sportske ozljede

7/25/2019 sportske ozljede

1/132

Ispis

Poalji e-mail

HEMATOM ILI KRVNI PODLJEV

Hematomi ili krvni podljevi naa su svakodnevica. Od onih malih o obliku modrica, pa sve

do velikih otoka kod uganua zglobova i djelomino ili potpuno pokidanih miia.

Hematom nastaje kada prilikom udarca ili istegnua pukne jedna ili vie krvnih !ila. "ada

krv izlazi iz krvo!ilnog sustava u prostor ispod ko!e, u sam zglob ili izme#u miia. $od

modrica rije je o potko!nom kapilarnom krvarenju, kod kojeg je koliina krvi mala i

proirena na relativno velikoj povrini, te ona prolazi vrlo brzo, ne ostavljajui traga. Oni

drugi hematomi, kod uganua zglobova, te kod istegnua ili djelominog puknua miia

ili ligamenata vrlo esto zahtijevaju lijeenje, bilo zbog bolova koje uzrokuju, bilo zbog

mogunosti da ostave trajne posljedice.

$rv koja se izlije iz krvne !ile, vrlo se brzo zgrua. "aj ugruak %ili hematom& je u osnovi

strano tijelo u sustavu za pokretanje i smeta, bilo zglobu, bilo miiu u obavljanju

svakodnevnih 'unkcija. "ijelo, malo po malo, resorbira sam hematom na nain da ga

rastavlja na molekule te putem krvnog i lim'nog sustava evakuira. (o, taj proces mo!e

biti vrlo dug, a ponekad zbog smjetaja samog hematoma i njegovog oblika nije moguepotpuno ga resorbirati. )ko se to dogodi, posebice kod miinih hematoma, dolazi prvo

do ulaganja vezivnog tkiva u sam hematom %to zovemo i *organizacija+&, a zatim i

ulaganja kalcija u vezivo. (a kraju dobijemo slobodnu kost ulo!enu u mii koja mo!e

trajno uzrokovati bolove i slabu pokretljivost. tom je sluaju najea terapija

operativno uklanjanje kalcikata, a u novije vrijeme za tu se svrhu upotrebljava i

terapija udarnim valom %/0"&.

/reom, ovakav je razvoj situacije rezerviran za iznimne sluajeve, ve i stoga to su

bolovi kod istegnua miia ili uganua zglobova toliko intenzivni, da obino vrlo brzo

tra!imo pomo. 1ijeenje svakako ima tri 'aze. prvoj, odmah po ozljedi nastojimo

smanjiti ili sprijeiti daljnje istjecanje krvi iz otvorene krvne !ile i to na dva naina. Prvo

je kompresijai to elastinim zavojem te hladni oblozi odnosno krioterapija. On namslu!i kako bi smo poveali pritisak na ozlije#eno podruje i na taj nain postigli rano

zatvaranje krvne !ile. Isto je tako uputno primijeniti ledene obloge u svrhu smirivanja

upale i pomoi kod stvaranja ep-hematoma na stijenci oteene krvne !ile. 2irovanje je

kod veih ozljeda u prvih 34 sati vie nego uputno. (akon tog kratkog prvog perioda,

hematom se veim dijelom pretvorio u gustu !elatinoznu masu i tada je najbolje vrijeme

za pomo pri njegovom uklanjanju. zavisnosti od smjetaja i veliine samog krvnog

podljeva, valja primijeniti masa!u u svrhu raspore#ivanja hematoma na veu povrinu,

kako bi se ubrzala i olakala resorpcija. ltrazvuna terapija, zbog svog mikrovibrirajueg

svojstva, olakava raspad hematoma, a time tako#er ubrzava njegovu evakuaciju. (akon

dva do pet dana dobro je primijeniti toplo-hladnu terapiju, kako bi se pojaala cirkulacija

krvi i lim'e na ozlije#enom podruju. Isto je tako uputno pribjei lakoj zikoj aktivnostiporadi istog cilja.
http://www.fizioterapeut.org/bolesti/ortopedske-i-sportske-ozljede/hematom-ili-krvni-podljev.html?print=1&tmpl=componenthttp://www.fizioterapeut.org/component/com_mailto/link,a4a10f2d75e50bb4ab44d19ce9900de2653002f0/template,rt_syndicate_j16/tmpl,component/http://www.fizioterapeut.org/fizikalna-terapija/elektroterapija/udarni-val-terapija-udarnim-valom-ili-shockwave-terapija.htmlhttp://www.fizioterapeut.org/fizikalna-terapija/elektroterapija/ultrazvuk-terapija-ultrazvukom.htmlhttp://www.fizioterapeut.org/component/com_mailto/link,a4a10f2d75e50bb4ab44d19ce9900de2653002f0/template,rt_syndicate_j16/tmpl,component/http://www.fizioterapeut.org/fizikalna-terapija/elektroterapija/udarni-val-terapija-udarnim-valom-ili-shockwave-terapija.htmlhttp://www.fizioterapeut.org/fizikalna-terapija/elektroterapija/ultrazvuk-terapija-ultrazvukom.htmlhttp://www.fizioterapeut.org/bolesti/ortopedske-i-sportske-ozljede/hematom-ili-krvni-podljev.html?print=1&tmpl=component


2/132

(ajgore po vei hematom jest dugotrajno mirovanje, pogotovo prisilno mirovanje sa

longetom ili gipsom. "ada se, po prirodi stvari, cirkulacija krvi i lim'e usporava, te kao

takva nije u mogunosti provesti resorpciju hematoma. pravo zbog toga danas kod

uganua primjenjujemo ortoze i steznike, koji sprjeavaju daljnju ozljedu zgloba, vre

kompresiju, ali i omoguuju rano pokretanje.

Dean Mistura, fzioterapeut - Scipion.hr

Piriformis sindrom

Piriformis sindrom je bolno stanje koje obuhvaa iritaciju ishialginog ivca u njegovom prolasku

kroz ili u neposrednoj blizini miia kojeg nazivamo piriformis. Upala ishialginog ivca, koju jonazivamo i iijas ili ishialgija, uzrokuje bol u predjelu kuka koja se esto iri kroz cijelu nogu.

ii piriformis je smjeten duboko u zdjelici i omoguuje rotaciju noge prema van. !shialginiivac putuje iz donjeg dijela kraljenice u nogu prolazeikroz ili neposredno pored piriformisa. "ko

je taj mii neobino kratak, ili zgren, ivac moe biti iritiran ili upaljen. !sto tako, piriformissindrom moe biti posljedica intenzivnog tranja nizbrdo. #snovni je simptom ovog sindroma bolduboko u stranjici koja moe liiti na arenje ili iritirajuu toplinu. #bino bol putuje prema dolje

cijelom duinom noge, te se moe pojaati pri unutarnoj rotaciji kuka $na primjer kod sjedenjaprekrienih nogu%.

&od dijagnostike je vano tono utvrditi nain na koji su bolovi zapoeli, jer iijas moe imati icijeli niz drugih uzroka. &ako je sam ivac sastavljen iz nervnih vlakana donjeg dijela kraljenice,

najea njegova iritacija ipak je izazvana hernijom diska ili pritiskom nekog drugog mekog tkivaili kosti. 'estovi za piriformis sindrom mogu ukazati na taj uzrok, ali je ponekad potrebna i

detaljnija dijagnostika koja e iskljuiti druge uzroke, poput rendgena, (')a, ili magnetskerezonance.


3/132

*ijeenje piriformis sindroma relativno je jednostavno. +a ublaavanje boli koriste se ledeni oblozivie puta na dan, te duboka masaa kako bi se opustio prisutan miini spazam. U istu se svrhu,a u kasnijoj fazi, mogu upotrijebiti i ultrazvuk, magnetoterapija, te neke toplinske procedure.

#dmor je vaan, posebice u prvim danima lijeenja. U iznimno bolnim situacijama, lijekovi nisuna odmet, posebice oni koji oputaju miini smpazam te analgetici, po mogunosti u vrlo

kratkom vremenskom razdoblju. o, ono to stvarno lijei jest vjebanje i to istezanje. 'ekfleksibilan piriformis nee u blioj i daljnjoj budunosti stvarati probleme. -ami simptomi mogu

trajati od nekoliko dana do nekoliko tjedana, pa ak i mjeseci, a sve u zavisnosti od jaineiritacije ivca, miinog spazma, naina lijeenja, ali i ponaanja samog pacijenta. aime, vrlo jevano izbjegavati aktivnosti koje uzrokuju bolove. U protivnom lijeenje se moe oduiti, ili se ve

nestali simptomi mogu ponovno pojaviti. !sto je tako vano uspostaviti pun opseg kretnji u nozikoja je atakirana ovim sindromom, ojaati eventualno oslabljene miie, te postii potpuno

bezbolan hod prije povratka u uobiajenu razinu dnevnih aktivnosti. #snovna prevencija ovogsindroma sastoji se u odravanju adekvatne fleksibilnosti putem redovitog prakticiranja vjebiistezanja.

&oliko je vano na vrijeme prepoznati ovaj sindrom, govori i nedavni primjer jednog mladognogometaa koji je mjesecima patio od bolova u desnoj nozi. endgenska snimka pokazala je

blagu skoliozu donjeg dijela kraljenice, koja je i okrivljena za postojee bolove. a njemu jeoprobana sva sila terapijskih metoda, od cijelog arsenala fizioterapije do razliitih vrsta masaa i

kiropraktike, no bez uspjeha. 'ek je naknadno utvr/eno skraenje miia piriformisa, pa su se uzadekvatne vjebe istezanja i uz neto akupresure simptomi povukli u samo dva tjedna.

0ean isturavii fizikalni terapeut


4/132

Kalcifikati (tendinitis calcarea)

Pronalazak kalcifikata '1 ili ultrazvunom dijagnostikom u bolnom ramenu, stopalu, ahilovojtetivi ili na nekoj drugoj lokaciji unutar miia, tetive ili ligamenta moe biti poetak dugog puta zapacijenta. +ato i kako se kalcifikat naao tamo gdje je sada2 &ako ga se rijeiti2 ! najvanijepitanje, je li upravo on odgovoran za bolove2 Prva reakcija najee je nastojanje da se prona/enain kako bi se taj kalcifikat 3razbio4 ili kako drugaije uklonio s mjesta gdje se nalazi. o, pria

o kalcifikatima u sustavu za pokretanje nije tako jednostavna, niti je pronalaenje kalcifikatauvijek znak da je prona/en uzrok bolnog stanja.

&alcifikati u tetivama mogu nastati na dva naina, te ih tako i dijelimo) na degenerativne ireaktivne. &ada pod jakim poveanjem pogledate tetivu, vidjeti ete da ona izgleda upravo kaopaga) mnogo niti gusto je i paralelno postavljeno jedna do druge. 0egenerativni kalcifikati uosnovi su dio prirodnog procesa cijeljenja tetiva u tijelu. aime, kako starimo, tako pojedine nititetiva i ligamenata pucaju. &ako niti pucaju, tijelo ulae kalcij na mjesta puknua, smanjujui nataj nain tetu. 'akvi kalcifikati rijetko uzrokuju bolove ili druge nalagode, te ih nalazimo kaousputni nalaz u '1 snimkama ili ultrazvunoj pretrazi na gotovo svim tetivama u tijelu.

eaktivni kalcifikati potpuno su druga pria, te je i njihov sastav drugaiji od degenerativnih, a

najee se doga/aju upravo unutar rotatorne manete na ramenu. 0o danas nije razjanjenuzrok njihova nastanka, iako se struka slae da nisu uzrokovani traumom, te su vrlo rijetkoposljedica sustavnih oboljenja. Uobiajen naziv za ovaj tip kalcifikata jest kalcificirajuatendinopatija, te se ona dijeli u etiri faze5

6ormativna faza) u kojoj poradi nepoznatog uzroka dolazi prvo do promjene u samojtetivi, a potom i nakupljanja kalcija. U ovoj fazi kalcifikat nalikuje kredi za pisanje, a bolovisu uobiajeno konstantni i umjereni sa povremenim naglim i kratkotrajnim pogoranjima.

6aza mirovanja) 7ednom oformljen, kalcifikat ulazi u fazu mirovanja. #na moe, ali i nemora biti bolna. U koliko je kalcifikat velik ili specifino smjeten moe uzrokovatiogranienje kretnji.


5/132

esorptivna faza) akon odre/enog vremena $razliitog od sluaja do sluaja% dolazi doupalne reakcije tkiva u okolini kalcifikata sa postupnom reapsorpcijom istog. U ovoj fazi,koja moe biti i izrazito bolna, kalcifikat vie lii na pastu za zube.

Postkalcifikacijska faza) 7ednom kada je kalcifikat resorbiran, nastavlja se cijeljenje tetive,sa konanim uklanjanjaem ukupne simptomatologije.

&ako je rame zglob sa najeom pojavnou kalcificirajuih tendinopatija, tako je i mnogoznanstvenih podataka dostupno na tu temu. 0akle, kalcificirajua tendinopatija ili jednostavnije,kalcifikat u ramenu tek je opis '1 ili ultrazvune dijagnostike, i ne mora automatski predstavljatiuzrok problema u ramenu. 8tavie, razliite studije govore kako u opoj populaciji moemopronai kalcifikate kod svake pete osobe, starije od 9: godina. eto ee kalcifikati u ramenupisutni su u ena. !sto tako, neto ee pojavljuju se u desnom ramenu. #bostrani kalcifikatiprisutni su kod neto manje od 9:; sluajeva, a najee se pronalaze kod slubenika ikuanica $barem u "merscan laserici%. -amo prisustvo kalcifikata ne znai da je rame bolno, nitida e ono u dogledno vrijeme postati bolno. 7edan dio kalcifikata pro/e kroz sve etiri svoje fazebez ijednog simptoma. - druge strane, bolno rame na ijim su tetivama prona/eni kalcifikati trebadetaljno biti pregledano od strane specijaliste ne bi li se utvrdilo da li sam kalcifikat uzrokujebolove, ili bolno stanje uz ogranienje kretnji uzrokuju drugi procesi, nevezani za sam kalcifikat.&ada je kao uzrok simptoma determiniran sam kalcifikat, slijedi lijeenje.

&alcifikate u tetivama dijelimo na degenerativne i reaktivne. Prvi su dio prirodnog procesacijeljenja u tijelu i rijetko stvaraju probleme, dok kod drugih ne moemo sa sigurnou odreditiuzrok njihova nastanka, te ee uzrokuju bolove i ogranienje kretnji u zglobovima. &ako sereaktivni kalcifikati najee pojavljuju unutar tetivnih spletova ramena, najvie iskustva, kao iponajvie znanstvenih radova obra/uje upravo njihovo lijeenje.

!ako bi bilo najbolje kada bi smo nekom terapijskom metodom mogli naprosto ukloniti kalcifikat, toje u praksi teko, a esto i nepotrebno.


6/132

*avaa je metoda 3ispiranja4 kalcifikata fiziolokom otopinom, odnosno slanom vodom i to krozdvije igle koje se uvode u neposrednu blizinu kalcifikata. Postupak sprovodi lijenik ambulantno ito samo onda kada je kalcifikat u tekuoj fazi.#perativnom lijeenju pristupa se kada su sve ostale metode lijeenja pokuane bez uspjeha.0va su najea zahvata. Prvi je artroskopija, te je kod njega, poradi malih ulaznih rana i manjetete za okolna tkiva postoperativni oporavak relativno brz. 0rugi je operacija na otvorenom

ramenu, te je postoperativni oporavak bitno dui no kod artroskopije.

Galerija slika

Kontakti


7/132


8/132

Sindromi prenaprezanja

a ovoj stranici moete pronai mogue naine lijeenja razliitih sindroma prenaprezanja. #donih najpoznatijih poput skakakog koljena, teniskog lakta, sindroma rotatorne manete, upalaahilove tetive, plantarnog fascitisa, pa sve do onih rije/ih poput trkakog ili plivakog koljena. o,ostaje pitanje to su to sindromi prenaprezanja, koji su uzroci koji do njih dovode i modanajvanije pitanje koje mui veinu pacijenata koji pate od ovih bolnih stanja, a to je zato postoji

toliko razliitih, a esto i suprotstavljenih naina lijeenja kod jedne te iste dijagnoze2 &akoupravo lijeenje sindroma prenaprezanja esto zahtjeva mnogo vremena, te iznimnu aktivnostsamog pacijenta, jasno je da njegovo razumjevanje o tome to se tono doga/a u tijelu, kao i otemeljnim principima djelovanja odre/enih terapijskih postupaka igra vanu ulogu u ukupnomprocesu oporavka.

Pojednostavljeno govorei sindromi prenaprezanja jesu oteenja tetiva ili njihovih pripoja zakosttetiva do kojih dolazi zbrajanjem mnogih tzv. mikrotrauma. -am proces njihova nastanka bitie jasniji ako razumijemo da zdrava tetiva pod mikroskopom izgleda poput page, sa mnogoparalelno postavljenih niti. 'e se niti mogu otetiti od jednom, prilikom naglog pokreta, uganua ilidistorzije, pa tada nastupa traumatsko ili relativno veliko oteenje u smislu parcijalne ili rije/etotalne tetivne rupture.

#vaj je tip ozljeda karakteriziran tono odre/enim trenutkom u kojem nastaju, izrazitom i otromboli koja ih prati, te crvenilom i otokom na mjestu nastanka. asuprot njima, sindromiprenaprezanja nastaju zbrajanjem malih istegnua ili puknuem tek jedne ili nekoliko niti utetivnom tijeku. &ako su svaoteena tetiva takva bolna stanja kumulativna, vjerojatno pri prvommalom oteenju nee biti nikakvih simptoma, no, malo po malo, upornim ponavljanjem kretnjikoja ta oteenja uzrokuju, s vremenom e se pojaviti i bolnost. -ama bolnost u sindromaprenaprezanja izrazito je individualna. #na moe varirati od slabe do izrazite i ne mora nunokorelirati sa veliinom oteenja na samoj tetivi ili njenom pripoju za kost. !sto tako, bolnost moebiti stalna, moe se pojavljivati povremeno, biti krakteristina samo za mirovanje ili samo zafiziku aktivnost. !sto tako nije rijetkost da se pojavljuje samo prije ili samo poslije fizikeaktivnosti, a kod nekih je sidroma specifina bolnost ujutro nakon ustajanja, te se nakon nekoliko

koraka izgubi, da bi se slijedee jutro ponovo javila $plantarni fascitis, skakako koljeno, ahliovatendinopatija%.


9/132

0rugi pak sindromi prenaprezanja, poput rotatorne manete mogu ograniiti kretnje u zglobu,ovom sluaju ramenu. elijeeni, s vremenom mogu potaknuti i druge degenerativne procese namekim tkivima, te potom uzrokovati kompleksno stanje koje se tada izuzetno teko lijei. 0aljnjimzanemarivanjem bolova, ogranienja kretnji, te nastavkom kompenzacijskih kretnji, mogue jeirenje bolova u neposrednu ili dalju okolinu. 'ako nije rijetkost vidjeti bolna stanja u koljenimauzrokovana dugim trajanjem upala ahilovih tetiva, bolove u vratu uzrokovane procesima u

ramenu, kao niti le/obolju potaknutu plantarnim fascitisom, odnosno petnim trnom. +bog svegatoga, sindromi prenaprezanja nisu tek bolovi koje valja zanemariti, upravo suprotno.


10/132

ovakvi 3latentni4 upalni procesi faktor rizika, ili naprosto normalna popratna pojava intenzivnogtreninga.

*ijeenje svakog od tih stadija je kompleksno i u praksi se razlikuje od sluaja do sluaja.aravno, postoje ope smjernice.U tijeku akutne upale, cilj je smiriti upalni proces, ili dozvoliti tijelu da to uini samo. U tom smislu

hladna terapija i mirovanje su najpoeljnije metode. Aladnu terapiju je najbolje uiniti ledenimoblozima, hladnim oblozima ili u novije vrijeme kriopresoterapijom $kombinacijom protoka hladnevode i konstantnog pritiska%. irovanje ozlije/enog segmenta moe se provesti u nekoliko oblika.&lasino mirovanje podrazumjeva upravo to) nastojanje da se ozlije/eni dio pokree to je manjemogue. o, kratkotrajna imobilizacije u prvih 9)B dana od akutnog nastupa ozljede nije loa.!ako je sama imobilizacija gipsanom longetom gotovo protjerana iz sportske medicine, u prvimsatima ili danima od nastanka ozljede ona moe uiniti mnogo toga dobroga. Umjesto nje,djelominu imobilizaciju moemo uiniti i primjenom ortoze ili bandae. #ve tehnike dozvoljavajuogranienje onih kretnji zgloba koje bi mogle pogorati stanje, te u isto vrijeme dozvoljavajudruge kretnje koje su ne samo bezopasne, ve poeljne u ovoj fazi lijeenja. #d lijekova,primjenjuju se analgetici i nesteroidni antireumatici, ako za to postoji potreba.

Unutar nekoliko dana akutna upala polako prelazi u subakutnu. #na u sluaju sindromaprenaprezanja moe doi i bez klasine akutne faze. Upravo unutar tog stanja valjasprovestiscan laser adekvatno i pravovremeno lijeenje, a kako bi se potpuno sanirao upalniproces, dovrili procesi cijeljenja, te saniralo stanje u okolini ozljede, a s time sprijeilo njenoponovno pojavljivanje ili prelazak u kronicitet. o, kako to postii, kompleksno je pitanje. Unutarfizioterapije usporedo idu dva postupka. Prvi je svakako iroka aparatna i manuelna fizioterapija,koja treba pospjeiti i ubrzati cijeljenje, a sastoji se od elektroterapije, ultrazvune terapije, pulsnemagnetoterapije, lasera, te specifinih masanih tehnika, ali moe ukljuivati hidroterapiju itermoterapiju, sve u zavisnosti o konkretnom sindromu prenaprezanja.

0rugi dio lijeenja je funkcionalna terapija, odnosno vjebanje. #no se sprovodi sa nekolikoosnovnih ciljeva. Prvi je poboljanje fleksibilnosti same tetive, kako bi se smanjio stres u njenom

tijeku i hvatitu za kost. 0alje, vano je poveati snagu samog miia ija je tetiva upaljena, kao imiia koji ga okruuju i slue kao pomagai u njegovim kretnjama. Potom, valja detektirati istanje u ostalim miiima, kao to valja uiniti i opu fizikalnu dijagnostiku lokomotornog sustava.-ve to moda nije nuno u osobe iji jevjebe propriocepcije 3teniski lakat4 uzrokovandugotrajnim radom na kompjuterskoj tipkovnici, ali kod tenisaa koji trenira dnevno vie sati, taj jepostupak od velike vanosti.

Upravo kod tenisaa laterani epikodnilitis $ili popularno 3teniski lakat4% moe biti uzrokovan kakotvrdim reketom, tako i slabou miia nadlaktice i ramena, ali i problemima smjetenim duboko uvratnoj kraljenici. 7er za sindrome prenaprezanja znamo rei da predstavljaju protupoarnialarm, koji nam govori da je vatra tu, ali ne moe rei to ju je uzrokovalo. Ca tako, lakat moebiti preoptereen zbog cijelog niza razloga, te je poradi konanog rezultata lijeenja, kao i

smanjivanja mogunosti ponovnog ozlje/ivanja vano pronaivjebe istezanja pravi razlogpreoptereenja, te ga potom lijeiti. #vdje fizioterapija slui kao sredstvo za gaenje poara, doksu vjebe sanacija tete koju je poar uzrokovao. 7edno bez drugog zaista ne mogu.

#d prilike D:; svih sindroma prenaprezanja u svojoj akutnoj i subakutnoj fazi dobro reagira naklasine metode lijeenja poput fizioterapije. o, svaki deseti pacijent, zbog cijelog niza razlogarazvije kronino stanje, koje predstavlja pravi izazov, kako za lijenika i fizioteraputa, tako i zastrpljenje samog pacijenta. +a razliku od akutne i subakutne upale, u kojima se na mjestuoteenja doga/a prava mala revolucije u nastojanju tijela da zacijeli oteenje, unutar kroninogstanja taj odgovor tijela izostaje, te nemavjebe snage procesa koji bi vodili k cijeljenju. #simtoga, na djelu je propadanje ozlije/enog tkiva, te njegova degeneracija, to znai da je samomjesto ozljede promijenjene tvrdoe i elastinosti u odnosu na okolno zdravo tetivno i kotano

tkivo. 'ako pri zatezanju tetive dolazi do stresa na rubovima oteenja, a potom i bolne reakcije.


11/132

adalje, razina je boli poveana i prenadraenim receptorima za bol u okolini oteenja, amogue je da je dugotrajnom bolnou promjenjena i recepcija bolova u centralnom nervnomsustavu. -ve u svemu moglo bi se rei da je to svojevrsna pat pozicija. Problem se sastoji u tometo klasina fizioterapija, kao i neki lijekovi koji se koriste u subakutnom stanju, nisu dovoljnodjelotvorni u kroninom. Uobiajeno govorimo da je kronino stanje nastupilo kada simptomi trajuvie od B mjeseca neprekidno. a poetku valja pokuati primjeniti klasine fizioterapijaske

postupke, ukljuujui i vjebanje. U koliko takav pristup ne donese rezultate, nuno je promjenitismijer terapije i primjeniti neku od metoda koje imaju potencijal djelovati na sam kroninopromijenjen dio tetive.etoda prvog izbora svakako je terapija udarnim valom. Ukratko, ona je nastalamodifikacijomudarni val postupka koji zovemo litotripsija, ili kolokvijalno 3ultrazvuno razbijanjebubrenih kamenaca4.

!ako se u ortopediji koriste manje snage udarnog vala od onog u urologiji, praksa je pokazala dastimulirajui efekti ove fizioterapijske procedure mogu pokrenuti prirodni proces oporavkakronino promjenjenog tetivnog segmenta, te 3resetirati4 prenadraene receptore za bol.+nanstvena istraivanja potvr/uju da se u zavisnosti od tipa sindroma prenaprezanja, uspjenostove metode kree izme/u =:; i E:;.

U koliko terapija udarnim valom nije dostupna, ili se zbog nekog razloga ne moe uiniti,valjafrikcijska masaa sprovesti tzv. cross)friction masau. #va tehnika podrazumjeva tonoodre/en smijer i snagu pritiska na kronino promjenjen dio tetive, te joj je za cilj poboljatiprokrvljenost tretiranog dijela, te smanjiti osjetljivost receptora za bol.

Proloterapija je jo jedna metoda koja se povremeno upotrebljava u kroninih sindromaprenaprezanja. !ako je relativno stara, do sada nije izvreno dovoljno istraivanja koja bi potvrdilaili opovrgla njenu djelotvornost. adi se o injektiranju iritirajueg agensa na mjesto kroninogstanja sa ciljem izazivanja novog upalnog procesa kojemu bi za cilj bilo sanirati postojeekronino stanje.

U rijetkim sluajevima kada niti jedna od svih opisanih metoda ne donese zadovoljavajuerezultate, a bol uzrokovana kroninim stanjem ne dozvoljava normalno obavljanje svakodnevnihili sportskih aktivnosti, jedino preostalo rjeenje jest operativni zahvat. U gotovo svih sindromaprenaprezanja on se sastoji od uklanjanja kronino promjenjenog tkiva. ehabilitacija jedugotrajna i rijetko je kraa od F mjeseca, ali su ukupni rezultati dobri.

#sim opisanih, postoji itav niz drugih pristupa lijeenju, te pomonih sredstava u sanacijibolnosti. eka od njih opisati u za kraj ove prie o sindromima prenaprezanja.

esterodini antireumatici lijekovi su koji posredno djeluju na sanaciju upalnih i bolnih stanjarazliitih uzroka, a u naim je krajevima najpoznatiji 3


12/132

boli prije intenzivne fizike aktivnosti, jer sa tako smanjenim osjeajem boli poveava se opasnostod novog ozlje/ivanja.

#rtoze ili steznici u sindroma prenaprezanja slue ili na nain da mijenjaju smijer sila u tetivi kodpokretanja $poveska za skakano koljeno%, ili kao dodatno hvatite za mii $poveska za teniskilakat%. U oba sluaja kratkotrajna primjena donjeti e korist i omoguiti normalno pokretanje

ozlije/enog segmenta. 0ugotrajno noenje steznika nije preporuivo, a moe utjecati na daljnjeslabljenje miia, te potom i poveanje simptoma.

'aping i kineziotaping predstavlja primjenu neelastinih ili elastinih poveski, obinosamoljepivihtaping, na bolno mjesto. !ako je kineziotaping danas gotovo hit $povremeno moetevidjeti poznate tenisae i nogometae obljepljene flasterima%, ovo je tek pomono sredstvokojemu je cilj pomoi sportau da izdri jo jednu utakmicu ili me, ili pak nesportau kako bimogao nesmetano obavljati dnevne aktivnosti. 'aping nije metoda lijeenja i ne moe seupotrebljavati kao takva.

anipulacije mekim tkivom predstavljaju ogranak manuelne terapije u koju u irjem smisluspadaju i masaa, akupresura i kiropraktika. #va ne ba ugodna metoda tako/er nastojipoboljati prokrvljenost kronino ozlije/enog dijela tetive. Postoje sluajevi u kojima je dovoljanjedan kratki zahvat i bolan se sindrom povlai gotovo trenutno. U odre/enim situacijama ovametoda moe biti od velike pomoi.

"kupunktura je danas vrlo popularnja metoda lijeenja. !ako se njeno djelovanje moe mjeriti unekim poremeajima rada organiskih sustava, do sada je uspjenost u lijeenju sindromaprenaprezanja bila tek anegdotalna.

Promjena u dnevnim aktivnostima je najvaniji dio prevencije ponovnog ozlje/ivanja. edovitafizika aktivnost je najvanija u sprijeavanju ponovne pojave sindroma prenaprezanja unesportaa. U sportaa je, pak, vano provjeriti tehniku skoka, tranja, udarca lopte, te izvrititemeljitu dijagnostiku trenanog procesa, te ga modificirati koliko je to mogue.

Galerija slika

Kontakti


13/132


14/132


15/132


16/132


17/132


18/132

Kalcifikati u ramenu

a jednostavno pitanje svih pacijenata koji imaju kalcifikate u ramenu, o tome to je uzrok njihovanastanka, medicina jo uvijek nema jasan odgovor. U takvom okruenju, struna se miljenja,ba kao i iskustvo lijenika i fizioterapeuta razlikuju.

Pa to onda znamo2


19/132

akromioklavikularnim zglobom, slabo mobilnom grudnom ili vratnom kraljenicom, ahuromzgloba ili skraenim tetivama, prvo se hvatamo sanacije takvih uoenih nedostataka.

azloga za ovakav prisup imamo dva. evezano za sam uzrok nastanka kalcifikata, koji nam jouvijek u struci nije jasan, ako postoji poveani mehaniki pritisak na njega i tetive u koje jeuloen, potpuno je besmisleno baviti se sa samim kalcifikatom, prije no to je taj pritisak uklonjen

ili barem smanjen. !sto onako kao to je lijeenje ulja na stopalu besmisleno, ako nakontretmana stopalo vraano u istu usku cipelu. Prvo se bavimo cipelom, a tek potom i ako jepotrebno sa samim uljem.

U koliko po sanaciji stanja na ramenom obruu pacijent ima punu pokretljivost i nema bolove,daljnje lijeenje smatramo bespotrebnim, te dozvoljavamo kalcifikatu da nastavi sa svojimprirodnim ciklusom do eventualne spontane reapsorpcije.

0rugi je razlog mehanicistikog pristupa, kao metode prvog izbora i injenica da od njegaoekujemo brze rezultate, ve unutar prvog ili prvih nekoliko terapija.

-mirivanje upale5

U koliko je bolnost akutna, te je prisutna i u mirovanju, a pokreti ruke znaajno su ogranieni,tada je taj jaki upalni proces vano prvo smiriti. U zavisnosti od sluaja, jedna lokalna blokada, ilinekoliko terapija koje kombiniraju moderne lasere, te njene manualne i dekompresijske tehnike,mogu i esto i jesu od pomoi i to u vrlo kratkom roku. Po smirivanju tako akutiziranog stanja,nastavljano sa mehanicistikim pristupom, kako je ve opisano.

-timulacija reapsorpcije kalcifikata

&ao to je paljivi itatelj primjetio, u dosadanjem opisu terapija nismo se bavili samimkalcifikatom, ve njegovim okruenjem. Ca kao u primjeru sa uskom cipelom i uljem, nastojali

smo popraviti cipelu, a sam ulj prepustiti prirodnom procesu cijeljenja. !pak, ponekad i u udobnojcipeli, ulj nastavlja praviti probleme, te ga je potrebno adekvatno sanirati.

'ako u pacijenata u kojih je stanje u ramenom obruu adekvatno sanirano, a simptomi vezani uzkalcifikat i dalje perzistiraju, potrebno je uiniti napore kako bi se tijelo stimuliralo na reapsorpcijusamog kalcifikata. Unutar fizioterapije dva su mogua pristupa5

'rasverzalna frikcijska masaa) ne osobito ugodan postupak, kojim se ini mehanika stimulacijatkiva oko kalcifikata, sa ciljem bolje prokrvljenosti i stimulacije cijeljenja. 0obra je strana ovogpostupka to je lako dostupan, jeftin, te ga moe sprovesti i fizioterapeut sa malim iskustvom.+ahtjeva vrijeme $desetak ili vie terapija%, te je uinkovit u oko B:)F:; pacijenata.

Terapija udarnim valom) moderna i vrlo popularna metoda, koja obeava 4razbijanje4kalcifikata, te na taj nain i njihovu ubrzano reapsorpciju. !straivanja pokazuju da je, barem tose simptoma tie, ova metoda u kratkom i srednjem roku uspjena kod =:)E:; tretiranihpacijenata. o, postoji problem sa ovom tehnologijom, koju je jedan ameriki kirurg saeo uizjavu54i lijeimo bolest za koju ne znamo kako nastaje $kalcifikate% sa terapijom za koju neznamo kako djeluje $terapijom udanim valom%4. ! zaista, usprkos vie desetljea istraivanja, tegeneralno dobroj prihvaenosti ove tehnologije, mehanizam njenog djelovanja nije jasan. aime,za razliku od iste tehnologjie kojom se razbijaju kacifikati u bubregu $litotripsija%, terapija udarnimvalom koju primjenjujemo na kalcifikate u ramenu, ima viestruko manju energiju. #sim toga,strukturalo se razlikuju kacifikati u bubregu i ramenu. 0alje, ako i razbijemo nekim udomkalcifikat u ramenu, kamo e otii njegovi dijelovi2 U bubregu, oni se izlue kroz mokrau. Uramenu nema takve opcije. " i konzistencija kalcifikata u ramenu $pasta za zube, mekani sir%

postavlja pitanje o smislenosti termina 4razbijanje kalcifikata4. 'e na kraju, ne postoji odgovorzato je kod nekih kalcifikata ova metoda izvanredno uspjena, a kod drugih posve impotentna.
http://www.scipion.hr/cl/10/terapija-udarnim-valom-eswt-scipion-centar-za-fizioterapiju-i-fitness-rijekahttp://www.scipion.hr/cl/10/terapija-udarnim-valom-eswt-scipion-centar-za-fizioterapiju-i-fitness-rijeka


20/132

'ako sam termin 4razbijanje kalcifikata u ramenu4 biva besmislen i slui generalno samo zamarketing.

&ako je -cipion pionir u primjeni ove metode u Arvatskoj $9::E. prvi aparat za fokusiranu 'U

sportske ozljede

Documents