita ja~inazelene boje potje~e od razli~itog kuta lo-ma svjetlosti od trave koja je polegnutau suprotnom smjeru.

Odr‘avanje potrebne vla‘nosti– (zalijevanje)Najve}i dio potreba za vodom biljka uzi-ma iz tla. Da bismo bolje shvatili ulogukoju voda ima u ‘ivotnom ciklusu bilj-ke, moramo upoznati na~in na koji bilj-ka uzima vodu iz tla i doprema je u lis-tove. Kao {to znamo, voda se u tlu nala-zi u obliku tankog filma kojim je okru‘e-na ~estica tla. Biljka putem finog korjen-~i}a dolazi u neposredan dodir s ~esti-com tla i kroz stani~nu membranu kojapropu{ta prodor samo u jednom smjeru,procesom osmoze, otopina rje|e kon-centracije prodre iz tla u stanicu korije-na biljke gdje se nalazi otopina gu{}ekoncentracije. Na taj na~in voda putujestanicama ksilema i, nose}i hranjivetvari, dospijeva u stanice lista koje pri-

padaju mezofilu. U mezofilnom stani~judolazi do spoja uglji~nog dioksida i vo-de te procesom fotosinteze uz energijuSunca i uz posredovanje klorofila nasta-je {krob. U mezofilnim stanicama listanastaje proces izmjene plinova zajednos preostalom vodenom parom, vi{akizlazi kroz pu~i. Ovaj proces zovemotranspiracijom. Posebne stanice koje senalaze uz pu~i, na donjoj strani epider-malnog sloja, reguliraju otvaranje i za-tvaranje stanica pu~i. Proces transpira-cije je vrlo bitan za ‘ivot biljke a on ovi-si o vi{e ~initelja:

– Temperatura. [to je vi{a temperatu-ra proces transpiracije je intenziv-niji i biljka treba vi{e vode.

– Vjetar. [to je ja~i vjetar biljka trebavi{e vode.

– Doba dana. No}u se transpiracijasmanjuje ili je uop}e nema, tj. pu~isu potpuno zatvorene.

– Sadr‘aj CO2 u okolnom zraku utje-~e na zatvaranje i otvaranje pu~i.

– Zra~na vlaga. Vi{a vla‘nost zraka,manje isparavanje iz lista.

– Oblik lista, dlakavost.

Crte` prikazuje koli~inu vode koja ispari za vru}egljetnog dana


U su{nom periodu potrebe za vodomse pove}avaju i korijen je prisiljen uzi-mati sve vi{e vode iz okolnog tla. Kodnekih biljaka se u stanicama korijenastvaraju veliki podtlakovi koji kod nekihpustinjskih biljaka dose‘u i do 100atmosfera. Kada period su{e potraje, do-lazi do venu}a listova, oni promijeneboju i uginu. Kako bismo u su{nim uvje-tima, sprije~ili su{enje travnjaka, mora-mo obaviti navodnjavanje. Navodnjava-nje treba provoditi pa‘ljivo, s oprezom ipri tom koristiti prikladne ure|aje. Ne-pravilnim navodnjavanjem vrlo brzodolazi do zasi}enja tla prekomjernomkoli~inom vode a to mo‘e {tetno djelo-vati na travnjak. Stru~nim navodnjava-njem osiguravamo pravilan odnos izme-|u potreba biljaka za vodom i koli~inevode koju dajemo te voda lako prolazikroz tlo i ne rasipamo je uzalud. Infiltra-cija vode u tlo ovisi o vrsti i strukturitla. Treba paziti da koli~ina vode kojainfiltrira bude odgovaraju}a tj. ne{to ni-‘a od potrebne. Poznato je da glinovitatla te‘e primaju ali i te‘e otpu{taju vodupa o toj ~injenici treba voditi ra~una ka-ko bismo izbjegli preveliku koli~inu vo-de na povr{ini travnjaka. Usljed preveli-ke koli~ine vode, mo‘e do}i do pogor{a-nja uvjeta za klijanje irazvoj travnog sjeme-na. Jedna od najje-dnostavnijih metodapomo}u kojih mo‘emoutvrditi koli~inu vodekoja je dospjela u tloradom prskalica, sas-toji se u tome da na ra-zli~itim razmacima odprskalice postavimostaklene posude {iro-kog grla. Kada visinavodenog stupca u sta-klenkama pre|e 3 cmtreba prekinuti sprskanjem. Drugi na-~in kontrole koli~ineutro{ene vode mo‘e-

mo provesti nadzorom vodomjernog sa-ta, tj. stanja brojila prije i nakon upotre-be prskalica, ako koristimo vodu iz jav-nog vodovoda. Op}enito se smatra da jebolje rje|e navodnjavati ve}im koli~ina-ma vode nego ~esto malim. Radi lak{egsnala‘enja u prilogu je dana tablica spotrebnim koli~inama vode u odnosuna god. doba i temperature. (Vidjeti ta-blicu 22). Potrebne koli~ine vode za na-vodnjavanje, mo‘emo osigurati iz neko-liko razli~itih izvora. Najjednostavnijeje koristiti vodu iz gradskog vodovoda.Prednosti kori{tenja vode na ovaj na~insu ujedna~en pritisak i provjerena ka-kvo}a i ~isto}a vode. Nedostaci upotre-be vode iz gradskog vodovoda su rela-tivno visoka cijena ko{tanja i ograni~e-nja kori{tenja, koja mogu biti dana odgradskih vlasti za vrijeme dugotrajnesu{e. Ako koristimo vodu iz vodovodatada je dobro imati jo{ jedan pri~uvnibazen u koji punimo vodu za vrijemekad nema ograni~enja (no}u) a koristi-mo je onda kada je najpotrebnija. Drugiprikladni izvori vode mogu biti potoci,rijeke i jezera ukoliko se ne nalaze pre-daleko od povr{ine koju treba navodnja-vati. Pri kori{tenju ovih prirodnih rezer-voara vode moramo paziti da ne ometa-

50


mo druge korisnike koji se nalaze u kru-gu prirodnih izvora. Ako nam nije dos-tupan niti jedan od navedenih izvoravode, tada moramo izbu{iti bu{otinu uzemlji kako bismo koristili podzemnuvodu. Ovaj je na~in kori{tenja vodeskop~an s relativno visokim po~etnimulaganjima ali zauzvrat dobivamo kvali-tetnu vodu i u ravnomjernim koli~ina-ma. Crpke koje koristimo, mogu biti ra-zli~itih svojstava i kapaciteta {to narav-no najvi{e ovisi o potrebnim koli~inamavode kao i vrsti izvora iz kojeg koristimovodu. Pri izboru crpke dobro je savjeto-vati se sa stru~njacima iz tog podru~jakako ne bismo grubo pogrije{ili ve} usamom po~etku.

Sustavi za navodnjavanjePrije dono{enja odluke koji sustav za na-vodnjavanje treba koristiti, potrebno jeizraditi projekt i hidrauli~ki prora~unna temelju kojeg }emo odlu~iti kolikovode nam je potrebno kao i financijskustranu kori{tenja pojedinog sustava.

Prema na~inu kori{enja tj. vrsti ure|a-ja za navodnjavanje postoje dva osnov-na sustava i to:

• pokretni sustavi

• stacionarni sustavi.

Pokretni sustavi (50)za navodnjavanje sastojese iz prijenosnih dijelovakao {to su crpke, cijevi iprskalice. Dva su osnov-na tipa ure|aja. Prvi; ro-tiraju}e prskalice spoje-ne aluminjskim ili plasti-~nim cijevima razli~itihotvora kao i konstrukcije.Radni zahvat takvihprskalica ovisi o veli~inisapnice kao i tlaku vodea kre}e se od 10–15 m uprosjeku. Neki nogome-tni tereni navodnjavajuse ovim sustavom samo

{to su cijevi koje dovode vodu do prska-lice 50–63 mm, a prskalice su rotiraju}ivodeni topovi. Potrebno je otprilike 5–7sati da se zalije ~itav teren. Razne vari-jante prskalica ovoga tipa koriste se zazalijevanje vrtova i manjih povr{ina podtravnjakom. Drugi tip ure|aja je samo-hodni rotiraju}i sustav koji se kre}e poterenu zahvaljuju}i pritisku vode kojiposredno pokre}e kolut sa ‘icom pri-~vr{}enom na drugom kraju igrali{ta ko-ja namatanjem pokre}e cijeli sustav.Ovaj je sustav prakti~an stoga jer dobardio posla oko navodnjavanja obavi bezuplitanja ~ovjeka. Za male povr{ine iku}ne vrtove ovaj ure|aj nije prikladanjer za svoj rad mora imati ravnu povr{i-nu bez ikakvih zapreka.

Stacionarni sustavi (51) za razliku odpokretnih, zahtijevaju tijekom djelova-nja manje u~e{}e ljudskog rada ali su za-to skuplji u po~etnoj fazi nabave i mon-ta‘e. Naj~e{}i oblik sustava sastoji se odukopanih prskalica tzv. “pop-up” susta-vi koji se u fazi mirovanja nalaze ispodpovr{ine travnjaka a pod tlakom vode

51a

51


izlaze ispod povr{ine i zalijevaju povr{i-nu. Prednost ovoga sustava je u tome {tose ~itav posao oko navodnjavanja mo‘eu potpunosti automatizirati tako da jeru~ni rad gotovo potpuno nepotreban.Otvaranje i zatvaranje vode obavlja seputem elektroventila kojim se upravljapreko vremenski programiranog sklopa.Automatizacija mo‘e i}i tako daleko da~itav ovaj sustav bude povezan prekosenzora za vlagu, ukopanih u tlo koji on-da, u zavisnosti od koli~ine vode u tlu,daju signal elektroventilima da puste ilizatvore vodu. Budu}nost navodnjavanjasportskih terena pripada ovim sustavi-ma, iako se oni danas vrlo malo koristekod nas. Najnovija generacija sustava zanavodnjavanje sastoji se od posebno

konstruiranih plasti~nih cijevi koje prirazli~itim pritiscima postrano propu{ta-ju vodu a smje{tene su na odre|enimdubinama u tlu, {to zavisi od vrste kul-ture koja se navodnjava. Ovaj je sustavprikladan za zemljane tenis terene jer nedopu{taju prekomjerno isu{ivanje gor-njeg sloja. Kada ve} govorimo o sustavi-ma za navodnjavanje treba svakako spo-menuti i sustav ”kap po kap” koji se ko-risti u vrtlarstvu i vinogradarstvu. Sas-toji se od horizontalno polo‘enih plasti-~nih cijevi koje su za tu svrhu posebnokonstruirane i sadr‘e brojne pravilnoraspore|ene rupice putem kojih vodaizlazi kap po kap te tako postupno nata-pa mjesta gdje se nalaze.


Gornja slika prikazuje stanje prije zahvata na obnovi travnjaka a donja poslije zahvata

52

53

ZA[TITATRAVNJAKA

ZA[TITATRAVNJAKA

Op}enito o za{tititravnjakaKorovi, mahovine, {tetnici i mikoze, pri-padaju glavnim uzro~nicima lo{eg i za-pu{tenog izgleda te na kraju, propastitravnjaka. Pojava ovih uzro~nika izazva-na je uglavnom poreme}ajima nastalimu ekosustavu, izazvanim na{im nezna-njem ili nebrigom. Kako bismo uspje{norije{ili probleme koji nastaju djelova-njem ovih ~imbenika, potrebno je ukratko upoznati njihove vrste i na~inedjelovanja.

Pod korovima smatramo sve one vrstebilja koje su s na{eg stanovi{ta ne-po‘eljne.

Plodored kao na~in suzbijanja korovakoristi se u poljoprivredi i vrtlarstvu kaostalna mjera. Travnjaci kao monokulturenemaju mogu}nost plodoreda pa su pre-ma tome izlo‘eniji {irenju korova. Trav-njak kao tipi~na monokultura podlo‘anje zbog toga usljed bolesti ili o{te}enjarazvoju i {irenju korova. [irenju korovapridonosi i nepravilno ili lo{e odr‘ava-nje. Kad se korov jednom pojavi on selako {iri. Razmno‘avanju i {irenju koro-va poma‘u sljede}i ~initelji:

– lo{a priprema tla, kao i uno{enjeneprikladnih organskih hraniva.

– sjeme mnogih korova izvanredno jeotporno i lako se prenosi.

– mnogi korovi imaju razvijeno vrloduboko korijenje.

– pojedinim korovima za razmno‘a-vanje pogoduje ko{nja, naime ra-zmno‘avaju se tako da iz odrezanihdijelova opet nikne nova biljka.

– pojedine vrste razmno‘avaju se vri-je‘ama koje se‘u desetke centimeta-ra okolo biljke.

– uskolisni korovi, koji spadaju u po-rodicu trava, izuzetno se te{ko is-korjenjuju zbog toga {to ne postojeherbicidi koji su u toj mjeri selek-tivni da su u stanju razlikovati ‘e-ljene vrste trava od ne‘eljenih.

Uglavnom mo‘emo re}i da je borbaprotiv korova, kad se jednom ukorijenena travnatoj povr{ini, izuzetno te{ka idugotrajna.

Korovi

Va‘nije vrste korova

Postoje mnoge vrste biljaka koje uvjetnomo‘emo nazvati korovima ali }emo seovdje zadr‘ati samo na onima koji senaj~e{}e pojavljuju na na{im travnjaci-ma. Poznavanje morfolo{kih a tako|er ibiolo{kih svojstava korova va‘an je pre-duvjet uspje{ne borbe protiv njih.

Achillea millefolium L., stolisnik

Jedan od naj~e{}ih korova na travnjaci-ma. Lako ga je prepoznati po karakteris-ti~nom cvijetu bijele boje i po mnogo-brojnim tamnozelenim listi}ima radikojega je i dobio ime. Cvate od VI. doVIII. mjeseca. Voli suha hranjivima siro-ma{na tla tako da je odli~an pokazateljnedostatka hraniva u tlu, naro~ito du{i-ka. Iako ne pripadaju istoj porodici ~inizajednicu s Luzula campestris kad poka-zuje odre|enu otpornost prema herbi-cidima.

89Njega i za{tita travnjaka

Bellis perennis L., tratin~ica (54)

Vrlo ~est korov, rado tvori zajednicu svrstom Sagina procumbens. Cvijet jesastavljen od bijelih latica raspore|enihzrakasto oko ‘utog centra, no}u se za-tvara tj. skuplja latice.

Dobro uspijeva na svim tipovima talanaro~ito na dobro navodnjenim i neu-tralnim do lagano alkali~nim tlima. Cva-te od III. do XI. mjeseca. Listovi su {iro-ki, zelene boje, izgledom nalikuju na {i-roku ‘licu. Te{ko se uni{tava ko{njom

54


jer kosilica ne mo‘e doprijeti do listovakoji su nisko priljubljeni uz tlo.

Centaurea nigra L., Centaurea (55)jacea L. – ze~ina crna i z. obi~na

To je visoka zeljasta trajnica s bridastomstabljikom i listovima raspore|enim du‘cijele stabljike. Prizemni listovi jajastido streli~asti, preferira te{ka glinovita,slabo zra~na tla. Na finijim travnjacimase ne pojavljuje jer ne podnosi ~estu inisku ko{nju. Pojavljuje se uglavnom naprirodnim travnatim povr{inama (liva-de) i poluprirodnim travnjacima.

na vla‘nim zapu{tenim a katkada i kulti-viranim travnjacima.

Hieraceium pilosella L.Ova zeljasta trajnica razmno‘ava se nalagano kiselim mr{avim tlima. To je bilj-ka s puno postranih izdanaka i s dlaka-vim listovima. Cvjetovi su uglavnomsvijetlo‘uti s crvenkastim prugama.

Hypochoeris radicata L., zrakastijastrebljak (57)Zeljasta trajnica do 80 cm visine, zrakas-to ra{irene stabljike. Dolazi na svim tli-ma bez razlike gdje razvija debeli stu-past korijen koji podsje}a na korijen ma-sla~ka. Cvjetovi su jezi~asti, ‘ute boje alistovi tamnozeleni, duguljasti, perastourezani, skupljeni u rozetu.

Taraxacum officinale Wiggers,masla~ak (58)Do 50 cm visoka trajnica. Dolazi na svimtipovima tla ali najvi{e voli hranjivimabogata tla. Listovi su postavljeni u roze-tu nepravilno perasto urezani. Cvjetovisu ‘ute boje a plodovi imaju tanak kljuni na vrhu snje‘no bijeli papus (kunadra),te ih vjetar izuzetno lako raznosi.

Cirsium acaule Scop., osjak niskiNiska zeljasta trajnica (56) (do 15 cm)vrlo kratke stabljike. Listovi su prizem-ni, perasto razdijeljeni i imaju bodlje.Cvjetovi su grimiznocrveni. Raste samona suhim vapnenastim tlima. Vrijemecvatnje od lipnja do rujna.

Cirsium arvense Scop., osjakZeljasta trajnica, rasprostire se puzavimizdancima. Listovi su streli~asti dubokourezani. Zanimljivo je da je ta biljkadvodomna tj. jedan dio nosi na sebi mu-{ke cvjetove a drugi ‘enske. Ra{irena je

55

56


Ranunculus acris L., `abnjak ljuti}Visoka zeljasta trajnica (59) (do 1 m)~esta je na travnjacima i livadama. Sta-bljika razgranana s rijetkim dlakama.

Cvijetne stapke su oble i glatke. Cvjetovisjajne ‘ute boje cvatu od prolje}a do ra-ne jeseni. Voli umjereno glinovita tla paslu‘i kao indikator glinastih tala.

Ranunculus bulbosus L., gomoljasti‘abnjakZeljasta trajnica u podno‘ju zadebljalikorijen poput gomolja (otuda i ime).Cvjetovi ‘uti uokvireni listovima poput~a{ice. Nalazimo je na suhim vapnenas-tim tlima. Nije osobito ~esta na trav-njacima.

Ranunculus ficaria L.Trajnica koja rado raste na vla‘nim sje-novitim mjestima. Listovi dugoljasti,srcoliki i sjajni. Cvjetovi sjajno‘uti. Po-znato je da se ova biljka od davnina ko-ristila kao lijek protiv skorbuta, zbog vi-sokog sadr‘aja C vitamina.

Ranunculus repens L., `abnjakpuzaviOva trajnica ~esto dolazi na vla‘nim i te-{kim tlima. Razmno‘ava se pomo}u du-gih stolona ~iji se nodiji ukorjenjuju tese na taj na~in vrlo u~inkovito {iri. Zbogovih svojstava te{ko se uklanja s travnja-ka. Cvate od prolje}a do kasnog ljeta.

57

58

59


Alchemilla arvensis L.Prili~no ~est korov koji preferira pjesko-vita tla ali raste i na vla‘nim alkali~nimtlima. Niska neugledna biljka, brzo se {i-ri vrije‘ama. Listovi su duboko urezanetrostruke resice. Cvjetovi sitni zelenismje{teni u grozdovima pri bazi lista.Cvate od travnja do rujna. Ova je vrstapokaziva~ slabo ishranjenih i suvi{e nis-ko ko{enih travnjaka a to su ujedno iglavni uzroci pojave ovog korova.

Potentila anserina L., petoprstasrebrnaTo je zeljasta trajnica ~esta na zapu{te-nim i lo{e dreniranim travnjacima. Lis-tovi, raspore|eni perasto u 6 do 4 re-‘njeva, s donje su strane srebrnasti. @uticvjetovi pojavljuju se na uspravnom di-jelu stabljike. Cvate od svibnja do kolo-voza. Pravilnim odr‘avanjem, tj. u~esta-lim grabljanjem, mo‘emo prili~no osla-biti ja~inu napada ovog korova. Suzbija-ti ga mo‘emo i nekim od selektivnihherbicida na bazi dicamba ili mecoprop.

Potentilla reptans L., petoprstapuzava (60)Niska zeljasta trajnica, razmno‘ava se i{iri vrije‘ama na zapu{tenim travnjaci-ma. Listovi veoma li~e na listove jagodanazubljeni s pet re‘njeva. Cvjetovi ‘utina uspravnim stabljikama. Cvate od li-pnja do rujna. ^esta uporaba grabalja iniska ko{nja uspje{no suzbijaju ovaj ko-rov. Kori{tenje selektinih herbicida nabazi dicamba nije uvijek uspje{no odprvog puta.

Plantago lanceolata L., trputacuskolisni (61)Ova trajnica vrlo je ~esta na livadama itravnjacima. Listovi su uski poput ko-plja (od tuda i lat. naziv), uzdu‘noizbrazdani i katkada jedva primjetno na-zubljeni. Cvjetovi neugledni poput kija-~e s pra{nicima visoko postavljeni. Nepodnosi kisela tla. Suzbijati ga mo‘emo

na manjim povr{inama ru~no ili selek-tivnim herbicidima na bazi MCPA ili 2,4– D koji daju sjajne rezultate.

Plantago media L., trputac srednjiSve ono {to smo rekli za uskolisni trpu-tac vrijedi i za ovu vrstu. Razlika je sa-mo u obliku i veli~ini lista. Listovi su {i-roki, ovalni, jasno izbrazdani i na vrlokratkoj peteljci, poredani u polegnuterozete sivozelene boje. Indicira vapne-nasta neplodna tla.

60

61


Plantago major L., trputac{irokolisni (62)Vrlo ra{iren korov na alkali~nim i zbije-nim tlima. Listovi {iroki izbrazdani na 5ili vi{e pruga. Za njega uglavnom va‘isve ono {to je navedeno i za prethodnevrste. Suzbijati ga mo‘emo na vi{e na~i-na; rasipanjem pijeska (topdressing), ru-~no ili selektivnim herbicidima.

Plantago coronopus L.Kod nas ova vrsta nije ra{irena. Obzi-rom da voli lagana pjeskovita tla dolazis uvoznim busenom. Listovi su dugi inepravilno nazubljeni. Suzbija se vrlou~inkovito selektivnim herbicidima.

Plantago maritima L., primorskitrputacKao i prethodni i ovaj je vrlo rijedak nana{im travnjacima. Opasnost od {irenjaove vrste korova dolazi od uvoznog bu-sena. Preferira laka i pjeskovita tla. Lis-tovi su dugi i vrlo uski s jednim ili dvazuba na krajevima. Kao i sve pripadnikeove porodice, vrlo efikasno ga suzbija-mo selektivnim herbicidima na baziMCPA ili 2,4 – D.

mo`e prekriti velike povr{ine travnjaka.Uglavnom dolazi na hranivima siroma-{nim i optere}enim travnjacima. Suzbi-jati ga mo‘emo ru~no ili primjenom se-lektivmih korova na bazi dicamba.

Rumex acetosa L., kiselica

To je polupuzava biljka koju nalazimonaj~e{}e na kiselim i hranivima siroma-{nim tlima. Listovi su streli~asti kiselogokusa (otud ime). Cvjetovi su crvenkastivrlo sitni, ako se redovito kosi biljka necvate. Suzbijanje je na velikim povr{i-nama najbolje provoditi selektivnimherbicidima na bazi MCPA ili 2,4 – D.Obi~no jedan tretman nije dovoljan paga treba ponoviti nakon mjesec dana.

Polygonum aviculare L. (63)Jednogdi{nja zeljasta biljka. Listovi suna kratkim petejkama uski duguljasti.Cvjetovi su ru‘i~asti smje{teni u pazu-{cima listova. Iako ne spada u skupinuopasnih korova, u povoljnim uvjetima

Rumex acetosella L., kiselica mala

Jedan od ~e{}ih korova koji se javljajunaro~to na pjeskovitim i kiselim, nedo-voljno zbijenim tlima. Pri redovitoj ko-{nji ne pojavljuje se cvijet. [iri se vrije-‘ama i mo‘e pokriti veliku povr{inu.List je streli~ast s pro{irenjima pri bazi,

63

62


u jesen dobija crvenkastu boju. Suzbija-mo ga ru~no, odnosno kemijski ukolikose nalazi u ve}em broju, pri tretiranjukoristimo selektivni herbicid na baziMCPA. Preporu~a se tretman krajemprolje}a a drugi nakon mjesec dana. (64)

ti mada uspjeh pokazuje i upotreba sel.herbicida na bazi dicamba ili me-copropa.

Rumex obtusifolius L.,Ova vrsta kiselice raste uspravno i ~estaje na travnjacima i livadama. Raste narazli~itim tlima a najvi{e voli tla slaboopskrbljena du{ikom. List je duguljastovalan. Cvijet je zeleno crvenkast. Vrlomu je sli~an Rumex crispus L. Suzbija-nje se obavlja isto selektivnim herbicidi-ma na bazi MCPA ili 2,4 – D.

Cerastium holosteoides Fries. em.Hyl. (65)Spada u va‘ne korove, dolazi na svimvrstama tala osim na ekstremno kiselim.Sitni bijeli cvjetovi se oblikuju u skupi-nama na vrhu uspravne stabljike. Sta-bljike su gusto polegnute uz tlo. Listovisu ovalni i dlakavi. Topdresingom u ra-no prolje}e mo‘emo ga znatno ograni~i-

Stellaria media Cyr. (66)Jednogodi{nja a katkada i dvogodi{njabiljka raste na razli~itim tipovima tala.Cvjetovi su sitni bijeli s izrazito crvenimpra{nicima. Listovi su srcoliki i usprav-ni. Ne podnosi ~estu ko{nju pa je pove-}anje u~estalosti ko{nje jedna od mjeraza suzbijanje ovog korova. Suzbijati gamo‘emo i upotrebom selektivnog herbi-cida na bazi dicamba i mecopropa.

64

65

66


Sagina procumbens L.Sitna grmolika trajnica, ra{irena na tli-ma siroma{nim hranivima prije svegadu{ika. Cvjetovi se nalaze na vrhu sta-bljika. Listovi su sitni i uski. Metodomtopdressinga se u~inkovito suzbija istokao i upotrebom selektivnih herbicida.

Veronica filiformis Sm., nitasta~estoslavica (67)Niska zeljasta trajnica, stabljike su dugedo pola metra i na nodijima se zakorje-njuju. ^esto dolazi na zbijenim tlima.Listovi su s peteljkom okrugli i plitkonazubljeni. Cvjetovi se razvijaju pojedi-na~no u pazu{cima listova. Suzbijanjese u~inkovito provodi metodom topdre-singa a ne{to slabiji u~inci se posti‘uupotrebom selektivnih herbicida kojemoramo tretirati u dva navrata.

Veronica chamaedrys L., zmijasta~estoslavica[iroko rasprostranjena zeljasta trajnica.Raste na razli~itim tipovima tala a najvi-{e na zbijenim tlima. Cvjetovi su zdru-‘eni u nekoliko grozdastih cvatova kojise razvijaju u pazu{cu gornjih listovastabljike. Stabljika je dvoredno dlakava izavr{ava ~uperkom litova. List je laganonazubljen na kratkoj a katkada i bez pe-teljke. Kontrola selektivnim herbicidimaje te{ka, umjesto toga korisnije je obavititopdresing.

Osim ove dvije glavne predstavniceroda veronica kao korovi su prisutne jo{i Veronica agrestis, Veronica arvensis,Veronica persica i Veronica serpylifolia.

Trifolium repens L., bijela djetelinaZeljasta trajnica (68), uglavnom dolazina svje‘im glinovitim i du{ikom siroma-{nim tlima. [iri se vrije‘ama, vrlo jeagresivna i mo‘e zauzeti velike povr{i-ne. Cvjetovi su bijele boje do blijedo-crvene postavljeni na vrhu stabljike.Listovi su karakteristi~nog oblika s tri

plojke duboko urezani. Postoje raznemetode za suzbijanje ovog neugodnogkorova (korov je na sportskim travnjaci-ma kao i ukrasnim, na ostalima je katka-da po‘eljna vrsta). Topdresing kao i gra-bljanje povr{ine, ~ime se trgaju vrije‘ekorisne su metode kontrole. Tako|er efi-kasno je “spaljivanje otopinom du{i~nih

gnojiva”. Selektivni hericidi djeluju tektretiranjem u nekoliko navrata. Djeteli-na je vrsta koja voli toplinu pa dolaskomhladnijeg perioda sama nestaje s trav-njaka. Pravilno navodnjavanje je tako-|er jedna od mjera kontrole, tj. nedos-tatk vode u su{nom periodu pogodujerazvoju ove vrste.

Trifolium dubium Sibth., `utadjetelinaTo je puzava jednogodi{nja biljka ve}i-nom raste na suhim tlima. Cvjetovi susitni okrugli ‘ute boje i cvatu u ljeto.

67

68


Listovi su trodjelni tipi~ni za djetelinena kratkoj peteljci. Kontrola je ote‘anate se tretman herbicidima mora izvoditinajmanje dva puta. Korisna mjera suzbi-janja ovog korova je sakupljanje i odvozpoko{ene trave. (69)

Listovi sli~ni bijeloj djetelini ali na vrhuimaju jednu izbo~inu. Obzirom na to daje lucerna jednogodi{nja biljka ru~nosuzbijanje se pokazalo dosta u~inkovito.Nadzor kemijskim sredstvima je kao kodsvih djetelina, uspje{an tek nakon vi{etretmana.

Lotus corniculatus L., smiljkita (70)Smiljkita je zeljasta trajnica koju naj~e-{}e nalazimo na suhim i alkali~nim tli-ma. Cvjetovi su ve}inom ‘uti s crven-kastim prugama, la|ica vjen~i}a imadugi kljun. Stabljika, nisko polegnuta,puzava, {irenjem mo‘e zauzeti velikepovr{ine. Listovi sastavljeni od tri ploj-ke a pri osnovi od dvije. Manje je osje-tljiva na selektivne herbicide od djeteli-na te treba tretiranja ponavljati svakih 6tjedana. Dobrim se pokazalo ru~no uni-{tavanje ovog korova. Smiljkita je nepo-‘eljna na sportskim i ukrasnim travnja-cima ali je rado koristimo u mje{avina-ma za poluprirodne i melioracijsketravnjake.

Medicago lupulina L., lucerna (71)^esta je na bazi~nim i suhim tlima.Cvjetovi sli~ni onima kod bijele djeteli-ne s tom razlikom da kad sazore pocrne.

Ajuga reptans L., puzava ivicaSvojim vrije‘ama u stanju je zauzeti ve-liku povr{inu. Dolazi na vla‘nim, hrani-

69

70

71


vima siroma{nim tlima. Cvjetovi sucrvenkasto plavi. Listovi tamno zeleni icjelovitog ruba.

Redovitom i niskom ko{njom kao itopdresingom u~inkovito kontroliramoovu vrstu. Korisna je i uporaba nekog odselektivnih herbicida.

Glechoma hederacea L. (72)Na sportskim travnjacima nije ~esta jervoli polusjenu. Ina~e dolazi na alkali-~nim vla‘nim tlima. Cvjetovi su plavo-ljubi~asti i cvatu od o‘ujka do svibnja.

‘ava se vrije‘ama te se mo‘e brzo pro{i-riti na ve}e povr{ine. Cvjetovi, dvousna-ti, zdru‘eni u pr{ljenove. Listovi jajasti,donji u rozeti a gornji nasuprotni. Su-zbijanje provodimo mjerama redovitogodr‘avanja. Selektivne herbicide na ba-zi dicamba ili mecopropa koristiti u dvanavrata.

Erodium cicutarium L.Raste na laganim pjeskovitim tlima.Cvjetovi ru‘i~asti sitni rastu na usprav-noj stabljici. Listovi sli~ni listovima pa-prati. Razmno‘ava se vrije‘ama. Dobreu~inke kontrole daje redovita i niska ko-{nja. Kori{tenje selektivnih herbicidaima ograni~eno djelovanje.

Capsella bursa pastoris L.,rusoma~a (74)To je jedno ili dvogodi{nja biljka, dolazina tlima siroma{nim hranivima i vo-

Prunella vulgaris L., obi~nacelin{~ica (73)Ve}inom raste na razli~itim tlima ni su-vi{e vla‘nim ni suvi{e suhim. Razmno-

72

73

74


dom. Voli povr{ine bez trave. Listovi pridnu ~ine rozetu. Cvjetovi su vrlo sitni,bijele boje i postavljeni su na vrhu us-pravne stabljike. U~inkovito se suzbijaredovitom ko{njom kao i drugim mjera-ma ispravnog odr‘avanja.

Luzula campestris L., bekicaobi~naTrajnica koja raste na neplodnim, zaki-seljenim i nepropusnim tlima. ^esto jesre}emo u zajednici sa stolisnikom(Achilea millefolium), koja jasno ukazujeda je tlo u lo{em stanju. Cvjetovi su ku-glasti sme|i i neugledni. Listovi su oval-ni plosnati i ve}inom na rubovima dla-kavi. Ovaj rod sadr‘i Luzula pilosa L., B.dlakava, i Luzula nemorosa L., bjelkastabekica.

Holcus lanatus L., dlakavamedunika (75)

Trava rastresitog kratkog busena rastena svim tipovima tala kao i u najrazli~i-

tijim klimatskim uvjetima. Lako je razli-kujemo od H. mollis L. po tome {to ne-ma vrije‘a i podno‘je stabljike je ljubi-~astocrveno. Mjere kontrole najefikasni-je }emo provoditi mehani~kim putem.Kao {to je ve} re~eno kemijska sredstvane poma‘u.

Holcus mollis L., dlakava medunikaOva trava razvija podzemne izdanke(rhizome) kojim se razmno‘ava. Dolazina razli~itim tlima ali najvi{e voli kisel-kasta tla. Koljenca (nodiji) i listovi jakodlakavi. Listovi s donje strane bjelkastido sme|i. Suzbijanje se u~inkovito pro-vodi mehani~kim putem kao i mjeramapravilnog odr‘avanja.

Agropiron repens L., pirika (76)

Neugodan korov koji se {iri vrije‘amapo tlu te ga je vrlo te{ko iskorijeniti. Ra-zmno‘ava se tako da {iri postrane izboj-ke koji zauzimaju veliku povr{inu uoko-lo njega a ispod njega se nalazi gola neo-brasla povr{ina.

75 76


Sorghum halepense L., sirak divljiVi{egodi{nja biljka, koja zbog jakog kori-jenja oduzima prostor travi i na taj na-~in {tetno djeluje na njegovanom trav-njaku. Zbog jako razvijenih rizoma, uslu~aju ve}e brojnosti mo‘e stvoriti i dotri tone korijenja po 1 ha. Najbolje se is-korjenjuje ru~nim va|enjem u doba ka-da se jo{ nije pretjerano pro{irio. (77)

Cynodon dactylon Pers., zuba~aVrlo ~est korov na travnjacima. Pogodu-ju mu suha i siroma{na tla. Katkada po-‘eljan zbog plavozelene boje listova usmjesi s ostalim travama. Vrlo je agresi-van te ga je te{ko iskorjeniti. Razmno‘a-va se vrije‘ama, koje pu‘u nisko pri tlu,pa ga ne mo‘emo odstraniti ko{njom.Suzbijanje obavljamo ru~no (pljev-ljenjem). (78)

Mjere za{tite od korovaBorba protiv korova je vrlo zahtjevanposao i tra‘i od stru~njaka poznavanje

morfolo{kih i biolo{kih svojstava koro-va. Poput drugih aktivnosti ovoga tipaaktivnosti trebamo usmjeriti na preven-tivnu i na kurativnu djelatnost. Preven-tiva se sastoji od radova na pripremipovr{ine za budu}i travnjak. U tom smi-slu treba velike povr{ine tretirati herbi-cidima i to najmanje 2 do 3 mjeseca pri-je sjetve. Ako je povr{ina manja (ku}nivrt i sl.) Korove mo‘emo uni{tavati ru-~no, iskapaju}i korijen. Tako|er, prili-kom nabave travnog sjemena, naro~itupozornost treba obratiti na to da sjemenabavljamo od provjerenih i renomira-nih proizvo|a~a i distributera. Opasnostda budu}i travnjak zarazimo korovimale‘i u lo{oj kakvo}i organskih hraniva,koja od neprovjerenih proizvo|a~a zna-ju biti jako zara‘ena sjemenom korova.Poseban problem predstavlja borba pro-tiv korova na ve} uzgojenom travnjaku.Ako smo preventivno uspjeli sprije~itipojavu korova na tek zasijanom travnja-ku, to jo{ uvijek ne zna~i da smo se za-uvijek rije{ili korova. Pravilno i kvalite-tno odr‘avanje tako|er je preventivna

77 78


mjera i znatno mo‘e utjecati na smanjenobim pojave korova. O mjerama odr‘a-vanja koje moramo provoditi bit }e go-vora kasnije u poglavlju o odr‘avanju.Iako smo pravilno proveli sve preventiv-ne mjere za{tite, korov ipak mo‘e dos-pjeti na na{ travnjak putem sljede}ih ~i-nilaca:

– ptice prenose sjemenke putem pro-bavnog trakta ili na drugi na~in.

– vjetar raznosi sjemenke korova sdrugih zakorovljenih povr{ina

– ‘ivotinje (psi, ma~ke, krtice i dr.)prenose sjemenke

– zaostale sjemenke koje mogu bitistare i nekoliko godina u povoljnimuvjetima se ponovo razviju.

Zbog navedenih razloga uza sve pro-vedene preventivne mjere, prisiljenismo neprekidno tijekom vegetacijskogperioda, provoditi mjere kontrole. Kon-trolu mo‘emo provoditi na dva na~ina.Tako da korov uklanjamo ru~nim zahva-tima ili pak, upotrebom selektivnih her-bicida. Pod mehani~kim mjerama na su-zbijanju korova podrazumijevamo kori-{tenje raznih alata na ukljanjanju koro-va (posebni no‘evi i sl.). Ta se mjera naj-~e{}e provodi na uklanjanju korova izporodice trava (Holcus, Agropyron i dr.).Op{irnije o kemijskim za{titnim sred-stvima odnosno herbicidima vidjeti nastr. pod nazivom “Op}enito o za{titnimsredstvima.“

MahovineOsim korova, mahovine tako|er spadajume|u {tetne biljke na travnjacima. Ma-hovine pripadaju odjelu Bryophyta a tosu biljke koje nemaju cvjetove u uobi~a-jenom smislu rije~i. Uspijevaju na najra-zli~itijim stani{tima, obi~no nisu ve}eod 2–2,5 cm. Nemaju provodnih ‘ila anemaju ni pravog korijenja, ve} umjestonjega imaju tanke niti koje nazivamo ri-zoidima. Biljka razvija sitne, prostim

okom neprimjetne spolne organe i tomu{ke koji nose naziv anteridiji i ‘enskearhegonije. Posredstvom kapljica vodedolazi do oplodnje, tj. spajanja sperma-tozoida i jajne stanice. Iz oplo|ene jajnestanice razvija se sporogon koji se nalazina du‘em ili kra}em dr{ku. U sporogo-nu nastaju spore iz kojih se najprije ra-zvija protonema ili prokli~nica a iz njemahovina koja ima oblik puzave steljkeili sitnog stabalca ili pak, oblik tankihlisti}a. Kao {to se iz navedenoga vidi,unutar potpunoga razvojnog ciklusaizmjenjuju se spolna i nespolna genera-cija. Ova svojstva omogu}ava mahovi-nama veliku prednost pri pre‘ivljavanjui razmno‘avanju. Mahovine znaju bitimóra za sve koji se bave odr‘avanjemtravnjaka, ali uvijek moramo imati naumu da su mahovine samo posljedica anikako uzrok lo{e odr‘avanog i zapu{te-nog travnjaka. Na travnjacima su naj~e-{}e sljede}e vrste:

Va`nije vrste mahovina

Brachythecium rutabulum L.Tvori gust jastu~ast oblik, svijetlo‘uteboje i izrazito sjajne povr{ine. Brzo se{iri i indicira pogre{ke pri ko{nji.

Ceratodon purpureus L.Razvija rijetke, uspravne jastu~i}ecrvenkaste do tamnozelene boje. Pojav-ljuje se pri povi{enim pH vrijednostima.

Mnium cuspidatum L.Spada u skupinu mahovina s usprav-nim stabalcima, svijetlozelene boje. Do-lazi na vla‘nim i jako kiselim tlima.

Climacium dendroides Dill.Raste u obliku rijetkih jastu~i}a, stabal-ca imaju puzavi oblik tamnosme|e boje.Pojavljuje se na vla‘nim i mokrim tlimakoja imaju ne{to povi{enu pH vri-jednost.


Rhytidiadelphus squarosus L.Raste na sjenovtim mjestima svijetloze-lene do ‘ute boje.

Mjere za{tite od mahovinaMjere kontrole mahovine u~inkovitoprovodimo ispravnim i redovitim odr‘a-vanjem kao i primjenom herbicida. Su-zbijanje mahovine nije dovoljno provo-diti samo kemijskim sredstvima ako os-tali ~initelji, va‘ni za rast i ‘ivot biljke,nisu ispravni. Najva‘niji ~initelji kojidjeluju na pojavu i rast mahovine natravnjaku su sljede}i:

– nedovoljna zra~nost tla

– lo{a dreniranost

– nedostatak hraniva

– previsoke ili preniske pH vrije-dnosti

– zasjena

– preniska ko{nja

– zapu{tenost travnjaka.

– neodstranjeni ostaci ranijih ko{nji

– poreme}aj u rastu izazvan jakimnapadom korova ili bolesti.

Kao {to se vidi, problem ne mo‘emorije{iti samo jednokratnim odstranjiva-njem mahovine, ve} moramo utjecati nanavedene ~initelje, kako bismo dugoro-~no sprije~ili razvoj mahovina na na{emtravnjaku. Borba protiv mahovina je-dnaka je borbi protiv korova, ali zahva-ljuju}i suvremenim kemijskim sredstvi-ma ta borba nam je znatno olak{ana. Odsvih navedenih ~initelja najva‘niji su,nedostatak hraniva i nedostatak zraka.Oba ova problema moramo {to je mogu-}e prije rije{iti tako da povr{inu pravil-no prihranimo i obavimo aerifikaciju.Nadalje dodavanje amonijskog sulfata ukoli~ini 25–30 g/m2 znatno }e osvje‘ititravnjak. Od kemijskih preparata mo‘e-mo koristiti ‘eljezni sulfat. Odli~nom sepokazala mje{avina pijeska, amonijskogi ‘eljeznog sulfata. Ovu mje{avinu trebaprimijeniti rano izjutra dok je tlo jo{ vla-‘no. Dobro je, zajedno s kemijskim sred-stvima, primijeniti i mjere vertikalnogzasijecanja kao i navodnjavanja. Osimkorova i mahovina, na travnjacima se uizuzetno lo{im uvjetima mogu pojaviti ialge te li{ajevi. U na{im klimatskim uv-jetima je pojava li{aja i algi vrlo rijetkate se njima ne}emo ovdje baviti.

79

80

[TETNICII BOLESTI

TRAVNJAKA

[TETNICII BOLESTI

TRAVNJAKA

[tetnici na travnjakuNaj~e{}i {tetnici na travnjacima su larveinsekata koje ‘ive u tlu te se hrane kori-jenjem trava. Pu‘evi su tako|er ~esti natravnjaku gdje ~ine {tete hrane}i se lis-tovima trava. Tre}u skupinu {tetnika ~i-ne mali sisavci koji ~ine {tete kopaju}itunele pod zemljom te na taj na~in me-hani~ki o{te}uju korijenje i ~ine povr{i-nu travnjaka neravnom i neprikladnomza upotrebu. O{te}enjem korijenovogsustava kao i provodnog sustava nastajuozbiljna o{te}enja a kao posljedica togabiljka mijenja boju te na kraju uvene.

Iako spadaju me|u korisne ‘ivotinje,ptice i gliste, ipak ~ine {tete na travnja-ku. Gliste izbacuju grumen~i}e zemlje teosim estetskog nagr|ivanja finih trav-njaka (golf-green) djelomi~no mehani~-ki o{te}uju korijenje trave. Ptice u potra-zi za larvama kljucaju travnatu povr{i-nu te na taj na~in izravno o{te}uju trav-ni sklop. Uloga ptica u {irenju korovave} je poznata. Mjere suzbijanja {tetnihinsekata mo‘emo provoditi kemijskimputem no za to nam je potrebno znanjeo razvojnom ciklusu insekata kako nebismo uzalud tro{ili vrijeme i novac.

Va`nije vrste {tetnika

Tipulidae, veliki dugonogikomariVrste roda (tipula) naj~e{}i su {tetnicina livadama i travnjacima. Osim vrstetipula paludosa Meig. ovome rodu pri-padaju i Tipula oleracea L. Razvoju ko-maraca pogoduje vla‘no vrijeme tako da

se u na{im krajevima, u velikom broju,pojavljuju ve} u rano ljeto. Blage zimetako|er omogu}avaju pojavu velikogbroja ovih insekata. Su{ne jeseni uveli-ke reduciraju njihov broj.

Razvojni ciklusOp}enito insekti imaju ~etiri razvojnastadija i to: jaja, larve (81) (li~inke), ku-kulica (kukuljica) i imago (odrasli sta-dij)(82), takav razvojni ciklus nazivamopotpunim (holocikli~ki) a kad postojesamo tri stupnja, jaja, nympha, imago,

82a

tada ga nazivamo nepotpunim (anholo-cikli~ki). Odrasli primjerci ovog insektaimaju izrazito duge noge i uska krila paga ne smijemo brkati s obi~nim komar-

81

82

105Bolesti travnjaka uzrokovane gljivama – mikoze

cima koji pripadaju drugoj porodici a ~i-je se ‘enke hrane ljudskom krvi. @enkeovog insekta pola‘u u zemlju oko 300 si-tnih crnih ovalnih jaja{aca. Ve}inom ja-ja pola‘u izravno u tlo a katkada i u ba-zu lista. Nakon otprilike 14 dana, leguse li~inke koje se odmah po~inju hranitikorijenom. Prezime u stadiju li~inke inarastu do du‘ine od 4 cm. Tu veli~inuposti‘u u prolje}e (travanj, svibanj), ka-da su prekriveni tamnosme|im oklo-pom. Ljetne mjesece proborave u stadijukukuljice pod zemljom, a krajem ljetapostaju odrasli insekti spremni za pare-nje te se tako ciklus ponavlja. Odrasliinsekti borave uglavnom pod zemljom aizlaze prete‘no no}u, osim za vla‘nog iobla~nog vremena kada se pojavljuju napovr{ini i tijekom dana.

Simptomi napada (83)Larve ovog insekta hrane se isklju~ivokorijenjem biljaka pa se i o{te}enja ma-nifestiraju u skladu s tim. Isprva se po-javljuju znaci sli~ni onima koji se videkod nedostatka vode a zatim biljke dobi-vaju slamnato‘utu boju i na kraju ugiba-

tati na nekoliko na~ina. Jedan od u~in-kovitih na~ina je taj da otkrijemo povr{i-nu od oko 25 × 25 cm i duboku 3–5 cm.Otkrivenu povr{inu tretiramo slanomotopinom. Otopinu pripremimo tako dapomije{amo 2 kg soli i 10 L vode, tomotopinom tretiramo otkrivenu povr{inuoko pola sata. Nakon pola sata na tom semjestu pojave li~inke dugonogog komar-ca (ako ih ima) i tada ih jednostavnoprebrojimo. Ako broj li~inki na toj plohiprelazi 30 jedinki na 1m2 tada obaveznomoramo pristupiti mjerama za{tite. Dru-ga metoda sastoji se u tome da manjupovr{inu polijemo benzinom i na teme-lju pojave li~inki tako|er utvrdimo nji-hov broj. Ako se radi o manjoj ja~ini na-pada tada mo‘emo u ve~ernjim satimazara‘eno mjesto prekriti gustom mre-‘om u koju se onda uhvate li~inke. Uslu~aju jakog napada moramo koristitineki od insekticida na bazi parationa.

@i~njaciLi~inke porodice Elateridea, zbog svojegkarakteristi~nog (‘ici sli~ni) izgleda na-zivamo ‘i~njaci. Vrste ove porodice pri-li~no su ~este u povrtnjacima ali na sre-}u nisu tako ~este na travnjacima. Vrsteroda Agriotes najzastupljenije su u na-{im krajevima. U Posavini dolaze A. li-neatus L. i A. obscurus L.

Razvojni ciklusU prolje}e mo‘emo u tlu na}i odrasleprimjerke klisnjaka. @enke pola‘u jajaizravno ispod povr{ine a ako je tlo suhoonda jaja pola‘u na ve}u dubinu. @enkepola‘u izme|u 50 i 500 jaja. Nakon ot-prilike mjesec dana izlegu se li~inke ko-je su bezbojne i providne. Razvojni ci-klus li~inki traje 4–5 g. koje one provedupod zemljom. Vremenom rastu i posta-nu bakrenaste te tako li~e na male ko-madi}e bakarne ‘ice u tlu. Iako se svovrijeme boravka pod zemljom hrane ko-rijenjem i izbojcima, najvi{e {tete nane-su u drugoj godini razvojnog ciklusa. U

ju. Za to~nu prosudbu vrste {tetnika po-trebno je provjeriti prisustvo larvi ispodpovr{ine tla.

SuzbijanjeZa vrijeme jakog napada, mogu se na1 m2 povr{ine pojaviti i preko 100 li~in-ki. Provjeru prisutnosti li~inki ovog in-sekta u na{em travnjaku, mo‘emo ispi-

83


ljeto ~etvrte ili pete godie li~inke se za-vuku dublje u tlo (10–20 cm) i prelaze ustadij kukuljice. U stadiju kukuljice pro-vedu 3–4 tjedna nakon ~ega se pretvoreu odraslog klisnjaka i izlaze na povr−{inu.

SimptomiPoput li~inki komaraca i ove se li~inkehrane korijenjem a katkada ulaze u vratkorijena mnogih biljaka. Li~inke se hra-ne ka{om koju prave od odgri‘enih dije-lova biljke pa se obujam {tete time pove-}ava. Izgled napadnutog travnjaka sli-~an je izgledu travnjaka pri napadu li-~inki dugonogog komarca. Biljke ‘ute,venu i naposljetku odumiru. Znatne {te-te nastaju prije svega onda, kada namjestu starog travnjaka koji je bio nase-ljen li~inkama ‘i~njaka, sijemo novi.

Dobrim su se pokazali sistemi~ni insek-ticidi koji preko stani~nih sokova napa-dnute biljke dospijevaju u probavnitrakt li~inke.

Listoro{ciOvi kukci pripadaju porodici Scarabe-idae ili gundelji. Najpoznatiji me|u nji-ma su hru{t (Melolontha melolontha L.)(84) te ru‘i~ar (Phyllopherta horticolaL.) i lipanjski ili ljetni hru{t (Amphimal-lus solstitiale L.).

Razvojni ciklusHru{tevi su naro~ito aktivni u rano lje-to. @enke nakon parenja polo‘e jajaizravno u tlo te pritom tra‘e rahliju po-vr{inu oko korijenja. Iz jaja se ubrzoizlegu li~inke sa sme|om glavom koje

SuzbijanjeMjere za{tite treba provoditi tek nakon{to utvrdimo broj od preko 30 li~inki na1 m2. Za{titne mjere provodimo prili-kom obrade tla neposredno prije sjetve.Sredstva za za{titu su na bazi lindana.Obzirom da su kemijska sredstva prili-~no skupa a u ovom slu~aju je potrebnai ve}a koli~ina sredstava, tretman trebaprovoditi samo u slu~aju jakog napada.

nazivamo gr~ice. Gr~ice se hrane korije-njem i vrlo su pro‘drljive te na taj na~in~ine znatnu {tetu. Vremenom gr~ice na-rastu i dosegnu veli~inu do 6 cm. U sta-diju li~inke gr~ica ostaje 4 godine a na-kon toga prelazi u stadij kukuljice. Kra-jem ljeta iz kukuljice nastaje odraslihru{t koji ostaje ispod zemlje jo{ jednuzimu te se u kasno prolje}e sljede}e go-dine, pojavljuju odrasli krilati insekti.

84


SimptomiLi~inke ovih insekata hrane se podzem-nim dijelovima biljke iako se odraslikukci hrane li{}em bjelogorice. Pri ja-kom napadu korijenje trave je tolikoo{te}eno da se travnjak rola poput tepi-ha. Kao tipi~ni simptomi pri napadu li-~inki ovih insekata pojavljuju se na pov-r{ini male okrugle povr{ine odumrletrave sme|e boje. Dobri indikatori poja-ve li~inki su ptice, koje se u velikombroju pojavljuju. Ptice tako|er ~ine {tetutra‘e}i li~inke i iskapaju}i ih klju-novima.

SuzbijanjeLi~inke ovog insekta je vrlo te{ko suzbi-jati, obzirom na to da ‘ive pod zemljom.Od kemijskih metoda najboljom se po-kazala metoda tretiranja insekticidimana bazi lindana u ljetnim mjesecima.Ptice i ostali prirodni neprijatelji moguovu vrstu, dok je u stadiju li~inke, de-setkovati.

SoviceNaj~e{}i {tetnici porodice Noctuidae,pripadaju vrstama, usjevna sovica(Agrotis segetum Schiff), sovica ipsilon(Agrotis ipsilon Hufu.) i p{eni~na sovica(Euxoa tritici L.) Navedene sovice spa-daju u skupinu sovica pozemlju{a. Sovi-ce obi~no preko dana borave u tlu a usumrak izlaze na povr{inu i hrane senadzemnim dijelovima biljke.

Razvojni ciklusLeptiri se pojavljuju u periodu od sredi-ne linja do kraja srpnja. Nakon parenja,‘enke pola‘u jaja{ca na list i stabljikutrave. Otprilike dva tjedna poslije izleguse li~inke. Razvoj li~inki mo‘e biti uspo-ren, tada one prezime u stadiju li~inke,ili ubrzan, kada u stadij kukuljice prela-ze ve} sredinom kolovoza. Vrsta subrzanim razvojnim ciklusom daje dru-gu generaciju jo{ prije zime dok vrsta susporenim razvojem odrasle primjerke

daje tek sljede}e godine. Obje vrste pre-laze u stadij kukuljice u rano prolje}e tj.izme|u velja~e i o‘ujka. U stadiju kuku-ljice nalaze se do po~etka ljeta, kada uobliku leptira izlaze na povr{inu. Za-nimljivo je da stadij kukuljice proveduneposredno ispod povr{ine tla (1cm) tese relativno lako probiju na povr{inu.

Simptomi napadaNa travnjacima, najve}u {tetu ~ini vrstaAgrotis segetum. Kod ja~eg napada mo-‘e, naro~ito na tek zasijanim travnjaci-ma, u~initi znatnu {tetu. Kako se li~inkehrane mladim izbojima i korijenjem,vrlo brzo se primje}uju simptomi vene-nja i karakteristi~na spiralna uvijenostbiljki.

SuzbijanjeKontrolu ovog insekta mo‘emo provodi-ti na razli~ite na~ine. Va‘no je na vrije-me uo~iti napad i reagirati jer su odraslegusjenice otpornije na insekticide odmladih. Jedan od na~ina je sakupljanjeli~inki ru~no i to samo na malim povr{i-nama dok na velikima koristimo kemij-ska sredstva u pra{kastom ili teku}emobliku na bazi lindana.

Mu{ice (85)

Ovi insekti pripadaju porodici Bibioni-dae a za nas su zanimljive dvije vrste ito vrtna mu{ica (Bibio hortulans) i mar-tovska mu{ica (B, marci L.) U prolje}ebrojne mu{ice izlaze iz tla i sele se naobli‘nje vo}ke ili cvjetove drugih bilja-ka. Li~inke u velikim nakupinama ‘iveispod zemlje.

85


Razvojni ciklus (86)Nakon parenja ‘enke odla‘u stotinjakjaja izravno u tlo ili u stare otkose trave.Iz jaja nakon nekog vremena izlaze ma-lene li~inke svijetlosme|e boje s tamno-sme|om glavom. Krajem ljeta pojavljujuse odrasli primjerci koji se pare i nastajedruga generacija li~inki koje prezimepod tlom i u prolje}e sljede}e godineizlaze odrasle mu{ice.

86

SimptomiPoput li~inki drugih insekata i ove sehrane korijenjem biljke te na taj na~inizazivaju odumiranje nadzemnog dijela.

SuzbijanjeProtiv ovog insekta poma‘e upotrebakemijskih sredstava na bazi lindana ilineki od sistemi~nih insekticida. Kod nasnisu ~esti kao {tetnici.

RovacRovac (lat. naziv Gryllotalpa vulgaris)‘ivi u toplim predjelima i ozbiljan je {te-to~ina. Rado boravi u tlima bogatim hu-musom, laganim i pjeskovitim. Zbogsvoje veli~ine (4–5 cm) smatra se jednimod najve}ih insekata.

Razvojni ciklusSme|i krilati rovci ‘ive u hodnicima ko-je kopaju pod zemljom i na prolje}e sepojavljuju na povr{ini. Od svibnja do li-pnja ‘enke legu do 600 jaj{aca oko polametra duboko u tlu. Poput mravi i mla-dunci rovca borave uz majku te se teknakon druge godine ‘ivota kao odrasli

primjerci pojavljuju na povr{ini. Li~in-ke se u tijeku svog rasta i razvoja hranekorijenjem.

Simptomi {teteKada na travnjaku primijetimo dijelovebez trave i rupe {irine prsta, s hodnici-ma na povr{ini, onda znamo da je nadjelu rovac. Rovac pregriza korijenje inadzemne dijelove biljke kre}u}i se plit-kim kanalima po travnjaku. [tete nasta-le od odraslog rovca ne nastaju ‘dera-njem nego pregrizanjem biljaka.

SuzbijanjeDjelotvorna metoda, na velikim povr{i-nama, sastoji se u tome da uni{timoodrasle ‘enke prije nego odlo‘e jaja. Namanjim povr{inama s uspjehom se su-zbija iskapanjem gnijezda ili hvatanje uzamku no}u. Hvatamo ih tako da na pri-kladnim mjestima postavljamo zamke uobliku posudica napunjenih mje{avi-nom motornog ulja i karbola s vodom.Kemijskim putem, koristimo zapra{iva-nje preparatom E 605 ili prskanjeLindanom.

Mravi (87)

Mravi pripadaju porodici Formicidea iizrazito su socijalizirane zajednice. Ma-da unutar porodice mrava postoji neko-liko podporodica s razli~itim razvojnimstupnjem zajednice, svi mravi su soci-jalni insekti.

SimptomiNajve}u {tetu na travnjacima, mravi ~i-ne na posredan na~in i to tako da gra-dnjom svojih mravinjaka uni{tavajutravnjak na mjestu gradnje. Drugi na~inpravljenja {tete je ote‘ano odr‘avanjekao i lo{ estetski izgled povr{ine s mra-vinjacima.

Razvojni ciklusIz jedne ustaljene i razvijene kolonije,po~etkom ljeta izlazi krilata generacija


mu‘jaka i ‘enki. Svadbe-ni let krilate genercijetraje sve do oplodnje ve-}ine ‘enki koje nakon to-ga gube krila a mu‘jaciugibaju. @enke koje suizgubile krila legu jaja uodabranim prostorimaispod povr{ine tla. Iz jajase legu neplodne radilicei kolonija se {iri. Razvojkolonije traje 4–5 godinaa kada se dovoljno razvi-je ponovno se javlja kri-lata generacija i ciklus seponavlja.

SuzbijanjeKako se mravinjaci jav-ljaju uglavnom na zapu-{tenim i lo{e odr‘avanimtravnjacima to zna~i daredovitim i ispravnimmjerama odr‘avanja vrloefikasno rje{avamo ovajproblem.

Ki{ne gliste (88)

Ki{ne gliste pripadajuporodici Lumbricidae,ova porodica obuhva}aoko 15 vrsta od kojih suza nas zna~ajne dvije, ito; Allolobophora noctur-na i A. terestris var. lon-ga. Vrtlari su se oduvjeksporili o ulozi ki{nih gli-sta u vrtu odnosno trav-njaku. Neosporno je dagliste pripadaju skupinikorisnih ‘ivotinja jer:

– poma‘u izgradnjuorganske tvari pa ti-me i pove}avaju sa-dr‘aj humusa u tlu.

– prave}i kanali}e u tlu, rahle zemljui time poma‘u da se korijen lak{e

razvija.– pove}avaju zra~nost tla.

88

87


Iako su korisne i to naro~ito u vrtnimgredicama, na travnjacima mogu uzro-kovati sljede}e pote{ko}e:

– katkad o{te}uju listove finih trava.

– ote‘avaju ko{nju.

– brojne hrpice izba~ene zemlje ru-‘no izgledaju na njegovanom trav-njaku.

– potpoma‘u rast i razvoj korova.

– na golf terenima su izrazito nepo-‘eljne.

Brojnost i aktivnost ki{nih glista ovisio tipu tla, ja~ini njege kao i klimatskimuvjetima. Aktivnost glista najve}a je uumjereno te{kim tlima dok je u te{kimkao i laganim tlima smanjena. Vla‘natla s visokim sadr‘ajem humusa i laganoalkali~na tla izrazito pogoduju ki{nimglistama. Navedene vrste rasprostranje-ne su u velikom broju zemalja umjere-nog klimatskog pojasa. Aktivnost trajeod prolje}a do jeseni a za toplijeg vre-mena produ‘ava se do kasno u jesen.

Suzbijanje provodimo prije svega pre-ventivnim metodama a to podrazumije-va pravilnu upotrebu mjera odr‘avanja.

– s travnjka uklanjamo poko{enutravu

– sni‘avanje pH vrijednosti dodava-njem pijeska

– primjena pesticida (golf-green)

– primjena fiziolo{ki kiselih hraniva.

Krtice (89)

Krtice (Talpa europea L.) se hrane glista-ma i li~inkama koje se nalaze ispod pov-r{ine tla. Prema tome postoji izravna ve-za izme|u aktivnosti ki{nih glista i poja-ve krtica. Hrpe zemlje koje izbace tije-kom kopanja podzemnih hodnika dajuizrazito ru‘nu sliku travnjaka. One da-kle o{te}uju travnjak tek posredno, tj.{tete nastaju kao posljedica aktivnosti upotrazi za hranom. Ako smanjimo broj-nost glista kao i pove}amo kretanje po

89


travnjaku, kroz mjere odr‘avanja, velikaje vjerojatnost da }emo u znatnoj mjeriizbje}i {tete nastale aktivno{}u krtica.Svakako treba izbjegavati ubijanje tih uosnovi korisnih ‘ivotinja. Puno je boljeodre|enim mjerama otjerati krtice stravnjaka. Kao u~inkovita mjera pokaza-la se metoda tjeranja krtica pomo}u, zanjih, neugodnih mirisa. Na tr‘i{tu pos-toje elektri~ne naprave koje prave krtica-ma neugodne vibracije a energiju dobi-vaju putem foto}elija. Naprave postav-ljamo na travnjak svakih 1500–2000 m2.Ukoliko se dogodi da nas neugodnoiznenadi, preko no}i nastala hrpa zem-lje, onda je svakako trebamo ukloniti irazastrti prije ko{nje te iznova zasijati.

Poljski mi{eviPoljski mi{evi ne ~ine zna~ajnije {tetena travnjacima. Uglavnom borave napovr{inama pod poljoprivrednim kultu-rama gdje se hrane sjemenkama ‘itarica.Na travnjak dolaze u iznimnim uvjetimai tada se hrane nadzemnim i podzem-nim dijelovima biljke. Ukoliko se ipakpojave, onda treba koristiti neke od ro-denticida.

RovakOvaj sisavac, ~ije hrpe zemlje pomije{a-ne s travom i korijenjem treba razlikovatiod sli~nih hrpa koje pravi krtica, hrani sepodzemnim dijelo-vima biljke. Dvo-struko je ve}i odpoljskog mi{a. Zarazliku od krtice, ~i-ji su ulazi okrugli,hodnici rovka suovalni i se‘u du-boko pod zemlju.Rovak ~ini izravnu{tetu na travnjaku,hrane}i se pod-zemnim dijelovima

biljke koja nakon toga ugiba. @enke dvaputa godi{nje na svijet donose dva do ~e-tiri mladunca. Suzbijanje provodimopu{tanjem sagorjelih plinova iz motora.Tako|er u prolje}e i jesen, kada je sma-njena ponuda hrane, rovke mo‘emo us-pje{no suzbijati i otrovnim mamcima.

Ptice (90)

Iako su u osnovi korisne, ptice prave{tetu na travnjaku hrane}i se nekim odprisutnih {tetnika raskapaju}i povr{inuu potrazi za njima. Ptice predstavljajuodre|enu opasnost kod tek posijanogtravnjaka, hrane}i se tek proklijalim sje-menkama. S druge strane, najbolji znak,da je sa sjemenom sve u redu, tj. da imavisok postotak klijavosti, je pojava jataptica za vrijeme klijanja i nicanja. Naro-~ito osjetljive travnjake (golf-green) tre-ba za{tititi po potrebi tako da povr{inuprekrijemo mre‘om.

Pu‘eviPu‘evi prave {tetu hrane}i se listovimatrave te ih u slu~aju masovnije pojavetreba odstraniti s travnjaka. Odstranjiva-nje mo‘emo na manjim povr{inamaizvesti ru~nim sakupljanjem i izno{e-njem a na ve}im povr{inama upotrebomnekog od kemijskih sredstava. Na spor-tskim travnjacima ne predstavljaju goto-vo nikakvu opasnost; budu}i da ih ome-tamo ~estom upotrebom travnjaka.

90


Bolesti travnjaka – mikozePoput svih ‘ivih bi}a i travnjaci trpe odnapada gljivi~nih bolesti ili mikoza.Gljive po Wittakerovoj podjeli pripadajucarstvu gljiva (fungi) koje se hrane or-ganskom tvari (‘ivotinjskog ili biljnogporijekla) te razgra|uju organske tvari ina taj ih na~in vra}aju u tlo. Najve}ibroj gljiva pripada saprofitima tj. onimakoje za svoj rast trebaju mrtve organi-zme, dok manji broj pripadaju paraziti-ma koji se hrane ‘ivim organizmima.Prema tome osnovna je razlika izme|usaprofitskih i parazitskih gljiva u tome{to prve razaraju mrtvu a druge ‘ivu or-gansku tvar. Na travnjacima su glavni{tetnici iz skupine parazitskih gljiva.

Morfologija gljivaVegetativno tijelo gljiva sastoji se od tan-kih cjevastih produ‘enih stanica, kojezovemo hife. Postoje dva osnovna oblikahifa, i to; septirane i neseptirane, ve}prema tome da li imaju ili nemaju septe.Prve pripadaju vi{im gljivama a drugeni‘im. Postupnim rastom hifa nastajurahle ili zbijene skupine hifa koje nazi-vamo micelij. Micelij vi{ih gljiva sastojise od vi{e septiranih hifa pa na temeljutoga mo‘emo pod mikroskopom odmahprepoznati da li se radi o vi{im ili ni‘imgljivama. Unutar micelija, na odre|e-nom stupnju razvoja, mogu se razvititvorevine sli~ne ‘ilama (rizomorfi) kojislu‘e transportu hrane. Gljive parazitimogu micelij razvijati na povr{ini bilj-nog tkiva (ektoparaziti) ili pak unutarbiljnog tkiva (endoparaziti). Endopa-razitski micelij mo`e biti u me|usta-ni~nim prostorima (intercelurarni) ili usamim stanicama (intracelularni). Hifeintercelularnog micelija pu{taju u sta-nice sisaljke ili haustorije, kojima crpehranu iz stanica doma}ina. Sisaljke ilihaustorije mogu biti razli~itog oblika.

Gljive se razmno‘avaju na nekolikona~ina i to:

– vegetativno, dijeljenjem hifa– sporama, posebno oblikovanim sta-

nicama.

Spore mogu nastati nespolnim ilispolnim na~inom. Nespolne spore zove-mo jo{ i konidije i njima se uglavnom {i-ri bolest, mada konidije nisu i jedinenespolne spore. Spolnim na~inom gljivese razmna‘aju u nepovoljnim uvjetima.

U osnovi postoje dva na~ina prijenosabolesti kod biljaka:

– izravni, s biljke na biljku

– neizravni, pomo}u odre|enog pre-nositelja.

Postoje tako|er dvije odvojene fazenapada gljivica i to razvoj u razdobljusjetve i neposredno nakon toga kao i ra-zdoblje {irenja bolesti na ve} izgra|e-nom travnjaku. Za nas su obje ove fazejednako zna~ajne.

Mikoze u sjetvenomperioduZdravstveno stanje sjemena je od velikeva‘nosti jer se njime bolest prenosi nanova stani{ta. Sjeme mo‘e sadr‘avatiuzro~nike bolesti u samoj klici, to je do-du{e rijetko ali se doga|a. Usljed lo{egskladi{tenja i nepravilnog sakupljanja,na sjemenu se mo‘e pojaviti mno{tvonepatogenih saprofitnih gljiva koje se udanom trenutku pretvaraju u patogene.Bolest u ovoj fazi, mo‘emo opet, podije-liti u dvije odvojene skupine. U prvuskupinu spada razvoj i {irenje bolesti jo{dok je sjeme u tlu, to je bolest klijanaca,a druga skupina obuhva}a razdoblje na-kon nicanja odnosno polijeganje ponika.[irenju bolesti kao i velikom postotkupropasti sjemena pogoduju sljede}i ~i-nitelji:

– lo{a priprema tla– prevelika vla‘nost tla


– niska temperatura tla

– prestaro sjeme

– niski postotak klijavosti

– pregusto sijanje

– preduboko zasijano sjeme

– neprikladno vrijeme sjetve (vru}eljeto)

– velika koli~ina gljiva u tlu.

Simptomi napadaUzro~nika bolesti u ranoj fazi napada,dok je sjeme jo{ u tlu, vrlo je te{ko deter-minirati jer postoji vi{e mogu}ih uzro-~nika. Kao mogu}e uzro~nike mo‘emonavesti gljive iz roda Pythium, Fusari-um, Helmintosporum i Rhizoctonia. Po-sljedica napada ovih gljiva je lo{ posto-tak isklijalih biljaka a onda i vrlo slabaobraslost travnjaka, travnjak se doimavrlo rijedak. Druga vrsta napada koja sejavlja nakon nicanja trave o~ituje se u‘u}enju listova i polijeganju mladihbilj~ica. Kao i kod prethodne bolesti iovdje je vrlo te{ko utvrditi odre|enuvrstu gljiva kao uzro~nika. Gljive iz ro-dova Fusarium, Olpydium i Pythiumspadaju u mogu}e uzro~nike. Treba nakraju re}i da su ovoj bolesti naro~ito po-dlo‘ne trave s finim listovima kao {to suAgrostis i Festuca.

SuzbijanjeNapad bolesti mo‘emo pri-li~no uspje{no sprije~iti ta-ko da sjemenu omogu}imoklijanje u najpovoljnijimuvjetima. Dodavanjem hra-niva u dostatnim koli~ina-ma kao {to su du{ik i fosforznatno poja~avamo sposo-bnost sjemena da proklija ida se dalje razvija. Tako|ertreba izbjegavati sve nave-dene nepovoljne uvjete ko-je smo naprijed naveli. Je-dna od mjera je i namaka-

nje sjemena u neku od otopina fungici-da. Primjena fungicida nakon nicanja ta-ko|er je jedna od mjera koje koristimo uovoj a i kasnijoj fazi razvoja travnjaka.

Gljivi~ne bolestiizgra|enog travnjakaGljivi~ne bolesti napadaju i ve} izgra-|en travnjak. Kako bismo pravilno re-agirali na pojavu kao i na suzbianje bo-lesti gljivi~nog porijekla potrebno jeupoznati se s nekima od najva‘nijihvrsta gljiva.

Rhizoctonia solani, (91)R. cerealis, sme|a pjegavostPri temperaturama vi{im od 25 °C dola-zi do pojave R. solani dok se druga vrstaR. cerealis javlja pri temperaturamaizme|u 10 i 20 °C. Na zaraènim biljka-ma pojavljuju se na vrhovima listovao{te}enja nalik pjegama dok pri bazi ne-ma simptoma, tako da vrlo brzo nakonko{nje nestaju vidljivi simptomi bolesti.Visoka zra~na vlaga i vrijeme bez vjetrapogoduju razvoju ove bolesti a isto takoi nedostatak hraniva. Redovitim mjera-ma odràvanja pomaèmo suzbijanjeove bolesti.

91


Pythium – trule‘ (92)

Rod Pythium ima veliki broj vrsta, zanas je zanimljiva samo vrsta P. ultimumkoja napada korijenje mladih tek izni-klih trava.

SimptomiKao {to je ve} re~eno gljivice ovog rodanapadaju klijance i uzrokuju polijegajeponika. Korijen~i}i napadnute biljke po-crne i otpadaju. Na starijem travnjakusimptomi uznapredovalog stadija boles-ti odaju izgled uvele trave. Trava naime

posivi i nakon nekog vremena pretvarase u sluzavu masu.

Za{titne mjereNajve}e {tete na travnjaku nastaju zbogprevelike vlage u tlu. Isto tako razvojupogoduju visoke dnevne temperature>30 °C te visoka vla`nost no}u. Prematome uspje{na kontrola ove bolesti sas-toji se u mjerama protiv prevelike koli~i-ne vode u tlu. Aerifikacije tla isto je takopo`eljna u suzbijanju bolesti. Treba pa-ziti na pravilno doziranje du{ika u pri-hrani, jer prevelika koli~ina du{ika i kal-cija pogoduje razvoju ove bolesti.

Suzbijanje fungicidima. Upotrebacaptana u ranoj fazi napada daje dobrerezultate.

Fusarium, FusariozeSnje‘na plijesan Fusarium nivale Fr. si-nonim: Gerlachia nivalis, pripada mje{i-narkama (Ascosmycetes) a vjerojatno jenajra{irenija gljivi~na bolest u Europi.

92

93


Trave finih i {irokih listova kao {to jeAgrostis spp. Lolium spv. i Poa spk. naj~e-{}e su napadane vrste. Mada su simpto-mi napada F. nivalle najvidljiviji nakonzime, gljivica je prisutna cijele godine.Neke trave, kao {to su Festuca rubra iPhleum pratense pokazuju izrazitu ot-pornost prema ovoj bolesti. Bolest napa-da oslabljene i prerasle biljke. Snje`naplijesan naj~e{}e se pojavljuje na vla-‘nim i suvi{e zbijenim tlima kao i nakonrazdoblja dugotrajnog zadr‘avanja snije-ga. Fusarium se naro~ito dobro razvija uuvjetima visoke vla‘nosti i sni‘enihtemperatura koji vladaju ispod snje‘nogpokriva~a. Osim F. nivalle ovaj rod sa-dr‘i i druge vrste koje za nas nisu zanim-ljive osim Typhula incarnata, siva snje-‘na plijesan. (94)

Simptomi (93)

Kada na travnjaku, nakon topljenja sni-jega, u rano prolje}e, primijetimo svije-tlosme|e povr{ine promjera 3–5 cm, ta-da mo‘emo biti sigurni da je u tijeku na-

pad snje‘ne plijesni. Pod povoljnim uv-jetima ove se povr{ine mogu pove}ati ido 30 cm u promjeru. Daljnjim {irenjembolesti zara‘eni dijelovi mogu zauzeti~itavu povr{inu travnjaka. Prvi znaciprisustva ove gljivice mogu se primijeti-ti ve} u jesen u obliku svijetlo‘utihmrlja. Napad fusariuma utje~e na sla-bljenje biljaka koje nakon toga, zbog ne-kih sekundarnih infekcija, mogu potpu-no odumrijeti. Lo{e i ki{ovito vrijeme ti-jekom prolje}a utje~e na {irenje micelijapo cijeloj povr{ini travnjaka. (95)

95

94


Za{titne mjereAerifikacija kao jedna od mjera mo‘ebitno pridonijeti nadzoru snje‘ne plije-sni, a tako|er i druge pravilne mjereodr‘avanja u znatnoj mjeri tome prido-nose. Uklanjanje snijega s travnjaka jejedna od po‘eljnih mjera. Zadnju ko-{nju treba obaviti {to ni‘e kako bi sma-njili lisnu povr{inu prije zime. Travnjaktrebamo prihraniti ne{to ve}im postot-kom kalija dok du{ik treba dodati u ma-lim koli~inama ili nikako. Mjere prihra-ne treba izvoditi nakon kvalitetne anali-ze tla. Jasno je da treba dodavati ele-mente koji nedostaju a ne nasumce pre-komjerno dodati nepotrebne elementekojih tlo ima u dovoljnim koli~inama.Reakciju tla na pH vrijednost treba re-dovito nadzirati jer previsoke vrijednos-ti tako|er povoljno utje~u na pojavu irazvoj Fusariuma. U slu~aju da sve ovenavedene mjere nisu dovoljne, trebapristupiti upotrebi prikladnih kemijskihsredstava.

Suzbijanje fungicidimaU prolje}e, nakon pojave prvih simp-toma, treba pristupiti tretiranju zara-‘ene povr{ine sistemi~nim fungicidomna bazi carbamida. To~an naziv kao ina~in primjene fungicida ovise o proi-

zvo|a~u i mogu}nosti nabavke odre|e-nog sredstva.

Sclerotinia – pjegavostVrsta Sclerotinia homeocarpa, uzrokujeo{te}enja nalik onima koja bi nastala dana travnjak utisnemo kovanicu od dola-ra. Zbog toga ovu bolest nazivaju Dollarspot. Razvoju ove bolesti pogoduju pre-komjerno vla‘na i lo{e drenirana tla.Napad traje tijekom ~itave godine ali jenajizra‘eniji u prolje}e i jesen. Vrlo finiukrasni travnjaci kao i travnjaci golf te-rena (green), naro~ito su podlo‘ni ovojbolesti jer su trave (Agrostis, Festuca), odkojih su sastavljeni ovi travnjaci, osje-tljive na pojavu ove gljive. U po~etnomstupnju razvoja simptomi ove bolestisli~e simptomima napada gljive vrsteFusarium. To~nu dijagnozu mo‘e utvr-diti samo stru~njak.

Simptomi

@u}kaste povr{ine (96) promjera 12–15 mm jasan su znak da je zapo~eo ra-zvoj bolesti. Daljim razvojem bolestipovr{ine se pove}avaju i dosti‘u veli~i-nu od 50 mm u promjeru. Napadnutepovr{ine postaju svijetlosme|e i jasnose mogu uo~iti bjelkasti miceliji me|u

96


odumrlim listovima. (97) Va‘no je znatida u godini neposredno prije vidljivihsimptoma napada, mo‘emo primijetitineobi~nu boju travnjaka.

Za{titne mjereSclerotinia se pojavljuje na vla‘nim, lo-{e dreniranim, zbijenim i te{kim tlima.Pobolj{anje tla u smislu navedenih ne-dostataka je efikasna mjera kontrole. Ta-ko|er prihrana du{i~nim gnojivima urano prolje}e i ljeto daje dobre rezultate.Treba biti pa‘ljiv s dodavanjem du{ika ujesen jer se zbog bujnog rasta u to dobagodine mo‘e pojaviti Fusarium.

Upotreba fungicidaKori{tenje fungicida treba i}i uporedo snavedenim mjerama njege. Upotrebanekog od sredstava na bazi karbendazi-ma daje dobre rezultate.

Ophiobulus, crna noga ilicrni busVrsta Ophiobulus graminis Sacc. jeuzro~nik opasne i svuda ra{irene bolestinazvane crna noga ili crni bus. Naro~itorado napada vrste Agrostis spp. a katka-da i Poa spp. ^esta je na lo{e dreniranimi hranivima siroma{nim tlima.

SimptomiBolest se javlja krajem ljeta i u jesen (98)a ako nema snijega onda i zimi. Dok bla-gi oblici napada nestaju sami od sebe, ja-ki napadi, za vrijeme blage zime, se nas-tavljaju i u prolje}e slijede}e godine.Simptomi napada o~ituju se u obliku za-gasito crvene do bron~ane boje povr{inapromjera 50–100 mm. [irenjem i razvo-jem bolesti zara‘ene povr{ine se pove}a-vaju i mogu dosti}i promjer i do 1m. Dokse bolest na obodu i dalje {iri u srediniumjesto odumrle i polegle trave nastajupraznine koje katkada zauzmu korovi ilitrave otporne na ovu bolest. (98a)

Preventivne mjere za{titePovr{ine zasijane vrstama Agrostis spp.treba u slu~aju kisele reakcije tla kalcifi-cirati i obaviti korektnu prihranu hra-nivima koja nedostaju. Dobro izvedenapovr{inska odvodnja pomo}i }e u kon-troli ove bolesti.

Primjena kemijskih sredstava u suzbi-janju ove gljivice ne daje dovoljno dobrerezultate.

AntraknosaOvu bolest ve}inom uzrokuje gljivicavrste Colletotrichum graminicola. Trav-

97


njaci napadnuti ovom bole{}u zaostajuu rastu i pokazuju nezdravu boju. Akozanemarimo ove pojave dolazi do odu-miranja trave. Bolest prenose pje{aci istrojevi koje koristimo za odr‘avanje.Vla‘no i toplo vrijeme kao i prekomjer-na zbijenost te visok sadr‘aj filca pogo-duju razvoju ove bolesti.

Uklanjanjem ovih uzroka posti‘emodobre rezultate u suzbijanju.

Corticium, crvena nitavostVrsta Corticium fuciformae Berk., sme|atrule‘, ~est je uzro~nik bolesti travnjaka.Ova bolest je {iroko rasprostranjena natravnatim tenis i golf terenima kao i naukrasnim travnjacima. Dakle svuda gdjerastu plemenite trave kao {to su Agrostissp. Poa sp. Festuca rubra i Lolium spp.

SimptomiBolest se javlja u periodu nakon obilnihki{a za vrijeme jesenskih mjeseci. Mo‘ese javiti i u rano ljeto nakon vla‘nog

prolje}a. Tako|er krajem svibnja na tli-ma koja su siroma{na hranivima, javlja-ju se simptomi napada bolesti. Vidljiviznaci bolesti manifestiraju se u po~etkukao male povr{ine osu{ene i odumrle(99) trave. Vremenom, s razvojem boles-ti, zara‘ene se povr{ine {ire i stapaju ucjelinu a travnjak postaje zagasitocrven.Crvenilo se pojavljuje u dvije faze. Uprvoj fazi micelij ima ru‘i~astu boju, a udrugoj micelij dobija koraljno crvenuboju. (100) Po boji micelija bolesnogtravnjaka bolest je dobila ime.

Preventivne mjere za{titeVrste roda Corticium javljaju se na siro-ma{nim tlima i slabo rastu}im travnja-cima koji su sastavljeni od vrsta Festucasp. Svrha provo|enja mjera njege jeosim pobolj{anja uvjeta rasta trave ikontrola razvoja ove bolesti. Prihranadovoljnim koli~inama hraniva, u prvomredu du{ika, a onda kalija i fosfora je na-jefikasnija mjera za{tite. Nepravilna,odnosno preniska ko{nja, nedostatak

98a

98


vode i hraniva uzrokuju stres a to su ta-da idealni uvjeti za razvoj Corticiuma.Za{titu kemijskim sredstvima provodi-mo tretiranjem organskim fungicidima.

Corticium solani, sme|apjegavostDrugo ime za ovu gljivicu je Rhizoctoniasolani, sme|a pjegavost. Bolest uzroko-vana ovom gljivicom napada klijance itek iznikle trave vrsta Agrostis, Poa, Loli-um i Festuca.

SimptomiNa travnjaku se pojavljuju ve}e ili ma-nje okrugle, sme|e povr{ine uvele iodumrle trave. Bolest se {iri za vla‘nogvremena ali ukoliko nastupi suho vrije-me, postupno nestaje i listovi se opo-ravljaju.

Preventivne mjere za{titeUravnote‘ene koli~ine hraniva, prijesvega du{ika, mogu u dobroj mjeri kon-

99

100


trolirati razvoj bolesti. Mjere odvodnje iprozra~ivanja tako|er su vrlo korisne.Kemijska sredstva kao {to su fungicidise ne koriste, ali u slu~aju potrebe, do-bre rezultate posti‘e upotreba hormon-skih preparata (benodanil).

Puccinia – r|e (101)

Kao uzro~nici r|e na travnjacima dolazenekoliko, za nas zanimljivih, vrsta kao{to su Puccinia poanemoralis, P. striifor-mis, P. coronata i P. graminis.

SimptomiTijekom ljeta listovi dobivaju sme|u bo-ju. To~kice raznih veli~ina i boja su vi-dljive u tom stadiju. Tako|er rast traveje zaustavljen.

Preventivne mjere za{titePravilna visina ko{nje, prihrana du{i-kom i po potrebi navodnjavanje suuglavnom dovoljne mjere za{tite. U slu-~aju jakog napada mo‘e se dodati nekiod hormonskih preparata (Benodanil).

Marasmius, svijetlaprstenavost, vje{ti~ji prsten

Vrsta Marasmius oreades, svijetla prste-navost pripada gljivama iz pododjela Ba-sidiomicotyne i uzrokuje bolest u narodunazvanau vje{ti~ji prsten. (102) Pri ja-kom napadu dolazi do odumiranja i nes-tanka trave s travnjaka dok se pri slabi-jem intenzitetu napada, na travnjaku po-javljuju koncentri~ni krugovi sastavljeniod tamnozelenih vanjskih i svijetlosme-|eg unutarnjeg dijela. Osim vrste Mara-smius oreades bolest sa sli~nim simpto-mima izazivaju i druge vrste kao {to su,Psaliota arvensis i Colybia butyracea.

Simptomi

Vrsta M. oreades ra{irena je u podru~juumjerene klime. Naro~ito ~esto napadaukrasne i golf travnjake koji su sastavlje-ni od vrsta s osjetljivim i finim listovi-ma. Vrlo je ~esta na laganim i pjeskovi-tim tlima. U razvijenom stadiju bolestina travnjaku se oblikuje zona uvenule

101


trave ispod koje se nalaze guste nakupi-ne micelija. Razvojem micelija, raspadase organska tvar (103) i osloba|aju sepove}ane koli~ine du{ika koje ondautje~u na travu u neposrednoj blizinizara‘enog pojasa, koja postaje tamnoze-lena. Na kraju se na zara‘enoj povr{inipojavljuju plodi{ta gljive ~ija boja variraod crvenkastosme|e do ‘ute. Plodi{tagljive (104) razvijaju spore kojima segljiva dalje {iri po povr{ini.

Za{titne mjereOva bolest javlja se na laganim i hrani-vima siroma{nim tlima. Ispravna i dos-tatna hranidba kao i mjere aerifikacije udobroj mjeri spre~avaju pojavu ove ne-ugodne bolesti travnjaka.

SuzbijanjePuni uspjeh u suzbijanju ove gljive vrloje te{ko posti}i upotrebom isklju~ivo ke-mijskih sredstava a razlog le‘i u tome{to micelij ne prihva}a vodu. Mjere kojetreba provoditi pri suzbijanja akutnognapada su sljede}e:

– iskopati zara‘enu povr{inu tla,uklju~uju}i i povr{ine {irine 30 cms obje strane zara‘ene zone.

104

102

103


– iskopanu zemlju zamijeniti zdra-vim tlom.

– na povr{ini sa zamijenjenim tlomponovno obaviti sjetvu ili buse-novanje.

Osim ovih mjera mo‘e se poku{ati stretiranjem zara‘ene povr{ine nekim odkemijskih sredstava (‘eljezni sulfat).

Drechlera spp., pjegavost li{}aVrsta Drechlera poae. uzro~nik je pojavepjegavosti li{}a (105) kod vlasnja~e liva-dne (Poa pratensis). Pojavi bolesti u zna-tnoj mjeri pridonosi visoka zra~na vlagakao i ni‘e temperature. Osim vrste P.pratensis, ova gljiva pri povoljnim uvje-tima napada i druge vrste roda vlasnja-~a. Simptomi napada o~ituju se u pojaviovalnih sme|ih pjega na listovima tra-ve. Ukoliko na listovima primijetimosivkastosme|e pjege tada se radi o napa-du vrste Heterosporium phlei. Primje-nom posebno uzgojenih otpornih sorata

znatno smanjujemo opasnost od ove bo-lesti. Suzbijanje kemijskim sredstvimaza sada nije mogu}e.

Op}enito o za{titnimsredstvimaStru~njaci su se sporili a i danas se spo-re oko toga u kojoj mjeri treba primjenji-vati kemijska sredstva za{tite na u{trbdrugih metoda i sredstava. Treba znatida pove}anjem utjecaja ~ovjeka na rast irazvoj biljaka, pove}ava se i potreba zaintervencijom ~ovjeka u odr‘avanju po-trebne ravnote‘e, koja u prirodi ina~evlada, a koja se bez utjecaja ~ovjeka sa-ma uspostavlja. Drugim rije~ima, ~ovje-kove aktivnosti na pove}anju prinosadovode do poreme}aja u ravnote‘iodnosa a samim time i opasnosti odsmanjenja prinosa. Apsurdnost ovih ~i-njenica vodi nas do potrebe sve sna‘ni-jeg i sve dubljeg zadiranja ~ovjeka u po-slove prirode a nitko ne zna kamo }e nas

105


sve to na kraju odvesti i koju }emo cije-nu morati platiti za to. Kako bismo ipak,barem djelomi~no, na{li odgovor napostavljena pitanja moramo poznavatitehnologiju i na~ine primjene kao i vrstesredstava koje koristimo u svakodnev-noj praksi. Ovdje }emo u kratko, upo-znati glavne vrste kemijskih sredstava.Podjela za{titnih sredstava napravljenaje na vi{e na~ina a naj~e{}e prema vrsti{tetnika, pa tako ta sredstva dijelimo na:

• Pesticide, op}i naziv kemijskih za-{titnih sredstava, koje pak dijelimona:

• HERBICIDE, sredstva protiv korova. – totalni herbicidi – selektivni herbicidi

• FUNGICIDE, djeluju na suzbijanjegljiva.

• INSEKTICIDE, slu‘e za suzbijanje inse-kata, koje opet dijelimo na:– akaricide, sredstva protiv grinja a

katkada i gljiva– larvacide, protiv li~inki– nematocide, protiv nematoda i

nitastih crva– ovicide, protiv jaja{aca {tetnika

• RODENTICIDE, sredstva protiv gloda-vaca (krtice, rovak, poljski mi{ i dr.)

HerbicidiKao {to im i ime govori, to su tvari kojeslu‘e za kemijsko suzbijanje i uni{tava-nje korova. Dijele se u dvije glavne sku-pine i to:

– totalni herbicidi, slu‘e za potpunouni{tenje biljaka na tretiranom po-dru~ju.

– selektivni herbicidi, djeluju selek-tivno na tretirano bilje, u upotrebisu naj~e{}e, herbicidi za uni{tava-nje {irokolisnih korova (Plantago,Bellis i dr.)

Nazivi aktivnih tvari naj~e{}e kori{te-nih herbicida: 2, 4 – D i Mecoprop.

InsekticidiDanas su u upotrebi univerzalna sred-stva, to su sredstva koja djeluju na in-sekte bez obzira na na~in na koji se in-sekti hrane, tj. da li su ‘dera~i ili sisari.Sredstva s dugotrajnim djelovanjem ko-ja su izra|ena na bazi kloriranih uglji-kohidrata (Lindan, DDT) se ne koriste aumjesto njih u upotrebi su sredstva nabazi organsko fosfornih spojeva. Pre-dnost organofosfornih sredstava je u to-me da ih biljka nakon izra‘enog toksi-~nog djelovanja u po~etku, kasnije samarazgradi. Tre}a skupina (Karbamati) susistemi~ni insekticidi a to zna~i da bilj-ka apsorbira insekticid te da ga insektuzme zajedno sa sokom napadnute bilj-ke. Na kraju danas se prili~no radi narzvoju bioinsekticida. Bioinsekticidiimaju aktivnu tvar na bazi spora i toksi-na bakterije Bacillus thuringiensisBerliner.

Klorirani ugljikovodiciLindan (gama izomer HCH), kontaktno,‘elu~ano, fumigantno djelovanje. LD 50= 125, K = 42 dana.

Organo fosforni insekticidiDiklorfos – (dimetil−diklor−fosfat), kon-taktno i fumigantno djelovanje, LD 50 =80 mg/kg, K = 2 dana.

Paration (dietil−nitrofenil−tiofosfat),kontaktno djelovanje, LD 50 = 13 mg/kg,K = 35 dana.

Diazinon (dietil−/izopropil−metil−pi-rimidil/−tiofosfat), LD 50 = 100, K = 42dana.

Sistemi~ni insekticidiOva skupina insekticida djeluje posre-dno preko biljke i to na taj na~in da bilj-ka preuzme insekticid u svoj provodni


sustav a onda kada insekt po‘dere iliusi{e dijelove biljke dolazi do trovanja azatim i ugibanja insekta. Obzirom na toda insekticidi kolaju provodnim susta-vom biljke dobili su i ime sistemici.

Najva‘nija skupina ovih insekticidasu Karbamati.

Metomil (metiltio – acetaldehid – me-tilkarbamid – oksim), sistemik {irokogspektra, LD 50 = 20, K = 35dana.

Karbosulfan, sistemi~ni insekticidmetabolizira u karbofuran. LD 50 = 88,K = 28 dana.

Osim navedenih insekticida postoje idruge skupine insekticida koje za nasnisu od interesa osim bioinsekticida kojisu s ekolo{kog motri{ta zanimljivi jer senijhovo djelovanje zasniva na predator-skom radu bakterije Bacterium thurin-giensis.

FungicidiFungicidi su kemijska sredstva koja slu-‘e za subijanje gljiva na biljkama i nasjemenju. Prema osnovnoj tvari od kojesu sastavljeni fungicide dijelimo na:

– sredstva na osnovu bakra

– sredstva na osnovu sumpora

– organski fungicidi

– sistemi~ni fungicidi.

Bakreni sulfatDrugo ime za bakreni sulfat je modra ga-lica koja slu‘i za spravljanje bordo{kejuhe.

Bakreni oksikloridi i hidroksidi

Sumporni fungicidi, nisu za nas odosobite va‘nosti pa ih ne}emo ovdje nitinavoditi.

Sistemi~ni fungicidiKarbendazim (metil benzimidazol−2−ilkarbamat), protiv fusariuma. K = 42.

Tridemorf (tridecil−dimetilmorfolin),suzbijanje pepelnice. K = 49 dana.

Bromkonazol (brom−dioklofenil−te-trahidrofurfuril−triatol), suzbija Erysip-ha, Fusarium.

Karbamati. Propamokarb−−−−−hidroklo-rid. Suzbija gljivice roda Pythium pota-panjem u otopinu sjemena.

Organska sredstvaDinokap (dinitro−metil−fenil−kroto-nat), specifi~no djelovanje na pepelnice.LD50 = 400, K = 21 dan.

Ditianon (dicijano−ditio−antraki-non), protiv lisne pjegavosti, LD 50 =1140, K = 49.

Op}enito o primjeniza{titnih sredstava

Zakonske osnovePregled sredstava za za{titu sadr‘i samomali broj odabranih izme|u brojnihpreparata koji se mogu na}i na tr‘i{tu.Sva ta sredstva moraju biti odobrena natemelju zakona o za{titi bilja i prije upo-trebe ispitana. Dozvola mo‘e biti ogra-ni~ena na odre|ena podru~ja primjene.Upute o na~inu primjene moraju biti uprilogu svakog sredstva koje dolazi utrgova~ku mre‘u. Tako|er, upute o na~i-nu kao i svrsi primjene sredstava za za-{titu i suzbijanje mo‘emo na}i i u razimstru~nim ~asopisima. Jedan od takvih~asopisa je i “Glasnik za{tite bilja”. Go-tovo sva sredstva koja mo‘emo na}i natr‘i{tu su vi{e manje otrovna za ljude,prema stupnju otrovnsti obavljena jesljede}a podjela:

I stupanj otrovnosti – Otrov, vrloopasan, bijela mrtva~ka glava nacrnoj podlozi.

II stupanj otrovnosti – Otrov, bijelamrtva~ka glava na crvenojpodlozi.


III stupanj otrovnosti – rije~ Oprez,crveno na bijeloj podlozi.

Sredstva koja nisu posebno ozna~ena,smatraju se neopasnim za ljude i toplo-krvne ‘ivotinje ali pri rukovanju njimatreba se ipak pridr‘avati sljede}ihuputa:

– primjenjivati samo slu‘beno odo-brena sredstva.

– omote, kutije, boce dr‘ati uvijek do-bro zatvorene i s jasnom oznakomsredstva na njima.

– sredstva za za{titu bilja nikada nespremati s hranom za ljude ili ‘i-votinje.

– ne smiju se mije{ati sredstva iz je-dne posude u drugu.

– to~no se pridr‘avati prilo‘enihuputa.

– ne smiju se prekora~iti propisanedoze.

– raditi uvijek s osobnim za{titnimsredstvima (rukavice, nao~ale i dr.)

– za vrijeme rada sa sredstvima nesmije se konzumirati hrana ili pi}e.

– poslije rada, o~istiti alat i odijelo.

– treba strogo paziti na karencu.

– neutro{ena sredstva treba ukloniti iuni{titi.

Kad se odlu~imo na primjenu sred-stva za za{titu moramo voditi ra~una onekoliko stvari kao {to su veli~ina povr-{ine, vrsta i koli~ina sredstva, obu~enostljudi, kakvo}a i vrsta strojeva za primje-nu. Tako|er treba voditi ra~una i oatmosferskim prilikama koje vladaju uvrijeme primjene (vjetar, ki{a i sl.). Utrgova~ku mre‘u sredstva za za{titu do-laze u razli~itim oblicima i to kao tvariotopljene u teku}ini, prah, granule ili uplinovitom stanju. Za tretman na trav-

njacima koristimo uglavnom tri osnov-na oblika:

– teku}i oblik, otopina aktivne tvari uvodi, uglavnom se odnosi na herbi-cide i fungicide.

– pra{ak, primjenjuje se ure|ajima zazapra{ivanje, insekticidi katkad do-laze u tom obliku.

– granule, zrnca, koriste se pomije{a-na s hranivom uglavnom kaoherbicidi.

Svaki od ovih oblika ima svoje razlo-ge za i protiv kori{tenja.

Ure|aji i strojevi za za{titubilja

Prilikom odlu~ivanja o tome u kakvomstanju }emo koristiti za{titno sredstvo,korisno je prou~iti donju tablicu.

Kakav stroj ili tip ure|aja }emo koris-titi, ovisi o vi{e ~initelja. Sredstva u te-ku}em stanju raspr{ivat }emo pomo}uprskalica. U ovisnosti o veli~ini povr{i-ne koju tretiramo, koristimo se i razli~i-tim {pricama. Na malim povr{inamaupotrebljavamo le|ne ili ru~ne prskali-ce a na velikim prskalice montirane natraktor ili ako je rije~ o jako velikim pov-r{inama, avion. Zapra{ivanje tako|erprovodimo u zavisnosti od veli~ine pov-r{ine ru~no ili pomo}u posebnog ure|a-ja. Sredstva nabavljena u zrncima iligranulama rasipamo ru~no ili pomo}urazbaciva~a. Kod nas su naj~e{}e u upo-trebi strojevi za prskanje i razbacivanje.

PrskaliceKoli~ina i utro{ak kemijskog sredstva zaprskanje ovisi o tri ~initelja i to:

1. Brzina. Ve}a brzina pri radu stroja,obuhvatit }e ve}u povr{inu jednim pu-njenjem. Pri tom treba paziti da se nepretjera, brzina od 6 do 8 km/h smatrase najboljom.


2. Pritisak. Op}enito se smatra da ve-}i pritisak pri radu uvjetuje i ve}i utro-{ak sredstva. Istina je me|utim da priti-sak treba uskladiti s veli~inom kapljicaodnosno mlaznicama. Krupnije kapi igrublje sapnice zahtijevaju manji priti-sak 2–5 bara. Ne{to sitnije kapi, kao {toje slu~aj kod prskanja herbicida zahtije-vaju i ve}i pritisak 15–20 bara. Vrlo finekapi, u obliku maglice, posti‘u se pri vi-sokim pritiscima preko 50 bara.

3. Mlaznice (dize). Izbor mlaznicaovisi o namjeni i vrsti sredstva kojim ra-dimo. Moramo imati na umu da pri tre-tiranju travnjaka trebamo ve}e koli~inevode nego pri tretiranju poljoprivrednihkultura.

Rasipa~i (106)Koli~ina tvari koju rasipamo ovisi o dvi-je osnovne stvari i to o brzini rada i veli-~ini otvora na ure|aju za rasipanje. Go-tovo svi ure|aji za rasipanje imaju ta-blice s uputama o odnosima veli~ineotvora i koli~ine tvari. Osim toga, sli~nokao kod prskalica, koli~inu tvari koju ra-sipamo mo‘emo utvrditi testiranjem napokusnoj plohi. Postoje razli~ito kon-

struirani ure|aji kojima obavljamo rasi-panje, ali za sve njih va‘i osnovno pravi-lo da ravnomjerno i {tedljivo obavljajurasipanje. Materijali od kojih su ure|aji

106


gra|eni moraju biti antikorozivni i viso-kokvalitetni. Tvari, odnosno sredstvakoja rasipamo moraju biti u suhom sta-nju kako ne bi dolazilo do stvaranja gru-da a time za~epljenja otvora. Kao {to jeve} napomenuto, postoje razli~ito kon-struirani ure|aji ali najve}i u~inak pos-ti‘u ure|aji s centrifugalnim plo~amakoje obavljaju rasipanje. Rasipa~e najvi-{e koristimo pri rasipanju granuliranihmineralnih hraniva, a prikladne ru~nerasipa~e (107) katkad mo‘emo koristitiumjesto sija~ice tj. mo‘emo sijati travnosjeme. Prednosti koje imaju rasipa~i uodnosu na prskalice su sljede}e:

– nije potrebna voda

– smanjen je nepovoljan utjecaj vjetra

– jednostavnost rukovanja.

Razlozi koji ne govore u prilog radu srasipa~ima su:

– granulirana sredstva nisu uvijeku~inkovita pri za{titi, naro~ito pro-tiv mikoza.

– koli~ine sredstava ne mogu se pre-cizno dozirati.

– neujedna~enost veli~ine granula.

Rasipanjem obavljamo za{titu i pri-hranu povr{ina, a ure|aji mogu biti ra-zli~itih veli~ina, ve} prema veli~ini pov-r{ine koju treba tretirati. Postoje ru~nirasipa~i, kapaciteta nekoliko desetakakilograma, pa do velikih priklju~nihstrojeva dosega nekoliko tisu}a ki-lograma.

Vrstu strojeva ili ure|aja odabiremona temelju {irine zahvata stroja, brzinerada, ja~ine pritiska, vrste mlaznica i na-ravno, povr{ine koju treba tretirati. Prijeupotrebe na velikim povr{inama, strojkao i ostale parametre treba testirati najednoj manjoj povr{ini. Tek nakon {tosmo testom utvrdili i podesili brzinu ra-da kao i utro{ak sredstva pristupamo ra-du na ~itavoj povr{ini. Radni pritisak ve-}inom odre|uje isporu~itelj opreme. Ni-‘i pritisci od dozvoljenih uzrokuju rasi-panja manje koli~ine sredstva od potre-

107


bnog, dok vi{i pritisci izazivaju supro-tan u~inak. Pri radu s ru~nim ure|ajimanjihov u~inak ovisi o brzini i umje{nostiosobe koja njima rukuje. Pri radu s ure-|ajima za prskanje, od velike je va‘nostiujedna~en tempo rada. Tako|er trebavoditi ra~una o tome da je radni pritisakstalan i da je uvijek jednak razmak glaveprskalice od povr{ine travnjaka. Prije ra-da strojevima i ure|ajima va‘no je pra-vilno izra~unati i upotrijebiti koli~inuvode kao i druge parametre.

– koli~inu vode pri konstantnom pri-tisku i brzini rada te pri poznatojudaljenosti ra~unamo na temeljuformule L/ha = potrebna koli~inavode × 10 000/du‘ina × {irinazahvata

Primjer

Na{im ure|ajem koji sadr‘i 8 L vodemo‘emo prskati na du‘inu od 50 m u{irini od 2 m. Na temelju toga ra~una-mo da nam za tretiranje povr{ine od1 ha s navedenim ure|ajem treba800 L vode.

Kod primjene kemijskih sredstavaprskanjem trebamo voditi ra~una osljede}em:

– nikada ne raditi pri lo{em vremenu.Pri temperaturama vi{im od 25 °Cpostoji opasnost od isparavanja. Nepreporu~uje se rad pri brzini vjetrave}oj od 5 m u sek.

– pri radu na travnjacima treba koris-titi ve}u koli~inu vode nego na po-ljoprivrednim kulturama.

– optimalni razmak prskalice od pov-r{ine travnjaka je 50 cm.

– treba paziti da ne do|e do za~eplje-nja mlaznica.

– treba vodi ra~una o pravilnom pre-klapanju tretiranih povr{ina.

– nakon rada prskalice i ure|aje oba-vezno o~istiti.

Sredstva koja se koriste pri radu s ure-|ajima su agresivna i izazivaju korozijumetalnih dijelova prskalice. Zbog togatreba redovito ~istiti i odr‘avati ure|aje.

Kalendar odr‘avanjatravnjaka

Sije~anjU ovom mjesecu ima vrlo malo radovakoje treba obavljati na samom travnjaku.Treba izbjegavati bilo kakvu upotrebutravnjaka po snijegom pokrivenom ilizamrznutom travnjaku. Pozornost trebaobratiti popravku ili odr‘avanju strojevai alata koje }emo koristiti u narednomperiodu.

Velja~aU predjelima s blagom zimom mogu za-po~eti radovi na ~i{}enju travnjaka iuklanjanju hrpica zemlje koje nastajudjelovanjem ki{nih glista. Za ovaj posaotreba izabrati suho i stabilno vrijeme tezemlju u suhom stanju grabljama ilimre‘ama razastrti po ~itavoj povr{ini.Planiramo li sjetvu trave, mo‘emo, kra-jem mjeseca, zapo~eti s pripremnim ra-dovima a ako travnjak podi‘emo buse-novanjem, sada je prilika da to u~inimo.

O‘ujakRadovi na odr‘avanju travnjaka po~injuu ovom mjesecu i to u punom obimu.Ako zbog vremenskih uvjeta, nismoobavili grabljanje (brananje) i ~i{}enjetravnjaka, onda to treba najprije u~initi.Izgrabljavanjem }emo ukloniti suho li-{}e i granje nakupljeno tijekom kasne je-seni i zime. Pri tom treba paziti da preja-kim grabljanjem ne o{tetimo mladu tra-vu. U ovom periodu dobro do|e i valja-nje travnjaka kako bi se ponovnou~vrstio korijen biljaka djelomi~no na-dignut od mraza, {to je ujedno jedna od

rijetkih prilika kada je dozvoljeno valja-nje te{kim valjcima do 1000 kg. Narav-no da valjanje treba obaviti po suhomvremenu. Prvu ko{nju treba zapo~eti,ovisno o vremenskim uvjetima, krajemmjeseca. Travu treba pokositi sa {to jevi{e mogu}e dignutim no‘evima tj. no-‘evi kosilice trebaju biti podignuti navisinu kojom }e odrezati samo vrhovetrave. Ukoliko prenisko pokosimo trav-njak u ovoj fazi rasta i razvoja dolazi do‘u}enja i o{te}enja travnjaka. Ako se natravnjaku pojave simptomi akutnog na-pada snje‘ne plijesni (Fusarium nivalle)tada treba pristupiti za{titnom prskanjunekim od sistemi~nih fungicida na bazicarbendazima. Isto tako ovo je prikla-dno vrijeme za primjenu za{titnih mjeraprotiv mahovina i ki{nih glista.

TravanjMjere prihrane kao i za{titne mjere pro-tiv korova zapo~injemo provoditi uovom mjesecu. Hraniva koja dodajemotrebaju biti bogata du{ikom (urea ili ne-ko drugo gnojivo bogato du{ikom). KANdodajemo samo na travnjacima s izrazi-to kiselom podlogom. U ovom razdobljupo~injemo radovima na prozra~ivanju itopdressingu kao i dodavanjem pijeska.Na starijim travnjacima na kojima se na-talo‘io odumrli sloj trave (filc) trebaobaviti vertikalno zasijecanje (verticut).Redovito kosimo travu, paze}i da neoduzmemo vi{e od 1/3 lisne povr{ine ti-jekom jedne ko{nje. Nadosijavanje se popotrebi obavlja tako|er u ovom periodu.

SvibanjZbog intenzivnog rasta trave u ovommjesecu, potrebno je poja~ati u~estalost

DODATAK


ko{nje. Ovisno o tipu travnjaka, u ovommjesecu ko{nju treba obavljati najmanjejedanput tjedno. Borbu protiv korovatreba nastaviti i u ovom mjesecu primje-nom ranije opisanih metoda za{tite odkorova. Mjesec svibanj u na{im krajevi-ma katkada zna imati i su{na razdoblja.Ukoliko se pojave takva su{na razdobljatreba pristupiti navodnjavanju. Sportskitereni sve su vi{e optere}eni redovitimodr‘avanjem utakmica ali dok traje se-zona igranja nismo u mogu}nosti provo-diti zna~ajnije mjere za{tite i oporavkatravnjaka.

Lipanj

Porastom temperarura i smanjenjemoborina, rast trave se usporava te je zatodobro smanjiti u~estalost ko{nje. Uovom periodu kosimo travu jednom udva tjedna a na sporskim terenima je-dnom tjedno. Visinu ko{nje podi‘emo uodnosu na prethodni period. Travu pri-likom ko{nje ne treba sakupljati ve} jemo‘emo ostaviti na travnjaku. Radispre~avanja rasta korova, naro~ito djete-line i sl. vrsta, dobro je koristiti grabljeili mre‘e s dodatnim no‘evima, ovisnoo veli~ini povr{ine, kao sredstva za su-zbijanje {irokolisnih korova. Na sport-skim travnjacima, bijela djetelina pred-stavlja velik problem, jer je termofilnavrsta a uz to dobro podnosi su{u pa sena nedovoljno zalijevanim tlima brzo {i-ri. ^estim a nedovoljnim zalijevanjempoti~emo rast i razvoj Poa annua koja seplitko zakorjenjuje pa zbog toga nije pri-kladna za sportske travnjake. ^esto jekorisno izbu{iti travnjak aerifikatorom spunim {iljcima kako bismo pove}ali do-seg za vodu. Krajem mjeseca lipnja zav-r{ava sezona igranja utakmica te je tadadobro pristupiti mjerama oporavka iobnove travnjaka o{te}enog za vrijemeprethodne sezone. Mjere sanacije i rege-neracije su zapravo mjere redovitogodr‘avanja, samo poduzete u kra}emvremenskom razmaku.

SrpanjRadove na ko{nji treba nastaviti ne{tosmanjenom ja~inom. Pravilo je da u lje-tnim mjesecima pustimo da trava naras-te u visinu i do 1/3 vi{e nego {to je uobi-~ajeno. Sportske travnjake treba redovi-to zalijevati i po potrebi tretirati sred-stvom protiv korova. Iste mjere vrijede iza travnjake druge namjene.

KolovozJa~inu odr‘avanja treba nastaviti kao i uprethodnom mjesecu. Ovo je ujedno za-dnji mjesec u godini kada jo{ mo‘emoprihranu obaviti ve}im koli~inama du-{ika. Po potrebi nastaviti s uni{tavanjemkorova. Krajem ovog mjeseca treba oba-viti sjetvu trave u svrhu podizanja no-vog travnjaka.

RujanPorast u~estalosti ko{nje, ujedno ozna-~ava po~etak jesenskih mjera odr‘ava-nja. U ovom razdoblju ponovno spu{ta-mo visinu ko{nje za otprilike 1/3 ni‘e odljetne. Ki{ne gliste ponovno postaju ak-tivne pa u skladu s tim zapo~injemoprovo|enjem mjera za njihovo suzbija-nje. Rasipanje mje{avine pijeska (top-dressing) je mjera koju obavezno trebaprimijeniti u ovo doba. Topdressing jepreventivna mjera u borbi protiv ki{nihglista, pojave Fusariuma, Sclerotinie(dollar spot) i drugih {tetnih pojava.Sredinom i krajem mjeseca treba provo-diti dodatne mjere na uklanjanju even-tualnog biljnog i ‘ivotinjskog otpada. (li-{}e, suho granje, hrpice zemlje i sl.).Vertikalno zasijecanje i aerifikaciju, ta-ko|er treba provesti u ovom mjesecu.Ovo je vrijeme kada moramo provestimnoge mjere odr‘avanja kako bismotravnjak {to bolje pripremili za narednojesensko i zimsko razdoblje.

ListopadKo{njom trave nastavljamo do krajaovog mjeseca, ako nam to dopuste vre-

131Dodatak

menske prilike. Ja~ina ko{nje je sma-njena a zadnju ko{nju obavljamo s ne{tovi{e podignutim no‘evima na kosilici.Kako smo u ovom mjesecu ~esto prisilje-ni kositi i neposredno nakon prestankaoborina, prije ko{nje treba pre}i povr{i-nu jutenom mre‘om kako bismo streslikapljice ki{e s listova trave. Nakon ko-{nje, poko{enu travu obavezno saku-pljamo i iznosimo s tavnjaka. Prihranutravnjaka obavljamo gnojivima s ve}impostotkom fosfora a naro~ito kalija. Kalijpoma‘e biljci da lak{e podnese predsto-je}e stresno razdoblje. Krajem mjesecapo~inje idealno razdoblje za podizanjetravnjaka busenovanjem. Sjetvu travetrebali bismo svakako izbjegavati zbogopasnosti od pojave ranih mrazeva.

StudeniOd radova na odr‘avanju ostaje nam sa-mo sakupljanje i odno{enje otpalog li{}ai drugih tvari. Ukoliko nam to vrijemedopusti, mo‘emo obaviti rasipanje mje-{avine pijeska i organskog materijala(topdressing). Idealno vrijeme za posta-vu busena se nastavlja.

ProsinacRadovi na odr‘avanju posve prestaju iobavljaju se samo radovi na ~i{}enju ikonzerviranju alata i strojeva potrebnihza njegu i odr‘avanje travnjaka. Ako ne-ma snijega i mraza mo‘emo nastavitipostavljanjem busena. Treba izbjegavatihodanje travnjakom po vla`nom i mo-krom terenu.

Ani} Jelka.: Ishrana bilja, skripta Poljoprivre-dnog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu, 1986.

Bo{kovi} P.: Travnate povr{ine sportski tereni –igrali{ta – parkovi, Sportska tribina, Zagreb1975.

^i‘ek J.: Proizvodnja krmnog bilja, Ud‘benik zastudente Sveu~ili{te u Zagrebu, 1970.

Glasnik za{tite bilja 2–3, 1996.

Glava{ M.: Osnove {umarske fitopatologije, Sve-u~ili{te u Zagrebu, 1996.

Hessayon D. G.: The Lawn expert – Trans−worldPublishers, London, 1992.

Hope F., Rasen: Ulmer Fachbuch, Stuttgart 1983.

Plav{i} Gojkovi}, Nevenka: Morfologija bilja,Skripta iz op}e Botanike, Poljoprivredni fa-kultet Sveu~ili{ta u Zagrebu, 1986.

Skupina autora: Trave, Poslovno udru‘enje ”Sje-meservis” Zagreb, 1964.

[ari} T.: Atlas korova, Svjetlost, Sarajevo, 1986.

[kori} A.: Sastav i svojstva tla, Sveu~ili{te u Za-grebu, 1990.

Toogood J.: Lawn craft, Ward Lock LTD., London1993.

Volger E., Graser: Bestimmung nach Photos,Blackwell Wissenschafts, Verlag Berlin, 1994.

Literatura

a

adsorpcijski kompleks 39aerifikacija 75aerifikator s punim {iljcima 76aerifikatori 77Agriotes 105Agrostis alba 15Agrostis canina 15Agrostis capillaris 15Agrostis tenuis 15A-horizont 34akaricidi 123alge 41amonij 64amonijak 64amonijski sulfat 64antraknosa 117Auricula 18Azotobacter 64

b

Bacterium radicola 64bakterije 41barcrown 31bardot 31bargreen 31baseball 28Bibionidae 107bijela rosulja 15biolo{ka svojstva tla 41biolo{ka svojstva trava 13bolesti travnjaka 112brananje 78busenovanje 51

c

Casagrande metoda 37cilindri~ne kosilice 74Clostridium 64Colletotrichum graminicola 117Corticium solani 119Corticium 118cricket 28crna noga 117crni bus 117crvena nitavost 118Cynosurus cristatus 20

~

~ilska salitra 64

d

deklaracija trav. sjemena 30dollar spot 116dolomitni vapnenac 66»dozeri« 46Drechlera 122drena‘ni sustavi 45

Kazalo

dubinsko rastresanje tla 76dugi bus 13dugonogi komari 104du{ik 63

e

Elateridae 105engleski ljulj 18enjoy 31epikotil 11

f

fairway 27Festuca o.ssp.duriuscula 17Festuca o.ssp.glauca 18Festuca o.ssp.valesiaca 17Festuca o.ssp.vulgaris 17Festuca ovina capillata 17Festuca ovina 17Festuca r.glauscens 17Festuca rubra commutata 16Festuca rubra ssp.falax 16Festuca rubra ssp.genuina 16Festuca rubra ssp.rubra 16Festuca rubra 16Festuca r. trichophylla 17fizikalna svojstva 36fosfor 65fungicidi 124fusarioze 114Fusarium 114

g

ga{eno vapno 66Gerlachia nivalis 114glejni proces 44glinasta tla 35glistal 61gljive 41golf tereni 27graminae 10graminales 10green 27greider 46

h

herbicidi 123hidrosjetva 54hipodrom 26hipokotil 11hockey na travi 26hru{t 106humifikacija 34humokompovit 61Hyperphos 65

i

ilovasta tla 35

inkrustacija oksida 44insekticidi 123internodij 12

j

jednosupnice 10

k

K38 66kalcij 66kalcijum cijanamid 65kalij 40% 66kalij 65kalimagnesia 67KAN 65kapacitet za zrak 36kationski niz 39kemijska svojstva tla 39Kentucky blue grass 19ki{ne gliste 109klasi}i 10klasje 12klorirani ugljikovodici 123klorofil 81koherencija 36koljenca 11kompleksna organska hr. 60kompost 61konzistencija 36korovi 88kosilice s posmi~nim no‘em 74ko{nja 69kratki bus 13krestac 20krtice 110

l

larvacidi 123listoro{ci 106Lolium multiflorum 18Lolium perenae 18Lumbricidae 109

lj

ljepljivost 36

m

ma~ji repak 21magnezij 66mahovine 100makroelementi 63mal{iranje 38Marasmius 120mehani~ka svojstva 14mehani~ki sastav tla 34melioracijski travnjaci 29metode zasijavanja 49mezofilno stani~je 81

138 Kazalo

micelij 118mikoze 112mikroelementi 63mikrofauna 41mikroorganizmi 41mineralna hraniva 61mje{inarke 114mlaznice 126monocotiledonae 10morfologija trava 11mravi 108mre‘e 78mrtva voda 37mu{ice 107

n

nematocidi 123nitrati 64nitriti 64nitrogen 65Nitrosomonas 64Noctuidae 107nodij 11nose}i sloj 47novaphos 65NPK 62

o

obi~na rosulja 15odr‘avanje I njega 58odvodnja 44Ophiobulus 117organska hraniva 60osmoza 81ov~ja vlasulja 17ovicidi 123

p

parkur 26patent kalij 66pedogenetski procesi 34penetrometar 37penncross 31pesticidi 123pH metar 40Phleum bertolonii 21Phleum pratense 21pH-reakcija tla 39pjegavost li{}a 122pjegavost 116pjeskovita tla 35plasti~nost 36plodni supstrati 47Poa angustifolia 19Poa annua 20Poa nemoralis 20Poa pratensis 18

Poa supina 20Poa trivialis 19polo 28poluprirodni travnjaci 29poljski mi{evi 111presadnja trave 55prihrana 59prozra~ivanje 75prskalice 125ptice 111Puccinia 120pu‘evi 111Pythium 114

r

rahli bus 13rasipa~i 126rasipanje pjeska 79r|e 120Rhizobium 64Rhizom 11Rizoctonia cerealis 113Rizoctonia solani 113rod Agrostis 15rod Cynosurus 20rod Festuca 16rod lolium Ljulj 18rod Phleum 21rod Poa – Vlasnja~e 18rodenticidi 123rosulje 15rotacijske kosilice 73rough 27rovac 108rovak 111RSM 14rugby 26

s

sakuplja~i trave 74Schlegelmaher 75Sclerotinia 116semirough 27set La Motte 38sijanje rukom oma{ke 50sijanje strojem 50sistemi~ni insekticidi 123sjetva trave 49sme|a pjegavost 113, 119snje‘na pljesan 114sovice 107sportski travnjaci 26stajski gnoj 61stoloni 11struktura 35sumpor 67sumporni kalij 66superfosfat 65

sustavi za navodnjavanje 83svjetla prstenavost 120

{

»{lic-drena‘a« 44{tetnici na travnjaku 104

t

tee 27tekstura 35tendenz 31tensiometar 38»Teramatt« 76Thomasovo bra{no 65Tipulidae 104»topdressing« 78toplinska svojstva tla 36transpiracija 81travni tepih 52treset 60trostruki superfosfat 65trule‘ 114Typhula incarnata 115

u

Uan 65ukrasni travnjaci 24upotrebni travnjaci 25Urea 64u{ke 18

v

valjanje 80vapnena salitra 64vapnena {ljaka 66verticut 77vertikalno zasijecanje 77vje{ti~ji prsten 120vlasnja~a livadna 18vlasulja nacrvena 16vlasulje 16vodni kapacitet 36vretenasta kosilica 72vrije‘e 11

z

zahardyev trokut 36zalijevanje 81za{titna sredstva 123za{titni travnjaci 29zbijeni bus 13zbijenost 36zrak u tlu 38

‘

‘i~njaci 105‘ivo vapno 66

Red. br.Autor/Izvornik

Red. br.slike stranice

3. F. Hope: »Rasen« 124. Bro{ura: »Eurogreen« 135. Bro{ura »Eurogreen« 146. Bro{ura »Eurogreen« 157. Bro{ura »Eurogreen« 178. Bro{ura »Eurogreen« 189. Bro{ura »Eurogreen« 19

10. Bro{ura »Eurogreen« 1911. Bro{ura »Eurogreen« 2012. Bro{ura »Eurogreen« 2013. Bro{ura »Eurogreen« 2014. F. Hope: »Rasen« 2115. Bro{ura »Eurogreen« 2416. Bro{ura »Eurogreen« 2517. Bro{ura »Eurogreen« 2618. Reklamna bro{ura 2719. Bro{ura »Eurogreen« 3020. Bro{ura »Eurogreen« 3021. Boris Krstini} 3622. Katalog »ELE« 3823. Erika [mider 3824. Erika [mider 4025. »Zrinjevac«, autor 4426. »Zrinjevac«, autor 4528. »Zrinjevac«, autor 4529. »Zrinjevac«, autor 4830. Bro{ura SEMBDNER 5031. Erika [mider 5232. »Zrinjevac«, autor 5233. Erika [mider 5334. Bro{ura »Hrvatske vode« 5435. Erika [mider 5936. Erika [mider 6137. Bro{ura »WOLF – Garten« 6338. Bro{ura »TURF CARE« 7239. Bro{ura »TORO« 7340. Bro{ura »MTD« 7441. Bro{ura »BCS« 7442. Bro{ura »BCS« 7443. Bro{ura »Eurogreen« 7544. Bro{ura »Eurogreen« 7645. Bro{ura »Eurogreen« 7646. Bro{ura »Eurogreen« 7747. Bro{ura »Eurogreen« 7848. Bro{ura »Eurogreen« 7849. Bro{ura »Eurogreen« 7950. Bro{ura »Eurogreen« 8251. Bro{ura »PEROTT« 8352. Bro{ura »Eurogreen« 8553. Bro{ura »Eurogreen« 8554. Boris Krstini} 8955. W. Lippert: LIVADNO CVIJE]E 90

Red. br.Autor/Izvornik

Red. br.slike stranice

56. W. Lippert: LIVADNO CVIJE]E 9057. W. Lippert: LIVADNO CVIJE]E 9158. Boris Krstini} 9159. W. Lippert: LIVADNO CVIJE]E 9160. W. Lippert: LIVADNO CVIJE]E 9261. W. Lippert: LIVADNO CVIJE]E 9262. Boris Krstini} 9363. M. Hanf: FARBATLAS – Feldflora 9364. M. Hanf: FARBATLAS – Feldflora 9465. Bro{ura »Eurogreen« 9466. M. Hanf: FARBATLAS – Feldflora 9567. W. Lippert: LIVADNO CVIJE]E 9568. Boris Krstini} 9569. W. Lippert: LIVADNO CVIJE]E 9670. W. Lippert: LIVADNO CVIJE]E 9671. W. Lippert: LIVADNO CVIJE]E 9672. Boris Krstini} 9773. W. Lippert: LIVADNO CVIJE]E 9774. Boris Krstini} 9775. T. [ari}: ATLAS KOROVA 9876. T. [ari}: ATLAS KOROVA 9877. T. [ari}: ATLAS KOROVA 9978. T. [ari}: ATLAS KOROVA 9979. Bro{ura »Eurogreen« 10180. Bro{ura »Eurogreen« 10181. Bro{ura »Eurogreen« 10482. Bro{ura »Eurogreen« 10483. Bro{ura »Eurogreen« 10584. Bro{ura »Eurogreen« 10685. Bro{ura »Eurogreen« 10786. Bro{ura »Eurogreen« 10887. A. Toogood: LAWN CRAFT 10988. A. Toogood: LAWN CRAFT 10989. Bro{ura »Eurogreen« 11090. Bro{ura »Eurogreen« 11191. Bro{ura »Eurogreen« 11392. Bro{ura »Eurogreen« 11493. Bro{ura »Eurogreen« 11494. Bro{ura »Eurogreen« 11595. Bro{ura »Eurogreen« 11596. Bro{ura »Eurogreen« 11697. Bro{ura »Eurogreen« 11798. Bro{ura »Eurogreen« 11899. Bro{ura »Eurogreen« 119

100. Bro{ura »Eurogreen« 119101. Bro{ura »Eurogreen« 120102. Bro{ura »Eurogreen« 121103. Bro{ura »Eurogreen« 121104. Bro{ura »Eurogreen« 121105. Bro{ura »Eurogreen« 122106. Erika [mider 126107. Bro{ura »Eurogreen« 127

Index fotografija

Zrinjevac, d.d. ZagrebZa izdava~a: Ante Ledi}

Tisak zavr{en u svibnju 1998.

sportski parkovni ukrasni12 travnjaci: sportski parkovni i ukrasni ljene u sekcije (internodije) a...

Documents