specifi Čnosti poljoprivrede

21
SPECIFIČNOSTI POLJOPRIVREDE

Upload: eljah

Post on 14-Jan-2016

81 views

Category:

Documents


0 download

DESCRIPTION

SPECIFI ČNOSTI POLJOPRIVREDE. Osnovne postavke građanskih teoretičara o specifičnostima. Selo je homogena socijalna sredina, a seljaštvo jedinstven društveni sloj koji ne poznaje diferencijaciju, koji je “iskonski”, “mistično” ili “sudbinski” vezan za zemlju; - PowerPoint PPT Presentation

TRANSCRIPT

Page 1: SPECIFI ČNOSTI POLJOPRIVREDE

SPECIFIČNOSTI POLJOPRIVREDE

Page 2: SPECIFI ČNOSTI POLJOPRIVREDE

Osnovne postavke građanskih teoretičara o specifičnostima

1. Selo je homogena socijalna sredina, a seljaštvo jedinstven društveni sloj koji ne poznaje diferencijaciju, koji je “iskonski”, “mistično” ili “sudbinski” vezan za zemlju;

2. Poljoprivreda je do te mere specifična privredna oblast da za nju ne važe isti ekonomski zakoni koji deluju u ostalim privrednim granama (na pr. Zakon koncentracije i centralizacije kapitala);

3. U poljoprivredi važe specifične, samo njoj svojstvene zakonitosti, kao što su zakon o dekoncentraciji i zakon o opadajućoj plodnosti tla;

4. Sitno seljačko gazdinstvo je otpornije, stabilnije od krupnog, što se naročito očituje u periodima krize;

5. Poljoprivreda nije pristupačna nauci i tehnici kao što je to slučaj sa industrijom i drugim privrednim oblastima, ona je najviše izložena dejstvu spoljnih faktora (klimi, reljefu) koji se smatraju nepromenljivim, večitim kategorijama.

Page 3: SPECIFI ČNOSTI POLJOPRIVREDE

Slika 1: Bimodalni tip restrukturiranja savremenog agrara

Broj gazdinstava Učešće u GDP

Krupna gazdinstva

Srednja gazdinstva

Sitna gazdinstva

Page 4: SPECIFI ČNOSTI POLJOPRIVREDE

Argumenti za njeno opovrgavanje:Argumenti za njeno opovrgavanje: Glavna tendencija kapitalizma jeste potiskivanje sitne Glavna tendencija kapitalizma jeste potiskivanje sitne

proizvodnje od strane krupneproizvodnje od strane krupne Praćenjem statističkih podataka o kretanju veličine gazdinstvaPraćenjem statističkih podataka o kretanju veličine gazdinstva Uočava se koncentracija kapitala u velikim monopolima i Uočava se koncentracija kapitala u velikim monopolima i

korporacijama krupnog agrobiznisakorporacijama krupnog agrobiznisa Primeri: anglo-holandski monopol kaučuka, brazilski monopol Primeri: anglo-holandski monopol kaučuka, brazilski monopol

kafe, trust banana, anglo-američki monopol mesakafe, trust banana, anglo-američki monopol mesa Pojava državnog monopola i intervencija u poljoprivredi – Pojava državnog monopola i intervencija u poljoprivredi –

snažan proces koncentracijesnažan proces koncentracije

Page 5: SPECIFI ČNOSTI POLJOPRIVREDE

Uporedo sa koncentracijom i centralizacijom postoje Uporedo sa koncentracijom i centralizacijom postoje tendencije drobljenja i parcelacije seljačkog gazdinstvatendencije drobljenja i parcelacije seljačkog gazdinstva

Predstavlja samo specifičan vid ekonomskog propadanjaPredstavlja samo specifičan vid ekonomskog propadanja Stvara nove uslove za dalji razmah koncentracije i Stvara nove uslove za dalji razmah koncentracije i

centralizacijecentralizacije Država – u cilju sprečavanja težih ekonomsko-socijalnih Država – u cilju sprečavanja težih ekonomsko-socijalnih

posledica posledica Ukaz o zaštiti okućja (Knez Miloš, 1836.) – do kraja II Ukaz o zaštiti okućja (Knez Miloš, 1836.) – do kraja II

svetskog rata svetskog rata Suprotne dejstvu zakona robno-novčanih odnosa koji prate Suprotne dejstvu zakona robno-novčanih odnosa koji prate

kapitalizam – sprečava se delovanje zakona koncentracijekapitalizam – sprečava se delovanje zakona koncentracije

Page 6: SPECIFI ČNOSTI POLJOPRIVREDE

Dopunsko ulaganje rada i Dopunsko ulaganje rada i kapitala nije praćeno kapitala nije praćeno odgovarajućom, već manjom odgovarajućom, već manjom količinom proizvodakoličinom proizvoda

Dejstvo zakona opadajuće plo-Dejstvo zakona opadajuće plo-dnosti tla teško bi se mogao dnosti tla teško bi se mogao prihatiti kao apsolutna vrednost, prihatiti kao apsolutna vrednost, nezavisno od tehničko-tehnolo-nezavisno od tehničko-tehnolo-ških promenaških promena

Svaki nivo dostignutog razvoja Svaki nivo dostignutog razvoja ima svoju granicu efikasnosti ima svoju granicu efikasnosti (napredak mehanizacije, hemi-(napredak mehanizacije, hemi-zacije)zacije)

Nivo intenzivnosti

Fin.rezultat po jedinici kapaciteta

Page 7: SPECIFI ČNOSTI POLJOPRIVREDE

Sitno gazdinstvo je ono na kome vlasnik ili zakupac može da obradi Sitno gazdinstvo je ono na kome vlasnik ili zakupac može da obradi manji ili mikro posed koristeći sopstvena (tehnički zastarela) manji ili mikro posed koristeći sopstvena (tehnički zastarela) sredstva za rad i aktivnost članova vlastite porodice. sredstva za rad i aktivnost članova vlastite porodice.

Savremeni način polj. proizvodnje treba da razreši konfliktne Savremeni način polj. proizvodnje treba da razreši konfliktne odnose:odnose:potrošač želi da kupi jepotrošač želi da kupi jefftinu hranu→poljoprivrednik želi da ostvari tinu hranu→poljoprivrednik želi da ostvari profitprofit

Rešenje: korišćenje savremene tehnike i tehnologije, za šta je sitno Rešenje: korišćenje savremene tehnike i tehnologije, za šta je sitno gazdinstvo nesposobno (znanje, finansiranje...), te stoga nije gazdinstvo nesposobno (znanje, finansiranje...), te stoga nije vitalnije od krupnog gazdinstvavitalnije od krupnog gazdinstva

Ali, sitno gazdinstvo je motivisano sopstvenim opstankom i kroz Ali, sitno gazdinstvo je motivisano sopstvenim opstankom i kroz model tzv. neformalne ekonomije ostaje akter na privrednoj sceni i u model tzv. neformalne ekonomije ostaje akter na privrednoj sceni i u teškim vremenima.teškim vremenima.

U periodima krize, budući da nije vezano za tržište i promene koje U periodima krize, budući da nije vezano za tržište i promene koje se na njemu dešavaju, sitno gazdinstvo je fleksibilnije od krupnog.se na njemu dešavaju, sitno gazdinstvo je fleksibilnije od krupnog.

Page 8: SPECIFI ČNOSTI POLJOPRIVREDE

Netačnost tvrdnje građanskih teoretičara o Netačnost tvrdnje građanskih teoretičara o stabilnosti sitnih seljačkih gazdinstava mogu se stabilnosti sitnih seljačkih gazdinstava mogu se dobiti iz pitanja:dobiti iz pitanja:

1.1. Zašto se sitni seljak zadržava na zemlji?Zašto se sitni seljak zadržava na zemlji?

2.2. Kako uspeva uopšte da se održi?Kako uspeva uopšte da se održi? Nadajući se da će jednog danaNadajući se da će jednog dana ‚‚stati na svoje noge” ‚‚stati na svoje noge” On nema gde da ode – u regionu gde je industrija On nema gde da ode – u regionu gde je industrija

tek u povojutek u povoju Seljak ostaje na zemlji često i u uslovima Seljak ostaje na zemlji često i u uslovima

konstantnog opadanja standarda čak i ispod konstantnog opadanja standarda čak i ispod minimuma egzistencijeminimuma egzistencije

Page 9: SPECIFI ČNOSTI POLJOPRIVREDE

• Gotovo da nije potrebno trošiti reči na opovrgavanje ovakve tvrdnje

• Konfuzija nastaje – kada se veliki značaj pridaje samo jednom faktoru poljoprivredne proizvodnje – prirodnim uslovima

• Pre ‚‚zelene reolucije” krupna gazdinstva su pružala dokaze o prodoru nauke i tehnologije u ovoj oblasti:

1. Pedološki – mogućnost menjanja strukture tla

2. Biološki – uvođenje novih sorti i rasa

3. Organizaciono-ekonomski – reintegracija poljoprivrede i drugih privrednih grana

Page 10: SPECIFI ČNOSTI POLJOPRIVREDE

• Relativnog značenja• Marks je svoje stavove formirao na baz engleskog

slučaja• Njegovi kritičari su svoje stavove gradili na statičnom

stanju tehnologije• Zaključak: specifičnosti poljoprivredne proizvodnje koje

su bile predmet rasprave između revizionista i marksista ne predstavlja ozbiljnu osnovu za postojanje takvih specifičnosti

• Više su odraz ideoloških opredeljenja • Polje na kome će teoretičari ukrštati svoja pera su:1. Vlasništvo (kolektivno versus privatno)2. Ekonomija obima proizvodnje (veliki versus mali)

Page 11: SPECIFI ČNOSTI POLJOPRIVREDE

Tehnološki proces poljoprivredne proizvodnje ima Tehnološki proces poljoprivredne proizvodnje ima odre-đene osobenosti u poređenju sa istim u odre-đene osobenosti u poređenju sa istim u industrijskoj proizvodnjiindustrijskoj proizvodnji

Posledica su biološkog (organskog) karaktera Posledica su biološkog (organskog) karaktera poljopriv-redne proizvodnje i svodi se na sledeće:poljopriv-redne proizvodnje i svodi se na sledeće:

1.1. Specifičnost početnog materijala u proizvodnjiSpecifičnost početnog materijala u proizvodnji

2.2. Nepodudarnost vremena proizvodnje i radnog Nepodudarnost vremena proizvodnje i radnog periodaperioda

3.3. Proizvodnja sredstava za sopstvenu reprodukcijuProizvodnja sredstava za sopstvenu reprodukciju

Page 12: SPECIFI ČNOSTI POLJOPRIVREDE

Onaj materijal (predmet rada) – živa biljka ili životinja, tj., njihovi Onaj materijal (predmet rada) – živa biljka ili životinja, tj., njihovi zameci – klice (jaja živine, seme useva, ceo organizam životinje i zameci – klice (jaja živine, seme useva, ceo organizam životinje i sl.)sl.)

Različito ponaša u procesu poljoprivredne proizvodnje u odnosu na Različito ponaša u procesu poljoprivredne proizvodnje u odnosu na ponašanje početnog materijala u bilo kojoj drugoj neorganskoj ponašanje početnog materijala u bilo kojoj drugoj neorganskoj proizvodnjiproizvodnji

U procesu industrijske proizvodnje početni materijal sadrži u sebi U procesu industrijske proizvodnje početni materijal sadrži u sebi svu masu materije koja se pretvara u gotov proizvodsvu masu materije koja se pretvara u gotov proizvod

Npr. školska klupaNpr. školska klupa Npr. Proizvodnja žita – odnos količine utrošenog semena i gotovog Npr. Proizvodnja žita – odnos količine utrošenog semena i gotovog

proizvodaproizvoda Čovekov rad sredstva za proizvodnju ubrzava prirodni proces Čovekov rad sredstva za proizvodnju ubrzava prirodni proces

rasta i razvitka biljaka i životinja dejstvo prirodnih uslova od rasta i razvitka biljaka i životinja dejstvo prirodnih uslova od presudnog značajapresudnog značaja

Page 13: SPECIFI ČNOSTI POLJOPRIVREDE

Najdirektnija posledica biološkog karaktera poljoprivre-Najdirektnija posledica biološkog karaktera poljoprivre-dne proizvodnjedne proizvodnje

Striktno zastupljen utvrđeni red prolaženja kroz odre-Striktno zastupljen utvrđeni red prolaženja kroz odre-đene stadijume razvitka samim zakonima prirodeđene stadijume razvitka samim zakonima prirode

Vreme proizvodnje u poljoprivredi je daleko duže od Vreme proizvodnje u poljoprivredi je daleko duže od radnog periodaradnog perioda

Biljka raste i sazreva i kada čovek ne radi neposredno Biljka raste i sazreva i kada čovek ne radi neposredno oko njeoko nje

Iz ove opšte karakteristike poljoprivredne proizvodnje Iz ove opšte karakteristike poljoprivredne proizvodnje proizilazi i čitav niz posebnih karakteristika koje se spe-proizilazi i čitav niz posebnih karakteristika koje se spe-cifično odražavaju na organizaciju i poslovanje poljo-cifično odražavaju na organizaciju i poslovanje poljo-privrednih preduzećaprivrednih preduzeća

Page 14: SPECIFI ČNOSTI POLJOPRIVREDE

Vegetacioni perioda u Vegetacioni perioda u biljnoj proizvodnjibiljnoj proizvodnji

Sezonski karakter Sezonski karakter proizvodnjeproizvodnje

Sporiji obrt kapitalaSporiji obrt kapitala Složenost kadrovske Složenost kadrovske

funkcijefunkcije Specijalizacija je relativnaSpecijalizacija je relativna Značaj blagovremenosti Značaj blagovremenosti

obavljanja radovaobavljanja radova Godišnji obračun uspehaGodišnji obračun uspeha

Page 15: SPECIFI ČNOSTI POLJOPRIVREDE

Kao osobenost poljoprivrede - sredstva za poljoprivre-Kao osobenost poljoprivrede - sredstva za poljoprivre-dnu proizvodnju (stoka i bilje) u svom naturalnom obliku dnu proizvodnju (stoka i bilje) u svom naturalnom obliku reprodukuju unutar poljoprivrednih organizacijareprodukuju unutar poljoprivrednih organizacija

Niz potrebnih sredstava za reprodukciju, kako biljne tako Niz potrebnih sredstava za reprodukciju, kako biljne tako i stočarske proizvodnje (kao što su seme, sadnice, stočna i stočarske proizvodnje (kao što su seme, sadnice, stočna hrana, stočni podmladak, grla za tov i dr.) stvara se u hrana, stočni podmladak, grla za tov i dr.) stvara se u poljoprivrednoj organizacijipoljoprivrednoj organizaciji

Poljoprivredne organizacije baveći se proizvodnjom goto-Poljoprivredne organizacije baveći se proizvodnjom goto-vih proizvoda, u isto vreme reprodukuju u naturi početni vih proizvoda, u isto vreme reprodukuju u naturi početni materijal za sredstva poljoprivredne proizvodnje sa biolo-materijal za sredstva poljoprivredne proizvodnje sa biolo-ško-organskim karakteristikamaško-organskim karakteristikama

Page 16: SPECIFI ČNOSTI POLJOPRIVREDE

• Faktore poljoprivredne proizvodnje čine: rad i sredstva za proizvodnju

• Najšire shvatanje proizvodnih snaga uključuje celoku-pnost raspoloživih materijalnih činilaca za proizvodnju (sredstva za rad i predmete rada) i subjektivnih činilaca za proizvodnju (radna snaga), koji su međusobno povezani, stavljeni u dinamički odnos i privredno akti-virani radi prilagođavanja prirode ljudskim potrebama

• Resursi primarne poljoprivredne proizvodnje klasifiko-vani su kao: zemljište, radna snaga, kapital i menadžment (znanje)

Page 17: SPECIFI ČNOSTI POLJOPRIVREDE

► Upravljanje resursima u poljoprivrednim Upravljanje resursima u poljoprivrednim organizacijama je daleko složenije nego u drugim organizacijama je daleko složenije nego u drugim preduzećimapreduzećima

► Složenost upravljanja specifičnosti pojedinih faktora Složenost upravljanja specifičnosti pojedinih faktora proizvodnjeproizvodnje

► Postoje različite klasifikacije faktora poljoprivredne Postoje različite klasifikacije faktora poljoprivredne proizvodnje:proizvodnje:

► Prvu skupinu činePrvu skupinu čine:: sredstva koja se smatrju objektivnim sredstva koja se smatrju objektivnim uslovima procesa poljoprivredne proizvodnje (zemljište uslovima procesa poljoprivredne proizvodnje (zemljište i građevinski objekti) i sredstva za rad koja se i građevinski objekti) i sredstva za rad koja se neposredno koriste kao oruđa za proizvodnju neposredno koriste kao oruđa za proizvodnju (poljoprivredne mašine, oprema, dugogodišnji zasadi i (poljoprivredne mašine, oprema, dugogodišnji zasadi i osnovno stado)osnovno stado)

Page 18: SPECIFI ČNOSTI POLJOPRIVREDE

► Druga skupina Druga skupina se formira na bazi značaja i se formira na bazi značaja i mogućnosti korišćenja u proizvodnjimogućnosti korišćenja u proizvodnji

► Javlja se nekoliko podgrupa sredstava za Javlja se nekoliko podgrupa sredstava za proizvodnju:proizvodnju:

1.1. Aktivna osnovna sredstvaAktivna osnovna sredstva

2.2. Sredstva dovršena koja još ne učestvuju u Sredstva dovršena koja još ne učestvuju u procesu proizvodnje – sredstva van upotrebeprocesu proizvodnje – sredstva van upotrebe

3.3. Sredstva u izgradnji koja još nisu pogodna za Sredstva u izgradnji koja još nisu pogodna za korišćenje u procesu proizvodnje – građevinski korišćenje u procesu proizvodnje – građevinski objekti u izgradnji i dugogodišnji zasadi koji objekti u izgradnji i dugogodišnji zasadi koji nisu stupili u puni rodnisu stupili u puni rod

Page 19: SPECIFI ČNOSTI POLJOPRIVREDE

► Treća skupinaTreća skupina je oformljena prema ulozi u je oformljena prema ulozi u procesu proizvodnjeprocesu proizvodnje

► Nekoliko podgrupa: Nekoliko podgrupa:

1.1. Objektivni uslovi proizvodnje – zemljište, Objektivni uslovi proizvodnje – zemljište, zgrade, kanali i putevizgrade, kanali i putevi

2.2. Osnovna sredstva za čuvanje predmeta rada – Osnovna sredstva za čuvanje predmeta rada – magacini, hladnjačemagacini, hladnjače

3.3. Sredstva opreme – traktori, kombajniSredstva opreme – traktori, kombajni

4.4. Sredstva sa biološkim svojstvima – osnovno Sredstva sa biološkim svojstvima – osnovno stado i dugogodišnji zasadistado i dugogodišnji zasadi

Page 20: SPECIFI ČNOSTI POLJOPRIVREDE

► Četvrta skupina Četvrta skupina se posmatra sa organizacione se posmatra sa organizacione tačke gledištatačke gledišta

► Sredstva za proizvodnju se dele na: pokretna i Sredstva za proizvodnju se dele na: pokretna i nepokretnanepokretna

► Nepokretna sredstva – zemljište i ostala Nepokretna sredstva – zemljište i ostala ssredstva redstva koja su čvrsto vezana za zemljište – građevinski koja su čvrsto vezana za zemljište – građevinski objekti, melioracije, putevi i dugogodišnji zasadiobjekti, melioracije, putevi i dugogodišnji zasadi

► Pokretna sredstva – nisu u čvrstoj vezi sa Pokretna sredstva – nisu u čvrstoj vezi sa zemljištem – poljoprivredne mašine, oruđa i zemljištem – poljoprivredne mašine, oruđa i stoka stoka

Page 21: SPECIFI ČNOSTI POLJOPRIVREDE

► Peta skupina Peta skupina se razmatra sa stanovišta pozitivnih se razmatra sa stanovišta pozitivnih (zakonskih) propisa(zakonskih) propisa

► Zemljište je tretirano zasebno, dok se melioracije i Zemljište je tretirano zasebno, dok se melioracije i putevi svrstavaju u građevinske objekteputevi svrstavaju u građevinske objekte

► Zaključak: efektivno upravljanje resursima u poljopri-Zaključak: efektivno upravljanje resursima u poljopri-vrednom preduzeću uvek se bazira na temeljnom vrednom preduzeću uvek se bazira na temeljnom poznavanju osnovnih karakteristika konkretnih faktora poznavanju osnovnih karakteristika konkretnih faktora proizvodnje kao što su: zemljište, dugogodišnji zasadi, proizvodnje kao što su: zemljište, dugogodišnji zasadi, saobraćajnice, sistemi za navodnjavanje, građevine, saobraćajnice, sistemi za navodnjavanje, građevine, stoka, poljoprivredne mašine, transportna sredstva i stoka, poljoprivredne mašine, transportna sredstva i posebni delovi ambalaže.posebni delovi ambalaže.