smjernice za inovativnu stambenu gradnju na mediteranu ...1.2 zeleni krovovi funkcija zeleni krov,...

EIHP

Projekt br. 2G-MED09-175 · Akronim: IRH-Med · Naziv: Inovativna stambena gradnja za Mediteran · Instrument: Program MED · Prioritet-Cilj 1-1

Smjernice za inovativnu stambenu gradnju na MediteranuTRANSNACIONALNI INVENTAR TEHNOLOGIJA

Funded by EU • Finacirala Europska unija Project implemented by • Projekt u Hrvatskoj provodi: Energetski institut Hrvoje Požar

This publication has been produced with the assistance of the European Union. The contents of this publication are the sole responsibility of the IRH Med project and can in no way be taken to reflect the views of the European Union.Ova publikacija je izrađena uz pomoć Europske unije. Sadržaj publikacije je isključiva odgovornost projekta IRH Med i ni u kojem slučaju ne prikazuje mišljenje Europske unije.

3

SADRŽAJ A. CILJEVI, pRISTUp I mETOdOLOGIJA .................................................................................... 7 1. Ciljevi .....................................................................................................................................7 2. pristup i metodologija .........................................................................................................7 B. INVENTAR TEHNOLOGIJA I mATERIJALA ............................................................................14 1. prostor i lokacija ................................................................................................................14 1.1 Biljke prilagođene područjima s malo padalina ..............................................................14 1.2 Zeleni krovovi ................................................................................................................16 1.3 Vodopropusni pločnici ...................................................................................................18 1.4 Hladni materijali ............................................................................................................20 2. materijali ..............................................................................................................................23 2.1 Zemlja na lokaciji ili u njezinoj neposrednoj blizini .........................................................25 2.2 Strukturni materijali ponovno iskorišteni na lokaciji ........................................................27 2.3 Lokalno strukturno drvo .................................................................................................29 2.4 Toplinska izolacija na bazi drva .....................................................................................31 2.5 Drvena stolarija .............................................................................................................33 3. Energija ...............................................................................................................................35 Dio a - smanjenje potrebe za energijom ...................................................................35 3.1 Kompozitni sustavi za vanjsku toplinsku izolaciju ........................................................ 35 3.2 Pasivni sunčani sustavi .................................................................................................37

4

3.3 Toplinska izolacija krova..................................................................................................41 3.4 Reflektivna toplinska izolacija .......................................................................................43 3.5 Toplinska izolacija šupljina između zidova .....................................................................45 3.7 Toplinski izolirani prozorski okviri ..................................................................................47 3.8 Sekundarno ostakljenje ..................................................................................................49 3.9 Ostakljenje niske emisivnosti .........................................................................................51 3.10 Plinovito punjenje ostakljenja .......................................................................................54 3.11 Zaštita od nekontrolirane infiltracije zraka ....................................................................56 3.12 Vanjsko zasjenjenje......................................................................................................58 3.13 Dvostruka ventilirana pročelja ......................................................................................60 Dio b – smanjenje potrošnje energije ......................................................................62 3.14 Evaporacijsko hlađenje ................................................................................................62 3.15 Stropni ventilatori .........................................................................................................64 3.16 Mikro-kogeneracija ......................................................................................................66 3.17 Niskotemperaturni sustavi grijanja ..............................................................................68 3.18 Sustavi geotermalnih dizalica topline ...........................................................................70 3.19 Jedinice za povrat topline ............................................................................................73 3.20 Sustavi za povrat topline koji se zasnivaju na otpadnim vodama ................................75 3.21 Upravljanje u sustavu grijanja ......................................................................................77 3.22 Pametna brojila ...........................................................................................................79 3.23 Niskoenergetski izvori svjetlosti ...................................................................................81

5

Dio c – korištenje obnovljivih izvora energije .....................................................84 3.24 Aktivni sunčani sustavi za grijanje prostora .................................................................84 3.25 Aktivni sunčani sustvi za pripremu potrošne tople vode ..............................................86 3.26 Fotonaponski paneli .....................................................................................................89 3.27 Energija iz biomase .....................................................................................................92 4. Voda ....................................................................................................................................96 Dio a – potreba za voDom i smanjenje potrošnje .................................................96 4.1 Sustavi za učinkovito korištenje pitke vode ...................................................................96 4.2 Sustavi za navodnjavanje ..............................................................................................98 Dio b – recikliranje voDe ..............................................................................................100 4.3 Recikliranje kišnice .....................................................................................................100 4.4 Recikliranje sive vode .................................................................................................102 5. Zdravlje i udobnost ..........................................................................................................105 5.1 Smanjivanje izvora zračenja ........................................................................................105 5.2 Materijali s niskim udjelom volatilnih čestica (voc) .....................................................107 6. Socijalni elementi .............................................................................................................109 6.1 Vodič za korisnike zgrade ...........................................................................................109 7. Gospodarenje i upravljanje ............................................................................................. 111 7.1 Sustav upravljanja potrošnjom energije u zgradi (bems) ........................................... 111 C. ZAklJučci ............................................................................................................................ 114 Dodatak – popis literature / korisne poveznice ............................................................................. 116

6

Gospodarenje

i upravljanje

prostor

Općenita kvaliteta

Urbano okruženje

Mobilnost i transport

––––––––––––––Lokacija

Vanjski prostor

Svjetlosno zagađenje

Efekt zagrijavanja na

lokaciji

ponovno

korištenje u gradnji

Korištenje postojećih

konstruktivnih dijelova

––––––––––––––Utjecaj na izbor

materijala

Izbor materijala

Certificirani i obnovljivi materijali

Trajnost––––––––––––––

postupanje s otpadom od

građenja

Otpad od građenja

potreba za energijom

Potreba za toplin. energijom

za grijanje

Potreba za toplin. energijom

za hlađenje––––––––––––––

potrošnja energije

Potrošnja primar. energije

Potrošnja ne-obnovljive

primar. energije––––––––––––––

CO2 emisije

Emisije CO2/eq––––––––––––––Vršna potrošnja

energije

Vršna potrošnja elek. energije

––––––––––––––Obnovljivi

izvori energije

Sustavi na lokaciji

potreba za

vodomPotrošnja vode

––––––––––––––Ciklus

potrošnje vode

Optimizacija ciklusa potrošnje

vode––––––––––––––Lokalni resursi

vode

Koncept korištenja

lokalnih resursa

Kvaliteta zraka

u prostoru

Dobava svježeg zraka

Kemijska i biološka

kvaliteta zraka––––––––––––––

ionizirajuće zračenje

Izloženost radonu

––––––––––––––Toplinska, vizualna i zvučna

ugodnost

Toplinska ugodnost

Vizualna ugodnost

Zvučna ugodnost

Osviještenost, informiranost i sprječavanje

rizika

Budući razvoj i modularnost

Sprječavanje predsrasuda

––––––––––––––profesionalno usavršavanje

Sposobnosti stručnog tima

––––––––––––––Socijalne i kulturne inicijative

Socijalno povezivanje i ekonomija bazirana na solidarnosti

Korištenje zajedničke

opreme i usluga

Analiza

isplativosti

Analiza isplativosti i održivosti

––––––––––––––priprema projekta

Provjera ciljeva održivosti

––––––––––––––izvođenje

Kontrola kvalitete izvedenih radova––––––––––––––

Održavanje

Informacije za korisnike i

njihovo aktivno sudjelovanje

Socijalni elementi

Zdravlje i ugodnost

Voda

Energija

materijali

prostor i lokacija

7

A. CILJEVI, pRISTUp I mETOdOLOGIJA 1. CILJEVI Opći cilj Transnacionalnog inventara tehnologija (IT) jest kratka prezentacija raspona tehnologija i materijala koji mogu u bitnoj mjeri smanjiti utjecaj nove i postojeće stambene gradnje na Mediteranu na okoliš. Međutim, načela mnogih ovih tehnologija mogu se također primijeniti na cijeli niz tipova građevina. Prezentirane tehnologije temeljene su na raspoloživim prirodnim resursima u mediteranskoj regiji i promiču povećanje kvalitete gradnje na Mediteranu. Smjernice su baza podataka korisnih informacijama za graditelje, investitore i stanare i mogu povećati trajnost zgrade i ugodnost boravka u prostoru.

2. pRISTUp I TEHNOLOGIJASmjernice su strukturirane u 7 tematskih područja, a materijali i tehnologije odabrani su na temelju cijelog niza lokalno specifičnih kriterija s ciljem stvaranja ravnoteže smanjenja utjecaja na okoliš, praktične i financijske održivosti te tako ostvaruju i promiču:

• prilagodljivost na klimatske uvjete na Mediteranu • smanjenje emisije stakleničkih plinova zgrade tokom cijelog životnog

vijeka – faze građenja, korištenja i rušenja• porijeklo komponenti iz održivih resursa• mogućnost recikliranja komponenti • raspoloživost lokalnog znanja o primjeni i izvođenju• lokalna proizvodnja komponenti i materijala • utjecaj na zdravlje i udobnost stanara • mala potreba za održavanjem

8

Za svaku predstavljenu tehnologiju ili materijal postoji i kratak tehnički opis koji objašnjava osnovna načela i komponente, informacije o funkciji i primjeni svake tehnologije, njezinim prednostima i potencijalnim ograničenjima (ako postoje) i pokazateljima vezanim za zaštitu okoliša. U sljedećim tablicama prikazana je primjenjivost pojedinačnih materijala, sustava i tehnologija na različite tipove projekata stambenih zgrada (novogradnja/dogradnja/adaptacija) i glavnih prednosti vezanih za okoliš:

Tematsko područje Građevinski sustav / tehnologija primjenjivost: N d AProstor i lokacija

¬Biljke prilagođene područjima s malo padalinaZeleni krovoviVodopropusni pločniciHladni materijali

Materijali ¬

Zemlja na lokaciji ili u neposrednoj bliziniPonovno korišteni strukturni materijali na lokacijiLokalno strukturno drvoToplinska izolacija na bazi drvaDrvena stolarija

Energija ¬

Kompozitni sustavi za vanjsku toplinsku izolacijuPasivni Sunčani sustaviToplinska izolacija krovaReflektivna toplinska izolacijaToplinska izolacija šupljina između zidovaToplnski izolirani prozorski profiliSekundarno ostakljenje x x

Ostakljenje niske emisivnostiPlinovito punjenje ostakljenja

novogradnja Ndogradnja dadaptacija Aprimjenjivopotencijalno primjenjivoprimjenjivo uz ograničenjanije primjenjivo x

9

Energija ¬

Zaštita od nekontrolirane infiltracije zraka x x

Vanjsko zasjenjenjeDvostruka staklena ventilirana pročeljaEvaporacijsko hlađenjeStropni ventilatoriMikro-kogeneracijaNiskotemperaturni sustavi grijanjaSustavi geotermalnih dizalica toplineJedinice za povrat toplineSustavi za povrat topline koji se zasnivaju na otpadnim vodamaUpravljanje u sustavu grijanjaPametna brojilaNiskoenergetski izvori svjetlostiAktivni Sunčani sustavi za grijanje prostoraAktivni Sunčani sustavi za pripremu potrošne tople vode Fotonaponski paneliEnergija iz biomase

Voda ¬

Sustavi za učinkovito korištenje pitke vodeSustavi za navodnjavanjeRecikliranje kišniceRecikliranje sive vode

Zdravlje i ugodnost ¬

Smanjenje izvora zračenjaMaterijali s niskim udjelom volatilnih organskih komponenti (VOC)

Socijalni elementi Vodič za korisnike zgradeGospodarenje i upravljanje Sustav upravljanja potrošnjom energije u zgradI (BEMS)

10

Tematsko područje Građevinski sustav / tehnologija

pose

bno

prik

ladn

o za

m

edite

rans

ku

klim

u

sman

j. ut

jeca

ja

na ž

ivot

ni c

iklu

s m

ater

ijala

/zgr

ade

(en.

,vod

a,C

O2 ..)

sman

j. po

trošn

je

ener

gije

za

grija

nje

/ em

isija

CO

2

Prostor i lokacija ¬

Biljke prilagođene područjima s malo padalina √Zeleni krovovi √ √ √Vodopropusni pločniciHladni materijali √ √

Materijali ¬

Zemlja na lokaciji ili u neposrednoj blizini √Ponovno korišteni strukturni materijali na lokaciji √Lokalno strukturno drvo √ √Toplinska izolacija na bazi drva √ √Drvena stolarija √

Energija ¬

Kompozitni sustavi za vanjsku toplinsku izolaciju √Pasivni Sunčani sustavi √ √Toplinska izolacija krova √ √Reflektivna toplinska izolacija √ √Toplinska izolacija šupljina između zidova √ √Toplnski izolirani prozorski profili √Sekundarno ostakljenje √Ostakljenje niske emisivnosti √Plinovito punjenje ostakljenja √Zaštita od nekontrolirane infiltracije zraka √Vanjsko zasjenjenje √Dvostruka staklena ventilirana pročelja √

11

sman

j. po

trošn

je

ener

gije

za

hlađ

enje

/ em

isija

CO

2

sman

j. po

trošn

je

ener

gije

za

prip

r. po

trošn

e to

ple

vode

/em

isija

CO

2

sman

j. po

trošn

je

elek

tričn

e en

ergi

je /

emis

ija C

O2

sman

j. po

trebe

i p

otro

šnje

u

sust

avu

pitk

e vo

de

sman

jenj

e ne

plan

skih

ot

jeca

nja

vode

i riz

ika

od p

opla

ve

uklju

čiva

nje

loka

lne

radn

e sn

age

održ

ivo

porij

eklo

mog

ućno

st

reci

klira

nja

loka

lna

proi

zvod

nja

kom

pone

nata

/ m

ater

ijala

pove

ćanj

e zd

ravl

ja i

ugod

nost

i za

koris

nike

sman

jenj

e za

gađe

nja

zr

aka

ili vo

de

niži

troš

ak

održ

avan

ja

uklju

čiva

nje

koris

nika

dobr

o

upra

vlja

nje

/ uč

inko

viti

rad

√ √√ √

√ √√ √

√ √ √ √ √ √√ √ √ √

√ √ √ √ √ √√ √ √

√ √ √ √√ √√ √√ √√ √√ √√ √√ √√ √√ √

√√ √ √√ √

12

Tematsko područje Građevinski sustav / tehnologija

pose

bno

prik

ladn

o za

m

edite

rans

ku

klim

u

sman

j. ut

jeca

ja

na ž

ivot

ni c

iklu

s m

ater

ijala

/zgr

ade

(en.

,vod

a,C

O2 ..)

sman

j. po

trošn

je

ener

gije

za

grija

nje

/ em

isija

CO

2

Energija ¬

Evaporacijsko hlađenje √Stropni ventilatori √Mikro-kogeneracija √Niskotemperaturni sustavi grijanja √Sustavi geotermalnih dizalica topline √Jedinice za povrat topline √Sustavi za povrat topline koji se zasnivaju na otpadnim vodamaUpravljanje u sustavu grijanja √Pametna brojilaNiskoenergetski izvori svjetlostiAktivni Sunčani sustavi za grijanje prostora √ √Aktivni Sunčani sustavi za pripremu potrošne tople vode √Fotonaponski paneli √Energija iz biomase √

Voda ¬

Sustavi za učinkovito korištenje pitke vodeSustavi za navodnjavanje √Recikliranje kišniceRecikliranje sive vode

Zdravlje i ugodnost ¬

Smanjenje izvora zračenjaMaterijali s niskim udjelom volatilnih organskih komponenti (VOC)

Socijalni elementi Vodič za korisnike zgradeGospodarenje i upravljanje Sustav upravljanja potrošnjom energije u zgradI (BEMS) √

13

sman

j. po

trošn

je

ener

gije

za

hlađ

enje

/ em

isija

CO

2

sman

j. po

trošn

je

ener

gije

za

prip

r. po

trošn

e to

ple

vode

/em

isija

CO

2

sman

j. po

trošn

je

elek

tričn

e en

ergi

je /

emis

ija C

O2

sman

j. po

trebe

i p

otro

šnje

u

sust

avu

pitk

e vo

de

sman

jenj

e ne

plan

skih

ot

jeca

nja

vode

i riz

ika

od p

opla

ve

uklju

čiva

nje

loka

lne

radn

e sn

age

održ

ivo

porij

eklo

mog

ućno

st

reci

klira

nja

loka

lna

proi

zvod

nja

kom

pone

nata

/ m

ater

ijala

pove

ćanj

e zd

ravl

ja i

ugod

nost

i za

koris

nike

sman

jenj

e za

gađe

nja

zr

aka

ili vo

de

niži

troš

ak

održ

avan

ja

uklju

čiva

nje

koris

nika

dobr

o

upra

vlja

nje

/ uč

inko

viti

rad

√√ √

√√

√ √ √√ √

√√ √ √

√√

√√

√√√√√

√√ √√ √ √

√ √ √ √ √ √

14

B. INVENTAR TEHNOLOGIJA I mATERIJALA 1. pROSTOR I LOKACIJA 1.1 BILJKE PRILAGOĐENE PODRUČJIMA S MALO PADALINA

FUNKcIJABiljke prilagođene područjima s malo padalina koje iziskuju minimalno zalijevanje i mogu izdržati dulji sušni period bez značajnog utjecaja na rast i razvoj.Njihova prednost je struktura lista koja omogućava čuvanje vode. Većina biljaka su autohtone biljke svakog područja ili dobro prilagođene biljke iz toplih krajeva.

PRIMJENABiljke prilagođene područjima s malo padalina mogu se saditi na svim zelenim površinama, kao što su dvorišta, balkoni, terase, zeleni krovovi, itd.

TEhNIČKI OPISSustav korijenja biljaka prilagođenih područjima s malo padalina obično prodire duboko u zemlju gdje “lovi” vlagu za sušnih razdoblja. Često imaju sivozeleno ili srebrno lišće koje odbija Sunčevu svjetlost i ponekad imaju sitne dlačice pomoću

Tematsko područje: pROSTOR I LOKACIJA

pOKAZATELJ:• udio korištenja

mediteranske vegetacije• udio površine koja

je namijenjena za mediteranske vrtove

pRIKLAdNO ZA:• novogradnja• adaptacija

pRImJENJIVO U:• Španjolska, Francuska,

Italija, Hrvatska, Grčka

SmANJUJE:• potrebu za vodom

15

kojih biljka prikuplja vlagu u svojoj blizini. Međutim, čak i takvim biljkama potrebno je zalijevanje nakon sadnje dok se korijenje u potpunosti ne razvije.

PREDNOSTIU najvećoj mogućoj mjeri smanjuju potrebu za navodnjavanjem i na taj način štede veliku količinu vode, estetski su privlačne biljke, a za održavanje je potrebno manje vremena i novca. Korištenje autohtonih biljaka ne zahtijeva dodatak kemijskog dohranjivanja, zdravo organsko tlo sadrži dovoljnu količinu hranjivih tvari.

OGRANIČENJAVjetar isušuje zemlju i biljke. Moguće je zasaditi prirodne vjetrobrane, poput drveća, živica, grmlja, kao zaštitu za biljke u najvjetrovitije doba dana.

16

1.2 ZELENI KROVOVI

FUNKcIJAZeleni krov, također poznat kao krov s vegetacijom ili eko-krov, jest krov zgrade koji je djelomično ili u cijelosti pokriven vegetacijom koja je zasađena na vodonepropusnoj membrani.

PRIMJENAZeleni krovovi pogodni su za mnoge vrste zgrada, kao što su stambene, poslovne, industrijske, itd. Za njih su najprikladniji ravni krovovi, međutim također se mogu nalaziti na kosim krovovima. Uglavnom se stavljaju na nove zgrade, ali ako to dopuštaju statički uvjeti mogu biti naknadno napravljeni i na već postojećim krovovima.

TEhNIČKI OPISPostoje dvije glavne kategorije zelenih krovova:

• Ekstenzivan – medij za rast dubok je manje od 150 mm i iziskuje minimalno održavanje nakon što se vegetacija razvije. Vegetacija se sastoji od niskih biljaka i najpovoljnije autohtonih biljaka koje dobro podnose sušu i velike razlike u temperaturi i imaju snažan horizontalan, ali i neagresivan vertikalan sustav korijenja. Ekstenzivni zeleni krovovi predstavljaju ekonomično rješenje i najčešći su tip sustava zelenih krovova.

Tematsko područje: pROSTOR I LOKACIJA pOKAZATELJ:• korištenje zelenih

krovova s visokim indeksom sunčeve refleksije (SRI) u udjelu ukupne površine krova (%)

• udio površine propusnog tla (%)

• korištenje površina na kojima je zasađeno drveće ili sjenovitih vanjskih površina

• udio korištenja mediteranske vegetacije (%)

• udio površine koja je namijenjena za mediteranske vrtove (%)

• javne vanjske površinepRIKLAdNO ZA:• novogradnja• adaptacija

(uz ograničenja)

17

• Intenzivan – medij za rast dubok je 200 mm ili više. Intenzivni sustavi zelenih krovova iziskuju redovito održavanje koje uključuje navodnjavanje, košnju, prihranu i uklanjanje korova.

Zeleni krov tipično se sastoji od sljedećih slojeva (od vanjskog prema unutarnjem): vegetacija / medij za rast / propusni sloj za korijenje / drenaža / zaštita membrane i graničnik za korijenje / krovna membrana / izolacija / vodonepropusna zaštita / krovna struktura.

PREDNOSTISmanjenje visokih temperatura – ublažavanje efekta toplinskog otoka, poboljšanje mikroklime i kvalitete lokalnog zraka oko zgrade, povećanje toplinske mase krova, ublažavanje vršnih unutarnjih temperatura zimi i ljeti i ušteda energije za grijanje i hlađenje, smanjenje ubrzanog otjecanja oborinskih padalina čime se smanjuje rizik od poplavljivanja, estetsko poboljšanje ambijenta i eventualno korištenje atraktivne vanjske površine za rekreaciju stanara, smanjenje buke, povećanje otpornosti na požar, produljenje životnog vijeka krovnih materijala.

OGRANIČENJAViši kapitalni trošak nego kod tipične gradnje krova, kod odabira biljaka naglasak treba biti na mediteranskim vrstama, uglavnom primjenjivo na novogradnju. Adaptacija postojećih zgrada iziskuje pažljivo razmatranje nosivosti postojeće konstrukcije, budući da težina supstrata i vegetacije može biti veća od dopuštenog statičkog opterećenja. U velikim zgradama (kao što su, npr., stambene zgrade) potrebno je uzeti uzeti u obzir opremu koja se nalazi na krovu (npr. Sunčanii kolektori, otvori za ventilaciju, itd.). Zeleni krov bi u tom slučaju smanjio raspoloživ prostor za navedene sustave, tako da je potrebno pripremiti precizan integrirani projekt već u najranijoj fazi.

Tematsko područje: pROSTOR I LOKACIJA pRImJENJIVO U: • Španjolska, Francuska,

Italija, Hrvatska, GrčkaSmANJUJE:• potrebu za grijanjem i

hlađenjem• rizik od poplava• zagađenje zraka

18

1.3 VODOPROPUSNI PLOČNIcI

FUNKcIJAVodopropusni pločnici uključuju cijeli niz materijala i tehnika za popločavanje tvrdih vanjskih površina (ceste, pločnici, dvorišta, itd.) koji omogućuju kretanje vode i zraka kroz materijal za popločavanje. S obzirom da je sve više površina u izgrađenim sredinama prekriveno cestama, pločnicima i zgradama, postotak nepokrivenog tla sve je manji, dok se padaline koje bi prirodno bile apsorbirane i ostale u zemlji preusmjeravaju u sustave odvodnje. Vodopropusni pločnici omogućavaju ponovnu uspostavu prirodnog okoliša.

PRIMJENAVodopropusni pločnici mogu se primjenjivati na rezidencijalnim i komercijalnim cestama, javnim parkiralištima i pješačkim stazama, kako u novoizgrađenim tako i postojećim izgrađenim područjima, kao što su stara gradska središta u rekonstrukciji i obnovi.

TEhNIČKI OPISPostoje dvije glavne vrste sustava za vodopropusne pločnike:

• Infiltracija – površinske vode usmjeravaju se pomoću praznina unutar tvrdo popločenih površina – vodopropusni pločnici u obliku betonskih blokova

Tematsko područje: pROSTOR I LOKACIJA pOKAZATELJ: • udio površine

vodopropusnog tla (%)pRIKLAdNO ZA: • novogradnja• adaptacija pRImJENJIVO U: • Španjolska, Francuska,

Italija, Hrvatska, GrčkaSmANJUJE:• rizik od poplave

19

• Porozni – voda se cijedi direktno kroz površinu – saćasti pločnik ispunjen šljunkom, propusna smolom učvršćena površina.

PREDNOSTIVodopropusni pločnici pomažu sačuvati veću količinu oborinskih padalina, smanjenje cijene drenažnog sustava, smanjenje nizvodnih poplava, kontrola erozije riječnih obala i korita, jačanje i stabilizacija tla, smanjuje rizik da zagađivači tla kontaminiraju površinske vode.

OGRANIČENJAKod velikih oluja, količina vode ispod vodopropusnog pločnika može narasti do vrlo visoke razine što sprječava apsorpciju oborinskih padalina, ne primjenjuje se na površinama gdje je koncentracija zagađivača previsoka uslijed potencijalne kontaminacije podzemnih voda, nije prikladno na površinama s velikom količinom i težinom prometa, nije prikladno kada je nagib okolnog zemljišta koje prolazi kroz vodopropusni pločnik veći od 20%, nije prikladno za hladne klime.

20

1.4 hLADNI MATERIJALI

FUNKcIJA“Hladni materijali” su materijali dizajnirani za odbijanje Sunčevog zračenja i održavanje stabilne i što niže temperature na površini izloženoj Sunčevom zračenju. Do toga dolazi uslijed osobina materijala koji odbijaju Sunčevo zračenje i oslobađaju toplinu koju su apsorbirali. Postoje različite vrste hladnih materijala, kao što su boje, membrane, asfaltni crijepovi, pokrovi, pločice, itd.

Sustav „hladnog krova“ podrazumijeva korištenje visoko reflektivnih i nisko emisivnih krovnih materijala. Smanjivanje apsorpcije i oslobađanja topline i omogućuje smanjenje makisimalne ljetne temperature krovnih površina i temperature zraka u bliskom okolišu. Lokalna klima i čimbenici specifični za lokaciju (nivo toplinske izolacije, gomilanje čestica prašine, konfiguracija krova) utječu na ukupnu uštedu.

PRIMJENAHladni materijali mogu se primjenjivati na vanjskim dijelovima zgrada (kuće, stambene zgrade, poslovne zgrade, itd.), kod novogradnja i adaptacija. Hladni krovni materijali sastoje se od premaza i jednoslojnih membrana na ravnim krovovima, kao i reflektirajućih pigmenata u materijalima za kose krovove.

Tematsko područje: pROSTOR I LOKACIJA pOKAZATELJ:• korištenje zelenih

krovova ili materijala za krovove s visokim indeksom refleksije Sunčevog zračenja (SRI) (% ukupne krovne površine)

• smanjenje potrebe za hlađenjem (kWh/m2/godišnje)

• smanjenje ukupnih emisija CO2 (kgCO2eq)

• poboljšanje toplinske udobnosti

pRIKLAdNO ZA:• novogradnja• adaptacija pRImJENJIVO U: • Španjolska, Francuska,


21

TEhNIČKI OPISVeća refleksija i/ili oslobađanje toplinske energije materijala na vanjskoj ovojnici zgrade smanjuje površinsku temperaturu. Tako se manje energije prenosi u zgradu i ostvaruju se niže temperature zraka u prostorima. Ljeti to rezultira nižim toplinskim opterećenjem za zgrade koje su klimatizirane, kao i ugodnijim toplinskim uvjetima u unutrašnjosti u slučaju zgrada bez klimatizacije.

U odnosu na hladne krovne materijale, premazi (na bazi cementa, elastomera ili kombinacija) ili jednoslojne membrane se primjenjuju na ravnom krovu na postojećoj hidroizolacijskoj membrani, šljunku ili metalnoj oblozi. Premazi predstavljaju površinsku obradu (debeli sloj boje) koja sadrži aditive koji poboljšavaju adheziju, trajnost, suzbijaju rast algi i gljivica, samoperivi su, itd. Oni postižu solarnu refleksiju oko 65% i postižu oslobađanje topline od 80 do 90%. Premazi od elastomera osiguravaju vodonepropusnu membranu, dok su premazi na bazi cementa propusni i oslanjaju se na osnovni krovni vodonepropusni materijal. Hladne jednoslojne membrane (sintetska guma, polimeri ili termoplastični materijal) su unaprijed napravljeni listovi koji se lijepe, toplinski zavaruju ili mehanički pričvršćuju na cijelu krovnu površinu.

Pokrovi za kose krovove (bitumenizirani crijepovi, metalne krovne obloge, betonski ili glineni crijepovi) mogu koristiti reflektivne pigmente. Tradicionalni glineni crijepovi reflektiraju od 10 do 30% Sunčevog zračenja, a kada sadrže pigment mogu reflektirati od 25 do 70%. Metalni krovni proizvodi koriste infracrvene reflektivne pigmente i dostižu refleksiju Sunčevog zračenja od 20 do 90%.

Tematsko područje: pROSTOR I LOKACIJA SmANJUJE: • potreba za hlađenjem• ublažavanje efekta

toplinskog otokapREdNOSTI: • povećanje ugodnosti u

bližem okolišu zgrade

22

PREDNOSTI

Ublažavanje efekta toplinskog otoka, ušteda energije kroz smanjenje toplinskog opterećenja za hlađenje, a na koji način se smanjuje emisija CO2 i zagađivanje zraka, poboljšanje toplinske udobnosti u prostoru.

OGRANIČENJAIzvedba materijala može se vremenom smanjiti uslijed albedo degradacije i utjecaja tla, refleksija Sunčevog zračenja zimi smanjuje iskoristive toplinske dobitke što može dovesti do povećanja potrebe za grijanjem i troškova za energiju u zimskim mjesecima. Ipak, u mediteranskoj klimi na godišnjoj razini hladni materijali osiguravaju značajnu uštedu u energiji i troškovima.

23

2. mATERIJALI Kriteriji za ocjenjivanje prikladnosti materijala za mediteranska područja

Dobar materijal održiv u mediteranskom području trebao bi ispunjavati sljedeće uvjete:

• imati iste funkcionalne kvalitete kao standardni industrijski materijali: čvrstoća, negorivost, zvučna zaštita, ispunjavanje tehničkih standarda

• omogućiti postizanje i zadržavanje ugodnijih temperatura ljeti• smanjiti potrebu za grijanjem • smanjiti potrošnju sirovih materijala • smanjiti potrošnju vode • imati nisku razinu sive energije • proizvoditi se lokalno

Ova primarna osnova dovela je do odabira 5 sljedećih materijala koji mogu pokrivati većinu potreba zgrade: temelje, zidarske radove, nosive elemente, izolaciju zidova i krova, okvire.

Sljedeća tablica predstavlja samo jednu vrstu analize. Glavni dio zgrade treba biti masivan i čvrst i kadgod je moguće treba koristiti lokalnu zemlju ili strukturni materijal sa same lokacije (kamen, šljunak, oblutak, beton, itd.). Ovojnica zgrade mora biti lagana i treba koristiti prirodne nepoljoprivredne materijale kao što je drvo.

24

Kriteriji Lokalna zemlja

Strukturni materijali ponovno iskorišteni na lokaciji

Lokalno strukturno drvo

Izolacija na bazi drva

drveni okvir (vidi drugo poglavlje za staklo)

iste karakteristike kao standardni materijali

Da Da Da Da Da

ugoda ljeti Da Da Da i ne Da Da pod uvjetima

potreba za grijanjem

ne ako se koristi

samostalno

ne ako se koristi

samostalno

ne ako se koristi

samostalnoDa Da

smanjenje sirovih materijala Da Da Da Da Da

smanjenje vode Da Da Da Da Da

siva energija Da Da Da Da Da

lokalno proizvedeno Da Da

Da pod određenim uvjetima



25

2.1 ZEMLJA NA LOKAcIJI ILI U NEPOSREDNOJ BLIZINI

FUNKcIJAZemlja se može koristiti kao nosivi, ispunjavajući ili ukrasni materijal. Također se može koristiti za vegetacijom prekrivene krovove.

PRIMJENAZemlja se može koristiti u postojećim zgradama kao pokrovni materijal ili u obliku zemljanih cigli. Može se koristiti u bilo kojem obliku za nove zgrade.

TEhNIČKI OPISZemlja se može koristiti u nekoliko oblika:

• Pisé (sabijena zemlja) – zemlja i voda miješaju se i sabijaju u čvrstu podlogu. Ova tehnologija vrlo je slična betonu. Zemljani beton testira se u Craterre (Grenoble, Francuska).

• Adobe (na Suncu sušene zemljane cigle) – ove cigle izrađuju se u tvornici ili na lokaciji, s mehaničkom prešom, uz dodavanje male količine vode i cementa. Zatim se polažu na isti način kao cementiranje šamotnih cigli.

• Obluci i pokrov – zemlja se može koristiti kao vanjski ili unutarnji pokrovni materijal. Miješa se s vapnom, vodom, pijeskom, slamom i nekim dodacima, kao što je tekući sapun.

• Zeleni krov – zemlja se koristi za akumulaciju topline i sprječavanje pregrijavanja krova na Suncu.

Ekvivalenti: Pijesak ili rasuti šljunak mogu dijeliti određene slične uporabne vrijednosti sa zemljom.

Tematsko područje: mATERIJALI

pOKAZATELJ:• udio volumena lokalnih

materijala (%)• udio volumena

obnovljivih materijala (%)• ocjena životnog ciklusa /

utjelovljena energija, što uključuje i transport

pRIKLAdNO ZA:• novogradnja• adaptacija pRImJENJIVO U: • Španjolska, Francuska,

Italija, Hrvatska, GrčkaSmANJUJE: • utjecaj materijala na

životni ciklus zgrade (resursi, energija, CO2, voda)

pREdNOSTI: • ugodnost• lokalna radna snaga

26

PREDNOSTISirovi materijal moguće je naći bilo gdje na lokaciji, a na kraju svojeg životnog vijeka vraća se u prirodu; Zemlja ima dobra svojstva za izolaciju od buke i topline (barijera od topline ljeti, zadržavanje topline zimi) što povećava udobnost u prostoru; Prirodno regulira vlažnost u prostoru; ima estetiku “toplih” boja; predstavlja vodootporan materijal, što je važno za mediteransku regiju; ako je zemlja dostupna lokalno, energija za transport i povezane emisije CO2 su minimizirane; predstavlja jednostavnu i troškovno povoljnu građevnu metodu.

OGRANIČENJAZemlja se ne može koristiti samostalno, jer ne ispunjava zahtjeve propisa o minimalnom nivou toplinske zaštite, ali njezine toplinske karakteristike mogu biti poboljšane korištenjem prirodnih izolacijskih materijala, npr. pluto, slama, reciklirani papir, itd.; materijal može biti nehomogen izgledom i kvalitetom; u mnogim zemljama (npr. Grčka) ne postoje specifični standardi vezani za performanse u odnosu na korištenje zemlje kao građevnog materijala; strukturna izvedba u potresima još nije ustanovljena i podliježe dodatnim istraživanjima. U pravilu zemlju treba ojačati drugim elementima, kao što je slama, kako bi bolje odolijevala potresnim opterećenjima. Alternativno, zemlja se može koristiti za nenosive elemente, s ostalim materijalima kao nosivom strukturom (drvo, kamen, itd.).

27

2.2 STRUKTURNI MATERIJALI PONOVNO ISKORIŠTENI NA LOKAcIJI

FUNKcIJAResursi planeta su ograničeni. U mediteranskim zemljama moguće je predvidjeti da će se stopa gradnje novih zgrada povećavati vrlo polako, dok će promjene u načinu korištenja zgrada postajati sve izraženije. Iz tog je razloga vrlo važno ohrabrivati projekte obnove postojećih zgrada ili ponovno korištenje postojećeg strukturnog materijala. Ponovno korištenje još je interesantnije ako je na samoj lokaciji rekonstrukcije.

PRIMJENAPonovno iskorišteni strukturni materijali na lokaciji uglavnom se koriste za projekte obnove; međutim, mogu se također koristiti u novogradnjama ako je dostupan materijal od rušenja postojeće zgrade na lokaciji.

TEhNIČKI OPISRecikliranje materijala na lokaciji moguće je postići na različite načine:

• ponovno opremanje postojećih zgrada uz zadržavanje nosive konstrukcije, umjesto rušenja i prijevoza do odlagališta

• čuvanje kamena, betona ili zemljanih cigli: cement mora biti uklonjen što znači da je to moguće samo ako je cement niske kvalitete ili ako je ponovno dobiveni materijal vrlo vrijedan


pOKAZATELJ: • udio površine područja

originalnog omotača i katova sačuvan (%)

• udio volumena lokalnih materijala (%)

• ocjena životnog ciklusa / utjelovljena energija, što uključuje i transport

pRIKLAdNO ZA:• novogradnja (uvjetno),• adaptacijapRImJENJIVO U: • Španjolska• Francuska• Italija• Hrvatska• GrčkaSmANJUJE:• utjecaj materijala na

životni ciklus (resursi, energija, CO2, voda)

pREdNOSTI:• lokalna radna snaga

28

• ponovno korištenje pločica koje su u dobrom stanju• drobljenje postojećih materijala za slojeve posteljice za staze, sportska igrališta, platforme ili

kao agregat za novi beton• ponovno korištenje dijelova zgrade koji su još uvijek u dobrom stanju: unutarnji zidovi, podne

pločice, podne obloge, itd.

PREDNOSTIPonovno korištenje postojećih strukturnih materijala smanjuje teške terete prijevoza građevinskih materijala, smanjuje korištenje prirodnih resursa i potrošnju vode, i povećava angažman lokalne radne snage.

OGRANIČENJAVećinom, ponovno korišteni strukturni materijali ne mogu se koristiti samostalno, jer ne ispunjavaju sve propisima definirane zahtjeve za uštedu energije i toplinsku zaštitu.

29

2.3 LOKALNO STRUKTURNO DRVO

FUNKcIJABudući da su resursi na zemlji ograničeni, važno je zamijeniti materijale od fosilnih izvora energije obnovljivim materijalima što je češće moguće. To je slučaj za strukturno drvo koje pohranjuje CO2, dok željezo i beton proizvode emisije CO2. Drvo bi moralo dolaziti iz lokalnih dobro održavanih šuma (npr. certificirano FSC, PEFC); drvo iz zaštićenih primarnih šuma mora biti isključeno.

PRIMJENALokalno strukturno drvo može se koristiti u novogradnjama, nadogradnjama ili adaptacijama.

TEhNIČKI OPISLokalno strukturno drvo može se koristiti za nosive stupove i grede, pregradne zidove, strukturne okvire, krovišta, zidne podne ili krovne obloge u laminiranoj izvedbi ili kao paneli, obloga terasa. Ekvivalenti: Ostali prirodni nosivi materijali, kao što je bambus.

PREDNOSTIUz pohranjivanje CO2, korištenje lokalnih vrsta drva povećava angažman lokalnu radnu snagu, pomlađuje šume i smanjuje termalne mostove u zgradama. Na kraju svojeg životnog vijeka, drvo se može ponovno iskoristiti u drugim materijalima na bazi drva ili se koristiti kao gorivo za


pOKAZATELJ: • ocjena životnog ciklusa/

globalnog potencijala zagrijavanja

• smanjenje emisija CO2 (CO2 eq/m2/godišnje)

• utjelovljena energija što uključuje i transport

• udio volumena lokalnih materijala (%)

• udio volumena obnovljivih materijala (%)

• korištenje certificiranog drva

pRIKLAdNO ZA:• novogradnja, adaptacijapRImJENJIVO U: • Španjolska, Francuska,

Italija, Hrvatska, GrčkaSmANJUJE:• utjecaj materijala na


• potreba za grijanjem i hlađenjem


30

grijače vode (bojlere) ako nije obrađeno. U nekim zemljama danas je propisana minimalna količina drva u svakom građevinskom projektu, a koja se izračunava pomoću posebnih alata.

OGRANIČENJADrvo je možda potrebno koristiti zajedno s materijalima velike mase kako bi se ostvarila sposobnost akumulacije topline.

31

2.4 TOPLINSKA IZOLAcIJA NA BAZI DRVA

FUNKcIJABudući da su resursi na zemlji ograničeni, važno je zamijeniti materijale od fosilnih izvora energije obnovljivim materijalima što je češće moguće. To je slučaj i za izolaciju na bazi drva koje je CO2 neutralno, dok proizvodi za izolaciju na bazi minerala ili polistirena proizvode emisije CO2. Drvo bi moralo dolaziti iz lokalnih dobro održavanih šuma (npr. certificirano FSC, PEFC); drvo iz zaštićenih primarnih šuma mora biti isključeno.

PRIMJENALokalno strukturno drvo može se koristiti u novogradnjama, dogradnjama ili adaptacijama.

TEhNIČKI OPISIzolacija na bazi drva postoji u dva oblika;

• Izolacija na bazi celuloze, uglavnom slobodna: upuhuje se u prostor zidova/krova, slobodni prostor ili tavane;

• Drvena vuna može se koristiti na isti način kao mineralna vuna: podovi, zidovi, krovovi; također se može koristiti kao zaštita od buke u particijskim zidovima.

• Ekvivalenti: Ostali biljni nenosivi materijali, kao što su konoplja, slama, lan.



globalnog potencijala zagrijavanja; smanjenje emisija CO2 (CO2 eq/m2/godišnje)




Italija, Hrvatska, GrčkaSmANJUJE:• Utjecaj materijala na



pREdNOSTI:• povećanje ugodnosti

boravka u prostoru

32

PREDNOSTIUz CO2 neutralnost, korištenje izolacije na bazi drva značano više angažira lokalnu radnu snagu (ako se proizvodnja nalazi u blizini lokacije gradnje), pomlađuje šume i u velikoj mjeri poboljšava toplinske i zvučne karakteristike zgrada. Ovaj materijal ima vrlo zanimljiva svojstva; ima isti izolacijski potencijal kao mineralna vuna (koeficijent provođenja topline λ = 0,04W/mK); ljeti ima najbolji potencijal toplinske zaštite; ima bolju sposobnost zvučne izolacije od mineralne vune; doprinosi propisima o obvezatnom korištenju drva u nekim zemljama.

OGRANIČENJAIzolaciju na bazi drva možda je potrebno koristiti zajedno s materijalima velike mase kako bi se ostvarila sposobnost akumulacije topline. Nije pogodna da bude nosivi materijal.

33

2.5 DRVENA STOLARIJA

FUNKcIJABudući da su resursi na zemlji ograničeni, važno je zamijeniti umjetne materijale nastale iz fosilnih izvora energije obnovljivim materijalima što je češće moguće. To je slučaj i za drvenu stolariju koja pohranjuje CO2, dok proizvodi od aluminija ili PVC-a proizvode emisije CO2. Drvo bi moralo dolaziti iz lokalnih dobro održavanih šuma (npr. certificirano FSC, PEFC); drvo iz zaštićenih primarnih šuma mora biti isključeno.

PRIMJENADrvena stolarija može se koristiti u novogradnjama, dogradnjama ili adaptacijama.

TEhNIČKI OPISKorištenje drvene stolarije pretpostavlja poduzimanje određenih mjera predostrožnosti; Kako bi se mogla izbjeći obrada drva, važno je koristiti drvo koje je otporno na trulež, kao što su ariš, crni bor, hrast, koje je sve moguće pronaći u mediteranskim šumama; Drvo je potrebno zaštititi od kiše i Sunca pomoću elemenata arhitektonskog oblikovanja (zasloni, brisoleji, zaštita od sunca, itd.). Ove je proizvode potrebno prilagoditi načinu korištenja zgrade (npr. ručno upravljanje u stambenim zgradama, motorizirano u poslovnim zgradama).



globalnog potencijala zagrijavanja

• smanjenje emisija CO2 (CO2 eq/m2/godišnje)

• utjelovljena energija što uključuje i transport




Italija, Hrvatska, GrčkaSmANJUJE:• utjecaj materijala na




34

PREDNOSTIUz pohranjivanje CO2, korištenje drvene stolarije favorizira lokalnu radnu snagu (ako se proizvodnja nalazi u blizini građevinske lokacije) i pomlađuje šume. Također može doprinijeti ispunjenju zahtjeva lokalnih propisa u nekim zemljama, o korištenju drva u zgradama.

OGRANIČENJADrvo za stolariju ponekad iziskuje naknadnu obradu i potrebno ga je održavati kroz cijelo razdoblje korištenja zgrade.

35

Tematsko područje: ENERGIJA

pOKAZATELJ: • smanjenje potrebne

energije za grijanje i hlađenje (kWh/m2/godišnje)


• povećanje zvučne zaštite vanjske ovojnice zgrade


Italija, Hrvatska, GrčkaSmANJUJE:• potreba za grijanjem i

hlađenjempREdNOSTI:• povećanje ugodnosti

boravka u prostoru

3. ENERGIJA A – SmANJENJE pOTREBE ZA ENERGIJOm 3.1 KOMPOZITNI SUSTAVI ZA VANJSKU TOPLINSKU IZOLAcIJU

FUNKcIJAKompozitni sustavi za vanjsku toplinsku izolaciju (ETICS) su visokoučinkovita tehnologija za toplinsku zaštitu vanjske ovojnice zgrade.

PRIMJENASustav ETICS može se koristiti u novogradnji i u već postojećim zgradama. U novim zgradama, sustav se lijepi direktno na opeku ili strukturni zid. U projektima obnove, zidovi moraju biti pripremljeni na način da se uklone “slobodni” materijali, kao što je oštećeni gips te električne ili vodoinstalacije, npr. priključci za struju, rasvjetu, itd.

TEhNIČKI OPISSustav ETICS obično se sastoji od ploča i panela za toplinsku izolaciju koje se fiksiraju na vanjsku stranu vanjskih zidova uz korištenje posebnog poveznog sredstva. U nekim slučajevima koriste se i mehanički pričvrščivaći, kao štu su plastični čavli. U slučaju debljih panela (≥16 cm) i 3 kata ili više, u pravilu je

36

mehaničko pričvršćivanje obvezno. Ploče/paneli za toplinsku izolaciju zatim se premazuju slojem posebno dizajniranog unaprijed pripremljenog ljepila i završnim slojem koji može biti tankoslojna mineralna silikonska ili akrilatna žbuka. Mreža od staklenih vlakana se postavlja u ljepilo zbog dodatnog očvršćivanja sustava. Završni sloj predstavlja gotovu površinu zida i ne mora nužno biti žbuka. Mnogi proizvođači nude široku lepezu završnih materijala, kao što je drvo, keramika, metal, itd. Osim glavnih komponenti, postoji također i velik broj detalja kao dio sustava kako bi se pokrile specifične potrebe projekta vezane za pričvršćenje, obradu rubova i zaštitu sustava.

PREDNOSTISmanjenje gubitka topline kroz eliminaciju toplinskih mostova; Smanjenje kondenzacije i posljedičnih gljivica do kojih dovode velike razlike u temperaturi na mjestu toplinskih mostova; Očuvanje toplinske mase vanjskih zidova prema unutrašnjem prostoru; Zaštita vanjskih zidova od toplinskog stresa uzrokovanog velikim razlikama u temperaturi između unutrašnje i vanjske strane; Dodavanje izolacije u projektima adaptacija moguće je dovršiti bez ometanja stanara; Brza instalacija sustava uz malo otpada na lokaciji kao posljedica već gotovih komponenti; Ravne i jednolike završne površine; Poboljšanje unutarnje toplinske i akustične udobnosti.

OGRANIČENJANije moguća primjena u postojećim zgradama koje podliježu zaštiti povijesne i kulturne graditeljske baštine ili koje imaju posebne dekorativne elemente pročelja.

37

3.2 PASIVNI SUNČANI SUSTAVI

FUNKcIJAPasivni Sunčani sustavi omogućuju zgradama da iskoriste raspoloživo Sunčevo zračenje zimi i na taj način smanje korištenje mehaničkih i električnih uređaja za grijanje prostora. Neki pasivni Sunčani sustavi mogu također biti učinkoviti kod smanjenja upada Sunčeve svjetlosti u prostoru ljeti, i na taj način smanjiti potrebu za mehaničkim hlađenjem.

PRIMJENAPasivni Sunčani sustavi idealno bi trebali biti smješteni na južnom pročelju zgrade. Površine okrenute prema jugu primaju visoku razinu Sunčevog zračenja zimi, dok ljeti te iste površine mogu biti učinkovito zaštićene jednostavnim tendama, vanjskim žaluzinama ili vegetacijom. Sustavi orijentirani prema zapadu i istoku također mogu doprinijeti pasivnom grijanju prostora, ali primljeno Sunčevo zračenje zimi je manje, dok adekvatno osiguranje zasjenjenja ljeti može biti zahtjevnije i iziskuje veću pažnju korisnika zgrade. Pasivni Sunčani sustavi mogu biti optimizirani kod projektiranja nove zgrade, a postojeće zgrade mogu biti prilagođene ili modernizirane korištenjem pasivnih Sunčanih sustava.

TEhNIČKI OPISPostoji veći broj tehnika projektiranja pasivnih Sunčanih sustava, kao i razne konfiguracije sustava. Najčešći su sljedeći:

• Prozori (direktni dobitak): Najjednostavnija verzija pasivnog Sunčanog sustava je prozor okrenut prema Sunčevom zračenju, odgovarajuće veličine, s ostakljenjem veće sposobnosti propuštanja Sunčevog zračenja (g̝=0.7-0.8),








boravka u prostoru

38

što omogućava visoku razinu toplinske energije koja se prenosi u unutrašnjost. Potrebno ih je kombinirati s konstrukcijom zgrade visoke toplinske mase. Konstrukcije od velike sposobnosti akumuliranja toplinske energije moraju biti smještene u unutarnjem prostoru tako da su izložene Sunčevom zračenju. Na ovaj način toplina može biti akumulirana unutar mase konstrukcije u jutarnjim satima, a zatim se oslobađa tokom noći. Kako bi se poboljšala učinkovitost, važno je osigurati žaluzine ili neki drugi sustav koji pokriva i toplinski izolira ostakljenje tokom noći.

• Osunčana površina (izolirani dobitak): Osunčana površina je ostakljena površina okrenuta prema jugu koja se nalazi izvan glavnog omotača zgrade. Tipično uključuje vertikalno jugu okrenuto ostakljenje, i kosi, ostakljeni ili neproziran krov okrenut prema jugu. Mogu biti sagrađene kao dio nove zgrade ili kao dogradnja postojeće zgrade. Prostor se pasivno i samostalno grije i hladi što dopušta rast dnevnih temperatura i pad noćnih u većoj mjeri nego što je slučaj s ugodnim temperaturama u susjednoj zgradi koja se koristi. Na ovaj način funkcionira kao toplinski “tampon” između interijera i eksterijera zgrade. Površina izložena Sunčevom zračenju može imati velike dobitke i velike gubitke topline kroz ostaklenje. Fluktuacije visokih temperatura moguće je ublažiti pomoću toplinske mase u unutrašnjosti prostora, kao i ostakljenjem niske emisivnosti (low-e). Distribucija topline koja se prikuplja pomoću osunčane površine prema ostatku prostora može biti pasivna kroz pravilno razmještene otvore u zidu koji odjeljuju osunčanu površinu i prostor za život, npr. vrata, otvori za zrak, ili otvoreni prozori; ako pasivna cirkulacija nije moguća ili praktična, mogu se koristiti ventilatori s termostatičkim kontrolama za cirkulaciju zraka. Mehanička ventilacija može poslužiti kao pomoć za ulazak unaprijed zagrijanog zraka s osunčane površine u područja kuće koja s njim ne graniče, preko cijevi.

39

Ljeti lako dolazi do pregrijavanja osunčane površine, pa prema tome mora imati odgovarajuće zasjenjenje i ventilaciju. Zasjenjenje može biti u obliku tende, vanjskih žaluzina ili tekstilnog zastora, kao i listopadnog drveća. Ventilacija se odvija kroz ventilacijske otvore koji se mogu otvoriti na vrhu i dnu osunčane površine, kako bi se stvorio “stack effect”. Njih je moguće kontrolirati ručno ili automatski, pomoću termostata.

• Toplinski zidovi (indirektni dobitak): Toplinski zidovi su složeniji oblik pasivnog Sunčanog sustava koji se temelji na načelu apsorpcije, akumulacije i distribucije primljene Sunčeve energije. Postoji nekoliko varijacija termalnih zidova, s tim da su najčešći:• Trombe-Michelov zid / Masivni zid – Sustav se sastoji od ostakljenog prostora okrenutog na

jug koja se nalazi ispred zida od visoke toplinske mase (beton, opeka), tamne boje i sa zračnom šupljinom u sredini. Ova konstrukcija omogućava zidu da djeluje kao Sunčani kolektor i kao element za akumulaciju topline. Tijekom dana, Sunčevo zračenje prolazi kroz ostakljenje i apsorbira se u zidu koji polako akumulira toplinu. Do večeri, ova toplina prelazi do unutarnje strane susjednih zidova. Ostakljenje može biti jednostruko (visoke propusnosti za Sunčevo zračenje) ili dvostruko (koje apsorbira toplinu). Na vrhu i dnu zida nalaze se otvori koji stvaraju termosifonsku petlju koja omogućava zraku koji se preko dana zagrijao u zračnoj šupljini da se distribuira u stambeni prostor. Ovaj sustav iziskuje angažman korisnika, budući da tokom zimskih mjeseci otvori moraju biti zatvoreni, jer tada nema Sunčevog zračenja koje bi smanjilo gubitak topline, dok bi ljeti ostakljenje trebalo biti zaštićeno zasjenjenjem i otvori zatvoreni kako bi se spriječilo pregrijavanje. Jednostavnija varijacija sustava je masivni zid u kojem nema otvora prema unutrašnjem prostoru i toplinu jednostavno apsorbira zidn. konstrukcija tokom dana i zatim se do večeri provodi u unutrašnjost.

• Termosifonski zračni panel – Sastoji se od apsorbirajuće površine pokrivene jednim ili dva ostakljena panoa s prednje strane, odgovarajućom izolacijom iza apsorbirajuće površine te ulaza i izlaza koji predstavljaju otvor prema unutrašnjem prostoru. Zrak u šupljini između apsorbera i stražnje izolacije zagrijava se kada je apsorber izložen radijaciji, podiže se uslijed tlaka i kroz najviše otvore ulazi u sobu kroz prirodni konveksni prostor. Proces se

40

nastavlja sve dok zrak prikuplja toplinu iz apsorbera i dok je vanjska temperatura zraka veća od temperature zraka u prostoru.

• Materijali s promjenom faze: Oni imaju sposobnost akumuliranja ili oslobađanja topline uz promjenu faze iz krute u tekuću i obratno. Ovi materijali (hidrati soli, parafin, itd.) sastavni su dio plastičnih spremnika i okrenuti su prema jugu ili su sadržani u obliku mikrokapsula u sklopu građevnog materijala (gips, gipsane ploče ili betonski zidovi) u interijeru. Apsorpcija velike topline omogućava uštedu vršne energije i smanjuje radne sate sustava za grijanje/hlađenje.

PREDNOSTISmanjenje potrebe za grijanjem i hlađenjem prostora uz minimalno korištenje mehaničkih sustava; Poboljšanje toplinske ugodnosti; Osunčane površine, iako nisu grijane aktivnim sustavima, mogu osigurati dodatni životni prostor kada ih prirodni uvjeti čine ugodnima.

OGRANIČENJAPovršine izložene Sunčevom zračenju (ovisno o projektu) mogu smanjiti upad dnevne svjetlosti u prostor; Površina izložena Sunčevom zračenju sa zatamnjenim krovom pruža bolju toplinsku zaštitu i zasjenjenje, ali s druge strane smanjuje dnevnu svjetlost koja ulazi u prostor (mogu se zamijeniti krovnim prozorima ili nadsvjetlima). Površina s ostakljenim krovom optimizira dobitak od Sunčevog zračenja zimi, ali rezultira većim gubitkom topline u slučaju tmurnih dana i zimskih noći, uz značajno veći rizik od pregrijavanja ljeti, i veći rizik od odbljeska i propuštanja vode. Površine izložene Sunčevom zračenju posebno su osjetljive na loše upravljanjanje i održavanje od strane korisnika. Ako se ispravno koriste, mogu ostvariti značajan doprinos uštedi energije, ali u slučaju neodgovarajućeg korištenja mogu imati suprotan učinak. Ako je osigurana automatska kontrola ventilacije ili temperature, korisnici moraju biti dobro upoznati s načinom korištenja. Budući da se prijenos akumulirane topline odgađa za određeni broj sati, ovisno o poziciji zida, sustavi za indirektni dobitak pogodni su za stambene zgrade u kojima glavna aktivnost počinje u popodnevnim satima; Trombeov zid je skup zbog veće cijene materijala i strukturnih modifikacija potrebnih u usporedbi s konvencionalnim zidom.

41

3.3 TOPLINSKA IZOLAcIJA KROVA

FUNKcIJAPovećanje razina krovne izolacije dovodi do poboljšanog omjera cijene i koristi kod uštede energije i poboljšanja udobnosti u unutrašnjosti.

PRIMJENAToplinska izolacija može se postavljati na kose ili ravne krovove ili stropove/tavanske prostore. Može se koristiti u novim i obnovljenim zgradama. Energetski propisi u svakoj zemlji predviđaju propisivanje minimalne razine krovne izolacije za sve nove zgrade, ali krovna izolacija koja premašuje minimalnu razinu osigurava dodatne prednosti. Naknadna instalacija krovne izolacije na postojećim zgradama obično je najjednostavnija mjera za uštedu energije koja nudi dobru energetsku uštedu u odnosu na cijenu početnog ulaganja. U slučaju vanjske instalacije, krovna instalacija ne uzrokuje ometanje stanara.

TEhNIČKI OPISPostoje različiti materijali koji se koriste za krovnu izolaciju, a dolaze u obliku panela, roloa ili rastresitih materijala. Mineralna vuna (kamena vuna ili staklena vuna), ekspandirani ili ekstrudirani polistiren dodaju se na osnovnu konstrukciju krova u debljini od 5 do 30 cm. Mineralna vuna može se postavljati na strop zadnjeg kata ili između krovnih greda. Polistiren se često koristi na ravnim





• povećanje toplinske ugodnosti




boravka u prostoru

42

krovovima: ekspandirani polistiren postavlja se ispod vodonepropusne membrane, dok se ekstrudirani polisteren može postaviti iznad. Vodonepropusna membrana prekrivena je separacijskim slojem i šljunkom ili drugom površinom većeg nosivog kapaciteta.

U odabiru krovnog izolacijskog materijala, potrebno je razmotriti učinak na okoliš. Sredstva za raspršivanje koja se često koriste u proizvodnom procesu za izolaciju sadrže tvari koje imaju značajan potencijal globalnog zagrijavanja (Global Warming Potential (GWP)). Iz tog je razloga korištenje HCFC kao sredstva za raspršivanje je postepeno prestalo u Europi. Međutim, postoje mnogi HFC, a redovito se koriste kao zamjena za HCFC, koji također imaju značajan potencijal globalnog zagrijavanja i potrebno ih je izbjegavati. Idealno bi trebalo odabirati materijale s niskim potencijalom globalnog zagrijavanja (<5) (na primjer, pentan i CO2, mineralna vuna, staklena vlakna i ekstrudirani materijali).

PREDNOSTIUšteda energije; Poboljšanje zdravlja i ugodnosti

OGRANIČENJAKod naknadne izolacije na već postojećoj zgradi, ovisno o konstrukciji krova, konstrukcija možda neće podnijeti dodatno opterećenje; Kod naknadnog postavljanja krovne izolacije, potrebno je uzeti u obzir dodatni trošak eventualnog uklanjanja postojećih komponenti (npr. crijepovi) i ponovne postave.

43

3.4 REFLEKTIVNA TOPLINSKA IZOLAcIJA

FUNKcIJADo velikih gubitaka topline dolazi uslijed provođenja topline zračenjem. Zimi reflektivne folije ovog materijala reflektiraju toplinu nazad u unutrašnjost, a ljeti zadržavaju dozračenu energiju u vanjskom prostoru.

PRIMJENAPrimjenjivo na toplinsku izolaciju tavanskog prostora (krov i zidovi).

TEhNIČKI OPISOvaj materijal za toplinsku izolaciju sastoji se od vanjske reflektivne aluminijske folije, unutarnjeg reflektivnog filma i polietilenske pjene kao središnjeg sloja. Reflektivna toplinska izolacija proizvodi se iz metaliziranog polietilena ili aluminijske folije s cijelim nizom opcija punjenja u središnjem sloju (polietilenska pjena niske gustoće, polietilenski mjehurići ili stakloplastika). Svaki sloj moguće je multiplicirati. Ima dva do deset puta niži koeficijent toplinske provodljivosti od standardnih

materijala za toplinsku izolaciju. Do 97% oslobođene energije se reflektira i ovisno o središnjem materijalu, moguće je unaprijediti toplinsku, zvučnu zaštitu ili zaštitu od vlage ili požara.









boravka u prostoru

44

PREDNOSTIMoguće je postići značajno smanjenje debljine materijala, budući da osam reflektivnih slojeva i središnje punjenje od nekoliko centimetara debljine ima ekvivalentan učinak kao standardni materijal za toplinsku izolaciju od 21 cm.

OGRANIČENJAReflektiranje dozračene Sunčeve energije zimi smanjuje toplinskii dobitak što može dovesti do povećanja potrebe za grijanjem i troškova u zimskim mjesecima.

45









boravka u prostoru

3.5 TOPLINSKA IZOLAcIJA ŠUPLJINA IZMEĐU ZIDOVA

FUNKcIJAOva vrsta izolacije koristi se za ispunjavanje zračnih šupljina u dvoslojnim vanjskim zidovima, pod uvjetom da je osnovna konstrukcija betonska ili od opeke, dok je vanjski sloj od opeke.

PRIMJENAZa nove zgrade, u skladu s energetskim propisima potrebno je osigurati minimalnu toplinsku zaštitu zidova. U postojećim zgradama, izolacija može biti naknadno umetnuta u šupljinu. Proces se obavlja na način da se prvo naprave maleni otvori kroz koje se zatim izolacijski materijal upuhuje u šupljinu. U idealnim uvjetima potrebno je cijelu šupljinu ispuniti izolacijskim materijalom. Izolacija može biti mineralna vuna, perlice, granule ili pjenasti izolirajući materijal, koji se jednako koristi u postojećim i novim konstrukcijama zidova.

TEhNIČKI OPISMineralna vuna koja se koristi za izolaciju zidova sa šupljinama je nezapaljiva staklena vuna u roli ili nevezana (koja se upuhuje) standardne toplinske provodljivosti. Izolacija mora biti nepropusna na vodu i vlagu. Primjenom toplinske izolacije u zračnoj šupljini od 10 cm moguće je postići ukupnu U-vrijednost zida od 0,3 W/m2K. Potrebno je

46

odabrati izolacijske materijale s niskim potencijalom globalnog zagrijavanja (<5), a mineralna vuna i staklena vuna su takvi materijali.

PREDNOSTIIzolacija šupljina u velikoj mjeri doprinosi uštedi energije i prevenciji rizika od kondenzacije u unutrašnjosti.

OGRANIČENJARadove upuhivanja izolacije u postojeće zidne šupljine mogu izvoditi samo ovlašteni instalateri. Izolacija šupljina jest poprilično nepoznata metoda u mediteranskom području, ali se redovito primjenjuje u ostalim zemljama (npr. u Velikoj Britaniji).

47

3.7 TOPLINSKI IZOLIRANI PROZORSKI OKVIRI

FUNKcIJAToplinska izolacija i u prozorskim okvirima smanjuje koeficijent prolaska topline prozorskog okvira. Dodatno, letvica ostakljenja boljih toplinsko-izolacijskih svojstava smanjuje koeficijent prolaska topline ostakljenja.

PRIMJENATipična primjena uključivala bi do 30 mm toplinske pjene u prozorskom okviru od kompozitnog materijala (drvo/aluminij-pjena-drvo) ukupne debljine 60 do 90 mm. Između stakala postavlja se letvica ostakljenja boljih toplinsko-izolacijskih svojstava.

TEhNIČKI OPISToplinska pjena stavlja se na vanjsku stranu okvira cijelom visinom i preko početka ostakljenog nivoa. Okvir mora biti u liniji s toplinskom izolacijom vanjskog omotača kako bi se izbjegli toplinski mostovi. Korištenjem toplinske izolacije, vrijednost koeficijenta prolaska topline prozorskih okvira (Uf) približava se vrijednosti visokokvalitetnog ostakljenja, što rezultira visokokvalitetnim prozorima uz značajnu uštedu energije.Topla razmaknica proizvodi se iz tvrde pjene što omogućava ekspanziju i kontrakciju, otporna je na apsorpciju dušika i argona te UV radijaciju.






• poboljšanje zvučne izolacije omotača




boravka u prostoru

48

PREDNOSTIUšteda energije; prevencija rizika od kondenzacije u unutrašnjosti; poboljšani zdravstveni uvjeti i udobnost u interijeru; zvučna udobnost.

OGRANIČENJAProzori moraju biti pažljivo pozicionirani da bi se preklapali s toplinskom izolacijom zida, a kako bi se postigao kontinuitet toplinske izolacije vanjskog omotača radi smanjenja učinka toplinskih mostova.

49







pRIKLAdNO ZA:• novogradnjapRImJENJIVO U: • Španjolska, Francuska,



boravka u prostoru

3.8 SEKUNDARNO OSTAKLJENJE

FUNKcIJASekundarno ostakljenje može ponuditi dodatnu toplinsku i zvučnu izolaciju uz zadržavanje postojećeg karaktera obilkovanja zgrada koje podliježu zaštiti graditeljske baštine.

PRIMJENAPostavlja se u nišu postojećih prozora s unutrašnje strane, obično u povijesnim zgradama, gdje prozore nije moguće zamijeniti kako se ne bi promijenio karakter pročelja.

TEhNIČKI OPISSekunardni aluminijski/drveni/PVC okvir s jednostrukim ili dvostrukim ostakljenjem usidruje se na podokvir i na taj način nastaje hvatište postojećeg i novog prozora. Za velike staklene površine, koristi se kaljeno staklo. Mogući su različiti visokokvalitetni sustavi ostakljenja, a moguće je dodati i premaze niske emisivnosti (low-e) ili plinovito punjenje u izolacijskom staklu s ciljem poboljšanja toplinskih karakteristika. Moguće je postići ponderirani indeks za smanjenje zvuka do Rw=45dB. Mogu se koristiti fiksni, klizni ili zaokretni okviri. Inovacija u sekundarnom ostakljenju uključuje korištenje

50

polariziranih magnetnih traka na okvirima koje drže transparentne akrilne ili staklene panoe (3-4 mm široke). Ovaj sustav dovoljno je fleksibilan za prilagođavanje neravnim površinima starih prozorskih okvira i osigurava brtvljenje po obodu.

PREDNOSTIUšteda energije kroz smanjenje koeficijenta prolaska topline prozora; Zvučna zaštita; Zaštita od požara; Poboljšanje zdravstvenih uvjeta i udobnosti; Uklanjanje propuha i gubitka od ventilacije; Sprječavanje kondenzacije između stakala.

OGRANIČENJASekundarno ostakljenje može se tipično primjenjivati samo u zgradama s velikom debljinom zidova (konstrukcije prije 1950. godine).

51

3.9 OSTAKLJENJE NISKE EMISIVNOSTI

FUNKcIJAPremaz s niskom razinom emisije (low-e) na samom staklu povećava refleksiju dozračene energije s ciljem poboljšanja toplinske učinkovitosti ostakljenja uz propuštanje vidljivog spektra Sunčevog zračenja. Svojstva materijala za premaze i ostakljenje mogu biti dizajnirana za optimizaciju svih komponenti Sunčevog zračenja: toplinske energije za grijanje i hlađenje te propuštanje dnevne svjetlosti.

PRIMJENAPremazi s niskom razinom emisije (tanka folija metal-oksida) apliciraju se tijekom postupka proizvodnje ostakljenih jedinica na vanjsku površinu unutarnjeg stakla kod dvostrukog ostakljenja. Postoje premazi s niskom razinom emisije na plastičnim tankim folijama koji se retrogradno apliciraju na postojeće staklo. Međutim, oni su manje učinkoviti.

TEhNIČKI OPISStandardno staklo ima visoki stupanj toplinske emisije od približno 84 posto, ali i slaba toplinsko-izolacijska svojstva. Primjena mikroskopski tankog premaza niske razine emisije smanjuje emisiju dozračene toplinske energije uz zadržavanje topline na istoj strani stakla na kojoj je nastala.

Kao pokazatelj, moguće je postići sljedeće vrijednosti:

• stupanj propuštanja Sunčevog zračenja g˔=0,78-0,79, propuštanje svjetla LT=0,75-0,78 za jednostruki premaz s koeficijentom prolaska topline za ostakljenje Ug =1,5 W/m2 K;









boravka u prostoru

52

• stupanj propuštanja Sunčevog zračenja g˔=0,66-0,68, propuštanje svjetla LT=0,64-0,67 za dvostruki premaz s koeficijentom prolaska topline za ostakljenje Ug =1,0–0,7 W/m2 K

Jedan premaz aplicira se na dvostruko staklo; jedan ili dva premaza apliciraju se na trostruko staklo.

Premazi se apliciraju pomoću pirolitičkog CVD (nanošenje fluoriniranog aluminijevog oksida koji se nanosi dok je staklo još vruće) ili prskanja magnetronom (nanošenje tankog srebrnog sloja u jednom do tri sloja, s antirefleksijom, unutar višestrukih panoa, jer ne može biti izloženo zraku).

Glavna svrha premaza niske emisije jest refleksija dozračene topline koja dolazi iz unutrašnjosti nazad u prostor, te se na taj način smanjuje gubitak topline. Učinak na dobitak od dozračene Sunčeve energije varira so obzirom na svojstva premaza:

• premazi niske emisije niskog propuštanja Sunčevog zračenja u toplim klimama zadržavaju dobro propuštanje svjetlosti (za dvostruko staklo, šupljina ispunjena zrakom: propuštanje topline do 27%, propuštanje svjetlosti do 64%)

• premazi niske emisije umjerenog propuštanja Sunčevog zračenja u umjerenim klimama zadržavaju visoki prijenos svjetlosti (za dvostruko staklo, šupljina ispunjena zrakom: propuštanje topline do 39%, propuštanje svjetlosti do 70%)

• premazi niske emisije visokog propuštanja Sunčevog zračenja u hladnim klimama dopuštaju visoki prijenos svjetlosti (za dvostruko staklo, šupljina spunjeni zrakom: propuštanje topline do 71%, propuštanje svjetlosti do 75%)

53

Premazi niske emisije posebno su učinkoviti kada se koriste u kombinaciji s plinovitom ispunom međuprostora kod dvostrukog ili trostrukog ostakljenja.

PREDNOSTI• Ušteda energije kroz smanjenje potrebe za grijanjem i hlađenjem• Povećanje ugodnosti boravka

OGRANIČENJAKorištenje premaza s povećanim propuštanjem Sunčevog zračenja savjetuje se u hladnim klimama kako bi se povećao pasivni zahvat Sunčeve energije; korištenje premaza za umjereno propuštanje Sunčevog zračenja preporučuje se u toplim i hladnim klimama, dok korištenje premaza za nisko propuštanje Sunčevog zračenja uglavnom smanjuje toplinski dobitak i potrebu za hlađenjem. Premazi niske emisije na foliji koji se apliciraju na postojeće prozore manje su učinkoviti i imaju kraći životni vijek, te iz tog razloga vrijedi razmotriti zamjenu ostakljenja novim energetski učinkovitim koji ima premaz niske emisije.

54

3.10 PLINOVITO PUNJENJE OSTAKLJENJA

FUNKcIJASvrha plinovitog punjenja u pravilu se odnosi na smanjenje prolaska topline i poboljšanje energetske učinkovitosti staklenog panela. Plinovito punjenje može također poboljšati zvučnu zaštitu staklenog panela.

PRIMJENAPlinovito punjenje izvodi se za vrijeme proizvodnog procesa novih dvostrukih staklenih panela. Kod obnove, postojeće prozore moguće je zamijeniti novim dvostrukim ostakljenjem koje je ispunjeno plinom, a ne zrakom. Za postupak ispune plinom, zrak se izvlači iz šupljine između stakala koji se zatim ispunjava plemenitim plinom (bezbojan, bez mirisa, nezapaljiv i nereaktivan inertni plin) višeg indeksa viskoznosti od kisika i dušika kako bi se postiglo smanjenje prijenos topline strujanjem.

TEhNIČKI OPISU usporedbi sa zrakom, argon (33%), kripton (67%), ksenon (50%) ili sumpor-heksafluorid (22%) imaju nižu toplinsku provodljivost (odgovarajući postotak je naveden u zagradi). Učinkovitost korištenja inertnog plina ovisi o optimalnoj debljini unutarnjeg zračnog prostora. Argon










boravka u prostoru

55

je najekonomičniji, dok je kripton skuplji i bolje funkcionira kod manjih razmaka staklenih panela, tako da se obično koristi u trostrukom ili četverostrukom ostakljenju. Primjena kriptona rezultira u značajnom povećanju otpora prolasku topline, što dopušta korištenje dvostrukog ostakljenja umjesto skupljeg trostrukog, kao i smanjenju ukupne debljine, i prema tome dovodi do smanjenja ukupne težine ostakljenja, što dodatno smanjuje težinu vanjske ovojnice zgrade. Plinovita ispuna poboljšava zaštitu od Sunčevog zračenja (npr. stakleni paneli ispunjeni kriptonom smanjuju prijenos topline provođenjem do 60 posto). Plinovito punjenje smanjuje prijenos topline zračenjem i posebno je učinkovito kada se koristi zajedno s premazom niske emisije. Dvije postojeće metode ispune plinom uključuju metodu pomoću vakuuma i metodu pomoću sonde. Kod metode koja koristi vakuum stakleni panel se prvo prazni u nekoj vrsti komore, a zatim puni inertnim plinom. Kod metode koja koristi sondu, stakleni panel se puni plinom pomoću lancete ili sonde, dok se postojeći zrak izvlači pomoću druge lancete. Kada jedinice sadrže visoku koncentraciju inertnog plina (njegovu koncentraciju je moguće izmjeriti), pretpostavlja se da su u cijelosti ispunjene.

PREDNOSTI• ušteda energije za grijanje i hlađenje; • sprječavanje kondenzacije unutar staklenog panela; • smanjenje razine buke za 5 dB/m2 za dvostruko i 15 dB/m2 za trostruko ostakljenje; • prijenos svjetlosti ostaje konstantan.

OGRANIČENJADvostruki stakleni panel u pravilu dostiže 90 postotnu koncentraciju ispune plinom koja postepeno isparava i dostiže koncentraciju od ne manje od 75% nakon 20 godina.

56

3.11 ZAŠTITA OD NEKONTROLIRANE INFILTRAcIJE ZRAKA

FUNKcIJAZaštita od propuha znači zaustavljanje hladnog zraka koji prolazi kroz zazore u vratima i prozorskim okvirima ili kroz ostale neželjene otvore u konstrukciji, instalacijske vodove unutar zidova ili stropova ili nepokrivene otvore. Povećanje nepropusnosti zgrade kroz zaštitu od nekontrolirane infiltracije zraka može u bitnoj mjeri smanjiti gubitak topline zimi i tako ostvariti uštede u energiji.

PRIMJENANa građevnim spojevima: letvice za zaštitu od infiltracije - samoljepiva pjenasta traka, samoljepiva gumena traka, četkasta traka, silikonska gumena brtva, oprugasta traka, fleksibilna gumena cijev, fleksibilni fileri, proizvodi na bazi mastike; Na vratima i prozorima: sekundarno ostakljenje koje se postavlja na postojeće prozore, nizak prag profila, brtvila za vrata; Na cijevima/instalacijskim vodovima: silikonske ispune, ekspandirajuća poliuretanska pjena.







pRIKLAdNO ZA:• adaptacijapRImJENJIVO U: • Španjolska, Francuska,



boravka u prostoru

57

TEhNIČKI OPISPostoje različite tehnike zaštite od propuha koje se mogu koristiti: Trake različite debljine i vrste instaliraju se između rupa da bi bile učinkovite; Na nepokrivenim otvorima, moguće je na otvor dimnjaka montirati kapicu ili jastuk na napuhivanje koji blokira otvor dimnjaka; Nekorišteni ventilatori mogu biti zatvoreni opekama i zabrtvljeni iznutra i izvana; Na vrata se može montirati automatska brtva za donji rub vratnog krila koja se podiže s poda čim se vrata otvore za nekoliko milimetara; Niskoprofilne pločice za prag omogućavaju slobodno kretanje kotača, a ujedno smanjuju propuh; Brtve na podu za vanjska vrata sastoje se od fiksnog i fleksibilnog dijela, a montirane su na donji dio vrata, fleksibilni dio vraća se u prvobitni oblik nakon kompresije.

PREDNOSTI• ušteda energije• poboljšanje ugodnosti.

OGRANIČENJAVentilacija koju je moguće kontrolirati (mehanička ventilacija ili otvaranje prozora) mora biti osigurana u zrakonepropusnim prostorima kako bi se spriječila kondenzacija koja uzrokuje opasnu plijesan, posebno u kupaonici i kuhinji.

58

3.12 VANJSKO ZASJENJENJE

FUNKcIJAVanjsko zasjenjenje osigurava kontrolu i optimizaciju dozračene Sunčeve energije

PRIMJENAPrimjenjuje se na prozorima i velikim ostakljenim površinama okrenutim prema jugu, istoku i zapadu.

TEhNIČKI OPISVanjsko zasjenjenje može biti u obliku tendi, mobilnih ili fiksnih brisoleja ili vanjskih žaluzina. Ove naprave smanjuju prijenos dozračene Sunčeve energije u prostor. Mogu biti fiksne ili mobilne. Obično se zaštita postavlja na dio površine prozora, dok se za velike staklene površine preporuča potpuno zasjenjenje. Za površine orijentirane na jug obično se koriste horizontalno postavljeni elementi, u pravilu fiksni. Za površine orijentirane na istok i zapad učinkovitije je vertikalno postavljeno i mobilno zasjenjenje. Velike ostakljene površine na krovovima također trebaju biti zasjenjene. Vanjsko zasjenjenje može uključivati i elemente koji proizvode energiju (fotonaponski moduli) i na taj način doprinose ukupnoj održivoj proizvodnji energije u zgradi. Dodatni elementi za zasjenjenje, kao što su sjenila, mogu se koristiti u interijeru.







Italija, Hrvatska, GrčkaSmANJUJE:• potreba za hlađenjempREdNOSTI:• povećanje ugodnosti

boravka u prostoru

59

Lokalne biljke koja se koriste za prirodno zasjenjenje doprinose stvaranju ugodnijeg prirodnog ambijenta, a doprinose i uštedi energije. U bioklimatskom pristupu cijelo pročelje se zasjenjuje korištenjem biljaka.

PREDNOSTIUšteda energije kroz smanjenje potrebe za hlađenjem; povećanje toplinske udobnosti u unutrašnjosti. Ako je pravilno projektiran sustav za kontrolu i raspršivanje prirodnog osvjetljenja, zasjenjenjem se može poboljšati kvaliteta dnevne svjetlosti i spriječiti refleksija.

OGRANIČENJAVanjsko zasjenjenje može smanjiti prijenos dnevne svjetlosti u unutrašnjost, i na taj način utjecati na vizualni komfor. Dobro projektirano pročelje, a što ovisi o načinu korištenja i lokaciji zgrade, neophodno je da bi se postigla optimalna ravnoteža između niske transmisije Sunčevog zračenja i visoke transmisije dnevne svjetlosti. Odgovarajuća kombinacija dobro izvedenog ostakljenja i učinkovitog vanjskog zasjenjenja potrebna je bez obzira na orijentaciju kako bi se zadovoljili, često oprečni zahtjevi vezani za projekt, cijenu, ugodnost i estetiku. Vizualni izgled zasjenjenja mora se uklopiti u cjelokupni dizajn i lokaciju zgrade. Odabir materijala za zasjenjenj (npr. sjajne metalne površine ili nerefleksivne drvene površine) i njihov nagib utječu na Sunčevo zračenje koja se odbija natrag u unutrašnjost prostora, te ih je iz tog razloga neophodno razmotriti u cjelokupnom projektu. Trajnost naprave za zasjenjenje vrlo je važna kako bi se osiguralo uredno funkcioniranje i smanjenje troškova održavanja.

60

3.13 DVOSTRUKA STAKLENA VENTILIRANA PROČELJA

FUNKcIJAVentilirana pročelja smanjuju prijenos dozračenog Sunčevog zračenja.

PRIMJENADvostruka staklena ventilirana pročelja mogu se koristiti u novim zgradama i u postojećim zgradama kada se mijenja pročelje. Uglavnom se koriste u visokim zgradama, a manje u pojedinačnim stambenim jedinicima i učinkovitija su ako su okrenuta prema jugu.

TEhNIČKI OPISPostoje različite vrste ventiliranih pročelja. Odabir najprikladnijeg sustava mora se zasnivati na detaljnoj ocjeni konkretnih zahtjeva (vezanih za toplinu, dnevnu svjetlost, zvučne zahtjeve) u vezi s lokalnim klimatskim uvjetima od strane projektnog tima i specijaliziranih stručnjaka.

• “Zid koji diše” – ovaj sustav sastoji se od punog zida (betonskog ili od opeke), ploča ili panela za toplinsku izolaciju s vodonepropusnim i vlagopropusnim slojem, zračnog džepa od minimalno 40mm s malenim ventilacijskim otvorima kojima se osigurava minimalna cirkulacija zraka, podkonstrukcije od aluminija i obloga od keramike/drvenog laminata/drvenih panela. Ovaj sustav postiže najbolje performanse ljeti kada se vanjska površina koju zagrijava Sunčevo zračenje ventilira u zračnom džepu čime se postiže vremenski odmak toplinskog opterećenja u punom zidu do unutrašnjosti.

• Dvostruka staklena ventilirana pročelja – sastoje se od dva sloja ostakljenja i ventilirane zračne šupljine. Otvori se nalaze na vrhu i dnu vanjskog stakla, dok







pRIKLAdNO ZA:• novogradnja, adaptacija

(uz ograničenja)pRImJENJIVO U: • Španjolska, Francuska,



boravka u prostoru

61

se šupljina ventilira pomoću cirkuliranja vanjskog zraka. To smanjuje prijenos topline u prostoru ljeti, čime se smanjuje potreba za hlađenjem.

• Aktivno dvostruko stakleno ventilirano pročelje – sastoji se od dvostrukog ostakljenja s low-e premazom i plinovitim punjenjem, zračne šupljine preko koje se izvlači zrak u unutrašnjost dodatno zagrijan Sunčevim zračenjem i jednostrukog ostakljenja.

• Interaktivno dvostruko stakleno ventilirano pročelje – sastoji se od jednostrukog ostakljenja, zračne šupline u koju ulazi i zagrijava se zrak iz unutrašnjosti, i dvostrukog ostakljenja s low-e premazom i plinovitim punjenjem.

PREDNOSTI • ušteda energije i smanjenje emisija CO2• poboljšanje toplinske i zvučne ugodnosti u unutrašnjosti.

OGRANIČENJA • ovi sustavi ne mogu se primjenjivati u postojećim povijesnim zgradama ili

zgradama s dekorativnim elementima na pročelju• naknadna instalacija ventiliranog pročelja na postojeću zgradu podliježe

ograničenjima, npr. potrebno je razmotriti strukturne implikacije stavljanja drugog (vanjskog) fasadnog sloja na postojeću fasadu, kao i ostala pitanja povezana s integracijom sustava u postojeći sustav ventilacije

• veći instalacijski troškovi od ETICS sustava• sustavi su učinkovitiji na visokim zgradama, a manje kod pojedinačnih

stambenih jedinica• potreban je pažljiv odabir sustava od strane projektnog tima i stručnjaka

kako bi se osigurao optimalna funkcija pročelja

62

DIO B – SMANJENJE POTROŠNJE ENERGIJE 3.14 EVAPORAcIJSKO hLAĐENJE

FUNKcIJAEvaporacijsko hlađenje radi na načelu hlađenja vanjskog zraka koji prolazi preko vodom natopljenih jastučića zbog čega voda evaporira u njega. Hladniji zrak zatim ulazi u zgradu i istiskuje topliji zrak.

PRIMJENAEvaporacijsko hlađenje koristi se u strojevima i zgradama. Može se primjenjivati na lokacijama gdje ne postoji velika potreba za hlađenjem kako bi se u unutrašnjosti održavali ugodni uvjeti.

TEhNIČKI OPISPostoje dva glavna oblika evaporacijskog hlađenja, kao i sustavi koji koriste njihovu kombinaciju; Direktno evaporacijsko hlađenje: koristi se za smanjenje temperature zraka pomoću korištenja latentne topline evaporacije, promjene tekuće vode u vodenu paru. U ovom procesu, energija u zraku se ne mijenja. Topli






pRIKLAdNO ZA:• novogradnja, adaptacija pRImJENJIVO U: • Španjolska, Francuska,

Italija, Hrvatska, GrčkaSmANJUJE:• potreba za hlađenjempREdNOSTI:• povećanje ugodnosti

boravka u prostoru

63

suhi zrak mijenja se u hladni vlažni zrak. Toplina vanjskog zraka koristi se za evaporaciju vode. Indirektno evaporacijsko hlađenje je slično direktnom evaporacijskom hlađenju, ali koristi neku vrstu izmjenjivača topline. Ohlađeni vlažni zrak nikada ne dolazi u direktni kontakt s klimatiziranom sredinom.

PREDNOSTI • jednostavna i relativno jeftina tehnologija koja rezultira u manjoj potrošnji energije od ostalih

oblika hlađenja• učinkovitija u najtoplije doba dana, kada je zrak suši• vrata i prozori mogu ostati otvoreni• prihvatljivo je za okoliš, jer ne koristi klorofluorokarbone (CFC)• osvježava zrak uz konstantnu cirkulaciju zraka u prostoru.

OGRANIČENJA • evaporacijsko hlađenje povlači značajnu potrošnju vode• učinkovito je kada je relativna vlažnost zraka niska• evaporacijsko hlađenje podiže unutrašnju razinu vlažnosti što može stvarati problem, kao što

je napuhivanje drvenog namještaja, stolarije, vrata i obloga.

64

3.15 STROPNI VENTILATORI

FUNKcIJAStropni ventilatori povećavaju ugodu na način da ljeti usmjeravaju zrak prema dolje odnosno prema korisnicima prostora.

PRIMJENAStropni ventilatori predstavljaju učinkovitu metodu hlađenja u nekim klimama i uvjetima, a posebno kada korištenje stropnog ventilatora omogućava smanjenje korištenja klimatizacije. U umjerenim klimama ili u slučaju umjereno toplog vremena usred ljeta, potrošnja energije uslijed rada klimatizacijskih uređaja može se izbjeći ako se koristi prirodno ventiliranje u kombinaciji sa stropnim ventilatorima.

TEhNIČKI OPISStropni ventilatori mogu poboljšati ugodu stanara na određenoj sobnoj temperaturi na način da stvaraju ugođaj relativno hladnog povjetarca na koži. Stropni ventilatori







Italija, Hrvatska, GrčkaSmANJUJE:• potreba za hlađenjem

65

smatraju se učinkovitijim od ostalih vrsta ventilatora, budući da učinkovito cirkuliraju zrak u sobi i u njoj stvaraju propuh. Stropni ventilatori ne predstavljaju uređaj za ventilaciju; oni su cirkulacijski uređaji. Oni ne dovode hladniji zrak u kuću niti izbacuju topli, vlažni zrak iz njega.

PREDNOSTIStropni ventilatori mogu uštedjeti značajnu količinu energije ljeti, budući da omogućavaju korisnicima da podese termostat na do 30°C više; Vrata i prozori mogu biti otvoreni; Stropni ventilatori mogu se potencijalno također koristiti u razdoblju grijanja na način da usmjeravaju zrak prema gore. To pomaže disperziji toplog zraka koji se obično podiže prema stropu i ravnomjernijoj distribuciji po prostoru, posebno unutar bližeg obuhvata i u blizini poda.

OGRANIČENJAStropni ventilatori nisu prikladni u sobama s visokim stropovima.

66

3.16 MIKRO-KOGENERAcIJA

FUNKcIJAJedinice za mikro-kogeneraciju ili mikro-CHP (engl. Combined Heat &Power – kombinirana proizvodnja toplinske i električne energije) osiguravaju toplinsku i električnu energiju na način da pretvaraju primarnu energiju na mjestu potrošnje. U skladu s EU direktivom, jedinice za mikro-kogeneraciju definirane su kao jedinice koje imaju električnu snagu manju od 50 kWe. U pravilu jedinica za mikro-kogeneraciju zamjenjuje konvencionalni grijač vode u sustavu centralnog grijanja ili pojedinačne grijače vode i sastoji se od malenog motora koji pokreće električni generator. Otpadna toplina iz motora koristi se u primarnom krugu sustava grijanja, dok se proizvedena električna energija koristi u kući ili se distribuira u mrežu.

PRIMJENAMikro-kogeneracija prikladna je u zgradama u kojima postoji trajna potreba za električnom i toplinskom energijom. Stambene zgrade jesu takve zgrade, ali i domovi za skrb, studentski domovi, hoteli, itd.

TEhNIČKI OPISSustavi za mikro-kogeneraciju mogu se temeljitii na različitim tehnologijama u odnosu na tip motora:

• Motor s unutarnjim izgaranjem pokreće ekspanzija vrućih izgarajućih proizvoda ili goriva koji djeluju direktno u motoru. Za rad iziskuje zrak, gorivo, komprimiranje i, za paljenje, izvor izgaranja;





• faktori konverzije u primarnu energiju

• smanjenje vršne potrebe za energijom


Italija, Hrvatska, GrčkaSmANJUJE:• potrošnja električne

energije

67

• Stapni parni motor koristi vanjski izvor topline, koji može biti proizvod na bazi fosilnog goriva, Sunčeve energije ili biomase, za stvaranje pokreta iz temperaturne razlike;

• Gorive ćelije su elektromehanički uređaji koji proizvode električnu energiju pomoću kemijske reakcije. Obično se koriste reaktivni plinovi vodik i kisik koji se ekstrahiraju iz zemnog plina (vodik) ili zraka (kisik).

PREDNOSTI • mikro-kogeneracija ostvaruje visoku ukupnu učinkovitost u usporedbi s tipičnom

konvencionalnom proizvodnjom električne energije• smanjeni CO2 otisak zgrade• smanjeni troškovi za energiju• smanjenje vršne potrebe za energijom• niži troškovi distribucije• jednostavna upotreba u automatskom sustavu

rada• s mikro-kogeneracijom zgrada može u velikoj

mjeri postati neovisna od električne mreže.

OGRANIČENJA • sustavi mikro-kogeneracije na fosilna goriva ipak

znače ovisnost o fosilnim gorivima i idealno bi bilo kao izvor topline koristiti obnovljivu energiju

• ušteda CO2 je zanemariva u manjim obiteljskim kućama

• visoki instalacijski troškovi.

68

3.17 NISKOTEMPERATURNI SUSTAVI GRIJANJA

FUNKcIJANiskotemperaturni sustavi grijanja rade na nižim temperaturama za polaz i povrat topline (otprilike 45°C i 25-35°C) u usporedbi s konvencionalnim sustavima koji koriste visoke temperature (90°C i 70°C). Napredak u tehnologiji grijanja i povećanja zahtjeva za toplinsku izolaciju zgrada omogućili su da su danas sustavi koji koriste niže temperature vode dovoljni za kompletno grijanje zgrada, čak i kada su vani niske temperature. Što je niža temperatura koju koristi sustav za grijanje to je niža potrošnja energije za proizvodnju topline, što čini ove sustave povoljnijim za okoliš. Potencijal također raste uz korištenje niskotemperaturnih izvora topline (Sunce, zemlja, otpadna toplina, itd.) kroz dizalice topline u kombinaciji s navedenim sustavima.

PRIMJENANajpoznatija primjena niskotemperaturnog sustava za grijanje jest podno grijanje, ali postoje također i druge primjene, kao što su zidno i stropno grijanje, kao i niskotemperaturni radijatori. Sustav se može primijeniti u novim i starim zgradama, ali naknadna instalacija u starim objektima uključuje uklanjanje podnih ili zidnih obloga i polaganje cijevi, ako se sustav bazira na vodi, uz rekonfiguraciju hidrauličke mreže.







(uz ograničenja) pRImJENJIVO U: • Španjolska, Francuska,

Italija, Hrvatska, GrčkaSmANJUJE:• potrošnja energije za

grijanje

69

TEhNIČKI OPISIzvori topline za niskotemperaturne sustave grijanja mogu uključivati konvencionalne grijače vode na fosilno gorivo i električnu energiju. Međutim, oni se dobro kombiniraju s tehnologijom dizalica topline koje se mogu koristiti za ekstrakciju slobodne energije u zraku ili zemlj i povećavaju vlastitu temperaturu. Zatim se toplina prenosi u niskotemperaturne radijatore ili sustave podnog grijanja. Sustav se može konfigurirati na nekoliko načina, sustav može biti dovoljno velik da zadovolji potrebu za grijanje kroz cijelu zimu ili veći dio potrebne energije, dok razdoblja vršne potrošnje pokriva konvencionalni grijač vode ili rezervni električni grijač. Konfiguracija sustava ovisi o klimatskoj lokaciji, ali također o projektu zgrade odnosno mjeri u kojoj je potreba za grijanjem svedena na najmanju moguću mjeru kroz visoki nivo toplinske zaštite omotača zgrade.

PREDNOSTI • u kombinaciji s dizalicama topline koje kao izvor koriste okolni zrak ili zemlju, niskotemperaturni

sustavi grijanja mogu dovesti do značajnih ušteda energije i smanjenja emisija CO2 u usporedbi s konvencionalnim sustavima za grijanje

• visoki stupanj ugodnosti uslijed manje temperaturne razlike između izvora topline i sobne temperature

• ako je konfiguracija adekvatno podešena, sustav se ljeti može preusmjeriti kako bi na energetski učinkovit način osigurao hlađenje.

OGRANIČENJA • uslijed ograničenog kapaciteta niskotemperaturnih sustava, oni najbolje rade u kombinaciji

s visokim nivoom toplinske zaštite na vanjskoj ovojnici zgrade čime je gubitak topline kroz ovojnicu i uslijed infiltracije sveden na najmanju moguću mjeru

• u slučaju naknadne instalacije sustava u postojećim zgradama potrebno je u velikoj mjeri rekonfigurirati cijevi za grijanje, što predstavlja opsežan građevinski zahvat.

70

3.18 SUSTAVI GEOTERMALNIh DIZALIcA TOPLINE

FUNKcIJAGeotermalna energija je energija za grijanje i hlađenje koja koristi konstantnu temperaturu tla na dubini većoj od 1 metar. Dizalice topline koriste se za ekstrakciju ove slobodno raspoložive energije i korištenje takve energije u zgradi.

PRIMJENAGeotermalna energija može se koristiti za pokrivanje cijelog ili dijela potrebne energije za grijanje, hlađenje i potrošnu toplu vodu u zgradi. Tehnologija se preporučuje u novim zgradama (ili dogradnjama), jer je za nju neophodno da

zgrada ima odgovarajuće projekte toplinske zaštite i strojarskih instalacija. Primjena tehnologije u postojećoj zgradi bila bi moguća jedino da postoji zemljište u blizini zgrade koje se može iskoristiti za postavljanje podzemnih cijevi. Da bi tehnologija bila ekonomičnija potrebno ju je koristiti u zgradama koje imaju približno jednaku potrebnu energiju za grijanjem i hlađenjem tokom godine, kako bi se optimizirala energetska učinkovitost dizalice topline i na taj način postigla značajnija energetska ušteda.



energije za grijanje, hlađenje i pripremu potrošne tople vode (kWh/m2/godišnje)


• faktori konverzije u primarnu energiju

• udio obnovljive toplinske energije od ukupne potrebne energije (%)





71

TEhNIČKI OPISNekoliko metara ispod površine (1-2 m i dublje), zemlja predstavlja postojan izvor energije koji tokom cijele godine održava skoro konstantnu temperaturu (14-17°C, ovisno o lokaciji). U slučaju korištenja podzemne vode kao medija, pumpe potiskuju vodu prema površini pri čemu voda cirkulira u zemlji kroz cijevi. Voda u cijevima dolazi u doticaj s tlom, preuzima skoro konstantnu temperaturu i zatim može ući u sustave za grijanje/hlađenje zgrade. Ova tehnologija smanjuje iskorištenu energiju u usporedbi s konvencionalnim sustavima, budući da se voda “prethodno zagrijava” zimi i “prethodno hladi” ljeti.

Postoje dva glavna tipa geotermalnih sustava:

• Sustavi sa zatvorenom petljom: vertikalna petlja (bušotine duboke 50-150 m, ovisno o zahtjevima) ili horizontalna petlja (u rovovima dubokim 2-3 m). Do prijenosa topline dolazi u trenutku kontakta između zemlje i podzemnih sustava cijevi kroz koje cirkulira voda, a koja zatim ulazi i distribuira se u sustav za grijanje i hlađenje zgrade. Za sustave s horizontalnom petljom potrebna je velika površina da bi imali jednaku snagu (kW) kao i sustav s vertikalnom petljom.

• Sustavi s otvorenom petljom: energija za grijanje/hlađenje dobiva se ekstrakcijom vode iz površinskog ili podzemnog izvora (npr. jezero ili vodni akvifer) i ponovnim ispuštanjem nakon što je prošla kroz sustave u zgradi. Sustavi s otvorenom petljom složenijeg su dizajna budući da u pravilu postoje ograničenja zaštite okoliša i voda u odnosu na volumen i temperaturu vode koja se može prikupljati i vraćati, i dobivanje posebne dozvole za ove radove, a koja je u pravilu potrebna.


SmANJUJE:• potrebna energija za

grijanje, hlađenje i potrošnu toplu vodu

pREdNOSTI:• povećanje ugodnosti• korištenje obnovljive

energije

72

PREDNOSTIUslijed temperaturnih razlika između temperature zemlje i polaznih/izlaznih temperatura sustava grijanja/hlađenja, geotermalne dizalice topline postižu veću učinkovitost od dizalica topline koje koriste zrak ili konvencionalnih sustava za grijanje/hlađenje. Prema tome one ostvaruju uštedu energije, što ih čini oblikom proizvodnje energije sa smanjenim emisijama CO2.; Geotermalni sustavi dobro se kombiniraju s niskoenergetskim sustavima, kao što je podno grijanje, koje može koristiti niskotemperaturnu toplinu iz zemlje, kojoj bi bilo potrebno samo malo dogrijavanje. Ako je veličina geotermalne dizalice topline takva da može zadovoljiti veći dio godišnje potrebe zgrade za grijanjem/hlađenjem, uz rezervu koju osiguravaju konvencionalni sustavi za vršnih razdoblja, bili bi potrebni manji konvencionalni sustavi, što umanjuje novac i potreban prostor, odnosno jedan dio kapitalnog troška geotermalne instalacije. Predviđene modele potrebne toplinske energije u zgradi potrebno je utvrditi prije odabira najprikladnijeg sustava kako bi se osiguralo njegovo učinkovito funkcioniranje.

OGRANIČENJAGeotermalna energija nije potpuno “obnovljiva”: čak i s obzirom da je zemlja slobodno raspoloživ obnovljivi izvor za rad dizalice topline potrebna je određena količina električne energije, što proizvodi određene CO2 emisije koje su manje u usporedbi s cjelokupnom uštedom co2. Ograničenje se može premostiti ako se dizalica topline puni iz obnovljivih izvora, npr. fotonaponskog modula; Kod projektiranja takvih sustava potrebno je razmotriti pitanje uvjeta lokacije - sastav zemlje na lokaciji, hidrološki i temperaturni uvjeti, itd; Početni kapitalni troškovi viši su u odnosu na konvencionalne sustave, ali umanjeni su za niže operativne troškove i smanjenje snage i prostora za konvencionalne sustave; Naknadna instalacija u postojećoj zgradi moguća je samo kada se u blizini nalazi raspoloživa površina zemlje koja bi se mogla iskoristiti za instalaciju podzemne mreže cijevi. Također može biti potrebna rekonfiguracija postojećih sustava za grijanje/hlađenje.

73

3.19 JEDINIcE ZA POVRAT TOPLINE

FUNKcIJAJedinice za povrat topline (engl. Heat Recovery Units (HRU)) ponovno koriste otpadnu toplinsku energiju koju proizvode ventilacijski ili klimatizacijski sustavi i koriste je za zagrijavanje ulaznog zraka, vode za grijanje prostora ili za proizvodnju tople vode u domaćinstvu. Ove jedinice osiguravaju bolju kontrolu kvalitete zraka u prostoru i štede energiju smanjujući potrebu za grijanjem i hlađenjem.

PRIMJENAJedinice za povrat topline mogu se ugraditi u sustave grijanja, hlađenja, ventilacije i klimatizacije novih i postojećih zgrada.

TEhNIČKI OPISJedinice za povrat energije predstavljaju izmjenjivače topline koji omogućavaju prijenos topline i/ili vlažnosti između izlaznog i ulaznog zračnog toka kroz temperaturnu razliku (ili vlažnost).

Postoji nekoliko tipova ventilacijskih sustava za povrat topline, s različitim stupnjem učinkovitosti:

• pločasti toplinski izmjenjivač: standarna učinkovitost 55%-65%, maksimalna 80%• toplinski kotač: standarna učinkovitost 65%-75%, maksimalna 80%• spirala: standarna učinkovitost 45%-50%, maksimalna 55%• dizalica topline: standarna učinkovitost 35%-50%, maksimalna 60%• toplinske cijevi: standarna učinkovitost 50%-65%, maksimalna 75%



toplinske energije za grijanje, hlađenje i pripremu potrošne tople vode (kWh/m2/godišnje)



Italija, Hrvatska, GrčkaSmANJUJE:• potrebna energija za

grijanje, hlađenje i potrošnu toplu vodu

pREdNOSTI:• kvaliteta zraka

74

Jedna od konfiguracija sustava bila bi ugradnja jedinice za povrat topline na toplu struju klima uređaja ili hladni krug dizalice topline. Topla para teče kroz izmjenjivač topline. Toplinu iz pare zatim apsorbira voda, koju zatim pumpa potiskuje kroz izmjenjivač topline. To je isplativ način proizvodnje tople vode. Za učinkovit rad potrebne su odgovarajuće kontrole. Ljeti jedinica za povrat energije hvata određenu količinu topline koju ispušta klima uređaj i na taj način proizvodi toplu vodu. Čak je moguće isključiti uobičajeni grijač vode i koristi ga samo kada ne radi klima uređaj. Ako je jedinica za povrat topline instalirana na dizalici topline, isplativo je grijanje potrošne tople vode zimi. Jedinice za povrat topline u pravilu sadrže i kontrolni uređaj za temperaturu i modulaciju.

PREDNOSTIUslijed filtera koji su u njih ugrađeni, jedinice za povrat topline kontroliraju zagađivače koji su se probili i ubacuju u prostor topli ili hladan zrak. Jedinice za povrat topline omogućavaju uštedu energije kroz povrat energije iz ekstrahiranog zraka koja bi inače bila ispuštena u okoliš. Pomoću povrata topline, jedinice za konvencionalno grijanje ili hlađenje (grijači vode, rashlađivači, jedinice za klimatiziranje prostora, itd.) mogu biti manje veličine, što je smanjenje ulaganje na razini kapitalnog troška. Jedinice za povrat topline također smanjuju radne sate opreme za grijanje i hlađenje i tako smanjuju trošak održavanja i produljuju trajnost opreme.

OGRANIČENJAU svojoj standardnoj konfiguraciji, jedinica za povrat energije nije generator topline ili rashlađivač zraka, i prema tome mora biti integrirana u jedinicu za grijanje/klimatizaciju prostora.

75

3.20 SUSTAVI ZA POVRAT TOPLINE KOJI SE ZASNIVAJU NA OTPADNIM VODAMA

FUNKcIJAPostoje jednostavni sustavi za povrat topline koji se zasnivaju na otpadnim vodama, a koji iskorištavaju otpadnu toplinu u toploj vodi koja se skuplja sa zastora za tuširanje, i ponovno je koriste za predzagrijavanje dolazne hladne vode iz vodovoda i na taj način smanjuju energiju utrošenu za pripremu tople vode za tuševe.

PRIMJENASustav je najprikladniji za novogradnje, budući da je za realizaciju potreban projekt vodovodnih instalacija. Također je prikladniji za manje kuće odnosno stanove u dupleksu, gdje ispod tuša na prvom katu postoji prostor za instalaciju sustava. Potencijalno ga je moguće naknadno instalirati u postojećoj zgradi, međutim to ovisi o konfiguraciji cijevi za odvodnju i raspoloživom prostoru; rekonfiguracija sustava odvodnje može uključivati visoke troškove i ometanje stanara.

TEhNIČKI OPISSustav se sastoji od bakrene cijevi koja je "omotana" oko odvodne cijevi na tušu. Bakar ima vrlo visoku toplinsku provodljivost. Bakrena cijev je dvoslojna, i sastoji se od unutarnje i vanjske cijevi. Iskorištena topla voda cijedi se niz tuš kada se koristi, teče kroz unutarnju bakrenu cijev, i prenosi svoju toplinu na bakreni materijal. U isto vrijeme hladna voda iz vodovoda ulazi u vanjski dio iste bakrene cijevi, apsorbira otpadnu toplinu i na taj način se predzagrijava prije nego što







Italija, Hrvatska, GrčkaSmANJUJE:• potrošnja energije za

pripremu potrošne tople vode

76

stigne do grijača vode. Da bi sustav bio učinkovit, ispod tuša mora se nalaziti dio bakrene cijevi minimalne vertikalne dužine 2 metra. Postoje sustavi koji koriste horizontalni izmjenjivač topline unutar tuš kade, pomoću čega se rješava ovaj problem; međutim, oni su manje učinkoviti.

PREDNOSTIUšteda energije za pripremu potrošne tople vode u domaćinstvu, budući da se hladna voda predzagrijava i potrebno ju je dodatno zagrijati manjom temperaturnom razlikom prije nego što stigne do tuševa. Taj sustav mogao bi biti korisna alternativa u slučajevima kada zbog prostorno-planskih ili drugih ograničenja nije dopušteno postavljanje Sunčanih toplinskih kolektora.

OGRANIČENJADa bi sustav bio učinkovit potrebna je bakrena cijev vertikalne dužine približno 2 metra, postavljena ispod tuša. Prema tome, idealan je za tuševe na prvom katu u manjim kućama ili dupleksima, gdje ispod stropne ploče postoji prostor za instalaciju vertikalnih cijevi. Postoje varijacije sustava koje koriste horizontalni izmjenjivač topline unutar tuš kade kako bi riješile ovo ograničenje; međutim one su i manje učinkovite; Naknadna instalacija u postojeću zgradu je moguća, ali ovisi o konfiguraciji odvodnih cijevi i raspoloživom prostoru, dok rekonfiguracija drenaže može sa sobom nositi i visoke troškove i ometanje stanara.

77

3.21 UPRAVLJANJE U SUSTAVU GRIJANJA

FUNKcIJAKontrola sustava grijanja ima funkciju održavanja temperature u unutrašnjosti na unaprijed određenoj temperaturi kada vanjski klimatski uvjeti variraju i uzimajući u obzir prisustvo unutarnjih izvora topline (ljudi, uređaji, itd.).

PRIMJENAKontrolni uređaj instalira se u novim i postojećim zgradama. U novim zgradama kontrolni uređaj sastavni je dio novih sustava grijanja. Kod adaptacija, kontrolni uređaj instalira se na postojeće sustave (npr. termostate na radijatorima, programske termostate, itd.).

TEhNIČKI OPISKontrolni uređaj obično se sastoji od dva različita tipa termoregulacijskih sustava: termostatske i klimatske kontrolne jedinice s vanjskim senzorima. S tehnološkog stajališta, postoje analogni i digitalni sustavi.

Termostati su posebno prikladni za stanove; instaliraju se centralno u prostoru ili u svakoj sobi, i mjere temperature zraka. Izmjerena temperatura regulira funkcije grijača vode (sustava za grijanje) i temperature vodnog ili zračnog toka kroz koji se osigurava grijanje prostora. Što je više termostata to je bolja kontrola toplinskih uvjeta u sobama, a oni ovise o orijentaciji, količini ostakljenja, unutarnjoj opremi, itd.






Italija, Hrvatska, GrčkaSmANJUJE:• potrošnja grijanjapREdNOSTI:• povećanje ugodnosti• aktivno sudjelovanje

korisnika

78

Klimatski kontrolni uređaji s vanjskim senzorom su posebno prikladni za obiteljske kuće za jednu ili više obitelji; mogu biti ugrađeni u grijač vode (sustav za grijanje) ili u sobi. Vanjska temperatura mjeri se vanjskim senzorom. Senzor upravlja radom grijača vode (sustav za grijanje) i temperaturom vodnog ili zračnog toka kroz koji se prostor grije. Analogni kontrolni uređaj jednosmjerno je povezan s grijačem vode. Termostat mjeri temperaturu i prenosi podatke do grijača vode, s tim da nema povratne komunikacije od grijača do termostata.

Digitalni sustavi su najmoderniji, mogu izmjenjivati informacije u oba smjera, moguće je povezati programe za grijanje s podacima grijača vode i obratno. Radom grijača vode i temperaturama upravlja se sukladno temperaturama izmjerenim u prostoru i vani. Ova vrsta kontrolnog uređaja najučinkovitija je u smislu toplinske ugodnosti.

PREDNOSTIOptimizacija uvjeta u smislu udobnosti; pokrivanje različitih toplinskih potreba u različitim zonama/sobama; upravljanje razdobljima neaktivnosti; kontrola minimalnih temperatura; optimizacija proizvodnje energije; brz odgovor na promjene u vanjskim klimatskim uvjetima; optimizacija procesa sagorijevanja (posebno s kondenzacijskim grijačima vode); smanjenje potrošnje energije; duži životni vijek grijača vode.

OGRANIČENJAKontrolni sustavi moraju biti prilagođeni za korisnike i ne smiju biti previše složeni kako bi se stanare potaknulo na njihovo korištenje.

79

3.22 PAMETNA BROJILA

FUNKcIJAPametna brojila su kontrolni sustav za daljinski nadzor potrošnje električne energije, plina i vode u realnom vremenu od strane odgovarajućeg opskrbljivača energijom (ili vodom).

PRIMJENAPametna mjerila mogu se instalirati u novim i postojećim zgradama.

TEhNIČKI OPISPametna brojila su kontrolni sustav koji se temelji na senzorskim mrežama (bežične, PLC, itd.) za nadzor potrošnje energije i vode u realnom vremenu. Pametna brojila upravljaju energetskim i informacijskim tokovima te optimiziraju performanse energetskih sustava i njihovog rada. Pametna brojila također dopuštaju daljinske intervencije u slučaju pogrešaka. Pametna brojila omogućavaju inovativno daljinsko upravljanje brojilima i prema tome nov pristup potrošačima. Najčešća brojila su električna pametna brojila. Sustav predstavlja pametnu infrastrukturu u sklopu koje elektronska brojila instalirana u domu potrošača omogućavaju pristup stvarnim parametrima i ugovornim podacima o opskrbi kroz ekran; također postoji modul za komunikaciju s centralnim sustavom opskrbljivača energije i razvodna ploča koja omogućava priključak i prekid veze. Brojila dakle


pOKAZATELJ: • instalacija mjerača

svjetlosnog toka; mjerača utrošene električne energije; mjerača utrošene toplinske energije; mjerača utrošene tople vode; mjerača utrošene električne energije za opremu veće snage

• smanjenje ukupne potrošnje energije (kWh/m2/godišnje)


• smanjenje potrošnje vršne snage (kW isporučenih iz mreže)


80

prenose podatke o potrošnji, primaju ažurirane podatke o ugovornim parametrima i upravljaju vezama za opskrbu na daljinu.

Pametna brojila predstavljaju jedan od glavnih sastavnih blokova za evoluciju tradicionalnih električnih mreža u pametne mreže i za prilagodbu mreža novom scenariju na tržištu električne energije. Korištene tehnologije za pametna brojila dobro su poznate i u pravilu ekonomične.

PREDNOSTIPametna brojila omogućavaju uvođenje fleksibilnog tarifnog sustava (npr. na temelju sata) koji se može lako prilagoditi različitim potrebama, a koji omogućava potrošačima odabir ugovora koji najbolje ispunjava njihove potrebe i koji omogućava uštedu energije. Sustav također predstavlja prvi korak koji električni sustav mora poduzeti za poboljšanje usluga potrošačima, podržava upravljanje potražnjom i osigurava oslonac za opskrbljivača energijom i poboljšanje njihovih unutarnjih procesa.

Upravljanje na daljinu pomoću brojila većem broju njegovih korisnika, može također pomoći opskrbljivaču energijom da smanji utjecaj na okoliš, budući da intervencije na licu mjesta više nisu potrebne.

OGRANIČENJAPametna brojila instaliraju se samo kada distribucijska mreža opskrbljivača energijom to dopušta. U mnogim zemljama (kao što je npr. Grčka), pametna brojila trenutno su u fazi testiranja prije nego što se počnu koristiti na nacionalnoj razini. Opskrbljivač energijom također trenutno provodi postupak prilagodbe relevantne infrastrukture kako bi mogao upravljati takvim mrežama.


pRImJENJIVO U: • Španjolska, Francuska,

Italija, Hrvatska, GrčkaSmANJUJE:• potrošnja energije i

operativni trošakpREdNOSTI:• bolja interakcija između

potrošača i opskrbljivača energijom

• dobro upravljanje

81

3.23 NISKOENEGETSKI IZVORI SVJETLOSTI

FUNKcIJANiskoenergetska žarulja ili štedna žarulja jest žarulja koja proizvodi više svjetlosti za manje snage, što rezultira u uštedi električne energije.

PRIMJENANiskoenergetske žarulje instaliraju se u novim i postojećim zgradama i instaliraju se na identičan način kao bilo koji drugi svjetlosni uređaj, bez potrebe za dodatnim žicama ili opremom.

TEhNIČKI OPISPostoje mnoge vrste niskoenergetskih izvora svjetlosti na tržištu. Dva najčešća tipa su diode koje emitiraju svjetlost (LED) i kompaktna fluorescentna svjetla (CFL).

LED izvori svjetlosti su tehnologija u nastajanju. To su malene, čvrste žarulje koje su iznimno energetski učinkovite. Kada su se prvi put pojavile na tržištu, koristile su se samostalno po jedna žarulja, u aplikacijama kao što su instrument ploče, elektronika, svjetla na olovkama ili božićna svjetla. Novi LED izvori svjetlosti grupiraju se u klasterima u difuznim lećama što je dovelo do ekspanzije načina primjene za unutrašnju rasvjetu u domovima i komercijalnim zgradama. Danas se LED izvori svjetlosti izrađuju i s po 180 žarulja po klasteru, a insertiraju se u difuzne leće koje daju svjetlo u širokim zrakama. Sada su raspoložive i standardne baze koje odgovaraju većini rasvjetnih tijela u kućanstvu, što predstavlja novu generaciju izvora svjetlosti u kućanstvima.


pOKAZATELJ: • smanjenje potrošnje

električne energije za rasvjetu (kWh/m2/godišnje)



Italija, Hrvatska, GrčkaSmANJUJE:• potrošnja električne

energije za rasvjetu

82

Uobičajeni stilovi LED žarulja uključuju difuzne LED žarulje, LED Globe žarulje za regulaciju osvjetljenja, osvjetljenje staza, točkasta baza, LED reflektori, baza s navojem, LED svjetiljke s vrhom u obliku plamena, a bazom u obliku svijećnjaka te LED svjetla u cijevi.

Kompaktne fluorescentne žarulje koriste se već dugo, ali se tehnologija konstantno poboljšava. Kompaktne fluorescentne žarulje mogu se stavljati na standardne otvore u svjetiljkama, i daju svjetlo koje je slično svjetlosti običnih žarulja. Kompaktne fluorescentne žarulje dostupne su u cijelom nizu stilova ili oblika. Neke imaju dvije, četiri ili šest cijevi. Stariji modeli, kao i posebni modeli, imaju odvojene cijevi i balast. Neke kompaktne fluorescentne žarulje imaju cijevi i balast koji su trajno povezani. To omogućava promjenu cijevi bez promjene balasta. Druge pak imaju cirkularne ili spiralne cijevi. U pravilu, veličina ili ukupna površina cijevi određuje koliko svjetlosti žarulja proizvodi. Kompaktne fluorescentne žarulje sadrže i standardna grla za jednostavnu instalaciju u većini domaćinstava i tipično uključuju spiralne žarulje, žarulje s trostrukom cijevi, standardne žarulje, „Globe“ žarulje, „Flood“ svjetiljke ili svijećnjake.

PREDNOSTILED žarulje troše i do 80% manje električne energije od običnih žarulja, uz istu razinu vizualne ugodnosti. Posebne prednosti LED rasvjete su dugotrajnost (LED žarulje traju i do 10 puta duže od kompaktnih fluorescentnih i više od 20 puta duže od običnih žarulja sa žarnom niti), otpornost, ne zagrijavaju se (ove žarulje ne uzrokuju porast temperature), ne sadrže živu,energetski su visoko učinkovite.

83

Prednosti kompaktnih fluorescentnih lampi su visoka energetska učinkovitost, ekonomičnost, visokokvalitetna svjetlost (moguće je odabrati temperaturu, a time i boju svjetlosti), široka mogućnost primjene (mogu se koristiti skoro svugdje gdje se koriste obične žarulje sa žarnom niti).

OGRANIČENJAPostoje određena ograničenja vezana za LED rasvjetu koja će međutim, očekuje se, biti riješena razvojem i većom prihvaćenošću tehnologije. Trenutno su inicijalni troškovi veći od troškova povezanih s konvencionalnim izvorima svjetlosti (iako postoji ravnoteža s obzirom na značajno smanjenje operativnih troškova i duži životni vijek). LED žarulje su osjetljive na toplinu i previsoka temperatura ili neodgovarajuće aplikacije mogu smanjiti razinu svjetlosti i životni vijek. Potrebno je uzeti u obzir izgled boje svjetlosti kod različitih niskoenergetskih rasvjetnih opcija, budući da to može utjecati na vizualnu kvalitetu i ugodu.

84

dIO C – KORIŠTENJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE 3.24 AKTIVNI SUNČANI SUSTAVI ZA GRIJANJE PROSTORA

FUNKcIJAAktivno grijanje prostora korištenjem Sunčeve energije štedi energiju i troškove. Potrebna je mehanička oprema, kao što su pumpe, ventilatori i puhači koji pomažu prikupljati, skladištiti i distribuirati toplinu u cijelom prostoru.

PRIMJENASunčani kolektori postavljaju se na ravne ili kose krovove, idealno okrenute prema jugu (uz optimalni nagib koji varira ovisno o lokaciji, u pravilu 30 stupnjeva uz otklon do 10 stupnjeva. Tehnologija se uglavnom primjenjuje u novim zgradama. Mogu se također instalirati na postojeće zgrade, ali to podliježe potencijalnim ograničenjima (strukturna nosivost krova, prostorna raspoloživost za opremu), uz prilagođavanje postojećeg sustava grijanja.

TEhNIČKI OPISSustavi za aktivno grijanje prostora Sunčevom energijom koriste Sunčane kolektore koji prikupljaju energiju toplinskog zračenja od Sunca. Postoje dva osnovna tipa aktivnih sustava na temelju vrste tekućine koja se zagrijava unutar Sunčanog kolektora.

Tekući sustavi koriste se za grijanje vode putem Sunčevog toplinskog zračenja u kućanstvu. Energija Sunčevog zračenja zagijava vodu koja se pohranjuje u spremnicima ili toplinskoj masi. U sustavima koji koriste spremnike za vodu koristi


pOKAZATELJ: • smanjenje ukupnih

emisija CO2 (kgCO2eq) • smanjenje faktora

pretvorbe emisije CO2• smanjenje potrošnje

energije (kWh/godišnje) ili povećanje udjela obnovljive toplinske energije od Sunca u ukupno potrebnoj energiji (kWh/godišnje ili %)


Italija, Hrvatska, GrčkaSmANJUJE:• potreba za grijanjem,

ukupne emisije CO2

pREdNOSTI:• korištenje obnovljive

energije

85

se izmjenjivač topline za prijenos topline do vode u spremniku. Postoje razni načini na koje se Sunčeva toplinska energija distribuira kroz stambeni prostor, npr. sustavima stropnih ploča koje emitiraju toplinu, ploče s toplom vodom i centralni sustavi s prisilnom ventilacijom (koji koriste izmjenjivač topline voda-zrak).

Zračni sustavi koriste zrak kao medij za prikupljanje Sunčevog toplinskog zračenja i prijenos topline do životnog prostora. U najčešćoj konfiguraciji, kolektor izvlači hladni zrak iz prostora, zagrijava ga i vraća zagrijani zrak u životni prostor (zatvoreni sustav). Postoji i otvoreni sustav koji uvlači hladni zrak iz vanjskog prostora, zagrijava ga i zatim prenosi u životni prostor. Distribucija zagrijanog zraka obavlja se pomoću ventilatora.

U oba sustava potrebno je instalirati odgovarajući kontrolni uređaj koji prati temperaturu unutar kolektora i unutar prostora kako bi se kontrolirala regulacija topline. Konstrukcija s visokom toplinskom masom pomaže kod prikupljanja Sunčeve toplinske energije koju je u zgradi osigurao Sunčani sustav grijanja zraka, budući apsorbira toplinu danju, a tokom noći je oslobađa u životni prostor.

PREDNOSTIZnačajne uštede energije za grijanje, emisija CO2 i troškova grijanja.

OGRANIČENJAZa proizvodnju odgovarajućeg udjela topline zimi kada je grijanje potrebno i kada je intenzitet Sunčevog zračenja niži potrebni su kolektori velike površine. U ostatku godine sustav nije u potpunosti iskoristiv, budući da je pasivni dobitak Sunčevog zračenja (preko svih ostakljenih površina) dovoljan za zadovoljavajuće grijanje prostora.

86

3.25 AKTIVNI SUNČANI SUSTAVI ZA PRIPREMU POTROŠNE TOPLE VODE U KUĆANSTVU

FUNKcIJASunčani kolektori za pripremu potrošne tople vode u kućanstvu koriste Sunčevu toplinsku energiju za pripremu tople vode za potrebe kućanstva (umivaonici, sudoperi, tuševi, stroj za pranje rublja) pomoću Sunčanih kolektora koji se nalaze na krovu zgrade, a kroz koje cirkulira voda.

PRIMJENASunčani kolektori instaliraju se na ravne ili kose krovove, idealno okrenute prema jugu (uz optimalan nagib koji ovisi o lokaciji, ali u pravilu 30°, s otklonom od 10° u oba smjera). Tehnologija je primjenjiva i u novim zgradama i u slučaju adaptacija ako je dostupan minimalni potreban prostor.

TEhNIČKI OPISSustavi za pripremu potrošne tople vode u kućanstvu koriste kolektorske panele za prikupljanje energije Sunčevog zračenja. Postoje tri osnovne vrste kolektorskih panela, ravni kolektori, kolektori sa selektivnim premazom, cjevasti evakuirani ili vakumski kolektori. Energija Sunčevog zračenja prikupljena u toploj vodi čuva se u spremniku tople vode i zatim distribuira za korištenje u kućanstvu.

Postoje tipično dvije konfiguracije sustava, podijeljeni sustav i termosifonski sustav. Kod podijeljenog sustava kolektorski panel se nalazi na krovu, dok se spremnik nalazi u zgradi. Topla voda iz panela se upumpava u spremnik. Međutim, energiju




pretvorbe emisije CO2• povećanje ukupnog

udjela obnovljive energije (kWh/godišnje ili %)


Italija, Hrvatska, GrčkaSmANJUJE:• emisije CO2 iz sustava

za pripremu potrošne tople vode u kućanstvu

pREdNOSTI:• korištenje obnovljive

energije

87

koja se koristi za rad pumpe nadoknađuje se kroz smanjene gubitke topline, budući da smještaj spremnika unutar zgrade ostvaruje manje gubitke topline. Ako je pozicija gdje je moguće smjestiti kolektore udaljena od pozicije gdje će se koristiti topla voda, bolji je podijeljeni sustav, budući se topla voda sprema bliže mjestu gdje se koristi. Dodatna prednost je ugrađena zaštita od smrzavanja. Kod temperatura blizu točke smrzavanja pumpa automatski počinje cirkulirati vodu kako bi se smanjio rizik od smrzavanja panela i cijevi.

Kod termosifonskog sustava kolektor i spremnik se nalaze na krovu, s tim da je spremnik lociran direktno iznad kolektora. Načelo termosifona temelji se na prirodnom fenomenu da se topla voda diže. Voda koja prolazi kroz cijevi u Sunčanom kolektoru zagrijana Suncem postaje lakša od hladne vode i na taj se način prirodno diže u spremniku (hladna voda koja ulazi i grije se u spremniku potiskuje toplu vodu). Sustav ne koristi pumpe, pa ima manje troškove rada. Ovi sustavi vrlo su popularni na južnom dijelu Mediterana. Međutim, oni značajno utječu na oblikovanje i izgled zgrade, koji često nije poželjan. Postoje situacije kada je spremnik tople vode značajno udaljen od mjesta korištenja, te podijeljeni sustav nije učinkovitija opcija.

PREDNOSTISunčani kolektori za pripremu potrošne tople vode su vrlo ekonomični i ekološki prihvatljivi za pripremu tople vode za potrebe kućanstva, posebno u mediteranskoj klimi gdje su tokom većeg dijela godine razine Sunčevog zračenja visoke. U većini slučajeva, sustav može u cijelosti pokriti potrebu za toplom vodom za ljetnih mjeseci i u značajnom udjelu u ostalom dijelu godine. Tako se može ostvariti više od 60% uštede energije, što

88

pak znači smanjenje emisije CO2 i smanjenje troškova. Sustav nije zahtjevan za održavanje što također znači manje troškove u korištenju.

OGRANIČENJASunčani kolektori za pripremu potrošne tople vode u kućanstvu nisu dovoljni za pokrivanje cjelokupne godišnje potrebe kućanstva za toplom vodom, budući da zimi proizvode manju količinu tople vode uslijed nižih vrijednosti Sunčevog zračenja. Prema tome, kao dodatak mora postojati standardni sustav za proizvodnju tople vode na fosilno gorivo, plin ili električnu energiju. U vrijeme vrlo niskih vanjskih temperatura zimi, postoji rizik od štete u obliku smrzavanja panela i cijevi. Voda mora cirkulirati kroz sustav kako bi se spriječilo smrzavanje komponenti. U određenim zonama grada, na primjer zaštićenim povijesnim zonama, možda postoje ograničenja u smislu postavljanja Sunčanih sustava za toplu vodu na krovu (posebno termosifonskog tipa) kako bi se sačuvao arhitektonski izraz područja. Na primjer, na mnogim grčkim otocima postoje takva ograničenja. Potrebno je pažljivo odabrati poziciju kolektora kako ih ne bi zasjenjivale susjedne zgrade, građevine ili vegetacija budući da bi to značajno umanjilo njihovu proizvodnost.

89

3.26 FOTONAPONSKI PANELI

FUNKcIJAFotonaponski paneli pretvaraju Sunčevu svjetlost u električnu energiju koja se može priključiti na sustav potrošnje električne energije zgrade i pokriti dio njezinih potreba. Kada postoji višak električne energije koju su proizveli paneli, ona se prema posebnim pravilima predaje u distribucijski sustav.

PRIMJENAFotonaponski paneli nalaze se na ravnim ili kosim krovovima koji su idealno okrenuti prema jugu (uz optimalan nagib koji ovisi o lokaciji, ali u pravilu 30°, s otklonom do 10° u oba smjera). Tehnologija se može primijeniti na novim ili naknadno ugraditi u već postojeće zgrade, uz ograničenje raspoloživog prostora.

Fotonaponski paneli također se mogu “integrirati” u strukturu zgrade i zamijeniti tradicionalne materijale za krovove ili zidove, ili se pak mogu iskoristiti kao elementi za zasjenjenje, poput vanjskih žaluzina. Polutransparentni fotonaponskii paneli (integrirani unutar ostakljenja) dopuštaju određeni upad dnevne svjetlosti i mogu se koristiti za krovove u atriju, te na taj način postaju arhitektonski element koji u isto vrijeme proizvodi električnu energiju.

TEhNIČKI OPISFotonaponski paneli sastoje se od većeg broja fotonaponskih ćelija. Svaka ćelija sastoji se od dva tanka sloja poluprovodnog materijala (“p”-pozitivan i “n”-negativan), obično od silicija, uz dodatak specifičnih kemikalija. Sunčeva svjetlost koja obasjava fotonaponske ćelije oslobađa elektrone iz orbite poluvodiča u







Italija, Hrvatska, GrčkaSmANJUJE:• emisije CO2 uslijed

potrošnje električne energije

pREdNOSTI:• korištenje obnovljivih

izvora energije

90

dovoljnom broju za proizvodnju istosmjerne struje. Istosmjerna struja prolazi kroz inverter i stvara izmjeničnu struju koja se koristi u sustavima potrošnje električne energije, npr. kućanskim aparatima. Tako proizvedena električna energija najčešće pokriva samo dio ukupno potrebne električne energije. Karakteristike fotonaponskih panela određuju se prema učinkovitosti u pretvaranju energije Sunčevog zračenja u električnu energiju.

Postoje različiti tipovi fotonaponskih panela, različite učinkovitosti. Hibridni imaju učinkovitoost oko 20%. Kombiniraju prednosti monokristalnih i amorfnih, što dovodi do maksimalne izlazne snage po kvadratnom metru panela. Monokristalni imaju učinkovitoost oko 13 do 15% , dok polikristalni oko 10 do 13%. Monokristalni i polikristalni su najčešće korišteni tipovi panela, budući da nude dobru učinkovitost uz razumnu cijenu.

Tehnologija tankog filma koristi amorfni silicij i ima učinkovitost od 5 do 7%. Ova tehnologija izrađuje se iz fleksibilnog materijala koji ima oblik membrane tako da se može koristiti na zaobljenim elementima zgrada. Ima bolju učinkovitost na difuznom svjetlu, tako da ima bolju proizvodnost na lokacijama s višim stupnjevima difuznog Sunčevog zračenja. Međutim, zbog male učinkovitosti zahtijeva veliku površinu za postavu uz srednju proizvodnost.

PREDNOSTIProizvodnja energije fotonaponskim panelima koristi Sunce kao obnovljivi izvor energije, smanjuje proizvodnju energije iz fosilnih goriva i na taj način smanjuje emisije CO2 te ostvaruje smanjenje troškova za energiju. Osim toga, korištenjem poticajnih sredstava za svaki proizvedeni kWh električne energije pomoću fotonaponskih panela investicija u ovaj sustav je isplativa unutar 8 do

91

10 godina. U slučaju viška, proizvedena energija može se prodati nazad u mrežu. Fotonaponski paneli su tehnologija koja nema pokretnih dijelova i ne proizvodi buku. Održavanje nije zahtjevno.

OGRANIČENJAKapitalni troškovi pali su značajno uz brzo ekspanziju tehnologije zadnjih nekoliko godina, međutim i dalje su relativno visoki u odnosu na uštede u tekućim troškovima. Paneli integrirani u elemente zgrade skuplji su od onih koji se montiraju kao samostojeće jedinice na krovu. Moguća su ograničenja vezana za postavu fotonaponskih panela na krovovima zgrada u određenim zonama iz estetskih razloga ili zaštite povijesne cjeline. Karakteristike fotonaponskih panela smanjuju se nakupljanjem prljavštine na površini panela, pa je prema tome potrebno pravovremeno održavanje

u smislu čišćenja površine panela kako bi se održavala njihova optimalna učinkovitost. Karakteristike fotonaponskih panela smanjuju se akumulacijom pretjerane topline u stražnjem dijelu panela, pa je kod postave potrebno osigurati dovoljnu ventilaciju prostora iza panela. Odabir pozicije za postavu panela bitan je i kako bi se spriječilo zasjenjenje drugim zgradama, građevinama ili vegetacijom budući u velikoj mjeri smanjuje proizvodnost energije.Panele moraju postaviti ovlašteni elektro instalateri.

92

3.27 ENERGIJA IZ BIOMASE

FUNKcIJABiomasa je pojam koji se koristi za tvari koje potječu iz organske (životinjske ili biljne) tvari. Biomasa je obnovljivi izvor i može se koristiti kao gorivo za stvaranje energije za zgrade.

PRIMJENAU kućanstvu, biomasa se može koristiti za grijanje prostora i pripremu potrošne tople vode. Najčešća primjena je korištenje grijača vode na biomasu u kojem izgaraju drveni peleti i sječka, a koji proizvodi toplinsku energiju za grijanje prostora. U većim projektima, biomasa se može koristiti kao gorivo u kogeneracijskim jedinicama, te proizvoditi toplinu i električnu energiju za upotrebu u kućanstvu u različitim sustavima potrošnje, npr. za rasvjetu, uređaje, hlađenje.

TEhNIČKI OPISBiomasa se smatra CO2 neutralnom tehnologijom. Kroz proces fotosinteze, klorofil iz biljaka hvata Sunčevu energiju na način da pretvara CO2 iz zraka i vodu iz zemlje u ugljikohidrate (koji se sastoje od ugljika, vodika i kisika). Kada ugljikohidrati izgaraju, pretvaraju se opet u CO2 i vodu i oslobađaju energiju koju su inicijalno dobili od Sunca. Na ovaj način, biomasa funkcionira kao “prirodno skladište” Sunčeve energije. Biomasa je obnovljivi izvor energije ne samo zato što energija dolazi od Sunca, već također što se može obnoviti u relativno kratkom vremenu. Sve dok se proizvodi na održiv način – u skladu s postojećim potrebamaza hranom, bez smanjivanja korštenja resursa u druge opravdane svrhe







Italija, Hrvatska, GrčkaSmANJUJE:• emisije CO2 iz sustava

za grijanje i pripremu tople vode, i iz sustava potrošnje električne energije (ako se biomasa koristi u kogeneracijskom sustavu)

pREdNOSTI:• korištenje obnovljivih

izvora energije

93

ili kvalitete zemljišta koje omogućuje uzgajanje biljaka, biomasa može kontinuirano predstavljati izvor energije s niskim udjelom CO2. Postoje razni oblici biomase koji se mogu koristiti u zgradama. Učinkovitost i održivost varira od regije do regije i ovisi o raspoloživosti resursa u regiji, kao i učinkovitosti pretvaranja biomase za njezinu konačnu primjenu.

Najčešći oblici biomase su drvo, energetski usjevi, otpatci i ostaci, bioplin i biometan. U zgradarstvu se najčešće koristi drvena biomasa, što uključuje ogrjevno drvo, drvenu sječku i pelete. Izvor može biti direktno iz šumske industrije, ostaci od obrade ili odbačeni materijal iz drugih sektora, npr. građevinarstva. Energetski usjevi su uzgojeni specifično u svrhu korištenja u tehnologijama obnovljive energije (npr. kultura kratkih ophodnji, trska miskantus). Otpad i ostaci: biomasa iz kućanstva ili komercijalni/industrijski otpad mogu se koristiti za proizvodnju energije. Bioplin nastaje kao posljedica anaerobne digestije i paljenja kanalizacijskog mulja iz postrojenja s otpadnim vodama. Plin sadrži metan, ugljik-dioksid, vodik, dušik i sumporovodik. Plin se komprimira i pročišćava prije nego što bude transformiran u mehaničku, toplinsku ili električnu energiju. Biometan je plin koji se proizvodi pročišćavanjem bioplina kroz uklanjanje preostalog ugljik-dioksida.

Biomasa se za grijanje prostora koristi već godinama sagorijevanjem u drvenim pećima i otvorenim ložištima. Napredak u tehnologiji doveo je do razvoja grijača vode koji u kotlu sagorijevaju biomasu, a koji predstavljaju učinkovito rješenje za grijanje prostora i pripremu tople vode u kućanstvu. Grijači vode na biomasu koji koriste drvo (sječku i pelete) najčešći su oblik koji se koristi u malim stambenim zgradama. Ostali oblici biomase koji su spomenuti tipično se koriste u većim zgradama i sustavima, npr. u daljinskom i blokovskom sustavu grijanja, industrijskim zgradama ili općenito za proizvodnju energije. Grijači vode na biomasu su u različitim snagama, od nekoliko kilovata (kW) za kuće ili manje komercijalne zgrade do jedan ili više megavata (MW) za sustave daljinskog i blokovskog grijanja.

94

Rad grijača vode na biomasu može se ukratko opisati kako slijedi: Drvena biomasa koja se nalazi u lijevku, bušilica polaže (ručno ili automatski) u komoru za izgaranje, gdje se pali pomoću elektronske sonde. Porast temperature uslijed izgaranja zagrijava vodu koja zatim cirkulira kroz sustav grijanja i tople vode u zgradi. Pepeo je ostatak procesa i prikuplja se u spremniku za pepeo koji treba redovito prazniti.

PREDNOSTIU usporedbi s tradicionalnim fosilnim gorivima, biomasa je održivo CO2 neutralno gorivo, budući emitira prosječno istu količinu ugljik-dioksida koju biljke apsorbiraju prije nego što su pretvorene u gorivo, što dovodi do sveobuhvatnog neto balansa. Korištenje biomase smanjuje potrošnju fosilnih goriva i troškove za energiju. Visoka učinkovitost sustava je veća od 90% u usporedbi s visoko učinkovitim grijačima vode na neka fosilna goriva. Mnoge zemlje nude poticajna sredstva za instalaciju sustava grijanja na biomasu koja se ostvaruju kroz naknadu za svaki kWh proizvedene topline.

OGRANIČENJAIzgaranje biomase zagađuje zrak u obliku NOx (dušik-oksida), VOC (volatilnih organskih komponenti), čestica, itd., a u nekim slučajevima čak i više od fosilnih goriva, tako da se pitanjima kvalitete zraka potrebno pozabaviti kroz izradu projekta i odabir lokacije sustava. U mnogim zemljama postoje strogi propisi vezani za kvalitetu zraka u urbanim sredinama koji predviđaju ograničenja emisija uslijed izgaranja goriva. Poput ostalih izvora energije, energija iz biomase nosi sa sobom određene rizike vezane za okoliš koji moraju biti svedeni na podnošljivu mjeru. Ako se njome ne upravlja pažljivo, proizvodnja biomase može se odvijati u neodrživim količinama, uništavati ekosustave, povećati zagađenje zraka, trošiti velike količine vode i proizvoditi više emisija stakleničih plinova. Međutim, postoji širok izbor resursa biomase koji se mogu proizvoditi održivo uz minimalnu štetu, umanjujući učinak korištenja fosilnih goriva.

95

Provedba odgovarajuće politike na nacionalnoj i međunarodnoj razini neophodna je za osiguranje koristi biomase i izbjegavanje povezanih rizika. Grijači vode na biomasu ne smiju biti prevelikog kapaciteta, budući da najbolje rade na maksimumu, kada gorivo gori brzo i na visokoj temperaturi. Rad na nižim snagama nije optimalno rješenje. U takvim slučajevima učinkovitije je osigurati grijač vode na biomasu manje snage uz grijač vode na konvencionalno gorivo. U takvim slučajevima zimi grijač vode na biomasu radi maksimalno, dok dodatni grijač vode radi samo kada je to potrebno za najhladnijih dana; ljeti i usred sezone može proizvoditi toplu vodu, što zadovoljava potrebe stambenih zgrada tokom cijele godine. Uz brzi napredak tehnologije zadnjih godina, grijači vode postali su u velikoj mjeri automatizirani, pa je održavanje minimalno. Međutim, određeno

održavanje ipak je potrebno za punjenje spremnika za gorivo i pražnjenje pepela koji je nusproizvod procesa sagorijevanja (učestalost pražnjenja pepela ovisi o korištenju, ali tipično mogla bi biti svakih 6 do 8 tjedana). U zgradi je potrebno osigurati prostor za grijač vode na biomasu i spremnik goriva. Dobar projekt spremnika za biomasu, s obzirom na učestalost i način isporuke goriva, kao i pristup održavanju, vrlo je važan za učinkovit i besprijekoran rad instalacije na biomasu. Grijače vode na biomasu moraju instalirati ovlašteni instalateri.

96

4. VOdA dIO A – pOTREBA ZA VOdOm I SmANJENJE pOTROŠNJE 4.1 SUSTAVI ZA UČINKOVITO KORIŠTENJE VODE

FUNKcIJAUčinkoviti uređaji mogu se koristiti ili primijeniti na vodovodnim instalacijama kako bi smanjili potrebu za pitkom vodom u zgradama.

PRIMJENAUčinkoviti uređaji u zgradama su zahodske školjke sa minimalnim ili dvostrukim ispiranjem, dovodni ventili s odgođenim djelovanjem u zahodskim školjkama, niskoprotočne slavine i tuševi, kupaonske kade smanjenog volumena.

TEhNIČKI OPISZa smanjenje potrebe za vodom mogu se koristiti sljedeći uređaji koji se instaliraju u novim zgradama ili u postojećim:

• Zahodske školjke s minimalnim ili dvostrukim ispiranjem postižu manji utrošak volumena vode tokom ispiranja.Sustavi uključuju kotliće s jednostrukim ispiranjem minimalnog toka (4-4,5 litara),

Tematsko područje: VOdA

pOKAZATELJ: • mehanizmi za smanjenje

potrošnje vode (% smanjenja pitke vode od predviđene potrebe ili referentne potrošnje)


Italija, Hrvatska, GrčkaSmANJUJE:• potreba za vodompREdNOSTI:• učinkoviti uređaji mogu

se koristiti ili primijeniti na vodovodnim instalacijama kako bi smanjili potrebu za pitkom vodom u zgradama

97

kotliće s dvostrukim ispiranjem koji omogućavaju “djelomično” ispiranje ili “potpuno” ispiranje uz korištenje različitih razina vode (6/4 litara, 6/3 litara ili 4/2,6 litara), dovodni ventili s odgođenim djelovanjem u zahodskim školjkama: oni se montiraju na kotlić i sprječavaju da se kotlić puni dok se školjka još uvijek ispire.

• Uređaji koji omogućavaju niski protok vode sadrže rupe ili filtere koji ograničavaju protok vode i smanjuju ulazni protok i pritisak. U pravilu se montiraju unutar konzole slavine ili tuš glave, ali se također mogu montirati u cijevi ili kod vodovodnog ulaznog ventila za zgradu. Niskoprotočne slavine za umivaonike mogu ograničiti protok do manje od 6 litara/min, u usporedbi s konvencionalnom slavinom koja ima protok od 10 do 12 litara/min. Nastavak se može staviti ili instalirati na otvor slavine ili na bazu instalacije. Niskoprotočne slavine u tuševima mogu ograničavati protok manje od 9 litara/min, u usporedbi s konvencionalnim tušem koji ima protok od 12 do 15 litara/min. Mogu se instalirati između ventila tuša i cijevi ili glave tuša.

• Kupaonske kade smanjenog volumena ostvaruju uštedu u volumenu vode smanjenim kapacitetom u odnosu na odvod za otjecanje ili im oblik ostvaruje manju zapremninu, ali zadržava potrebnu dubinu vode. Kada ima protočnost manju od 120 litara/s dok konvencionalna kada ima kapacitet 190 litara.

PREDNOSTIKorištenje uređaja za uštedu vode može rezultirati u uštedama i do 60% u usporedbi s konvencionalnim instalacijama, uz dodatne prednosti u smislu zaštite okoliša i financijske uštede.

OGRANIČENJAIako niskoprotočne zahodske školjke mogu biti naknadno instalirane i u postojećim zgradama, potrebno je posvetiti posebnu pažnju njihovom povezivanju s postojećom mrežom cijevi i njihovom potencijalno lošem stanju, što može rezultirati začepljenjem ako se koristi manja količina vode. U svim slučajevima, kod odabira učinkovitih uređaja, potrebno je osigurati postupanje u skladu s propisima vezanima uz korištenje vode za svaku zemlju.

98

4.2 SUSTAVI ZA NAVODNJAVANJE

FUNKcIJAOdrživi sustavi za navodnjavanje biljaka uključuju automatske sustave koji kontroliraju količinu ispuštene vode na temelju unaprijed utvrđenog rasporeda i/ili ovisno o zahtjevima biljaka. Moguće je koristiti kišnicu ili sivu vodu, u kombinaciji s automatskim sustavom navodnjavanja.

PRIMJENAU stambenim primjenama, područja koja mogu sadržavati biljke kojima je potrebno navodnjavanje mogu biti privatna ili javna, i uključuju vrtove, dvorišta, terase i balkone.

TEhNIČKI OPISNavodnjavanje “drip feed” - automatski “drip feed” ili mikrosustav za navodnjavanje raspršuje vodu biljkama po metodi koju je moguće programirati, može se namjestiti ovisno o konkretnoj okolini i zahtjevima biljaka, ili željenom vremenu zalijevanja. Voda teče iz malenih uređaja koji se mogu smjestiti blizu površine zemlje u blizini biljke ili ispod površine zemlje direktno u zoni korijenja biljke. Najnapredniji sustavi uključuju senzore za vlažnost zemlje, tako da doziraju točno potreban iznos vode. Kontrolni uređaj može biti programiran za varijabilno navodnjavanje različitih skupina biljaka s različitim zahtjevima vezanim za zalijevanje.


pOKAZATELJ: • korištenje učinkovitih

sustava za navodnjavanje ili korištenje sive vode (% smanjenje od lokalne osnovne linije)


Italija, Hrvatska, GrčkaSmANJUJE:• potrošnja vode

99

Voda dobivena skupljanjem kišnice ili recikliranjem sive vode može se koristiti za navodnjavanje biljaka i uređenje okoliša. Prikupljena voda u oba slučaja prolazi kroz odgovarajuće filtere, uklanjajući otpad i druge čestice prije nego što dođe do biljaka. Potreban je spremnik čija veličina ovisi o lokaciji ili količini padalina i korištenju reciklirane vode odnosno ovisno o tome koristi li se prikupljena voda za navodnjavanje ili u druge svrhe. Više informacija o sustavima prikupljanja padalina i sive vode nalazi se u slijedećim poglavljima.

PREDNOSTIPrednost mikrosustava za navodnjavanje je smanjenje gubitaka vode u prijenosu i gubitak od isparavanja i otjecanja. Osiguravanje točne količine vode koja je potrebna biljkama bez gubitka suvišne vode rezultira u uštedama vezanim za okoliš i troškove. Korištenje reciklirane vode (kišnica/siva voda) za navodnjavanje nudi značajnu uštedu, budući da se ne mora koristiti voda iz vodovodne mreže. Uštede vode koje je moguće postići kroz održive sustave navodnjavanja postale su posebno važne, posebno u mediteranskim područjima koja uglavnom imaju duga i suha ljeta.

OGRANIČENJAAutomatski sustav navodnjavanja može jednostavno instalirati vlasnik kuće ili stručnjak za hortikulturu. Međutim, u kombinaciji sa sustavom za recikliranje kišnice ili sive vode, instalacija postaje kompleksnija i mora je izvesti iskusni vodoinstalater. Kod skladištenja kišnice ili sive vode u spremnicima moraju se izbjeći zdravstveni i sigurnosni problemi. U mediteranskim područjima gdje je razina kišnice ograničena, skladištenje kišnice moglo bi tek djelomično pokriti godišnju potrebu za navodnjavanjem, s tim da je učinkovita zimi i usred sezone. Ljeti je potrebno alternativno rješenje.

100

dIO B – RECIKLIRANJE VOdE 4.3 REcIKLIRANJE KIŠNIcE

FUNKcIJAPitka voda je sve rjeđi i sve skuplji resurs. Korištenje skupljene kišnice umjesto svježe pitke vode iz vodovodnog sustava za upotrebu u domaćinstvu, kao što je ispiranje zahoda i navodnjavanje biljaka, može dovesti do značajnih ušteda u troškovima i zaštiti okoliša.

PRIMJENAPrikupljanje kišnice primjenjuje se u pojedinačnim zgradama ili kao komunalni sustav za veći broj zgrada. To je rasprostranjena tehnologija koja se koristi u cijeloj Europi i postoje različite konfiguracije sustava koje se mogu primijeniti ovisno o uvjetima na lokaciji ili u zgradi. Tehnologija je najprikladnija za novogradnju budući je za naknadnu instalaciju potrebno prilagoditi postojeće sustave.

TEhNIČKI OPISTipičan manji sustav za prikupljanje kišnice uključuje sabirnik za kišnicu koji prikupljenu vodu usmjerava na filter da bi se odstranilo lišće, otpad i ostale velike čestice. Filtrirana voda se zatim usmjerava u spremnik, koji se u pravilu nalazi ispod zemlje (ali može se nalaziti i iznad zemlje). Daljnje čišćenje odvija se kroz sedimentaciju u spremniku, s tim da teže čestice ostaju na dnu. Pumpa unutar


pOKAZATELJ: • korištenje kišnice ili

podzemnih voda (% smanjenja pitke vode od referentne potrošnje)



Italija, Hrvatska, GrčkaSmANJUJE:• potrošnja vodepREdNOSTI:• optimizacija ciklusa vode

101

spremnika crpi vodu prema sustavima potrošnje: zahodskim školjkama, strojevima za pranje rublja ili za navodnjavanje. Alternativna konfiguracija koja se posebno koristi kada je kišnica namijenjena isključivo za ispiranje zahodskih školjaka uključuje dodatni unutarnji gornji spremnik. Ako u sustavu ponestaje kišnice, pomoću ventila šalje se voda iz vodovoda kako bi se osigurala kontinuirana opskrba vodom do instalacija, u skladu s propisima o vodotehničkim instalacijama. Kako bi se izračunala potrebna veličina sustava, potrebno je izračunati volumen vode koja se može prikupiti (kišnica) na konkretnoj lokaciji na temelju godišnjih padalina i raspoloživoj površini za prikupljanje i usporediti je s ukupnim instaliranim potrebama za vodom.

PREDNOSTISmanjenje potrošnje vode iz vodovodnog sustava smanjuje nepovoljan učinak na okoliš, smanjuje troškove za vodu, ublažava otjecanje oborinskih voda i često je korištena tehnologija široko rasprostranjena u europskim zemljama.

OGRANIČENJAKišnica nije prikladna za piće ili kupanje i ne preporuča se za korištenje u sustavima s toplom vodom. Osim toga, na mediteranskim lokacijama gdje je količina padalina ograničena, kišnica vjerojatno nije dovoljna za ispunjavanje svih potreba u kućanstvu, pa je prema tome recikliranje kišnice u pravilu ograničeno na ispiranje zahodskih školjki, pranje rublja, navodnjavanje, pranje automobila. Potrebno je redovito održavanje filtera (svakih nekoliko mjeseci) kako bi se osigurala kvaliteta vode. Kvalitetni filteri, pumpe i kontrolni uređaji i projektiranje svode zahtjeve za održavanje na minimalnu mjeru. Tehnologija je najprimjerenija za novogradnje. Instalacija u postojećim zgradama ima značajne implikacije, kao što su ometanje stanara i visoki troškovi povezani s preusmjeravanjem postojećih vodoinstalacija i odvodnih cijevi, zbog povezivanja cijevi za kišnicu i spremnika.

102

4.4 REcIKLIRANJE SIVE VODE

FUNKcIJASiva voda je otpadna voda iz tuševa, kada, umivaonika, osim zagađene vode iz perilica rublja, sudopera i perilica posuđa. Voda se prikuplja iz ovih izvora i nakon obrade može se koristiti u kućanstvu, na način koji ne omogućuje kvalitetnu vodu za piće, već za ispiranje zahodskih školjaka ili navodnjavanje biljaka/zelenih površina.

PRIMJENAPrikupljanje sive vode može biti za pojedinu zgradu (privatni sustav) ili za više zgrada (komunalni sustav). Idealno je za komunalne sustave budući je moguće izbjeći potencijalne probleme s neujednačenom opskrbom i potrebom, s obzirom na različite uzorke potrošnje potrošača. Tehnologija je najprikladnija za novogradnje zbog značajnih praktičnih pitanja koja bi mogla nastati u slučaju naknadne instalacije u postojećoj zgradi.

TEhNIČKI OPISSustavi za ponovno korištenje sive vode razlikuju se po složenosti i veličini, od malih sustava s vrlo jednostavnom obradom do velikih sustava sa složenim procesima obrade. Međutim, sustavi u pravilu uključuju spremnik za skladištenje obrađene vode, pumpu, distribucijski sustav za prijenos obrađene vode do mjesta gdje je potrebna, stupanj obrade. Svi sustavi za ponovno korištenje sive vode moraju sadržavati određeni stupanj obrade, budući da neobrađena siva voda brzo propada dok stoji. Prvenstveni razlog jest što je ona često topla i bogata organskom tvari, što predstavlja idealne uvjete za rast bakterija i posljedično dovodi do problema s lošim mirisom, lošom kvalitetom vode i potencijalnim zdravstvenim rizicima.


pOKAZATELJ: • korištenje reciklirane

vode (% smanjenja pitke vode od referentne potrošnje)



Italija, Hrvatska, GrčkaSmANJUJE:• potrošnja vodepREdNOSTI:• optimizacija ciklusa vode

103

Postoje različiti tipovi sustava za ponovno korištenje sive vode, ovisno o vrsti obrade koju koriste. Direktni sustavi za ponovno korištenje bez obrade, npr. nakon što se voda iz kade ohladila može se direktno ponovno koristiti za zalijevanje vrta. To je troškovno povoljan način uštede vode i izbjegava se problem skladištenja.

Sustavi s kratkim skladištenjem primjenjuju vrlo osnovnu obradu sive vode, kao što je uklanjanje otpada sa površine i sedimentacija čestica na dnu spremnika. Načelo jest da se siva voda ne skladišti predugo, jer se u suprotnom, ako se ne iskoristi unutar određenog roka, voda ispušta i sustav se nadopunjuje vodom iz vodovoda. Ovi sustavi iziskuju relativno malo ulaganje i troškove održavanja.

Fizički i kemijski sustavi koriste filter za uklanjanje otpada iz sive vode prije skladištenja i koriste kemijska dezinfekcijska sredstva (npr. klorin ili bromin) za zaustavljanje rasta bakterija za vrijeme skladištenja.

Biološki sustavi koriste bakterije za uklanjanje organskog materijala iz otpadne vode. Kisik se ubacuje u otpadnu vodu da bi bakterije mogle “probaviti” organsko zagađenje. Postoje različiti načini ubacivanja kisika, neki sustavi koriste pumpe za izvlačenje zraka kroz vodu u spremnicima dok drugi koriste biljke za prozračivanje vode. Također se mogu koristiti ležišta od trstike; na taj način otpadna voda prolazi kroz zemlju/šljunak u kojoj raste trstika, te bakterije koje se hrane kisikom od trstike i hranjivim tvarima iz otpadne vode razgrađuju otpad.

Biomehanički sustavi su najnapredniji sustavi koji koriste kombinaciju biološke i fizičke obrade. Jedinice tipično uključuju filter i uklanjanje organske tvari pomoću bakterija, kao i UV dezinfekciju. Veličina same jedinice veća je nego što je slučaj s drugim sustavima i za nju je potrebna instalacija u podrumu ili garaži; također je prikladnija za komunalne sustave.

Tip sustava koji je pogodan za neku konkretnu primjenu određuje se s obzirom na više parametara i obavezno se obrađuje kroz projekt, nakon što se utvrde zahtjevi vezani za potrebnu količinu vode i model korištenja vode u odnosu na raspoloživu količinu sive vode.

104

PREDNOSTISmanjenje potrošnje vode iz vodovoda u svrhe koje ne zahtijevaju pitku vodu, te na taj način smanjuju utjecaj na okoliš; Smanjenje troškova vezanih uz potrošnju vode; Smanjivanje otjecanja oborinskih voda; Planirana opskrba vodom koja nije za piće u usporedbi s kišnicom, i kroz to smanjivanje potrebe za rezervom iz vodovoda.

OGRANIČENJASustavi za sivu vodu imaju relativno visoke troškove, složeno održavanje i rad, dok je cijena vode još uvijek relativno niska, tako da u ovom trenutku postoje tek ograničene financijske prednosti za instalaciju ovih sustava. Budući da vodne naknade rastu, sustavi će vremenom postati isplativiji.

U mediteranskim zemljama često ne postoji dovoljno nacionalnih standarda vezanih za kvalitetu reciklirane vode koja nije za piće koji osiguravaju zaštitu od potencijalnih zdravstvenim rizika povezanih s korištenjem takve vode. Nacionalni propisi mogu se primjenjivati na sprječavanje ulaska vode koja nije za piće u glavni vodovod. Recikliranje sive vode u domaćinstvu u pravilu je energetski i CO2 intenzivno, posebno kada se koristi intenzivna obrada. Prioritet bi prvenstveno trebao biti ušteda pitke vode.

Recikliranje sive vode za navodnjavanje štedi energiju i vodu, ali voda ne smije dugo stajati u spremniku. Sustavi koji koriste filtere iziskuju redovito čišćenje da bi se izbjeglo začepljivanje. Učinak na okoliš i implikacije povezane sa cijenom korištenja dezinfekcijskih sredstava moraju se uzeti u obzir kod ocjene ukupnih troškova i prednosti. Biomehanički sustavi proizvode visokokvalitetnu vodu, ali imaju visoke troškove i zahtjevniji su u smislu prostora.

Sustavi za sivu vodu najbolji su za novogradnje. Instalacija u postojećoj zgradi imala bi značajne implikacije u smislu ometanja stanara i visokih troškova povezanih s premještanjem postojećih unutarnjih vodoinstalacija i odvodnih cijevi. Prikladniji su za komunalne sustave u usporedbi s pojedinačnim instalacijama, budući da mogu ponuditi bolji balans opskrbe i potražnje, bolju kvalitetu vode, veću pouzdanost (kroz bolje održavanje) i sigurniju financijsku uštedu.

105

5. ZdRAVLJE I UdOBNOST 5.1 SMANJIVANJE IZVORA ZRAČENJA

FUNKcIJAIzloženost ljudi radijaciji nastaje uslijed izloženosti cijelom nizu prirodnih ili od ljudi stvorenih izvora. Dobar građevinski projekt i pažljiv odabir materijala i opreme može na najmanju moguću mjeru svesti izvore potencijalno štetne radijacije.

PRIMJENAVećina radijacije u stambenoj zgradi dolazi iz prirodnih izvora, kao što su radon i ostali radionuklidi koje ljudi jedu, piju ili udišu, i iz od ljudi stvorenih izvora, kao što su uređaji u kućanstvu.

TEhNIČKI OPISPostoje dva glavna tipa izvora radijacije koji mogu predstavljati rizik u stambenim zgradama. Prirodni izvori radijacije nalaze se u zemlji, zraku i vodi i ljudi se svakodnevno s njom susreću kroz hranu koju jedu, vodu koju piju i zrak koji udišu. Većina radijacije dolazi od radona. Radon (222) jest bezbojan plin bez mirisa koji nastaje kao posljedica raspadanja radija-226, i oba plina su dio lanca raspadanja uranija. Uranij može slobodno nastajati u zemlji i vodi, u različitim koncentracijama ovisno o lokaciji. Prema tome, radon se može naći u zemlji i stijenama ispod kuća i u podzemnim vodama. Međutim, budući da je njegova koncentracija u vodi u kućanstvu detaljno regulirana, najveći rizik da radon uđe u stambeni prostor jest iz zemlje kroz pukotine i rupe u temeljima, betonskim zidovima i podovima, podrumskim odvodnim cijevima i ostalim otvorima. Radon može dostići opasne razine u slabo ventiliranim domovima i zgradama. Izloženost visokim razinama radona povećava rizik od raka pluća.

Tematsko područje: ZdRAVLJE I UdOBNOST

pOKAZATELJ: • korištenje mjera za

smanjivanje prirodne radijacije

• stupanj emitiranog zračenja kod korištenih materijala i opreme


Italija, Hrvatska, GrčkaSmANJUJE:• stupanj radijacije• zdravstvene rizikepREdNOSTI:• zdravlje i udobnost u

unutrašnjosti

106

Kako bi se mogućnost koncentracije radona svela na najmanju moguću mjeru, neophodan je dobar građevinski projekt i rad, na dva načina, kroz osiguranje kontinuiteta omotača zgrade, posebno ako dolazi u kontakt sa zemljom, izbjegavanje pukotina i brtvljenje rupa oko zglobova građevinskih elemenata ili ulaska u prostore zgrade, te u shemama vratiju i prozora koji omogućavaju učinkovitu prirodnu ventilaciju uz često provjetravanje i sprječavaju akumulaciju radona u interijeru.

Osim toga, poznato je da određeni građevinski materijali (kao što je keramika) imaju nešto višu prirodnu pozadinsku radijaciju od drugim, ali je ona u pravilu unutar prihvaćenih granica i nije poznato da nepovoljno uzrokuje na zdravlje.

Neki proizvodi koje ljudi posjeduju i redovno koriste mogu biti radioaktivni ili emitirati radijaciju. Kada se koriste sukladno uputama za korištenje, ne predstavljaju rizik po zdravlje. Primjeri takvih proizvoda koji mogu sadržavati male količine radioaktivnih materijala su detektori dima, određene vrste hrane, gnojiva, određeni antikni predmeti (npr. stari satovi i satovi s kazaljkama koje su vidljive u mraku; stare naočale, pločice i keramika; stare leće za kamere). Elektronička oprema kao što su televizori, računalni ekrani, itd., mogu emitirati određenu radijaciju, ali postoje strogi standardi koji reguliraju to pitanje, tako da proizvođači moraju dokazati da njihovi proizvodi ispunjavaju stupanj emisije radijacije koji se smatra sigurnim prije nego što proizvod postane komercijalno dostupan.

PREDNOSTIMinimiziranje izloženosti izvorima radijacije, prirodne ili nastale ljudskim djelovanjem, smanjuje rizik od zdravstvenih problema i poboljšava zdravlje i ugodnost stanara.

OGRANIČENJAČesto ne postoji dovoljan stupanj svjesnosti stanara o potencijalnim izvorima radijacije. Osim toga, često proizvođači ne daju dovoljno informacija o svojstvima proizvoda na deklaraciji.

107

5.2 MATERIJALI S NISKIM UDJELOM VOLATILNIh ORGANSKIh ČESTIcA (VOc)

FUNKcIJAVolatilne organske čestice (VOC) emitiraju razni proizvodi u interijeru zgrade. Nekorištenje takvih proizvoda ili korištenje proizvoda s niskim udjelom VOC minimizira negativne učinke na kvalitetu zraka u unutrašnjosti.

PRIMJENAGrađevni proizvodi s niskim udjelom VOC mogu se koristiti kod specifikacije: boja i lakova, ljepila, drvenih panela (npr. iverica, medijapan, drvene podne obloge, zidni paneli), tekstila i laminiranih podnih obloga (npr. vinil/linoleum, sagovi, itd.), ljepila za pod, tapeta. Ti se proizvodi mogu koristiti u novogradnjama i adaptacijama.

TEhNIČKI OPISVolatilne organske čestice (VOC) jesu organske kemikalije kod kojih se veliki broj molekula oslobađa i u slučaju visokih koncentracija može biti opasan po ljudsko zdravlje. Izloženost VOC može uzrokovati napad astme, dovesti do iritacije grla i oka, mučnine i glavobolja. Neke od najčešćih VOC koje se koriste u bojama kao razrjeđivači i konzervansi jesu formaldehid i benzen. Pigmentne kemikalije mogu uključivati olovo, kadmij i krom.

Rizik od izloženosti ljudi oslobađanju kemikalija iz proizvedenih proizvoda i mogući utjecaj na kvalitetu zraka i zdravlje u prostoru predstavlja važnu sastavnicu europskih propisa i postoji cijeli niz europskih direktiva koje reguliraju korištenje tih proizvoda.

Tematsko područje: ZdRAVLJE I UdOBNOST

pOKAZATELJ: • materijali za interijer s

emisijama VOC (da/ne)pRIKLAdNO ZA:• novogradnja, adaptacijapRImJENJIVO U: • Španjolska, Francuska,

Italija, Hrvatska, GrčkaSmANJUJE:• razine VOC• zdravstvene rizikepREdNOSTI:• kvaliteta zraka u prostoru

108

Emisije VOC iz boja i lakova regulirane su europskom direktivom 2004/42/EC. Proizvodi koji sadrže visoki organski sadržaj razrjeđivača također se trebaju izbjegavati, sukladno Direktivi EU o razrjeđivačima s VOC 1999/13/EC. Mogući utjecaj građevnih proizvoda na kvalitetu zraka u prostoru uključen je u europsku Direktivu o građevnim proizvodima 89/106/EEC. Izmijenjena Direktiva 93/68/EEC predviđa uvjete za CE označivanje proizvoda.

Proizvodi koji se ugrađuju u zgradu ne smiju sadržavati supstance koje su regulirane Direktivom o opasnim tvarima 2004/42/EC, a koje bi također mogle nanijeti štetu ljudima kroz udisanje ili kontakt. Materijali koji sadrže teške metale (npr. antimon, barij, kadmij, željezo i živa) i ostale toksične elemente (npr. arsen, krom i selen) ili regulirane biocide (npr. pentaklorofenol) potrebno je izbjegavati. “UK’s BRE Digest 46437” također sadrži proizvode koji su testirani i za koje je dokazano da proizvode niske emisije.

Boje s niskim udjelom ili bez VOC postoje u asortimanu većine standardnih proizvođača boje. Ove eko-prihvatljive boje u pravilu su na bazi vode, a ne razrjeđivača i mogu sadržavati ostale organske materijale kao što su biljna ulja i smole, kao i biljne boje; prirodne minerale, kao što su glina i kreda, kasein iz mlijeka, vosak, itd.

PREDNOSTIManja količina toksina, poboljšanje unutarnje kvalitete zraka, manja količina kontaminanata u otpadu, podzemnim vodama i ozonu, boje s niskim udjelom ili bez VOC imaju manje intenzivan miris od standardnih boja.

OGRANIČENJAStanari često nisu u dovoljnoj mjeri svjesni potencijalnih zdravstvenih rizika od proizvoda koji ispuštaju VOC. Osim toga, često proizvođači ne daju dovoljno informacija o svojstvima svojih proizvoda na deklaracijama.

109

6. SOCIJALNI ELEmENTI 6.1 VODIČ ZA KORISNIKE ZGRADE

FUNKcIJAVodič za korisnike omogućava budućim korisnicima da razumiju i učinkovito upravljanju svojim domom i da na najbolji mogući način iskoriste raspoložive usluge i uređaje.

PRIMJENAZa buduće stanare i upravitelje stambenih zgrada izvođači ili vlasnici mogu pripremiti i osigurati vodič za korisnike zgrade. Vodič se uglavnom odnosi na novogradnje, ali i na zgrade na kojima su obavljeni opsežni adaptacijski radovi.

TEhNIČKI OPISVodič za korisnike jest jednostavan vodič koji se može osigurati za buduće korisnike zgrade, a sadrži potrebne podatke o svakodnevnom korištenju njihovog doma. Za stambene zgrade s više stanova, može se pripremiti vodič za upravitelje zgrada, uz tehničke podatke i informacije o radu instalirane opreme i uređaja.

Indikativne informacije koje se mogu nalaziti u vodiču za korisnike zgrade uključuju podatke o strategiji zaštite okoliša ili specifičnim karakteristikama vezanim za održivi projekt zgrade i načinu najboljeg upravljanja te podatke o ugrađenim uređajima i upravljanju za uštedu energije, informacije o načinu korištenja i savjete za smanjenje potrošnje energije; informacije o instaliranim sustavima grijanja, hlađenja, rasvjete, tople vode, kao i tehnologijama korištenja obnovljivih izvora

Tematsko područje: SOCIJALNI ELEmENTI

pOKAZATELJ: • budući korisnici primat

će potrebne informacije o točnom korištenju i održavanju zgrade i njezinih komponenata


Italija, Hrvatska, GrčkaSmANJUJE:• utjecaj pogrešnog rada• utjecaj na okoliš i

troškovepREdNOSTI:• informiranje i

sudjelovanje korisnika• dobro upravljanje• optimalan rad opreme• ugodnost

110

energije. Uključeni su i podaci o instalacijama, sustavima i kontrolama za uštedu vode, informacije o načinu korištenja i savjete za smanjenje potrošnje vode.

Potrebno je opisati mogućnosti gospodarenja otpadom i recikliranja, kao i opis postojećeg načina zbrinjavanja otpada na lokalnoj razini. Navode se podaci o lokalnom javnom prijevozu, kao i odredbama o korištenju bicikla i parkiranju automobila, zatim informacije o lokaciji javnih usluga (bankomat, ljekarne, itd.), kontakt podaci hitnih službi (bolnica, policija, vatrogasna služba), kontakt informacije upravitelja i održavatelja. Dodatno može sadržavati informacije i preporuke za energetski učinkovite uređaje za opremanje stana (npr. niskoenergetska rasvjetna tijela i žarulje, niskoenergetska, štedne armature za vodu, itd.).

PREDNOSTIOsiguravanje jednostavnih informacija korisnicima o karakteristikama njihovog doma i o najboljem načinu korištenja može smanjiti utjecaj na okoliš odnosno ostvariti uštedu u energiji i vodi, potaknuti recikliranje i druge korisne aktivnosti. Bolja informiranost o načinu korištenja pojedinih može poboljšati udobnost stanovanja. Bolje upravljanje i rad instaliranih sustava i opreme u zgradi može dovesti do smanjenja režijskih troškova. Informiranje povećava osjećaj sudjelovanja i socijalne integracije odnosno dobrobiti unutar zgrade i okoline.

OGRANIČENJAVodič za korisnike trebao bi biti jednostavan informativni alat koji pomaže stanarima da na najbolji mogući način iskoriste raspoložive sustave potrošnje energije i instalirane uređaje unutar svojeg doma. On bi trebao biti dopuna opremi i njezinom upravljanju na način da bude usmjeren na korisnika i jasan kadgod je to moguće, tako da se promovira svakodnevno pravilno korištenje.

111

7. GOSPODARENJE I UPRAVLJANJE 7.1 SUSTAV UPRAVLJANJA ENERGIJOM U ZGRADI (BUILDING ENERGY MANAGEMENT SYSTEM – BEMS)

FUNKcIJASustav upravljanja potrošnjom energije nadzire i kontrolira operativne sustave u zgradi pomoću posebno izrađenog kompjuterskog programa i daje povratnu informaciju o radu sustava i potrošnji energije.

PRIMJENASustav energetskog upravljanja zgradom idealno se instalira u novogradnjama, tako da se kontrolna mreža može projektirati u ranoj fazi i pravilno integrirati u projekt i instalaciju opreme za usluge u zgradi. Sustav energetskog upravljanja zgradom može se naknadno instalirati i u postojećim zgradama, ali mogu postojati ograničenja vezana za kontrolu određenih sustava uslijed njihove postojeće konfiguracije ili moguće zastarjelosti.

U pravilu je primjena sustava energetskog upravljanja zgradom važnija u velikim zgradama gdje je potrebno nadzirati i kontrolirati cijeli niz parametara (npr. u neboderima). Sustavom zatim može upravljati osoblje koje upravlja ili održava zgradu, a i moguće su promjene kontrolnih postavki.

Međutim, također postoje manji sustavi za upravljanje energijom koji su posebno namijenjeni manjim zgradama, a često se zovu “sustavi za pametne zgrade”. Oni se oslanjaju na upravljanje od strane korisnika zgrade i omogućavaju kontrolu svih uređaja i sustava unutar kuće ili zgrade, uz optimalan rad što rezultira uštedama u energiji i povećanju ugodnost stanara.

Tematsko područje: GOSpOdARENJE I UpRAVLJANJE pOKAZATELJ: • instalacija mjerača

potrošnje električne energije u sustavu rasvjete, u sustavu električnih uređaja i u sustavu velikih potrošača električne energije

• instalacija mjerača potrošnje toplinske energije za grijanje i potrošnu toplu vodu

• svi prikazi mjerene enegije moraju biti lako dostupni korisnicima



112

TEhNIČKI OPISMreža senzora i brojila povezana je s instaliranom opremom i daje digitalne podatke o potrošnji energije u centralnom sustavu. Pametni sustavi za kontrolu bilježe u pravom vremenu sve izvore potrošnje energije (od rasvjete, električnih uređaja, grijanja, itd.), a uz odgovarajuće kontrolne uređaje i način praćenja mogu koordinirati optimalan rad zgrade.

Sustavi “pametnih zgrada” mogu sadržavati automatsku kontrolu većeg broja dodatnih operacija (npr. rad uređaja za zasjenjenje, navodnjavanje, protuprovalni alarm itd.). Postoje opcije za daljinsko upravljanje sustavom i prilagođavanje kontrolnih postavki od strane korisnika (preko mobilnog uređaja ili preko internet).

PREDNOSTIUpravljanje potrošnjom energije i vode unutar zgrade, ušteda kroz optimalnu kontrolu rada sustava i ušteda na troškovima energije. Poboljšanje ugodnosti korisnika: optimalno upravljanje uvjetima u prostoru - zadane temperature za grijanje, hlađenje, rasvjetu, potrošnu toplu vodu, itd. i mogućnost daljinske kontrole. Sigurnost za opremu i korisnike:

Tematsko područje: GOSpOdARENJE I UpRAVLJANJE

SmANJUJE:• potrošnja energije i

operativni trošak• utjecaj neučinkovitog

rada opreme na troškove za energiju

pREdNOSTI:• informiranje i

sudjelovanje korisnika• dobro upravljanje• optimalan rad opreme• ugodnost

113

mogućnost da sustav detektira i upozori na pogreške (npr., u slučaju nestanka struje, požara, provale itd.). Fleksibilnost u odnosu na buduće proširenje ili prilagođavanje kontrolnih postavki.

OGRANIČENJASustave je potrebno odabrati na način da budu usmjereni na korisnika u smislu prilagodbe postavki i detektiranja pogrešaka, bez potrebe za čestim servisiranjem od strane stručnjaka. Automatizacija ne može zamijeniti dobar projekt gradnje (arhitektonski, na primjer) koji predstavlja ključan faktor za postizanje niskog utjecaja na okoliš i ugodnih uvjeta u prostoru. Međutim, automatizacija pomaže kod optimizacije načina korištenja zgrade. Najučinkovitiji sustavi primjenjuju se u novim zgradama budući je u ranoj fazi potrebno predvidjeti potrebne kablove i telekomunikacijsku mrežu, kao i savjetovati se s električarem i izvođačem. Ipak, postoje jednostavniji sustavi koji se mogu naknadno instalirati u postojeće zgrade.

114

c. ZAklJučci

U ovom su pregledu predstavljene tehnologije, sustavi i materijali za održivo, inovativno i odgovorno projektiranje, građenje i upravljanje, uz naglasak za primjenu na stambenim zgradama.

Iz pregleda je očigledno da u mediteranskim zemljama postoji stručnost i tehničko znanje o tehnologijama, tehnikama i materijalima koji mogu imati znatno manji nepovoljan utjecaj na okoliš. Postoje brojne izvedene primjene sustava i tehnologija, kao i značajno kumulativno iskustvo. Usvajanje mnogih od ovih tehnologija jednostavno predstavlja primjer “dobre prakse” i pažljivih odluka na početku projekta, dok je za dio njih potreban inovativniji pristup.

Neke od tehnologija koje se već u velikoj mjeri koriste u sjevernoeuropskim zemljama neovisne su od klimatske lokacije i mogu se primjenjivati na isti način u mediteranskim zgradama (npr., sanitarni sustavi s racionalnom potrošnjom vode, boje s niskim udjelom VOC, itd.). Druge su posebno prikladne za specifične karakteristike mediteranske klime kao što su biljke prilagođene suhoj klimi, hladni krovni materijali, itd.

Materijali i tehnologije predstavljeni u ovom Inventaru tehnologija ni u kojem slučaju ne predstavljaju iscrpan popis raspoloživih opcija; oni su tek kratak informativni pregled potencijalno raspoloživih rješenja. Ni u kojem slučaju ne predstavljaju zamjenu za konzultantske usluge stručnjaka, arhitekata i inženjera. Posebno u slučaju postojećih zgrada, potrebno je angažirati kvalificiranog stručnjaka za planiranje i provedbu različitih adaptacija i naknadnih instalacija, s obzirom da je potrebno uzeti u obzir cijeli niz parametara.

115

I konačno, da bi se djelotvorno usvojio održivi pristup projektiranju, građenju i upravljanju stambenim zgradama neophodno je postupati u skladu sa sljedeća tri načela:

• Kvalitetan projekt: uzimanje u obzir inženjerskih načela u najranijoj mogućoj fazi, primjenjuje se na novogradnju i adaptaciju. Naknadna instalacija tehnologija u većini slučajeva znači i više troškove i smanjenu korist za okoliš.

• Holistički pristup stvaranju održivog stanovanja: koncept održivosti uključuje ekološku, ekonomsku i društvenu dimenziju.

• Suradnja profesionalaca različitih specijalnosti unutar građevinske industrije i aktivni angažman budućih korisnika s ciljem realizacije integriranog pristupa i optimizacije projektiranja, primjene i promicanja održivih tehnologija i prakse.

116

DODATAk – POPiS liTERATuRE / kORiSNE POVEZNicE

1. “Climate Considerations in Building and Urban Design, 1998, Baruch Givoni 2. “Environmental Design: An Introduction for Architects and Engineers”, 2005, Randall Thomas 3. “Code for Sustainable Homes Technical Guide”, Department for Communities and Local

Government, UK, www.planningportal.gov.uk 4. “The GRO Green Roof Code”, Green Roof Code of Best Practice for the UK 2011, Groundwork

Sheffield, www.greenroofcode.co.uk 5. LivingRoofs, www.livingroofs.org 6. “Resource-efficient construction”, EIO Thematic Report, April 2011, Eco-Innovation Observatory,

www.eco-innovation.eu 7. Earth Architecture, www.eartharchitecture.org 8. Natural Homes, www.naturalhomes.org 9. Cob Gr, www.cob.gr 10. The Archanes Project, Crete, www.thearchanesproject.blogspot.gr 11. “Cultures Constructives et Développement durable”, www.craterre.org 12. Association “Bois des Alpes”, www.boisdesalpes.net 13. “RECYHOUSE”, Belgian Building Research Institute, www.recyhouse.be 14. “CE 71: Insulation materials chart (Thermal properties and environmental savings)”, Energy Saving

Trust, www.energysavingtrust.org.uk 15. “Guidebook 1: Sustainable retrofitting of social housing for architects, engineering consultants

and planners”, ROSH project (Retrofitting of Social Housing), www.rosh-project.eu 16. “Sustainable refurbishment (CE309)”, Energy Saving Trust, UK, www.energysavingtrust.org.uk

117

17. Reflective Insulation Manufacturers Association International, www.rimainternational.org 18. “Energy Savers”, U.S. Department of Energy, Energy Efficiency & Renewable Energy,

www.energysavers.gov 19. Low-E Insulating Glass for Energy Efficient Buildings”, Glass for Europe, www.glassforeurope.com 20. “Double skin facades – a literature review”, Haris Poirazis, International Energy Agency,

www.iea-sch.org 21. “Passive Cooling of Buildings”, 1996, M.Santamouris & D.Asimakopoulos 22. “Passive Solar Systems and Thermal Storage walls (Trombe-Michel)”,

www.ecoarchitects.gr/research_docs/1171236197.pdf 23. “CIBSE Guide F: Energy-efficiency in buildings”, Chartered Institute of Building Services

Engineers, UK 24. “Information Paper P193: Experience on Passive Cooling Techniques for Buildings”, ASIEPI project

(Assessment and Improvement of the EPBD Impact), www.asiepi.eu 25. “Solar passive heating through a thermosyphon air panel”, R.L.Sawhney, N.K.Bansal, M.S.Sodha,

International Journal of Energy Research, vol.12 26. “How to implement draught-proofing (CTL063)”, The Carbon Trust, www.thecarbontrust.com 27. Draught Proofing Advisory Association, www.dpaa-association.org.uk 28. “How to implement cavity wall insulation (CTL062/CTL176)”, The Carbon Trust,

www.thecarbontrust.com 29. “Evaporative cooling: saving energy in more ways than ever”, E-news issue 71 (April 2010),

Energy Design Resources, www.energydesignresources.com 30. “SAP 2009”, Appendix G: Waste water heat recovery systems, The Government”s Standard

Assessment Procedure for Energy Rating of Dwellings, BRE, UK, www.bre.co.uk 31. “Water Innovation”, EIO Thematic Report, May 2011, Eco-Innovation Observatory,

www.eco-innovation.eu

118

32. “Harvesting rainwater for domestic users: an information guide”, The Environment Agency, UK, www.environment-agency.gov.uk

33. “Rain harvesting systems – water conservation for domestic use”, www.rainharvesting.co.uk 34. “Rainwater Harvesting General Considerations”, UK Rainwater Harvesting Association,

www.ukrha.org 35. “Greywater for domestic users: an information guide”, The Environment Agency, UK,

www.environment-agency.gov.uk 36. “How to implement LED Lighting (CTL164)”, The Carbon Trust, www.thecarbontrust.com 37. “Building controls (CTV032)”, The Carbon Trust, www.thecarbontrust.com 38. “Heat recovery (CTG057)”, The Carbon Trust, www.thecarbontrust.com 39. “Business Models for Micro-CHP in Residential Buildings”, Jasper Boenhke (2007) 40. “Biomass heating (CTG012)”, The Carbon Trust, www.thecarbontrust.com 41. The European Association for the Promotion of Cogeneration, www.cogeneurope.eu 42. “Domestic Low and Zero Carbon Technologies (CE317), Energy Saving Trust, UK, www.

energysavingtrust.org.uk 43. “Domestic Ground Source Heat Pumps: Design and installation of closed-loop systems – a guide

for specifiers, their advisors and potential users (CE82)”, Energy Saving Trust, UK, www.energysavingtrust.org.uk

44. AECB, The sustainable building association, www.aecb.net 45. EPA, United States Environmental Protection Agency, www.epa.gov46. http://craterre.org47. www.boisdesalpes.net – udruženje koje podržava korištenje lokalnih vrsta drva48. Patric Blanc – www.verticalgardenpatrickblanc.com

Osovina 1: Jačanje kapaciteta za inovacije cilj 1.1: Širenje inovativnih tehnologija i tehničkih znanja

Komponenta 3: Konvergencija strategija kao podrška inovativnim modelima stambene gradnje za Mediteran Faza 2: Transnacionalna analiza mjerila za instrumente i mjere politike za podršku inovativnoj stambenoj gradnji

IRH-MED konzorcij:ACC1Ó - Agència de Suport a l’Empresa Catalana

Agencija za poslovnu i tehničku suradnju katalonske regionalne upraveDMAH - Department Ministry of Environment and Housing • Generalitat of Catalonia

Ministarstvo okoliša i stanovanja katalonske regionalne upraveEIHP • Energy Institute Hrvoje Požar

Energetski institut Hrvoje PožarCCIMP- Chamber of Commerce and Industry of Marseille

Trgovinska i industrijska komora u Marseille-uPRIDES BDM- Bâtiments Durables Méditerranéens

Udruženje za održivu gradnju na MediteranuCRES- Centre for Renewable Energy Sources and Saving

Centar za obnovljive izvore energije i ušteduMunicipality of Kallithea

Općina Kalithea, otok RodosConsorzio Nazionale CasaQualità

Nacionalni konzorcij CasaQualitàProvincia di Ravenna

Pokrajina RavennaSicilian Region-Planning Department

Zavod za planiranje regije Sicilija

Projekt u Hrvatskoj provodi: Energetski institut Hrvoje Požar

Savska cesta 163 • PO Box 141 • 10001 Zagreb • Croatia

Kontakt:Margareta Zidar, dipl.ing.arh.

+385 1 6326 108 • [email protected] Borković, dipl.ing.arh.

+385 1 6326 114 • [email protected]

Za više informacija: www.irh-med.eu

www.eihp.hr/hrvatski/projekti/irh_med.htm

smjernice za inovativnu stambenu gradnju na mediteranu ...1.2 zeleni krovovi funkcija zeleni krov,...

Documents