smisao poesisa materijalnosti iii al fresco 8. goyino Čudo ... · pdf filesmisao poesisa...

Smisao poesisa materijalnosti

III al fresco

8. Goyino čudo San Antonia

1

8.

Goyino Čudo San Antonia

7.1. Uvod

7.2. Bliže odreĎenje Goyine umjetnosti u kontekstu fresco tehnike Čudo San Antonia

7.3. Ključne stečevine, spoznaje i saznanja o fresco slikanju

Goya: Čudo San Antonia 8.1.

Diveći se freskama Tiepola, majstora proslavljenog i u Madridu, uočili smo njegovu virtuoznost…

Kako je za Tiepola zapisao Germain Bazin1 …slika u vrlo svjetlom koloritu, uznemirenom i brzom izradom

koju nedovoljno pokriva… Goya je još hrabriji !

Na njegovim freskama, pogotovo onim u Cappelli San Antonio , do izraţaja dolazi i preciznost i

ekonomičnost poteza, ono tipično korištenje polusuhog kista za specijalne efekte modeliranja forme pomoću

bijele od kreča…

←8/1. Tiepolo: Asia , makro detalj

8/ 2. Goya: Čudo San Antonia , makro detalj freske→ Sam Goya je u pismu Zapateru naglasio da su mu u ţivotu jedini učitelji bili

... priroda, Velásquez i Rembrandt.

Ali, kako je zapazio André Malraux 2 on …ne gradi na drami svjetla, kao

Rembrandt.

Kod njega svjetlo jednostavno postoji…

- dok od Velásqueza dolaze pobude za portrete,

- od Tiepola dramatski prikaz barokne dinamike,

- dok je Rembrandt više uticao na Goyin grafizam…

1 Germain Bazin: Barok i rokoko, Beograd 1975, str. 178.

2 André Malraux: GOYA, Dessins de Goya au musée du Prado, Geneve 1947 /str.28.


III al fresco


2

Goya svojim poetskim improvizacijama, kojima znatno doprinosi svjeţini kreacije, samo

nastavlja vizualna istraţivanja Tiepola, istraţivanja tona, svjetlosti i krome, dodajući i snaţnu

ekspresiju, kojom će navijestiti već prve impresionističke pretenzije…

Zato ga mnogi nazivaju...posljednjim starim majstorom i prvim modernim …

odnosno, kako su naglasili mnogi... 3.... ICI COMMENCE LA PEINTURE MODERNE

4 !

(Ovdje počinje moderna umjetnost ! )

Poznato je da je Goya, prilikom svog boravka u Parizu 1824. godine vidio sliku Delacroixa Masakr

na Hiosu , kojom nije bio naročito impresioniran. Ali Delacroix je nastavio tamo gdje je Goya stao.

8/ 3. Goya: Čudo San Antonia , detalj freske→

U detaljima se susrećemo već i sa „igrom“ samih bojenih mrlja , dakle, punom afirmacijom

materie pittorice , gdje kompozicija bojenih mrlja nije formirana samo na bazi ograničenja

konturama, već i sama boja ima svoju jačinu - kromatsku i valersku vrijednost, uz prisutnost

one svjeţine, tipične za buon fresco izražaj…

U Španjolskoj je u štafelajnom slikarstvu zaţivjela materia pittorica već mnogo prije – kod

Velásqueza…

Ali Goyina ekspresivnost, kako u štafelajnom, tako i u fresco slikanju, posljedica je sigurnih i

snaţnih poteza, često slobodnim pokretanjem ruke , takozvanim …

…uvijanjem zgloba –

TWIST OF THE WRIST...

…gotovo atletskim potezom…

Da li je već ovdje u pitanju sama gesta ?

Ono što ćemo dva stoljeća kasnije nazvati akcijsko slikarstvo ?


4 Michael Howard: The History and Techniques of the great Masters; GOYA, London, 1989 / str. 14.


III al fresco


3

8.1.1.

VAŽNIJI IZVORI

- André Malraux: Goya: Dessins de Goya au musée du Prado, Genève, 1951

- Biltzer: Das grosse Buch der Kunst, Braunschweig, 1958

- Das grosse Lexikon der Graphik, Braunschweig, 1984.

- Faure: Povijest umjetnosti IV, Zagreb 1955

- Germain Bazin: Barok i rokoko, Beograd 1975

- Michael Howard: The History and Techniques of the great Masters; GOYA,

London, 1989

- Rita de Angelis GOYA, Milano, 1974

- Taubes: The Mastery of Oil Painting, New York, 1953.

8.1.2.

IZVORI SLIKA

8/1. Biltzer: Das grosse Buch der Kunst, Braunschweig, 1958.

8/2. Michael Howard: The History and Techniques of the great Masters; GOYA, London, 1989.

8/3. Michael Howard: The History and Techniques of the great Masters; GOYA, London, 1989.

8/4. Michael Howard: Goya, London, 1989/str.19.

8/5. www.visual-arts-cork.com.


8/7. Goya, Rizzoli, Milano 1974, Tav. XXXV (n.486)


8/9. M. Howard: The History and Techn. of the great Masters;GOYA, London, 1989 / str. 60, sl. 1.

8/10. Rita de Angelis GOYA, Milano, 1974, Rizzoli / Tav. LXIV.

8/11. ,12,13. M.Howard: The History and Techn. of .. Masters;GOYA, London, 1989 / str. 60.

8/14. www.esmadrid.com.

8/15. Das grosse Lexikon der Graphik, Braunschweig, 1984 / str. 479.


8/17,18,19. Michael Howard: Goya, London, 1989/str.26.

http://www.visual-arts-cork.com/

http://www.esmadrid.com/


III al fresco


4

8.2.

Bliže odreĎenje Goyine umjetnosti u kontekstu fresco tehnike 8.2.1. Goya i njegovo vrijeme

8.2.2. Goyino fresco slikarstvo

8.2.1. Goya i njegovo vrijeme

Goya je svoja zanatska iskustva stjecao već u ranim dječačkim godinama, najprije kod svog učitelja Jose Luzan Y Martineza, učenika Napolitanca Francesca Solimena, jednog zadnjih velikih majstora

barokne tradicije ( radi u dramatskom stilu) u Saragossi. Kasnije 1771. godine iskustva stječe kod svog druga iz Saragosse, Francisca Boyena, tada već slavnog slikara u Madridu. Francisco Boyen bio

je klasicista na Academia del San Fernando. Goya je u više navrata pokušao da se upiše na ovu akademiju ali bez uspjeha. Uspjeh postiţe tek 1773.

nakon vjenčanja sa Franciscovom sestrom ( sa kojom je imao 20 djece ali je ostao u ţivotu samo jedan sin ).

Ipak, Goya je sam u pismu Zapateru naglasio da su mu u ţivotu jedini učitelji bili ... priroda, Velásquez i Rembrandt. Učio je, prije svega

«gledanjem», i na svojim avanturističkim putovanjima. Boravio je u Madridu i zaraĎivao kao toreador pod imenom Francisco de los Torros; 1769.

je u Rimu, Napulju u Parmi.

Kako navodi Faure5 ...bio je nekoliko godina u Italiji , ali kist gotovo jedva da je uzeo u ruke. Uopće nije ni kopirao. Samo analizirao !

U Madridu je, pored Murilla, kopirao Velásquezove Las Meninas, a divio se i Tiepolu, kojeg je

takoĎer kopirao... ( Tiepolo je djelovao u Madridu u drugoj polovini 18. stoljeća).

Prvo priznanje odaju mu već 1770. godine u Parmi. Nakon toga je dobio mjesto u kraljevskim

radionicama tapiserija Santa Barbara . Dolazi na poziv direktora Mengsa. Tu radi i niz drugih

slikara. Čuven je njegov «karton» za tapiseriju iz 1777. godine.

←8/ 4. Goya: Maje i umotani Majosi, detalj

Madrid, Prado ; 1777.; tada je već treću godinu u radionicama tapiserije; 2,75 x 1,9 m; fino tkano

platno, sa minimalnim zrnom ...; ulje na platnu , pripremljeno glatko i ne upijajuće sa toplim tonom;

zatim je skicirano, i prekriveno lazurnom ruţičastom imprimiturom, te slikano prema potrebi,

lazurnim i pastoznim nanosima boje...; vidljiva imprimitura ispod grubih poteza kista sugerira

iluziju sjajnosti materije. Rad na kartonima uticao je na stjecanje još veće sigurnosti u samom

potezu. Tada je konačno definirao svoj rukopis, kojeg karakterizira čvršći potez kista od

Velásqueza, nesputavan rukopis i ţivost boja.

8/ 5. Mengs: freska u Madridu, detalj→

5 Faure: Povijest umjetnosti IV, Zagreb 1955/ str.154.


III al fresco


5

Francisco José de GOYA y Lucientes roĎen je u Fuente de Todos, u Aragoniji, 1746. godine ( umire 1828 u Bordeauu). Odrastao je u plodnom Aragonskom kraju. Roditelji, majka Gracia i otac

José, majstor pozlatar, bili su baskijskog porijekla. Sa trinaest godina odlazi u atelier slikara Luzana u Saragossu. Zanatsko okruţenje je već u djetinjstvu uticalo na njegov tradicionalni pristup

slikarskom zanatu. Ipak, ostao je nesputan od tradicije. Radio je za društvo, za crkvu ( već 1760. oslikava vrata relikvijara za ţupnu crkvu u rodnom gradu; crkva je izgorjela 1936); zbog tuče bjeţi u

Madrid 1765. (tada prvi put vidi slike Velasqueza). Inače, prekretnice u njegovom ţivotu vezane su za:

- 1771. je zaveden u Saragossi kao nezavisni slikar ( iz Madrida, nakon 4 godine kreće na put po Italiji; iako je tokom

studijskog boravka u Italiji – boraveći u Parmi, Rimu, Napulju, vidio mnoga remek-djela. za vrijeme svog boravka u

Italiji gotovo je jedva uzeo kist u ruke; uopće nije ni kopirao…); nakon povratka prima narudţbe za kartone i freske ;

- vjenčanje za sestru svog prijatelja Francisca Boyena ( kartoni – skice u ulju - za tapiserije),

- zagonetnu bolest u najboljim godinama ţivota ( 1783),

- romansu sa Vojvotkinjom od Albe ( u to vrijeme njegova afirmacija je na vrhuncu; od 1788 je imenovan za dvorskog

slikara),

- dramatične trenutke pogroma, za vrijeme Napoleona ( čak u sluţbi napoleona ali mu kasnije kralj Ferdinand III oprašta

, te se nastanjuje u Quinta del Sordo,

- staračko otuĎenje u Quinta de Sordo (kući gluhog; pod stare dane je i obnevidio tako da su mu drugi morali oštriti

olovke) ;

- smrt u izgnanstvu u Marseillesu ; tijelo mu je , 71 godinu kasnije, preneseno u Španjolsku (1901. godine).

Prateći njegovu biografiju, pratimo i specifična raspoloţenja…

←8/ 6. Goya: Autoportret sa svijećama

Goyin sin je navodio da je otac zadnje poteze kistom radio kod svjetlosti svijeća. Autoportret sa svijećama nastaje 1797-98.

Ovaj autoportret iz 1797-98. godine ima naznake ekspresivnosti. Postavljen u kontra - svjetlo, uraĎen izuzetno brzo, za svega

jedan sat, koristeći , u drugoj seansi i svijeće, postiţe ekspresivan efekt. Slika nastaje nakon njegove zagonetne bolesti6, koja je

ostavila obiljeţje na njegov kasniji rad…

Ipak, nakon toga je slikao i Golu Mayu u staloţenoj tradicionalnoj tehnici...

Kako je primijetio André Malraux7 ...

...Goya idealizira kroz boju. Ima fleksibilnu i vještu tehniku, a rukopis čak podsjeća na Maneta i Degasa.

Izvršio je utjecaj i na Delacroixa i Daumiera…

Član Akademije u Madridu postaje Goya sa 33 godine ţivota – 1779. godine , a 1785. godine, kada ima 39 godina, postaje i

dvorski slikar Charlesa IV - PINTOR DEL CAMARA DEL REY.

6 Michael Howard: The History and Techniques of the great Masters; GOYA, London, 1989 / str. 16



III al fresco


6

I slika Žene na balkonu slikana je staloţenom , ali pikturalnom tehnikom…

Iako je tradicionalista u gradnji, pogotovo u početnim fazama, kod samog slikanja često je vidljiv različit rukopis na istoj slici: pored glatkog i plošnog

namaza boje gradi bogat impasto, briljantnih boja i smionog poteza kista a kao kontrast koristi i smireni, mekani, briţljivo modelirani ton ...

←8/ 7. Goya: Žene na balkonu, detalj New York, MOMA.

Kako ukazuje André Malraux8 ... Goya je svoj genije otkrio kada se usudio da prestane biti zadovoljan sam sa sobom...Njegova samoća prekinula je

dijalog sa svima iz njegove epohe.

Likovi postaju siluete, kao demonska priviĎenja...

Kolos pripada već njegovoj zadnjoj fazi, takozvanom crnom slikarstvu», punom ekspresivnosti, temperamenta i kako su mnogi do sada uočili neke

demonske slutnje...,

kada se sve više razbuktava ona njegova zapanjenost nad okrutnošću i zlom koje ga okruţuje.

Agresivna bijela nanesena je paletnim noţem jer se inače ne bi isticala u crnom impastu; 9

...kao da je prisutna neka borba izmeĎu agresivnog paletnog noža10

i zamaha kista!

Kako piše njegov prijatelj Tomás López kao i njegov patron Céan Bermudez...

vidio sam mog prijatelja Goyu kako slika prstima i vrhom slikarskog noža...

kaže da sam izraĎuje male bambusove trske, ili od trske mali «nož»…

←8/ 8. Goya: Kolos 1809-12.; Madrid, Museo Nacional del Prado; Goyina ekspresija rata

; 116 x 105 cm.

U kasnom opusu Goye prisutno je, kako je zapisao Howard…

...i čudo istinske umjetnosti i tvorba nemani.Njegova demonska priviĎenja imaju često i ... karakter lutaka11

:

Njegovo crno slikarstvo u kojem se javljaju demonska priviĎenja zasniva se na spontanoj tehnici kistom i bojom. Nastalo u zadnjim godinama ţivota, ne

nagovještava samo prve impresionističke pretenzije, već priziva i prve ekspresioniste . Siluete staraca, slikane uljem, direktno na zidu, na crnoj

imprimituri, predstavljaju zaseban tehnološki fenomen... Kako je zapazio Malraux – Goya je…preuzeo ekspresivnost tamo gdje ju je Rembrandt ostavio. I on preferira «slikarski» crtež, traži specifičnu ekspresiju. I njemu je značajnija gesta od lica...


9 Frederic Taubes: The Mastery of Oil Painting, New York, 1953.

10Michael Howard: The History and Techniques of the great Masters; GOYA, London, 1989 / str. 44.

11 Michael Howard: The History and Techniques of the great Masters; GOYA, London, 1989 / str. 50.


III al fresco


7

8/ 9. Goya: Starci kod jela, detalj→

Madrid, Prado; 1820-23 ; jedna od 14 dekoracija ;53 x 85 cm; ( ova je u njegovoj trpezariji) u kući Quinta del Sordo, danas poznata kao crno

slikarstvo ; groteskne scene ukazuju na njegovo «crno gledano» promišljanje o starosti i humanizmu…

TEHNIKA: al secco na malteru slikano uljenom tehnikom; danas je sa zida prenesena na platno.

Goya slika ove groteskne scene na klasični malter na zidu: nanesen je i fini izglaĎeni sloj, a zatim je zasićeno crnom uljenom bojom. Nema

iscrtavanja; slikano je direktno na crnoj imprimituri.

Više od desetak godina, nakon nastanka Kolosa , slika Mljekaricu očito samo iz ličnog zadovoljstva:

linije što odreĎuju konture, kao što su one u dva smjera na prozirnom šalu koji se ukrštava na djevojčinim grudima, ili one što talasaju duţ

bogatih formi suknje, daju još veću vrijednost glatkim krivudavim ritmovima...Svjetlost pada na tkaninu šala i širi se izmeĎu vlakana, čineći ih

prozračnim…Baršunaste i delikatne plave i bijele boje neba povlače se u veliku dubinu zahvaljujući snazi forme i materijalnosti figure.

Ovaj smireni i uvjerljivi portret djevojke kod posla umjetnik je naslikao iz čistog zadovoljstva.

Smatra se da ovo djelo prethodi nekim velikim dostignućima impresionističkog slikarstva:

- slikano široko potezno

- kontrastno suprotstavljenim bojama,

- sigurnim, odvaţnim dodirima nanosi svijetle luminozne efekte...

8/ 10. Goya: Mljekarica iz Bordeauxa→ Madrid, Prado; 1827.; 74 x 68 cm; ulje na platnu;

Umro je godinu dana kasnije. Iako se prije smrti još jednom vratio kući, i bio lijepo primljen na dvoru, ipak se razočaran vrača u Bordeaux, gdje

umire 16. aprila 1828. godine u osamdeset i drugoj godini ţivota. Danas počiva u Madridu, u maloj crkvici San Antonio del Florida, crkvici koju

je sam, trideset godina ranije dekorirao ingenioznim freskama.


III al fresco


8

8.2.2. Goyino fresco slikarstvo

Na slici Mljekarica iz Bordeauxa prisutna je ona svjeţina koju moţemo uočiti i na njegovim freskama, pogotovo onim u Cappelli San Antonio , naslikanim četvrt stoljeća ranije:

8/ 11. Goya: Čudo San Antonia , cjelina i detalji freske


III al fresco


9

8.3.

Ključne stečevine, spoznaje, i saznanja o Goyinoj fresco tehnici 8.3.1. uvodne napomene

8.3.2. princip gradnje

8.3.3. instrumentacija

8.3.1. uvodne napomene

8/ 12. Goya: Čudo San Antonia , kupola

8/ 13. Goya: Čudo San Antonia , detalj freske


III al fresco


10

8.3.2. princip gradnje

←8/ 14. Goya: Čudo San Antonia , detalj freske

U kreativni proces je jednostavno unosio

svoj instinkt i laku ruku...

princip gradnje zasnivao se na sljedećim fazama gradnje:

8.3.2.1. pripremni radovi

8.3.2.2. nosilac

8.3.2.3. iscrtavanje

8.3.2.4. pod slikanje

8.3.2.5. slikanje 8.3.2.1. pripremni radovi

poznato je da je Goya u okviru svog opusa ostavio bezbroj skica,

studija i crteţa; studije su često raĎene tehnikom crteţa kistom i

bistrom; na manjim uljenim skicama vidljive su i tanke crne linije

sa ugljenim krejonom ( konture i akcenti);

CRTEŢ KISTOM je tehnika izuzetnih izraţajnih mogućnosti, gdje

maksimalno dolazi do izraţaja spontani rukopis majstora i njegov

slikarski afinitet…

Goya u svojim crtežima kistom i bistrom potvrĎuje svoju

genijalnost: o njegovim crteţima, u kolekciji Muzeja Prado

iscrpno i nadahnuto nas informira André Malraux12

:

12

André Malraux: Goya: Dessins de Goya au musée du Prado, Genève, 1951


III al fresco


11

Nijedan genije ne čini se više spontan nego njegov...

…on zamišlja ponekad svoje snove a ponekad realnost...

i kroz pukotinu, pregib, trag klizećeg kista, još i danas,

njegov se rukopis prepoznaje na prvi pogled...

Kao i ostali mladi slikari tog vremena, najprije je crtao prema talijanskom uzoru …

sa brižljivošću, pažnjom

kurziv njegovog rukopisa nije ništa neobično za barokni rukopis:

isti otpor prema konturi, ista sklonost akcentu.

Ali ne i isti akcenti …

Otkrio je svoj genije kada se usudio da prestane biti zadovoljan sam sa sobom...

Njegova samoća prekinula je dijalog sa svima iz njegove epohe

( ovo naslućuje tek Constable i kasnije Daumier).

Neodoljiv čar, dopadljivost ( hedonizam) zamijenio je otkrivanjem, istraživanjem...

hoće da nametne svoj stav i svoju istinu ! …

André Malraux navodi da ima svega pedesetak njegovih ranih crteţa, očuvanih do

danas ... Nema sumnje da je u Rimu vidio platna Magnasca, još uvijek slavnog …

( svi primjeri, koji su navedeni kao analogije izabranom ključnom primjeru, označeni

su posebnom oznakom ■ ).

←8/ 15. GOYA: ■ Bobalicon

Museo del Prado, Madrid; oko 1815.; 24,4 x 32,5 cm ; crteţ kistom i bistrom na

papiru ; skica za akvatintu; linija je glavni element njegovog rukopisa ali ta linija nije više kontura ...

Naprotiv, kao da osjeća otpor prema konturi i sklonost akcentu !

Crteţi zbirke u Pradu su raĎeni različitim tehnikama: laviranjem sa tušem, laviranje tušem i sepiom, crteţi tamnom sepiom, crteţi intenzivnom sepiom ( moţda

bistrom); na putovanjima koristi i grafitnu olovku i crni krejon (U Berlinskoj zbirci ima i crteţa raĎenih crnim krejonom i crteţa olovkom.


III al fresco


12

U istoj kolekciji su i krokiji sa putovanja sa vojvotkinjom

Albom ; (neki kasnije iskorišteni u projektima grafike i

slikarstva) rađeni su na sljedeći način:

- lavis d’encre de Chine

- laviranje, tuš i sepia

- tamna sepia

- intenzivna sepia

- crni krejon

- mine de plombe

8.3.2.2. nosilac i imprimiture:

slikanje na zaobljenom zidu predstavljalo je zahtjevniju

pripremu arriccia, kao i kasnijeg intonaca…

( svi navodi koji se odnose na izabrani primjer analize, kao

ključni pomak označeni su posebnom oznakom █ ).

8/ 16. Goya: █ Čudo San Antonia , detalj

kupole →

Pacheco preporučuje, PRIJE iscrtavanja nanošenje tople

imprimiture sa krečem i crvenim okerom na intonaco ( osim

na mjestima, gdje će biti plave i zelene partije... gdje

premazuje čistim krečem – ALMAGRA ) …


III al fresco


13

8.3.2.3. iscrtavanje

da li je koristio karton ( 1:1) ?

istina, rad na kartonima predstavljao je podsjećanje na njegove početke, kada je pripremao

kartone za tapiserije…

sve je to utjecalo na sigurnost u samom potezu…

znamo da je rano definirao svoj rukopis, kojeg karakterizira čvršći potez kista…

na preliminarni topli ton od kreča i okera nanosi skiciranje…

←8/ 17. Goya: █ Čudo San Antonia , makro detalj

na nebu je evidentna, ispod svijetlih gornjih slojeva slikanja i topla imprimitura

sa krečem i crvenim okerom na intonaco …

dakle, čak i na mjestima, gdje će biti plave i zelene partije... (gdje inače premazuje čistim

krečem – ALMAGRA ) …

pretpostavlja se da koristi i , tada ustaljen način rezanja djela kartona u veličini giornate,

precrtavanja, odnosno stavljanja na mjesto u mreţi i povlačenja ţeljeznom iglom

kontura kroz karton…

( za male formate moguće je prekopirati i nanošenjem čaĎi ispod kartona i pretiskom na

intonaco - frotter le dessin) ...

zatim dolaze ruţičasta osvjetljenja.... sve nalik na tadašnju gradnju i u štafelajskom

slikarstvu...

ali sve ovo sugerira i moguće ustrajavanje na ovim prostorima na kontinuiteti starih

romanskih i gotskih freski....

moţda pretiskom kopira samo pojedine figure…

zatim dolazi neutralno sivo skiciranje;


III al fresco


14

8.3.2.4. pod slikanje

većinom su na njegovim slikama prisutna monokromna pod-slikanja, lokalnim

tonovima…

←8/ 18. Goya: █ Čudo San Antonia , makro detalj

na makro detalju su vidljive partije koje su samo leţerno pod slikane lokalnim tonom, te

kasnije, u fazi slikanja „ zaboravljene“ kao nebitne…

u zrelim radovima ovo monokromno pod-slikanje je svedeno na preliminarno skiciranje

na zračnoj crvenkastoj imprimituri…

8.3.2.5. slikanje slika modeliranjem bez meĎusobnog miješanja , jedne boje pored druge u mokro u polu

transparentnoj maniri …

koristi i polusuhi kist za postizanje mekoće u modeliranju…

ima kod Goye i eksperimentiranja:

slikanja svjetlije boje - čistog kreča - u svjeţu tamniju boju i, na taj način, miješanja u

mokrom sloju boje na slici…

prisutni su i suptilni lazurni slojevi , kao i oni polusuhi, a za reflekse i pastozni «dodiri»;

sve je i u ovoj fazi zadrţalo onaj spontanitet, stil skiciranja;


III al fresco


15

8/ 19. Goya: █ Čudo San Antonia , makro detalj →

postoji i izvjesna ekspresivnost u toj kaligrafskoj igri kao posljedica sigurnih i snaţnih

poteza, često slobodnim pokretanjem ruke , takozvanim 13

uvijanjem zgloba – TWIST

OF THE WRIST, gotovo atletskim potezom;

potezi su na pojedinim mjestima ekspresivniji, izvedeni , kako navodi Taubes…

…svim i svačim, uključujući i prste;

da li je u pitanju sama gesta , ono što ćemo dva stoljeća kasnije nazvati akcijsko

slikarstvo ?

impastom i lazurama na slikama stvara poseban šarm;

zadivljuje tipična Goyina svjetlosna vibracija :

... istražujući odraz svjetlosti i svjetlosnih vibracija...

kako bi dokazao da svjetlost mijenja i formu objekta....

slikano je bezbriţno, temperamentno, kako navodi Taubes14

…

raskošnim potezima širokog grubljeg kista …

8.3.3. instrumentacija

u razmatranju instrumentacije kod Michelangelovog al fresca, već smo naveli sve relevantne

materijale, kao i crtaći i slikarski pribor…

13

Michael Howard: The History and Techniques of the great Masters; GOYA, London, 1989 / str. 43. 14

Taubes: The Mastery of Oil Painting, New York, 1953.

smisao poesisa materijalnosti iii al fresco 8. goyino Čudo ... · pdf filesmisao poesisa...

Documents