spektar broj 28

40
Sedmični internet magazin l Izlazi petkom l Sarajevo, 19. 12. 2014. DIJETE SA DRUGE PLANETE: DUŠA GMAZA DOBRI I LOŠI “MOMCI” MRLJE NA SVAKOM OBRAZU AFERE BEZ EPILOGA: TRESLA SE GORA... Broj 28

Upload: magazin-spektar

Post on 06-Apr-2016

244 views

Category:

Documents


3 download

DESCRIPTION

Glavni urednik: Vlastimir Mijović

TRANSCRIPT

Page 1: Spektar broj 28

Sedmični internet magazin l Izlazi petkom l Sarajevo, 19. 12. 2014.

DIJETE SA DRUGE PLANETE: DUŠA GMAZA

DOBRI I LOŠI “MOMCI”

MRLJE NA SVAKOM OBRAZU

AFERE BEZ EPILOGA: TRESLA SE GORA...

Broj 28

Page 2: Spektar broj 28

Dnevni najam već od 50 KM!

ŠkodaChevrolet

RenaultCitroen

KiaToyota

Mercedes

www.kapitals.ba

Sarajevo

H. Kreševljakovića 18

Tel./fax: 033 481 088

Mobitel: 063 393 180

063 399 648

063 393 181

Page 3: Spektar broj 28

TRESLA SE GORA...

AFERE BEZ SUDSKOG EPILOGA

TOKOM LEDENOG DOBASPAS SE TRAŽIO U BOSNI!

TVRDNJE PROFESORA MARJANOVIĆA

Nedjeljni internet magazin l Izlazi svakog petka l Izdavač: Poenta d.o.o. SarajevoGlavni urednik: Vlastimir Mijović l Urednici: Amra Zimić, Arnisa Gagula

Novinari i saradnici: Šefik Avdagić, Radomir Lazić, Aida Hrnjić, Sanja Ljubičić, Nermana Begagić, DžanaZimić Medijski servisi: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN), Deutsche Welle (DW), Radio SlobodnaEvropa (RSE)l DTP: Bekir Tvrtković l [email protected]

Fijasko tužilaštva ili neopravdane optužbe, dilema je skojom se već godinama suočavamo kada su u pitanjunajveći procesi za kriminal u BiH. Nakon pompeznihhapšenja, gotovo je redovna praksa da izostajuoptužnice i kazne Str. 10

Tokom posljednjeg ledenoga doba, ovaj regon bio jesvojevrsna oaza za preživljavanje ljudi, procjenjujesarajevski profesor, koji smatra da današnji stanovniciBiH imaju pretke iz cijelog svijeta Str. 16 - 17

POLJSKA PALI VATRU!?Kontroverzni talijanski novinar smatra da neumitnoklizimo ka velikom ratu, koji provocira Poljska, svojimmiješanjem u sukobe u Ukrajini, u čemu ima podrškui pomoć NATO saveza Str. 30

NAŠI (NE)ZABORAVLJENI VELIKANI

FRA JOSIPOV “NAŠKI” JEZIKKud se, ne daj Bože sudbini, Bosna podijeli, tuda ćeudariti pukotina k’o šeper posred kuće i ognjišta, pisaoje još 1939. godine znameniti franjevac Josip Markušić

Str. 38

POGLEDI: EUROPA SRLJA U RAT

Page 4: Spektar broj 28

tzv. Islamske države i, uopće, protivterorizma koji se (lažno) kiti islam-skim obilježjima.Po ugledu na druge države, i u BiHsu, kako je saopšteno, sve policijskei srodne službe podigle stepen svojepripravnosti na viši nivo. To je, ustvari, priznanje da i kod naspostoji mogućnost terorističkihnapada.Nikome nije drago što mora da pre-duzima ovakve mjere. No, punološije bilo bi ignorisati nešto što je,nažalost, postalo realnost savre-menog svijeta. A to je vjerski etike-tirani terorizam i, na njemu zasno-van, globalni porast netrpeljivostiprema muslimanima.

KEBINA PRIJAVAPotpredsjednikFederacije BiHMirsad Kebodostavio je Tuži - laštvu BiH diodokumentacijekoja se odnosina sumnju opočinjenom krivičnom djeluneprijavljivanja ratnog zločina nadcivilom srpske nacionalnosti uVozući, opština Zavidovići.Potpredsjednik Federacije BiHučinio je to u sladu sa svojimustavnim i zakonskim ovlaštenji-ma i odgovornostima, a doku-mentacija predata TužilaštvuBiH odnosi se na sumnju da suneki visokopozicionirani dužno -snici BiH prešutili brutalnulikvidaciju, odnosno odrublji-vanje glave civilu srpskenacionalnosti od strane odreda„El Mudžahid“.Kako je saopšteno, s obzirom na toda se radi o visokim dužnosnicima uBiH, potpredsjednik FBiH prepuštadržavnom Tužilaštvu da se izjasni ovalidnosti prijave i osnovanostisumnje o krivičnoj odgovornosti, teda to objavi javnosti.

U nekoliko evropskih zemalja svečešće se događaju incidenti u kojimje dežurna riječ - islam. Ekstremistipodižu glavu, ali i vlade tih državapreduzimaju mjere za obuzdavanjepotencijalne odmazde nad musli-manskom manjinom koja živi utim zemljama. Pokolj u Sidneyu(Australija) tome je dodao novudimenziju.U Bosni i Hercegovini muslimaniimaju svoj dom i svoju tradiciju.Ipak, ni ovdje odnos premamuslimanima nije bez tenzija, čak imeđu samim muslimanima.Razlog tome su pripadnici vehabi-jskog pokreta. Na njih se gleda samješavinom mržnje i straha, pogo-tovo nakon što se pokazala vezaizmeđu ovoga pokreta i odlaskamladića iz BiH u redove tzv.Islamske države. Prosječan bosans-ki musliman, ako takvoga možemozamisliti, volio bi da se nijedanvehabija nikad nije pojavio u ovojzemlji. Ali ih se pojavilo na hiljade,među kojim su i oni koji otvorenoiskazuju svoje neslaganje saovdašnjom islamskom tradicijom idruštvenim uređenjem.Čiji strah je veći, teško je ocijeniti.Pripadnici vehabijskog pokretasvjesni su da ovdje nisu omiljeni. Sdruge strane, građani se plašenjihovog fanatizma. Taj strahuvećan je nakon zločina koji jemuslimanski sveštenik počinio uSidneyu. Sve glasnije se, timpovodom, upozorava da bi naudaru radikalnih islamista moglebiti sve zemlje koje se bore protiv

BRAVO!

Dobrodošao,Meša!

Novi selektor nogometne repre -zentacije BiH je Mehmed Bažda -rević. Time su, nakon Sušića, nakormilu naše državne ekipe počeleda se redaju istinske fudbalske leg-ende. Pape je bio kralj, ali i Meša jeu najpopularnijoj igri u najman-jem bio - princ!Mešin izbor raduje i stoga što seon, osim igračke, odlično pokazao iu trenerskoj ulozi. Sa malim fran-cuskim klubovima dizao se do prvetamošnje lige. Sa šakom dolarapravio je rezultate za koje seobično troši brdo para.To je upravo ono što nama treba.Jesmo mi bljesnuli u nekolikoposljednjih godina, ali nismo veli-ka zemlja, djeca još odrastaju saratom određenom genetikom, panisu baš stvoreni za sport, slabanam je i liga...Nama, zapravo, treba ekspert zamaksimiranje oskudnih potenci-jala, koje treba pretvoriti u neštoveliko. Ako to neko može, onda jeto upravo Baždarević.S Mešom vjerovatno nećemo nanaredno Evropsko prvenstvo. Većpuno zaostajemo, pa bi bilo previšeočekivati tu vrstu čuda. No, ako toneko može posložiti, da do krajabriljiramo, svakako je to ovaj majs-tor za male klubove.Ocjenu BRAVO možemo dati irukovodstvu našeg nogometno-fudbalskog saveza, koje je trezvenoodabralo novog selektora, nezanoseći se kojekakvim stranimimenima. Nije pod moranje da nasvodi naš čovjek, ali kad ih većimamo - grehota je propustiti pri-liku.Eto, nije ni propuštena, Princ jašepred nama!

STRAH OD TERORIZMA

4 Spektar, broj 28 19. decembar 2014.

Page 5: Spektar broj 28

obaveze, čime će dublje potonuti unovi krug zaduživanja da bi sevraćali dugovi.U odnosu na kraj 2013. godine,unutrašnji i vanjski dug Bosne iHercegovine samo za devet mjesecinarastao je za preko 820 milionamaraka, podaci su to državnogMinistarstva finansija i trezora.Unutrašnji dug je nešto veći od 3milijarde i 100 miliona maraka.Spoljnji dug iznosi preko 8 milijar-di i 100 miliona, a narastao je uodnosu na prošlu godinu za više od700 miliona maraka.

NOVI BUSH U BIJELOJ KU]I?

Jeb Bush, bivši guverner Floride,razmišlja da se na narednim izbori-ma kandiduje za predsjednikaSAD. Jeb Bush (61), iz poznatepredsjedničke familije, nije bio nanekoj javnoj funkciji od 2007.godine. Od oca i brata se razlikujepo umjerenim stavovima o imigra-cionoj reformi i politici u oblastiobrazovanja.Američki mediji pišu da će Jebmorati procijeniti da li američkigrađani žele još jednog predsjedni-ka s tim prezimenom, jer je on sinbivšeg predsjednika Georgea H.W.Busha i brat Georgea W. Busha.S druge strane, dio analitičara tvrdida bi mu upravo to bio glavni adutza sigurnu kandidaturu ispredRepublikanske stranke, a potom iprolaz u Bijelu kuću. Na familiji istranci je da se oko toga što prijeodluče.

NAFTAŠKI UDARCijena sirove naftena svjet skom tržištukreće se oko rekord-no niskih 50 dolarapo barelu, što pred-stavlja naj nižucijenu od 2009.Londonski ana litičar Robin Bieber tvrdida će se trend pada nastaviti.Najveće probleme zbog pada cijenanafte osjeća ruska valuta, aindonezijski rupi pao je na najnižinivo u posljednjih 16 godina. Da bisve moglo biti još gore po nekeproizvođače nafte, govori namjeraudruženja naftaša OPEC da nespriječavaju pad cijene i do 40dolara po barelu.U pozadini ove naftaške drame jeRusija, protiv koje se, na ovaj način, vodispecijalni rat, potaknut krizom uUkrajini, ali i sve većim međunarodnimambicijama Vladimira Putina.Pad cijene njegovog glavnog izvoraprihoda već je ispraznio rafove pro-davnica u Rusiji, a rublja padasvakoga dana, s tendencijom dadođe i do dvostruko niževrijednosti u samo godinu dana.Međunarodni pritisak na Rusijuočito raste. No, čeka se i Putinovodgovor. Zasad je samo jasno da onneće popustiti od svoje trenutnepolitike. A neka druga njegovareakcija, po mnogima, zove se - rat!Samo nije jasno kojih razmjera, doMađarske ili još dalje!

NOVOZADUŽIVANJE

Javni dug BiH na kraju septembraove godine dostigao je gotovo 11 mil-ijardi i 250 miliona maraka.Ekonomisti su mišljenja da je, zbognivoa duga i dospjelih potraživanja,vrlo izvjesno da bi u 2015. godiniBiH lako mogla doći u situaciju dane može da servisira kredite i tekuće

FUJ!!!

Lagumdžija, napolje!

Od onih bez pameti svakako suopasniji oni koji je imaju, ali neznaju njom da se koriste. Šampionje u tome kod nas svakako ZlatkoLagumdžija. Kako god ga zavrtite,on misli samo na sebe, druge neferma ni za suhu šljivu, pogotovosvoje partijske drugove.Dok je predsjednikovao, Zlatko jeimao jednu “pamet” - predsjednikje sve! A kad ga maknuše saprijestola, evo ga s novom“pameću” - član je najvažnijaosoba u stranci!Već dva puta se Zlatko “kao član”obratio javnosti i članstvu, a valj-da i novom rukovodstvu SDP-a.Ustvari, nije se obratio, negonaredio šta o čemu treba da semisli. Jer, sad više ne naređujepredsjednik, sad naređujenjegovo veličanstvo Član.Drugim riječim, čelo stola nije uvrhu nego tamo gdje sjediZlatko. A gdje sjedi, nije baš lakoskontati, zalutalo bi se u obi-laženju njegovih mnogobrojnihstanova.Lagumdžija sigurno misli da jeizumio super čarlamu i način nakoji će, kad je već svrgnut, vladatiiz članske sjene. Nikšić ga u tomevjerovatno neće priječiti. No, većnaredni predsjednik, ako se SDPna redovnom kongresu stvarnopročisti, iznijeće ga prvog nametli. I to ne nikakvimlukavstvima, nego jednostavnopo učinku.Kad-tad će neko pedantno sabrationo što je Zlatko učinio SDP-u.Tada će mu taj i uručiti višestrukozasluženu odluku o isključenju izčlanstva SDP-a!

19. decembar 2014. Spektar, broj 28 5

Page 6: Spektar broj 28

6 Spektar, broj 28 19. decembar 2014.

Čarka je trajala kratko i za njihslatko. Barem dva dana, kolikoje trajala “neizvjesnost” oko

budućnosti političke saradnje SDA iDF, Komšić i Izetbegović mogli suda se bave onim čime najviše vole dase bakću: političkim razmiricama,umjesto onog što je neophodno -grozničavog smišljanja načina zaobuzdavanje totalne društvene krize.Nakon par razmijenjenih udaraca,ipak su nas obradovali, slavodobitnoporučujući da je sve OK, da njihovakoalicija ostaje na snazi, da ćeuskoro biti porođena i federalna idržavna vlada...Pa, radujte se ljudi!

Uvrijeđena mlada: Čarku je,kako tvrde komšićevci, izazvalaSDA koja je, na brzinu, popunilačak 63 radna mjesta u aparatu

Sarajevskog kantona. Bilo je todovoljno da rukovodstvo DF-apriprijeti izlaskom iz političkogsaveza sa Bakirovom strankom.Šta je dovelo do toga da se prekonoći povuku prijetnje, e - to je većsloženije.Nikakve komplikacije, zapravo,nema. Komšić je samo pokazaokako će se ponašati tokom čitavog

mandata, ma koliko dugo on trajao,u kojem će dijeliti postelju sa SDA(i HDZ i SDS). A ponašaće se, i tostalno, kao uvrijeđena mlada, kao

svetac kojeg đavolčići, kobajagi,neprestano kaljaju i pokušavajuuvući u svoje prljave rabote. A toŽeljko neće dopustiti, ni za živuglavu, kao što, eto, nije dopustio nida ga, već u startu, prave budalom.Sve im je sasuo u lice, zaprijetioizlaskom iz koalicije i - mirnaBosna!Kratki kuršlus na relaciji SDA - DFstara je i izlizana priča koja govori opolitičkoj nezrelosti takozvanihgrađanskih stranaka kad dođu upriliku da uvezuju zastave s nekimiz “temeljnih” partija: SDA, HDZ,SDS. One, pa i Željko Komšić,polaze od toga da svojim ulaskom uvladajuću koaliciju čine uslugunacionalnim strankama, i to jakoskupu i za sebe rizičnu. Jer,članstvo DF-a, kao i prethodnoSDP-a, paktiranje sa nacionalnimstrankama doživljava kao političkuveleizdaju. Kletve te vrste i DF-u suodmah počele da stižu od onih kojisu za njih glasali u oktobru.Vjerovatno je zbog toga Željko načasi zategnuo uže. Valjda bi njegovočlanstvo i glasači trebali to danagrade aplauzom, koji će mu svakomalo trebati tokom političkog borav-ka u “neprirodnom” okruženju, sadva stara politička “razbojnika” -SDA i HDZ.

Kvariše i radiše: Ovdjedolazimo do suštine, do stare pričeo dobrim i lošim “momcima”, o

DOBRI I LOŠI “MOMCI”

Od predratnog nacionalnog trijumvirata, dograđanskih i liberalnih stranaka, svi su ovdje imali svoju šansu da vladaju i čine dobro - i svi su je prokockali

MRLJE NA SVAKOM OBRAZU

Piše: Vlastimir Mijović

Komšić će se stalnoponašati kao uvrijeđenamlada, kao svetac kojeg

đavolčići, kobajagi,neprestano kaljaju i

pokušavaju uvući u svojeprljave rabote...

Nova vlast sa starim balastima

Page 7: Spektar broj 28

kvarišama i radišama, profiterima ipoštenjačinama. Uvriježilo se, utom smislu, mišljenje da su SDA,HDZ i SDS simboli svega što ovdjene valja. S druge strane, svi ostalimogu da se busaju u momačkaprsa: oni su narodna uzdanica,radiše i poštenjačine.Kad su prvi put, tokom 2001. i2002., SDP i druge tzv. građanskestranke dobile priliku da kormilarenašim brodom, i za tako kratkovrijeme vidjelo se da se oni, ust-vari, lažno predstavljaju.Nikakvoga pomaka tada nije bilo.A grozan dojam, na najgrubljinačin, potvrdio se zatim umandatu 2010-2014. Tada je, podvođstvom SDP-a, ova zaljuljanabarka vrludala od hridine dohridine, o svaku se razbijajući ipuštajući vodu sa svih strana.Hej, pa ti momci nisu nimalo dobri,zaključivali su građani. Iskolačenihočiju, u čudu, uviđali su da zlo nepotiče od toga kakav naziv i prefiksneka stranka nosi, nacionalni iligrađanski; lijevi, desni ilicentristički, nego kako radi. A SDPse, po opštem mišljenju, za 24godine života nezavisne BiHpokazao kao najveća šeprtlja kojojsu ikad u ruke zapale državne uzde.Kako iver ne pada daleko od klade,tako ni Željko Komšić ne možedovoljno da se odmakne od svogpolitičkog porijekla i onoga što jeod SDP-ovog babe naučio. A to jeda glumata, frazira, da se razmećeispraznim čovjekoljubljem,poštenjem, dosljednošću i joškojekakvim prozirnim blefovima,čime nagovještava da bi i on mogaopostati obična politička ubleha.

Mak na konac: Željko Komšićjako griješi ako misli, a misli, da vri-jeme stoji i da je dovoljno nešto nebiti, pa da si, samim tim, onaj pravi. Ato “ne biti”, to znači ne pripadatikrugu takozvanih “temeljnih” strana-

ka, na koje je davno udaren žig lošihpolitičkih momaka. Elem, nije onjedini koji smatra da se vječito možeživjeti od priče po kojoj su svo zlo ovedržave nacionalne stranke, k tome tristožerne: SDA, HDZ i SDS.U takvoj su zabludi mnogi biligodinama, čak i stranci, koji su pre-duzimali velike pothvate kako bipomenuti trojac nekako istjerali izvlasti. Namicali su oni mak nakonac sa raznim građanskim inazovi liberalnim i sličnim stranka-

ma, uvodili ih u vlast, pružali imogromnu materijalnu, diplomatskui drugu podršku. I šta su dobili?Dobili su, kao i mi, jednu velikunulu. Nisu valjale nacionalne,ispade da ne valjaju ni one “nena-cionalne”. Pa zar i Dodik, prijebitke, nije proglašen za heroja čimje na tronu zamijenio SDS? Ispadeda su oni za njega obični šegrti uzlorađenju. A strah me i pomislitišta bi bilo da je taj “socijaldemokra-ta” prije rata bio na mjestu koje je

tada zauzimao kosmati psihijatarsa trenutnom adresom u Hagu!

Loše ocjene: U Bosni iHercegovini, jednostavno, višenema dobrih i loših “momaka”. Svisu se, osim patuljastih stranaka, većisprobali u vlasti, da se mirne dušemože reći kako niko nije položioispit. A svi su imali svoju šansu. Isvi su zaradili ocjenu - loš!Svakome je, poslije vladavine, osta-jala mrlja na obrazu.No, na takve smo stranke osuđeni,boljih nema. Zamislite se i poštenosebi recite kako bi poredali vlast,makar u svom kantonu, kad bi vamneko rekao: Evo, sve će biti potvojoj volji!U minulom političkom radu niko uBiH, od SDA do DF-a, od Bakirado Željke, nema dovoljno političkihpoena koji bi bili dovoljni za pozi-tivnu ocjenu. Stoga su u igri za njusvi koji su sada na terenu. Zaradićeje oni koji budu, eventualno, ustanju da se poprave, urazume,kvalitetno ojačaju, a ne oni kojizakeraju i glumataju.Ako to nekome pođe za rukom, dakolo ovdašnje nesreće okrene udrugom pravcu, svakako ćemo muse obradovati, makar to bio istranački trio koji je najduže vladaoi dosad najviše zgriješio.

19. decembar 2014. Spektar, broj 28 7

SDP se, po opštem mišljenju, za 24 godine

života nezavisne BiHpokazao kao najvećašeprtlja kojoj su ikad

u ruke zapale državne uzde...

Komšićev SDP-ovski pedigre

Page 8: Spektar broj 28

UBiH je, prema službenim evi-dencijama, krajem oktobrabilo 547.590 nezaposlenih.

Već u novembru spisak je skraćen.Samo na području Sarajeva sa evi-dencije nezaposlenih brisano je oko4.000 osoba.Da su pomenute osobe u tom perio-du pronašle svoje radno mjesto, biobi ovo pravi podvig. Međutim, to jesamo još jedna bruka države i njenihslužbi zaduženih za brigu o neza-poslenim licima.U Sarajevskom kantonu su se sjetili,prvi put od 2005. godine, kad jeusvojen, Zakona o posredovanju uzapošljavanju i socijalnoj sigurnostinezaposlenih, prema kojem se neza-poslenim ne smatra onaj ko imamjesečna primanja veća od 208 KM.Nakon što su preduzeli veliki posaoda, uz pomoć poreskih organa i bana-ka, provjere prihode preko 70.000nezaposlenih u ovom kantonu, uSlužbi za zapošljavanje KS izračunalisu da je oko 4.000 osoba u prvih šestmjeseci ostvarivalo prihode veće odpomenutog graničnog iznosa. Stogasu brisani sa evidencije nezaposlenih,čime su izgubili i pravo na besplatnuzdravstvenu zaštitu.Među onima koji su dobile “čestitke”iz pomenute službe zavladalo jeogorčenje. Kakva je to drskost da sedvije stotke tretiraju kao zarada odkoje se može živjeti? Kako se sadaliječiti? Kako uopšte obezbijediti dase svakog mjeseca zaradi barem tih200 KM, jer su mnogi u tome uspije-vali samo u prvih šest mjeseci ove

godine, uglavnom kroz honorare?Vlast je očito mislila samo o tomekako da nekim trikom smanji brojnezaposlenih, da statistikom zamagliovaj veliki problem. Da su se trudilida ljudima pronađu zaposlenje ono-liko koliko su vremena provelitragajući po bankovnim računimasvojih “štićenika”, postigli bi puno

bolji i korisniji rezultat.No, navikli smo da se država,umjesto znanjem i trudom,uglavnom služi trikovima. A to bi ujednom trenutku moglo da dovededo eksplozije nezadovoljstva, u ovomslučaju među mladima, koji domini-raju u strukturu nezaposlenih.Oni su odmah i izrazili svoj revolt, apripremaju i masovne proteste. Utome ih predvodi Udruženje neza-poslenih Otium, koje traži da državakoriguje pomenuti propis. Ukoliko seto ne učini, eto mladih na ulicu, preddržavne institucije. Zasad, bar, takonajavljuju, ali bi mogli, poput svojihroditelja, i samo uprazno da pričaju,da se verbalno bune, a da potom zab-orave na nepravdu koja im jepočinjena. Ne bi im bilo prvi put,

iako su sada udareni baš posred lica, ito njih četiri hiljade!Način na koji je skraćen spisak neza-poslenih u Sarajevskom kantonustvarno je licemjeran i podmukao.Ali, službe koje brinu o nezaposleni-ma stvarno bi trebale da preduzimajuovakve analize i da povlačeodgovarajuće poteze. Pa, svakome jejasno da su ovdje cifre jedno, astvarnost drugo. Bar pola od onihblizu 600 hiljada formalno neza-poslenih, u suštini rade, i to sviredovnije i sa izdašnijim primanjimaod prekriženih Sarajlija.Samo pogledajmo zelene, buvlje islične pijace, dodajmo tome hiljade ihiljade prodavaca i konobara, taksistai drugih koji rade “na crno”, pa ćemolako steći sliku koja kazuje da baš inije nezaposlen svako ko se takvimzove. Mnogi od tih koji su angažo-vani u crnoj ili sivoj zoni, imaju iredovnije i unosnije zarade od onihkoji su legalno zaposleni! A nijedanod njih, sto- posto, pošto se naplaćujuu kešu, a ne preko banaka, nije došaopod udar sarajevske Službe za neza-poslene!E, tu država treba da uvede red. Aliga može zavesti samo ako udari posebi samoj, odnosno po ljudima kojije vode, na raznim nivoima, a koji sutajni sponzori crno-sivog sektora kojihara Bosnom i Hercegovinom.To se skoro neće dogoditi. Za tovrijeme, sitna boranija će da strada,poput one četiri hiljade prekriženihSarajlija.

8 Spektar, broj 28 19. decembar 2014.

GUMICOM PROTIV NEZAPOSLENOSTI

Četiri hiljade ljudi ovih dana je skinuto sa liste nezaposlenih, jer se ušlo u trag njihovim prihodimakoji, možete misliti, premašuju 208 KM mjesečno

SARAJEVSKI BEZOBRAZLUK

Piše:

Amra Zimić

Samo pogledajmo zelene,buvlje i slične pijace,dodajmo tome masu

prodavaca i konobara, taksista i drugih koji rade“na crno”, pa ćemo lakosteći sliku koja kazuje

da baš i nije nezaposlensvako ko se takvim zove

Page 9: Spektar broj 28

19. decembar 2014. Spektar, broj 28 9

Sve dok nije pravosnažnoosuđen, niko nije ni krimi-nalac ni krivac. Naša prakse je,

međutim, drugačija. Čim se naračun neke poznate osobe, pogotovopolitičara, stave neki grijehovi, topostaje zvono oko njegovog vrata.Javnosti su dovoljne i sumnje da iprije suđenja na nekoga zalijepietiketu nepoštenog čovjeka.

Kad su političari u pitanju,vjerovatno je mogućnost greške uovakvom formiranju mišljenjajavnosti minimalna. Ona je davnostavila znak jednakosti izmeđupolitike i lopovluka.Na lošem glasu odavno je iHamdija Lipovača, lider SDP-a uBosanskoj Krajini, predsjednikvlade tamošnjeg kantona. On je usrijedu uhapšen na spektakularannačin, prenoćio je u zastvoru, a dok

ovo pišem biće jasno da li će tamodobiti smještaj na malo duži rok iliće se braniti sa slobode.Sudeći po ranijim sličnimslučajevima, Lipovača će brzo biti usvom domu, javno obrukan alislobodan. Istraga će se nastaviti, aako i dođe do sudskog procesa, to ćepotrajati godinama.Da se hapšenje Hamdije Lipovače

dogodilo prije godinu-dvije, javnostbi to dočekla bučnim aplauzom.Međutim, u međuvremenu je dese-tak poznatih osoba, koje su bilevisoko plasirane u kantonalnoj,entitetskoj ili državnoj vlasti, spek-takularno hapšeno i smještano uzatvor. No, tamo su se kratkozadržavali. Brzo su izlazili naslobodu i Budimir i Lijanović iBahilj i Čaušević i Prlić...Razočarenje javnosti, nakon

oslobađanja pomenutih osoba, biloje ogromno. Uglavnom sepokazivalo da tužilaštva, po čijimnalozima su obavljana hapšenja,nisu posjedovala dovoljno dokazani za duži pritvor, a kamoli za brzsudski proces u kojem bi krivnjaosumničenih osoba bila činjeničnodokazana.Danas hapse, sutra puštaju!Tragično i komično u isto vrijeme,cirkus na BH način.Ovoj bolesti vidim samo jedan lijek.To je promjena zakona o tužilaštvi-ma i sudovima. Ljudi koji rade u timinstitucijama već su se u niz navratajavno obrukali. Zbog njihovih geša-ka država je, na ime odštete osoba-ma koje su proganjane, a potomoslobađane, isplaćivala visokenovčane odštete ili će tek to da učini.A glavni vinovnici loše provedenihpostupaka, najčešće tužioci, aliponekad i sudije, ostajali sunetaknuti. Oni su zakonomzaštićeni od plaćanja takvih grešaka!U najboljem slučaju, oduziman imje neki postotak od mjesečne plate,ne veći od 20%. Niko nije zbog togasmijenjen niti je, eventualno, suds-ki odgovarao.To bi se moralo unijeti u našezakone, iako to nije praksa udrugim, razvijenim zemljama. Ali,u tim državama nema cirkusakakav mi sve češće gledamo. Ovdjesu hapšenja postala neka vrstapolitičke i medijske igrice, u kojojse mijenjaju samo imena, ali ne iprincipi.Novi prilog ovoj sramnoj zbircisigurno će biti i “slučaj Lipovača”.

Vlastimir Mijović

HAPŠENJE KRAJIŠKOG PREMIJERA

JOŠ JEDAN ĆORAK!?Ako su prije Lipovače sve hapšene političke zvjerkebrzo oslobađane, drugom ishodu nije se nadati ni uslučaju premijera Unsko-sanskog kantona

Lipovača (ne)će platiti ceh

Page 10: Spektar broj 28

10 Spektar, broj 28 19. decembar 2014.

Kriminalne afere teške mili-jarde eura, koje su posljed-njih godinu dana tresla BiH,

još su daleko od pravde. Optužnicanema, a glavni akteri koje se teretiza pronevjere su na slobodi.Među njima su i visokopozicioniranipolitičari, ali i poslušnici pojedinihpartija koji danas, za ljubav slobode,optužuju svoje mentore i pravenagodbe sa tužilaštvima.

Pompezna hapšenja: I oni kojidospiju do faze suđenja, uglavnombivaju oslobođeni optužbi, s obra-zloženjem da tužilaštvo nije dokaza-lo kriminalne radnje. Tako se krugzatvara, a ista imena iznova sepojavljuju i skidaju s listeosumnjičenika, što je za bh. prilikepostalo posve uobičajena procedura.Fijasko tužilaštva ili neopravdaneoptužbe, dilema je s kojom je većgodinama suočena bh. javnost kadasu u pitanju najveći procesi za

kriminal u BiH. Nakon pom-peznih hapšenja gotovo je redovnapraksa da nema optužnica, ili se, ikad predmet dospije pred sud, svezavrši oslobađanjem. Već 15 godinase, tako, po raznim sudskim instan-cama vodi postupak protiv RamizaDžaferovića.Njega se tereti da je kao direktorFederalne porezne uprave prekoračioovlasti, te omogućio sticanjeimovinske koristi Zavodu za platnipromet u iznosu od oko tri miliona

maraka oštetivši budžete pet kantona.U prvom suđenju je oslobođen, anakon što je Vrhovni sud FBiH ukin-uo ovu presudu i naložio ponavljanjepostupka, ponovno je uslijedila

oslobađajuća presuda. Ista klupa zaDžaferovića i ista sutkinja - AdisaZahiragić. Isti je i zaključak – da tuži-laštvo nije ponudilo dovoljnoargumenata za osudu.“Kako će neko, ko je iznad prvog idrugog stepena prekoračiti svojaovlaštenja ako je iznad prvostepenogorgana? Znači, moguće je prekoračitiovlaštenja ako ste preduzimali radnjekoja nisu vaše ovlaštenje?", izjavila jeAdisa Zahiragić, predsjedavajućaSudskog vijeća obrazlažući presudu.

Nemoćno pravosuđe: RamizDžaferović ključni je akter i istragedržavnog tužilaštva u Razvojnojbanci Federacije BiH, gdje seispituje njegova uloga kao direktorau brojnim pronevjerama imalverzacijama oko nezakonitedodjele kredita ove banke. Umjestoključnog aktera, Džaferovića se zasada tretira kao svjedoka čija biuloga bila razotkriti političke pri-

AFERE BEZ SUDSKOG EPILOGA

Fijasko tužilaštva ili neopravdane optužbe, dilema je s kojom se već godinamasuočavamo kada su u pitanju najveći procesi za kriminal u BiH. Nakon pompeznih

hapšenja, gotovo je redovna praksa da izostaju optužnice i kazne

TRESLA SE GORA...

Naše pravosuđe nespremno je ili

nedovoljno hrabro da u velikim predmetima

donese presudu...

Page 11: Spektar broj 28

tiske na njega u cilju dodjeljivanjatih kredita.I najveća posljeratna akcija u borbiprotiv kriminala i korupcijenazvana “Pandora” već mjesecimatapka u mjestu. Kolike su razmjerekriminala navodi direktor UIOMiro Džakula.„Kad pitate kolika je šteta za budžet,odnosno proračun BiH, odgovornotvrdim da je do 2011. šteta bila prekodvije milijarde konvertibilnih mara-ka“, naglašava Džakula.Osam mjeseci Tužilaštvo BiH jeistraživalo slučaj, naveo je tadaglasnogovornik Boris Grubešić, idošlo do saznanja o kriminaluneslućenih razmjera.“Osobe koje su obuhvaćeneistragom osumnjičene su za orga-nizirani kriminal i koruptivnakaznena djela uključujući poreske icarinske utaje, nezakonito praštan-je poreza i nezakonit povrat PDV-a,kao zloupotrebu položaja”, iznio jeGrubešić.Glavni akter afere, bivši direktorUprave za indirektno oporezivanjeKemal Čaušević, za čijeg su manda-ta napravljene pronevjere, vlasnik je11 ekskluzivnih nekretnina, stanovai poslovnih prostora vrijednih mil-ione maraka, koje nije mogao pokri-ti primanjima. U svoju je odbranunakon hapšenja kratko kazao:„Ja samo mogu kazati da je ovojedan od najsretnijih trenutaka umom životu."Ispostaviće se da je od, kako je javnostočekivala, prvoosumnjičenog, u reko-rdnom roku status promijenio uključnog svjedoka.Ovi primjeri pokazuju kako jepravosuđe u BiH nespremno ilinedovoljno hrabro da u velikim pred-metima donese presudu, kaže nov-inarka magazina Start BiH, RubinaČengić. Ona se pita zašto jepravosuđu u BiH potrebno tolikovremena da donese bilo kakvupravosnažnu osuđujuću presudu za

nekog iz najviših političkih krugova.“Stiče se utisak da je sva priča okorupciji i kriminalu u BiH kojaprolazi kroz medije i koja je prisut-na u javnosti neistina, jer napravosuđu ništa od toga nezavršava”, zaključuje ona.

Dužnik i partner: Rijetki su onikoji se mogu sjetiti u koliko susudskih procesa bili uključeni Jerkoi Mladen Ivanković, vlasnici mesne

industrije Lijanović. I oni suhapšeni i pušteni, iako TužilaštvoBiH sumnja da su odgovorni zavišemilionke poreske i carinskeutaje nastale osnivanjem, a potomgašenjem fiktivnih firmi s ostavl-jenim velikim dugom za porez.U trenutku hapšenja JerkoIvanković je obnašao funkciju fed-eralnog dopremijera, a s njim jeuhapšen i federalni ministartrgovine Milorad Bahilj. Kako supohapšeni, tako su i pušteni.

Optužnice ponovo nema.Hapšenje marketinških mogula uakciji nazvanoj ‘Gibraltar’ završiloje jednako kao i sve prethodneafere. Osumnjičeni su pušteni naslobodu. Radi se o malverzacijamau HT “Eronet”, odnosno lažnomzakupu reklama, ali i brojnimdrugim krivičnim djelima poputfalsifikovanja službenih isprava,zloupotrebe položaja, poreskeutaje, pranja novca…Rubina Čengić kaže kako su to sveprimjeri koji pokazuju kako sepravosuđe zapravo odrodilo odonih kojima služi podsjetivši kakoje u jednom od intervjua šefInspekcije FBiH, Ibrahim Tirak,rekao da “kada uzmete kredit ubanci od pet hiljada maraka vi stedužnik, a kada uzmete 500 hiljadavi ste partner”.Čini se da su ovu tvrdnju zapečatilii u najvišim pravosudnim instituci-jama u BiH, te o sebi sami dovoljnorekli. Naime, u povodu puštanja naslobodu uhapšenih u predmetuGibraltar, Tužilaštvo BiH jeoptužilo najvišu sudsku instancu uzemlji da ometa borbu protiv krim-inala i korupcije u državi. Iz SudaBiH odgovorili su tako što sukolege iz državnog tužilaštvaproglasili nesposobnima za vođenjesloženih istraga.

Dženana Halimović/RSE

19. decembar 2014. Spektar, broj 28 11

Glavni akter afere“Pandora”, bivši direktor

Uprave za indirektnooporezivanje Kemal

Čaušević, odprvoosumnjičenog je,

u rekordnom roku, statuspromijenio u ključnog

svjedoka...

Akcija "Pandora", 18. juni 2014.

Page 12: Spektar broj 28

12 Spektar, broj 28 19. decembar 2014.

Nakon što je Vrhovni sudFederacije BiH 28. avgustadonio presudu kojom poniš-

tava drugostopeno rješenjeKantonalnog suda u Mostaru, apotvrđuje prvostepeno, susjednogopćinskog, u postupku zautvrđivanje diskriminacije nemaviše pravnih dilema.U tom smislu, organizovanje,donošenje i implementacija planovakojima se odvajaju učenici naetničkom principu diskriminatorskaje praksa!

Dejtonski pečat: Postavlja sepitanje: kako bi mogao izgledati obra-zovni sistem BiH nakon što je praksadvije škole pod jednim krovom s najvišeinstance označena nelegalnom, uzponovljen nalog da se provedu

zakonom predviđene neophodne rad-nje. Da se, doslovno, ustanove jedin-stvene integrisane multikulturneobrazovne ustanove – škole za utvrđenaupisna područja sa jedinstvenimnaučim planom i programom, uz punopoštivanje prava djece na obrazovanjena maternjem jeziku.

Na to pitanje odgovor teško možebiti više od niza pretpostavki izve-denih iz analiza aktuelnog stanja uobrazovanju i bezuspješnih naporada se ono promijeni.Presuda Vrhovnog suda nije jedino

moguće gledište na ovaj problem, ibez obzira na svoju pravnu snaguona teško da može biti išta više odjedne dobijene bitke u, čini se,izgubljenom ratu. Taj rat izgubljenje već u Daytonu, krvlju ovjerenompobjedom nacionalističkih stranakana izborima 1990. godine. VećinaTitovih pionira tada se okrenulaciljevima zastupljenim u današn-jem obrazovanju i vrijednostimanacionalizma: jeziku, tlu, prošlosti,tradiciji i religiji.To već govori mnogo protivnostalgično-romantičnih lamentacijanad socijalističkim obrazovanjem. Daje ono bilo dobro, i da je zaista razvi-jalo valjanu informisanost i kritičkomišljenje kao preduslov uspješnedemokratije, političke opcije krvi i tlane bi mogle slaviti toliko sjajnihuspjeha. Eto, reći će gubitnici u ovomprocesu, imali smo i takve škole,jednu pod jednim krovom, pa šta jebio rezultat?

Epska predstava: Jedinstvenobrazovni program očito nije garanci-ja mira, ni suživota, niti je to ovapresuda koja brka nastavno i naučno,ne dovodeći u pitanje vezu maternjegjezika i samih sadržaja nastavnogplana i programa. Jedinstveni pro-gram, kakav bi sada trebali napraviti uHercegovačko-neretvanskom

SVE ŠKOLE POD ISTIM KROVOM

Iako je Vrhovni sud FBiH proglasio diskriminatorskimtzv. dvije škole pod jednim krovom, teško je očekivatida se doista i promijeni praksa koju imamo i koja je,od Daytona naovamo, uhvatila snažno korijenje

JEDNA DOBIJENA BITKA

U DAVNO IZGUBLJENOM RATU

Piše:

Nenad Veličković

Jedinstven obrazovni program nije garancijamira, ni suživota, niti je

to presuda Vrhovnog suda koja brka nastavno

i naučno...

Odvajanje djece po etničkoj osnovi

Page 13: Spektar broj 28

kantonu, ne znači ništa ukoliko jenjegov jedini novi kvalitet nekakva i,opet, nedefinisana multikulturnajedinstvenost kao nova (a zapravostara, samo prepakovana) vrijednostnacionalizma. Jugoslavensko obrazovanje nekad,ništa manje nego dejtonsko danas,temeljilo je svoje vrijednosti naepskoj predstavi svijeta, veličajućijunaštvo, kiteći se grobovima, slavećipobjede, strašeći neprijateljima,nagrađujući poslušnost, pravovjer-nost, lojalnost i patriotizam.Na jedan iznuđen i tragičnopogrešan način ono je i samo bilonacionalističko, i zato njegovimđacima nije bio problem brzo i lakozamijeniti jednu zastavu drugom.Realnost je danas takva da se onajdomaćin, koji prije sto godina nijekćerima dao da se školuju jer je utome vidio samo nenadoknadivgubitak radnih sati u kući, štali idvorištu, u međuvremenu dosjetiokako da školi doskoči: prisvojio je,dao joj ime svoga prađeda i sada onodlučuje šta će se u njoj misliti ičiniti, s otprilike jednakim pravimakao što gospodari kokošinjcem.To, naravno, nije bila ideja prosv-jetiteljstva, ali ta se ideja ionakodrži preminulom nakon što jeiscipelarena cinizmom postmod-ernih intelektualaca.

Biološka ljubav: Da li jeVrhovni sud svojom presudom ovojstamenoj patrijarhalnoj realnostisuprotstavio utopiju?Čini se da jeste. Njegova presudastoji na nejakim nogicama pret-postavke da se prava djeteta moguposmatrati i odvojeno od pravaroditelja i zajednice kojoj roditeljipripadaju. Ta pretpostavka prepoz-naje roditelje i zajednicu kaomoguće uzurpatore dječijih prava.Sud, drugim riječima, pretpostavljada roditelji i staratelji mogu biti

nekompetentni za donešenje odlu-ka u najboljem interesu djeteta. Iako zvuči pomalo čudno, kao nekateorijska petarda, ovdje seroditeljstvo ne smatra pravom negoobavezom, i to ne obavezom premakolektivu (vjeri, tradiciji, porijeklu,zemlji) nego obavezom premadjetetu. Tu se postavlja radikalno,ali i vrlo logično pitanje: kako neo-brazovan roditelj može biti ključnifaktor obrazovanja?Da li je biološka ljubav dovoljna da

nadomjesti manjak znanja, jesu li umajčinom mlijeku sadržana svasavremena dostignuća pedagogije ipsihologije?Vrhovni sud na ova pitanja odgo-vara negativno. Nesumnjivo, i veli-ki broj roditelja potpisao bi isto. Alini sud ni ti roditelji nisu u pozicijida svoj alternativni koncept privedupraksi. Oni čak nemaju ni jasnusliku kako bi taj koncept trebalo daizgleda u realnosti. Kakav bi tozajednički plan i program trebalo,pod prijetećim sudskim batićem,dvoškolno-jednokrovne vlasti daimplementiraju?

Trojanski konj: Zamislimo ih,teško, ali ipak, da u strahu odsankcija pristupaju izvršenju nalo-ga iz presude. (Teško, jer takvogstraha u stvarnosti nema. Ko imbilo šta može? Kolike su kazne? Iko bi, konkretno, imenom i prezi-menom, bio dužan da ih plati iliodleži? Onaj s mandatomdemokratske većine izabran upravozato da zakone drži manjim odobičaja?) Jedinstveni planovi i programi… izčije istorije, iz čije književnosti, inajzad, iznad svega, iz čijeg jezika?Jezik se ovdje koristi kao trojanskikonj. Pod nastavom na maternjemjeziku podrazumijeva se nastava onacionalističkim vrijednostima,iako se, da manipulacija time budejoš zloćudnija, u Bosni iHercegovini radi o jednom jezikukojeg njegovi govornici samorazličito zovu. (To je u svojoj knjizi“Jezik i nacionalizam” izvela načistac Snježana Kordić.) Pa će takona času hrvatskog jezika hrvatskadjeca učiti da su Ivana GoranaKovačića ubili četnici, a na časusrpskog srpska djeca da poemaJama govori u ustaškim zločinimanad Srbima u Drugom svjetskomratu. (O tome više u mojoj knjizi“Školokrečina”.)

19. decembar 2014. Spektar, broj 28 13

Roditeljstvo se ne smatrapravom nego obavezom, i to ne obavezom premakolektivu (vjeri, tradiciji,porijeklu, zemlji) nego

obavezom prema djetetu...

Jedan jezik, različiti nazivi

Page 14: Spektar broj 28

Presuda je Vrhovnog suda neprevodivana jezik (roda moga) koji zuji, zveči,zvoni, zvuči, šumi, grmi, tutnji, huči,mreška se i propinje. Pravna logikanesamjerljiva je etničkoj.

Sudnji dan: Ali to sve skupa neznači da je presuda Vrhovnog sudaosuđena na šprdačinu i habanje pomedijima, čemu svjedočimo uslučaju Sejdić-Finci. Ne radi se tusamo o Sudu i krivcu, nego i otužitelju. Hoće li presuda imatisnagu ne zavisi od mišića sudija.Nepoznata varijabla u ovoj jednačinidiskriminacije nisu oni koji diskrim-iniraju, niti oni koji diskriminacijuuopšte ne vide, nego oni koji je sma-traju neprihvatljivom. A to su zasada ovdje, osim dva suda, uglavnomnevladine organizacije.Hoće li njihov borbeni entuzijazamsplasnuti nakon što presuše inos-trani fondovi koji im osvjetljavajumete? Ili će se prije tog sudnjegdana prepoznati, udružiti i političkiartikulisati građani s dovoljno znan-ja, hrabrosti i želje da izvuku obra-zovanje iz ralja nacionalizma?

Nemušta opozicija: Takav pro-gram nije ponudila niti jedna stranka naposljednjim izborima. (O tome viditeodličan tekst Namira Ibrahimovića naŠkolegijumu “Obrazovni strankenšta-jn”.) Razumljivo je i nimaloiznenađujuće da ciljeve i metode obra-zovanja ne dovode u pitanjenacionalističke stranke, koje iz ovakvogškolskog sistema izvlače maksimalnukorist. Upravo takav sistem obnavljaćelije njihovog glasačkog tijela. Arazumljivo je, iako ne jednako jasno,zašto se tome ne suprotstavlja opozicija;zato što se i ona pragmatično okrenulanacionalizmu, zainteresovana jedino zašto veći udio u mrvicama vlasti.Na ovakvoj političkoj sceni reformaobrazovanja može biti važan adutstranke, koalicije ili pokreta koji ćezauzeti mjesto realne opozicije.

Program jedne takve reformemorao bi uvažavati postojećezakone i djelovati u njihovomokviru, ne odustajući od zahtjevaza njihovom promjenom. U timzakonima nacionalizam (srpski,hrvatski, bošnjački) nije eksplicitnonaveden kao poželjan vrijednosnisistem. On se sakrio iza sintagmevlastite vrijednosti, u članu 3.Okvirnog zakona:“Opći ciljevi obrazovanja proizlazeiz općeprihvaćenih, univerzalnihvrijednosti demokratskog društva,te vlastitih vrijednosnih sistemazasnovanih na specifičnostima

nacionalne, historijske, kulturne ivjerske tradicije naroda i nacional-nih manjina koje žive u Bosni iHercegovini.”Zakonski standard: Dalje se opći cil-jevi opisuju, od a do j; ali ni slovanema o vlastitim. Da su to srpske,hrvatske ili bošnjačke, to zakonnigdje ne kaže. Slično je i u njegov-im kantonalnim razradama. Zakon,drugim riječima, ne daje jednomnacionalizmu onaj i onoliki prostor

koji je i koliki on na svojoj teritorijiuzurpirao. I zato je Vrhovni suddonio presudu kakvu je donio. Program reforme obrazovanjamorao bi se pozivati na analizepostojeće prakse, a koje bi bez većihteškoća pokazale da za tzv. vlastitimvrijednosnim sistemima nemapotrebe, jer je sistem univerzalnihsasvim dovoljan. Isto bi tako lakopokazao da se specifičnosti –nacionalne, historijske, kulturne ivjerske – ne mogu svesti naspecifičnosti samo jedne nacije, jerni to u Zakonu tako ne piše. Ukoliko bi svaka bila zastupljenapodjednako, i u onoj mjeri koja jeneophodna za međusobnorazumijevanje i poštovanje, različitinacionalni planovi i programiizgubili bi smisao. Čak i da u razredunema đaka “druge vjere, kulture,istorije i nacije”, specifična priča oistoriji, vjeri, kulturi i naciji morala bibiti ista, kao da su svi oni tu. Dosljedna provedba ovog standarda,s uporištem u zakonu, rezultirala bispoznajom da različitost ispecifičnost nisu jedno te isto i dainsistiranje na specifičnostimaopterećuje sistem, da oduzimadragocjeno vrijeme i energiju koja bimogla biti utrošena na ono čemuobrazovanje i treba da služi, a što jesve u zakonu pobrojano.

Tržište znanja: Reforma,osnažena presudom Vrhovnog

14 Spektar, broj 28 19. decembar 2014.

Šteta je već bespovratno počinjena

Program reforme obrazovanja morao

bi se pozivati na analizepostojeće prakse, a koje

bi pokazale da za tzv.vlastitim vrijednosnim

sistemima nema potrebe,jer je sistem univerzalnih

sasvim dovoljan...

Page 15: Spektar broj 28

suda, precizirala bi jasno i izravnonačine provjere ostvarenjapostavljenih ciljeva. Tu bi većtražena jasnoća onoga što đacitreba da znaju, mogu i žele proreše-tala sadržaje, iz kojih bi onda ispa-lo sve što je zastarjelo i što je djecinepotrebno i nekorisno. U ovako zamišljenoj reformi,odgovornost bi se, sa stranačkihkadrova u ministarstvima i uprava-ma škole, prenijela dobrim dijelomna nastavnike. Oni bi svojim znan-jem, radom i pedagoškim vješina-ma garantovali ispunjenje ciljeva ibili za to adekvatno plaćeni, ili bisnosili najveću krivicu u slučajunjihovog nepostizanja.Tada bi uloga akademske zajedniceu oblasti obrazovanja i na tzv. tržiš-tu znanja bila jasnije definisana:cijenili bi se oni fakulteti i programikoji bi buduće nastavnike osposobl-javali da bez straha, nego naprotiv, spoletom, preuzmu odgovornost zarezulate svog rada. Pokret koji bi se okupio oko ovakvogprograma morao bi računati naotpore. Protiv njega, čini se, bila bi uovom trenutku većina aktera obra-zovnog procesa. Prije sveganacionalističke stranke, koje se nećeodreći enormnih dobiti ostvarenihzloupotrebom obrazovnog sistema.Ona će, nasluti li opasnost, angažo-vati sve svoje druge mehanizme u

odbrani ovog najvažnijeg. Zakukalabi crkva, zagalamili mediji, uzbunilise sindikati, angažovali sudovi(kakav je mostarski kantonalni,pomenut na početku ovog teksta),

stvorila se atmosfera straha,podozrenja, sumnje… Roditelji,poslovično nezainteresovani zadublje promišljanje obrazovnih poli-tika, priklonili bi se kampanji protivreforme, štiteći sistem koji slaboznanje nagrađuje visokim ocjenama.

Moralna obaveza: I veliki brojnastavnika uzjahao bi na taj talas,opravdano zabrinut za svoj status. Iziskustva, a ne treba ga imati mnogo,jer se ovdje stalno nešto kobajagimijenja i reformiše, nastavnici bi ureformi vidjeli uglavnom nepotrebnei besmislene administrativne ibirokratske dodatne komplikacije, ato znači uglavnom više rada, odgov-ornosti i pritiska, a za istu ilineznatno veću platu.S druge strane, podršku ovompokretu mogla bi dati

međunarodna zajednica u Bosni iHercegovini. To bi bila i njenamoralna obaveza, ukoliko vlastitedeklaracije o pravima djece nesmatra manje vrijednim odstranačkih interesa domaćepolitičke elite. I ta bi se podrškamogla usmjeriti na postepenouvođenje alternativnog (jedin-stvenog) programa, orijentisanogna ishode, na edukaciju istimulaciju nastavnika, naopremanje učionica, na iskorišta-vanje obrazovnog potencijala kojiima internet…

Tri ishoda: Kako bi, dakle,mogao izgledati obrazovni sistemBiH nakon što je praksa dvije školepod jednim krovom s najvišeinstance označena nelegalnom?Tri su mogućnosti.Prva: isto. Presuda će se opstruirati,izvršna vlast neće imati snage da jeprovede, tenzije će se ublažiti nekomkvazireformom, verbalnim i formal-nim rješenjima, guranjem blata podtepih, uz podršku međunarodnezajednice, čije diplomatske cipele nataj način ostaju čiste. Drugo: Presuda će se implementirati.Nametnuta reforma izazvaće otpore ipropasti prije nego dobije priliku dadonese novi kvalitet.Treće: Presuda će se koristiti kaooružje pritiska na protivnike reformi.Istovremeno, sporo i postepenoalternativno uvođenje novih planovai programa zadobijaće povjerenjeargumentima kvaliteta. Pravo istruka, nadopunjujući se ipodržavajući se uzajamno, moguvremenom osvojiti prostor za obrazo-vanje u najboljem interesu djeteta.A to znači život otvorenihmogućnosti, od kojih uplemenjivan-je ne mora biti ni jedina ni najbolja.

(Tekst je nastao u sklopu aktivnos-ti Inicijative za monitoring evrop-skih integracija BiH)Politika je pokrovitelj podjela u školama

Pravo i struka,nadopunjujući se

i podržavajući se uzajamno, mogu vremenom osvojiti

prostor za obrazovanje u najboljem

interesu djeteta...

19. decembar 2014. Spektar, broj 28 15

Page 16: Spektar broj 28

16 Spektar, broj 28 19. decembar 2014.

Region zapadnog Balkana, u

koji spada i BiH, tokom

posljednjeg ledenoga doba bio

je svojevrsna oaza za preživljavanje

ljudi. Tadašnji čovjek je ovaj izrazito

nepovoljni klimatološki period za

Evropu preživio na svega dvije do tri

lokacije na kontinentu, a BiH je bila

dio jednog od tih skloništa.

Upravo to je uvjetovalo da više od 50

posto današnjih stanovnika u BiH

potječu od tih ljudi koji su na ovom

području preživjeli ledeno doba.

Velika raskrsnica: Ovo su procjene

šefa Laboratorije za forenzičku

genetiku pri Institutu za genetičko

inžinjerstvo i biotehnologiju Sarajevo te

profesora na Prirodno-matematičkom

fakultetu u Sarajevu, Damira

Marjanovića. Govoreći o istraživanju

porijekla naroda s područja regiona,

koje je proveo ovaj institut, on je agen-

ciji FENA iznio niz jako zanimljivih

hipoteza o našoj prošlosti, koje ostavlja-

ju traga i u današnjosti.

Komentirajući da li su stanovnici BiH

"mlada" ili "stara" populacija, odnosno

otkada su ovi prostori naseljeni, barem

po rezultatima genetičkog istraživanja,

Marjanović podvlači da je važno nagla-

siti da genetika nije znanost koja, sama

za sebe, bez interakcije s drugim

znanstvenim disciplinama, može ponu-

diti precizan odgovor na to pitanje.

Naime, genetika može ponuditi

takozvani genetički scenarij

naseljavanja, u ovom slučaju prostora

regiona. Konkretno, genetički scenarij

naseljavanja BiH sugerira kontinuiranu

naseljenost ovog područja još od

paleolitika i potvrđuje ono što su

arheolozi i povjesničari ranije sugerirali.

Marjanović smatra da su

populaciono-genetička istraživanja

uvijek interesantna ne samo

znanstvenicima nego i široj javnos-

ti, a posebno u regionu koji

obuhvata bivšu zajedničku državu.

- Nažalost, ponekada interpretacije

rezultata ovih istraživanja popri-

maju mitske i, u najmanju ruku,

senzacionalističke, ali netačne

okvire. Stvarna interpretacija

ukazuje na to da je stanovništvo

BiH genetički veoma raznolika

populacija, što je i bilo očekivati za

ove geografske dužine i širine koje

se mogu okarakterizirati kao povi-

jesna raskrsnica kojom su prošli

mnogi narodi, plemena, skupine

ljudi ili, znanstveno rečeno popu-

lacije, a koje su ostavile svoj

genetički trag i u današnjem

stanovništvu BiH - kazao je.

Planetarne gluposti: Komen -

tirajući koliko se genetički razlikuju

konstitutivni narodi u BiH

TVRDNJE PROFESORA MARJANOVIĆA

Tokom posljednjeg ledenoga doba, ovaj regon bio je

svojevrsna oaza za preživljavanje ljudi, procjenjuje

sarajevski profesor, koji smatra da današnji stanovnici

BiH imaju pretke iz cijelog svijeta

TOKOM LEDENOG DOBASPAS SE TRAŽIO U BOSNI!

Osim ledenog doba, u"genetičkom naslijeđu"ovdašnjeg stanovništvajasno se mogu vidjetitragovi doseljavanjaneolitskih farmera

Prof. dr. Damir Marjanović, ekspert za genetiku

Page 17: Spektar broj 28

međusobno, odnosno da li se ovim

istraživanjem moglo utvrditi različito

genetičko porijeklo Srba, Hrvata i

Bošnjaka na ovim prostorima,

Marjanović naglašava da je takvo

promišljanje rezultat upravo onog

"mitskog i senzacionalističkog" pris-

tupa u interpretaciji znanstvenih

rezultata ovih istraživanja.

- Ponekad sam imao dojam da su

pojedinci išli tako daleko da su

tražili različito planetarno porijeklo

za Bošnjake, Hrvate i Srbe, te da su

se trudili da dokažu da su Hrvati s

Plutona, Bošnjaci s Venere, a Srbi s

Jupitera. Upravo zbog toga smo još

prije deset godina jasno prezentirali

da genetika ne ispituje nacije nego

populacije i da je stanovništvo ovog

regiona, za nas genetičare, samo

jedna jako zanimljiva populacija.

Prof. Marjanović naglašava da se pri-

likom ispitivanja bh. stanovništva

svakako vodilo računa o formiranju

reprezentativnog uzorka za analizu i

da je pri tome vođeno računa o pod-

jednakoj zastupljnosti svih etničkih

grupa u BiH.

On podvlači da su određene razlike

detektovane (ne postoje dvije

genetički identične grupe), ali da te

razlike nisu tog karaktera i nivoa da

bi se moglo govoriti o tri odvojene

populacije, a posebno da bi se

govorilo o nekom različitom

genetičkom naslijeđu za svaku

etničku grupu.

- Dakle, genetika ne determinira

nacije, jer ta nauka ne svrstava

varijante gena i genetičkih markera

na bošnjačke, hrvatske ili srpske. No,

da ne bi bilo greške, genetika nije tu

niti da bi negirala postojanje nacija.

Jednostavno rečeno, genetika nije

"dovoljno moćna" da se može

koristiti u bilo kakvoj "genetičkoj

determinaciji nacije" na ovim pros-

torima. Svako ko je koristi u tom

pravcu ili ne razumije osnovne

genetičke postulate ili ga oni ne

zanimaju - naglasio je Marjanović.

Genetički tragovi: On također

ističe da je svakako bilo još histori-

jskih epizoda koje su ostavile

značajnijeg traga na genetičko

naslijeđe Bosanaca i Hercegovaca.

Osim ledenog doba, u "genetičkom

naslijeđu" ovdašnjeg stanovništva

jasno se mogu vidjeti tragovi doselja-

vanja neolitskih farmera koji su upra-

vo na ovim balkanskim prostorima

započeli poljoprivrednu revoluciju na

evropskom kontinentu.

Marjanović naglašava da su dobar

dio današnjih Bosanaca i

Hercegovaca direktni potomci

upravo tih grupa ljudi, ali i ljudi

koji su dolazili iz pravca Bliskog

istoka i juga Balkana i daleko posli-

je neolitika. Jasno se vide "genetički

tragovi" plemena koja su se direkt-

no ili indirektno doseljavala iz

pravca Euroazije, a najviše iz prav-

ca današnje Ukrajine, koja je

također bila utočište za tadašnjeg

čovjeka, tokom ledenog doba.

- U ove migracije spada i poznata

seoba naroda koja je na ove pros-

tore dovela razna slavenska i druga

plemena. Dakle, genetički

diverzitet bh. populacije je

izuzetno veliki za jedan tako mali

geografski prostor i može poslužiti

kao pokazatelj izuzetno dinamične

povijesti ovih prostora - zaključuje

Marjanović.

19. decembar 2014. Spektar, broj 28 17

Jasno se vide "genetičkitragovi" plemena koja suse doseljavala iz pravcaEuroazije, a najviše iz

današnje Ukrajine, koja je također bila utočištetokom ledenog doba...

Samo dio čovječanstva preživio je posljednje veliko zahladnjenje

Page 18: Spektar broj 28

18 Spektar, broj 28 19. decembar 2014.

Naljutili se Željko Komšić injegova DF na BakiraIzetbegovića i SDA. Ljuti i

prijete raskidom koalicije što Bakirzapošljava svoje ljude i imenuje ihna pozicije bez dogovora sa DF-omi to u periodu kada vlast još nijeformirana. Ne poštuje ono što su sedogovorili kada su, kao ozbiljnediplomate, „pregovarali“ i dogovar-ali!Vidi Bakir da je Željko ozbiljnouzrujan tim zbivanjima i da je svata zapošljavanja primio vrlo„subjektivno“ te odluči da mupomogne i malo mu objasnistvari. Uputio mu je malo čudnudiplomatsku notu upozorenja, alikako su njih dvojica raja, pretočioje to u pismo prijatelju i ovaj putodlučio da ga lično, on samnapiše, bez pomoći bližnjih.

xxx

Dragi moj Željko,Ti znaš, a i ja dobro znam, kolikosmo nas dvojica bliski. Šta smosve, još prije dvije godine dogo-varali, a i ranije, prije no što siizašao iz SDP-a. Sve ove maleuslugice, uopće ne takoznačajnim zaposlenjima iimenovanjima na rukovodećefunkcije, mojim odanim bliskimsuradnicima i njihovoj rodbini,dragi Željko, doživio si suvišelično. Stoga ću te podsjetiti naono što su nas Amerikanci učilikao diplomate i način kako se

treba uspješno pregovarati i pon-ašati.Sjeti se Harvardske metode pre-

govaranja, tehnike RobertaFishera i Williama Urya, za kakopostići „Da“! Preporučili su nam:1. Ne prepiri se o temeljnim pozi-cijama2. Odvojite ljude od problema3. Usredočite se na interese, a ne

na pozicije4. Izgradite opcije obostranekoristi5. Insistirajte na korištenju objek-tivnih kriterija6. Pripremite svoj BATNA(najbolju alternativu ponuđenomdogovoru, tj. zadovoljavajućiishod kojim ćete moći prekinutiili završiti pregovore)7. Ako koristite prljave trikove,ukrotite teške pregovaračepomoću tačaka 1-68. Ne izigravajte žrtvu i ne buditežrtva.

Ono što je ključno, dragi mojŽeljko, to je da ti ne doživl-javaš pregovor kao

odvijanje istog u vlastito ime!

KO IZIGRAVA ŽRTVU?Starom drugu iz Predsjedništva BiH, Željku Komšiću,pismom se, ljut na njegova predomišljanja, obratiouvrijeđeni i prozvani Bakir Izetbegović

NA VRH JEZIKA

Piše: Sanja Ljubičić

Sve ove male uslugice,uopće ne tako značajnim

zaposlenjima iimenovanjima na

rukovodeće funkcije,mojim odanim bliskimsuradnicima i njihovoj rodbini, dragi Željko,

doživio si suviše lično...

Page 19: Spektar broj 28

19. decembar 2014. Spektar, broj 28 19

Lične emocije ne smiju bitiinvolvirane zbog ometanja i posti-zanja objektivnog cilja, a to jenaše zajedničko dobro i dobronaših vjernih i poslušnih slijed-benika i naše rodbine.Izbjegnimo personalni sukob Ja-Ti da slučajno ne bi involviralisnažnu aktivaciju ličnog i našegnesvjesnog stratuma ličnosti. Neželim ispoljavanje niza nesvjesnihmanifestacija od tvoje i mojestrane ličnosti, koje nam, ne dajBože, mogu ostati van naše voljnekontrole, što se tebi desilo, pa si sejako uzrujao.

Ti si, Željko, upao u zamkusubjektivnog doživljajamojih odluka. Tebi se dogo-

dio porast anksioznosti. Doduše,moram priznati da je bilokonfliktnih situacija među nama,pa su tvoja prethodna iskustva,nataložena u vidu nesvjesnihstrepnji i nadanja, odnosno frus-tracija i gratifikacija, tebe odvelau sveru subjektivnog konflikta, ato je potpuno nepotrebno kadasmo nas dvojica u pitanju.Sve svoje prethodne frustracije tisi prebacio, transferirao nasituaciju „sada i ovdje“ i time siinducirao kontratransfernifenomen i kod mene. I ja samsamo čovjek, te sam i ja ljut na

tebe što tako reagiraš.Tjeskobu sad doživljavam takođei na svjesnoj razini, u područjumog ega, kao napetost,generaliziranu tenziju koja jepopraćena tjelesnim simptomimaprenadraženosti mog vegeta-tivnog nervnog sistema.Ti sad skontaj šta nam radiš!U pokušaju da kontroliram porasttjeskobe, moj ego sad nesvjesnoaktivira mehanizme odbrane, a odtebe nisam planirao da se morambraniti. Od aktivacije nezrelihodbrana prijeti opasnost mojojbistrini odlučivanja, te usljed

prekomjernog afektivnog, aktivirase mehanizam potiskivanja.Njime samo držim konfliktnisadržaj na odstojanju od svjesnos-ti, ali me energija istog i dalje tan-gira.E moj Željko! Tvoj bezobrazluk ibezraložna ljutnja su kod tebeizazvali i ostale mehanizme

odbrane od mene, projekciju,negiranje, reaktivnu formaciju iomnipotenciju, što me čini vrlonesretnim, jer smo mi stariprijatelji.Podsjetiću te na psihoanalitičaraOta Fenhela, koji navodi da jeprojekcija prvi derivat negacije inju treba interpretirati kao:„Hoću da ispljunem ili bar dadržim daleko od sebe !“

Ove fiziološke aktivnosti, usprezi sa asociranim fantazi-jama, mehanizam su tvoje

ego odbrane. Projekcijom tiizabacuješ nepoželjne sadržaje. Akobaš moraš, izbaci ih. Tvoj defektnitest realiteta izražen drugim meha-nizmom odbrane, negacijom,pokazuje koliko nisi shvatio mojrealitet. Ali opraštam ti svo tvojenegiranje. Ali, tvoju omnipotenciju,najprimitivniji mehanizam egoodbrane koji si nužno vezao uzdevalvaciju, ne mogu.Ti splitingom, odvajanjem,istovremeno doživljavaš svojgrandiozni, omnipotentni self,posljedično čineći devalviranjedrugog ili drugih, u ovom slučajumene.Ti, uistinu, kao ličnost, umene uključuješ devalviraneaspekte vlastitog sebstva i molimte da to prestaneš raditi.Ti me, u svjesnom stratusu svojeličnosti, nekad doživljavaš kao„dobrog“, a nekad kao „lošeg“. Janisam uopće odgovoran za to.Zato te molim, dragi moj Željko,da bar posjetiš nekogpsihoanlitičara, da sredi zbrku utvojoj glavi i prestaneš se nerviratizbog beznačajnih sitnica. Ionakoznaš da sam obećao da ću zaposli-ti 100.000 ljudi. Pa moram nekadpočeti ispunjavati obećanje?I još jednom, sjeti se Harvardskemetode pregovaranja pod br. 8:Ne izigravaj žrtvu i ne budi žrtva!Voli te tvoj, opet predsjednik,Bakir Izetbegović!

E moj Željko! Tvoj bezobrazluk i bezraložna

ljutnja su kod tebe izazvalii ostale mehanizmeodbrane od mene,

projekciju, negiranje,reaktivnu formaciju i omnipotenciju...

Page 20: Spektar broj 28

Više od 100 znanstvenika i astrono-ma okupilo se kako bi pozvalo naosmišljavanje sustava za detekcijuasteroida. Smatraju da bi, ako sepravilno ne prate i uništavaju, onimogli uništiti čovječanstvo, pišebritanski Telegraph. Među stotinu stručnjaka našli su selord Martin Rees, kraljevskiastronom, Brian Cox i RichardDawkins, a ove srijede na skupu ulondonskom znanstvenom muzejupredstavili su svoju kampanju.Lord Rees pročitao je deklaracijukojom se zahtjeva "rješavanjenajvećeg izazova čovječanstva učuvanju naših obitelji i života naZemlji u budućnosti".U Deklaraciji se pozivaju vlade dil-jem svijeta da iskoriste svutehnologiju koju imaju premapraćenju asteroida u blizini Zemlje,ali i proglašenje Dana asteroida 30.juna, na obljetnicu udara asteroidau Tunguziji, u Sibiru, 1908. godine."Naši preci bili su u pravu kad suvjerovali da nebesa i astronomskatijela utječu na život na Zemlji -samo ne na način na koji su onizamišljali. Ponekad se ta nebeskatijela zabiju u Zemlju. Zato našamisija mora postati pronalazakasteroida prije nego što onipronađu nas", kazao je lord Rees.Deklaraciju su potpisaliznanstvenici, fizičari, umjetnici,astronauti i poslovnjaci iz 30zemalja. Među njima su i RichardDawkins, Brian Cox, AnoushehAnsari, Kip Thorne, Stewart Brandte astronauti Helen Sharman,Tom

Jones, Ed Lu i Rusty Schweickart.Već postoje sustavi kojima se prateveći asteroidi, ali posljednja istraži-vanja otkrila su da bi i oni punomanji već bili sasvim dovoljni zarazarajući učinak na Zemlji."NASA radi jako dobar posao upraćenju velikih objekata, onih kojibi mogli uništiti čitavu ljudskurasu. Ali problem su oni koji ćeuništiti jedan grad ili pogoditiekonomiju na nekoliko stotina god-ina", kazao je Ed Lu, astronaut kojije u tri navrata bio an ISS-u.

ISKRA ŽIVOTA

Iako možda nikada nećemo saznatikako je život na Zemlji počeo,stručnjaci će uvijek imati zanimljiveideje o najvećem problemu nauke.Pojedini vjeruju da su se asteroid ilikometa sudarili za mladomZemljom i tako stvorili odličneuslove kako bi se desila "iskra života"koja bi potom izgradila potrebnegradivne elementa prvobitnihjednoćelijskih organizama.Naučnici sada imaju nevjerovatnedokaze koji podupiru tu hipotezu.Koristeći ultrabrze lasere kako bisimulirali udar komete ili asteroida,naučnici sa Akademije nauka ČeškeRepublike kreirali su esencijalne sasto-jke RNK, svojevsnog srodnikamolekule DNK. Sastojci su stvoreni u"hemijskoj supi" i iako ovaj uspjeh nemože pokazati kako je život na Zemljinastao, on po prvi pokazuje da jekreiranje četiri sastavne molekuleRNK "iz ničega" itekako moguće.Nastanak života jedan je odnajvećih problema u nauci, a odkada su prvobitni uslovi na mladoj

PRIJETE]I ASTEROIDI

20 Spektar, broj 28 19. decembar 2014.

RE^ENO UPAM]ENO Pred velikima zavist često gmiže.

n Sofoklo

Vladar mora biti bez dobara i slave.n Shan Sa

Sunce, Mjesec i zvijezde su tu danas vode.

n Dennis Banks

Ništa nije opasnije od luđaka kojise doima mudro.

n Kritija

Hrpa kamenja prestaje biti hrpakamenja onog trenutka kad čovjekpočne razmišljati o njoj noseći usebi sliku katedrale.

n Saint-Exupéry

Potrebno mi je samo jedno piće dase napijem. Samo ne znam je li točetrnaesto ili petnaesto po redu.

n George Burns

Onoga trenutka kada postaneš pre-više odan stvarima, ljudima,novcu… zaribao si...

n Andrew Matthews

Utopije i ideologije su varljive utvarekoje ljude odvode u zabludu.

n Joseph Ratzinger

Bolje siromaštvo bez opasnosti istraha već bogatstvo puno nemira ipatnje.

n Ezop

Bolje je o ozbiljnim stvarima pisatismiješno, nego o smiješnim ozbiljno.

n Antun Gustav Matoš

Zemlja zaslužuje da ju proma-tramo kao svoju domovinu.Domovina se, to znaju sve kulture,ne razara.

nErnest von Weizäcker

Page 21: Spektar broj 28

19. decembar 2014. Spektar, broj 28 21

Zemlji postali poznati naučnicipokušavaju da ih rekreiraju kako bišto lakše stvorili potrebne sastojkeza nastanak života.Život je nastao prije četiri milijardegodina za vrijeme „kasnog periodabombardovanja planete“ koji je tra-jao oko 150 miliona godina. Dokneki naučnici smatraju da je bom-bardovanje asteroida i kometa uniš-tavalo rani život, drugi smatraju dasu upravo ta nebeska tijela odgov-orna za njegovo kreiranje.

BESPILOTNI LETAmerička bespilotna svemirska kapsulaOrion prošlog vikenda se spustila uTihi ocean nakon prvogčetveroiposatnog probnog leta bezposade koji je u cijelosti uspio, priopćilaje NASA. Orion koji je lansiran izKennedyjeva centra u Cap Canaveraluna Floridi u 7,05 po mjesnom vremenuspustio se hiljadu kilometara odmeksičke obale poluotoka DonjaKalifornija pri čemu su ga usporavalatri golema padobrana."Mislim da je ovo veliki dan za svi-jet, za ljude koji poznaju i volesvemir", kazao je nakon lansiranjadirektor NASA-e Charles Bolden.Pokusni let Oriona trebao bi utrtiput eventualnom prevoženju ljudina Mars i predstavlja povijesniiskorak u svemirskim letovima,poput prvog lansiranja iz programaApollo 1961. ili lansiranja prvograketoplana 1981., tvrde u NASA-i.

WINDOWS 10Microsoft će zvanično predstavitisvoj novi operativni sistem u janu-aru 2015. godine, a prodaja seočekuje tek na jesen. Windows 10 ćebiti predstavljen na događajuRedmond HQ, a predstavnikMicrosofta rekao je za agencijuNikkei da će sistem biti objavljen uranu jesen 2015. godine.Ipak, Microsoft nije zvanično odredio

vrijeme objave Windowsa 10, ali jesugerisao da postoji mogućnost"ranog puštanja u prodaju".Predstavljanje na Redmond HQzakazano je za 21. januar i bit ćeuživo streamovano gotovo cijeli dan.Očekuju se obraćanja direktoraSatyaa Nadellaa, Terryja Myersona iJoea Belfiorea. Također, direktorodjela za Xbox Phil Spencer održat ćesvoju prezentaciju.

SLIKANJEPLUTONA

Američka svemirska sonda aktiviranaje nakon osmogodišnje hibernacijekako bi bila spremna za prvefotografije patuljaste planete Pluton.Sonda New Horizons polako se prib-ližava svome odredištu prema kojemje počela da putuje prije osam godina.Njen cilj je po prvi put izbliza istraži-ti Pluton i njegove satelite. Nakon "buđenja" letjelice, kontrolamisije na Zemlji je potvrdila da je usavršenom stanju i da je spremna zaobavljanje izuzetno važne misije."New Horizons je zdrav i polakoputuje svemirom nekih 4,8 milijardikilometara od Zemlje", potvrdila jefizičarka Alice Bowman. Komu -nikacija između sonde i Zemlje jeotežana zbog velike udaljenost paradijska veza sa letjelicom tj. prenospodataka traje gotovo četiri i po sata.New Horizons je lansiran u januaru2006. godine, a "spavao" je 1.873dana. Do Plutona je ostalo svegasedam mjeseci putovanja, a približitće mu se na 12.500 kilometara u julunaredne godine. Tom prilikom sondaće po prvi put u historiji fotografisatipovršine Plutona i najvećeg njegovogmjeseca Charona.

RE^ENO UPAM]ENO Ne vjeruj onome koji ima nagonkažnjavati.

nFriedrich Nietzsche

Skromnost je vrlina mlakonje.n Jean Paul Sartre

Oči koje mogu osjećati poput ruke,ruke koje mogu vidjeti poput očiju.

n Johann Goethe

Neće biti sloboda dok se vladi neograniči moć oporezivanja.

n Frank Chodorov

Najbolja vrsta ljubavi je ona kojaprobudi dušu i tjera nas da tražimoviše, zapali vatru u našim srcima, aumu pruži mir. To je ono što si timeni dala, a nadam da ću to i jatebi moći pružiti, zauvijek.

n Bilježnica

Koga promašaji ne nauče pameti;taj i nema pameti.

n William Parell

Novac su brojevi, a brojevi nemajukraja. Ako ti trebaju novci za sreću, tvojapotraga za srećom nikada neće prestati.

n Bob Marley

Besmisleno je reći da se čitav životsastoji samo od uzroka i posljedice,bez ikakvih slučajnosti ili usputnihdogađaja.

n Shimon Peres

Samosažaljenje je vjerojatno najde-struktivniji od svih nefarmaceutskihnarkotika. Izaziva ovisnost, dajetrenutni osjećaj zadovoljstva, ažrtvu odvaja od stvarnosti.

n John William Gardner

Bog traži prijatelje i zahtijevaljubav, đavao traži robove i zahtije-va pokornost.

n Rabindranath Tagore

Page 22: Spektar broj 28

22 Spektar, broj 28 19. decembar 2014.

USarajevu se 2002. sastalo 200delegata iz 23 zemlje u svije-tu (klubovi za vezu sa

domovinom) i osnovali su Svjetskisavez dijaspore. Po njihovimpodacima, oko 1,3 milionastanovnika Bosne i Hercegovineživi u inostranstvu.Od tada su se više puta sastajali,razgovarali, organizovali. Tvrde dase svake godine, samo po osnovudoznaka iz dijaspore, prekoCentralne banke u BiH slegne oko3 milijarde KM. Poznavajući našegčovjeka, sigurni su da je priliv poovom osnovu čak dupli, oko 6 mili-jardi KM godišnje.Ja nisam nikad bila član nekog našegkluba, niti se smatram dijasporom.Ne pravim ni humanitarne akcije zaBiH. Ako mogu, pošaljem novac ilipomognem kome mogu. Ja sam zasebe odavno vanzemaljac u pečalbi uFrancuskoj. Domovina me naučilada nju ne interesuju moje nevolje nimoji uspjesi ovdje u svijetu, i ja onjima i šutim. Meni je do domovinetoliko stalo da i na šutnju pristajem,samo neka sam njena.

Moje znanje, spoznaje, ništa štosam ostvarila u tom inos-transtvu, gdje sam «spasila

guzicu», nikog ne interesuje, čemupriča… šta bih drugo? Za dvadesetakgodina nikad nije niko pitao ništa omome životu ovdje, van Bosne: kakoi od čega živim, s kim se družim, čimese bavim, a kamoli o dešavanjima uovoj zemlji.Čim pređeš granicu, poubjeđenjima koja vladaju u BiH,

uhvatio si Boga za bradu i nemožeš biti bijeda niti imati muka.Da je bogd’o tako!1996. sam dobila papir od našegkonzula da mogu, konačno,ponovo ući u Bosnu. Javili su mi daje žena koja je stanovala u mome

stanu umrla i da ga mogu preuzeti.Pojurila sam za Bosnu… ali stansam zatekla zapečačen i trebalo seobratiti sa molbom da mi se dajuključevi u Štabu za Dobrinju(Novo Sarajevo), koji se nalazio još

uvijek u nekom podrumu u sredininaselja. Ali oni u Štabu su mevraćali cijelu sedmicu za neke novepotvrde i papire. Konačno, uponedjeljak ujutro, kada samponovo došla u Štab, tip mi je,umjesto ključeva i naloga zalomljenje pečata stavljenog na vratamoga stana, rekao da ne mogu dami vrate stan, jer su odlučili, umeđuvremenu, da ga dodijele naprivremeno korištenje sinu borcašto se borio za Sarajevo, a nijeizvukao guzicu iz opkoljena grada,kao što sam ja učinila.Toliko me zagušilo u grlu da nisammogla prozboriti ni riječi. Tada samshvatila da sam napravila katastro-

VANZEMALJAC U PEČALBIČim pređeš granicu, po ubjeđenjima koja vladaju uBiH, uhvatio si Boga za bradu i ne možeš biti bijedaniti imati muka. Da je bogd’o tako!

DNEVNIK OSTARJELE FRAJLE

Piše: Nermana Begagić

Tog jutra crni šešir mi jeostao na polici autobusada se voza iz Bosne za

Brisel i opet u Bosnu, kakoću i ja poslije, godinama...

Page 23: Spektar broj 28

falnu grešku da sa dva maloljetnasina odem u Francusku novembra1992. konvojem humanitarneorganizacije Equilibri, nazvanim"1000 majki sa djecom u sigurnos-ti", samo da prezimimo. Nisammogla razumjeti šta bi promijeniloda sam sa djecom ostala te zime uopkoljenom gradu. Ali, očiglednoje njima bilo važno.

Iako sam u godinama opsade gradaživjela u bijedi, išla od porodice doporodice u Francuskoj, s ruke na

ruku sa dvoje djece, čekajuci da namudijele za život, to se nije pikalo. Čimsam izašla iz grada, meni je bilo dobro!Kriva sam, jer nisam patila sa njima:kome sam mogla reći i koga je uopšteinteresovalo kako se živjelo u inos-transtvu, jesam li imala socijalno osig-uranje, jesam li bila slobodna, jesam liimala šta jesti?Pognute glave i plačući, dok mi sesrce kidalo, obilazila sam tih danaSarajevo, rane su se vidjele posvu-da: na izrešetanim fasadama, izgor-jelim urušenim zgradama, na asfal-tu sa ogromnim ružama od granataobojenim u crveno, na grobljima imezarovima, na grobovima izmeđukuća iskopanim jer se nije moglodalje od pucanja. Ali najveće ranesu bile u očima i srcima ljudi,nisam im mogla zamjeriti. Tog jutra u Štabu je odlučena moja isudbina moje djece, mi se u stvarinismo imali gdje vratiti. Na molbu dabar uđem u svoj stan, dali su minekog iz Štaba u pratnju, taj čovjek jepozvonio na vrata kod mene i mladažena je otvorila moja vrata. U velikojsobi je sjedilo njih pet-šest i pilo kafuiz moje đezve i fildžana, na velikomstolu su bile pobacane fotografijemoje djece izvađene iz albuma, kojese neko spremao da odnese.

Sve je bilo crno i oštećeno osimknjiga koje su ostale, čudom,netaknute. Na balkonu, na

koji se ide iz kuhinje, zatekla samogromnu gomilu smeća: odjeća,tašne, razvaljene cipele, igračke,

prljavi peškiri, sve je trunulo nakiši; u tavanu, opet u otpacimahrane i smeću, moje stolice, ćilimi,neoprane nagorjele šerpe sa ostaci-ma hrane. Po svemu golublji izmet.Sve što je nekada bio moj dom, o komesam sanjala u tuđini, potucajući se odnemila do nedraga, bilo je pred mojimočima u rušenju i nemaru.Skupila sam razbacane fotografije sastola, mladi ljudi oko kafe u velikojsobi su pričali i smijali se izmeđusebe, nisam im smetala. Sa gomilesmeća na balkonu sam podigla svojcrni šešir, sada sa rupama odmoljaca, očistila ga rukavom i ušla u

dječiju sobu gdje je bila neraspreml-jena posteljina ovoga para.Sa zida su me gledali moji dječaciiz uramljenih slika napravljenihnjihovog prvog dana u školi, napodu je bio prostrt tamnoplavićilim, onaj što mi ga je rahmetliotac poklonio za udaju.Poslije četiri godine teške tuđinekonačno nešto moje. Pružila sam sena ćilim i zajecala. Ležala sam takone znam koliko, jecala i jecala, onisu u susjednoj sobi pričali i smijalise, nisam im smetala.Počeo je da sipi snijeg kada samnapuštala ponovo svoj dom. Stavila

sam onaj crni šešir izjeden od mol-jaca na glavu, mladi ljudi koji su sevjenčali nekoliko dana prijezatvorili su vrata iza mene bezriječi izvinjenja. Ali u SDK kodVječne vatre, koja je i tada gorjela,dok sam u redu čekala da platimneke račune, zaprijetiše mi da ćeme ubiti jer "zna se ko je nosiošešire u Sarajevu».

Samo sam pognula glavu, skin-ula šešir i izvinula se.Stanovnici nekada i moga

Sarajeva su bili sada čemerni, gladniljudi ranjenih duša. Odlaskom samse razdvojila zauvijek od njih i bilaprekrižena, prećutno, kao stanovnikgrada. Trebalo je razumjeti. Deset dana poslije napustila samBosnu autobusom, jer avion kojimsam stigla preko Kelna zbog snijeganije poletio. Ušla sam u autobuszadimljen od silnih cigara koje suputnici dimili cijelo putovanje i uzglasnu pjesmu Cece Ražnjatović naradiju. Čekala sam stisnuta u dnuautobusa jutro i dolazak u Brisel,šuteći i u suzama, jer sam bilasvjesna da, u suštini, nema povrata-ka u Bosnu još vrlo, vrlo dugo.Trebalo je to saopštiti djeci.Tog jutra crni šešir mi je ostao napolici autobusa da se voza iz Bosneza Brisel i opet u Bosnu, kako ću ija poslije, godinama. U tom putovanju se jedan dio menezauvijek otkinuo od moje duše inestao u balkanskim ponorima...Sve do danas.

19. decembar 2014. Spektar, broj 28 23

Domovina me naučila da nju ne interesuju moje

nevolje ni moji uspjesiovdje u svijetu, i ja o

njima i šutim...

Page 24: Spektar broj 28

24 Spektar, broj 28 19. decembar 2014.

Gromiželj je močvarna oblastpovršine 830 hektara u atarusemberskog Velinog Sela. Od

2011. godine je posebni zaštićenirezervat prirode sa više od 400rijetkih biljnih vrsta, od kojih suneke na crvenoj listi ugroženih bil-jaka u Evropi.Ovdje je registrovano i 90 vrsta ptica.Gromiželj je jedno od rijetkihsačuvanih nizijskih tresetišta, ali zasada se ne zna šta je Laketića vir -slatkovodni izvor iščezlog Panonskogmora, utihli gejzir ili ruža podzem-nih voda rijeka Drine i Save.

Prastara vrsta: Mještani su jeoduvijek zvali Mrguda i znali su daživi u Laketića viru. No, nije seznalo da je to rijetka vrsta ribe,zaštićena svim evropskim i svjet-skim konvencijama. Vrsta „Umbrakrameri“ stara je oko 25 milionagodina i potiče iz vremenaPanonskog mora. Godine 2008. je

zvanično pronađena u Gromiželju,a potom i naučno evidentirana ujedinom njenom staništu u Bosni iHercegovini. „Umbra crameri“ zasada privlači mnoge naučnike, amogla bi i brojne turiste.Ova riba spada u red najstarijihkičmenjaka na planeti. Dostižedužinu od 15 centimetara, a težinudo 30 grama. Nastanjuje močvarne

i vegetacijom bogate vodespecifičnog ph sastava i zamuljenogdna. Dvodihalica je i izvan vodemože ostati i deset sati, a u zamul-jenom tlu i mnogo duže. Ima je urezervatu Zasavica u susjednojSrbiji, na nekim lokalitetima uHrvatskoj, Slovačkoj, Mađarskoj,Bugarskoj i Rumuniji. U Laketićaviru njena populacija je izuzetno

brojna i veća je od svih do sada poz-natih u Evropi.

Rijetke ptice: Milan Kovačevićživi nedaleko od Gromiželja. Jedanje od mještana koji su aktivnoučestvovali u čišćenju zaštićeneoblasti. Iako pasionirani lovac iribolovac, trudi se da poštuje mjerezabrane istaknute na tablama upo-zorenja, ali tvrdi da nisu svi takvogmišljenja.„Odrastao sam pored Gromiželja,tu sam se igrao. Taj vir, Laketića viru kojem je pronađena riba, nikadapresušio nije. Kao djeca smo pili tuvodu i nikad nam ništa nije bilo.Nikad nisam bio kod doktora, a 60mi je godina,“ priča Kovačević zaDeutsche Welle i potom dodaje:„To što je Gromiželj proglašenzaštićenim područjem svima namapuno znači. Zabranili su nam dalovimo ribu i koliko znam to sepoštuje. Mrguda nije velika riba i

POSLJEDNJA SEMBERSKA MOČVARA

Gromiželj je posebni zaštićeni rezervat prirode u Semberiji, nedaleko od ušća Drine u Savu. U ovoj močvari je Laketića vir, gdje živi

„Umbra krameri“, vrsta ribe stare 25 miliona godina

SVA ČUDA GROMIŽELJA

Laketića vir nikada nijepresušio. Kao djeca smopili tu vodu i nikad nam

ništa nije bilo...

Page 25: Spektar broj 28

vjerovatno joj odgovara takva voda.Ima tu i rijetkih ptica. Prije dvijegodine sam vidio pticu kakvu nikadnisam vidio. Čisto je to područje,ali mi kao mi. Neko baci smeće,odsiječe drvo, a treba to čuvati.Lovac sam, ali mi tu ne lovimo,obiđemo područje, vidimo da li jesve u redu.“Ne poštuju svi zabrane i uredbe.Šetnja ovim rezervatom u poznujesen otkriva nemoć da se ovaj pros-tor adekvatno zaštiti. Nema dobrihpristupnih puteva, nema uređenihstaza, ne čiste se divlje deponijesmeća, ne sprječava sječa šume.Nema novca, a čini se ni dovoljnodobre volje da bude drugačije.

Skriveni dragulj: Bijeljinskibiolog dr. Milenko Ćurčić imaimanje nedaleko od Gromiželja.Prvi je potvrdio postojanje raritetneribe, ali i bogatog biljnog svijeta utajanstvenoj semberskoj močvari.Predsjednik je Upravnog odboraUdruženja za zaštitu flore i faune„Gromiželj“ koje okuplja ugledneprofesore, naučnike, političare idomaćine. Domaćin je i brojnimistraživačima koji od 2008. godinaposjećuju ovaj kraj.Svojevremeno je izjavio:„Gromiželj se hitno mora zaštiti odkrivolovaca i ribokradica. OsimMrgude, u ovoj močvari je mnogobiljnih vrsta za koje se odavno mislida su nestale. Među njima su

sparagonijum, barska kopriva,močvarna paprat, žuti lokvanj,menta akvatike te rebratica, odnos-no hotonija palustrus. Nismo jošuvijek svjesni kakav dragulj imamo.Moramo brzo djelovati u zaštitiovog područja.“Osim Mrgude, prema istraživanji-ma Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS,u Gromiželju žive i barskakornjača, eja močvarica, crna roda,

crvena čaplja i mala bijela čaplja.Među rijetkim biljnim vrstamatreba istaknuti močvarnu žaru(Urticu kioviensis) koja je na pros-toru Bosne i Hercegovine prvi putregistrovana upravo u Gromiželju.Močvarna žara se nalazi na

Crvenoj listi Evrope kao rijetka iugrožena vrsta.

Semberski biser: GradBijeljina svojevremeno je najavioizgradnju pristupnih puteva iizletišta, sve sa nadzornomslužbom, ali do danas je malo togaurađeno. Jovan Ljubojević,direktor Turističke organizacijeBijeljina, kaže da je turističkipotencijal Gromiželja veliki.„Kao u mnogim bitnim stvarima,novac je i ovdje problem.Udruženje Gromiželj je formirano,ali teško je tako veliki prostor adek-vatno zaštititi. Za brojne posjetiocenašeg grada i okoline bilo bi jakozanimljivo da vide i ovaj biserSemberije, ali sam skeptičan da ćese problemi dovoljno brzorješavati,“ kazao je Ljubojević.Članovi udruženja „Eko put“ izBijeljine redovno posjećujuposljednju sembersku močvaru,posebno u zimskim mjesecimakada je životinjama potrebnahrana. Dan ramsarskih(močvarnih) područja, 2. februar,redovno obilježavaju u Gromiželju.Snežana Jagodić-Vujić, predsjedni-ca ovog udruženja, tvrdi da je zalokalnu zajednicu velika privilegijaimati Specijalno zaštićenopodručje. Ona se nada da će onozaista i biti sačuvano od nestanka.

Emir Musli/DW

19. decembar 2014. Spektar, broj 28 25

Nismo još uvijek svjesnikakav dragulj imamo.Moramo brzo djelovati

u zaštiti ovog područja...

Prelijepi Laketića vir

Riba "Umbra krameri"

Page 26: Spektar broj 28

26 Spektar, broj 28 19. decembar 2014.

Iskreno, ja mislim da je potpunonevažno jeste li stranac ili niste,i da to ne odlučuje o vašem usp-

jehu ili neuspjehu bilo gdje na svi-jetu. Ako vas neko voli, onda to nijezato što niste stranac, već zato štoste mu slični – volite istu muziku,volite iste filmove, čitate iste knjige.Najvažnije za uspjeh je da steokruženi ljudima koji su vamslični, koji imaju sličan pristup živ-otu i da puno radite, jer ništa neuspijeva iz prvog pokušaja, kažeDina Krilić, odlaže kaput i violinu,i odlazi u kuhinju iz koje joj pogledpada na visoke i snijegompokrivene vrhove austrijskih Alpa.Sarajevska violinistica upravo sevratila sa nastupa u Vijećnici gradaInsbruka, gdje je zajedno sa mužemEdom, poznatim sarajevskim har-monikašem, koji je svojevremeno

upravljao Narodnim orkestromRTVSA, nastupala na dodjelinagrada za toleranciju i raznolikost.Nju već nekoliko godina unazad,dodjeljuje gradsko vijeće.

Zavidna karijera: Čestosviramo takve stvari, prilično smose etablirali u tom segmentu, arepertoar nam je raznovrstan - odargentinskog tanga, valcera,

čardaša pa do bosanskih sevdalinki.To je svojevrsno muzičko putovan-ja svijetom, unosimo raznolikost u

ovu tirolsku jednoličnost, šali seDina i sa kuhinjskog prozorapokazuje na brda i planine:“Gdje god se okreneš - svuda Alpe!”Već preko dvadeset godina Dina iEdo Krilić žive i rade u Imstu,malom mjestu nadomak Insbruka,u austrijskoj pokrajini Tirol. Umjestu gotovo skrivenom u austri-jskim Alpama, u kom je skijanjeglavna slobodna aktivnost, odmuzičkih instrumenata popularnisu samo duvački, a velike se kari-jere, “osim ako nisi skijaš ilikapelmeister u duvačkoj sekcijilokalne vatrogasne jedinice”, šalise Dina, ne dešavaju tako često.No, i pored toga što nisu profe-sionalni skijaši, Dina i Edo suupravo ovdje, usred snježnih tirol-skih masiva, postigli zavidnukarijeru. Svirajući harmoniku i

SARAJLIJE USRED TIROLA

Sarajevske muzičare Dinu i Edu Krilića, rat u BiH uputio je u Imst, malo mjestona obroncima austrijskih Alpa. No nema tako malog mjesta, kažu ove Sarajlije,

iz kojeg se ne može započeti i velika karijera

VIOLINA I HARMONIKA NA BOSANSKI NAČIN

Mi unosimo raznolikost uovu tirolsku jednoličnost,

šali se Dina i sa kuhinjskog prozorapokazuje na brda

i planine: Gdje god seokreneš - svuda Alpe...

Page 27: Spektar broj 28

violinu, instrumente koje suzavoljeli u rodnom Sarajevu.

Pomoć Bosni: Dina će skromnoreći kako je najbitnije da su sedobro intergrisali i da imajusrdačan odnos sa svojim austrijskimsugrađanima, no i Dina i Edopredaju na državnim muzičkimškolama u Imstu, Pitztalu iOtztalu. Već duži niz godina - bilokao duo, trio ili kvintet - nastupajuširom Evrope i izvode svjetskumuziku.Edo je izdao knjigu vlastitih kom-pozicija, od kojih jedna od njih“Sar-pari” na platformi Youtubepogledana 370.000 puta, a u pripre-mi je i knjiga sevdalinki za dvijeharmonike. Dina opet radi na većčetvrtom violinskom udžbeniku“Dina Violina”, a ti udžbenici nisusamo didaktički dobro osmišljeni,već im je Dina dala i jednu ličnunotu - pišući za te pjesmice tekstove,i upoznajući, kako kaže, djecu saljepotom svijeta koji nas okružuje.A kakav ugled Dina i Edo uživajukod lokalnog stanovništva, zbogsvih ovih aktivnosti, postalo je jasnoi tokom posljednjih poplava u BiH.Nakon što je Dina u krugu prijatel-ja predložila da se organizujehumanitarna pomoć, “njeni dragiTirolci” tom su se pozivu odazvaliu ogromnom broju i u akciji“Paketi sa srcem”, koja je provede-na u školama, za nekoliko dana jeskupljeno preko stotinu paketa.Škola iz St. Antona donirala jenamještaj i školske table za školu uMaglaju.“Kada vas ovdje prihvate, onda vasprihvate bez rezervi i zaista suvelikog srca”, objašnjava Dina.

Ratni vihor: No kako je svepočelo i kako su Krilići gradili svojugled u malom mjestu Imst u aus-trijskom Tirolu?“Pa sve je, naravno, počelo sa

ratom, kao i kod bezbroj drugihBosanaca”, priča Dina. “Ja sam uTirol došla zbog sina, koji je uSarajevu bio ranjen, a mi smo muuspjeli organizovati rehabilitaciju uAustriji. To su bili teški dani, ali jasam imala sreću da sam naišla nadobre ljude sa kojima sam serazumjela i koji su mi kroz nekovrijeme ponudili i mjesto namuzičkim školama u Ötztalu iPitztalu”, priča Dina.

I zapravo je sreća u nesreći da seDina našla duboko u Alpama, jer jeto radno mjesto nuđeno i drugimnastavnicima, ali su ga oni redomodbijali - javni prevoz do škole bioim je previše komplikovan!“A ja se nisam mislila ni jednogjedinog trenutka”, kaže Dina. “Ja samtada bila staratelj našeg djeteta, Edo jebio u Sarajevu i ja sam slala pakete,tako da sam to mjesto prihvatila bezdvoumljenja i onda je počela borba zaučenike”, smije se Dina.A to je opet posebna epizoda u kar-ijeri sarajevske violinistice. Na školiu Pitztalu, Dina je naime uz

violinu počela podučavati blokflautu, o kojoj nije puno znala. “Alisam i tu imala sreće da sam naišlana jednu gospođu, direktoricu tedruge škole, sa kojom sam serazumjela i koja mi je pokazalanekoliko osnovnih stvari zapodučavanje flaute. Kasnije samflautu dodatno studirala, ali je napočetku bila presudna pomoć teprofesorice, u međuvremenu mojedobre prijateljice”, priča Dina.

Rad i red: \aci koji bi učili blokflautu kao početni instrument,odlučivali su se često da ostanu kodsvoje učiteljice i nastave svirati vio-linu - tako danas kod Dine Krilić, uÖtztalu, koji ima 4.000 kućanstava,violinu pohađa čak 40 učenika.Presudni za uspjeh u malom Imstubili su “red, rad i disciplina”, a onisu ih doveli i do redovnih angaž-mana poput onog u talijanskojAnkoni ili brojnih nastupa uNjemačkoj.Za te nastupe se puno vježba, a vri-jeme za to se “krade” od onoga štoljudi zovu slobodno vrijeme.Ujutro rano ili navečer kasno, ned-jeljama i praznicima. I dok intoni-raju argentinski tango, daju mu ijednu “bosansku notu”, šale se – umalom mjestu Imst, na obronicimaaustrijskih Alpa.

Emir Numanović/DW

19. decembar 2014. Spektar, broj 28 27

Presudni za uspjeh bili su “red, rad i disciplina”,

a oni su ih doveli i doredovnih angažmana u talijanskoj Ankoni

i Njemačkoj...

Muzika odmara od teškog posla

Page 28: Spektar broj 28

28 Spektar, broj 28 19. decembar 2014.

Ideja Hrišćanskih socijalistaBavarske (CSU) naišla je nakritike i podsmijeh javnosti, pa

čak i političkih saveznika, a neri-jetko je ocjenjuju ''luckastom i nere-spektabilnom'', te kao apsurd koji jetrebalo da posluži za pridobijanjeglasova antiimigrantskih birača.Uz podsjećanje da svaki pojedincaima neotuđivo pravo na maternjijezik, konstatuje se da bi ga zaistaneumjesno bilo uskratiti u 21.vijeku.Generalni sekretar CSU AndreasŠojer izjavio je da suština prijedlo-ga njegove partije nije bilonametanje obaveze imigrantimaniti je bilo predviđeno da ih vlastikontrolišu da li zaista govorenjemačkim jezikom kod kuće, većda je trebalo da motiviše imigranteda svakodnevno uče jezik.

Pritisci i otpori: Nataša\erković posljednjih šest godinaživi u Njemačkoj. Majka je dvojemaloljetne djece, koja njemačkijezik uče u školi, dok srpskimjezikom priča u porodičnom domu.''Insistirali smo na tome da u kućigovorimo maternjim jezikom, ali ida djeca savladaju njemački kako bise brže i lakše integrisala u društvo,te sporazumijevala u školi i sa vršn-jacima. Od prvog razreda upisanasu u njemačku školu, a učenje jezi-ka ne bi išlo tako brzo da nisu imalipodršku i razumijevanje nastavni-ka. Da je bilo ko na njih vršio priti-

sak, kod djece bi to izazvalo samootpor'', ističe Nataša za DW.No, ona napominje da bez pozna-vanja maternjeg jezika djeca nemogu kvalitetno naučiti bilo kojistrani jezik.''Zbog toga sa njima razgovaramona srpskom jeziku, izuzev ondakada nam u posjetu dođu njihovi

drugovi ili naši prijatelji Nijemci.Tada iz pristojnosti pričamonjemačkim jezikom'', dodaje ona.Putem medija informisana je ospornom prijedlogu CSU.''Naravno da je važno da znam

jezik zemlje u kojoj želim da živim,kako bih se osjećala dobro, ugodnoi prijatno, ali smatram da mi bilo koto ne može nametnuti silom. Nikonema pravo na to. Kako se uopštemože provjeravati i kontrolisati ukojoj mjeri i kada govorim matern-jim ili bilo kojim drugim jezikom?Moje pravo je da koristim engleski,njemački, srpski ili bilo koji drugijezik. Ta odluka ne utiče ni nakoga, niti bilo kome smeta.Svakako, poznavanje njemačkogjezika doprinosi nam boljoj inte-graciji u ovdašnje društvo'',zaključuje ona.

Kuća čuva jezik: Oštriji ukritici ideje o njemačkom jezikukao obavezi imigranata je predsjed-nik Saveza bosanskih dopunskihškola u Njemačkoj Haris Halilović.''Degutantno je i nepristojno u 21.vijeku pričati o ovoj inicijativi, jer jematernji jezik jedno od osnovnihljudskih prava. Kršiti to pravo u

GOVORITE LI NJEMAČKI?

Burne reakcije na ideju njemačke stranke CSU daljudi koji žele stalni boravak u toj zemlji i kod kućetreba da govore njemačkim jezikom

ETO JEZIČKOG POLICAJCA!

Nepristojno je u 21. vijekupričati o ovoj inicijativi,

jer je maternji jezik jedno od osnovnih

ljudskih prava...

Maternji kao osnova za učenje stranog jezika

Page 29: Spektar broj 28

vremenu u kojem živimo zaista jenedolično. Stoga mi je nerazumljivprijedlog CSU. Jezik je jedan odosnovnih temelja identiteta svakognaroda. Ako bi inicijative poput ovebile prihvaćene, što je besmisleno, ubudućnosti možemo očekivati danam određuju, na primjer, kakvućemo boju posteljine koristiti'',konstatuje ironično Halilović.U razgovoru za DW upozorava da jematernji jezik imigranata u Njemačkojugrožen, a kao primjer navodi pojedi-na istraživanja koja su pokazala da se uviše od 50 posto porodica iz BiHnastanjenih u Njemačkoj komunicirana njemačkom, umjesto na maternjemjeziku.''To su frapantni podaci! Mnogiimigranti su još kao djeca došli uNjemačku, prihvatili njemačkijezik i kulturu, čime je maternjijezik ostao zatvoren u kruguporodice. Nedvojbena je staraizreka: kuća jezik čuva. Porodica jeosnova iz koje treba da se razvijajutemelji obrazovanja mladog naraš-taja na tradiciji i kulturi užeg i širegzavičaja'', mišljenja je on. Maternjijezik nije i ne smije biti prepreka dadjeca imigranata uče njemačkijezik, jer je on ključ njihove

budućnosti u ovoj zemlji. A djecaimigranata su takođe budućnostNjemačke. Stoga bi, kako Halilovićnavodi, njemačka politika trebaloda spozna činjenicu da imigranti uglobalizovanom svijetu jednojdržavi i društvu predstavljajuobogaćenje kulturnim i jezičkimspecifičnostima.''Smatram da je krajnje vrijeme da

se imigrantni u Njemačkojprestanu doživljavati kao problem,te da se njihove ideje, iskustva iprijedlozi saslušaju. Njemačkojprivredi to samo može koristiti'',dodaje Halilović.

Integracija - asimilacija:Halilović je pobornik ideje dobreintegracije bh. građana u njemačkodruštvo, ali se protivi asimilaciji.''Naše porodice, djeca i mi sami smoto što jesmo. Čovjek bez sopstvenogidentiteta ne dobija uvaženo mjesto

u sredini u koju se nastojiintegrisati'', poručuje Halilović.Njegova supruga i djeca rođeni su uAustriji, no bez obzira na to, on insi-stira i na poznavanju bosanskog jezi-ka. ''Na bosanskom razgovaramokada sam ja kod kuće'', dodaje on.Organizacija za obrazovanje,nauku i kulturu pri Ujedinjenimnacijama je 1999. godine donijelaodluku da se 21. februar proglasiMeđunarodnim danom maternjegjezika. U proteklim godina slavl-jenja maternjeg jezika naroda u svi-jetu, cilj je bio ukazati na značaj izaštitu jezičke raznolikosti, kulturui suživot, s akcentom nanematerijalnom naslijeđu i kul-turnoj raznolikosti.Uprkos globalizaciji svjetskogdruštva, nijedna nacija se nijeodrekla svog jezika, putem kogačovjek identifikuje sebe, nacijukojoj pripada, kulturu, prošlost itradiciju. Narod koji ne sačuva svojjezik teško da će se uvažiti kaomeđunarodno poseban.''Kad vlastito postane strano, gubise čovječnost'', zaključuje predsjed-nik Saveza bosanskih dopunskihškola u Njemačkoj Haris Halilović.

Nevena Šarenac/DW

19. decembar 2014. Spektar, broj 28 29

Nijedna nacija se nijeodrekla svog jezika, putem koga čovjek i

dentifikuje sebe, nacijukojoj pripada, kulturu,

prošlost i tradiciju...

Haris Halilović: Protiv asimilacije

Page 30: Spektar broj 28

30 Spektar, broj 28 19. decembar 2014.

Dana 4. oktobra dogodila seprotestna manifestacijaispred parlamenta u Varšavi.

Prosvjedovalo se protiv upletenostipoljske vlade u događaje na stranirežima u Kijevu.Demonstranti su nosili transpar-ente s natpisima: "Ne Bandera, "Nes banderistima". To je bila aluzijana Stjepana Banderu (1909 -1959.)koji je bio na čelu ekstremnedesnice čija je oružana banda –"Orhaniztsiya Ukrayins kykhNatsionalistiv" ili "OYH" - zavrijeme nacističke okupacijeUkrajine - provela etničko čisćenjepoljske manjine u Galiciji i Volinijis nezamislivom okrutnošću.

Obuka u Varšavi: Banderom suinspirirane razne neonacističkegrupe, stranka "Desni Sektor", koja jezastupljena u kijevskoj vladi i sas-tavni je dio kaznenih bataljona usm-

jerenih prema Rusima Donjecka.Nije bilo nikakvog protesta uglavnim europskim gradovimazbog činjenice da je Poljska, članicaNATO-a, slijedeći američku volju,stavila u pogibelj ostale članiceSaveza svojim oružanim pro-vokacijama Rusije.Poljska vlada je organiziralanaoružavanje (to su službenopoljski plaćenici) za borbe u

Donbasu. Organizirali su jednuinternacionističku poljsko-litvan-sko-ukrajinsku brigadu od 4.500ljudi koje su u Lublinu obučavali

Amerikanci iz 173. Brigade, koja jezračnim transportom aterirala uPoljskoj. To je čista "manifestacijaneprijateljskih namjera", kako jeizjavio ruski ministar obraneVladimir Titov.Poznato je, a o tome su pisali ipoljski mediji, da su devedesetakčlanova "Desnog sektora" obučeni2013. u centru za obuku varšavskepolicije. Ta obuka je podrazumje-vala vježbe za sukobe na trgovima,obučavanje snajperista."Snajperisti koji su pobili sudionikeprotestnih manifestacija na Maidanubili su obučeni u Poljskoj", izjavio jezastupnik Janusz Korwin-Mikke napoljskoj TV.Kao što "ne" zna javno mijenje uItaliji (mediji su prešutjeli ovajnajstrašniji delikt), 20. februara2013. na trgu Maidan su snajperistiubijali i demonstrante iJanukovičeve policajce. Pronađenisu isti projektili ispaljeni iz istogoružja, da bi se podgrijala žestinaprotesta na trgu.

Poljske oznake: 16. juna 2013.odmetnici u Donbasu srušili suukrajinske snage. U avionu su našlidokumente na poljskom jeziku, kojisu pripadali četrdesetorici Poljaka iLitvanaca koji su, očito, bili poslaniu velikoj žurbi u Luganjsk, gdje suse vodile žestoke borbe.Poslije deset dana – 26. juna – ubi-jen je jedan poljski snajperist kod

POGLEDI: EUROPA SRLJA U RAT

Kontroverzni talijanski novinar smatra da neumitnoklizimo ka velikom ratu, koji provocira Poljska, svojim miješanjem u sukobe u Ukrajini, u čemu ima podršku i pomoć NATO saveza

POLJSKA PALI VATRU!?

Piše:

Maurizio Blondet

Nije bilo nikakvog protesta zbog činjenice da je Poljska, slijedećiameričku volju, stavila

u pogibelj ostale članiceNATO-a svojim oružanimprovokacijama Rusije...

Na području Luganska sudaraju se ruski i poljski komandosi

Page 31: Spektar broj 28

Saur Mgila. Ono što je posebno jeto da je to bila mlada žena skarabinom američke preciznosti, ito posljednji model.U noći, 12. juna, na jednomutvrđenom položaju kijevskog reži-ma, koje je uništeno blizuIlovajska, ubijeni vojnici nosili supoljske vojne oznake.Dana 2. septembra, u toku žestokebitke za aerodrom u Donjecku,ruski "odmetnici" su zarobili grupupoljskih plaćenika. Neki međunjima bili su sa pasošem SAD-a. TiAmerikanci poljskog porijekla nazlu su glasu po svojoj okrutnosti.To je sudjelovanje u građanskomratu koje je jedna američka komen-tatorica, Daeana Strayker, u svomblogu "Ep Ed News", nazvala prl-javim. "Službeno nema poljskihjedinica na terenu", objavila jeStryker, “ali je sudjelovanje Poljakau porastu."

Plinska veza: Nije samo Varšavaobučavala teroriste koji su krivci zahaos na Maidanu, ali je poslalaplaćenike da udare na proruskeprosvjednike u istočnoj Ukrajini.To dokazuje fotografija JerzyDziewulskog, bivšeg savjetnika zanacionalnu sigurnost i bivšeg poljskogpredsjednika Aleksandra Kwasniewskog,koja je nedavno snimljena u Slavjansku.Uz njega je prelazni ukrajinskipredsjednik Turčinov.Na fotografijama objavljenim uPoljskoj se vide bivši predsjednik injegov savjetnik Dziewulski sa šlje-mom na glavi i u zaštitnoj neprobo-jnoj jakni, kako sjede uz zid zavrijeme antiterorističke akcije uSlavjansku. Dziewulski se hvalioda raspolaže jedinicom snajperistakoja je obučena od strane specijalnepoljske jedinice Grom.Zanimljivo je da je bivši predsjednikPoljske, Kwasniewski, predstavnik uadministrativnom dijelu "BurismaHoldinga", glavnog proizvođača

plina u Ukrajini. U istoj tvrtki uupravljački krug su ušli Robert H.Biden, sin podpredsjednika SAD-aJoe Bidena, Devon Archer i prijateljameričkog državnog sekretara JohnaKerryja. Svi su ušli u ovu kompanijuu aprilu, malo prije nego je krenulakaznena ekspedicija protiv Donbasa."Burisma Holding", osnažena ovimAmerikancima, ima zadaćueksploatacije ogromnih slojeva

plina iz škriljevca kojim je, kakoizgleda, najbogatije područjeugljenokopa u Donjecku –Dnepropetrovsk; a posebno subacili oko na polja zvana Yuzov.Područje od 7.800 kvadratnih kilo-metara zahvata Slavjansk,Kramatorsk, Krasny Luch iSvyatogorsk Donjecki, ali i Blalkleu iIsym u oblasti Harkova. Zato je jasnozašto je najvažnije pitanje istrebljenjepobunjenika i uništenje stanovništvau tom području i to tim više jer suugovori već potpisani s anglo-nizozemskom "Royal Dutch Shell"kompanijom, kako prikazuje mapakoju su odmetnici iscrtali.U junu je Shell potvrdio program

koji će se početi realizirati čim sesmiri situacija. Projekt treba izbuši-ti 80 do 100 bušotina na plodnojcrnici koja je bila od antike žitnicaEurope, a koja nakon realizacijeprograma ostaje neupotrebljiva zapoljoprivredu. U ugovoru članak37. red, 2. paragraf, kijevski režimobavezuje se eksportirati bilo kojezemljište i zgrade od zakonitihvlasnika, ako to zahtijeva Shell.

Čisti avanturizam: Ruskoj pažn-ji nisu izbjegle isporuke oružjaKijevu od strane Poljske. Već 16 junabrodovi su iskrcali u Odesi 12strašnih bacača plamena VZ-77, 157milimetara, dometa 20 kilometara(češki proizvod) izvučenih izpoljskih arsenala zajedno s bojnimkolima i transporterima za prevoztrupa. Čitav taj vojni materijal pripa-da, prema oznakama, Prvoj poljskojartiljerijskoj brigadi Mazuri.Dana 13. septembra, svojim očimaposvjedočili su stanovnici zapadneUkrajine, kako 34 tenka markeLeopard, njemačke proizvodnje,prelaze poljsku granicu i šalju seprema istoku koji je u plamenu.Dana 19. septembra Varšava jenajavila s velikom pompomstvaranje poljsko-litvansko-ukra-jinske brigade (LITPOLUKR-BRIG), što je bilo s oduševljenjempozdravljeno u poljskim medijima.Bilo bi interesantno znati kako to

19. decembar 2014. Spektar, broj 28 31

U toku žestoke bitke za aerodrom u Donjecku,

ruski "odmetnici" su zarobili grupu

poljskih plaćenika, među kojim su neki bili

sa pasošem SAD-a...

Na trgu Maidan u Kijevu navodno su djelovali snajperisti obučeni u Poljskoj

Page 32: Spektar broj 28

drugi članovi, stariji članovi savezaNATO, među kojima i Italija, nemajunikakve primjedbe na takav kriminal-ni poljski avanturizam koji jeočigledno pokriven i potican odWashingtona. Dovoljni sumeđunarodna buka i prijetnja istogNATO-a da je Moskva prodrla s tru-pama i opremom u Donbas, što dosada nisu ničim mogli dokumentirati.

Prećutni sudionik: Ova poljskaintervencija u Ukrajini, s poljskimoružanim snagama, pod poljskomkomandom, u šljemovima i sateškim poljskim naoružanjem,očigledni su i dobro dokumentirani.U Varšavi se hvale da će ih usmjeritiprema Rusiji, a na to ostali dioNATO-a šuti, jer je očito prećutnisudionik čitavog projekta.Radi se o najtežoj agresiji koja jepoduzeta u jednoj stranoj državi ugrađanskom ratu od strane nekedruge države. Radi se omeđunarodnoj delikvenciji. Je li seovo analiziralo u nekom sjedištuNATO-a? Jesu li ostali članoviSaveza imali priliku izraziti svojemišljenje? Pristanak ili odbijanje?Drugim riječima rečeno, Poljskanas uvlači u rat protiv Rusije. Je li semoguće tome suprostaviti?Već i primanje Poljske u NATO jebio čin ludosti. Poznato je da se poljs-ki teritorij ne može braniti u slučajurata, kako to i pokazuje povijest tedržave, koja je bila povremenookupirana i od Istoka i od Zapada idijeljena od susjednih sila.Situacija bi bila manje teška da suodnosi Europe s Moskvom srdačni. Alisada, za kratko vrijeme, zbogproblematične samovolje američkoggazde, razrušili smo odnose koji su zanas od povijesne važnosti.Sudjelujemo u nametanju sankcijajednoj naciji koja je do jučer bila pri-jatelj i od koje nas nisu dijelili nikakviinteresi. Sami smo si nametnuli štete itroškove, i to trajne, zarad američke

volje da provede razdor međuEuropljanima, u odnosu premaMoskvi, i da proširi provaliju koja,malo po malo, postaje prevelika.

Nijema ministrica: U tojsituaciji, Italija, koja je povijesničlan NATO-a, imamo pravo da sedistanciramo s obzirom na pro-vokacije neodgovornog režima uVaršavi i sprem njihovog gusarskogekstremizma hranjenog naftnompohlepom. Inače smo mi, Italija,nedorasli članovi NATO-a i imamoobavezu služiti, štiteći novučlanicu, Poljsku, koja je ušla pol-jednja, koja je neodgovorni pro-vokator u jednoj državi koju smo

držali prijateljskom?Bojim se da svako može odgovoritiza sebe. Naša ministrica vanjskihposlova, Mogherini, koja je izabranakao "lady riba" u Europi, morala jepoložiti teški ispit pred istimeurokratskim parlamentom i predPoljacima i onim s Baltika. Morala jepokazati da nije "proruska". A toznači da je zanijemila, zauvijek.Sada bih htio da si zamislimosituacije u koje smo se doveli, samise potvrđujući u svojoj servilnostiprema NATO savezu, koji je

proširen zbog interesa SAD-a iIstoka. Možda svi ne shvaćaju da sezloupotrebljava mudrost i promišl-jenost Putina i Lavrova.Ova rezerva mudrosti i umjerenostine moze biti vječna. Putin je uraznim prilikama pojasnio da apso-lutni gubitak Ukrajine, Rusijaapsolutno neće tolerirati. Nedavnoje podsjetio da je Rusija prvo-razredna nuklearna sila koja je nameđunarodnoj sceni ismijavana odstrane zapadnih političara i medijakao činom oholosti i očajničkog tra-ganja za priznatim statusom.

Nož kroz maslac: Upravo jeovaj stav opasan i nesvjestan: prezirprotivnika može dovesti doprodubljivanja provokacija do tačkeda se protivnik osjeti stisnut leđimauz zid, pod prijetnjom za sigurnostvlastite egzistencije i prisiljen daodgovori vojno.Na toj tački pokušajte zamislitinezamislivo: Da NATO bezkriterija uđe u rat s Moskvom. Štomislite što bi se dogodilo?Varšava bi bila okupirana za manjeod 32 sata i bilo bi samo pitanjedana kada bi, krstareći kroz Europukao nožem kroz maslac, ruskikozaci na oklopnjacima stigli dofontana na rimskom trgu Sv. Petranapajati svoje konje.Neka bude svima jasno da mi (uItaliji) nemamo svoje oružane snage.Imamo ih razaste po svijetu, kako je tohtio američki avanturista i njegovljubljeni globalistički sustav: uAfgnistanu, Libanu, Kosovu, Iraku...Mogu nam se dogoditi Rusi uItaliji, kao neprijatelji. Garantiramvam da oni nisu ugodni neprijatelji.Na tom mjestu, prisiljena na ratnuopciju, Moskva ne bi moglaplanirati pobjedu kao finu pljačkuneprijatelja, debelih Europljanapunih lijepih stvari i bogatstava,nego kao naplatu troškova svogratnog pohoda.

32 Spektar, broj 28 19. decembar 2014.

Rusija zna za poljske vojne aktivnosti

Varšava bi bila okupiranaza manje od 32 sata i bilo

bi samo pitanje dana kada bi ruski kozaci naoklopnjacima stigli dofontana na rimskom

trgu Sv. Petra...

Page 33: Spektar broj 28

19. decembar 2014. Spektar, broj 28 33

Arijana Hava je rumunjska

psihoterapeutkinja koja

uglavnom radi s djecom.

Njoj dolaze mališani svih uzrasta,

kao i socijalnog porijekla, djeca

koja imaju ozbiljne probleme u

socijalizaciji. Neka od njih povlače

se u sebe, dok druga pokazuju

veoma bogato iskustvo.

Sva su, međutim, duhovna bića koja

se trude udovoljiti očekivanjima i

zahtjevima odraslih, pokušavajući

usaglasiti svoje ponašanje s

društvom u kome ih, kroz život,

očekuje prilagođavanje svake vrste.

Useljena duša: Prema

Arijaninom svjedočenju, bilo je

oblačno ljetnje jutro, u zraku se

osjećala jaka sparina (da se ugušiš)

kada se, u zakazano vrijeme, u

njenu ordinaciju sa svojom majkom

ušetao dječak nebeskoplavih očiju,

kuštrave kestenjaste kose, obučen u

stare farmerke i žutu majicu s natpi-

som “Love me!” (Voli me!).

Dječak je psihoterapeutkinju duže

posmatrao dok se nije odlučno

smjestio u fotelju. Aryana je jedino

znala da se dječak zove David (što

nije njegovo stvarno ime) i da ima

sedam godina. Poslije određenog

vremena prilagodbe, kad osjeti da

može komunicirati s djetetom,

ona obično zamoli roditelje da

pričekaju u čekaonici, ali - na njeno

iznenađenje - David je sam zamo-

lio majku da napusti ordinaciju!

Nastojeći otkriti koji je tome uzrok,

Arijana je od dječaka saznala da ga je

majka dovela zato jer stalno čuje neki

glas koji “kao da mu se obraća tele-

fonom”, koji govori, htio on to ili ne,

koji stalno odgovara na pitanja i

pomaže mu da prolazi “razne nivoe”,

i koji uvijek daje ispravne upute.

Pošto je zamoljen da kaže kako se

taj glas zove, dječak je odgovorio -

Aghton (!?), napomenuvši da je on

(David) Inuaki, biće naprednije od

ljudskoga roda, iz posve druge kon-

stelacije (zvjezdanog sistema), iz

sazviježđa Orion. Otud je na

Zemlju reinkarnacijom došao tako

da se uselio u tijelo jednog dječaka

u dobi od šest mjeseci?! Naime,

DIJETE SA DRUGE PLANETE

Dječak iz Rumunije tvrdi da je među nas stigao iz

sazviježđa Orion. Otud je reinkarnacijom došao tako

što se, kako je ispričao psihoterapeutkinji Arijani Hava,

uselio u tijelo jednog 6-mjesečnog dječaka

USELJENA DUŠA GMAZA

Piše: Šefik Avdagić

David stalno čuje neki glas koji neprestano odgovara na pitanja ipomaže mu da prolazi

“razne nivoe” i koji uvijekdaje ispravne upute...

Tajnoviti dječak iz Rumunije

Page 34: Spektar broj 28

dijete je od rođenja bilo slabo, sa

čestim zdravstvenim problemima i

u jednom trenutku njegova duša je

napustila bolesno tijelo. Liječnici

su bili uvjereni da su ga vratili u

život, ali zapravo je “pravi sin” te

obitelji preminuo, a u tijelo bebe

uselila se duša entiteta koji u ovoj

priči koristi pseudonim David.

Vanzemaljski DNK: Tokom

prvog susreta i gotovo dvosatnog raz-

govora s njim, Arijana se iznenadila

kako su njegovi odgovori bili zreli i

temeljiti, a prije nego što je napustio

prostoriju, okrenuo se prema njoj i

rekao da mu je prije dolaska u ordi-

naciju Aghton kazao da psihologinji

prenese poruku i zamoli je da o svemu

što budu razgovarali napiše knjigu,

bez obzira da li će joj se ono što bude

rekao svidjeti ili ne. Istovremeno, neka

povjeruje da je sve stvarno,

kao i da ne treba žaliti za

vazom koju je tog jutra raz-

bila dok je otvarala prozor!

Zamislite kakva je panika

u tom trenutku uhvatila

Arijanu, jer je za razbijenu

vazu samo ona znala!

Tako je, tokom nekoliko

narednih seansi, u formi

vođenog intervjua, nastala

izuzetno zanimljiva knjiga,

štampana u dva dijela pod

nazivom: “Inuaki, reptil

koji živi u meni”, sa pod-

naslovom: “Potresna ispovi-

jest o prošlosti, sadašnjosti i

budućnosti Zemlje”. Kroz

nju nam, kroz fascinantne

odgovore, sedmogodišnji

dječak prenosi znanje

Inuakija, pripremajući nas na

fantastične događaje što se

trebaju desiti u godinama na

početku novog milenija.

Inuaki su, inače, gmazovi čija je

prošlost u mnogo čemu slična

zemaljskoj, tvrdi sedmogodišnji

David. U ranoj fazi njihove

prošlosti posjetili su ih Anunakiji,

druga vrsta gmazolikih vanzemal-

jaca koja je genetskim manipulaci-

jama utjecala na njihov DNK i na

taj način ubrzala njihov biološki i

intelektualni progres. No, tu su

intervenciju skupo platili, jer

Anunakiji su izrazito negativna

bića s imperijalnim težnjama,

putuju svemirom i opsjedaju plan-

ete, eksploatiraju sva njihova blaga

i porobljavaju njihove stanovnike

na razne načine.

Prema informacijama iz ukupno

deset seansi predstavljenih u ovoj

knjizi, Anunakiji su na sličan način

prisutni i na Zemlji već hiljadama

godina, kao što već desetljećima tvrde

i brojni zemaljski izvori (kao što su

Sumerske glinene pločice), razni pisci

i znanstvenici koji tvrde da su “došl-

jaci iz svemira” u jednom trenutku

naše povijesti genetskim inžen-

jeringom izmijenili naše pretke,

križali ih s vlastitom DNK i od tada

uspješno vladaju ovim svijetom.

Neljudske “sklonosti”: Ispo -

četka otvoreno, a onda postepeno,

sa razvojem prvih civilizacija, oni

su vladali i još uvijek vladaju

skriveno: kroz politiku, religiju,

strah i teror, preko svojih

čistokrvnih (kraljevskih) obitelji.

Riječ je o takozvanoj eliti koja pos-

jeduje napredno znanje i, za raz-

liku od ljudskoga roblja, posjeduju

skriveno znanje i drže u šaci

čovječeanstvo koje ni ne sluti šta je

prava istina i šta se uistinu u ovom

svijetu događa.

Naravno, taj dio informacija izne-

senih u knjizi Arijane Hava, koje se

odnose na Anunakije, nisu nešto

posebno senzacionalno i novo za

čitatelje koji su upoznati s ovom

teorijom. Sve je više dokaza da svi-

jet kakvog nam mediji, obrazovanje

i religije ili politika predstavljaju,

nije realan. Jednostavno, previše je

rupa, previše pitanja, a odgovora

nema.

Ipak, jedan od mogućih odgovora

nudi nam “Ispovijest jednog

vanzemaljskog bića” čija je poruka

da će ljudski rod na kraju pobijedi-

ti, baš kao što ispod površine sug-

eriraju i drevna zemaljska znanja,

kroz religije ili kroz svima nama

od rođenja instinktivno usađeni

optimizam.

Pojednostavljeno, gmazoliki

Anunakiji, koji vladaju ovim

svijetom, hraneći se našim stra-

hom, mržnjom, ubijanjem,

nanošenjem zla, doslovno žive od

tih neljudskih “sklonosti”.

Jer, osim što je Zlu to sredstvo

pokoravanja, ujedno im je to i

hrana, njihov zrak. Oni se hrane

našim neljudskim postupcima i,

34 Spektar, broj 28 19. decembar 2014.

Naslovnica vrlo zanimljive knjige

Anunakiji su izrazitonegativna bića

s imperijalnim težnjama,putuju svemirom

i opsjedaju planete,eksploatiraju sva njihova

blaga i porobljavaju njihove stanovnike...

Page 35: Spektar broj 28

upravo zahvaljujući masovnoj neg-

ativnoj energiji na Zemlji, mogu

uspješno živjeti među nama -

neprimjetno. Posjeduju znanje,

nadnaravnu silu i moć, ali su kao

privremeni odmetnici od Boga,

uskraćeni za empatiju i ljubav!

Prelomno razdoblje: Novo

doba u koje smo, prema Davidovim

tvrdnjama, već zakoračili, donijet

će transformaciju kroz koju trebaju

istovremeno proći i Zemlja i ljuds-

ki rod koji je trenutno naseljava.

Naš “maleni Inuaki” vjeruje da će

transformacija u našem slučaju (za

razliku od one Inuakijevske), biti

brza i uspješna i da će svijet već u

godinama koje dolaze uživati u

blagodatima novoga doba. Dakako,

neće svi biti tamo, jer čini se da je

prelazak rezervisan samo za one

čiji se tijelo i um uspiju prilagoditi

novim frekvencijama, naravno, ne

kroz rituale i ostale umotvorine iz

“vražje kuhinje”, nego istinskim

čovjekoljubljem, povratkom u

ljudskost i prihvaćanjem ljubavi

bez ostatka i kalkulisanja.

Ljudi konačno moraju shvatiti da

trebaju biti ljudi - ne da bi se svid-

jeli Bogu, ne da bi živjeli prema

zakonima, nego da bi bili ljudi, da

bi bili sposobni davati i primati

ljubav. To je ono što je ljudski rod

zaboravio kroz vijekove uništenja

sebe i svega oko sebe.

Mali David tvrdi da je i Anunakijima

ovo prelomno razdoblje, jer više

nema mjesta gdje mogu pobjeći pred

neizbježnim, kako im to generacija-

ma polazi za rukom. Ovo je doba

njihove konačne propasti, pa je za

očekivati da bi trebali učiniti sve da se

njihova obmana nastavi.

A poznato je da vrag nikad ne

spava?!

Priča o ljubavi: Osim knjige

koja svjedoči o onom što on (ili

Aghton kroz njega) govori, u

stvarno postojanje Davida možete

se uvjeriti i kroz snimljeni intervju

s njim na jednoj rumunjskoj tele-

viziji (objavljeno na youtube-u).

Na kraju krajeva, potpuno je sve-

jedno vjerujete li da su ovo riječi

sedmogodišnjaka, vanzemaljskog

gmaza Inuakija, ili pak “iskonstru-

isana” pitanja i odgovori jedne iste

osobe - spretne spisateljice. Jer,

potpuno je u ovom slučaju nebitno

ko piše, važnije od svega je ono što

piše!

Knjiga “Inuaki, reptil koji živi u

meni” je puna vrlo konkretnih

informacija o ljudskoj povijesti,

Anunakijima, Inuakijima, ljud -

skome rodu, načinima poroblja-

vanja kroz povijest, vježbama

kako liječiti bolesti, kako se

odbraniti od negativnih energija i

sl. To je priča o ljubavi, povjeren-

ju, Bogu, ljudskom potencijalu i

nevjerojatnom optimizmu, tako

potrebnom u ova teška vremena

za ljudski rod i našu majku

Zemlju. Ona pati zbog naše

bahatosti i gladi za eksploatiran-

jem, od naše nenormalne sklonos-

ti ka samouništenju.

19. decembar 2014. Spektar, broj 28 35

Čije su duše u nama?

Knjiga “Ispovijest jednogvanzemaljskog bića” nosiporuku da će ljudski rodna kraju pobijediti, baškao što je svima nama od rođenja instinktivno

usađen optimizam...

Page 36: Spektar broj 28

36 Spektar, broj 28 19. decembar 2014.

Svjetska konferencija o klimi uLimi (Peru) je okončana smanje rezultata nego što su se

neki nadali. Tim pregovorima, kojise održavaju svake godine, ipak sene bi trebalo dati toliko važnosti.U međuvremenu je postala rutinada godišnje konferencije o klimiidu u produžetke te se sve doposljednje minute bori zanezadovoljavajuće kompromise.

Konkretne provjere: Da se i odove runde ne mogu očekivati velikaotkrića, to je, u biti, bilo već odavnojasno. SAD i Kina nisu „džabe“ većprethodno signalizirale spremnost dasudjeluju u zaštiti klime. To je bilodobro za opću atmosferu, bez da suse morali navesti doista ambiciozni

ciljevi. Također, nikoga neće začuditini to da ni Kina ni SAD ne želedopustiti da se konkretno provjerenjihovi navodi i napredak.Te zemlje imaju još do marta 2015.vremena da objave konkretne bro-jke i ciljeve za potrebe novog spo-razuma o zaštiti klime u svijetu kojibi se krajem 2015. trebao zaključitiu Parizu. Bilo bi naivno očekivatida će se dopustiti da se na njih vršitipritisak da to već u Limi urade.Kao značajan događaj je ocijenjen i

sam nastup ministra vanjskih poslo-va SAD-a, koji je uputio apel sa ovekonferencije. Međutim, nijezačuđujuće što zemlje u razvoju izemlje u ubrzanom gospodarskomrazvoju nisu s oduševljenjem reagi-rali na njegovo upozorenje da sman-je svoju emisiju štetnih plinova,odnosno ugljikovog dioksida (CO2).Kerry je možda u pravu, ali čuti tood predstavnika jedne zemlje kojaje u prošlosti najviše doprinijelaglobalnom zatopljenju zaista jeteško podnošljivo.

Fosilno gorivo: Najkasnije odposljednjeg izvješća UN-ovogMeđuvladinog panela o klimatskimpromjenama ove godine je jasno štose mora dogoditi. Emisija

SVJETSKA KONFERENCIJA O KLIMI

Emisija stakleničkih plinova smije rasti još do 2020. godine, zatim se glavni dio proizvodnje struje mora pokriti obnovljivim energijama,

da bi se do 2100-te potpuno izbacila fosilna goriva

KO SE PREVIŠE NADAO,OSTAO JE RAZOČARAN

Čudno je da jedna zemljapoput Kine, koja u

međuvremenu ispuštanajviše CO2, želi biti tretirana kao zemlja

u razvoju...

Page 37: Spektar broj 28

stakleničkih plinova smije rasti jošmaksimalno do 2020. godine, uko-liko se želi da klimatske promjeneostanu u podnošljivim okvirima. Do2050. se zatim glavni dio proizvod-nje struje na svijetu mora pokritiobnovljivim energijama. Do 2100. bise gotovo u potpunosti trebalo odus-tati od fosilnih izvora energije.Kako bi se postigli ti ciljevi, svedržave moraju dati svoj doprinos.Stoga je, s obzirom na činjenicu dasu "stare" industrijske zemlje dosadbile glavni uzročnici klimatskihpromjena, razumljivo da zemlje urazvoju i one u ubrzanom gospo-darskom napretku žele da ih sedrukčije tretira.Međutim, pomalo čudnim se doimada jedna zemlja poput Kine, koja umeđuvremenu ispušta najviše CO2,želi biti tretirana kao zemlja urazvoju. Također se ne smijezaboraviti ni da će veliki problem zasvjetsku klimu predstavljati aktualniboom proizvodnje ugljena u Indiji.

Zeleni fond: Šteta što taj teatar sprodužecima i predstavljanjemjedne oslabljene rezolucije, koji sesvake godine odigrava, skrećepozornost s napretka u Limi i onogu mjesecima prije toga.UN-ov Zeleni fond za klimuobuhvaća više od deset milijardidolara. A veliki "klimatski grešnici",Kina i SAD, su makar uvidjelihitnu potrebu za tim da se imple-

mentiraju mjere za zaštitu klime.Naravno, sada nakon obećanjamoraju uslijediti i djela. U Limi seto, međutim, još nije moglo srediti.Ali sve češće ekstremne vremenskeneprilike u obje te zemlje i golemiproblem zagađenja zraka u Kini sunajbolja garancija za to da će objedržave narednih godina doista bitiaktivne na tom polju.Dosadašnje mjere nisu dovoljnekako bi se svijet spasio od opasnogpovećanja globalne temperature

daleko iznad dva stupnjaCelzijevih. Tu ni Lima nije moglapromijeniti. Ko se od te konferenci-je previše nadao, mogao je samobiti razočaran. Ipak: nameđunarodnoj razini raste razumi-

jevanje za to da nema alternativezaštiti klime.

Kraći korak: Konferencije o klimisu važne, jer je svijetu potrebanobvezujući sporazum o zaštiti klime.Ali te konferencije ne mogu svijet spa-siti od opasnog globalnog zatopljenja.Napori oko zaštite klime ne pravepauzu od jednog decembra do dru-gog. Promjena u razmišljanju se moradogoditi u svakodnevnoj politici.Prelaz na obnovljive energije ijedan "zeleni" gospodarski model jeključ uspjeha. Iako je prisutnorazočaranje zbog konferencije uPeruu, Lima bi trebala biti važankorak na putu prema Parizu. Samošto je taj korak ispao manji nego štosu mnogi očekivali.Ako se kao mjerilo uzmu konferen-cije o klimi, koje se svake godineodržavaju, onda se može reći daraste pritisak, a time i rizik da bi onemogle biti promašaj. Mnogeneugodne odluke su odgođene zanarednu godinu. Pariz bi takotrebao sve popraviti. Ako očekivanjau te dvonedjeljne konferencije buduprevelika, onda su one osuđene napropast. Vlade u svijetu morajuuraditi domaću zadaću.Kako bi naredna konferencija, uParizu, mogla biti uspješna,potrebno je da se već prethodnopripremi teren i to ne samo na UN-ovim godišnjim pregovorima.

Irene Quaile/DW

19. decembar 2014. Spektar, broj 28 37

Konferencije o klimi suvažne, ali one ne mogu

svijet spasiti od opasnogglobalnog zatopljenja...

Page 38: Spektar broj 28

Volite svoj narod i radite zanjega, ali ističem – bez raz-like vjere!

Ovom jednostavno formuliranomrečenicom bosanskog franjevcaJosipa Markušića (1880-1968.)započinjemo ogled o velikanubosanske i bosanskohrvatske povi-jesti, koji je zaboravljen i izbrisan iznaše kolektivne memorije.Markušiću skoro ne zna ni za grob.A pogledajmo čime nas je fra Josipzadužio i koje nam je vrijednostiostavio u trajno naslijeđe.

Baklja jednakosti: Bio je osobaizuzetnog osjećaja za socijalnupravdu i već od mladosti simpatizersocijalnih pokreta. Tako već godine1907. u ogledu “Moć socijalnedemokracije” piše:Dolaze nam vijekovi socijalizma, inikojem silniku neće poći za rukomda ovaj ogromni pokret uguši. Jedandio ljudstva bješe lišen prava jed-nakosti. Novija vremena spomenušese ove istine u evanđelju o jed-nakosti i bratstvu svih ljudi; i tabaklja zapali svijet. Nitko je višeugasiti ne može - a i ne smije.Autentično bosanstvo i domovin-sku odanost Bosni Fra Josip jeiskazivao cijeloga života – bio muje to življeni identitet, njegovoprirodno nacionalno i domovinskopripadanje.Sa zamahom svehrvatske ideologije,borio se protiv nominacije hrvatskogjezika kao jezika bosanskih katolika,

koji udara ne samo na ime (što jemanje bitno) nego i na suštinubosanskog ili naškog jezika, kojimijenja njegovu esenciju i osiro-mašuje ga. Tako godine 1928. upolemici s nekim klerikalcem piše:Treba li danas dokazivati da sufranjevci sačuvali hrvatstvo u Bosni,kao i uopće nacionalnu svijest, i to

upravo radeći onako kako danas neodobraje fenomenalni brbljavac, nitipo svojoj duševnosti može odobriti.Nisu franjevci u ono dobapropovijedali hrvatstva, niti čitali pred

narodom listine kneza Mutimira ilikronike popa Dukljanina… Onda senaški govorilo, a ne hrvatski; ali jeonaj naški jezik bio i širi i snažniji oddanašnjeg hrvatskog.

Izdaja povijesti: Godine 1939.,kad su Dragiša Cvetković i VlatkoMaček napravili svoj dogovor o srp-sko-hrvatskoj podjeli Bosne,Markušić zabrinuto piše svojimprijateljima Tugomiru Alaupoviću iMehmedu Spahi, potičući ih da učinesve kako bi se ta nagodba spriječila:Nije ni Hrvat, ni Srbin niti Slaven’’Musliman’’ koji dopusti da se krtizemlja Bosna… Kud se, inače, postrašnoj našoj, ne daj Bože sudbini,Bosna podijeli, tuda će udaritipukotina cjeline ko šeper posredkuće i ognjišta… Ne daj da seBosna dijeli ili krnji ni za jedanpedalj zemlje, ni za jednogčobanina – ni za kakve izglede,prilike, pazare, obećanja. To bi bilaizdaja povijesti, naše duše…Markušić je rat proveo u Jajcu, gdje jena sve načine spasavao progonjeneSrbe i davao doprinos antifašističkojborbi. Kraj II svjetskog rata i dolazakKomunističke partije na vlast fra JosipMarkušić dočekao je u sedmomdesetljeću života. Sretan zbog porazaokupatorskih i kvislinških vlasti, aistovremeno svjestan da ni nova vlastne može biti njegova samomčinjenicom da je vlast, Markušić jetražio da uradi nešto pozitivno, danađe rješenje!

Žigosano udruženje: Markušićne bježi u izolaciju i ne zatvaravrata, ne stvara svetu sliku od sebe i

38 Spektar, broj 28 19. decembar 2014.

NAŠI (NE)ZABORAVLJENI VELIKANI

FRA JOSIPOV “NAŠKI” JEZIK

Onda se naški govorilo, a ne hrvatski; ali je onaj

naški jezik bio i širi i snažniji od današnjeg

hrvatskog...

Kud se, ne daj Bože sudbini, Bosna podijeli, tuda ćeudariti pukotina k’o šeper posred kuće i ognjišta, pisaoje još 1939. godine znameniti franjevac Josip Markušić

Markušić: Bosanac od glave do pete

Page 39: Spektar broj 28

ikonu mučenika, što bi bez sumnjebio lakši put, nego traži rješenje,traži najbolji modus vivendi za svojnarod u novoj državi. On ne propa-gira vjeru kao ideologiju, on se nezanosi patetičnim veličanjemnaroda kao apstrakcije, već želi dasluži ljudima i da za njih uradi neštokorisno. Iz tih motiva, godine 1949.susreće se s Josipom Brozom Titom,obrazlažući taj postupak riječima:“Mi smo pošli da se vidimo s našimdržavnim rukovodstvom i da ga poz-dravimo, mi lojalni državljani,predstavnici svoje lojalne braće. Aliujedno da istaknemo ovom posjetom,kao ravnopravni građani svoje države:u oslobođenoj domovini jednakisvima ostalima bez iznimke, kako udužnostima bez privilegija, tako i upravima bez diskriminacija.”Iz toga historijskog susreta iznikloje Udruženje katoličkih svećenikakoje je učinilo ogromne stvari zajačanje vjerskog života i vjerske slo-bode u novoj Jugoslaviji, za nor-malizaciju stanja Hrvata u BiH.Međutim, biskupski kler u BiH i

Hrvatskoj, žestoko je osuđivao toudruženje i dan-danas spomen nanjega izaziva kod njih žestoku ide-ološku alergiju.

Najljepši odnosi: Markušićevstav i osjećaj proizilaze iz njegoveduboke ukorijenjenosti u svojnarod (bez razlikovanja vjere),svoju domovinu i svoju kršćanskuvjeru, za razliku od plitkogaideološko-nacionalnog kato ličan -

stva, koje raskida vezu ne samo sasuštinom vjere nego i s realnošćuvlastitog položaja. Ideološko-nacionalno katoličanstvo AlojzijaStepinca nije ni do koljena veličinionoga što je Markušić svojim prim-jerom i cijelim životom pokazivao.Ono što je Markušić odgovorio u reak-

ciji na napade na njega i Udruženje,može biti odgovor i danas ne samoonim nacionalističkim katolicimarevizionistima koji se još uvijekideološki ostrašćeno obrušavaju naUdruženje i Markušića, nego i onimakoji iz svoje božanske svemoćnosti isamoproglašene svetosti i mučeništvakritiziraju sve koji slijede njegov prim-jer u borbi za dobrobit bosanskog ibosanskohrvatskog naroda.“Ako me tko pita: zašto smo ostalitu gdje smo se našli u tolikimopasnostima, što imam reći?Ostali smo zato da i za budućnostskupa sa svojim narodom vazdaživimo i hrvatski i katolički, a sasvima ostalim u najljepšimodnosima i stvarno bratski”, riječisu velikog franjevca, kojem ovomprilikom odajemo dužnu počast.

Članak je nastao na temeljučinjenica iznijetih u knjizi IvanaLovrenovića “Bosanski Hrvati: esejo agoniji jedne evropsko-orijen-talne mikrokulture”, Synopsis,Zagreb-Sarajevo 2010.

19. decembar 2014. Spektar, broj 28 39

Markušićev stav i osjećajproizilaze iz njegove

duboke ukorijenjenosti ubosanski narod, u svoju

domovinu i svojukršćansku vjeru...

Fra Josip je 1949. predvodio delegaciju bosanskih franjevaca u razgovoru sa Titom

Page 40: Spektar broj 28

OD ^EGA ŽIVE BESPLATNE NOVINE?

OD REKLAME, NARAVNO!

063 991 [email protected]