solarna tehnologija br.8

Hrvatska struna udruga za sunevu energiju

asopis za projektante, proizvoae, distributere i korisnike solarnih sustava

GODINA IV BROJ 8 JESEN 2008. III 6 2007.

ISSN 1845 - 769X

Republika Hrvatska ima veliki potencijal u koritenju obnovljivih izvora energije to je u skladu s turizmon kao iznimno vanom granom hrvatskog gospodarstva!

Solarna tehnologija IMPRESUMGlavni urednik dr. sc. Ljubomir Majdandi, dipl. ing. Urednik Nikola Vitica, dipl. ing. Ureivaki kolegij Prof. dr.sc. Mile Bae, dipl.ing. Dr.sc. Maja Boievi-Vrhovak, dipl.ing. Dr.sc. Damir Dovi, dipl.ing. Mario Filipi, dipl.politolog Doc. Tomislav Leroti, akad.grafiar Zdeslav Mati, dipl.ing. Prof. dr.sc. Vladimir Mikulii, dipl.ing. Prof. Ljubomir Mievi, dipl.ing.arh. Mr.sc. Mario Peri, dipl.ing. Doc. dr.sc. Daniel Rolph-Schneider, dipl.ing. Dr.sc. Zdenko imi, dipl.ing. Prof. dr.sc. Davor krlec, dipl.ing. Prof. dr.sc. Sreko vai, dipl.ing. Prof. dr.sc. Sejid Tenjak, dipl.ing. Izdava Hrvatska struna udruga za sunevu energiju HSUSE J. Kavanjina 14 10090 Zagreb Tel.: 00385 1 38 79 122 Fax: 00385 1 38 88 918 Matini broj: 1808346 iro raun: 2360000-1101714434 e-mail: [email protected] web: www.hsuse.hr Tisak KERSCHOFFSET ZAGREB d.o.o. Jedoveka 112, 10250 Zagreb asopis Hrvatske strune udruga za sunevu energiju, Solarna tehnologija, izlazi dva puta godinje (proljee jesen) na hrvatskom jeziku. Objavljuje strune radove koji obrauju pretvorbu energije Suneva zraenja u elektrinu i toplinsku energiju. Distribuira se besplatno znanstvenoj i strunoj javnosti. asopisu Solarna tehnologija dodijeljen je meunarodni standardni broj ISSN 1845-769X i skraeni naziv Sol. tehnol. Sadraj asopisa doputeno je objavljivati bez naknade uz navod izvora, te signature autora objavljenog dijela sadraja. Rukopisi, ilustracije i fotografije ne vraaju se autorima.

Potovani itatelji, Ovaj broj, pored ostalog, donosi pregled brojnih nejasnoa, neloginosti i prepreka u sustavu dravne uprave i nadlenih institucija u podruju energetike koje samostalno trebaju rijeiti ubrzano koritenje obnovljivih izvora energije i njihovo ukljuivanje u elektroenergetski sustav Republike Hrvatske. Iako treba razlikovati i razluiti distribuiranu od decentralizirane proizvodnje elektrine energije ovakva procedura je nedopustiva da za fotonaponski (FN) sustav od 2 kW procedura bude ista kao za vjetroelektranu (VE) od 100 MW. Takoer sramotno ogranienje od 1 MW za FN sustave bilo bi razumno poveati na 100 MW do 2020. Takoer drimo vanim da Ugovor o otkupu elektrine energije treba da stupa danom potpisa, a ne mjesec dana od dana potpisivanja te da se sklapa na razdoblje od 20 godina kao u veini europskih zemalja. Na alost, unato postojanju Zakona i propisa za podruje obnovljivih izvora energije i kogeneracije koji su stupili na snagu od 1.7.2007. godine, na to smo ukazivali i o tome pisali i u broju 6. i 7. asopisa Solarna tehnologija, za sada nama istinskog napretka te je sve jo uvijek mrtvo slovo na papiru glede prikljuka malih FN sustava na postojeu elektrodistribucijsku mreu tj. mreu niskog napona. Na alost, iako uvozimo preko 30 % elektrine energije, do poetka listopada 2008. godine instalirano je samo pet fotonaponskih sustava a samo je jedan, Solarni krov pansko-Zagreb, dobio svu potrebnu dokumentaciju glede stjecanja Statusa povlatenog proizvoaa elektrine energije te tako sklopio Ugovor o otkupu elektrine energije s Hrvatskim operatorom trita energije. Ostala etiri projekta, kao i nekoliko buduih FN sustava manje snage, jo uvijek i nakon godinu i pol dana, lutaju od vrata do vrata hrvatskih institucija oajno vapei za pomo i potivanje zakonitosti kroz legitimne drutvene i dravne strukture. I doista su Krini putovi postali i previe trnoviti glede prikljuka malih FN sustava na postojeu elektrodistribucijsku mreu jer smo u vie navrata ponovili da nije potrebno traiti brojne potvrde, izjave, analize, planove, dozvole, elaborate, miljenja itd. tako da mogui investitori osobito oni koji ele na svome krovu postaviti FN sustav za dobivanje elektrine energije ve u samom poetku odustanu. Stoga apeliramo i molimo sve drutvene i dravne strukture vlasti pomozite ovim obinim i malim ljudima. Ovime ne elimo nikoga povrijediti ali ako se neki u dravnoj administraciji i prepoznaju u ovom ukazivanju brojnih problema i nedjelotvornosti, to je veina i sama svjesna, to je samo znak da imaju savjest i mogu donijeti mudru odluku te tako ispraviti pogreke na dobrobit svih graana, ove nam prelijepe zemlje Hrvatske.Lijep i sunan pozdrav! Hrvatska struna udruga za Sunevu energiju Glavni urednik dr.sc. Ljubomir Majdandi, dipl.ing.

Broj 8 - JESEN 2008.

3

6 8

Prvi koncert na Sunevu energiju

Prvi sajam solarne tehnologije SOLAR SISAK 2008

Solarni krov JUNI JADRAN d.o.o. Metkovi snage 9,69 kW

164Broj 8 - JESEN 2008.

20

Krini put prikljuka malih fotonaponskih sustava na mreu niskog napona

Emisija "EKO Zona"

29O knjizi Obnovljivi izvori energije vie proitajte na str.

30Broj 8 - JESEN 2008.

5

Prvi koncert na Sunevu energijuGrad ibenik je odrao koncert na Sunevu energiju na kojem su se elektrini ureaji i oprema odnosno potroai elektrine energije opskrbljivali strujom dobivenom iz solarnih elija.

Evo, napokon je odran i koncert na solarnu energiju zahvaljujui iznimno upornom gospodinu Tomislavu Vukorepi iz ibenika. Stoga s pravom moemo upisati da je Prvi koncert na Sunevu energiju odran u ibeniku dana

29.05.2008. godine, a nastupala su djeca grada ibenika. Ovime je potvrena sinergija mladosti i novih izvora energije, a zajedniko jednima i drugima je poetak ivota i sklad s okoliem.

6


Svi paremetri solarnog sustava mjereni su i kontrolirani.

Solarne elije odnosno solarni paneli bili su spojeni u solarni generator koji je proizvodio istosmjernu struju koja se pohranjivala u akumulatore.

Iz akumulatora se istosmjerna struja preko izmjenjivaa pretvarala u izmjeninu struju koju su traili ureaji i oprema na prvom koncertu na Sunevu energiju.

Izvor: Glas KoncilaBroj 8 - JESEN 2008.

7

Prvi sajam solarne tehnologije SOLAR SISAK 2008Iako je Sajam organiziran sa malim i skromnim sredstvima temeljna je ideja Sajma potpuno ostvarena. Veliki broj graana je sa iznimnom pozornou i zanimanjem obiao Sajam, a od strunih i iskusnih osoba dobili su sve informacije o primjeni solarne tehnologije u svakodnevnom ivotu. Izloeni solarni sustavi bili su u stvarnoj funkciji odnosno u normalnom tijeku svakodnevnog rada, tako da je edukacija graana bila potpuna. Ovaj jednodnevni Sajam Solar Sisak 2008 posjetilo je preko 300 graana a izlagalo je 9 izlagaa.

lan Strune skupine za organizaciju i provedbu Sajma

8


U posljednjih nekoliko godina u Sisako-moslavakoj upaniji su pokrenute razne aktivnosti iz podruja primjene obnovljivih izvora energije i poveanja energetske efikasnosti (uinkovitosti). Tu svakako treba istaknuti slijedee aktivnosti: R Dugogodinje aktivnosti Tehnike kole Sisak na edukaciji i promidbi solarne energije. R Osnivanje EE tima Grada Siska kao prvog tima za energetsku efikasnost u Hrvatskoj sa izvrsnim rezultatima u konkretnim projektima energetske efikasnosti u Gradu Sisku. R Aktivnosti Sisako-moslavake upanije u provedbi svog projekta subvencije ugradnje solarnih i fotonaponskih kolektora za graane. Projekt

subvencije je prvi i jedini projekt direktne potpore graana u Hrvatskoj. Stoga je temeljem navedenih aktivnosti i upornosti jednog malog tima ljudi u Sisku organiziran Prvi sajam solarne tehnologije, dana 28.6.2008. godine. Struna ekipa za organizaciju i provedbu Sajma (urica Frani, Steve Arsoski i Petar Leroti) osmislila je Sajam ovako: Sajam solarne tehnologije treba biti mjesto strune edukacije graana na stvarno postavljenim i u funkciji solarnim sustavima. Orjentacija sajma mora ii prema struno - edukativnom smjeru a ne prema trgovakom smjeru. Na tandovima trebaju biti strune osobe koje mogu graane

educirati o solarnim sustavima ali i savjetovati im najbolja rjeenja. Strune osobe trebaju svojim iskustvom i znanjem konkretno i strpljivo odgovoriti na sva pitanja. Na sajmu treba biti izloena najnovija generacija solarne opreme koja treba biti u funkciji, kako bi graani uz struna objanjenja dobili stvarnu sliku primjene solarnih sustava u svakodnevnom ivotu (organizator treba osigurati prikljuak struje i vode)." Prvi Sajam solarne tehnologije 2008. organizirali su Grad Sisak, Tehnika kola Sisak, EE-tim grada Siska. Radno je vrijeme Sajma bilo: 10.00 - 16.00 sati Mjesto: Ispred Velikog kaptola

Mala ali struna grupa zasluna za veliku popularnost solarne energije u Sisako-moslavakoj upaniji (Petar Leroti, Drago Martinac, Steve Arsoski, Alen ozi, urica Frani)Broj 8 - JESEN 2008.

9

Na Sajmu je bila izloena slijedea oprema: R solarni sustav za grijanje vode R dizalice topline (toplinske crpke) R fotonaponski sustav za proizvodnju elektrine energije amorfni silicij monokristalni silicij polikristalni silicij savitljivi FN moduli FN moduli kao sjenila izmjenjivai (pretvarai) dc/ac regulatori solarni akumulatori R vjetrenjae R LED rasvjeta R praktini prijedlozi za utedu elektrine energije Struni izlagai: 1. Solarni centar Horvati, Samoborska 26,10432 Bregana, tel. 01/337-5508(g-din Horvati ili g-ica Suzana Horvati) 2. ALU KONIG STAHL, Orekovieva 3d, Otok,

3.

4.

5. 6. 7.

tel. 01/6681-733 (g-din Marijan Brnad) EOL METEO d.o.o., Matice Hrvatske 32, 21000 Split, tel. 021/503-209 ( g-din Slobodan Marojevi) KOP-TRADE ELECTRONIC d.o.o., Solarni sistemi, I. Maurania 3, 48350 urevac, tel. 048/812-525 (g-din Mario Kopljarevi) Tehnika kola Sisak, Marijana Cvetkovia 2, Sisak HSUSE Hrvatska struna udruga za Sunevu energiju SUNCE I PARTNERI, Zagreb

8. upanija Sisako moslavaka 9. EE-tim Grada Siska Na sajmu su predstavljeni najznaajniji projekti iz: R EE-tima grada Siska R Tehnike kole Sisak (Centar solarne energije) R upanije Sisako-moslavake (Natjeaj za subvenciju ugradnje solarnih sustava za grijanje vode) R HSUSE - Hrvatska struna udruga za Sunevu energiju

10


S

LAR SISAK1. SAJAM SOLARNE TEHNOLOGIJE

ISPRED VELIKOG KAPTOLA SUBOTA, 28.06.2008.

10.00 SATI

GRAD SISAK ( EE tim ) TEHNIKA KOLA SISAK* FOTONAPONSKI SISTEMI * SOLARNI SISTEM ZA GRIJANJE * TOPLINSKE PUMPE * VJETRENJACE * LED RASVJETABroj 8 - JESEN 2008.

11

Detalji sa sajma solarne tehnologije SISAK 2008

12


Izloeni solarni sustavi bili su u stvarnoj funkciji odnosno u normalnom tijeku svakodnevnog rada, tako da je edukacija graana bila potpuna


13

Ovaj jednodnevni Sajam posjetilo je preko 300 graana a izlagalo je 9 izlagaa.

14


Sajam je organiziran sa malim i skromnim sredstvima ali je osnovna ideja sajma potpuno ostvarena. Veliki broj graana je sa zanimanjem obiao Sajam, a od poznatih i iskusnih strunjaka iz podruja koritenja Suneve energije dobili su sve informacije o primjeni solarne tehnologije u svakodnevnom ivotu. Izloeni solarni sustavi su bili u stvarnoj

funkciji, tako da je edukacija graana bila potpuna. Sajam je posjetilo preko 300 graana, a izlagalo je 9 izlagaa. Struna ekipa za organizaciju i provedbu Sajma jednoglasno je izjavila: Prvi sajam solarne tehnologije "Solar Sisak 2008" uspjeno smo zavrili i nadamo se da je

svima bilo ugodno i pouno, a slijedei sajam bi trebao biti jo vei i bolji.


15

Solarni krov JUNI JADRAN d.o.o. Metkovi snage 9,69 kWNeshvatljivo i nedopustivo je da ve trei mjesec nakon ugradnje fotonaponskog (FN) sustava hrvatska administracija preciznije reeno, Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) nije izdala rjeenje o Statusu povlatenog proizvoaa elektrine energije da bi konano navedeni projekt sklopio Ugovor o otkupu elektrine energije s Hrvatskim operatorom trita energije (HROTE). Inae, sva potrebna dokumentacija za ovakve sustave se u razvijenim europskim zemljama dobije kroz 2-3 dana.

Slika 1. Solarni krov Juni Jadran d.o.o., Metkovi, snage 9,69 kW1. Osnovni podaci o postrojenju

Naziv postrojenja: Tip postrojenja: Lokacija: Investitor i vlasnik:

Solarni krov Juni Jadran d.o.o., Metkovi, snage 9,69 kW Sunana elektrana instalirane snage do ukljuivo 10 kW Dubrovako-neretvanska upanija Kneza Branimira 3, 20350 Metkovi Mate DugandiBroj 8 - JESEN 2008.

16

2. Mreom vezan sustav Mreom vezan fotonaponski sustav moemo nazvati fotonaponski generator sastavljnim od fotonaponskih modula (slika 2) i mreom vezanog izmjenjivaa. Ugradnjom tih komponenti na objekte i spajanjem na elektroenergetsku mreu dobivamo male solarne elektrane. Kod ovih sustava je proizvodnja elektrine energije na mjestu i potronje energije eme se smanjuju gubici u prijenosu i distribuciji elektrine energije. Ovisno o jaini Sunevog zraenja i potronji elektrine energije u objektu, moe doi do predaje elektrine energije u mreu ili uzimanjem elektrine energije iz mree. Ovako smanjujemo oneienje okolia a sam troak ugradnje je jeftiniji od izoliranih (otonih) sustava jer nema ulaganja u akumulatore.Tehniki podaci o solarnim modulima:

Slika 2. Solarni moduli na krovu objekta Juni Jadran d.o.o.spojeni na svaki izmjenjiva koji tako ima ukupnu snagu 2x9x170 = 3060 Wp. To je vrna ulazna snaga za svaki izmjenjiva. Ukupno su ovako spojena dva izmjenjivaa (IG 30). Zatim su tri niza po 7 serijski spojenih modula spojeni na trei izmjenjiva (IG 35 Plus) koji tako ima ukupnu snagu 3x7x170 = 3570 Wp. To je vrna ulazna snaga za ovaj izmjenjiva. Ukupna snaga sustava iznosi 9690 Wp. Povrina koju zauzimaju moduli iznosi cca. 80 m2 dok je ukupna teina modula 883,5 kg. Procjena je da e se godinje ovim FN sustavom dobiti oko 16.500 kWh elektrine energije.

2 x Izmjenjiva FRONIUS IG 30, 1 x Izmjenjiva FRONIUS IG 35 Plus Ulazni napon: 150-400 V Max. ulazni napon: 500 V Snaga izmjenjivaa: 3300 Wp (IG 30), 3500 Wp (IG 35 Plus) Max. ulazna struja: 19 A Karakteristike: jednostavnost uporabe, maksimalna uinkovitost i pouzdanost 3. Opis spajanja modula na izmjenjivae Izmjenjivai dc/ac istosmjerne u izmjeninu struju FRONIUS spojeni su na slijedei nain. Dva su niza po 9 serijski spojenih modula

Tip modula: ASE-165-GT-FT/MC 57 Proizvoa: SCHOTT Solar GmbH, Njemaka Dimenzije: 1620 x 810 mm (+/- 3 mm) Teina: 15,5 Kg Nominalna snaga: Pnom = 170 Wp Maksimalni radni napon: Umpp = 35,9 V Maksimalna radna struja: Impp = 4,46 A Napon praznog hoda: Uoc = 43,5 V Struja kratkog spoja: Isc = 5,12 A Radna temperatura modula: - 40.. +90 C Tolerancija snage: 4 %

Slika 3. Izgled modula na krovu objekta Juni Jadran d.o.o.Broj 8 - JESEN 2008.

17

Struna posjeta mladih inovatora Tehnikih kola Siska i Rijeke

Struna posjeta predstavnika Hrvatskog automobilskog klastera i Nacionalnog centra za klastere

Posjeta lanova "Ekolokog pokreta grada Kragujevca" i upoznavanje s projektom "Solarni krov pansko-Zagreb"

18


Snimanje priloga o pretvorbi Suneve energije u elektrinu i toplinsku energiju

Posjeta nevladine udruge za zatitu okolia iz Crne Gore

Mjerenja i analize rezultata za potrebe Elektrotehnikog fakulteta ETF OsijekBroj 8 - JESEN 2008.

19

Krini put prikljuka malih fotonaponskih sustava na mreu niskog naponaOvaj rad je prezentiran na 8. Meunarodnom znanstveno-strunom savjetovanju ENERGETSKA I PROCESNA POSTROJENJA i 3. Meunarodnom Forumu o obnovljivim izvorima energije odranom u Dubrovniku, 24. - 26. rujna 2008. godine.da i poduzetnitva (MINGORP), Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA), Operator distribucijskog sustava (HEP-ODS) i Hrvatski operator trita energije (HROTE), dobrim djelom nisu u suglasju, preklapaju svoja prava i obveze te trae veliki broj nepotrebnih dokumenata (potvrde, izjave, analize, planove, dozvole, elaborate, miljenja itd.) tako da mogui investitori osobito oni koji ele na svome krovu postaviti solarni fotonaponski (FN) sustav za dobivanje elektrine energije ve u samom poetku odustanu. U Republici Hrvatskoj, koja ima idealne uvjete za pretvorbu energije Sunevog zraenja u elektrinu energiju, do poetka listopada 2008. godine instalirano je samo pet (5) fotonaponskih sustava za dobivanje elektrine energije, dok je u isto vrijeme uvoz elektrine energije u Hrvatskoj preko 30 %. Na alost od ovih pet (5) fotonaponskih sustava samo je jedan Solarni krov pansko-Zagreb (slika 1) ishodio svu potrebnu dokumentaciju glede stjecanja Statusa povlatenog proizvoaa elektrine energije te tako sklopio Ugovor o otkupu elektrine energije s Hrvatskim operatorom trita energije.

dr.sc. Ljubomir Majdandi, dipl.ing. Zvonimir Radoveki, dipl.ing. Pero Pavi, dipl.ing. Hrvatska struna udruga za sunevu energiju, HSUSE Kao to smo u broju 3, asopisa Solarna tehnologija, napisali da Pravilnik o koritenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (Narodne novine, br. 67/07), uz pratei Zakonodavni okvir za podruje obnovljivih izvora energije i kogeneracije, a to je: Tarifni sustav za proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (Narodne novine, br. 33/07), Uredba o naknadama za poticanje proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (Narodne novine, br. 33/07), Uredba o minimalnom udjelu elektrine energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije ija se proizvodnja potie (Narodne novine, br. 33/07) i Pravilnik o stjecanju statusa povlatenog proizvoaa elektrine energije (Narodne novine, br. 67/07), sami po sebi nee donijeti nita ukoliko doista ne postoji obveza i odgovornost, ne samo institucija zaduenih za provedbu gore navedenih Pravilnika i Uredbi, nego i stvarno dobra volja ljudi koji rade u tim institucijama da prihvate nove energetske tehnologije dobivanja elektrine energije. Na alost, unato postojanju Zakona i propisa za podruje obnovljivih izvora energije i kogeneracije od 01.07.2007. godine, na to smo ukazivali i o tome pisali i u broju 6. i 7. asopisa Solarna tehnologija, za sada nama istinskog napretka te je sve jo uvijek mrtvo slovo na papiru glede prikljuka malih FN sustava~na postojeu elektrodistribucijsku mreu tj. mreu niskog napona. Institucije Republike Hrvatske, kao Ministarstvo gospodarstva ra-

20


Slika 1. Solarni krov pansko-Zagreb 7,14 kW Rjeenje o upisu u Registar projekata i postrojenja za koritenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlatenih proizvoaa (Solarni krov pansko-Zagreb)


21

Elektroenergetska suglasnost (Solarni krov pansko-Zagreb)

Ugovor o koritenju NN mree povlatenog proizvoaa (Solarni krov pansko-Zagreb)

22


Ugovor o opskrbi elektrinom energijom (Solarni krov pansko-Zagreb)


23

Rjeenje o stjecanju statusa povlatenog proizvoaa elektrine energije (Solarni krov pansko-Zagreb) Ugovor o otkupu elektrine energije (Solarni krov pansko-Zagreb)

24


U nastavku dajemo trnovit put prikljuka malih FN sustava na elektrodistribucijsku mreu niskog napona uz mogunost pojednostavljenja procedure: Korak 1. Prvo je potrebno Rjeenje o upisu u Registar projekata i postrojenja za koritenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlatenih proizvoaa (Registar OIEKPP). Za ovaj prvi korak nadleno je Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva Republike Hrvatske (MINGORP). Da bi dobili Rjeenje o upisu u Registar OIEKPP Ministarstvu treba dostaviti slijedee priloge: R izvadak iz katastarskog plana za katastarsku esticu na kojoj se namjerava izgraditi postrojenje, R Izvadak iz sudskog registra, odnosno za fiziku osobu izvadak iz obrtnog registra u RH ili potvrdu o prebivalitu u RH, R potvrda porezne uprave o plaanju svih dospjelih poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje i druga javna davanja, R ovjerena izjava o nekanjavanju pravne i fizike osobe u svezi sa sudjelovanjem u kriminalnoj organizaciji, korupciji, prijevari ili pranju novca, koju daje fizika osoba za sebe i/ili kao odgovorna osoba podnositelja zahtjeva, R analiza opravdanosti izgradnje postrojenja i prikljuka na EE mreu s tehno-ekonomskim podacima i podacima prostornog ureenja, R lokacijska dozvola, kada je za postrojenje propisana obveza ishoenja lokacijske dozvole Glede pojednostavljenja procedure prikljuka FN sustava manje

snage (do 30 kW) na NN mreu, odnosno dobivanja Rjeenja o upisu u Registar OIEKPP u MINGORP predlaemo da se crveno oznaeno izbaci. Lokacijska dozvola, kada je za postrojenje propisana obveza ishoenja, drimo da nije potrebna iz dva razloga. Prvi je, da lanak 104. Zakona o prostornom ureenju i gradnji NN br. 76/2007 zahtjeva lokacijsku dozvolu za graevine vee od 400 m2. Drugi je, da je na temelju l. 104. i l. 209. stavka 5. gornjeg Zakona donesen Pravilnik o jednostavnim graevinama i radovima u kojem se kae da se moe pristupiti bez Rjeenje o uvjetima graenja i graevinske dozvole izmeu ostalog i solarnim kolektorima. Korak 2. Drugo je potrebna Elektroenergetska suglasnost, Ugovor o koritenju mree i Ugovor o opskrbi elektrinom energijom. Za ovaj drugi korak nadlean je Operator distribucijskog sustava (HEP-ODS).

Da bi dobili Elektroenergetsku suglasnost, Ugovor o koritenju mree i Ugovor o opskrbi elektrinom energijom Operatoru distribucijskog sustava (HEP-ODS) treba dostaviti slijedee priloge: R Rjeenje MINGORP o upisu u Registar OIEKPP, R predhodnu elektroenergetsku suglasnost HEP ODS, R opis projekta, (tehnike karakteristike elija i izmjenjivaa dc/ac) R deklaracija o suglasnosti izmjenjivaa, R certifikat proizvoaa izmjenjivaa, R radni nalog i tehnike karakteristike ugraenog brojila elektrine energije, R elektroprojekt male elektrane (FN sustava) sa tehnikom dokumentacijom (jednopolna shema, shema i ispitni protokol prikljunog i obraunskog mjernog polja. Glede pojednostavljenja procedure prikljuka FN sustava manje snage (do 30 kW) na NN

Slika 2. Fotonaponski sustav akovec 6,72 kWBroj 8 - JESEN 2008.

25

Slika 3. Fotonaponski sustav Kua Stilin, itnjakZagreb 36,1 kWmreu, odnosno dobivanja Elektroenergetske suglasnosti od Operatora distribucijskog sustava (HEP-ODS) predlaemo da se crveno oznaeno izbaci. Ovdje drimo da je najvanija Elektoenergetska suglasnost (jedna) u kojoj je razvidno dana snaga postojeeg prikljuka graevine i da se ona moe izdati za proizvodnju elektrine energije iz fotonaponskog sustava za snagu samo do snage postojeeg prikljuka graevine. Korak 3. Tree je potrebno Rjeenje o stjecanju statusa povlatenog proizvoaa elektrine energije. Za ovaj trei korak nadlena je Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA). Da bi dobili Rjeenje o stjecanju statusa povlatenog proizvoaa elektrine energije Agenciji za regulaciju treba dostaviti slijedee priloge: R dozvola za obavljanje energetske djelatnosti proizvodnje elektrine energije, kada je propisana obveza ishoenja, (Zakon o energiji l. 16. stavak 3. preko 1 MW) R pravomona uporabna dozvola, kada je propisana obveza ishoenja uporabne dozvole, R ugovor o koritenju mree, R tehniki opis izgraenog postrojenja s opisom tehnolokog procesa i uvjetima koritenja postrojenja, R elaborat o ugraenim mjernim ureajima sa shemom mjernih mjesta i nainom provedbe mjerenja, te potvrdom o ispravnosti ureaja, R mjeseni i godinji planovi proizvodnje elektrine energije, za prosjene meteoroloke uvjete, oekivana mjesena odstupanja proizvodnje elektrine energije. Glede pojednostavljenja procedure prikljuka FN sustava manje snage (do 30 kW) na NN mreu, odnosno dobivanja Rjeenja o stjecanju statusa povlatenog proizvoaa elektrine energije u Agenciji za regulaciju predlaemo da se crveno oznaeno izbaci. U ovome koraku Agencija za regulaciju (HERA) dodatno trai Rjeenje o uvjetima gradnje odnosno Rjeenje o izvedenom stanju FN sustava na krovu za to je nadlena Opina (Odjel graditeljstva) u kojoj se namjerava izgraditi postrojenje. Opina trai sljedee priloge: R izvod iz katastarskog plana, R izgled graevine i krova sa solarnim kolektorima, R pravomona graevinska dozvola, R glavni projekt (statiki proraun), R statika provjera nosivosti krovne konstrukcije, R potvrda stalnog sudskog vjetaka za graditeljstvo kojom se potvruje da se ugradnjom solarnih elija na

26


Slika 4. Fotonaponski sustav Kadina Glavica-Drni 6,12 kWkrovu graevine ne mijenja mehanika otpornost i stabilnost graevine, R elektroprojekt male elektrane (FN sustava) R elektroenergetska suglasnost HEP ODS d.o.o. R Rjeenje MINGORP o upisu u Registar OIEKPP Za projekt Solarni krov pansko-Zagreb Gradski ured za prostorno ureenje, zatitu okolia, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Zagreb u svome Zakljuku je zahtjev stranke odbacio pozivajui se na l. 104. i l. 209. stavka 5. Zakona o prostornom ureenju i gradnji NN br. 76/2007 i donesen Pravilnik o jednostavnim graevinama i radovima. Pravomona uporabna dozvola, kada je propisana obveza ishoenja uporabne dozvole, i ugovor o koritenju mree drimo da nisu potrebni za male fotonaponske sustave do 30 kW jer se radi o postojeem prikljuku na elektroenergetski sustav odnosno mreu niskog napona. Takoer radi se o instalacijama koje su sastavnice postojeih elektrinih instalacija graevine. Agenciji za regulaciju treba dostaviti Elektroenergetsku suglasnost (jednu) od Operatora distribucijskog sustava (HEPODS) u kojoj je razvidno dana snaga postojeeg prikljuka graevine i nazivna snaga za proizvodnju elektrine energije iz fotonaponskog sustava. Elaborat o ugraenim mjernim ureajima sa shemom mjernih mjesta i nainom provedbe mjerenja, te potvrdom o ispravnosti ureaja dostavlja se Operatoru distribucijskog sustava (HEP-ODS). Mjeseni i godinji planovi proizvodnje elektrine energije, za prosjene meteoroloke uvjete, oekivana mjesena odstupanja proizvodnje elektrine energije dostavlja se Hrvatskom operatoru trita energije (HROTE) prije sklapanja Ugovora o otkupu elektrine energije. Korak 4. Ugovor o otkupu elektrine energije. Za ovaj etvrti korak nadlean je Hrvatski operator trita energije (HROTE). Da bi sklopili Ugovor o otkupu elektrine energije s Hrvatskim operatorom trita energije (HROTE) treba dostaviti slijedee priloge: R Rjeenje o stjecanju statusa povlatenog proizvoaa elektrine energije (HERA) R Elektroenergetsku suglasnost (HEP ODS) R Ugovor o koritenju mree (HEP ODS) R mjesene i godinje planove proizvodnje elektrine energije, za prosjene meteoroloke uvjete, oekivana mjesena odstupanja proizvodnje elektrine energije, Glede pojednostavljenja procedure prikljuka FN sustava manje snage (do 30 kW) na NN mreu, odnosno sklapanja


27

Slika 5. Fotonaponski sustav Metkovi 9,69 kWUgovora o otkupu elektrine energije s Hrvatskim operatorom trita energije (HROTE) predlaemo da se crveno oznaeno izbaci. Da bi u Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji (HERA) dobili Rjeenje o stjecanju statusa povlatenog proizvoaa elektrine energije morali ste dostaviti Elektroenergetsku suglasnost od Operatora distribucijskog sustava (HEP-ODS), stoga drimo da nije potrebno isti dokument predavati u dvije razliite institucije kada jedno Rjeenje proizlazi na temelju drugog Rjeenja kome je dostavljen taj dokument. Takoer drimo vanim da Ugovor o otkupu elektrine energije treba da stupa danom potpisa, a ne mjesec dana od dana potpisivanja te da se sklapa na razdoblje od 20 godina kao u veini europskih zemalja. Ovakva procedura je nedopustiva da za FN sustava od 2 kW procedura bude ista kao za VE od 100 MW. Takoer sramotno ogranienje od 1 MW poveati na 100 MW do 2020. Takoer treba razlikovati distribuiranu i decentraliziranu proizvodnju elektrine energije.

28


solarna tehnologija br.8

Documents