sluŽbeni glasnik broj 8

Slubeni glasnik Opine oltaGodina XVIII Grohote, 08. studenog 2011. godine Broj 8

SADRAJ

1- Urbanistiki plan ureenja naselja Grohote-Roga.....stranica 2 2- Pravilnik o zatiti arhivskog i registraturnog gradiva....stranica 40 3- Odluka o odreivanju imena ulice na podruju uvale Jorja..stranica 56

2

Slubeni glasnik Opine olta

broj 8/2011

SPLITSKO -DALMATINSKA UPANIJA OPINA OLTA

NAZIV PLANA: URBANISTIKI PLAN UR EENJA NASELJA GROHOTE - ROGA

KNJIGA I

Naruitelj: Izraiva: Direktor:

OPINA OLTA ARCHING d.o.o. Split Sran egvi, dipl.ing.arh.

Split, studeni 2011. god.

NAZIV PLANA:

URBANISTIKI PLAN UREENJA NASELJA GROHOTE - ROGA OPINA OLTA

3 NARUITELJ: IZRAIVA: DIREKTOR: RADNI TIM:

Slubeni glasnik Opine olta OPINA OLTA ARCHING d.o.o. SPLIT Sran egvi, dia

broj 8/2011

ODGOVORNI VODITELJ: SURADNICI:

SRAN EGVI, dipl.ing.arh. JURICA GU, dipl.ing.arh. MIRELA BUBLE, dipl.oec. ANTE KRALJEVI, dipl.ing.elek. GORDANA BERTOLINO, ing. gra. RUICA METER, dipl.ing.gra.

Split, studeni 2011. god.

SADRAJ PLANA:

4


broj 8/2011

0. 1. 2. 3.

OPI DIO Izvadak iz sudskog registra Suglasnost MZOUPIG-a o obavljanju strunih poslova prostornog ureenja Rjeenje o upisu u Imenik ovlatenih arhitekata i inenjera u graditeljstvu za odgovornu osobu u pravnoj osobi (Sran egvi, dipl.ing.arh.)

1.

TEKSTUALNI DIO

ODREDBE ZA PROVOENJE 1. 3. 4. 5. Uvjeti odreivanja i razgraniavanja povrina javnih i drugih namjena 2. Uvjeti smjetaja graevina gospodarskih djelatnosti Uvjeti smjetaja graevina drutvenih djelatnosti Uvjeti i nain gradnje stambenih graevina Uvjeti ureenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mree s pripadajuim objektima i povrinama 5.1. Uvjeti gradnje prometne mree 5.1.1. Javna parkiralita i garae 5.1.2. Trgovi i druge vee pjeake povrine 5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mree 5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mree Uvjeti ureenja javnih zelenih povrina Mjere zatite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i graevina i ambijentalnih vrijednosti Postupanje sa otpadom Mjere sprjeavanja nepovoljnog utjecaja na okoli Mjere provedbe plana Obveza izrade detaljnih planova ureenja

6. 7. 8. 9. 10.

2.

GRAFIKI DIO 1. Koritenje i namjena povrina 2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mrea 2.1. Prometna mrea 2.2. Elektroenergetska mrea 2.3. Elektronika komunikacijska mrea 2.4. Vodovodna mrea 2.5. Kanalizacijska mrea 3. Uvjeti koritenja, ureenja i zatite povrina M 1:2000 4. Nain i uvjeti gradnje 4.1. Oblici koritenja 4.2. Nain gradnje OPI DIO

0.

5


broj 8/2011

1. TEKSTUALNI DIO ODREDBE ZA PROVOENJE Na temelju lanka 100. Zakona o prostornom ureenju i gradnji(Narodne novine, br. 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11), lanka 30. Statuta Opine olta(Slubeni glasnik Opine olta br. 3/09, 1/10), a temeljem Odluke o izradi Urbanistikog plana ureenja(Slubeni glasnik Opine olta br. 7/10), Opinsko vijee Opine olta na 28. sjednici odranoj 07.11.2011. godine, donosi ODLUKU O DONOENJU URBANISTIKOG PLANA UREENJA NASELJA GROHOTE - ROGA lanak 1. Donosi se Urbanistiki plan ureenja naselja Grohote - Roga (u daljnjem tekst: Plan) kojeg je izradio ARCHING d.o.o. Split. Podruje obuhvata Plana iznosi cca. 126,52 ha. Granica obuhvata Plana ucrtana je u grafikom dijelu elaborata Urbanistikog plana ureenja u mjerilu 1:2000. lanak 2. Ovaj Plan je napravljen u skladu sa Zakonom o prostornom ureenju i gradnji (NN, br. 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11) i Pravilnikom o sadraju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN, br. 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04). Elementi na temelju kojih se izdaju dozvole (sve vrste dozvola prema Zakonu o prostornom ureenju i gradnji), a koji nisu posebno navedeni u ovom Planu, odreuju se na temelju odredbi vaeeg Prostornog plana ureenja Opine olta ("Slubeni glasnik Opine olta br. 6/06, 5/10). lanak 3. Plan sadran u elaboratu Urbanistikog plana ureenja naselja Grohote-Roga sastoji se od: KNJIGA I 1) Tekstualni dio Odredbe za provoenje 2) Grafiki dio 1. Koritenje i namjena povrina M 1:2000 2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mrea

6

Slubeni glasnik Opine olta 2.1. Prometna mrea 2.2. Elektroenergetska mrea 2.3. Javna rasvjeta 2.4. Elektronika komunikacijska mrea 2.5. Vodovodna mrea 2.6. Kanalizacijska mrea Uvjeti koritenja, ureenja i zatite povrina Nain i uvjeti gradnje 4.1. Oblici koritenja 4.2. Nain gradnje

broj 8/2011 M M M M M M M M M M 1:2000 1:2000 1:2000 1:2000 1:2000 1:2000 1:2000 1:2000 1:2000 1:2000

3. 4.

KNJIGA II 3) Obavezni prilozi A. B. C. D. E. F. G. H. I. Obrazloenje Izvod iz dokumenta ireg podruja Strune podloge na kojima se temelje prostorno planska rjeenja Strateka studija utjecaja na okoli, kada je to propisano posebnim propisima Popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno potivati u njegovoj izradi, te saetak dijelova tih dokumenata koji se odnose na sadraj pros. plana Zahtjevi i miljenja Izvjea o prethodnoj i javnoj raspravi Evidencija postupka izrade i donoenja prostornog plana Saetak za javnost

KNJIGA III Plan mjera zatite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti ODREDBE ZA PROVOENJE lanak 4. Provedba Urbanistikog plana ureenja temeljit e se na ovim odredbama, kojima se definira koritenje i namjena povrina, nain i uvjeti gradnje. Svi uvjeti kojima se regulira ureivanje prostora u granicama Plana, predstavlja cjelinu za tumaenje planskih postavki, uvjete za izgradnju i poduzimanje drugih aktivnosti u prostoru, i druge elemente od vanosti.

1. UVJETI ODREIVANJA I RAZGRANIAVANJA POVRINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA lanak 5. Ovim se Planom utvruju osnovni uvjeti koritenja i namjene javnih i drugih povrina, prometna, ulina i komunalna infrastrukturna mrea te smjernice za oblikovanje,koritenje i ureenje prostora, sukladno Prostornom planu ureenja Opine olta ("Slubeni glasnik Opine olta br. 6/06, 5/10). 1.1. RAZGRANIENJE POVRINA

7


broj 8/2011

lanak 6. Unutar Plana razgranienje povrina je izvedeno tako da je planirani dio povrina za razvoj i ureenje odreen na temelju kartografskog prikaza namjena povrina prema postavkama Prostornog plana ureenja Opine olta. Planirana namjena odreena je bojom i planskim znakom, te se unutar pojedine namjene provodi nova gradnja, rekonstrukcija ili odravanje postojeih graevina. Detaljno razgranienje izmeu pojedinih namjena, granice kojih se grafikim prikazom ne mogu nedvojbeno utvrditi, za pojedini zahvat u prostoru odredit e se lokacijskim uvjetima pod uvjetom da kod razgranienja prostora granice ne smiju ii na tetu javnog prostora. 1.2. GRANICE OBUHVATA PLANA lanak 7. Granice obuhvata Urbanistikog plana ureenja naselja Grohote-Roga: - na sjeveru: morska povrina - na istoku: zatitna uma - na jugu: vrijedno obradivo tlo - na zapadu: ostala obradiva tla Podruje obuhvata Plana iznosi cca. 126,52 ha. Granice obuhvata Plana prikazane su u grafikom dijelu Plana, na svim kartografskim prikazima u mj. 1:2000. 1.3. KORITENJE I NAMJENA POVRINA lanak 8. Osnovna namjena povrina definirana je na kartografskom prikazu broj 1. Koritenje i namjena povrina u mjerilu 1:2000, na nain kako slijedi: MJEOVITA NAMJENA o PRETEITO STAMBENA M1 STAMBENA NAMJENA - S JAVNA I DRUTVENA NAMJENA o o o o o UPRAVNA D1 PREDKOLSKA D3 KOLSKA D4 CRKVA D7 VATROGASNI DOM D8

GOSPODARSKA NAMJENA - POSLOVNA K

8

Slubeni glasnik Opine olta o PRETEITO USLUNA K1 o PRETEITO TRGOVAKA K2

broj 8/2011

GOSPODARSKA NAMJENA - PROIZVODNA I o PRETEITO INDUSTRIJSKA I1 ZATITNE ZELENE POVRINE - Z JAVNE ZELENE POVRINE Z1

SPORTSKO REKREACIJSKA NAMJENA o KUPALITE R3 o LUKA OTVORENA ZA JAVNI PROMET LOKALNOG ZNAAJA

LUKA POSEBNE NAMJENE o SPORTSKA LUKA LS o 1.3.1. MJEOVITA NAMJENA (M1) lanak 9. Na povrinama mjeovite preteito stambene namjene (M1) prevladavaju stambene graevine, te sadraji koji prate stanovanje(poslovni, ugostiteljsko-turistiki, javni i drutveni) a koji ne ometaju stanovanje na nain da stvaraju buku i prainu, zagauju zrak i tlo iznad doputenih vrijednosti ili zahtijevaju teki transport. Takoer se mogu ureivati prometne povrine, zelene povrine i komunalna infrastruktura. Pratei sadraji se mogu graditi kao dio stambene graevine, kao zasebna graevina na istoj parceli te kao graevina na zasebnoj parceli. Na povrinama mjeovite namjene doputena je gradnja individualnih stambenih i stambeno-poslovnih graevina. 1.3.2. STAMBENA NAMJENA (S) lanak 10. Na povrinama stambene namjene (S) postojee i planirane graevine su stambene namjene. Takoer se mogu ureivati prometne povrine, zelene povrine i komunalna infrastruktura. Na povrinama stambene namjene doputena je gradnja individualnih stambenih graevina. 1.3.3. JAVNA I DRUTVENA NAMJENA (D1, D3, D4, D7, D8)

9


broj 8/2011

lanak 11. Planom se odreuje nova gradnja i rekonstrukcija javnih i drutvenih sadraja unutar Plana. Javna i drutvena namjena je: upravna D1, predkolska D3, kolska D4, crkva D7, vatrogasni dom D8 koje proizlaze iz postojeeg stanja. 1.3.4. GOSPODARSKA NAMJENA (K1, K2, I1) lanak 12. U sklopu predmetnog plana su predviene izriite zone gospodarske namjene: poslovna namjena - preteito usluna (K1), preteito trgovaka (K2) proizvodna namjena - preteito industrijska (I1). 1.3.5. ZATITNE ZELENE POVRINE (Z) lanak 13. Zatitne zelene povrine (Z) su preteno neizgraeni prostor oblikovan radi potrebe zatite okolia (zatita potoka, zatita od buke, zatita zraka i dr.). Zatitne zelene povrine ureuju se preteito kroz ouvanje postojee vegetacije te uz dopunu novim autohtonim zelenilom. Zatitne zelene povrine ureuju se na nain da ne ometaju sigurnost odvijanja prometa u smislu ouvanja preglednosti prometnih povrina. U sklopu zatitnih zelenih povrina (Z) moe se graditi i ureivati komunalna infrastruktura, pjeaki putovi, staze, odmorita. 1.3.6. JAVNE ZELENE POVRINE (Z1) lanak 14. Na javnim zelenim povrinama mogue je graditi djeja igralita, staze, odmorita i parkove. Dozvoljava se gradnja i manjih prizemnih javnih graevina, paviljona, sanitarnih vorova, fontana i spomen obiljeja tako da njihova ukupna povrina ne prelazi 10% ukupne javne zelene povrine. Parkovi s pripadajuim graevinama i opremom trebaju se oblikovati u okviru cjelovitog ureenja javne zelene povrine.

1.3.7. SPORTSKO REKREACIJSKA NAMJENA - KUPALITE (R3) lanak 15. Kupalita(ureene plae) obuhvaaju otvorene povrine namijenjene sunanju i kupanju, nadzirane i pristupane svima s morske i kopnene strane, a ine ih ljunana plaa ili kamena obala. Na kupalitima se mogu postavljati pomone graevine za potrebe kupalita. 1.3.8. POMORSKI PROMET

10


broj 8/2011

lanak 16. Unutar granica predmetnog Plana nalazi se luka otvorena za javni promet lokalnog znaaja, te sportska luica(LS). 1.3.9. POVRINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA lanak 17. Povrine infrastrukturnih sustava namijenjene su smjetanju prometnih povrina (koridori primarne i sekundarne mree prometnica ) te ostalih infrastrukturnih graevina (vodovod, odvodnja, elektroenergetski objekti, telekomunikacije).

2. UVJETI SMJETAJA GRAEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI 2.1. UVJETI ZA GRADNJU GRAEVINA UNUTAR ZONE POSLOVNE NAMJENE (K1, K2) lanak 18. PROSTORNA CJELINA 1, 5, 6 Unutar cjeline omoguava se gradnja novih graevina, zamjena i rekonstrukcija postojeih graevina poslovne namjene(uslune, trgovake, skladita i komunalno servisne graevine) prema uvjetima: - minimalna povrina graevne estice je 600 m - maksimalni koeficijent izgraenosti(Kig) iznosi 0,4 - maksimalni koeficijent iskoritenosti(Kis) iznosi 1,2 - maksimalna katnost graevine je Po+P+1 - visina graevine je 10,0 m - minimalna udaljenost graevine od granica susjednih estica iznosi 3,0 m - minimalna udaljenost graevine od granica javno-prometnih povrina iznosi 5,0 m - minimalni pristup graevne estice na javnu prometnu povrinu iznosi 5,5 m - minimalni broj parkirnih mjesta(nadzemnih ili podzemnih) na graevnoj estici prema toki 5.1. Uvjeti gradnje prometne mree ovog Plana - minimalno 30% povrine graevne estice se treba urediti kao zelena povrina - omoguava se gradnja zatitnog i javnog zelenila, pjeakih povrina i trgova unutar prostorne cjeline lanak 19. PROSTORNA CJELINA 2, 3, 4 Unutar cjeline omoguava se gradnja novih graevina, zamjena i rekonstrukcija postojeih graevina poslovne namjene(uslune, trgovake, skladita i komunalno servisne graevine) prema uvjetima: - minimalna povrina graevne estice je 600 m - maksimalni koeficijent izgraenosti(Kig) iznosi 0,4

11 -


broj 8/2011

maksimalni koeficijent iskoritenosti(Kis) iznosi 1,2 maksimalna katnost graevine je Po+P+1 visina graevine je 10,0 m minimalna udaljenost graevine od granica susjednih estica iznosi 3,0 m minimalna udaljenost graevine od granica javno-prometnih povrina iznosi 5,0 m minimalni pristup graevne estice na javnu prometnu povrinu iznosi 5,5 m minimalni broj parkirnih mjesta(nadzemnih ili podzemnih) na graevnoj estici prema toki 5.1. Uvjeti gradnje prometne mree ovog Plana, kod nadzemnog parkiralita propisuje se sadnja 1 visokog stabla na 4 PM - minimalno 30% povrine graevne estice se treba urediti kao zelena povrina - omoguava se gradnja zatitnog i javnog zelenila, pjeakih povrina, trgova i otvorene trnice unutar prostorne cjeline. lanak 20. PROSTORNA CJELINA 7 Unutar cjeline omoguava se rekonstrukcija postojee graevine poslovne namjene (radionica za gradnju i servis brodova) prema uvjetima: - omoguava se postavljanje opreme za istezanje brodova - ureenje obale za privez brodova - rekonstrukcija postojee graevine u skladu s tehnologijom rada - poveanje tlocrtne povrine maksimalno 20% od sadanje povrine postojee graevine - visina postojee graevine ne moe se poveavati 2.2. UVJETI ZA GRADNJU GRAEVINA UNUTAR ZONE PROIZVODNE NAMJENE (I1) lanak 21. PROSTORNA CJELINA 8 Unutar cjeline omoguava se rekonstrukcija postojeih graevina proizvodne namjene(preteno industrijske) prema uvjetima: - ne dozvoljava se gradnja novih graevina - rekonstrukcija postojeih graevina u skladu s tehnologijom rada(potrebama proizvodnje) - kod rekonstrukcije i preoblikovanja poveanje tlocrtne povrine maksimalno 5% od sadanje povrine postojee graevine - visina postojee graevine ne moe se poveavati

2.3.

UVJETI ZA GRADNJU GOSPODARSKIH GRAEVINA UNUTAR ZONE MJEOVITE NAMJENE (M1) lanak 22.

U zonama mjeovitepreteito stambene namjene (M1), dozvoljava se gradnja novih graevina, zamjena i rekonstrukcija postojeih graevina gospodarske namjene(manje poslovne i javne i drutvene(staraki dom, vrti)) prema uvjetima: - minimalna povrina graevne estice je 800 m - maksimalni koeficijent izgraenosti(Kig) iznosi 0,4

12 -


broj 8/2011

maksimalni koeficijent iskoritenosti(Kis) iznosi 1,2 maksimalna katnost graevine je P+2 visina graevine je 9,0 m minimalna udaljenost graevine od granica susjednih estica je H/2 ali ne manje od 3,0 m minimalna udaljenost graevine od granica javno-prometnih povrina iznosi 5,0 m minimalni pristup graevne estice na javnu prometnu povrinu iznosi 5,5 m minimalni broj parkirnih mjesta(nadzemnih ili podzemnih) na graevnoj estici prema toki 5.1. Uvjeti gradnje prometne mree ovog Plana - minimalno 40% povrine graevne estice se treba urediti kao zelena povrina - graevina mora udovoljavati ekolokim i sanitarnim normativima, te ne utjecati i ne naruavati uvjete ivota i stanovanja - obavljanjem gospodarske djelatnosti ne smije se prouzroiti buka vea od 60 dB lanak 23. U zonama mjeovitepreteito stambene namjene (M1), dozvoljava se gradnja novih graevina ugostiteljsko-turistike namjene(hotel do 80 kreveta) prema uvjetima: - minimalna povrina graevne estice je 800 m - maksimalni koeficijent izgraenosti(Kig) iznosi 0,45 - maksimalni koeficijent iskoritenosti(Kis) iznosi 1,2 - maksimalna katnost graevine je P+2 - visina graevine je 13,0 m - minimalna udaljenost graevine od granica susjednih estica je H/2 ali ne manje od 3,0 m - minimalna udaljenost graevine od granica javno-prometnih povrina iznosi 5,0 m - minimalni pristup graevne estice na javnu prometnu povrinu iznosi 5,5 m - minimalni broj parkirnih mjesta(nadzemnih ili podzemnih) na graevnoj estici prema toki 5.1. Uvjeti gradnje prometne mree ovog Plana - minimalno 40% povrine graevne estice se treba urediti kao zelena povrina - graevina mora udovoljavati ekolokim i sanitarnim normativima, te ne utjecati i ne naruavati uvjete ivota i stanovanja - obavljanjem gospodarske djelatnosti ne smije se prouzroiti buka vea od 60 dB

3. UVJETI SMJETAJA GRAEVINA DRUTVENIH DJELATNOSTI lanak 24. U zonama drutvene namjene, dozvoljava se gradnja novih graevina, zamjena i rekonstrukcija postojeih graevina drutvene namjene(obrazovanje - predkolska i kolska ustanova, kultura, vjerske graevine i ostale graevine javnog interesa) prema cjelinama: PROSTORNA CJELINA 9 Unutar cjeline, dozvoljava se gradnja nove graevine(sportska dvorana kole), rekonstrukcija postojee graevine drutvene namjene(obrazovanje osnovna kola D4) prema uvjetima: POSTOJEA OSNOVNA KOLA

13


broj 8/2011

- zadovoljava potrebe cijelog otoka olte, i zadovoljava sve postavljene standarde, u kojoj je nastava organizirana u jednoj smjeni, nema potrebe za dodatnim kolskim sadrajima - dozvoljava se rekonstrukcija graevine u postojeim gabaritima SPORTSKA DVORANA omoguava se gradnja sportske dvorane u sklopu parcele postojee kole najvea tlocrtna povrina graevine sportske dvorane je 800 m najvea visina graevine je 15,0 m minimalna udaljenost graevine od granica susjednih estica je 3,0 m minimalni broj parkirnih mjesta(nadzemnih ili podzemnih) na graevnoj estici prema toki 5.1. Uvjeti gradnje prometne mree ovog Plana

PROSTORNA CJELINA 10 Unutar cjeline, dozvoljava se rekonstrukcija postojee graevine drutvene namjene(vjerska graevina D7) upne crkve sv. Stjepana u Grohotama, koja zadovoljava potrebe naselja. Uz crkvu se nalazi i upni dom koji se moe rekonstruirati u postojeim gabaritima. PROSTORNA CJELINA 11 Unutar cjeline, dozvoljava se rekonstrukcija postojee graevine drutvene namjene(vjerska graevina D7) crkve sv. Tereze u Rogau, koja zadovoljava potrebe naselja. PROSTORNA CJELINA 12 Unutar predmetnog Plana, nalaze se postojee graevine vrtia, policije, opine i vijenice koje se prema PPUO olta nalaze unutar izriite gospodarske namjene(K1 i K2), a koje su pod konzervatorskom zatitom i zadovoljavaju trenutne potrebe otoka te se zadravaju na postojeim lokacijama i prenamjenjuju u javnu i drutvenu namjenu(D1 i D3). UPRAVNA D1 Unutar predmetnog Plana nalaze se prostori Opine olta unutar katela Slavi i prostori vijenice, koji zadovoljavaju potrebe otoka olte. Dozvoljava se rekonstrukcija graevine u postojeim gabaritima. PREDKOLSKA USTANOVA (DJEJI VRTII I JASLICE) - D3 Unutar predmetnog Plana nalaze se prostori predkolske ustanove (D3). Potrebe otoka olte, ovom graevinom su trenutno zadovoljene. Dozvoljava se rekonstrukcija graevine u postojeim gabaritima. PROSTORNA CJELINA 13 Unutar predmetnog Plana nalaze se prostori vatrogasnog doma (D8). Potrebe otoka olte, ovom graevinom su trenutno zadovoljene. Dozvoljava se rekonstrukcija graevine u postojeim gabaritima.

4. UVJETI I NAIN GRADNJE STAMBENIH GRAEVINA

14


broj 8/2011

lanak 25. Stanovanje se predvia u zonama mjeovite - preteito stambene namjene (M1) i stambene namjene (S), a koje su odreene na kartografskom prikazu broj 1. Koritenje i namjena povrina. Na kartografskom prikazu broj 4.1. Nain i uvjeti gradnje - oblici koritenja, odreene su zone s razliitim uvjetima za izgradnju novih graevina, ili zamjenu i rekonstrukciju postojeih graevina, i to kako slijedi: zatiena ruralna cjelina naselja povijesna jezgra naselja (I) ue izgraeno podruje naselja kontaktna zona povijesne jezgre naselja (II) ostalo izgraeno graevinsko podruje naselja neizgraeno graevinsko podruje naselja

Na kartografskom prikazu broj 4.2. Nain i uvjeti gradnje - nain gradnje, graevine se prema nainu gradnje dijele na: samostojee dvojne skupne mjeovite samostojea, dvojna ili skupna OPI UVJETI GRAENJA lanak 26. Prikljuak estice na infrastrukturu (elektroopskrba, vodoopskrba, odvodnja otpadnih voda, telekomunikacije) odreuje se na osnovi posebnih uvjeta nadlenih javnih poduzea, a mora sadravati: osiguran pristup s prometne povrine, propisani broj parkiralinih(garanih) mjesta, osiguran prikljuak na infrastrukturnu mreu. Graevine koje nemaju direktan pristup na prometnu povrinu mogu se rekonstruirati u skladu s uvjetima pristupa pod kojim je odobrena gradnja tih graevina.

4.1.

4.2.

GRADNJA, ZAMJENA I REKONSTRUKCIJA STAMBENIH GRAEVINA UNUTAR ZATIENE RURALNE CJELINE NASELJA POVIJESNE JEZGRE NASELJA (I) lanak 27.

Dozvoljava se gradnja, zamjena i rekonstrukcija stambenih graevina unutar zatiene ruralne cjeline naselja povijesne jezgre naselja (I), prema uvjetima: Zona potpune zatite povijesne strukture naselja (A) obuhvaa sredinji, preteito izgraeni dio naselja. U ovoj zoni doputa se rekonstrukcija postojeih graevina i njihovo

15


broj 8/2011

prilagoavanje suvremenim potrebama, zamjena i eventualna interpolacija novih graevina, te izgradnja novih pomonih graevina, a sve uz posebne uvjete nadlene slube za zatitu kulturnih dobara. Rekonstrukcija postojeih graevina i njihovo prilagoavanje suvremenim potrebama dozvoljava se uz manje fizike intervencije u povijesne strukture. Prihvatljive su metode sanacije, konzervacije, restauracije, konzervatorske rekonstrukcije i prezentacije. Prizemlja i druge dijelove graevina je mogue ureivati za poslovni prostor (trgovine, servisi i usluge, ugostiteljsko turistiki sadraji, uredi i sl.) Prilikom rekonstrukcija postojeih graevina unutar zatiene ruralne cjeline obalnog naselja koje ine proelje jezgre prema obali i u kontaktu su sa javno prometnom povrinom prema obali ne smije se mijenjati gabarit graevine radi zatite slike naselja. 4.3. GRADNJA, ZAMJENA I REKONSTRUKCIJA STAMBENIH GRAEVINA UNUTAR UEG IZGRAENOG PODRUJA NASELJA (II) KOJE PREDSTAVLJA KONTAKTNU ZONU POVIJESNE JEZGRE NASELJA lanak 28. Dozvoljava se gradnja, zamjena i rekonstrukcija stambenih graevina unutar ueg izgraenog podruja naselja (II) koje predstavlja kontaktnu zonu povijesne jezgre naselja, prema uvjetima: - minimalna povrina graevne estice za slobodnostojee graevine je 300 m - minimalna povrina graevne estice za dvojne graevine je 200 m - maksimalni koeficijent izgraenosti(Kig) za slobodnostojee graevine iznosi 0,6 - maksimalni koeficijent izgraenosti(Kig) za dvojne graevine iznosi 0,7 - maksimalni koeficijent iskoritenosti(Kis) iznosi 1,0 - maksimalna katnost graevine je Po+P+2+Potk - visina graevine je 9,0 m - minimalna udaljenost graevine od granica susjednih estica iznosi 2,0 m - minimalna udaljenost graevine od granica javno-prometnih povrina iznosi 2,0 m - maksimalna tlocrtna povrina objekta ne moe prelaziti 120 m Za rekonstrukciju postojeih graevina u izgraenoj ruralnoj cjelini naselja udaljenosti su odreene osnovom postojee graevine. Rekonstrukcija i gradnja ovih graevina moe se izvoditi uz prethodno miljenje nadlene slube za zatitu kulturnih dobara. Prostorno i funkcionalno je povezano sa zatieno ruralnom cjelinom u naseljima. Ovo podruje u naseljima preklapa se sa zonama djelomine zatite povijesnih struktura (B) koje sadre vrijedne elemente povijesnih struktura. Na uem i vizualno eksponiranom podruju naselja potrebno je podii razinu oblikovanja graevina, tako da izgradnja novih graevina i oblikovanje prostornih sklopova ne naruava prepoznatljivu fizionomiju naselja. Kod izgradnje u uem izgraeno podruju naselja kontaktnoj zoni povijesne jezgre pridravati se i sljedeih smjernica: - kod smjetaja graevina na graevnoj estici potovati u najveoj moguoj mjeri tradicijsku dispoziciju objekata; - u oblikovanju novih graevina potrebno je potivati vrijednosti postojee izgradnje; - strogo potovanje tradicijskog pravokutnog tlocrta graevina; - krovite: dvostreno, uz doputenu upotrebu dvostrenih luminara ili krovnih prozora; - upotrebu tradicijskih graevnih materijala (drvo, kamen, buka) i primjerene polihromije (preporuuju se svi tonovi oker boje, prljavo bijele, pompejanske crvene - boje zemlje);

16 -


broj 8/2011

-

-

koritenje tradicijskih detalja karakteristinih ba za otok oltu kao to su kamena balatura, kameni luk, terasa, drveni zatvori kure i grilje, kameni pragovi oko prozora i sl. prema karakteristikama naselja sadranim u Konzervatorskoj podlozi; u svrhu nastavljanja povijesne matrice naselja (kua+dvor) dozvoljava se postavljanje kue na granicu parcele prema javnoj prometnoj povrini ili prema susjedu kako bi se omoguilo formiranje dvora na ostatku parcele; visina obradnog zida dvora je maksimalno 2 m od najvie kote terena.

Zbog ouvanja elemenata tradicionalne arhitekture i u cilju ouvanja tradicionalnog krajobraza, a sve radi poticanja seoskog i eko-etno turizma Planom se doputa rekonstrukcija i adaptacija postojeih skromnijih graevina utilitarne i stambene arhitekture (manje seoske stambene zgrade, pomone zgrade, pojate, tale ...) koje su u uporabljivom ili ruevnom stanju, sagraene prije 1968.g., ije su estice zgrade oznaene u katastru. 4.4. GRADNJA, ZAMJENA I REKONSTRUKCIJA STAMBENIH GRAEVINA UNUTAR OSTALOG IZGRAENOG GRAEVINSKOG PODRUJA NASELJA lanak 29. Omoguava se gradnja novih graevina, zamjena i rekonstrukcija postojeih stambenih graevina unutar ostalog izgraenog graevinskog podruja naselja prema uvjetima: - minimalna povrina graevne estice za slobodnostojee graevine je 400 m - minimalna povrina graevne estice za dvojne graevine je 300 m - maksimalni koeficijent izgraenosti(Kig) za slobodnostojee graevine iznosi 0,4 - maksimalni koeficijent izgraenosti(Kig) za dvojne graevine iznosi 0,5 - maksimalni koeficijent iskoritenosti(Kis) iznosi 1,0 - maksimalna katnost graevine je Po+S+P+2 - visina graevine je 9,0 m - minimalna udaljenost graevine od granica susjednih estica iznosi 2,0 m - minimalna udaljenost graevine od granica javno-prometnih povrina iznosi 3,0 m - minimalni pristup graevne estice na javnu prometnu povrinu iznosi 3,5 m - minimalni broj parkirnih mjesta(nadzemnih ili podzemnih) na graevnoj estici prema toki 5.1. Uvjeti gradnje prometne mree ovog Plana - minimalno 20% povrine graevne estice se treba urediti kao zelena povrina - maksimalna tlocrtna povrina objekta ne moe prelaziti 300 m GRADNJA STAMBENIH GRAEVINA UNUTAR NEIZGRAENOG GRAEVINSKOG PODRUJA NASELJA lanak 30. Omoguava se gradnja novih stambenih graevina unutar neizgraenog graevinskog podruja naselja prema uvjetima: - minimalna povrina graevne estice za slobodnostojee graevine je 500 m - minimalna povrina graevne estice za dvojne graevine je 400 m - maksimalni koeficijent izgraenosti(Kig) za slobodnostojee graevine iznosi 0,3 - maksimalni koeficijent izgraenosti(Kig) za dvojne graevine iznosi 0,4 - maksimalni koeficijent izgraenosti podzemni(KigP) ako se koristi za smjetaj vozila u mirovanju iznosi 0,6

4.5.

17


broj 8/2011

- maksimalni koeficijent iskoritenosti(Kis) iznosi 0,8 uz dozvoljeni dodatak od 10% za izvedbu terasa i balkona - maksimalna katnost graevine je Po+P+2 - visina graevine je 9,0 m - minimalna udaljenost graevine od granica susjednih estica iznosi 3,0 m - minimalna udaljenost graevine od granica javno-prometnih povrina iznosi 3,0 m - minimalni pristup graevne estice na javnu prometnu povrinu iznosi 3,5 m - minimalni broj parkirnih mjesta(nadzemnih ili podzemnih) na graevnoj estici prema toki 5.1. Uvjeti gradnje prometne mree ovog Plana - minimalno 30% povrine graevne estice se treba urediti kao zelena povrina 4.6. GRADNJA GOSPODARSKIH SADRAJA U ZONAMA MJEOVITE PRETEITO STAMBENE NAMJENE (M1) I STAMBENE NAMJENE (S) lanak 31. U zonama mjeovite preteito stambene namjene (M1) i stambene namjene (S), dozvoljava se gradnja, zamjena i rekonstrukcija gospodarskih sadraja(poslovni, ugostiteljsko-turistiki i javni i drutveni) u sklopu stambene i stambeno poslovne graevine. Gospodarski sadraji se mogu graditi i rekonstruirati prema uvjetima danim za izgradnju stambenih graevina u lancima 27. do 30. ovih odredbi i isti moraju udovoljavati ekolokim i sanitarnim normativima, te ne utjecati i ne naruavati uvjete ivota i stanovanja. Obavljanjem poslovne djelatnosti unutar graevinskih podruja naselja ne smije se prouzroiti buka vea od 60 dB. lanak 32. U zonama stambene namjene (S), gospodarski sadraji koji se planiraju u sklopu stambene graevine, mogu zauzimati maksimalno do 100 m brutto tlocrtne povrine graevine. Isti ne smiju ometati stanovanje, te ugroavati okolinu bukom, zagaenjem zraka, vode i tla i moraju biti u skladu s vaeim posebnim zakonima i propisima. lanak 33. U zonama mjeovite preteito stambene namjene (M1) gospodarski sadraji koji se planiraju u sklopu stambene graevine, mogu zauzimati maksimalno do 50% BRP(brutto razvijene povrine graevine). Ne smiju ometati stanovanje, te ugroavati okolinu bukom, zagaenjem zraka, vode i tla i moraju biti u skladu s vaeim posebnim zakonima i propisima. 4.7. UVJETI GRADNJE POMONIH GRAEVINA lanak 34. Na graevnoj estici uz jednu stambenu ili stambeno poslovnu graevinu mogu se graditi pomone graevine koje su u funkciji stambene graevine. To su npr. garaa, spremite, ljetna kuhinja, vrtni paviljon i sl. Pomone se graevine mogu graditi u gabaritu osnovne graevine, nepovezane s osnovnom graevinom na udaljenosti od najmanje 3,0 m od granice graevne estice ili kod kosog terena mogue je graditi i na granici graevinske estice. Maksimalna veliina pomone graevine je 50 m ako se gradi kao nepovezana sa osnovnom graevinom.

18


broj 8/2011

Najvea visina graevine je Po+P, odnosno najvie 4,0 m mjereno od najnie kote terena do vijenca. Graevna estica za gradnju nove graevine mora imati neposredan pristup na prometnu povrinu najmanje 3,5 m irine. Unutar ueg izgraenog podruja naselja(II)-kontaktnoj zoni povijesne jezgre naselja i na kosom terenu dozvoljen je neposredan pjeaki pristup graevnoj estici u irini od najmanje 1,5 m. Javna prometna povrina se moe formirati i od max. 20% povrine graevne estice ukoliko nije izvedena uz graevnu esticu. Garaa se moe graditi u sklopu graevine ili odvojeno na graevnoj estici. Ako je garaa odvojena na graevinskoj estici moe se graditi kao dvojni objekt(garaa) sa susjednom esticom. 4.8. OBLIKOVANJE GRAEVINA I TERENA lanak 35. Graevine ija tlocrtna brutto povrina iznosi manje od 15,0 m mogu biti samo pomone graevine. Za graevine brutto tlocrtne povrine od 15 do 30 m maksimalna visina ne moe biti vea od irine graevine, odnosno due tlocrtne dimenzije. Za graevine brutto tlocrtne povrine od 30 do 60 m maksimalna visina je P+1, odnosno 6,0 m mjereno od najnie kote uz graevinu do vijenca graevine. Na estici zemlje povrine do 100 m nije doputena gradnja novih graevina ve samo rekonstrukcija postojeih graevina. Prilikom gradnje graevine obvezno je ouvanje prirodne konfiguracije terena graevne estice na nain da se iskopi izvode samo radi gradnje podruma i temelja, a kosi teren ureuje kaskadno ili ostavlja u prirodnom ili zateenom nagibu. Visina potpornih zidova ne smije prijei 1,5 m. Izgradnja ograda pojedinanih graevinskih estica treba biti sukladna tradicionalnom nainu graenja. Ograde se mogu izvoditi do 1,2 m visine na ravnim terenima, a na kosim mogu biti do 1,5 m. Ukoliko je visinska razlika najvie i najnie kote prirodnog terena uz graevinu do 1,5 m teren se smatra ravnim, a ukoliko je ta visinska razlika vea teren se smatra kosim. Ako se graevine izvode s kosim krovom minimalni nagib moe iznositi 20, a maksimalni nagib 35. Omoguava se ugradnja sunanih kolektora na svim graevinama osim u zatienim dijelovima naselja. Sunani kolektori mogu zauzeti najvie 1/3 ukupne povrine krovnih ploha. Horizontalni i vertikalni gabarit graevina, oblikovanje fasada i krovita te upotrjebljeni graevinski materijal, trebaju biti u skladu s krajolikom i nainom graenja na ovom podruju. Osim autohtonog oblikovanja, dozvoljava se i moderni arhitektonski izraz. Omoguava se gradnja otvorenih bazena koji mogu biti udaljeni najmanje 1,0 m od granice graevne estice. Povrina bazena ne obraunava se u koeficijent izgraenosti (Kig) i koeficijent iskoritenosti (Kis) ukoliko povrina bazena nije vea od 24,0 m, a dubina vea od 2,0 m.

5. UVJETI UREENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREE S PRIPADAJUIM OBJEKTIMA I POVRINAMA

19

Slubeni glasnik Opine olta lanak 36.

broj 8/2011

Infrastrukturnim graevinama smatraju se linijske i povrinske graevine prometnog, telekomunikacijskog, energetskog i vodnogospodarskog sustava, a njihove vrste i tipovi odreeni su posebnim propisima. Pri projektiranju i izvoenju pojedinih graevina i ureaja prometne i komunalne infrastrukture potrebno se pridravati posebnih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata i ureaja, te pribaviti suglasnosti ostalih korisnika infrastrukturnih sustava i nadlenih slubi. Infrastrukturni sustavi izgraivati e se u skladu s planiranim kapacitetima novih sadraja uz planiranje rezervi za buduu nadogradnju sustava i njihova proirenja. estica koja se formira unutar Plana moe se prikljuiti na infrastrukturnu mreu na bilo kojem mjestu du javnih povrina. Koridori infrastrukturnih sustava prikazani su na kartografskim prilozima Plana od broja 2.1. do 2.5. Detaljno odreivanje trasa prometnica i komunalne infrastrukture, unutar koridora koji su odreeni Planom utvrdit e se projektnom dokumentacijom, vodei rauna o konfiguraciji tla, zatiti okolia i drugim okolnostima te se dozvoljavaju manja odstupanja od prometnih i infrastrukturnih trasa kao posljedica detaljne izmjere i nee se smatrati izmjenom ovog Plana. 5.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREE lanak 37. CESTOVNI PROMET Prometna mrea gradit e se u skladu s kartografskim prikazom 2.1. Prometna mrea, iji su sastavni dio karakteristini profili prometnica. Prikljuci graevinskih estica na prometne povrine predvieni su kao kolno-pjeaki i pjeaki pristupi. Za odvijanje kolnog prometa predviena je izgradnja asfaltiranih kolnika za dvosmjerno kretanje vozila najmanje irine kolnika 5.5 m, i 3.0 m za jednosmjerni promet. Kolnike konstrukcije potrebno je predvidjeti za osovinsko optereenje od 100 kN sa suvremenim asfaltbetonskim zastorom. Za nesmetano i sigurno kretanje pjeaka predvia se ureenje pjeakih nogostupa najmanje irine 1,6 m. irine kolnika i nogostupa planiranih prometnica date su u tipizaciji poprenih presjeka u prilogu. Na kolno pjeakim prometnicama ne postoji prostor namijenjen iskljuivo pjeakom prometu te se kolni promet odvija uz ogranienje brzine. Ovim planom dane su trase prometnica, nastale kao rezultat rada na geodetsko katastarskoj podlozi u mjerilu 1:2000. Temeljem tih trasa pristupit e se izradi idejnih projekata prometnica. Na temelju istih e se ishoditi lokacijske dozvole koje e sluiti kao podloga za parcelaciju prometnica. Omoguavaju se manja odstupanja od trasa prometnica kao posljedica detaljnije izmjere i razrade uline mree naselja kao i stanja na terenu, te se ona nee smatrati izmjenom ovog Plana. Ovo se posebno odnosi na nogostupe koji dijelom prelaze preko izgraenih objekata. Ukoliko postoji mogunost zadravanja takvih objekata u prostoru dijelovi nogostupa e se u fazi izrade projektne dokumentacije suziti ili izostaviti, prema dogovoru s vlasnicima objekata. Mogua je fazna izgradnja prometnica po dijelovima koji ine funkcionalnu ili logiku cjelinu prema kojima e se i ishoditi lokacijske dozvole. Osnovna ulina mrea sastoji se od postojeih i planiranih dravnih cesta D111 i D112, lokalne ceste L67111 te postojeih i planiranih kolnih i kolno pjeakih prometnica.

20


broj 8/2011

Veina postojeih putova je obuhvaena planiranom prometnom mreom uz zadravanje postojeih prometnica planira se njihova rekonstrukcija i proirenje u skladu s prometnim potrebama i mogunostima prostora. Nogostupe je potrebno izvesti s izdignutim rubnjacima, minimalne irine 1.60 m, te ih povrinski obraditi asfaltbetonskim zastorom ili prefabriciranim betonskim elementima, a u zoni pjeakih prijelaza obvezna je primjena elemenata za sprjeavanje urbanistiko-arhitektonskih barijera. Na mjestu kolnog prikljuka potrebno je izvesti uputanje rubnjaka odnosno uputanje nogostupa bez visinskih prepreka za pjeake. Sve prometnice potrebno je opremiti vertikalnom i horizontalnom signalizacijom, te javnom rasvjetom u funkciji osvjetljavanja pjeakih i kolnih povrina. Zahvate na prometnim povrinama potrebno je vriti na nain da svaki zahvat predstavlja funkcionalnu prometnu cjelinu pri sukcesivnoj realizaciji prometne mree. Zone raskrija prikljuuju se parceli prometnice vieg ranga. BENZINSKA POSTAJA Postojea benzinska postaja se ovim Planom zadrava i ne planiraju se nove benzinske postaje. Postojea benzinska postaja moe se rekonstruirati tako da se omogui: - sigurnost svih sudionika u prometu; - zatita okolia ureenjem najmanje 20% graevne estice kao cjelovite hortikulturne povrine; - izgraenost graevne estice najvie je 20% u to se ne obraunava povrina nadstrenice koja pokriva crpke; - omoguava se gradnja plinske postaje za snabdijevanje motornih vozila plinom. POVRINE ZA JAVNI PRIJEVOZ (PRUGE I STAJALITA) Javni prijevoz putnika zasniva se na mrei autobusnih linija i manjim podsustavima sa specifinom ulogom (taxi, linijski taxi). Planom je predvien par autobusnih stajalita uz os 4 (D111) te okretite u luci Roga. Autobusna stajalita se mogu graditi i na svim ostalim ulicama sa uzdunim nagibom do 7%, ukoliko se ukae potreba za njima. lanak 38. Potreban broj parkiralinih ili garanih mjesta: NAMJENA TIP GRAEVINE Stambene graevine Restoran, kavana, caffe bar Smjetajni objekti iz skupine hotela Ostale trgovine Banke, agencije, poslovnice, uredi POTREBAN BROJ PARKIRALINIH ILI GARANIH MJESTA (PM) 1PM/100 m Za dio turistikih kapaciteta u stambene stambenoj graevini potrebno je povrine ili osigurati jo 1 PM po jednoj stana smjetajnoj jedinici 1 PM/30 m 1 PM/100 m 1 PM na 50 m prodajne povrine 1 PM na 70 m

Stanovanje

Ugostiteljstvo i Turizam Trgovina i skladita Poslovna i javna

najmanje 2 PM najmanje 2 PM

21 namjena Industrija i zanatstvo


broj 8/2011

i kancelarije Zanatski objekti i servisi Djeji vrtii i jaslice Kultura, odgoj kole i obrazovanje Dvorane za javne skupove Zdravstvo i Ambulanta socijalna Domovi za stare Skrb port i portski objekti rekreacija Komunalni Trnice sadraji

1 PM na 70 m 1 PM/100 m 1 PM/200 m 1 PM/100 m 1 PM/50 m 1 PM/200 m 1 PM/200m 1 PM/200m obvezan prometno tehnoloki projekt s izraunom potrebnog broja PM, posebno za: - stajalite (samo ukrcaj i iskrcaj), - kratkotrajno parkiranje (do 1 h), - dugotrajno parkiranje (preko 1 h). Povrina igralita i zatvorenih dijelova (dvorane)

Terminal putnikog prijevoza

Trajektna i putnika luka

Omoguava se odstupanje od potrebnog broja parkiralinih mjesta iz gornje tablice ukoliko se planira graevina ili zahvat u prostoru gradi u zatienoj jezgri (oznaka I) i kontaktnom podruju (oznaka II). Posebnom odlukom utvrdit e se obveza plaanja trine cijene za svako potrebno parkiralino mjesto i ta sredstva namjenski troiti za gradnju javnih parkiralita i garaa najbliih lokaciji za koju se trai odstupanje. Na javnim parkiralitima, od ukupnog broja parkiralinih mjesta, najmanje 5% mora biti osigurano za vozila invalida. Na parkiralitima s manje od 20 mjesta koja se nalaze uz ambulantu, ljekarnu, trgovinu dnevne opskrbe, potu, restoran i predkolsku ustanovu mora biti osigurano najmanje jedno parkiralino mjesto za vozilo osoba s potekoama u kretanju.

lanak 39. POMORSKI PROMET LUKA OTVORENA ZA JAVNI PROMET LOKALNOG ZNAAJA - ROGA Unutar predmetnog Plana, nalazi se Luka Roga koja ima ulogu glavne otoke luke lokalnog znaaja. Predmetna luka je izgraena i privedena namjeni, te dobivena uporabna dozvola, prema prethodnoj prostorno-planskoj dokumentaciji, te se ovim Planom ne predvia nova gradnja niti rekonstrukcija iste , budui da je ista prostorno definirana i zavrena. SPORTSKA LUICA - LS U nastavku akvatorija, pored luke Roga, nalazi se i sportska luica, koja je definirana svojim gabaritima u cijelosti, kao i broju vezova. Dozvoljava se rekonstrukcija sportske luice unutar zadanih gabarita(pomicanje pozicije mulova, ureenje obale).

22


broj 8/2011

5.1.1. JAVNA PARKIRALITA I GARAE lanak 40. Na podruju obuhvata Plana javne parkiraline povrine (ulina parkiralita) predviene su uz izgraene dijelove naselja. Zbog nedovoljnog kapaciteta postojeih parkiralita, predvia se proirenje postojeeg u trajektnoj luci. Planirano je i novo javno parkiralite u centru Grohota. Na podruju obuhvata Plana nisu predviene javne garae. 5.1.2. TRGOVI I DRUGE VEE PJEAKE POVRINE lanak 41. Ovim Planom predviene su pjeake zone i putovi unutar naselja. U centru Grohota predvieno je ureenje pjeakog trga. Na podruju obuhvata Plana predvieno je ureenje obalne etnice, lungo mare. Predviena je izgradnja nove etnice od trajektne luke do uvale Kajun, irine 3.0 m. U izgraenom dijelu Rogaa etnica e se urediti unutar koridora postojee obalne prometnice. Sve javne pjeake povrine i prostori kojima se kreu pjeaci moraju imati osigurane uvjete za nesmetano kretanje invalidnih osoba, osoba s djejim kolicima i sl. Eventualne podzide obloiti kamenom, te funkcionalno i estetski uklopiti u planiranu situaciju. 5.2. UVJETI GRADNJE ELEKTRONIKE KOMUNIKACIJSKE MREE lanak 42. Za spajanje objekata na postojeu telekomunikacijsku mreu treba izvriti slijedee: potrebno je osigurati koridore za trasu kabelske kanalizacije elektronike komunikacijske infrastrukture. planirani prikljuak izvesti u najbliem postojeem kabelskom zdencu to blie komunikacijskom voritu. planirati prostor za UPS (udaljeni pretplatniki stupanj/ postojea lokalna centrala) u centru zone veliine cca 30 m koridore kabelske kanalizacije elektronike komunikacijske infrastrukture planirati unutar koridora kolnih i kolno-pjeakih prometnica. potrebno je voditi rauna o postojeim trasama. pri planiranju odabrati trasu udaljeno u odnosu na elektroenergetske kabele. pri paralelnom voenju podzemnog elektronikog komunikacijskog kabela (EKK) s ostalim infrastrukturnim instalacijama potivati slijedee minimalne udaljenosti: EKK energetski kabel do 10kV EKK energetski kabel od 10kV do 35kV EKK energetski kabel napona veeg od 35kV 0,5 m 1,0 m 2,0 m

23

Slubeni glasnik Opine olta EKK telefonski kabel EKK vodovodna cijev promjera do 200mm EKK vodovodna cijev promjera preko 200mm EKK cijev kanalizacijskih voda Krianje 0,5 m 1,0 m 2,0 m 1,0 m

broj 8/2011

-

pri krianju EKK s ostalim infrastrukturnim instalacijama potivati slijedee minimalne okomite udaljenosti: EKK energetski kabel od 1kV do 35kV 0,5 m EKK podzemni elektroniki kom. kabel EKK vodovodna cijev EKK kuni vodovodni prikljuak 0,5 m 0,5 m 0,3m

Minimalna dubina rova kabelske kanalizacije u javnim povrinama namijenjenim prometu pjeaka (nogostup, plonik u izgraenim podrujima) je 0,6m ili dublja odnosno tolika da izmeu cijevi i povrine bude minimalno 50 cm nadsloja. Dubina rova kabelske kanalizacije na privatnim posjedima, neizgraenim podrujima, te u kolnicima, na raskrijima i drugim povrinama namijenjenim prometu vozila je 0,8m ili dublja, odnosno tolika da izmeu cijevi i povrine bude minimalno 70 cm nadsloja. Cijevi se u kabelskim rovovima polau na pjeanu posteljicu debljine 5cm, za koju se poveava dubina rova da bi se zadovoljile propisane debljine nadsloja (70/50/35cm). Ako se na pojedinim mjestima ne moe postii minimalni propisani nadsloj, zatita cijevi izvodi se slojem betona debljine 10cm. Za rovove dubine do 60cm minimalna irina rova je 30cm, a za dublje, irina rova je 40cm. Minimalne dubine rovova i irine rovova definirane su Pravilnikom o tehnikim uvjetima za kabelsku kanalizaciju (NN br 114/10). Izgradnju planirane kabelske kanalizacije i ostale elektronike komunikacijske infrastrukture te sustava baznih postaja mobilnih telekomunikacija u potpunosti je potrebno izvesti sukladno odredbama posebnih propisa. 5.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREE ENERGETIKA lanak 43. Za napajanje elektrinom energijom planiranih objekata potrebno je izvriti sljedee: Izgraditi 6 (est) novih TS 10(20)/0,4 kV (Jartina, Grohote 2, Grohote 5, Grohote 6 i Grohote 7, Roga 3) instalirane snage 630kVA (sve trafostanice graevinski predvidjeti za smjetaj transformatora snage 1000kVA) Rekonstruirati postojee TS Roga 1, TS Grohote 1, TS Grohote 3, TS Grohote 4 i TS ukova ugradnjom nove opreme (20kV) i novog transformatora snage 630kVA Izgraditi 20(10)kV kabelsku mreu planiranih trafostanica po sistemu ulaz-izlaz, te eventualno kao otcjep, tip kabela je XHE 49A 3x1x185 mm

24


broj 8/2011

Izgraditi kabelski rasplet niskog napona svih planiranih trafostanica 10(20)/0,4 kV na podruju UPU-a tipskim kabelom 1 kV , XP00-A 4x150 mm. Izgraditi javnu rasvjetu na glavnim i opskrbnim prometnicama te parkiralitima, prema potrebi Prilikom gradnje ili rekonstrukcije elektroenergetskih objekata treba obratiti panju na slijedee uvjete: graevinska estica predviena za trafostanicu mora biti minimalno 7x6m sa omoguenim prilazom kamionima, odnosno dizalici. dubina kabelskih kanala iznosi 0,8m u slobodnoj povrini ili nogostupu, a pri prelasku kolnika dubina je 1,2m. irina kabelskih kanala ovisi o broju i naponskom nivou paralelno poloenih kabela. na mjestima prelaska preko prometnica kabeli se provlae kroz PVC cijevi promjera 110, 160, odnosno 200 ovisno o tipu kabela (JR, nn, VN). prilikom polaganja kabela po cijeloj duini kabelske trase obavezno se polae uzemljivako ue Cu 50mm. elektroenergetski kabeli polau se, gdje god je to mogue, u nogostup prometnice stranom suprotnom od strane kojom se polau telekomunikacijski kabeli. Ako se moraju paralelno voditi obavezno je potivanje minimalnih udaljenosti (50 cm).

VODOVOD I KANALIZACIJA VODOVOD lanak 44. Vodoopskrbu naselja Grohote treba izvesti u postupnosti, prema projektu Geoprojekt br. TKP-2626, 1980god. Do sadanjim izvedenim stanjem, a i trasa vodovoda koje su u izvoenju napravila bi se cjelovita vodovodna mrea naselja Grohote. Za naselje Roga potrebno je izvesti do kraja opskrbne vodovodne cjevovode. Potrebno je i izgraditi crpnu stanicu uz vodospremu Neujam i staviti u funkciju nisku zonu vodoopskrbe Rogaa, a to je predvieno projektnom dokumentacijom. Izgradnjom crpne stanice uz vodospremu Neujam odvojila bi se opskrba vodom niska od visoke zone. Potrebno je dovriti sve sekundarne mree, tako da i zadnji potroa bude opskrbljen vodom. Vodovodne trase su za sanitarnu i protupoarnu vodu. Potrebno je izraditi protupoarnu zatitu naselja, a prema mogunostima vodoopskrbe. Potrebno je projektnom dokumentacijom segmentno razraditi trase vodovoda koje nisu obraene u dosadanjim projektnim dokumentacijama. U izradi potrebne projektne dokumentacije obavezno zatraiti miljene VIK-a, a i potrebne podatke prije projektiranja. Cijevi za vodovodnu instalaciju predvia se od kvalitetnog materijala, a za potrebni radni tlak. KANALIZACIJA lanak 45. Predviena razdjelna kanalizacija na podruju tretiranim ovim UPU-om, kao i to je predvieno Prostornim planom olte. Fekalna kanalizacija (otpadne vode) javlja se od kuanstva. Prema Prostornom planu otoka olte predvieno je da otpadna voda od kuanstva rjeava sa neovisnim cjelinama. U jednu cjelinu spada i naselje Grohote i Roga. Prije nego se usvoji sustav odvodnje otpadne vode od kuanstva, potrebno je napraviti studiju o ekonomskim pokazateljima. Otpadna voda od kuanstva naselja Grohote i Rogaa treba

25


broj 8/2011

rijeiti kanalizacijskim sustavom. Od naselja Grohote prema Prostornom planu otoka olte dozvoljava se parcijalna izgradnja kanalizacijskog sustava. U kontinentalnom dijelu otoka mogua je gradnja parcijalne kanalizacijske mree, ali sa predoenim idejnim rjeenjem i nainom zbrinjavanja otpadne vode, kao i stupanj proiavanje iste. Obzirom na osjetljivost podruja, naroito u priobalnom pojasu potrebno je rijeiti sustav odvodnje otpadne vode, kao i ureaj za proiavanje otpadne vode s podmorskim ispustom. More u priobalnom pojasu pripada II kategoriji, tako da i ureaj za tretman otpadnih voda treba biti za II kategoriju. Do rjeenja cjelovitog kanalizacijskog sustava potrebno je kao privremeno rjeenje za manje objekte (do 10ES) predvidjeti vodonepropusne sabirne jame s odvozom sadraja (trokomorne). Za vee objekte, u kojima se predvia vie od 10 ES potrebno je rijeiti odvodnju otpadne vode izgradnjom cjelovitog kanalizacijskog sustava, ureaj za tretman otpadnih voda i podmorski ispust. Za objekte koji su predvieni za vie od 10 ES, predviena je i opcija, prelazni period do izgradnje cjelovitog kanalizacijskog sustava, a ovdje se provodi, potrebno je izraditi idejno rjeenje lokalnog kanalizacijskog sustava sa dispozicijom kanalizacijskih graevina, kao i ureaja za tretman otpadnih voda i podmorskim ispustom. Ovo se odnosi na priobalni pojas, idejno rjeenje treba predoiti mjerodavnim slubama u Hrvatskim vodama na suglasnost. Oborinske vode od prometnica rjeavati parcijalno, a prema veliini prometnice, kao i gdje se nalazi. Oborinsku vodu sa svih parkiralinih, garanih i manipulativnih povrina treba tretirati preko adekvatnih separatora ulja i masti sa uputanjem u teren ili pak ispustom u more. Kanalizacijske cijevi predviaju se od kurugiranog PEHD-ea. Kanalizacijske ahte od korugiranog PEAD-a, kao tegra 1000 od Wavina, Heplast ili pak od nekog drugog proizvoaa. U sklopu ceste predvidjeti adekvatne slivnike sa kinim reetkama.

6. UVJETI UREENJA JAVNIH ZELENIH POVRINA lanak 46. U sklopu obuhvata plana nalaze se zatitne zelene povrine (Z) i javne zelene povrine (Z1), to je vidljivo na kartografskom prikazu broj 1. Koritenje i namjena povrina i 3. Uvjeti koritenja, ureenja i zatite povrina u mjerilu 1:2000. To je preteno neizgraen prostor oblikovan radi potrebe zatite okolia ( nestabilne padine, zatita od buke, zatita zraka i sl.). Na povrinama zatitnog zelenila(Z) prvenstveno se zadrava i odrava postojee zelenilo, a kod zamjene i sadnje novog raslinja prednost treba dati autohtonim vrstama. Na svim povrinama potrebno je osigurati dostupnost i prohodnost povrina. Za preventivnu zatitu od poara potrebno je stalno odravanje povrina uklanjanjem biljnog materijala u sloju prizemnog raslinja, kresanjem i uklanjanjem suhog granja. Zatitne zelene povrine predviene su u svrhu zatite od moguih negativnih utjecaja pri emu se funkcija zatite postie sadnjom visokog i grmolikog zelenila koje formira barijeru kojim se smanjuju nepovoljni utjecaji. Na javnim zelenim povrinama(Z1) mogue je graditi djeja igralita, staze, odmorita i parkove. Dozvoljava se gradnja i manjih prizemnih javnih graevina, paviljona, sanitarnih vorova, fontana i spomen obiljeja tako da njihova ukupna povrina ne prelazi 10% ukupne javne zelene povrine. Parkovi s pripadajuim graevinama i opremom trebaju se oblikovati u okviru cjelovitog ureenja javne zelene povrine.

26


broj 8/2011

lanak 47. KUPALITE R3 Kupalita obuhvaaju otvorene povrine namijenjene sunanju i kupanju, nadzirane i pristupane svima s morske i kopnene strane, a ine ih ljunana plaa ili kamena obala. Akvatorij ureenog kupalita mora biti ograen i na njemu nije doputeno sidrenje i privez plovila. Na kupalitima se mogu ureivati platoi, pristupni putovi, sunalita, prilazi moru za osobe sa smanjenom pokretljivou, te opremati planom opremom (tuevi, rekviziti i dr.). Na kupalitima se mogu postavljati pomone graevine za potrebe kupalita. Pratea graevina slui za smjetaj svlaionica, sanitarnog vora, spremita planih rekvizita, i sl. Pratea graevina moe imati najvie 50 m BRP-a, visine prizemlja, odnosno najvie 3,0 m od najnie toke ureenog terena uz graevinu do vijenca graevine. Odvodnja otpadnih voda mora se rijeiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s proiavanjem.

7. MJERE ZATITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI lanak 48. Na temelju Konzervatorskog elaborata naselja Grohote-Roga, a koji je bio podloga za predmetni plan daju se mjere zatite kako slijedi: Registracija ili preventivna zatita kulturnih dobara na temelju Popisa kulturnih dobara, a u granicama prikazanim na grafikom prilogu 3. Uvjeti koritenja, ureenja i zatite povrina. Na podruju cijelog obuhvata plana oekuju se arheoloki nalazi stoga ukoliko se prilikom bilo kakovih radova nau ostaci graevina ili predmeta, nalaznik je duan o tome obavijestiti nadleni muzej ili konzervatorsku slubu. U povijesno prostornoj-analizi koja je bila sastavni dio konzervatorskog elaborata detaljno su analizirana naselja Grohote i Roga, a za naselje Grohote izgraen je i katalog graevina u kojem je obraeno 612 graevinskih jedinica. Iz takve obrade proizala je podjela naselja na zone zatite A i B. lanak 49. ZONA ZATITE A - PUNA ZATITA POVIJESNIH STRUKTURA Puna zatita povijesnih struktura (u zoni A) odnosi se na kulturno povijesnu cjelinu ili njezine dijelove koji sadre dobro ouvane i osobito vrijedne povijesne strukture. Sustavom mjera zatite u ovoj zoni uvjetovat e se cjelovita zatita i ouvanje svih kulturno povijesnih vrijednosti uz najvee mogue potivanje tradicije i funkcije prostora i sadraja. Na podruju ove zone strogo se kontrolira unoenje novih struktura i sadraja, stranih ili neprikladnih sauvanim kulturno povijesnim vrijednostima. Prilagoavanje postojeih povijesnih funkcija i sadraja suvremenim potrebama moe se prihvatiti uz minimalne fizike intervencije. Prihvatljive metode radova na ureenju graevina u zoni zatite A su:

27 -


broj 8/2011

-

-

sanacija: popravak oteene konstrukcije graevine, zatita od vlage i utjecaja atmosferilija konzervacija: odravanje postojeeg stanja uz nuno dotjerivanje i ureenje restauracija: vraanje dijelova koji su postojali konzervatorska rekonstrukcija: potpuno ili djelomino vraanje unitenog poznatog oblika, elemenata ili njegova dijela prezentacija: ureivanje svih vanjskih ploha objekata unutar povijesnih cjelina mora se temeljiti na koritenju lokalnih arhitektonskih izraza i graevinskih materijala. Svi radovi i graevinski detalji na kuama (nain zidanja, fugiranje, strehe, luminari, kameni pokrov, stepenice, stolarija itd.) trebaju se izvoditi prema uputama nadlene konzervatorske slube. preoblikovanje: za neprimjerene intervencije na tradicijskim graevinama ili za novogradnje unutar povijesne jezgre uvjetuje se metoda preoblikovanja tj. usklaivanja oblikovanja i obrade proelja sa okolnim tradicijskim graevinama i ambijentom povijesne jezgre. Graevine unutar povijesne strukture koje nisu tradicijske ili neprimjerene intervencije na tradicijskim graevinama potrebno je prilagoditi okolnim graevinama i ambijentu i to preoblikovanjem neprimjerenih rjeenja i usklaivanjem odnosa; zabranjeno je oblaganje zidova kamenim ploama. Ve izgraene zidove od betona, betonskih blokova ili blok opeke treba bukati rustinom bukom na bazi rijenog pijeska- turjaka prema tradicijskom receptu, te ih na taj nain uiniti manje uoljivim. za sve zahvate, intervencije u zoni A naselja potrebno je ishoditi posebne uvjete nadlene konzervatorske slube. lanak 50. ZONA ZATITE B- DJELOMINA ZATITA POVIJESNIH STRUKTURA

Djelomina zatita povijesnih struktura (u zoni B) uvjetuje se u dijelovima kulturno-povijesne cjeline koji sadre vrijedne elemente povijesnih struktura razliitog stupnja ouvanosti. Sustavom mjera zatite u ovoj zoni, odnosno u zonama koje se nalaze ne podruju kulturnopovijesne cjeline unutar pojedinih mea, utvrenih rjeenjem o utvrivanju svojstva kulturnog dobra, uvjetovat e se zatita i ouvanje osnovnih elemenata povijesne planske matrice i karakteristinih skupina graevina, pojedinih graevina i drugih, za ukupnost odreene kulturno-povijesne cjeline vanih vrijednosti, a prije svega oblika graevina i sklopova, gabarita i povijesnih sadraja. Na podruju ove zone uvjetovati e se intervencije u smislu prilagoavanja funkcija i sadraja suvremenim potrebama, ali bez bitnih fizikih izmjena sauvanih elemenata povijesnih struktura. prihvatljive intervencije u zoni zatite B su, uz sve one navedene za zonu A jo i interpolacija i samostojea novogradnja koje se moraju temeljiti na koritenju lokalnih arhitektonskih izraza i graevinskih materijala (kamen, drvo, buka u svim tonovima okera, kameni pokrov, kupa kanalica, kamena balatura, drvene "kure", kameni pragovi vrata i prozora itd.) te se svojim oblikovanjem, mjerilom, tipologijom i gabaritima moraju uklopiti u ambijent; u sluaju novogradnje, svi elementi relevantni za odreivanje zahvata u prostoru oblik i veliina graevinske parcele (strogo potovanje tradicijskog pravokutnog tlocrta graevine), veliina i oblikovanje graevine (broj etaa do P+2, dvostreni krov), njezin smjetaj na parceli ureenje parcele, nain prikljuenja parcele i objekta na javno-prometnu povrinu i komunalnu infrastrukturu moraju se podrediti ogranienjima i obvezama koje proizlaze iz urbanistikih i

28


broj 8/2011

-

arhitektonskih specifinosti pojedine lokacije. Preporua se postavljane kue uz granicu parcele ili javno-prometne povrine kako bi se omoguilo formiranje "dvora" to je tipino za urbanizam Grohota; uklanjanje graevine, odnosno zamjenska gradnja mogua je iskljuivo na temelju prethodne detaljne analize i valorizacije; za sve zahvate na postojeim graevinama u zoni B naselja kao i za novogradnje potrebno je ishoditi posebne uvjete nadlene konzervatorske slube. za sve intervencije na ulicama naselja Grohote ili na obali i mulima u naselju Roga potrebno je od nadlene konzervatorske slube ishoditi posebne uvjete. lanak 51.

POVIJESNE GRAEVINE I GRADITELJSKI SKLOPOVI U kategorizaciji kulturno-povijesnih dobara povijesne graevine su podijeljene u dvije grupe: civilne graevine (kateli-utvrde, stambene graevine, vile, graevine javne namjene, kole i sl.) i sakralne graevine (crkve, groblja i sl.). Pod pojmom graditeljski sklopovi se osim tradicionalnih ograenih obiteljskih stambeno-gospodarskih sklopova podrazumijevaju trgovi, uliice i luice. Kako se spomenute kategorije kulturnih dobara nalaze unutar povijesnih jezgri za njih vrijede iste mjere upotpunjene sa sljedeima: za sve graevinske i druge intervencije na povijesnim graevinama, graditeljskim sklopovima potrebno je izraditi arhitektonski snimak u mj. 1:50 te konzervatorski elaborat kojemu e, po potrebi, prethoditi konzervatorsko-restauratorski istrani radovi na temelju ega e nadlena konzervatorska sluba izdati posebne uvjete. povijesne graevine i sklopovi obnavljaju se cjelovito, zajedno s njihovim okoliem (vrtom, perivojem, vonjakom, dvoritem, pristupom, lukom, mandraem, mulom i sl.); vlasnici (korisnici) graevina kod kojih su utvrena spomenika svojstva mogu putem nadlene Uprave za zatitu kulturne batine iz dravnoga prorauna zatraiti novanu potporu za odravanje i vrsnu obnovu povijesno vrijednih zgrada. U okvirima mjera zatite graditeljske batine posebna se panja treba posvetiti kamenom poploenju ulica u naselju Grohote, staroj luci u Rogau, cisternama i naplavima, a treba nastojati u to veoj mjeri sauvati povijesne komunikacije s pripadajuim kamenim suhozidnim ogradama i podzide polja. poploenje ulica kamenom kaldrmom u naselju Grohote treba se redovito odravati, a one dijelove koji su uniteni ili prekriveni asfaltom potrebno je rekonstruirati. unutar zatiene zone luke u Rogau, nije dozvoljeno intervenirati na postojeoj, kamenoj, zidanoj obali i mulima ve ih je potrebno primjereno odravati; cisternu Studenac i akumulaciju vode Kavina potrebno je sauvati i odravati kao svjedoke svog vremena i uloge vode u ivotu otoka; promet unutar povijesne jezgre potrebno je prilagoditi njenom mjerilu te karakteru i obimu djelatnosti, osiguravajui pritom posebne reime prometa; ouvati povijesne trase putova (starih cesta, poljskih putova s pripadajuim kamenim suhozidnim ogradama i kamene podzide polja). lanak 52. ELEMENTI POVIJESNE OPREME PROSTORA, INENJERSKE I TEHNIKE GRAEVINE S UREAJIMA

29


broj 8/2011

U okvirima mjera zatite graditeljske batine posebna se panja treba posvetiti kamenom poploenju ulica u naselju Grohote, staroj luci u Rogau, cisternama i naplavima, a treba nastojati u to veoj mjeri sauvati povijesne komunikacije s pripadajuim kamenim suhozidnim ogradama i podzide polja. poploenje ulica kamenom kaldrmom u naselju Grohote treba se redovito odravati, a one dijelove koji su uniteni ili prekriveni asfaltom potrebno je rekonstruirati unutar zatiene zone luke u Rogau, nije dozvoljeno intervenirati na postojeoj, kamenoj, zidanoj obali i mulima ve ih je potrebno primjereno odravati; cisternu Studenac i akumulaciju vode Kavina potrebno je sauvati i odravati kao svjedoke svog vremena i uloge vode u ivotu otoka; sve intervencije ureenja ulica u naselju koje su ili su ranije bile poploane kamenom kaldrmom, obale i mula u Rogau te cisterne Studenac i akumulacije vode Kavina podlijeu upravnom postupku, tj. potrebno je ishoditi posebne uvjete (u postupku izdavanja lokacijske dozvole) i prethodno odobrenje (u postupku izdavanja graevinske dozvole) od Uprave za zatitu kulturne batine, Konzervatorskog odjela u Splitu; promet unutar povijesne jezgre potrebno je prilagoditi njenom mjerilu te karakteru i obimu djelatnosti, osiguravajui pritom posebne reime prometa; ouvati povijesne trase putova (starih cesta, poljskih putova s pripadajuim kamenim suhozidnim ogradama i kamene podzide polja).

-

Postojei pjeaki putovi koji su izvedeni kamenim oblucima(kogulama) predstavljaju posebnu graditeljsku vrijednost, prilagoeni su mjerilu i karakteru naselja. Prilikom intervencija i obnove na istima potrebno je zadravanje i ouvanje postojeeg profila i obrade. Planom se treba predvidjeti ouvanje postojeih pjeakih putova u postojeem profilu i obradi, te planirati obnovu i rekonstrukciju istih prema potrebi i na mjestima gdje je to mogue. Poploenje i obnova pjeakih pupova izvodi se tradicijskim materijalima tipinim za okolno ruralno urbanistiko nasljee. Sve zahvate unutar plana potrebno je izvoditi uvaavajui zateeno stanje, odnosno potivajui znaaj i vrijednost navedenog podruja i uz kvalitetnu interpolaciju. Sve interpolacije izvode se prema konzervatorskim smjernicama. lanak 53. ARHEOLOKI LOKALITETI I ZONE- MJERE ZATITE istraivanje arheolokog lokaliteta i iskapanje nalaza doputeno je samo uz prethodno odobrenje Uprave za zatitu kulturne batine, Konzervatorski odjel u Splitu i uz uvjet da se svi nalazi nakon dovrenih istraivanja i iskapanja struno konzerviraju, a pokretni nalazi predaju na uvanje nadlenom muzeju. Arheoloka istraivanja moraju se provesti prije izrade projektne dokumentacije; prioritetna istraivanja provode se na podrujima koja se namjenjuju intenzivnom razvoju infrastrukturnih sustava. Radi njihove identifikacije potrebno je obaviti detaljno kartiranje i dokumentiranje, na temelju istranih radova. na svim rekognosciranim podrujima prije graevinskih zahvata izgradnje infrastrukture ili drugih objekata, treba provesti arheoloke istrane radove, sondiranja, radi utvrivanja daljnjeg postupka;

-

-

30 -


broj 8/2011

-

-

-

ukoliko se prilikom izvoenja bilo kojih zemljanih radova naie na predmete ili nalaze arheolokog znaenja, potrebno je radove odmah obustaviti, a o nalazu obavijestiti najblii muzej ili Upravu za zatitu kulturne batine; ire arheoloke zone utvrene ovim planom potrebno je detaljno istraiti, te planskim dokumentima utvrditi nain koritenja zona; unutar izgraenih podruja naselja preporua se detaljno istraivanje arheolokih zona do sterilnog sloja te, sukladno rezultatima valorizacije, obaviti prezentaciju nalaza in situ koja moe utjecati na izvedbene projekte planiranih graevina; izvan izgraenih podruja preporua se detaljno istraivanje i konzervacija nalaza uz mogunost koritenja metode anastiloze a u izuzetnim i temeljito dokumentiranim sluajevima i parcijalne dislokacije; unutar arheolokih lokaliteta i zona, unutar ili van postojeih naselja, potrebno je prilikom zemljanih radova osigurati arheoloki nadzor. Sukladno arheolokim nalazima, nadleno konzervatorsko tijelo odreuje daljnje postupanje. lanak 54.

MJERE ZATITE HIDROARHEOLOKIH LOKALITETA bilo kakva gradnja ili nasipanje mora u blizini hidroarheolokog lokaliteta, bez obzira na njegov pravni stupanj zatite, ne doputa se prije obavljenih zatitnih hidroarheolokih istraivanja; zabranjuje se bilo kakvo sidrenje, privezivanje, pristajanje plovila ili ribanje mreama u blizini i na hidroarheolokim lokalitetima; istraivanje hidroarheolokog lokaliteta i iskapanje nalaza doputeno je samo uz prethodno odobrenje nadlenog tijela i uz uvjet da se svi nalazi nakon dovrenih istraivanja i iskapanja struno konzerviraju, a pokretni nalazi predaju na uvanje nadlenom muzeju. svi nalazi koji se pronau u podmorju moraju biti prijavljeni nadlenoj konzervatorskoj slubi ili muzeju.

-

-

lanak 55. ZATIENI KRAJOLIK Na podruju obuhvata UPU-a naselja Grohote i Roga zatiena je stara kotela u Grohotama i vrt Mladinov u Rogau. unutar vrta Mladinov nije dozvoljena nikakva izgradnja. Potrebno je izraditi detaljnu studiju postojeeg stanja parka (hortikulturnu inventuru) i hortikulturni projekt obnove. uokolo stare kotele u Grohotama nisu dozvoljeni nikakvi radovi koji bi je u bilo kojem smislu mogli ugroziti. lanak 56. POPIS I KATEGORIZACIJA KULTURNIH DOBARA NA PODRUJU OBUHVATA UPU-A NASELJA GROHOTE I ROGA

31 1. NASELJE GROHOTE JEZGRA*


broj 8/2011 *POVIJESNA

*ARHEOLOKA ZONA* Zatiena urbanistika cjelina koja ima istaknutu arheoloku, povijesnu, umjetniku i urbanistiku vrijednost. Naselje je veoma staro sudei po ostacima prapovijesnih gomila u blizini mjesta, antikim mozaicima i spolijama te mnotvom antike keramike. Osim toga tu su ostaci starokranske bazilike i na vie mjesta fragmenti starokranskih sarkofaga. Crkva je sagraen na sjeveru naselja neposredno uz starokransku baziliku, te se juno od nje oblikovalo naselje s kamenim kuama, graenim pukim nainom gradnje sa tipinim, dobro sauvanim dvorima. 1.1. SLAVIA KATEL *CIVILNA GRAEVINA* Katel plemike obitelji Rossignoli nalazi se na junom rubu naselja, a graen je vjerojatno u XVI. stoljeu. Ta je graevina graena iz dva dijela, istonog starijeg koji ima 3 kata i kosi krov, te zapadnog koji ima 4 kata i ravnu terasu. U 19 stoljeu, prema katastru iz 1833. godine katel je u vlasnitvu obitelji Vitturi i De Benedeti. Danas su u njemu smjeteni uredi Opine olta. Uz katel, sa sjeverne strane, je prizemni objekt koji je imao ulogu mjesne crkve u 13. stoljeu kada je zapaljena ona starokranska. 1.2. STARA KOLA *CIVILNA GRAEVINA* Uz sklop Slavia katela sagraena je poetkom 20. stoljea zgrada kole. 1.3. BRATSKA KUA *CIVILNA GRAEVINA* 1.4. KATEL MARTINIS *CIVILNA GRAEVINA* Na sjeverozapadu naselja nalazi se trokatna utvrda koja je 1833. prema katastru u vlasnitvu obitelji Martinis. 1.5. KULA ZABOTA *CIVILNA GRAEVINA* Na sjevernom rubu naselja je ruevna kula, ije je prizemlje presvoeno bavastim svodom. Izgraena je u mletakom razdoblju. 1.6. SKLOP KUA VLAK-BUKTENICA-BEZI-FERI *GRADITELJSKI SKLOP* Sklop karakteristinih dalmatinskih stambenih graevina sa balaturama okupljenih oko dvora sa gospodarskom opremom (tijesak, mlin za masline i sl.) 1.7. STAROKRANSKA BAZILIKA SV. STJEPANA PRVOMUENIKA *ARHEOLOKI LOKALITET* Ostaci jednobrodne crkve 17,60 za 7,20 m tipinog longitudinalnog tlocrta s istaknutom apsidom na istonoj strani. Na zapadnoj strani pridodan je narteks jednostavnog pravokutnog tlocrta. Prilikom istraivanja (1927-1932) pronaeni su ulomci oltarne pregrade, te stupii i ulomci kapitela. Potjee s kraja V. stoljea. Uz juni zid otkrivena je krstionica. Bazilika je bila u funkciji do XIII. st. 1.8. UPNA CRKVA SV. STJEPANA *SAKRALNA GRAEVINA* Graena je u razdoblju 1914-1942. godine na mjestu starije koja je poruena krajem XIX st. Ova starija bila je graena u skromnim oblicima domaeg baroka. Prilikom kopanja temelja

32


broj 8/2011

pronaeno je dvanaestak rimskih nadgrobnih natpisa. Crkva je trobrodna u stilu neorenesanse sa zvonikom. 1.9. GROBLJE UZ CRKVU SV. STJEPANA *SAKRALNA GRAEVINA* Uokolo crkve Sv. Stjepana nalazi se mjesno groblje Grohota sagraeno poetkom XX. stoljea. Nastalo je na mjestu starokranskog groblja. 1.10. UPNA KUA *CIVILNA GRAEVINA* Sagraena je 1861. godine jugozapadno od crkve. 1.11. RUIA DVORI *GRADITELJSKI SKLOP* Dvor karakteristian za dalmatinske otoke koji se sastoji od vie kua stambene i gospodarske namjene. Posjeduje veliku povijesno-ambijentalnu vrijednost. 1.12. ULICE POPLOANE KAMENOM KALDRMOM *ELEMENT OPREME PROSTORA* U Grohotama su u velikom dijelu povijesne jezgre sauvane ulice poploane kamenom kaldrmom. 1.13. KAVINA *ELEMENT OPREME PROSTORA* Lokva za vodu sagraena u drugoj polovini 19. stoljea. 4.14.1. ZADRUNI DOM *CIVILNA GRAEVINA* Na junom dijelu Grohota nakon II. svjetskog rata sagraen je Zadruni dom. 4.14.2. ZADRUNI DOM- ARHEOLOGIJA *ARHEOLOKI LOKALITET* Rekognosciranjem terena uokolo Zadrunog doma pronaena je velika koliina ulomaka antike keramike. 4.14.3. ZADRUNI DOM- SPOMENIK NOB-a *SPOMEN OBILJEJE* 4.14.4. STARA KOTELA *SPOMENIK PRIRODE* Nalazi se sjeverozapadno od Zadrunog doma. 4.15. GROHOTE GUSTIRNA *ARHEOLOKI LOKALITET* Juno od samoposluge, a sjeverno od Studenca, na prostoru dananje trnice uz cestu, prilikom komunalnih radova pronaeni su ostaci zidova antikih graevina, vjerojatno cisterne. 4.16. STUDENAC *ELEMENT OPREME PROSTORA* Zatvorena cisterna nalazi se zapadno od Zadrunog doma, zabiljeena je u katastru iz 1833. a popravljena je 1898. godine. 2. LAZE (LAZI) *ARHEOLOKA ZONA* Lokalitet se nalazi jugoistono od Grohota prema Gornjem Selu. Na tom poloaju bilo je grupirano 7 prapovijesnih gomila u polukrugu, od koji je veina unitena pri izgradnji ceste. Godine 1972. godine otkrivena su dva groba u jednoj devastiranoj gomili. Grobovi su bili u obliku sanduka sastavljeni od 4 velike kamene ploe. Jedan grob je bio prazan, a u drugom su naeni ostaci ljudskih kostiju i fragmenti dviju keramikih posuda koje najvjerojatnije

33


broj 8/2011

pripadaju bronanom dobu. Prilikom irenja ceste otkrivena su jo dva groba. Na ovom lokalitetu uoava se velika koncentracija keramike. 3. RADOVANJE *ARHEOLOKI LOKALITET* Nalaz ulomaka antike keramike u polju ispod Grohota. Kamene gomile sa ulomcima antike keramike. 4. GROHOTE-ULJARA *ARHEOLOKI LOKALITET* U blizini Uljare u Grohotama nalazi se velika koncentracija ulomaka antike keramike. 5. GROHOTE-KOLA *ARHEOLOKI LOKALITET* U blizini kole u Grohotama nalazi se velika koncentracija ulomaka antike keramike. 6. NA GROJSKO *ARHEOLOKI LOKALITET* Sjeverno od dananje kole u Grohotama nalazi se velika koncentracija ulomaka antike keramike. 7. GROHOTE-SJEVER *ARHEOLOKA ZONA* Na irem podruju sjevero-istono od Grohota na podruju od 200 metara uz rub povijesne jezgre nailazi se na brojne ulomke antike keramike uglavnom na kamenim gomilama, a pronaeni su i kameni ulomci antike arhitekture. 8.1. BRDA- ARHEOLOGIJA *ARHEOLOKI LOKALITET* Lokalitet sjeverno od Grohota gdje je pronaeno bronanodobno oruje i orue 8.2. BRDA- SPOMENIK NOB-a *SPOMEN OBILJEJE* 8.3. BRDA- NOVO GROBLJE SAKRALNA GRAEVINA* Novo groblje sela Grohote. 9. NASELJE ROGA POVIJESNA JEZGRA* Obalno naselje koje nastaje u XVIII. stoljeu kao luka Grohota. Najprije je izgraen katel uz kojeg je nastala aglomeracija pukih kua. Sa suprotne strane sagraena je kaela za dezinfekciju brodova. Uz alo u sredini sagraena je crkva Sv. Tereze. 9.1. UTVRDA-KATELET *CIVILNA GRAEVINA* Izgraena je u XVIII. stoljeu. Radi se o dvokatnom objektu etverokutnog tlocrta sa etverostrenim krovom i pukarnicama na proelju. 9.2. CRKVA SV. TEREZE SAKRALNA GRAEVINA* Jednobrodna graevina sa pravokutnom apsidom sagraena u XIX. stoljeu na mjestu starije manje crkvice. 9.3. RIVE I MULI ELEMENT OPREME PROSTORA* Luka u Rogau u dananjem obliku formirana je u XIX. stoljeu. Obala i muli izgraeni su od velikih kamenih blokova, a do danas su se sauvale i kamene kolone. 9.4. VRT MLADINOV *ZATIENI KRAJOLIK* Potkraj XIX. stoljea uokolo ladanjske kue obitelji Mladinov izgraen je vrt koji je danas pod borovom umom.

34


broj 8/2011

10. BOAC *ZATIENI KRAJOLIK* ivotinjske okamine na rtu nedaleko od uvale Boac. 11.1. BANJE-VILLA RUSTICA ARHEOLOKI LOKALITET* Ostaci rimske villae rusticae iz III.-IV. stoljea. Pod kuom koja je pripadala ing. Vicku Dvorniku (danas odmaralite), ispod zgrade restorana i istono od nje postoje ostaci rimskih zidova. Tom su sklopu pripadali i ostaci antike piscine. Juno od dananjeg objekta sauvan je zid u duini oko 17 m i visini oko 0,50 m. Uz mnotvo keramike pronaeno je i nekoliko komada manjih mozainih povrina. 11.2. BANJE-ANTIKO PRISTANITE *HIDROARHEOLOKI LOKALITET* U moru u uvali Banje pronaeni su ostaci antikog pristanita. 8. POSTUPANJE SA OTPADOM lanak 57. Na prostoru Plana e se stvarati komunalni otpad, te se u sklopu obuhvata treba planirati mjesto za privremeno odlaganje komunalnog otpada, primjereno ga zatititi, oblikovati u okoli na graevnoj estici ili u sklopu objekta ukoliko je mogue. Kontejneri, posude i mree za izdvojeno sakupljanje korisnog otpada bit e smjeteni na automobilom dostupna, ali ne dominantna mjesta u skladu s uvjetima nadlene slube,te e se zatim odvoziti na deponij. Pri postupanju s otpadom potrebno je smanjivati koliine otpada, te organizirati sakupljanje, odvajanje i odlaganje svih iskoristivih otpadnih tvari. Proizvoai otpada i svi sudionici u postupanju s otpadom duni su pridravati se odredbi Zakona o otpadu (NN broj 178/04, 153/05, 111/06 i 60/08). Planom se omoguuje, prema mogunostima ovlatenog komunalnog poduzea, odvojeno prikupljanje pojedinih vrsta otpada putem spremnika postavljenih na javnim povrinama. Potrebno je omoguiti nesmetan pristup vozilu te osigurati odgovarajue prostore koji e po mogunosti biti ograeni tamponom zelenila, ogradom ili sl. Odvoz je organiziran izvan predmetnog obuhvata UPU-a, a prema Prostornom planu ureenja Opine olta ("Slubeni glasnik Opine olta br. 6/06, 5/10).

9. MJERE SPRJEAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLI lanak 58. Mjere sanacije, ouvanja okolia i njegovih dijelova (zatita zraka, voda i tla kao i zatita od buke i vibracija) potrebno je provoditi u skladu s vaeim zakonima, odlukama i propisima. Unutar obuhvata Plana ne mogu se graditi graevine koje svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugroavaju ivot i rad ljudi, odnosno vrijednosti u naselju iznad dozvoljenih granica utvrenih posebnim propisima zatite okolia. Unutar obuhvata Plana ne moe se ureivati zemljite na nain koji ometa stanovanje ili da stvara buku i prainu, zagauje zrak i tlo iznad doputenih vrijednosti ili zahtijeva teki transport. Graevine se moraju projektirati sukladno vaeim propisima za zatitu od poara, zatitu na radu i drugim propisima.

35

Slubeni glasnik Opine olta lanak 59.

broj 8/2011

Svojom brojnou i samom injenicom fizike prisutnosti u gotovo svim dijelovima zone plana, elektroprivredni objekti automatski negativno doprinose opem koritenju i oblikovanju prostora, koje naalost nikakvim mjerama nije mogue potpuno eliminirati, ve ih je primjenom odgovarajuih tehnologija i tehnikih rjeenja mogue svesti na manje i prihvatljivije iznose, to je primijenjeno i u ovom rjeenju sustava elektroopskrbe u maksimalno moguem opsegu. Mogu se navesti najvanije mjere sprjeavanja nepovoljna utjecaja na okoli: - niti jedan od postojeih i planiranih elektroprivrednih objekata na podruju ovog grada nije iz skupine tzv. aktivnih zagaivaa prostora. - primjenom kabelskih (podzemnih) vodova 20(10) kV i vodova NN (1kV) viestruko se poveava sigurnost napajanja potroaa, uklanja se opasnost od dodira vodova pod naponom i uklanja se vizualni utjecaj nadzemnih vodova na okoli. - primjenom kabelskih razvodnih ormaria (KRO) i kabelskih prikljunih ormaria (KPO) izraenih od poliestera bitno se produljuje njihov vijek trajanja, poboljava vizualna prihvatljivost i poveava sigurnost od opasnih napona dodira. - trafostanicu gradskog tipa izgraditi u obliku kuice adekvatno arhitektonski oblikovane i uklopljene u okoli. Gradske trafostanice koje su eventualno locirane u drugim objektima treba adekvatno zatititi od irenja negativnih utjecaja na okoli ( buka, zagrijavanje, vibracije, poar i sl. ). -koristiti tipske montane kabelske zdence prema zahtjevima vlasnika telekomunikacijske infrastrukture, s originalnim poklopcima za dozvoljene pritiske prema mjestu ugradnje. Gdje se oekuje promet vozila ugraditi poklopce nosivosti 400 kN, a ostale nosivosti 150 kN. -osim gore navedenih uvjeta svaka izgradnja DTK mora biti usklaena sa odredbama iz pozitivnih zakona i propisa. lanak 60. ZATITA ZRAKA Na podruju obuhvata plana nema znaajnih izvora oneienja zraka. Svi vlasnici izvora koji potencijalno utjeu na kakvou zraka duni su osigurati redovito praenje emisije svojih izvora i o tome redovito dostavljati podatke u katastar oneiavanja okolia. Izvori oneienja zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni i odravani na nain da ne isputaju u zrak tvari iznad graninih vrijednosti emisije, prema zakonu i posebnom propisu o graninim vrijednostima emisije oneiujuih tvari u zrak iz stacionarnih izvora. Zatita i poboljanje kvalitete zraka mogu se osigurati unapreenjem javnog prijevoza, tednjom energije te razvojem alternativnih izvora energije, poveanjem udjela zelenih povrina te planiranjem energetski uinkovite gradnje. lanak 61. ZATITA OD BUKE Zakonom o zatiti od buke (NN broj 20/03) i Pravilnikom o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN broj 145/04) propisane su najvie doputene razine buke na granici graevne estice koja ne smije prelaziti 60 dBA.

36


broj 8/2011

Smanjenje prekomjerne buke ostvaruje se sprjeavanjem nastajanja buke pri lociranju graevina, planiranjem namjene prostora i gradnjom graevina u skladu s odredbama, formiranjem zatitnih zelenih pojaseva sadnjom drvoreda zelenila, praenjem provoenja zatite od buke na temelju karte buke, primjenom akustikih zatitnih mjera, upotrebom ureaja i strojeva koji nisu buni te stalnim nadzorom. lanak 62. ZATITA VODA Otpadne vode se moraju isputati u gradski kanalizacijski sustav s planiranim ureajem za proiavanje otpadnih voda. Otpadne vode koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda, prije uputanja u sustav odvodnje moraju se proistiti. Zatita voda na podruju obuhvata plana ostvaruje se nadzorom nad stanjem kakvoe voda i potencijalnim izvorima zagaenja. Mjere zatite od poplava izazvane potocima provode se odgovarajuim dimenzioniranjem sustava odvodnje radi sprjeavanja poplave i irenje oneienja u okoli. lanak 63. ZATITA OD ELEMENTARNIH NEPOGODA I RATNIH OPASNOSTI Na podruju obuhvata Urbanistikog plana predviena je zatita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti, a mjere su sadrane u knjizi 3. Plan mjera zatite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti. Na podruju obuhvata Plana predviena je provedba mjera zatite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u skladu s odredbama posebnih propisa koja ureuju ovo podruje. Planom su predviene irine koridora ulica kao i visine graevina kojima je osigurana prohodnost ulica u svim uvjetima te bitno smanjena povredivost prostora kao posljedica ratnih djelovanja, potresa ili veih poara. lanak 64. ZATITA TLA Planom je definirana namjena svih povrina unutar Plana, ime e se mogunost neprimjerenog koritenja prostora zagaenja tla svesti na minimum. S ciljem zatite tla od zagaenja gradit e se nepropusne kanalizacijske mree. Mjere zatite tla provode se i osiguravanjem istoe i sprjeavanjem zagaenja, te planiranjem sistema izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoenja otpada. lanak 65. ZATITA MORA Zatita mora od oneienja s kopna planira se odreivanjem namjene kopnenog i morskog prostora, gradnjom sustava odvodnje s proiavanjem i isputanjem putem podmorskih ispusta odgovarajue duine i drugim administrativnim i graevnim mjerama: - utvrivanjem osjetljivosti mora u skladu sa njegovim ekolokim znaajkama i namjenom;

37 -


broj 8/2011

zatita mora usmjerava se na ouvanje podruja s visokom kakvoom mora i rehabilitaciju ugroenih podruja; - ogranienje izgradnje u obalnom podruju i podmorju; - provedba monitoringa praenja stanja kakvoe mora na temelju zakonske regulative i potreba; - izrada planova sanacije ugroenog obalnog mora od zagaenja s kopna i mora; - uspostaviti sustav prikupljanja otpada i otpadnih voda sa plovila. Treba ograniiti graevinsko zauzimanje obale, posebno na krajobrazno vrijednim lokacijama te se prirodna obala treba ouvati bez znaajnih izmjena obalne linije, nasipanja i otkopavanja obale. Sanitarna kakvoa mora za kupanje nije zadovoljavajua na dijelovima gdje nisu dovreni sustavi odvodnje otpadnih voda. Stoga je potrebno prioritetno rjeavanje odgovarajuih sustava odvodnje otpadnih voda za dijelove naselja s veom koncentracijom stanovnika i turistikih sadraja ,to je ovdje sluaj. lanak 66. ZATITA PRIRODE Ekoloki vrijedna podruja koja se nalazi na podruju Opine olta treba sauvati i vrednovati u skladu sa Zakonom o zatiti prirode i Pravilnikom o vrstama staninih tipova, karti stanita, ugroenim i rijetkim staninim tipovima te mjerama za ouvanje staninih tipova ('Narodne novine', broj 7/06.). Potrebno je ouvati bioloke vrste znaajne za stanine tipove karakteristine za to podruje te zatiene i strogo zatiene divlje svojte i ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme na njihova stanita. Zatita ekolokih sustava ostvaruje se provoenjem mjera ouvanja bioloke raznolikosti u koritenju prirodnih dobara i ureenju prostora te zatitom staninih tipova. Bioloka raznolikost, kao podloga za izradu krajobrazne osnove, podrazumijeva raznolikost izmeu vrsta, unutar pojedinih vrsta te raznolikost izmeu ekolokih sustava na odreenom prostoru. Zatita ugroenih i rijetkih staninih tipova provodi se sukladno Zakonu o zatiti prirode ('Narodne novine', broj 70/05.) i Pravilniku o vrstama staninih tipova, karti stanita, ugroenim i rijetkim staninim tipovima te mjerama za ouvanje staninih tipova ('Narodne novine', broj 7/06.). Bioloka raznolikost, osim mjera odreenih ovom odlukom, titi se i drugim dokumentima prostornog ureenja (prostorni plan podruja posebnih obiljeja, urbanistiki plan ureenja), to se izrauju temeljem Prostornog plana, programa mjera za unapreenje stanja u prostoru i programa zatite okolia. lanak 67. NESMETANO KRETANJE INVALIDNIH OSOBA Pristupne putove treba predvidjeti da je mogu pristup invalida do svih graevina preko skoenih rubnjaka. Kod projektiranja potrebno se pridravati vaeih propisa o prostornim standardima, urbanistiko-tehnikim uvjetima i normativima za sprjeavanje urbanistikoarhitektonskih barijera u urbanistikom planiranju i projektiranju. lanak 68. ZATITA OD POARA Vatrogasni pristupi osigurani su na svim prometnim povrinama i omoguen je pristup do svake planirane graevne estice. Sve vatrogasne pristupe, povrine za rad vatrogasnog vozila, te cjevovode za koliine vode potrebne za gaenje poara potrebno je osigurati u

38


broj 8/2011

skladu s posebnim propisima. Graevine u kojima e se skladititi zapaljive tekuine ili plinovI moraju se graditi na sigurnosnoj udaljenosti od ostalih graevina prema posebnim propisima. Potrebno je ishoditi suglasnost nadlene Policijske uprave za mjere zatite od poara prema projektnoj dokumentaciji za zahvate u prostoru prema propisima. Radi omoguavanja spaavanja osoba iz graevine i gaenja poara na graevini, mora imati osiguran vatrogasni pristup odreen prema propisima. Dovoljne koliine vode za gaenje poara potrebno je osigurati dimenzioniranjem javne vodovodne mree s mreom vanjskih hidranata u skladu s vaeim propisima. Vanjske hidrante je potrebno projektirati i izvoditi kao nadzemne. lanak 69. POSEBNI UVJETI GRAENJA IZ PODRUJA ZATITE OD POARA 1. U sluaju da e se u objektima stavljati u promet, koristiti i skladititi zapaljive tekuine i plinovi potrebno je postupiti sukladno odredbama lanka 11. Zakona o zapaljivim tekuinama i plinovima( NN br.108/95 ). Mjere zatite od poara projektirati u skladu s pozitivnim hrvatskim i preuzetim propisima koji reguliraju ovu problematiku s posebitom pozornou na: -Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe( NN br.35/94, 142/03 ). -Pravilnik o hidrantskoj mrei za gaenje poara ( NN br.08/06 ). Graevina mora biti udaljena od susjednih graevina najmanje 4 m ili manje ako se dokae uzimajui u obzir poarno optereenje, brzinu irenja poara, poarne karakteristike materijala graevina, veliinu otvora na vanjskim zidovima graevina i dr. da se poar nee prenijeti na susjedne graevine ili mora biti odvojena od susjednih graevina poarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u sluaju da graevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov graevine najmanje 0.5 m ili zavrava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti duine najmanje 1 m ispod pokrova krovita koji mora biti od negorivog materijala najmanje na duini konzole. Sve druge mjere zatite od poara definirane su vaeim hrvatskim i preuzetim propisima koji reguliraju ovu problematiku, te ih sukladno tome i primijeniti, a u dijelu posebnih propisa gdje ne postoje hrvatski propisi koriste se navedena priznata pravila tehnike prakse sukladno l. 2 Zakona o zatiti od poara, te ih sukladno tome primijeniti. Izlazne putove iz objekta projektirati u skladu s amerikim smjernicama NFPA 101 (2003.). Elemente graevinskih konstrukcija i materijala, protupoarne zidove, prodore cjevovoda, elektrinih instalacija te okna i kanala kroz zidove i stropove, ventilacijske vodove, vatrootporna i dimnonepropusna vrata i prozore, zatvarae za zatitu od poara, ostakljenja otporna prema poaru, pokrov, podne obloge i premaze projektirati i izvesti u skladu s hrvatskim normama HRN DIN 4102 Garae projektirati prema austrijskom standardu za objekte za parkiranje TRVB N 106, a sprinkler ureaj projektirati shodno njemakim smjernicama VDS. Sve druge mjere zatite od poara definirane su vaeim hrvatskim i preuzetim propisima koji reguliraju ovu problematiku, te ih sukladno tome i primijeniti.

2.

3.

4. 5.

6.

39 7.


broj 8/2011

8.

Za zahtjevne graevine potrebno je ishoditi posebne uvjete graenja Policijske uprave Splitsko-dalmatinske kojim se utvruju posebne mjere zatite od poara, te na osnovu istih izraditi elaborat zatite od poara koji e biti podloga za izradu glavnog projekta, te ishoditi od Policijske uprave Splitsko-dalmatinske potvrdu kojom se potvruje da su u glavnom projektu predviene propisane i posebnim uvjetima graenja traene mjere zatite od poara. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zatiti od poara (NN 33/05 ). U glavnom projektu, unutar programa kontrole i osiguranja kvalitete, navesti norme i propise prema kojima se dokazuje kvaliteta ugraenih proizvoda i opreme glede zatite od poara, utvrditi odredbe primijenjenih propisa i normi u svezi osiguranja potrebnih dokaza kvalitete ugraenih konstrukcija, proizvoda i opreme, kvalitete radova, strunosti djelatnika koji su tu ugradnju obavili, kao i potrebnih ispitivanja ispravnosti i funkcionalnosti. Zakon o prostornom ureenju i gradnji ( NN br. 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11).

10. MJERE PROVEDBE PLANA 10.1. OBVEZA IZRADE DETALJNIH PLANOVA UREENJA lanak 70. Unutar obuhvata Plana nije propisana izrada detaljnih planova ureenja. lanak 71. Ova odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u Slubenom glasniku Opine olta.

KLASA: 021-05/11-01/10 URBROJ: 2181/03-01-11-2 Grohote, 07. 11. 2011. Predsjednik Opinskog vijea Boris Blagai, v.r

40 2.

Slubeni glasnik Opine olta GRAFIKI DIO

broj 8/2011

1. Koritenje i namjena povrina 2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mrea 2.1. Prometna mrea 2.2. Elektroenergetska mrea 2.3. Elektronika komunikacijska mrea 2.4. Vodovodna mrea 2.5. Kanalizacijska mrea 3. Uvjeti koritenja, ureenja i zatite povrina M 1:2000 4. Nain i uvjeti gradnje 4.1. Oblici koritenja 4.2. Nain gradnje

___________________________________________________________________________

Sukladno odredbama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (Narodne novine broj: 105/1997. i 64/2000), te temeljem lanka 11. st. 3.Pravilnika o vrednovanju te postupku odabiranja i izluivanja arhivskoga gradiva (Narodne novine broj: 90/2002), lanka 17 i 18. Pravilnika o zatiti i uvanju arhivskog i registraturnog gradiva izvan arhiva (Narodne novine broj: 63/2004 i 106/07)i lanka 30. Statuta Opine olta ( Slubeni glasnik Opine olta broj 23/09.) Opinsko vijee Opine olta, na 28. sjednici odranoj dana 07.11.2011. donijelo je

PRAVILNIK o zatiti arhivskoga i registraturnog gradivaI. OPE ODREDBE lanak 1. Ovim se Pravilnikom ureuje prikupljanje, odlaganje, nain i uvjeti uvanja, obrada, odabiranje i izluivanje, zatita i koritenje arhivskoga i registraturnog gradiva koje je nastalo, zaprimljeno ili se koristi u poslovanju Opina olta, kao i predaja gradiva nadlenom Sastavni dio ovoga Pravi

sluŽbeni glasnik broj 8

Documents