PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

SOCIJALNO PRAVOSKRIPTA II

WWW.BH-PRAVNICI.COM INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

SOCIJALNO PRAVOPojam i predmet - sastavni dio radnog prava - definie se u: 1. objektivnom skup pravnih normi kojima se regulie socijalno obezbjeenje ljudi 2. subjektivnom smislu ovlatenje fizikog lica-titulara prava da od nadlenog organa zahtijeva odreene prestacije-davanja,injenja kako bio zadovoljio socijalne potrebe - socijalno pravo u subjektivnom smislu je sui generis pravo i ima obiljeja: a) vezano je za linost i neprenosivo je b) nema definitivan karakter, traje dok postoji potreba c) ima zadatak da stvori uslove ivota licima u stanju socijalne potrebe d) za objekat ima mjeovite prestacije socijalne naravi - najprihvatiljivije miljenje je ono koje razvrstava socijalno pravo na: 1. ope socijalno pravo karakterie njegov predmet, a to su socijalne potrebe koje radnici i lanovi njihovih porodica mogu zadovoljiti jedino putem sticanja i osvarivanja odreenih socijalnih prava - zajednike karakteristike opeg soc prava su: a) normativni socijalno-politiki ciljevi drutva b) izvori prava meunarodni i unutranji c) socijalno-pravni odnosi d) organizacija i izvori fonansiranja socijalnih prava e) organizacija i postupak sticanja, ostvarivanja i zatita prava f) specifina obiljeja 2. posebno socijalno pravo razrada i konkretizacija zajednikih obiljeja opeg socijalnog prava - osnovna svrha soc prava osiguranje ivotne egzistencije ovjeka - socijalno osiguranje pokuaj da se naelo nacionalne solidarnosti primijeni kao skup mjera kojima je svrha da svakom pojedincu omogui postizanje slijedeih ciljeva: 1. da se odri u povoljnom zdravlju 2. da prebrodi oskudicu sredstava za ivot kada je sposobnost zaraivanja smanjena 3. da uzme na sebe odgovornost zasnivanja porodice - na nacionalni sistem ( kao i svi drugi ) socijalnog osiguranja sastoji se iz: - socijalnog osiguranja - socijalne zatite - obeteenje zbog nezaposlenosti i sl. - predmet regulisanja socijalnog prava su socijalno-pravni odnosi

2

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Porijeklo i razvoj socijalnog osiguranja - porodina sigurnost sree se jo u rodovskim zajednicama tragovi o staranju o bolesnom lanu zajednice - feudalizam bogatiji slojevi pomau starim, bolesnim, iznemoglim neposredno ili uplatom doprinosa za odravanje tzv.karitativnih udruenja npr. Bolnica osnovana 1123.g. u Engleskoj - vjerske zajednice imaju odreenu ulogu - dobrotvorna udruenja - lokalna zajednica imala posebnu ulogu za najtei socijalni rizik bolest - pojava udruenja zanatlija-esnafa novi oblici socijalnih sluajeva - majstor se brinuo o svojim radnicima za sluaj bolesti, a esnaf za sluaj iznemoglosti - kraj 17. i poetak 18.st. ova humanitarna obaveza nestaje - ekonomski liberalizam drava nezainteresovana za socijalnu zatitu, tako da radnici poinju osnovati drutva za meusobnu pomo i time se osiguravaju od nekih rizika, kao to su: a) rizici za sluaj bolesti b) rizici za sluaj nesree na poslu c) iznemoglosti d) smrti - ova drutva prva su uvela zatitu od sco rizika za svoje lanove kao garantovana prava - izvori sredstava bili su: a) doprinos lanova b) pomo drave i poslodavca - socijalistike ideje solidarizam Leona Buoa i uticaj kranskih socijalista doprinijeli su pojavi tzv. sistema prenosa drutvenih dohodaka i to kao: a) socijalna osiguranja Njemaka 1883.g.-1889.g. b) osiguranje protiv nesree na poslu Engleska, Frnacuska, Danska c) osiguranje protiv nezaposlenosti V.Britanija 1911.g. d) porodina davanja Francuska, Belgija - Zakon o socijalnom obezbjeenju iz 1935.g. Social Security Act odredbe o osiguranju protiv nezaposlenosti i starosnom osiguranju - Ruzvelt i eril Atlantska povelja iz 1941.g. obezbijediti socijalno osiguranje - 1878.-1909.g. velike privredne krize, nezaposlenost, rastu zahtjevi radnika - u tim okolnostima, njemaki kancelar Bizmark uspostavlja moderno socijalno osiguranje, koje je ureeno slijedeim zakonima: 1. Zakon o obaveznom osiguranju za sluaj bolesti 2. Zakon o osiguranju nesree na poslu 3. Zakon o invalidnosti

3

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM4. Zakon o osiguranju starosti - 1911.g. - svi ovi zakoni sjedinjeni u jedan zakon koji je predstavljao osnovu za izradu njemakog Socijalnog zakonika - poletak njemakog zakonodavstva oznailo je poetak razvoja modernog socijalnog osiguranja Socijalno osiguranje u zemljama koje su ule u sastav stare Jugoslavije 1. podruje Slovenije i Dalmacije u sastavu Austrije vlada austrijsko zakonodavstvo - prve oblike osiguranja provode radnika drutva, pa poslodavci - postojale rudarske bratovtine do uvoenja obaznog osiguranja za sluaj nesree na poslu i bolesti 1887. i 1889.g. - sudska zatita osigurana putem posebnih sudova rudarskog osiguranja - druga grupa osiguranika eljezniari - bolesnike i okrune blagajne provode obavezno osiguranje za ostale grupacije radnika - zavodi na teritorijalnom principu provde osiguranje za sluaj nesree na poslu 2. Hrvatska, Slovenija, Vojvodina rudarske bratovtine - Opi rudarski zakon 1854.g. - provodi se obavezno osiguranje - za radnike zaposlene u preduzeima obavezno osiguranje za sluaj bolesti uvodi se 1891.g. - Vojvodina prvo osiguranje za poljoprivrednike 3. BiH Rudarski zakon 1881.g. prvi oblici osiguranja za sluaj bolesti, nesree na poslu, starosti i smrti - osiguranje provodi Zemaljska bratinska blagajna sa sjeditem u Sarajevu - godinu kasnije obavezno penzijsko uvodi se za radnike na eljeznici - upravlja Direkcija b-h eljeznica protiv ijih rjeenja se moglo uloiti pravno sredstvo Ministarstvu finansija - obavezno bolesniko osiguranje uvedeno 1909.g. - u trokovima osiguranja uestvuju radnici sa 2/3, poslodavci sa 1/3 4. Srbija osiguranje za rudare, radnike na eljeznici, dravne inovnike - ostali na bazi uzajamne pomoi - Zakon o radnjama 1910.g. obavezno osiguranje za sluaj bolesti i nesree Na poslu 5. Crna Gora Opi imovinski zakon 1888.g. i Zakon o koncesijama 1911.g. Socijalno osiguranje stare Jugoslavije - donoenje Zakona o socijalnom osiguranju radnika iz 1922.g.

4

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM- Zakon je koncipiran na principima modernog soc osiguranja - glavne karakteristike su mu:

a) predvieno je obavezno osiguranje za sva lica im stupe u r.o. b) poiva na naelo obaveznosti, a u nekim sluajevima na naelu dobrovoljnosti c) regulisani su svi rizici osim nezaposlenosti d) nosilac osiguranja bio je tadanji ured za osiguranje radnika e) sporove su rjeavali posebni sudovi radnikog osiguranja f) osnovica za doprinose za sve grane bila je ista g) u upravljanju samoupravnim organizacijama soc osiguranja sudjeluju radnici i poslodavci na principu pariteta

- nedostaci zakona su: a) izostavljanje rizika nezaposlenosti b) predvianje strogih uslova za sticanje pojedinih prava c) odgoda primjene propisa za dugorona osiguranja do 1.jula 1925.g. - provedba zakona bila je problem neki osigurani sluajevi poeli su se provoditi tek 1937.g. - iz opeg sistema soc osiguranja izdvojile su se odreene kategorije radnika kao nosioci, pored ureda za osiguranje radnika, postoje i 4 posebna nosioca rudarskog osiguranja, 4 zavoda za privatne namjetenike i oko 18 raznih drugih fondova ova rascjepkanost izigrala je osnovni princip Zakona jedinstvenost - drava je izbjegavala svoje finansijske obaveze smanjivala je subvjencije iz godine u godinu da bi 1934. potpuno izostala - poslodavci izbjegavaju odredbe Zakona neprijavljuju radnike, prikrivaju stvarnu zaradu i sl. - ovako loom provedbom, Zakon gubi svoje glavne karakteristike Razvoj socijalnog osiguranja na podruju Jugoslavije nakon drugog svjetskog rata - proces raspadnja organizacije soc osiguranja na vee i manje nosioce se nastavlja - 1945.g. Jugoslavija pokuava sanirati zateeno stanje uvoenjem jedinstvenog

dravnog nadzora nad ustanovama soc osiguranja

- maj 1945.g. prvi zakon iz ove oblasti Zakon o sprovoenju socijalnog osiguranja - njime je osnovan jedinstven nosilac soc osiguranja Sredinji zavod za soc osiguranje - donosi se vie podzakonskih akata - soc osiguranje nove Jugoslavije ima 3 faze: 1. do 30.juna 1952.g. dravno socijalno osiguranje 2. od 1952.-1974.g. 3. od 1974.g. do disolucije SFRJ - prva razvojna faza - unifikacija materijalno-pravnih propisa

5

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM- Ustav od 31.januara 1946.g. nastavlja tu aktivnost - donosi se Zakon o socijalnom osiguranju radnika, namjetenika i slubenika iz 1946.g njime je uvedeno dravno osiguranje, a samoupravni princip je odbaen - za provoenje osiguranja osnovan je Dravni zavod za socijalno osiguranje - rukovoenje i nadzor su u nadlenosti ministara rada FNRJ - pozitivne karakteristike Zakona su: a) proirivanje ranga osiguranika na neka lica koja nisu u radnom odnosu b) ovisnost prava i davanja iz soc osiguranja o osiguranom vremenu i stvarnoj zaradi, na osnovu naela za vie rada-vie prava - nedostaci Zakona su: a) zahtjev za izvjesno vrijeme osiguranja je uslov za ostvarivanje prava b) izdvojeni su dravni slubenici iz ovog sistema - novi zakon Zakon o socijalnom osiguranju radnika, slubenika i njihovih porodica iz 1950.g. - on proiruje broj osiguranika, sta se javlja kao osnovni uslov za ostvarivanje prava, znatno su proirena prava iz kratkoronog(zdravstvenog) i dugoronog(invalidskog) osiguranja, jo vie se istie dravni karakter soc osiguranja, a provde ga dravni organi uprave, zatita prava obezbjeuje se u upravnom postupku, sindikalne organizacije mogu kontrolisati ostvarivanje soc prava, svi rashodi namiruju se iz budeta - osnovni nedostatak ovog Zakona nije se vodilo rauna o stepenu ekonomskog razvoja - druga razvojna faza - samoupravna faza u soc osiguranju poinje 1952.g. donoenjem Uredbe o osnivanju Zavoda za socijalno osiguranje - republiki zavodi odluuju o svim pravima iz soc osiguranja - bitne izmjene odnose se na novi nain utvrivanja penzijske osnovice, uvoenje zatitnog dodatka, insitut revizije, irenje soc osiguranja na vei broj lica koja obavljaju samostalnu djelatnost - zdravstveno osiguranje 1954. uvode se mjere zdravstvene zatite na federalnom nivou - 1957.g. proces razdvajanja ranije objedinjenih oblika soc osiguranja se zavrava - 1962.g. organizacija soc osiguranja prilagoava se novim uslovima osnivaju se zajednice soc osiguranja, pored zavoda - proiren je krug osiguranih lica koja se dijele na: a) osiguranike b) lanove njihovih porodica c) lica osigurana za odreene sluajeve - od 6.aprila 1941.g.-15.maja 1945.g. ne rauna se u sta osiguranicima koji su bili na strani okupatora i osiguranicima koji su osueni na vie od 5 godina zatvora za krivina djela protiv drave - u ostvarivanju prava primjenjuju se pravila opeg upravnog postupka - postojala su dva fonda pri zajednicama i to: a) fond za kratkorono osiguranje b) fond za dugorono osiguranje pri rebublikim zajednicama

6

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMUstav iz 1963.g. usklaivanje postojeih zakona od 1963. do 1965.g. donose se novi zakoni osnovni zakoni penzijski sta dijeli se na sta osiguranja i poseban sta u zdravstvenom osiguranju uvedeni su novi principi: a) naelo slobodnog izbora zdravstvene ustanove i ljekara b) participiacija od strane osiguranog lica u trokovima - prava iz soc osiguranja poivaju na naelima obaveznosti, solidarnosti i samoupravljanja - trea razvojna faza - postavke iz ustavnih amandmana iz 1971.g. ugraeni su u Ustav SFRJ iz 1974.g.: a) proirenje prava i dunosti republika i pokrajina b) radnici udrueni u samoupravne interesne zajednice ureuju svoje obaveze prema tim zajednicama c) jaa uloga samoupravnog sporazumijevanja d) materijalni poloaj radnih ljudi stavljen je u ovisnost njihovog tekueg i minulog rada e) materija kratkoronog osiguranja spada u materiju republikog zakonodavstva - penzijsko-invalidsko osiguranje ureuje se posebnim zakonom - Federalnim zakonom o osnovnim pravima iz penziono-invalidskog osiguranja regulisana su slijedea pitanja: - uslovi za ostvarivanje prava; nain na koji mogu nastati neki rizici; osnovna naela osiguranja; krug osiguranih lica; osnovni nain finansiranja; osnovne odredbe o penzijskom stau; odnosi izmeu zajednica; druga pitanja Socijalna politika - skup drutveno-politikih mjera i drutveno-ekonomskih mjera predvienih za obezbjeenje drutvene zatite svim graanima koji su pogoeni socijalnom nezgodom - savremena soc politika nastaje u graanskim dravama u: a) uslovima zamah industrije u 19.st. b) kao posljedica borbe za zatitu radnika i poboljanje njegovog soc poloaja - dakle, soc politika je organizovana djelatnost drave i drugih subjekata politike moi u odreivanju ciljeva, naela, nosilaca soc sigurnosti - zaetak savremene soc politike uvoenje opeg soc osiguranja koje se danas zasniva na sigurnosti i blagostanju - sigurnost je zatita ljudskog ivota i poretka politike zajednice od nasilnog ugroavanja, a blagostanje je dostupnost materijalnih sredstava - polovina 20.st. razvijene zemlje nastoje uspostaviti dravu blagostanja, odnosno socijalnu dravu - socijalna politika, u okviru globalne i ekonomske poltike tei ka priznanju svojih sadraja koji su:

a) ljudske potrebe b) radni i ivotni uslovi c) osiguranje prilikom raznih rizika i tekoa

7

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMd) osmiljavanje soc promjena e) socijalne inovacije f) poticanje i usmjeravanje soc razvoja

- ciljevi soc politike su: 1. stvaranje i reprodukcija radne snage 2. poveanje produktivnosti rada - opi politiki cilj soc politike ouvanje socijalnog nivoa

Faktori socijalne politike 1.ekonomski faktor obim socijalnih davanja realno je ogranien materijalnim mogunostima drutva - svaka drava koja proklamira dravu blagostanja nastoji uspostaviti odnos sa ekonomskom politikom 2.demografski faktor za socijalnu poltiku bitna je struktura stanovnotva po starosti jer je usko vezana za standarde ivota 3.socijalpolitika doktrina pod ovim pojomom podrazumijevaju se principi i uenje o ciljevima i sredstvima soc zatite socijalpolitika doktrina sadri u sebi: a) filozofsko uenje kao svoju bazu b) ciljeve koji se ele postii c) sredstva kojima se ovi ciljevi postiu Modeli socijalne politike 1. Klasini modeli socijalne politike 2. Savremeni modeli socijalne politike Klasini modeli socijalne politike 1. rezidualni (liberalistiki i neoliberalistiki) model pojedinac se sam treba brinuti o zadovoljavanju vlastitih potreba - drava samo jami ravnopravnost svim subjektima u soc odnosima - drava se javlja samo kada zataje prethodni mehanizmi ekonomski mehanizam i porodina solidarnost 2. redistributivni model odgovara savremenoj dravi blagostanja u kojoj pojedinac kada se nae u nevolji moe raunati na drutvenu pomo - drava je duna svojim graanima jamiti osnovnu soc sigurnost - ovaj model poiva na Bizmarkovom modelu soc politike - ovaj model poiva na konzervativnoj politikoj ekonomiji sa ekspanzivnom privredom i monom dravom Savremeni modeli socijalne politike - 3 bazina modela:

8

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM1. moderni liberalni model (SAD) oslonjen na izvorni model liberalne ekonomije - ovaj sistem ne poznaje pomo u sluaju bolesti, nema programa za djecu, nema nacionalnog plana zdravstvene zatite cijelog stanovnitva - starosne penzije prvi put uvedene 1935.g., zdravstveno osiguranje obuhvata plaanje bolnikih rauna, postoji i privatno osiguranje za koje se opredijelilo 60% starijih lica - u pitanju je vrlo ogranien sistem soc sigurnosti 2. socijalno-demokratski model (vedska) poiva na ideji iskorjenjivanja siromatva i obezbjeivanju soc sigurnosti za sve graane - drava blagostanja - uvaava se ljudski faktor kao najvea vrijednost za razvoj drutva - ovo je najrazvijeniji i najhumaniji model socijalnog osiguranja u savremenom svijetu - radi se o praktinoj primjeni doktrine UN-a 3. moderni konzervativni model (Njemaka) imeu prva dva modela - ve 1950.g. dolazi do modernizacije tradicionalnog sistema soc osiguranja - osnovu ovog modela postavlja Demohrianska unija - 60-tih i 70-tih godina jaa socijaldemokratska partija pomaci u sistemu soc osiguranja - ovaj model obezbjeuje zatitu plate ili naknade umjesto plate

Primjenljivost inozemnih iskustava i ogranienost socijalne politike - globalne karakteristike inozemnih modela soc politike: 1. dalja istraivanja treba usmjeriti u pravcu analize i izbora onog modela od tri razmatrana - taj izbor treba odgovarati trinim uslovima i da ima adekvatan prelazni reim u odnosu na dosadanji model 2. druga iskustva trebaju posluiti za korigovanje vlastitog modela 3. osnovni problemi soc osiguranja ne mogu se svoditi na izbor izmeu dravnog ili privatnog oba trebaju egzistirati 4. ako vedski model uzimamo kao idealan, trema poeti sa smanjivanjem obima prava, sve beneficije utvrivale bi se zakonom u demokratskoj proceduri za jedinstveno podruje BiH 5. potrebna je svojinska transformacija privrede 6. cijeli sistem soc politike treba prethodno uspostaviti, pa tek onda prei na reviziju njegovih dijelova - sve drave, kao i naa, prihvataju redistributivni model soc politike,jer se rezidualni smatra zaostalim modelom - neprihvatanje rezidualnog modela ne znai pasivizaciju pojedinca ve naprotiv: a) nuno je stvarati ope raspoloenje javnosti da se svaki pojedinac stavi u situaciju da se moe starati o sovjim potrebama b) njegova aktivnost odvija se u uslovima ekonomskog mehanizma

9

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMc) uz pomo porodine solidarnosti d) djelovanje drave tako da ona stvara pretpostavke za osvarivanje adekvatne soc politike Sredstva socijalne politike - glavna sredstva su:

a) ustanove i druge organizacije soc zatite b) kadrovi soc zatite c) administrativno organizovanje soc zatite d) finansiranje soc zatite e) zakonodavstvo soc zatite socijalno pravo

Vidovi socijalne politike 1. socijalno osiguranje sigurnost koja treba da predstavlja opi sistem drutva za obezbjeenje graana 2. socijalna zatita obuhvata soc staranje, soc organizacije, soc pomoi i sl. Socijalna politika u BiH - treba je posmatrati u okviru podjele nadlenosti izmeu BiH i njenih entiteta - enititeti su iskljuivo nadleni za oblast socijalne politike osim pitanja migracija i izbjeglica - ipak, ovom se moe prigovoriti jer sa aspekta meunarodnog prava BiH nastavlja svoje postojanje po meunarodnom pravu kao sljednik Republike BiH ovo znai da entiteti nisu meunarodnopravni subjekti - BiH e postati potpisnica 15 meunarodnih sporazuma koji postaju pravni izvori za odgovarajue pravne grane, pa i soc pravo - isto dejstvo imaju sporazumi kojima je RbiH vezana nakon notifikacije o sukceciji, kojih ima 232 - svaki entitet moe zakljuivati sporazume sa dravama i meunarodnim organizacijama, ali uz pristanak Parlamentarne skuptine BiH - postoji i tzv. mogunost dodatne nadlenosti BiH e preuzeti nadlenosti za pitanja o kojima se entiteti sloe i one nadlenosti koje su potrebne za ouvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i meunarodnog subjektiviteta - i vertiklani odnos odnos izmeu BiH i entiteta i horizontalni odnos odnos izmeu samoh entiteta treba da bude u funkciji jaanja BiH - RS unutranja organizacija vlasti na unitarnom principu, te se oblast soc politike razmatra u odnosu na tri nivoa organizacije vlasti: a) nivo BiH b) nivo RS c) nivo opine lokalne samouprave - FBiH etiri nivoa organizovanja vlasti: a) nivo BiH b) nivo FBiH

10

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMc) nivo kantona d) nivo lokalne samouprave Socijalna politika u FBiH - u iskljuivu nadlenost FBiH ne spada ni soc politika ni soc zakonodavstvo, ni sprovoenje soc politike - u ustavnoj odredbi je izriito navedena zajednika nadlenost federalne vlasti i kantona nad socijalnom poltikom - kantoni i federalna vlast mogu se dogovoriti da soc politiku ureuju zajedno, odvojeno ili od strane kantona ali koordinirano od federalne vlasti - izriito je ustanovljeno da federalna vlast ima pravo utvrivati politiku i donositi zakone koji se tiu zajednike nadlenosti - kantoni imaju pravo utvrivati politiku i provoditi zakone iz zajednike djelatnosti, ali nemaju pravo donositi zakone oni provode soc politiku i uspostavljaju slube soc zatite - dakle, kantoni imaju pravo: a) utvrivati politiku, kao i FBiH b) provoditi zakone iz ove oblasti, to nije u nadlenosti FBiH - ovdje su kantoni u poziciji izvrnih organa FBiH - lokalne zajednice imaju posebnu ulogu opina u okviru svig samoupravnog djelokruga osigurava lokalne potrebe stanovnitva u oblasti brige o djeci,obrazovanja, rada i zapoljavanja ostvaruje se neposredno socijalno staranje Pojam socijalnog osiguranja - definie se kao opi sistem koji je ustanovljen u vidu materijalne zatite radnika i drugih osiguranih lica - ipak, postoji odreena nesaglasnost oko ovog pojma - karakteristike pojma socijalnog osiguranja su: 1. to je obavezno osiguranje provodi se na osnovu zakona ex lege prava 2. zatita je usmjerena prvenstveno prema radnicima i njihovim porodicama lica koja ive od svog rada imaju odreena prava iz soc osiguranja - socijalno osiguranje se transformie u sistem socijalne sigurnosti Socijalna sigurnost - razna shvatanja: 1. prema shvatanju Lijona soc sigurnost eli graanima pruiti garancije protiv odreenih rizika 2. drugi autori cilj da obezbijedi sigurnost dohotka koji prozilazi iz radne aktivnosti 3. meunarodno udruenje za soc sigurnost skup svih mjera koje u odreenim sluajevima treba da uspostave poremeenu ravnoteu

11

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM- najprihvatljivije miljenje soc sigurnost je samo iri izraz za soc osiguranje tendencija da se proiri na vei krug osiguranika - soc sigurnost moe se tretirai kao lini i porodini doivljaj, drutvena pozicija, sistem i poredak drutva - soc sigurnost podrazumijeva sistem socijalnih mjera u kojem se obezbjeuju: a) stabilni i povoljni uslovi ivota i rada b) mogunost napredovanja u radu c) preventivno otklanjanje raznih uzroka i odnosa ugroavanja Socijalna sigurnost kao subjektivno pravo 1. soc sigurnost je subjektivno pravo pojedinca sloboda od nezaposlenosti, pravo na preraspodjelu nacionalnog dohotka 2. vie ustava sadri odredbe o sco sigurnosti (slovenija, Hrvatska) Socijalna sigurnost i socijalno osiguranje - ovaj odnos razmatra se sa vie aspekata: 1. zemlje anglo-saksonskog pravnog podruja zakoni koji reguliu soc osiguranje zovu se zakonima o soc sigurnosti 2. soc sigurnost je sloen sistem koji obuhvata sistem soc osiguranja kao podsistem 3. soc sigurnost je jo obuhvatnija osim cjelokupnog cos osiguranja i socijalne zatite obuhvata i pomo pri stanovanju, porodinu pomo i sl. - najprihvatljiviji stav subjektivno pravo svakog pojedinca svodi se na obezbjeenje osnovnih ivotnih potreba Osigurani sluaj i socijalni rizik - socijalni sluaj individualni sluaj pojedinca koji ga dovodi u situaciju u kojoj je dolo do pogoranja njegovih ivotnih uslova - u teoriji se socijalni sluajevi dijele na: 1. soc sluajevi materijalne prirode (bolest, starost, nezaposlenost i sl.) koji su kompleksno obuhvaeni soc zakonodavstvom 2. soc sluajevi koji nisu obuhvaeni socijalnim zakonodavstvom, ve se rjeavaju davanjem tradicionalnih oblika soc pomoi (finansijska pomo, besplatno lijeenje i sl.) 3. soc sluajevi nematerijalnog znaaja line krize svih vrsta 4. kombinovani sluajevi elementi i materijalnog i nematerijalnog - kada su socijalni sluajevi pravno pokriveni tada se radi o socijalnim rizicima - rizici budua ili sadanja stanja negativna za zadovoljavanje ivotnih potreba - klasini socijalni rizici razlikuju se u pogledu budunosti i eventualnosti - uz klasini rizik vezana je renta, a uz socijalni rizik vezan je doprinos - kod klasinog rizika nema naela solidarnosti

12

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM- soc rizik oznaava se kao i nepovoljni i kao eljeni dogaaj ( invalidnost, roenje djeteta), ali i jedni i durgi doprinose gubitku ili smanjivanju zarade Vrste socijalnih rizika 1. fizioloki rizici sluajevi nastali zbog bolesti, smrti, materinstva i sl 2. profesionalni rizici sluajevi nastali zbog vrenja odreenih profesija 3. socijalni sluajevi nastaju zbog porodinih okolnosti 4. socijalni rizici nastaju zbog drutvene sredine rat, promjena reima i sl. 5. soc rizici nastali zbog fizike sredine geofizike, mteoroloke pojave - soc rizici su oni sluajevi u kojima osigurana lica mogu ostvariti itvrena prava iz soc osiguranja - osigurani rizici mogu se svesti na dogaaje koji su se morali dogoditi - prikaz najnovijih istraivanja o rizicima u BiH posluie kao uporedni prikaz profesor Trnini: 1. bio-psihofizioloke zaee, trudnoa, poroaj, bolest, tjelesno oteenje, starost, smrt 2. porodine promjene u porodici enidba, udaja i sl. 3. razni rizici 4. uee u znaajnim drutvenim dogaajima ratovi, revolucije samo za bolest, invalidnost i smrt 5. socijalno-ekonomski 6. elementarne nepogode sa posljedicama bolesti, tjelesnog oteenja,smrti 7. asocijativne pojave alkoholizam, narkomanija, delikvencija, prostitucija i sl. Osigurana lica - dijele se na: 1. osiguranike lica u radnom odnosu ili lica izjednaena sa licima u r.o 2. lanove porodica osiguranika 3. lica osigurana za odreene sluajeve pod odreenim okolnostima npr. sudjelovanje na obaveznoj praksi, nesrea na poslu i sl. Prava iz socijalnog osiguranja - strogo lina prava - treba utvrditi postojanje osiguranog rizika

13

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM- prava iz soc osiguranja dijele se na: 1. osnovna - utvrena temeljnim zakonom - u penziono-invalidskom osiguranju osnovna prava su: a) profesionalna rehabilitacija, invalidska penzija b) novana naknada za tjelesno oteenje c) starosna penzija na osnovu rizika starosti d) porodina penzija na osnovu rizika smrti osiguranika 2. provizorna alternativa-zamjena za neko pravo, dok se osnovno pravo ne ostvari - jednokratna socijalna davanja 3. supsidijarna nikada se ne priznaju samostalno, ve u vezi sa osnovnim 4. ostala mogu se predvidjeti opim aktima organizacija soc osiguranja

Grane opeg sistema socijalnog osiguranja - socijalnim osiguranjem obezbjeena je: 1. zdravstvena zatita preventivna i kurativna 2. naknada umjesto plate bolest, trudnoa, poroaj 3. invalidnina djelimini gubitak radne sposobnosti 4. invalidska penzija potpuni gubitak radne sposobnosti 5. upuivanje na drugi posao i prekvalifikaciju 6. lina penzija ispunjavanje odreenog vremena provedenog na radu 7. porodina penzija - ovi osigurani sluajevi spadaju u slijedee grane soc osiguranja: 1. zdravstveno osiguranje najee kratkotrajno osiguranje 2. penzijsko osiguranje dugorono osiguranje rizik starosti i smrti 3. invalidsko osiguranje rizik invalidnosti, tjelesnog oteenja i neposredne opasnosti od invalidnosti - najvie osiguranika obuhvata zdravstveno osiguranje, pa invalidsko i penzijsko - prema obuhvatnosti rizika osiguranje se moe posmatrati kao: a) potpuno osigurana lica za sve rizike osim smrti b) nepotpuno lanovi porodica osiguranika i lica pod utvrenim okolnostima c) proireno naelo dobrovoljnosti lica koja nisu obuhvaena obaveznim osiguranjem mogu osigurati sebe i lanove svoje porodice Izvori socijalnog prava - nema posebnih izvora, ve opi akti koji se tretiraju kao izvori u naem pravnom sistemu - ipak se javljaju odreene specifinosti - razni naini razvrstavanja pravnih izvora: 1. a) normativne akte koje donosi drava

14

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMsubjekata b) normativne akte koje donosi organizacija i drugih poslodavakih

prava - ipak, najprikladnije je podijeliti izvore soc prava u slijdee grupe: 1. dravni propisi 2. opi akti fondova i drugih subjekata soc osiguranja izvori autonomnog prava 3. meunarodni izvori 4. sudska praksa - hijerarhija izvora ukljuuje: a)meuzavisnost pravila u konkurenciji podvrgavanje ustavnim naelima b) da svako pravilo dobija svoju vanost od vieg pravnog pravila i mora biti u skladu s njim - kod egzistiranja paralelnih izvora mogu nastati problemi: a) u pogledu subjektivnih uinaka tih izvora posebno pravilo derogira ope, jer je povoljnije za osigurana lica - uvijek treba utvrditi da li postoji posebna norma, pa tek ako se utvrdi da je nema primijeniti opu normu b) u pogledu vremenskih uinaka - obaveza njihovog objavljivanja prije stupanja na snagu - obavezan protek minimalnog razdoblja od objave do stupanja na snagu - postepeno sprovoenje odreenih odredbi - utvrivanje prelaznog reima osiguranici mogu birati da li e prava ostvariti prema novom ili starom propisu - u kojem roku prava zastarijevaju c) u pogledu prostornih granica - kada dolazi do primjene prava na temelju dvostranih meunarodnih ugovora - kada se javi problem stvarne i mjesne nadlenosti fondova Dravni propisi kao izvori prava 1. ustav 2. zakoni 3. podzakonski akti Ustav - ureena samo osnovna i vitalna pitanja - ustavne odredbe kao izvor soc prava ima:

c) meunarodne sporazume iz ove oblasti 2. odvojeno posmatranje dravnih i meunarodnih opih akata 3. klasifikacija se vri prema donosiocu akta 4. dioba na heteronomne ( dravni i meunarodni) i autonomne izvore soc

15

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMa) teorijske vrijednosti putokaz za regulisanje prava b) praktine vrijednosti zakonska i podzakonska razrada Zakoni - najvaiji izvor soc prava pravni akt koji sadri opa pravna pravila - materijalno,ire shvatanje zakona - ue shvatanje samo ona pravila koja su donesena od zakonodavnog tijela po zakonodavnom postupku Podzakonski propisi - opi pravni akti koje donose politiko-izvrni i upravni organi - njima se razrauju apstraktna pravila iz zakona - sekundarne su naravi - najei su: uredbe, odluke, uputstva, zakljuci-smjernice - organi uprave mogu donositi pravilnike, naredbe, uputstva Izvori autonomnog prava - nameu ih ne dravni organi, ve drugi drutveni organi - naela autonomije volje i u okvirima dispozitivnih normi - porast donoenja opih akata preduzea donoenjem ustava 1974.g. i Zakona o udruenom radu 1976.g. - samoupravni opi akti bili su podijeljeni u tri grupe: 1. drutveni ugovori 2. samoupravni sporazumi 3. drugi samoupravni opi akti statut, pravilnik i sl. - poetak 1989.g. prestaje da vai Zakon o udruenom radu opi akti su statut i drugi opi akti dakle, samo trea grupa - ova pitanja bila su ureena Zakonom o preduzeu koji je preuzet i bio Zakon RbiH - 1999.g. poinje primjena Zakona o privrednim drutvima, a prestaje da vai Zakon o preduzeima - osnovni opi akt dionikog drutva statut - javna preduzea takoer imaju statut kojeg donosi upravni odbor, a moe imati i druge ope akte - ustanove osnovni opi akt su pravila ustanove Meunarodni izvori socijalnog prava - kada naa zemlja zakljuuje ugovore sa drugim zemljama - da bi ti ugovori predstavljali izvor moraju biti donijeti u formi zakona i ratifikovani

Meunarodni ugovori - viestrani ili dvostrani - meunarodne ugovore ratifikuje Predsjednitvo BiH ako na to pristane Parlamentarna skuptina BiH

16

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM- nadleni organ entiteta vre ratifikaciju samo ako je na to pristala Parlamentarna skuptina BiH - dvostrane ugovore-konvencije zakljuuju dvije drave, a multilateralne ugovore donose Ujedinjene nacije, MOR i druge organizacije - meu multilateralnim dokumentima izdvajaju se oni koji spadaju u grupu univerzalnih pravnih izvora na nivou meunarodne zajednice Opa deklaracija o ljudskip pravima i sl. Multilateralni meunarodni ugovori 1. po osnovu sukcesije BiH je prihvatila 66 konvencija MOR-a knjiga, str.73. 2. BiH se obavezala Dejtonskim ustavom da e ostati ili postai potpisnica meunarodnih sporazuma iz Aneksa I Ustava 15 sporazuma o ljudskim pravima i dva koja e se primjenjivati u BiH - za soc pravo vani su: a) Meunarodni ugovor o graanskim i politikim pravima 1966.g. b) Me ugovor o ekon, soc i kulturnim pravima 1968.g. c) Konvencija o pravima djeteta 1969.h. d) Konvencija o pravima radnika na privremenom radu u inozemstvu 1990.g. 3. Dejtonom se obavezala da e se odredbe o pravima i slobodama iz Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i sloboda, kao meunarodni standardi, primjenjivati direkto u BiH imaju prioritet nad svakim zakonom 4. za FBiH vae Instrumenti za zatitu ljudskih prava koji imaju pravnu snagu ustavnih odredbi 22 instrumenta Konvencija broj 102. o minimalnoj normi socijalnog obezbjeenja - usvojena od strane Ope konferencije MOR-a 1952.g. u enevi - primjenjuje se kao zakon BiH, a ratifikovana je 1954.g. - neki od njenih dijelova su: zdravstvena zatita, naknada za sluaje bolesti, davanja za starost, porodina potpora, davanja za materinstvo, za invalidnost i sl. Evropska socijalna povelja - meu 4 najvanija dokumenta - 1965. zamiljena kao pandan Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i slobodama - osnovni cilj progresivno unaprijediti standarde ivota u Evropi - prvi dio povelje 19 prava i principa, a drugi dio ih razrauje - to su: pravo na rad, n pravilne uslove rada, na zdravstvenu zatitu, socijalno osiguranje i sl. Obiajno pravo - da bi obiaj bio drutvena norma potrebna su tri uslova: 1. dugotrajna primjena 2. ponavljanje vie puta 3. postojanje ope saglasnosti da je pravilo ispravno

17

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM- dopunski karakter izvora prava, primjenjuje se tek kada nema propisa ili postpji pravna praznina Sudska praksa - sudska presuda moe postati izvor prava ako se pojedinana norma kojom se rjeava sluaj smatra obaveznim za budue sluajeve istog karaktera pojedinana norma tako se pretvara u opu normu - presuda postaje precedent i stvara se precedentno pravo karakteristika anglosaksonskog prava - evropa- sudske presude nemaju karakter izvora prava, ali ovdje dolazi do stvaranja opih pravila koja se zovu sudska praksa Naela socijalnog prava - opa naela socijalnog prava su: 1. naelo neobaveznosti i dobrovoljnosti - knjiga, str.79.-82. 2. naelo uzajamnosti i solidarnosti svodi se na utvrivanje visine potrebnih sredstava za osvarivanje prava 3. naelo jedinstvenosti soc prava su jedinstvena za sve osiguranike iste kategorije 4. naelo demokratinosti i participacije osiguranika u upravljanju 5. naelo zakonitosti a) objektivna i pravna zakonitost na koju utie nauka b) zakonitost u radu subjekata nivo strunosti 6. naelo neotuivosti i nezastarjelosti - jer se radi o strogo linim pravima - posebna naela socijalnog prava su: 1. naelo meuovisnosti prava o radnom doprinosu osiguranika penzisjko osiguranje ostvaruje se ako je ispunjen uslov penzijskog staa 2. naelo prevencije radnik ima pravo na uslove rada koji osiguravaju jegov fiziki i moralni integritet, pravo na zdravstvenu zatitu i drugu zatitu (npr. cijepljenje, sistematski pregledi i sl.) Organizacija socijalnog osiguranja - dva osnovna oblika: 1. sprovoenje socijalnog prava vri se preko organa dravne uprave, odnosno posebnog organa ministarstva za poslove soc staranja 2. sprovoenje soc osiguranja vri se preko posebno organizovanih insitucija, koje su pod kontrolom drave - SFRJ do 1952. prvi model, nakon toga drugi - Ustav iz 1974.g. samoupravne interesne zajednice - na podruju bive SFRJ bile su osnovane dvije grupe samoupravnih inetersnih zajednica:

18

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMa) samoupravne interesne zajednice iz oblasti zdravstvenog osiguranja b) samoupravne interesne zajednice iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja - ove zajednice transformisane su u fondove koji su funkcionisali do 1994.g. - dakle, za vrijeme ratnog stanja, fondovi i zavodi su prestali sa radom i to: a) Republiki javni fond za socijalnu i djeiju zatitu b) Republiki fond za zdravtsvenu zatitu c) drutveni fond penzijskog i invalidskog osiguranja d) opinski, gradski fondovi soc zatite e) Zavod za zapoljavanje BiH - poslove ovih fondova obavljala su ministarstva:

1. Ministarstvo za izbjeglice i soc politiku 2. Ministarstvo zdravlja 3. Opinski organ nadlean za poslove soc i djeije zatite

Finansiranje socijalnog osiguranja - tri osnovna oblika: 1. budetski nain takse, porezi, carine, doprinosi i sl. kada se sredstva potrebna za soc osiguranje osiguravaju iz budeta 2. sistem kapitalnog pokria preko vanbudetskih insitucija 3. samofinansiranje uplate doprinosa iz plte osiguranika i od sredstava preduzea Zdravstveno osiguranje i zatita - dijeli se na: 1. materijalno zdravstveno skup pravnih pravila kojima se utvruju prava i obaveze 2. procesno zdravstveno ureuje postupak, rokove, organe za regulisanje i sl. - kao grana obuhvata preventivno i kurativno djelovanje - zdravstvenim soc osiguranjem pokriveni su: a) povrede b) trudnoa i poroaj c) sprijeenost za rad d) mpreventivne zdravstvene zatite e) smrt Principi zdravstvenog socijalnog osiguranja - to su: 1. naelo obaveznosti 2. naelo solidarnosti pristajanje vsih osiguranika na obezbjeenje zatite 3. naelo uzajamnosti prava na naknade i pomo

19

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM- uspostavlja se federalna solidarnost i za to se osiguravaju sredstva u okviru jedinstvene stope doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje - od ovih sredstava formira se fond solidarnosti u okviru Zavoda za zdravstveno osiguranje i reosiguranje FBiH - sredstva federalnog fonda solidarnosti koriste se za:

a) osiguranje jednakih uslova za sporovoenje zdravstvenog osiguranja u svim kantonima b) prioritetne federalne programe c) prioritetne najsloenije oblike zdravstvene zatite iz odreenih specijalistikih djelatnosti na teritoriji FBiH

Vrste zdravstvenog osiguranja 1. obavezno 2. dobrovoljno 3. privatno Obavezno zdravstveno osiguranje - kao kriteriji za uspostavu ovog osiguranja navode se: a) zdravstveni rizici vezani za cjelokupnu populaciju b) uslovi rada vezani za pojedine djelatnosti, grane privrede c) uslovi ivotne sredine d) materijalna sposobnost pojedinaca da sami zatite svoje zdravlje Dobrovoljno zdravstveno osiguranje - zakonom se omoguava osnivanje osiguravajuih drutava koja poivaju na naelu dobrovoljnosti - organ upravljanja je skuptina osiguranika, a o sredstvima odluuju upravni odbori - naelo slobodnog ureivanja, ali nadleno ministarstvo vri nadzor nad njihovim radom Privatno zdravstveno osiguranje - privatne institucije, na koje se primjenjuju propisi koji se primjenjuju i na dionika drutva Oblici zdravstvenog osiguranja u BiH - FBiH zdravstveno osiguranje obuhvata: 1. obavezno sva osigurana lica (lica u radnom odnosu i lica sa odreenim svojstvima) imaju pravo na:

kantona

2. proireno fakultativne prirode, moe ga uvesti zakonodavno tijelo 3. dobrovoljno takoer fakultativno

a) koritenje zdravstvene zatite b) novanu naknadu c) razne pomoi

20

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM- RS tri oblika zdravstvenog osiguranja: 1. obavezno 2. proireno 3. privatno - Zakon o zdravstvenom osiguranju, uslove za ostvarivanje obezbjeuje Fond zdravstvenog osiguranja Pravni odnosi zdravstvenog socijalnog osiguranja - to su drutveni odnosi koji reguliu prava zdravstvenog osiguranja, a to su odnosi soc sigurnosti, zatite - samom regulacijom oni postaju pravni odnosi soc osiguranja - za nastanak socijalnopravnih odnosa potrebni su slijedei uslovi: a) postojanje pravnog osnova socijalnog zdravstvenog prava b) postojanje stanja socijalne potrebe c) izjava-zahtjev lica kojom se trai odreena soc prestacija - ovi uslovi su opi i kumulativne su prirode - postoje i posebni uslovi koje jedno lice lino treba ispuniti

Postojanje pravnog osnova zdravstvenog socijalno osiguranja kao uslova za sticanje prava - pravnim osnovom je unaprijed obuhvaen krug lica koja mogu stei pravo iz zdravstvenog osiguranja - svojstvo osiguranog lica utvruju kantonalni zavod osiguranja, odnosno nadlena sluba Fonda zdravstvenog osiguranja - dokazivanje svojstva osiguranog lica svodi se na to da lice ispunjava poetni uslov postojanje pravnog osnova Nastupanje osiguranog sluaja kao uslova za sticanje prava - Zakonom o zdravstvenom osiguranju odreeni su sluajevi koji su pokriveni obeveznim osiguranjem - ti sluajevi su za osiguranike i lanove njihovih porodica a) zdravstvena zatita b) naknada putnih trokova c) pravo na naknadu plate Zahtjev pogoenog lica osiguranim sluajem - prava iz zdravstvenog osiguranja nastaju momentom podnoenja izjave-zahtjeva od prvog dana slijedeeg mjeseca

21

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMElementi pravnih odnosa zdravstvenog socijalnog osiguranja - elementi socijalnopravnih odnosa su: 1. subjekti pravnih odnosa zdravstvenog osiguranja 2. prava i obaveze iz pravnih odnosa 3. objekat socijalne prestacije iz pravnog odnosa Subjekti pravnog odnosa - su: 1. osigurana lica knjiga, str. 102. 2. zavodi, slube fonda zdravstvenog osiguranja i dr. subjekti na nivou FBiH osnovan je Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja u ji djelokrug spada obavljanje poslova i ostvarivanje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja koji su od interesa za sve kantone - samostalna institucija sa svojstvom pravnog lica njihova prava utvrena su Zakonom o zdravstvenom osiguranju - Kantonalni zavod osiguranja ostvarivanje prava osiguranika, zakonito i blagovremeno ostvarivanje, struna pomo

Prava i obaveze iz pravnog odnosa zdravstvenog socijalnog osiguranja - pravo iz obaveznog osiguranja imaju: 1. osiguranici, i to: a) pravo na zdravstvenu zatitu b) pravo na naknadu plate c) pravo na naknadu putnih trokova u vezi sa koritenjem zdravstvene zatite 2. lanovi porodica osiguranika, i to: a) pravo na zdravstvenu zatitu b) pravo na naknadu putnih trokova Pravo na zdravstvenu zatitu - obuhvata: hitnu med pomo, lijeenje zaraznih bolesti, lijeenje endemske nefropatije, zatita u trudnoi i materinstvu, duevnih bolesti, narkomanije i sl. - zdravstvena zatita provodi se kao: 1. primarna 2. specijalistiko-konsultativna 3. bolnika - provodi se prema standardima i pravilniku koje donosi ministar nadlean za oblast zdravstva - zatita se prua samo u zdravstvenim ustanovama sa kojima je kantonalni zavod zakljuio ugovor

22

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM- osiguranici imaju prava i na: ortopedska pomagla, proteze, lijekove ije je stavljanje u promet odobrio federalni ministra zdravstva Pravo na naknadu plate - ako su:

- osiguraniku nee pripadati naknade plate ako: a) svjesno prouzrokuje nesposobnost za rad b) namjerno sprijeava ozdravljenje c) prima platu ili obavlja drugu dhelatnost d) bez opravdanog razloga se ne odaziva na ljekarski pregled e) ne pridrava se uputa za lijeenje f) u roku 3 dana od pojave bolesti ne javi izabranom doktoru da je obolio Pravo na naknadu putnih trokova - obuhvata: 1. naknadu za trokove prevoza 2. naknadu za trokove ishrane i smjetaja - naknada putnih trokova pripada licima: - propise o trokovima donosi nadleni rogan kantonalnog zavoda za osiguranje, odnosno zavoda RS - osiguranici imaju pravo na naknadu za pogrebne trokove Objekti pravnih odnosa zdravstvenog socijalnog osiguranja - su socijalne prestacije razna davanja - visoki stepen prestacija je u uslugama uvreno je 14 raznih usluga Finansiranje zdravstvenog osiguranja - 3 naina-izvora finansiranja su : 1. sredstva koja izdvaja drava za zatitu zdravlja stanovnitva 2. sredstva koja sami graani namjenski izdvajaju za zatitu zdravlja 3. gotovinska sredstva pojedinac ih lino, u vrijeme nastanka rizika, uplauje za svoje lijeenje - u veini zemalja sva tri izvora uestvuju u finansiranju Finansiranje obaveznog zdravstvenog osiguranja u BiH - regulisano etiteskim zakonima - u okviru zakonskih odredbi nalaze se odredbe o: a) izvorima i nainu osiguranja sredstava b) osnovici i nainu obraunavanja doprinosa

a) privremeno sprijeeni da rade zbog bolesti ili povrede b) povremeno sprijeeni da rade zbog lijeenja ili ispitivanja c) izolirani kao kliconoe d) odreeni za pratioca bolesnika e) odreeni da njeguju oboljelog suprunika ili dijete

a) koja su upuena doktoru medicine ili ustanovu u najblie mjesto b) ako ih izabrani doktor uputi u drugo mjesto

23

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMc) obavznicima uplate doprinosa d) sredstvima budeta e) linom ueu osiguranih lica Izvori i naini osiguranja - finansiranje obaveznog zdravstvenog osiguranja vri se iz 5 grupa: 1. doprinosa 2. naknade za zdravstvenu zatitu zaposlenih u inozemstvu 3. sredstva budeta 4. sredstva linog uea osiguranika 5. prihod od donacija, taksi, kamata i dr. - za povrede na radu poslodavac u cjelini osigurava sredstva za osvarivanje prava osiguranika na: a) zdravstvenu zatitu i sprjeavanje povreda na radu b) odgovarajuu medicinsku pomo i rehabilitaciju od posljedica povrede na radu c) naknada punih trokova d) naknada plate za vrijeme trajanja bolovanja - kantonalni zavodi sainjavaju godinje planove za finansiranje potreba ovog osiguranja i polaze od: a) raspoloivih sredstava b) utvrenog standarda zatite c) programa mjera za provoenje Osnovica i nain obraunavanja doprinosa - primjenjuju se propisi o porezima graana - osnovicu utvruju fondovi i zavodi osiguranja Obveznici uplate doprinosa - to su: 1. preduzea i druga pravna i fizika lica za radnike u r.o. 2. fond za penzijsko i invalidsko osiguranje 3. zavod za zapoljavanje za nezaposlene 4. institucija za socijalnu pomo za lica koja primaju stalnu pomo 5. preduzea i nosioci investicija u okviru kojih se izvode radovi 6. lica zaposlena u inostranstvu za lanove svoje porodice 7. nadleni organ uprave za vojnike, pripadnike MUP-a i kantonalne policije 8. nadleni organ uprave kantona za uenike, studente 9. nadleni organ uprave za soc ugroena lica i ratne invalide 10. davalac stipendije za strana lica koja se koluju 11. autorske agencije, udruenja graana, sportski savez za uesnike - ako obveznik nije uplatio doprinos, obustavlja mu se dalje koritenje zdravstvene zatite Sredstva budeta - budetskim sredstvima obezbjeuju se sredstva za: 1. pokrie poveanih trokova zdravstvene zatite

24

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM2. pokrie trokova zdravstvene zatite lica starijih od 65 godina 3. pokrie trokova naknade plate licima izoliranim kao kliconoe 4. pokrie trokova zdravstvene zatite lica ije je prebivalite nepoznato 5. razvoj nauno istraivake djelatnosti Lino uee osiguranika - za to je nadlean Parlament FBiH Naelo solidarnosti i reosiguranja u sistemu finansiranja - nove zakonske odredbe iz 2002.g. u cilju ostvarivanja jednakih uslova za sprovoenje obaveznog zdtavstvenog osiguranja, za odreene programe zdravstvene zatite od interesa za FBiH, osiguravaju se sredstva kod Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH od kojih se obrazuje fond solidarnosti - Parlament FBiH utvruje rizike koji se reosiguravaju - u Zakonu, kao rizici koji se reosiguravaju su oni koji nastaju uslijed: a) elementarnih nepogoda b) epidemije irih razmjera Zdravstvena zatita - je javna sluba jer ispunjava dvije osnovne pretpostavke za to: 1. prijeko je potrebna za zadovoljavanje opih drutvenih potreba 2. kao takva regulisana pravnom normom Naela zdravstvene zatite 1. naelo sveobuhvatnosti obuhvata sve graane BiH 2. naelo kontinuiranosti zatita kroz sve ivotne dobi 3. naelo dostupnosti raspored zdravstvenih ustanova 4. naelo cjelovitog pristupa slobodan izbor doktora medicine i stomatologije 5. naelo specijaliziranog pristupa dostignua i znanja Tipovi organizacije zdravstva u svijetu - navode se: 1. poduzetniko-permisivni sistem (SAD) 2. sistem univerzalne zatite (V. Britanija, N. Zeland, Norveka) 3. sistemi orijentisani prema blagostanju (Njemaka, Japan, Kanada) Osnivanje zdravstvenih ustanova - kao osnivai mogu se pojaviti: 1. entiteti BiH 2. kanton 3. optina 4. domaa i strana fizika i pravna lica - knjiga, str.124. i 125. Vrste zdravstvenih ustanova

25

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM- zdravstvene ustanove dijele se na: 1. zdravstvene ustanove primarne zdravstvene zatite (dom zdravlja, porodina ambulanta, ustanova za zdravstvenu njegu u kui) 2. zdravstvene ustanove specijalistiko-konsultativne bolnike zdravstvene zatite (poliklinike, bolnice, ljeilita, zavodi, ustanove u kojima se izvodi nastava) 3. apoteke 4. zdravstveni zavodi - sa obzirom na nivoe organizovanja, zdravstvena zatita dijeli se na: 1. primarnu opa medicina, kolska medicina, hitna medicinska pomo, lijenika djelatnost i sl. 2. sekundarnu specijalistika, bolnika zatita 3. tercijarnu najsloeniji oblici zdravstvene zatite, nauno-istraivai rad i sl. Provoenje zdravstvene zatite - podjela poslova izmeu primarne i sekundarne zatite Privatna zdravstvena djelatnost - privatnu praksu moe obavljati zdravstveni radnik sa visokom strunom spremom ako ispuni zakonske uslove - privatne ordinacije i laboratorije za doktora medicine i stomatologije, a dipl. magistar farmacije u privatnim apotekama - mogu imati samo po jednu od ovih ustanova Nadzor nad zdravstvenim ustanovama - oblici nadzora su: 1. unutranji nadzor raniji struni nadzor za struni rad ustanove odgovara direktor 2. zdravstveno-inspekcijski nadzor nadzor nad primjenom i izvravanjem zakona - ove poslove obavljaju kantonalni inspektori i federalni inspektori Zdravstveno osiguranje i svjetska zdravstvena organizacija i MOR 1. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) osnovana 1946.g. sa ciljem da zatiti i unaprijedi zdravstveno stanje ljudi u cijelom svijetu - ima status ustanove UN-a - prati stanje u zemljama lanicama kao bi doprinijela pronalaenju boljih metoda u borbi protiv bolesti - zadaci i organizacija SZO-a sadrani u Ustavu SZO iz 1948.g. 2. Meunarodna organizacija rada mnoge konvencije koje predstavljaju izvore socijalnog prava -knjiga, str.131.

26

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMPojam i predmet penzijskog i invalidskog osiguranja - objektivni smisao skup pravnih pravila kojima se ureuju prava, obaveze i odnosi osiguranih lica - drutveni odnosi koji su predmet ovog osiguranja su odnosi soc zatite za sluaj starosti, smrti i invalidnosti i drugi sluajevi - 31.jula 1998.g. stupio je na snagu Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju time su se prestali primjenjivati stari zakoni ( Zakon o osnovnim pravima iz penz-invalid osiguranja i Zakon o penz i invalid osiguranju za vrijeme ratnog stanja) Modeli penzijsko-invalidskog osiguranja u svijetu - osnovna karakteristika predvieno ope obavezno penzijsko-invalidsko osiguranje - dva tipa ovog osiguranja su: 1. evropski 2. anglosaksonski - evropski kontinintalni tip organizacija odvojena od dravne vlasti - karakteristike: a) finansira se doprinosom zaposlenih i poslodavaca 50:50% b) organi upravljanja su skuptine, odbori i druga samoupravna tijela c) jedinice za provoenje su zavodi, blagajne d) osiguranje se provodi za cijelu dravnu teritoriju ili po regijama - anglosaksonski tip dio javne uprave, moe biti uspostavljen na centralnom ili lokalnom nivou - ovim osiguranjem upravljaju dravni slubenici Osnovne karakteristike reformi penzijsko-invalidskog osiguranja - I stepen penz osiguranja sistem dravnog finansiranja - II stepen kapitalno pokrie - u EU penzijski sistem je ozakonjen 1982.g. - teorija soc prava evropske drave dijele se u 4 grupe: 1. skandinavske zemlje ( vedska, Finska, Danska, Norveka ) kasna dob za penzionisanje 2. zemlje kontinentalne Evrope ( Njemaka, Francuska, Austrija, Belgija, Holandija, vicarska, Luksemburg ) visoki doprinosi i primanja 3. zemlje June Evrope ( Italija, Grka, panija, Portugal ) otri uslovi za sticanje penzije 4. Velika Britanija niske i jednake penzije - Republika Hrvatska reforme su uvele tri stepena penzijskog osiguranja: a) obavezno na temelju generacijske solidarnosti b) obavezno osiguranje na starost na temelju individualne kapitalizirane tednje c) dobrovoljno na temelju kapitalizirane tednje - BiH jednostepeni sistem penzijsko-invalidskog osiguranja javno-obavezno osiguranje ureeno entiteskim zakonima

27

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM- RS predvia i dobrovoljno osiguranje lica koja se bave poljoprivredom kao glavnim zanimanjem modu se osigurati pod uslovom da su: a) na dan podnoenja zahtjeva imala najmanje 15 godina b) zdravstveno sposobna c) sa privalitem na teritoriji RS Principi penzijskog i invalidskog osiguranja - poseban znaaj ima konvencija broj 102 MOR-a savremene tendencije postizanje obezbjeenja svih soc rizika - principi konvencije broj 102 su: 1. princip solidarnosti 2. opa odgovornost drave u sprovoenju ovog osiguranja 3. obuhvaenost kruga zatienih lica 4. odreeni kvalifikacioni period uplate doprinosa 5. obezbjeenje prava albe 6. obustava davanja princip solidarnosti - obezbijediti predviena davanja kolektivnim putem doprinosa ili poreza - obaveza zatite lica sa najniim primanjima - doprinos koji plaaju zatiena lica ne moe biti vei od 50% ukupnog iznosa sredstava namijenjenih za zatitu lica iz radnog odnosa - princip solidarnosti poiva na naelima uzajamnosti i solidarnosti opa odgovornost drave - drava treba obezbijediti dobru administraciju koja e odluivati o pravima obuhvaenost kruga zatienih lica - krug zatienih lica treba da obuhvati propisane kategorije radnika i lanove njihovih porodica - krug osiguranih lica treba da obuhvati najmanje 50% svih zaposlenih odreeni kvalifikacioni period uplate doprinosa - to je odreena duina staa osiguranja obezbjeenje prava albe - propisi upravnog postupka i lex specialis propisi obustava davanja - predviena u vie sluajeva: a) kada uivalac obavlja neku djelatnosz uz naknadu potupna obustava b) ako zarada uivaoca prava prelazi propisani propis djelimina obustava c) kada se lice ne nalazi na teritoriji lanice prema konvenciji 102 - kod nas samo u sluajevima predvienim zakonom - ako se radi o stranim dravljanima koji su se iselili u inostranstvo penzijes eisplauju pod uslovima: a) da postoji meunarodni ugovor sa dravom u koju se iselio b) da ta drava priznaje takvo pravo naim dravljanima - naim dravljanima penzije se isplauju u inostranstvu ako ta obaveza posotji po meunarodnom ugovoru

28

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM- ako akve obaveze nema nosilac osuiguranja moe odrediti isplatu Pravni odnos penzijskog i invalidskog osiguranja - nastajanje socijalnopravnih odnosa iz p-i osiguranja pretpostavlja 3 opa uslova: 1. postojanje pravnog osnova p-i osiguranja 2. postojanje stanja soc potrebe nastupanje soc rizika 3. izjava zahtjev lica koje se nalazi u stanju soc potrebe - posebni uslovi koje jedno lice treba lino ispuniti Postojanje pravnog osnova p-i osiguranja - u pitanju je utvrivanje statusa osiguranog lica kao uslova nastanka pravnih odnosa iz p-i osiguranja - svojstvo osiguranika regulie se zakonom Nastupanje socijalnog rizika - izriito je predvieno da se prava iz p-i osiguranja stiu za sluaj: - starosti - invalidnosti bitni elementi invalidnosti su: a) postojanje potpune nesposobnosti ili promjene sposobnosti b) da je do nje dolo uslijed trajnih promjena u zdravstvenom stanju c) da zbog toga osiguranik ne moe raditi - invalid rada osiguranik koji po osnovu invalidnosti ostvaruje prava iz pi osiguranja - invalidi rada dijele se na I kategoriju osiguranici kod kojih nastane gubitak radne sposobnosti i II kategoriju osiguranici sa promijenjenom radnom sposobnou - smrti - fizike onesposobljenost Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o p-i osiguranju iz 2001.g. uvedeno ovo pravo - uslovi: 1. da je onesposobljenost posljedica povrede na radu 2. da nije manja od 30% Elementi pravnih odnosa p-i socijalnog osiguranja - to su: 1. subjekti 2. prava i obaveze 3. objekat Subjekti pravnih odnosa p-i osiguranja - to su: a) osigurana lica b) nosioci zavodi, fondovi i gruge organizacije

29

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMOsigurana lica - lica koja imaju status osiguranih lica i koja su podnijela zahtjev za osvarivanje prava - dijele se u dvije velike grupe: 1. osiguranici

a) lica u radnom odnosu i s njima izjednaena lica b) dravljani entiteta BiH kod stranih poslodavaca c) strani dravljani i lica bez dravljanstva d) lica koja obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost e) zemljoradnici i lanovi njihovih porodica knjiga, str. 148.,149.

2. osigurana lica u uem smislu lica koja su bila osiguranici orve, druge i tree podgrupe - oni sada ostvaruju prava kao osigurana lica i to u sluaju starosti i gubitka radne sposobnosti po prestanku r.o.: a) dok primaju novanu naknadu za vrijeme ekanja na zapoljavanje b) privremeno nezaposlena lica kada je odluka o prestanku njihovog r.o. donesena kada je prestalo postojati preduzee ovo osiguranje traje najmanje 1, a najvie 3 godine - knjiga, str. 150. - posebna grupa dravljanji BiH koji nisu obuhvaeni obaveznim p-i osiguranjem oni mogu sebi dobrovoljnim osiguranjem osigurati prava - dobrovoljno se moe osigurati lice koje: 1. ima opu zdravstvenu sposobnost 2. navrilo 15 godina ivota Nosioci p-i osiguranja - do 1999.g. trebalo je ujediniti dva p-i gonda Sarajevski i Mostarski - Visoki predstavnik je proglasio Zakon o organizovanju p-i osiguranja u FBiH - time je konano dolo do ujedinjenja dva fonda u jedinstveni Fond p-i osiguranja u FBiH - RS jedinstveni fond funkcionie od 1994.g. Prava i obaveze iz pravnog odnosa p-i osiguranja - osnovna prava su: 1. pravo na starosnu penziju 2. pravo na invalidsku penziju 3. pravo na porodinu penziju 4. prava invalida II kategorije na profesionalnu rehabilitaciju Pravo na starosnu penziju - izjednaeni mukarac i ena - prema Zakonu o p-i osiguranju, pravo na starosnu penziju stie osiguranik:

a) kada navri 65 godina ivota i namjanje 20 godina penzijskog staa prijevremena penzija

30

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMb) kada navri 40 godina penzijskog staa, bez obzira na godine ivota puna starosna penzijaPravo na invalidsku penziju - uslovi:

a) da je invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom boleu, bez obzira na duinu penzijskog staa b) da je prouzrokovana povredom van rada ili boleu pod uslovom da je imao navren penzijski sta koji mu pkriva najmanje 1/3 razdoblja od navrenih 20 godina do nastanka invalidnosti

Pravo na porodinu penziju 1. opi 2. posebni uslovi - opi se odnose na osiguranika i on ih mora ispuniti do smrti - lanovi porodice stiu pravo na penziju ako je osiguranik ispunio uslove: a) za starosnu penziju b) za invalidsku penziju c) bio korisnik jedne ili druge - posebni uslovi oni koje treba ispuniti lan porodice - ovi uslovi su: a) dopunksog karaktera b) razvrstani prema vrstama srodstva c) alternativni - pravo na porodinu penziju mogu ostvariti:

1. brani drug 2. djeca 3. usvojena djeca 4. druga djeca bez roditelja koje je osiguranik izdravao do smrti

- udovica stie pravo ako je: - do smrti supruga navrila 45 godina - do smrti supruga postala nesposobna za privreivanje - ostalo suprugove djece o kojima ona se brine - kada je dijete osiguranika roeno 300 dana nakon njegove smrti - udovac stie pravo: - do smrti branog druga navrio 60 godina - do smrti branog druga postao nesposoban za privreivanje - ostalo djece o kojoj se on brine - dijete stie pravo: - do navrenih 15 godina ima to pravo

31

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM- starije dijete ako je na redovnom kolovanju najkasnije do 25. godine - dijete nesposobno za samostalan ivot Pravo invalida II kategorije - ima pravo na: a) raspored na drugo radno mjesto b) odgovarajue zaposlenje c) prekvalifikaciju + da nije navrio 55 godina - ima pravo i na naknadu: a) plate od dana nastanka invalidnosti do zapoljavanja na drugo radno mjesto b) plate od dana zavretka prekvalifikacije do rasporeivanja c) zbog manje plate na drugom odgovarajuem poslu Pravo na novanu naknadu za fiziku onesposobljenost - povreda ili bitna onesposobljenost organa ili dijela tijela - fizika onesposobljenost je samostalan osigurani rizik - treba biti najmanje 30% i da je nastala kao rezultat povrede na radu Objekti socijalne prestacije iz pravnih odnosa p-i osiguranja - najee su u davanju - novcu ( za starost i smrt uvijek) - kod invalidskog osiguranja mogu biti i u uslugama Zajamena i najnia penzija - uvedeno umjesto ranijeg insituta minimalne penzije - pravo na zajamenu penziju imaju osiguranici koji su ostvarili: a) penziju u visini 75% penzijskog staa b) starosnu penziju sa 40 godina penzijskog staa c) invalidsku penziju sa 35 godina staa d) invalidsku penziju po osnovu povrede na radu - zajamena penzija ne moe biti manja od 80% prosjene penzije isplaene u decembru prethodne godine - prava na najniu penziju imaju ostali osiguranici - najnii iznos ove penzije ne moe biti manji od 60% prosjene penzije isplaene u decembru Posebni uslovi za sticanje prava iz p-i osiguranja Penzijski sta - je vrijeme koje se osiguraniku pru+iznaje u posptupku sovarivanja prava iz p-i osiguranja - obuhvata:

32

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMa) vrijeme provedeno u osiguranju od stupanja na snagu Zakona o p-i osiguranju b) vrijeme navreno do stupanja ovog zakona na snagu - uzima se u obzir samo sta ostvaren u FBiH - penzijski sta dijeli se na: 1. sta osiguranja sta osiguranja u efektivnom trajanju 2. poseban sta sta osiguranja sa uveanim trajanjem Sta u efektivnom trajanju - vrijeme koje je osiguranik proveo nakon navrene 15 godine u radnom odnosu- razdoblja koja se raunaju u ovaj sta dijele se u nekoliko grupa:

1. svo vrijeme koje je proveo u r.o. sa punim radnim vremenom 2. razdoblja provedena van rada u toku trajanja r.o. 3. osiguraniku sa promijenjenom radnom sposobnou rauna se vrijeme ekanja na prekvalifikaciju 4. vrijeme za koje je bio prijavljen na dobrovoljno osiguranje

Sta sa uveanim trajanjem - osiguranici koji rade na posebno tekim i tetnim radnim mjestima - stepen uveanja staa zavisi od teine i tetnosti rada najvie 50% - zaposlenicima se sta moe uveati po dva kriterija: 1. zbog obavljanja poslova posebno tekih za zdravlje (jame, piloti i sl.) a) postoje znatniji tetni uticaji b) poslovi se obavljaju neposredno pored izvora tetnih uticaja c) poslove obavlja isti radnik u toku punog radnog vremena

- stepen uveanja utvruje Vlada FBiH - zakonom je predviena obavezna revizija radnih mjesta na kojima se sta rauna sa uveanim trajanjem najkasnije 5 godina od utvrivanja tih radnih mjesta Poseban sta - kao sta u dvostrukom trajanju rauna se razdoblje koja su lica provela: - priznavanje posebnog staa odnosi se na period od 30.aprila 1991.g. 22.decembra 1995.g. - RS knjiga, str. 165.

2. zato to je vijek obavljanja profesionalnih djelatnosti ogranien navravanjem odreenih godina ivota ( balerine, operski pjevai i sl)

1. u vidu uea u pripremama za odbranu BiH 2. u vidu uea u odbrani BiH

Dokup staa - RS kada je osiguranik navrio godine ivota propisane za sticanja prava na starosnu penziju, ali ne ipsunjava uslove penzijskog staa tada se moe dokupti staa, ali najvie 3 godine

33

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMPovreda na radu i profesionalna bolest rizici invalidsnosti i smrti nastaju kao posljedica povrede na radu i profesionalne bolesti povreda na radu - svaka povreda uzrono vezana za poslove radnog mjesta - povredom na radu smatraju se i povrede: a) u vezi sa koritenjem prava iz zdravtsvene zatite b) u vezi sa koritenjem prava na prekvalifikaciju c) na radu d) uestvovanje u organizovanim takmienjima e) na putu do mjesta stanovanja profesionalna bolest - poremeaj normalnih zbivanja u organizmu kao posljedica radnih mjesta Osnovica za odreivanje penzija - 2 bitna elementa o kojima ovisi visina starosne penzije su: 1. penzijska osnovica ostvarena plata u odreenom razdoblju 2. postotak od te osnovice kojim se odreuje visina penzija - osnovica za odreivanje penzije uvijek se svodi na novanu naknadu koja se prema vsrtama penzije dijeli na: a) osnovicu ia starosnu penziju b) osnova za odreivanje visine invalidske penzije c) osnovica za odreivanje porodine penzije Penzijska osnovica za odreivanje starosne penzije - je mjeseni prosjek plata koji je osiguranik ostvario na osnovu svog ukupnog rada u bilo kojih 15 uzastopnih godina osiguranja od 1966.g. - ovo je vailo do 2005.g. - knjiga, str. 169. - za 2007. za 23 godine osiguranja - poveanjem obraunskog perioda sniava se nivo penzija buduih generacija penzionera - za utvrivanje penz osnova uzimaju se u obzir neto plate, novane naknade i sl - ne uzimaju se u obzir: a) nagrade b) naknade trokova c) primanja iz zajednike potronje Valorizacija plata, odnosno penzijskog osnova - valorizacija se vri prema nivou plata iz godine koja prethodi godini osiguranja iz koje su plate uraunate u penzijski osnov dakle, osnovica se utvruje na osnovu prosjeka plata ostvarenih u posljednjih 15 godina

34

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM- ukupan zbir valoriziranih i nevaloriziranih plata dijeli se sa 15 i tako dobijeni iznos predstvalja penzijsku osnovicu - cilj valorizacije dovoenje na realnu vrijednost plata u asu ostvarivanja prava na penziju Utvrivanje visine starosne penzije - odreuje se u procentu prema duini penzijskog staa - za 20 godina iznosi 45% penzijskog osnova - od 2005.g. penzija ne moe iznositi vie od 75% penzijskog osnova - maksimalna penzija ne moe biti via od iznosa dva puta prosjene plate u godini u kojoj se utvruje penzija Osnovica za odreivanje invalidskih penzija - osnovica se utvruje isto kao kod starosne penzije + dodatni uslovi:

a) nain na koji je nastupio rizik b) pokrivenost radnog vijeka penzijskog staa

- visina invalidske penzije ne moe biti manja od visine starosne penzije za jednak penzijski sta - invalidska penzija ne moe biti vea od 75% od penzijskog osniva ranije je to bilo 85% Odreivanje porodine penzije - osnovica je penzija (starosna ili invalidska) koja je pripadala ili bi pripadala pokojnom osiguraniku u asu njegove smrti - porodina penzija odreuje se u slijedeoj visini: a) za jednog lana porodice 70% penzijskog osnova b) dva lana 80% od penzijskog osnova c) tri lana 90% od penzijskog staa d) etiri lana 100% od penzijskog osnova

Osnovica za novanu naknadu za fiziku onesposobljenost - je najnia penzija koja ne moe biti manja od 60% prosjene penzije isplaene u decembru prethodne godine - utvruje se prema procentu fizike onesposobljenosti - knjiga, str.175 - zahtjev mora biti podnesen u roku 6 mjeseci od dana nastupanja nesposobnosti Usklaivanje penzija - osnovno pravilo sistema p-i osiguranja je da plate koje radnici ostvare ine osnovu za uspostavu prava iz p-i osiguranja - iz ovog proizlazi:

35

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM1. pravo na usklaivanje penzija sa kretanjem nominalnih plata svih zaposlenika na teritoriji enetiteta BiH 2. pravo na konano usklaivanje penzija koje se vri poetkom kalendarske godine za cijelu prethodnu godinu - ako raspoloiva sredstva nisu jednaka trokovima vri se ponovni obraun penzija tako to se iznosi penzija za taj mjesec mnoe sa utvrenim koeficijentom - nova zakonska rjeenja predvieno samo mjeseno usklaivanje penzija Koritenje prava iz p-i osiguranja - penzija se isplauje od dana ispunjavanja uslova propisanih za sticanje tih prava - starosna penzija isplauje se od prvog dana prestanka radnog odnosa - invalidska od dana nastupanja rizika Ograniavanje, obustava i prestanak prava - osiguranik sa promijenjenom radnom sposobnou koji je stekao pravo na odgovarajue zaposlenje gubi pravo na novanu naknadu ako bez razloga: a) stupi na prekvalifikaciju ili prekine ve zapoetu b) odbije da radi na odgovarajuem mjestu - korisniku porodine penzije koji zasnuje r.o. penzija se ne isplauje za to vrijeme - prava iz p-i osiguranja prestaju smru korisnika - udovica mlaa od 45 godina udovac mlai od 60 godina gubi pravo na porodinu penziju ako stupi u novi brak - ako osiguranik stekne pravo na dvije ili vie penzija moe koristiti samo jednu po vlastitom izboru zabranjena je kumulacija penzija Socijalna prava bivih boraca, vojnih invalida i drugih rtava rata Pojam rtava rata - enevska konvencija o zatiti rtava rata iz 1949.g. i enevski dopunksi protokoli - prva haka konferencija iz 1958.g. i Druga iz 1966.g. i iz stavova Svjetske organizacije bivih boraca, pod pojmom rtva rata smatraju se: 1. bivi borci 2. uesnici pokreta otpora 3. ratni zarobljenici 4. ratni i mirnodopski vojni invalidi 5. deportovana lica 6. vojne udovice i siroad i sl. - nakon rata u BiH nova obiljeja ovog pojma

- dvije glavne karakteristike rtava rata su:

1. gubitak ili bitno smanjenje opih i radnih sposobnosti, normalnim mogunosti rasta i razvoja kod djece i omladine 2. bitno oteane mogunosti za normalno zadovoljavanje svakodnevnih ivotnih potreba - ranija rjeenja koja su tretirala pojam rtve rata nakon II sv. rata posebno su posmatrala vojne rtve rata i civilne rtve rata

36

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM- u vojne rtve rata spadaju:1. bivi borci 2. ratni vojni invalidi 3. mirnodopski vojni invalidi 4. lanovi porodica poginulih, umrlih, nestalih boraca 5. lanovi ue prodice umrlih od rana, povreda, ozljeda 6. roditelji vojnih lica koja umru od bolesti zadobijenih pod zakonskim okolnostima 7. lanovi porodica ratnih vojnih invalida od I do VII grupe

- civilne rtve rata su:

1. rtve individualnog faistikog terora 2. rtve kolektivnog faistikog terora - knjiga, str.185. fus-nota definicija agresije

Izvori socijalnog prava boraca - nacrt zakona o pravima boraca i lanova njihovih porodica utrdila je Vlada FBiH i dostavila ga Parlamentu na razmatranje 1997.g. - konano je 11. juna 2004. usvojen Zakon o pravima branilaca i lanova njihovih porodica - iz ovog zakona proizlazi da su sistemom branilako-invalidske zatite obuhvaene slijedee kategorije lica: 1. vojni invalidi 2. lanovi njihovih porodica 3. lanovi porodica ehida 4. lanovi porodica poginulih, umrlih, nestalih branilaca 5. lanovi porodica demobiliziranih branilaca 6. lica zasluna u odbrambeno-oslobodilakom ratu - ovim zakonom prestaje primjena starih zakona - za lica koja su prava stekla do 6.4.1992.g. ostaju na snazi slijedei zakoni: Zakon o osnovnim pravima vojnih invalida i porodica palih boraca, Zakon o zatiti boraca NO rata, Zakon o osnovnim pravima boraca panskog nacionalnog rata, Zakon o osnovnim pravima lica odlikovanih ordenom narodnog heroja Nastanak pravnih odnosa soc prava ratnih vojnih invalida - i kod ovog pravnog odnosa pretpostavlja se ispunjavanje sva tri uslova: 1. pravni osnov 2. nastupanje zatienog sluaja 3. zahtjev lica Postojanje pravnog osnova socijalnog prava ratnih vojnih invalida - ratnim vonim invalidima smatraju se:

37

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM1. dravljani BiH koji su uestvovali u odbrani BiH od 18.septembra 1991.g. do 23. decembra 1996.g., zadobili ranu, povredu, bolest ili pogoranje bolesti, pa je zbog toga dolo do oteenja njihovog organizma najmanje 20% 2. dravljanjin BiH koji je po nareenju nadlenog vojnog organa zadobio ranu, povredu ili pogoranje bolesti pa je zbog toga nastupilo oteenjke njegovog organizma najmanje 20% 3. lica koja su u navedenim periodima bila ratni vojni zarobljenici, te je nastupilo uslijed toga oetenje nihovog organizma njamanje 20% 4. stranci kod kojih je nastupilo oteenje njihovog organizma kao u navedenim sluajevima - drugu gurpu invalida ine mirnodopski vojni invalidi koji nakon 22.aprila 1996.g., bez svoje krivice, budu ranjeni ili povrijeeni, pa uslijed toga doe do tjelesnog oteenja za 20% i da su tada imali svojstvo: 1. vojnog lica u sluenju obaveznog roka u vojsci FBiH 2. pitomca u vojnoj koli 3. uesnika na vojnoj vjebi rezervnog sastava Nastupanje zatienog rizika kao uslova nastanka soc prava vojnih invalida - svojstvo vojnog invalida moe se stei na osnovu oteenja organizma kje je nastalo uslijed rane, povrede ili ozljede zadobijene pod zakonom utvrenim okolnostima - vojni invalidi razvrstavaju se u grupe vojnog invaliditeta prema stepenu oteenja organizma izraenog u procentu - prema tom procentu, vonji invalidi razvrstavaju se u deset grupa: 1. invalidi sa 100% invaliditeta koijima je potrebna njega drugog lica 2. invalidi sa 100% invaliditeta 3. invalidi sa 90% invaliditeta 4. invalidi sa 80% invaliditeta 5. invalidi sa 70% invaliditeta 6. invalidi sa 60% invaliditeta 7. invalidi sa 50% invaliditeta 8. invalidi sa 40% invaliditeta 9. invalidi sa 30% invaliditeta 10. invalidi sa 20% invaliditeta Zahtjev pogoenog lica - Zakon o pravima boraca i lanova njihovih porodica ostvarivanje prava i postupak za ostvarivanje prava - odredbe o postupku za utvrivanje invalidnosti nalaze se u okviru odredaba o linoj invalidnini - pretpostavlja se da lice koje podnosi zahtjev za utvrivanje vojnog invaliditeta, istovremeno postavlja i zahtjev za ostvarivanje prava iz ove grane soc prava - ipak, ove zahtjeve treba razlikovati - u pitanju je jedna vrsta upravnog postupka koji e se voditi po slubenoj dunosti

38

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Elementi pravnih odnosa iz socijalnog prava vojnih invalida 1. subjekti 2. prava i obaveze 3. objekat, socijalna prestacija Subjekti pravnih odnosa socijalnog prava vojnih invalida - to su:

1. zatiena lica 2. organ uprave nadlean za poslove iz ove oblasti

Prava i obaveze - osnovna prava vojnog invalida su: 1. lina invalidnina 2. dodatak na njegu i pomo od strane drugog lica 3. ortopedski dodatak 4. zdravstvena zatita i novana naknada 5. naknada za hranu i smjetaj za vrijeme putovanja - lina invalidnina - ovo pravo pripada bez obzira na imovno stanje svim vojnim invalidima, prema grupi vojnog invaliditeta, u mjesenom iznosu - visinu osnovice utvruje Vlada FBiH poetkom svake godine - Zakonom je utvrena poetna osnovica od 734 KM - dodatak za njegu i pomo drugog lica- ovo pravo imaju ratni vojni invalidi od I do IV grupe i oni se dijele u tri stepena: 1. invalidi I grupe koji su potpuno nesposobni da se brinu o sebi i samostalno obavljaju osnovne ivotne potrebe 2. ostali ratni vojni invalidi I grupe i ratno vojni invalidi II. III i IV grupe kod kojih pored invaliditeta postoje i druga oteenja organizma nastala neovisno od vojnog invaliditeta 3. vojni invalidi II, III i IV grupe ija je nesposobnost jednaka nesposobnosti vojnog invalida I grupe - iznos dodatka za pomo utvruje se od osnovice: 1. za prvi stepen 100% od osnovice 2. za drugi stepen 70% od osnovice 3. za trei stepen 50% od osnovice - otropedski dodatak - oteenja koja se razvrstavaju u tri stepena - osnov za utvrivanje visine dodatka je mjeseni iznos line invalidnine I grupe invalida - dakle, mjeseno inzosi: 1. za prvi stepen 29% od osnova 2. za drugi stepen 22% od osnove 3. za trei stepen 17% od osnove

39

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Objekat, odnosno socijalne prestacije iz pravnih odnosa socijalnog prava vojnih invalida - socijalna prestacija invalidskog osiguranja vojnih invalida karakterie: 1. diferenciranost 2. svrsishodnost - u novom sistemu invalidskih prava predviene su soc prestacije u novcu, naturi, uslugama to je odraz ovih karakteristika Osnovna prava lana porodice poginulog, umrlog, nestalog branioca i umrlog ratnog vojnog invalida - osnovna prava su: 1. porodina invalidnina 2. uveana porodina invalidnina 3. pomo u sluaju smrti 4. zdravstvena zatita i novana naknada u vezi sa ostvarivanjem zdravstvene zatite 5. naknada za ishranu i smjetaj za vrijeme putovanja i boravka u drugom mjestu Porodina invalidnina - pravo na porodini invalidninu imaju lanovi porodice pod slijedeim uslovima: 1. udovica kada navri 45 godina ili udovac 60, ali i prije ako ih ljekarska komisija proglasi trajno nesposobnim za rad 2. djeca roena u braku ili van braka do 15. godine ivota, a najkasnije do navrene 25. godine 3. roditelji i usvojioci imaju pravo na ovu invalidnisnu iako su lica iz take 1. i 2. ostvarila to pravo 4. ouh i maeha ukoliko nema lica iz stava 1. koji su sa poginulim braniocem ivjeli u zajednikom domainstvu najmanje 3 godine neposredno prije njegove smrti 5. djed i baka koji su se starali o podizanju i ogodju lica od kojih izvode pravo i sa kojim su ivjeli u zajednikom domainstvu najmanje 3 godine prije njegovog stupanja u Oruane snage ( ako nema lica iz taaka 1.,2.,3. i 4. ) 6. maloljetna braa i sestre, braa i sestre nesposobni za privreivanje, ako su s njim ivjeli u zajednikom domainstvu do njegove smrti i ako nemaju roditelje 7. drugi lanovi porodice ostvaruju prava na nain utvren za lica iz take 1. - iznos porodine invalidnine utvruje se:

40

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM1. za jednog lana porodice 43% od osnovice 2. za dva lana 55% od osnovice 3. tri lana 60% od osnovice 4. etiri lana i vie 65% od osnovice - lica iz take 1. koja nisu imala djecu, a koja imaju prihod po osnovu radnog odnosa 20% od osnovice - za jednog roditelja neenjenog poginulog branioca 43% od osnovice - za oba roditelja 50% - za jednog roditelja enjenog poginulog branioca koji ima druge prihode 10%, a za oba 15% Uveana porodina invalidnina - djeca poginulog, umrlog, nestalog branioca, bez oba roditelja imaju pravo na porodinu invalidninu uveanu za 35% od osnovice za jedno dijete, 45% za dvoje djece, 55% za troje i vie - lanovi porodice koji ispunjavaju uslove za priznavanje prava na por invalidninu po osnovu dva ili vie poginulih lica -imaju pravo na jednu invalidninu uveanu za 20% za svako poginulo lice - roditeljima kojima je poginulo jedno dijete, a imaju jedno il vie djece nesposobne za privreivanje invalidnina se uveava za 30% Pomo u sluaju smrti - lanovi porodice ratnog vojnog invalida koji su ostvarili pravo na por invalidninu i koji su s tim licem ivjeli do njegove smrti imaju pravo na jednokratnu novanu pomo u visini 100% od osnovice iz Zakona Druga prava branilaca i lanova njihovih porodica - Zakon o pravima branilaca i lanova njihovih porodica ovim drugim pravima posveena je itava glava IV - pravo na odgovarajui tretman pri ukazivanju poasti - pravo na zdravstvenu zatitu iz obaveznog zdravstvenog osiguranja - nadleni organ kantona posebnim propisom utvruje kriterije za ostvarivanje prava na lijeenje u inostranstvu ratnih vojnih invalida, djece poginulog branioca, umrlog, nestalog, djeci demobiliziranih branilaca - ratni vojni invalidi imaju i pravo na koritenje ortopedskog pomagala - prednost bez ekanja u redu imaju tei ratni vojni invalidi i roditelji ehida i poginulih boraca - prioritetno rjeavanje stambenih pitanja - stambeno zbrinjavanje branilake populacije vri se prema pravu prvenstva: 1. djeci poginuih, umrlih, nestalih branilaca bez oba roditelja i RVI sa oteenjem organizma od 100% I grupe 2. porodicama sa dva ili vie poginulih, umrlih, nestalih branilaca i RVI sa oteenjem od 100% II grupe

41

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM3. porodicama poginulih i RVI sa oteenjem 90%, 80% i 70% II grupe 4. ostalim RVI 5. demobiliziranim braniocima Druga prava demobiliziranih branilaca - Zakon o pravima branilaca i lanova njihovih porodica lan 7. - to su slijedea prava: 1. novana naknada za vrijeme nezaposlenosti 2. prednost pri zapoljavanju pod jednakim uslovima 3. prednost pri zakupu i otkupu poslovnog prostora 4. prednost pri upisu u obrazovne ustanove pod jednakim uslovima 5. besplatne obavezne udbenike za redovno kolovanje 6. prednost pri dodjeli stipendija i smjetaj u studentske domove 7. zdravstvena zatita Ostvarivanje prava iz oblasti branilako-invalidske zatite - ako vojni i mirnodopski invalid za isto oteenje organizma stekne pravo na naknadu po drugom propisu, moe po sopstvenom izboru koristiti: 1. pravo na linu invalidninu prema Zakonu o pravima branilaca .... 2. pravo na novanu naknadu za oteenje prema drugom propisu - ovdje se radi o pravu na alternaciju, a ne na kumulaciju prava po istom osnovu - Zakonom predviena prava iz branilako-invalidske zatite ne mogu ostvariti:

a) lica koja su samovoljno napustila Oruane snage dezerteri b) lica koja su se sama ranila da bi izbjegla vojnu dunost c) lica koja su osuena pravosnanom sudskom odlukom zbog izvrenja teih krivinih djela protiv ustavnog poretka BiH, FBiH, krivina djela protiv ovjenosti d) lanovi porodice lica koja su osuena za ova djela

- Zakonski sluajevi prestanka ovih prava su: 1. smrt korisnika 2. pravosnana presuda suda koja se odnosi na krivina djela zbog kojih se ne moe ostvariti pravo iz ove oblasti 3. djeca roena u braku ili van braka do navrene 15. godine, a najkasnije do 25. godine 4. branom drugu stupanjem u brak ili vanbranu zajednicu 5. branom drugu koji ne vri roditeljsku dunost prema djeci Naknada tete nastale u toku ostvarivanja prava iz branilako-invalidske zatite - lice kome je isplaen neki novani iznos na koji nije imalo pravo duno je vratiti nezakonito primljeni iznos - lice koje je primilo takav iznos, duno ga je vratiti u slijedeim sluajevima:

42

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM1. ako je na osnovu netanih podataka za koje je znalo ili moralo znati ostvarilo novana primanja 2. ako nije prijavilo nastale promjene koje utiu na gubitak nekog prava 3. ako je primilo iznos vei od iznosa koji mu je odreen rjeenjem - potraivanja zastarijevaju protekom zakonskog roka ovi rokovi poinju tei od dana kada je rjeenje kojim je utvreno da isplaivano primanje ne pripada postalo konano odnosno od dana kada je izvena posljednja nepravila isplata - lice na koje se odnosi konano rjeenje duno je vratiti novana primanja najvie u

iznosu primljenom za posljednje tri godine

Socijalno obezbjeenje civilnih rtava rata Izvori prava soc obezbjeenja civilnih rtava rata - Uredba sa zakonskom snagom koja je nakon potvrivanja od strane nadlenog Parlamneta postala Zakona - sada se ovaj zakonodavni akt zove Zakon o zatiti civilnih rtava rata iz oruanih sukoba poslije 30.maja 1990.g. - stupio je na snagu 2.jula 1992.g., a prestao je da vai stupanjem na snagu novih zakona - sada je u FBiH jednim federalnim i jednim kantonalnim zakonom ureena kompletna materija soc zatite Zakon o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i

zatite porodica sa djecom

Pojam civilne rtve rata - ono lice kod kojeg je nastupilo tjelesno oteenje najmanje 60% tbog rane, povrede koja je zadobijena na jedan od slijedeih naina:

1. zlostavljanjem, liavanjem slobode u toku trajanja ratnog stanja 2. u vezi sa ratnim dogaanjima bombardovanje, zalutali metak i sl. 3. od eksplozije zaostalog ratnog materijala nakon zavretka rata 4. u vezi sa diverzantskim, teroristikim akcijama kojima se ugroava ustavni poredak FBiH

- rtvama rata smatraju se i ona lica kod kojih je nastupilo tjelesno oteenje od najmanje 60% zbog bolesti zadobivene pod jednom od navedenih okolnosti - treu grupaciju ine lica koja su poginula, umrla ili nestala pod navedenim okolnostima - posebnu grupaciju civilnih rtava rata ine: a) rtve faistikog terora b) rtve ratnih dogaanja c) rtve ratnog materijala

43

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMd) rtve neprijateljskih diverzantskih akcija e) porodice rtava faistikog terora - zbog ostvarivanja prava za civilne rtve rata, invalidi se razvrstavaju u est grupa: I grupa 100% oteenje, potreba za njegom II grupa 100% tjelesno oteenje III grupa 90% oteenja IV grupa 80% oteenja V grupa 70% oteenja VI grupa 60% oteenja - ova prava koriste dravljani BiH, a stranci samo ako ne ostvaruju prava od drave iji su dravljani Osnovna prava civilnih rtava rata - to su: 1. pravo na linu invalidninu 2. pravo na dodatak i njegu od strane drugog lica 3. pravo na ortopedski dodatak 4. pravo na porodinu invalidninu 5. pravo na dodatak za djecu 6. pravo na pomo u trokovima lijeenja i nabavci ortopedskih pomagala 7. pravo na osposobljavanje za rad 8. pravo na prioritetno zapoljavanje

Koritenje i prestanak prava civilnih rtava rata - ova prava pripadaju nihovom korisniku od pravog dana narednog mjeseca od dana podnoenja zahtjeva za priznavanje ovih prava - ako se korisnik mjesenih novanih primanja nalazi u pritvoru, lanovima njegove porodice isplauje se polovica tih primanja, a zadrana polovica isplatie se u dva sluaja: 1. ako krivini postupak bude obustavljen 2. ako korisnik bude osloboen optube - stupanjem u drugi brak, brani drug gubi prava koja ima iz ove oblasti - korisnici prava duni su u roku od 15 dana od dana nastale promjene koja utie na gubirak ili smanjenje obima prava istu prijaviti nadlenom organu

SOCIJALNO OBEZBJEENJE NEZAPOSLENIH Opa pitanja - to je obezbjeenje materijalne i socijalne sigurnosti nezaposlenih lica

44

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM- to je socijalni rizik koji spada u grupu radnih rizika - rizik nezaposlenosti i materijalne neobezbijeenosti nezaposlenih Pravni izvori socijalnog obezbjeenja nezaposlenih - FBiH nadlenost za ovo pitanje proistie iz Okvira sporazuma o FBiH i Dejtonskog ugovora - zajednika nadlenost FBiH i kantona je socijalna politika, s tim da federalna vlast utvruje politiku i donosi zakone - kantoni su jedino nadleni za provoenje socijalne politike u uspostavljanje slubi

socijalne zatite

1. FBiH je ovu oblast uredila Zakonom o posredovanju u zapoljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih lica 2. druga grupa izvora kantonalni zakoni 3. poseban izvor Zakon o radu - RS Zakon o zapoljavanju - na nivou BiH osnovana je Agencija za rad i zapoljavanje BiH obavlja administrativne i druge strune polsove iz ove oblasti - Agencija je nadlena za: a) meunarodno predstavljanje i saradnja sa meunarodnim organizacijama b) koordinacija aktivnosti sa entitetskim vlastima i zavodima c) prikupljanje informacija o ponudi i potrebama radne snage d) iniciranje sklapanja meunarodnih ugovora iz oblasti rada e) praenje provoenja konvencija MOR-a Principi socijalnog obezbjeenja nezaposlenih lica 1. pravo na soc obezbjeenje je izraz ostvarivanja prava na rad, a to je posljedica miljenja da pravo na rad ima dva oblika ostvarivanja: a) u obliku prava na zaposlenje b) pravo na soc obezbjeenje u sluaju nezaposlenosti 2. ne svodi se samo na materijalno obezbjeenje 3. sredstva se osiguravaju u skladu sa entitetskim zakonima, a u FBiH sa kantonalnim 4. naelo uzajamnosti i solidarnosti, soc sigurnosti, ravnopravosti i zakonitosti Krug lica obuhvaenih socijalnim obezbjeenjem za sluaj nezaposlenosti i njihova prava - posredovanje u zapoljavanju odnosi se na: 1. nezaposlena lica koja trae posao 2. zaposlena lica koja trae promjenu zapoljavanja - Konvencija o minimalnoj normi soc obezbjeenja krug zatienih lica obuhvata: a) propisane kategorije lica u radnom odnosu koje ine najmanje 50% od cjelokupnog broja lica u radnom odnosu

45

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMb) sve stanovnike ije imovno stanje za vrijeme osiguranog sluaja ne prelazi granicu porpisanu Konvencijom c) .....str. 215. , knjiga - soc sigurnost nezaposlenih koja nisu bila osigurana za sluaj nezaposlenosti, obuhvata pravo na: - novanu pomo - dodatak na djecu - naknadu putnih trokova - druga prava Osvrt na slinosti i razlike u formama socijalne sigurnosti nezaposlenih u poedinim zemljama - Zakonom su uvele obavezno socijalno osiguranje u sluaju nezaposlenosti: Belgija, Njemaka, Slovenija, Norveka, Austrija, Poljska i vajcarska - Francuska okvirno zakonodavstvo i kolektivni ugovori - vedska i Danska princip dobrovoljnosti Modeli osiguranja za sluaj nezaposlenosti 1. u okviru prvog modela ovo osiguranje se javlja kao samostalna grana socijalnog osiguranja sa posebnim ureenjem i doprinosima Njemaka, Austrija, Poljska i sl. 2. kao nesamostalni dio nacionalnog sistema soc sigurnosti Velika Britanija, Norveka - sa aspekta obezbjeenja sredstava za ovu vrstu osiguranja i jegovog finansiranja, evropske zemlje se dijele: a) na zemlje koje ovo osiguranje pokrivaju kroz doprinose i koje daju pomo u sluaju nezaposlenosti Francuska, Njemaka, panija b) udio drave u finansiranju ovog osiguranja je veoma veliki i daju pomo neovisno od dohotka Velika Britanija c) zemlje u kojima se primjenjuje mjeoviti sistem Italija, vedska, Danska - neki autori smatraju da postoje i slijedei dopunski sistemi: a) Opi program minimalnog osiguranja u privredi Belgija, Danska b) osiguranje nezaposlenih koji nisu zatieni osiguranjem u sluaju nezaposlenosti, kao dopunski program vajcarska c) mjeoviti sistem pomoi nezaposlenim daje se samo licima koja ispunjavaju ope uslove za osiguranje Njemaka, Frnacuska Organizacione forme - postoje slijedei modeli: 1. model samoupravljanja pravni nosoci soc osiguranja neovisni su od drave Belgija, Njemaka 2. provedba organizacije osiguranja je neposredno pod upravom drave Norveka

46

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM3. mjeoviti model osiguranje za sluaj nezaposlenosti organizuje se u okviru dravnog aparata, a za ostale oblasti po prvom modelu samoupravljanja Austrija - posebne zajednie karakteristike za organizovanje osiguranja navode se: a) nunost stalnih promjena, naprednija rjeenja b) potreba za koordinacijom sa drugim soc davanjima Zatiene osobe 1. u jednom broju drava svi radnici iz javnog i privatnog sektora Norveka 2. druge drave predviaju ovo osiguranje samo za privatni sektor Italija 3. zemlje koje se dre samo minimuma iz Konvencije MOR-a broj 168, a koji se svodi na 85% radnika Belgija, Njemaka Davanja u sluaju nezaposlenosti i njihove vremenske ogranienosti - davanja se ostvaruju u vidu novane naknade plate - osiguranik koji eli ostvariti ovo pravo mora dokazati svoju pripadnost fondu, zajednici i sl., dokazati svoju sposobnost za rad - minimalni rok uplate osiguranja varira od zemlje do zemlje i kree se od 28 sedmica u okviru jedne godine, odnosno 45 sedmica u toku dvije godine do jedne godine u okviru posljednje dvije - u jednom broju drava postoje i posebna davanja za sluajeve djelimine nezaposlenosti - ope pravilo je da se davanja vre samo registrovanim, radno sposobnim licima, voljnim za rad i siromanim - naknade se daju za ogranieno vrijeme Konvencija MOR-a broj 18 istie da taj period obuhvata najmanje 28 sedmica - period primanja naknade plate u evropskim zemljama kree se od tri mjeseca do dvije godine i est mjeseci

Sistem socijalnog obezbjeenja nezaposlenih u entitetima BiH Krug lica obuhvaenih socijalnim obezbjeenjem za sluaj nezaposlenosti - lica obuhvaena soc obezbjeenjem za vrijeme privremene nezaposlenosti su ona lic