sluŽbeni vjesnik · statuta osnovne škole antun gustav matoš tovarnik, tovarnik i. daje se...

Broj 3. God. XXII Vinkovci, etvrtak, 13. velja e 2014. Izlazi prema potrebi

SLUŽBENI VJESNIK VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE

Broj 3. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 3

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA AKTI ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE

Temeljem lanka 5. Poslovnika Županijske skupštine Vukovarsko-srijemske županije (“Službeni vjesnik” Vukovarsko-srijemske županije, broj, 4/13), te lanka 6. Odluke o radnim tijelima Županijske skupštine (“Službeni vjesnik” Vukovarsko-srijemske županije, broj 11/09), Mandatno povjerenstvo na sjednici održanoj dana 4. velja e 2014. godine, utvrdilo je i podnosi

I Z V J E Š E o prestanku mirovanja mandata vije nika

I. Sukladno lanku 79. st. 4. Zakona o lokalnim izborima (Narodne novine 144/12) vije niku SENKU BOŠNJAKU izabranom sa kandidacijske liste HDZ-HSS-HSP AS-HSLS-DC-PSS-BUZ utvr uje se prestanak mirovanja mandata dana 27. prosinca 2013. god. te prestaje mandat zamjeniku vije nika IVANU ŽEKI.

II. Temeljem anka 79. st. 7. Zakona o lokalnim izborima (Narodne novine 144/12) vije niku DAVORINU PEZEROVI U izabranom sa kandidacijske liste HDSSB-ZELENI HR utvr uje se prestanak mirovanja mandata dana 22. sije nja2014. godine te prestaje mandat zamjenici vije nika SLAVICI JELINI .

III. Izvješ e Mandatnog povjerenstva objavit e se u “Službenom vjesniku” Vukovarsko-srijemske županije.

Mandatno ovjerenstvo KLASA: 013-03/14-01/03 URBROJ: 2196/1-03-14-1 Vinkovci, 4. velja e 2014. 2013. godine

PREDSJEDNIK MANDATNOG POVJERENSTVA

Stjepan Abramovi , dipl. iur.

Temeljem lanka 6. st. 1. Zakona o kulturnim vije ima (“Narodne novine” RH, broj 48/04, 44/09 i 68/13), lanka 4. i 5. Odluke o osnivanju Kulturnog vije a Vukovarsko-srijemske županije (“Službeni vjesnik” broj 1/05 i 7/10), lanka 16., 17. i 40. Statuta Vukovarsko-srijemske županije, te lanka 64. Poslovnika Županijske skupštine Vukovarsko-srijemske županije (“Službeni vjesnik” Županije, broj 4/13), Skupština Vukovarsko-srijemske županije na 8. sjednici održanoj 13. velja e 2014. godine, donosi

Rješenje o imenovanju predsjednika i lanova/ica Kulturnog vije a Vukovarsko-

srijemske županije

I. Imenuje se Kulturno vije e Vukovarsko-srijemske u sastavu:

1. Dr.sc. Mario Banoži iz Vinkovaca - za predsjednika

2. Prof.dr.sc. Dražen Živi , znanstveni savjetnik iz Vukovara - za lana

3. Henrik Ivan Damjanovi , lic.lit. iz Vukovara - za lana

4. Renata Banoži , dipl. knjižni arka iz Iloka - za lanicu

5. Darko Doma inovi , mag. mus. iz Vinkovaca - za lana

6. Zvonimir Stjepanovi iz Županje - za lana

7. Anita Rapan Papeša, dipl. arheolog iz Vukovara - za lanicu

8. Milka Vida, novinarka iz Vinkovaca - za lanicu

9. Martina Golubi i , ing. iz Bošnjaka - za lanicu

II. lanovi Kulturnog vije a imenuju se na 4

godine i mogu biti razriješeni prije isteka mandata na prijedlog župana ili osobni zahtjev.

III. Zada e Vije a odre ene su Odlukom o osnivanju Kulturnog vije a Vukovarsko-srijemske županije (“Službeni vjesnik” Županije, broj 1/05 i 7/10) i odredbama Zakona o kulturnim vije ima („Narodne novine“ Republike Hrvatske, broj 48/04, 44/09 i 68/13).

IV. Ovo Rješenje stupa na snagu danom objave u “Službenom vjesniku” Vukovarsko-srijemske županije. Stupanjem na snagu ovog Rješenja stavljaju se izvan snage Rješenja o imenovanju Kulturnog vije a Vukovarsko-srijemske županije od 31. ožujka 2010. god. (“Službeni vjesnik” Vukovarsko-srijemske županije, broj 4a/10), te 12. svibnja 2010. god. (“Službeni vjesnik” (“Službeni vjesnik” Vukovarsko-srijemske županije, broj 7/10).

KLASA: 612-01/14-01/129 URBROJ: 2196/1-03-14-2 Vinkovci, 13. velja e 2014. godine

PREDSJEDNIK SKUPŠTINE Antun Žagar, ing. graf.


Temeljem l. 17. i 40. Statuta Vukovarsko-srijemske županije l. 64. Poslovnika Županijske skupštine (“Službeni vjesnik” Županije, broj 14/13), te l. 4. st. 2. Odluke o osnivanju Županijskog Povjerenstva za ravnopravnost spolova Vukovarsko-srijemske županije “Službeni vjesnik” Županije, broj 13/04), Skupština Vukovarsko-srijemske županije na 8. sjednici održanoj 13. velja e 2014. godine, donosi

R J E Š E N J E o izmjeni i dopuni

Rješenja o imenovanju predsjednika i lanova Županijskog povjerenstva za ravnopravnost

spolova

I. Rješenje o imenovanju predsjednika i lanova Županijskog povjerenstva za ravnopravnost spolova (“Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije” br. 17/13) mijenja se prema odredbama ovoga Rješenja.

II. U lanku 1. to ka 5. mijenja se i glasi:

“5. Hilda Baumschabel – lanica (koordinatorica za ravnopravnost spolova Ureda državne uprave u Vukovarsko-srijemskoj županiji)

U istom lanku to ka 8. mijenja se i glasi:

“8. Marija Molnar – lanica (predstavnica medija i predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Vukovara)

III. Ovo Rješenje stupa na snagu danom objave u “Službenom vjesniku” Vukovarsko-srijemske županije.



Temeljem lanka 54. Zakona o ustanovama („Narodne novine“ RH, broj 76/93, 29/97, 47/99 i 35/08), lanka 98. st. 3. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (“Narodne novine” RH, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12 i 94/13), lanka 16., 17. i 40. Statuta Vukovarsko-srijemske županije, te lanka 64. Poslovnika Županijske skupštine Vukovarsko-srijemske županije (“Službeni vjesnik” Županije, broj 4/13), Skupština Vukovarsko-srijemske županije na 8. sjednici održanoj 13. velja e 2014. godine, donosi

O D L U K U o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Osnovne škole Mare Švel-Gamiršek,

Vrbanja

I. Daje se prethodna suglasnost na prijedlog Statuta Osnovne škole Mare Švel-Gamiršek, Vrbanja.

II. Odluka stupa na snagu danom objave u “Službenom vjesniku” Vukovarsko-srijemske županije.



Temeljem lanka 54. Zakona o ustanovama („Narodne novine“ RH, broj 76/93, 29/97, 47/99 i 35/08), lanka 98. st. 3. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (“Narodne novine” RH, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12 i 94/13), lanka 16., 17. i 40. Statuta Vukovarsko-srijemske županije, te lanka 64. Poslovnika Županijske skupštine Vukovarsko-srijemske županije (“Službeni vjesnik” Županije, broj 4/13), Skupština Vukovarsko-srijemske županije na 8. sjednici održanoj 13. velja e 2014. godine, donosi

O D L U K U o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog

Statuta Osnovne škole Vo inci, Vo inci

I. Daje se prethodna suglasnost na prijedlog Statuta Osnovne škole Vo inci, Vo inci.




Temeljem lanka 54. Zakona o ustanovama (“Narodne novine” RH, broj 76/93, 29/97, 47/99 i 35/08), lanka 98. st. 3. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (“Narodne novine” RH, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12 i 94/13), lanka 16., 17. i 40. Statuta Vukovarsko-srijemske županije, te lanka 64. Poslovnika Županijske skupštine Vukovarsko-srijemske županije (“Službeni vjesnik” Županije, broj


4/13), Skupština Vukovarsko-srijemske županije na 8. sjednici održanoj 13. velja e 2014. godine, donosi

O D L U K U o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Osnovne škole Antun Gustav Matoš

Tovarnik, Tovarnik

I. Daje se prethodna suglasnost na prijedlog Statuta Osnovne škole Antun Gustav Matoš Tovarnik, Tovarnik.


KLASA:602-02/14-01/27 URBROJ:2196/1-03-14-2 Vinkovci, 13. velja e 2014. godine


Temeljem lanka 54. Zakona o ustanovama (“Narodne novine” RH, broj 76/93, 29/97, 47/99 i 35/08), lanka 98. st. 3. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (“Narodne novine” RH, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12 i 94/13), lanka 16., 17. i 40. Statuta Vukovarsko-srijemske županije, te lanka 64. Poslovnika Županijske skupštine Vukovarsko-srijemske županije (“Službeni vjesnik” Županije, broj 4/13), Skupština Vukovarsko-srijemske županije na 8. sjednici održanoj 13. velja e 2014. godine, donosi


Statuta Osnovne škole Tordinci, Tordinci

I. Daje se prethodna suglasnost na Prijedlog Statuta Osnovne škole Tordinci, Tordinci.





O D L U K U o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Osnovne škole Ivan Goran Kova i ,

Štitar

I. Daje se prethodna suglasnost na prijedlog Statuta Osnovne škole Ivan Goran Kova i ,Štitar.


KLASA:602-02/14-01/39 URBROJ:2196/1-03-14-2 Vinkovci, 13.velja e 2014.godine




Statuta Osnovne škole dr. Franjo Tu man, Šarengrad

I. Daje se prethodna suglasnost na prijedlog Statuta Osnovne škole dr. Franjo Tu man, Šarengrad.






O D L U K U o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Osnovne škole Stjepana Cvrkovi a,

Stari Mikanovci

I. Daje se prethodna suglasnost na prijedlog Statuta Osnovne škole Stjepana Cvrkovi a, Stari Mikanovci.





O D L U K U o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Osnovne škole Stari Jankovci, Stari

Jankovci

I. Daje se prethodna suglasnost na prijedlog Statuta Osnovne škole Stari Jankovci, Stari Jankovci.





O D L U K U o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Osnovne škole Josip Kozarac Soljani,

Soljani

I. Daje se prethodna suglasnost na prijedlog Statuta Osnovne škole Josip Kozarac Soljani, Soljani.

II. Odluka stupa na snagu danom objave u “Službenom vjesniku” Vukovarsko-srijemske županije. KLASA:602-02/14-01/25 URBROJ:2196/1-03-14-2 Vinkovci, 13.velja e 2014. godine


Temeljem lanka 54. Zakona o ustanovama (“Narodne novine” RH, broj 76/93, 29/97, 47/99 i 35/08), lanka 98. st. 3. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (“Narodne novine” RH, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12 i 94/13), lanka 16., 17. i 40. Statuta Vukovarsko-srijemske županije, te lanka 64. Poslovnika Županijske skupštine Vukovarsko-srijemske


županije (“Službeni vjesnik” Županije, broj 4/13), Skupština Vukovarsko-srijemske županije na 8. sjednici održanoj 13. velja e 2014. godine, donosi


Statuta Osnovne škole Slakovci, Slakovci

I. Daje se prethodna suglasnost na prijedlog Statuta Osnovne škole Slakovci, Slakovci.






Statuta Osnovne škole Siniše Glavaševi a, Vukovar

I. Daje se prethodna suglasnost na prijedlog Statuta Osnovne škole Siniše Glavaševi a,Vukovar.






Statuta Osnovne škole “Ivana Brli -Mažurani ” Rokovci-Andrijaševci,

Andrijaševci

I. Daje se prethodna suglasnost na prijedlog Statuta Osnovne škole “Ivana Brli -Mažurani ”Rokovci-Andrijaševci, Andrijaševci.





O D L U K U o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Osnovne škole Ane Katarine Zrinski,

Retkovci

I. Daje se prethodna suglasnost na prijedlog Statuta Osnovne škole Ane Katarine Zrinski, Retkovci.







Statuta Osnovne škole “Ivan Filipovi ”, Ra inovci

I. Daje se prethodna suglasnost na prijedlog Statuta Osnovne škole “Ivan Filipovi ”,Ra inovci.





O D L U K U o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Osnovne škole Stjepana Antolovi a,

Privlaka

I. Daje se prethodna suglasnost na prijedlog Statuta Osnovne škole Stjepana Antolovi a,Privlaka.





O D L U K U o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Osnovne škole “Davorin Trstenjak”,

Posavski Podgajci

I. Daje se prethodna suglasnost na Prijedlog Statuta Osnovne škole “Davorin Trstenjak”, Posavski Podgajci.

II. Odluka stupa na snagu danom objave u “Službenom vjesniku” Vukovarsko-srijemske županije. KLASA:602-02/14-01/56 URBROJ:2196/1-03-14-2 Vinkovci, 13. velja e 2014. godine




O D L U K U o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Osnovne škole Josipa Lovreti a, Otok

I. Daje se prethodna suglasnost na prijedlog Statuta Osnovne škole Josipa Lovreti a, Otok.


KLASA:602-02/14-01/17 URBROJ:2196/1-03-14-2 Vinkovci, 13.velja e 2014.god.




Statuta Osnovne škole Zrinskih Nuštar, Nuštar

I. Daje se prethodna suglasnost na prijedlog Statuta Osnovne škole Zrinskih Nuštar, Nuštar.






Statuta Osnovne škole “Ivan Kozarac”, Nijemci

I.

Daje se prethodna suglasnost na prijedlog Statuta Osnovne škole “Ivan Kozarac”, Nijemci.


KLASA:602-02/14-01/35 URBROJ:2196/1-03-14-2 Vinkovci, 13.velja e 2014. godine




Statuta Osnovne škole Nikole Andri a, Vukovar


I. Daje se prethodna suglasnost na prijedlog Statuta Osnovne škole Nikole Andri a, Vukovar.

II. Odluka stupa na snagu danom objave u “Službenom vjesniku” Vukovarsko-srijemske županije. KLASA:602-02/14-01/19 URBROJ:2196/1-03-14-2 Vinkovci, 13.velja e 2014.godine




Statuta Osnovne škole Mitnica, Vukovar

I. Daje se prethodna suglasnost na prijedlog Statuta Osnovne škole Mitnica, Vukovar.




Temeljem lanka 54. Zakona o ustanovama (“Narodne novine” RH, broj 76/93, 29/97, 47/99 i 35/08), lanka 98. st. 3. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (“Narodne novine” RH, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12 i 94/13), lanka 16., 17. i 40. Statuta Vukovarsko-srijemske županije, te lanka 64. Poslovnika Županijske skupštine Vukovarsko-srijemske županije (“Službeni vjesnik” Županije, broj 4/13), Skupština Vukovarsko-srijemske županije

na 8. sjednici održanoj 13. velja e 2014. godine, donosi


Statuta Osnovne škole Mate Lovraka, Županja

I. Daje se prethodna suglasnost na prijedlog Statuta Osnovne škole Mate Lovraka, Županja.






Statuta Osnovne škole Lovas, Lovas

I. Daje se prethodna suglasnost na prijedlog Statuta Osnovne škole Lovas, Lovas.







Statuta Osnovne škole Lipovac, Lipovac

I. Daje se prethodna suglasnost na prijedlog Statuta Osnovne škole Lipovac, Lipovac.


KLASA:602-02/14-01/46 URBROJ:2196/1-03-14-2 Vinkovci, 13. velja e 2014.godine




Statuta Osnovne škole Korog, Koro

I. Daje se prethodna suglasnost na prijedlog Statuta Osnovne škole Korog, Koro .






Statuta Osnovne škole “Vladimir Nazor”, Komletinci

I. Daje se prethodna suglasnost na prijedlog Statuta Osnovne škole “Vladimir Nazor”, Komletinci.






Statuta Osnovne škole Josipa Matoša, Vukovar


I. Daje se prethodna suglasnost na prijedlog Statuta Osnovne škole Josipa Matoša, Vukovar.






Statuta Osnovne škole “Matija Gubec”, Jarmina

I. Daje se prethodna suglasnost na prijedlog Statuta Osnovne škole “Matija Gubec”, Jarmina.







Statuta Osnovne škole “August Cesarec”, Ivankovo

I. Daje se prethodna suglasnost na prijedlog Statuta Osnovne škole “August Cesarec”, Ivankovo.






Statuta Osnovne škole Ivana Kozarca, Županja

I. Daje se prethodna suglasnost na prijedlog Statuta Osnovne škole Ivana Kozarca, Županja.






O D L U K U o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Osnovne škole Julija Beneši a, Ilok

I. Daje se prethodna suglasnost na prijedlog Statuta Osnovne škole Julija Beneši a, Ilok.


KLASA:602-02/14-01/22 URBROJ:2196/1-03-14-2 Vinkovci, 13. velja e 2014.godine

PREDSJEDNIK SKUPŠTINE

Antun Žagar, ing. graf.


O D L U K U o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Osnovne škole Ila a-Banovci, Ila a

I. Daje se prethodna suglasnost na prijedlog Statuta Osnovne škole Ila a-Banovci, Ila a.



PREDSJEDNIK SKUPŠTINE

Antun Žagar, ing. graf.



Statuta Osnovne škole “Antun i Stjepan Radi ”, Gunja

I. Daje se prethodna suglasnost na prijedlog Statuta Osnovne škole “Antun i Stjepan Radi ”,Gunja.






Statuta Osnovne škole Gradište, Gradište


I. Daje se prethodna suglasnost na prijedlog Statuta Osnovne škole Gradište, Gradište.






Statuta Osnovne škole “Ivan Meštrovi ”, Drenovci

I. Daje se prethodna suglasnost na prijedlog Statuta Osnovne škole “Ivan Meštrovi ”, Drenovci.







Statuta Osnovne škole Dragutina Tadijanovi a, Vukovar

I. Daje se prethodna suglasnost na prijedlog Statuta Osnovne škole Dragutina Tadijanovi a, Vukovar.






Statuta Osnovne škole akovci, akovci

I. Daje se prethodna suglasnost na prijedlog Statuta Osnovne škole akovci, akovci.







Statuta Osnovne škole Matija Antun Reljkovi ,Cerna

I. Daje se prethodna suglasnost na prijedlog Statuta Osnovne škole Matija Antun Reljkovi ,Cerna.





O D L U K U o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Osnovne škole fra Bernardina Tome

Leakovi a, Bošnjaci

I. Daje se prethodna suglasnost na prijedlog Statuta Osnovne škole fra Bernardina Tome Leakovi a, Bošnjaci.





O D L U K U o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Osnovne škole “Mijat Stojanovi ”,

Babina Greda

I. Daje se prethodna suglasnost na prijedlog Statuta Osnovne škole “Mijat Stojanovi ”, Babina Greda.





O D L U K U o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Osnovne škole Blage Zadre, Vukovar


I. Daje se prethodna suglasnost na prijedlog Statuta Osnovne škole Blage Zadre, Vukovar.






Statuta Osnovne škole Antuna Bauera, Vukovar

I. Daje se prethodna suglasnost na prijedlog Statuta Osnovne škole Antuna Bauera, Vukovar.






O D L U K U o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Doma u enika - Vukovar, Vukovar

I. Daje se prethodna suglasnost na prijedlog Statuta Doma u enika - Vukovar, Vukovar.





O D L U K U o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Drvodjelsko tehni ke škole Vinkovci

I. Daje se prethodna suglasnost na prijedlog Statuta Drvodjelsko tehni ke škole Vinkovci.






O D L U K U o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Ekonomske i trgova ke škole Ivana

Domca Vinkovci, Vinkovci

I. Daje se prethodna suglasnost na prijedlog Statuta Ekonomske i trgova ke škole Ivana Domca Vinkovci, Vinkovci.





O D L U K U o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Gimnazije Matije Antuna Reljkovi a,

Vinkovci

I. Daje se prethodna suglasnost na prijedlog Statuta Gimnazije Matije Antuna Reljkovi a,Vinkovci.






Statuta Gimnazije Županja, Županja

I. Daje se prethodna suglasnost na prijedlog Statuta Gimnazije Županja, Županja.







Statuta Srednje škole Ilok, Ilok

I. Daje se prethodna suglasnost na prijedlog Statuta Srednje škole Ilok, Ilok.






Statuta Obrtni ko-industrijske škole Županja, Županja

I. Daje se prethodna suglasnost na prijedlog Statuta Obrtni ko-industrijske škole Županja, Županja.




Temeljem lanka 54. Zakona o ustanovama (“Narodne novine” RH, broj 76/93, 29/97, 47/99 i 35/08), lanka 98. st. 3. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (“Narodne novine” RH, broj 87/08, 86/09, 92/10,

105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12 i 94/13), lanka 16., 17. i 40. Statuta Vukovarsko-srijemske županije, te lanka 64. Poslovnika Županijske skupštine Vukovarsko-srijemske županije (“Službeni vjesnik” Županije, broj 4/13), Skupština Vukovarsko-srijemske županije na 8. sjednici održanoj 13. velja e 2014. godine, donosi


Statuta Poljoprivredno šumarske škole Vinkovci, Vinkovci

I. Daje se prethodna suglasnost na prijedlog Statuta Poljoprivredno šumarske škole Vinkovci, Vinkovci.





O D L U K U o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Ekonomske škole Vukovar, Vukovar

I. Daje se prethodna suglasnost na prijedlog Statuta Ekonomske škole Vukovar, Vukovar.







Statuta Gimnazije Vukovar, Vukovar

I. Daje se prethodna suglasnost na prijedlog Statuta Gimnazije Vukovar, Vukovar.






Statuta Srednje strukovne škole Vinkovci, Vinkovci

I. Daje se prethodna suglasnost na prijedlog Statuta Srednje strukovne škole Vinkovci, Vinkovci.






Statuta Tehni ke škole Nikole Tesle, Vukovar

I. Daje se prethodna suglasnost na prijedlog Statuta Tehni ke škole Nikole Tesle, Vukovar.





O D L U K U o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Strukovne škole Vukovar, Vukovar


I. Daje se prethodna suglasnost na prijedlog Statuta Strukovne škole Vukovar, Vukovar.




.



Statuta Tehni ke škole Ru era Boškovi aVinkovci, Vinkovci

I. Daje se prethodna suglasnost na prijedlog Statuta Tehni ke škole Ru era Boškovi aVinkovci, Vinkovci.




Temeljem lanka 54. Zakona o ustanovama (“Narodne novine” RH, broj 76/93, 29/97, 47/99 i 35/08), lanka 98. st. 3. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (“Narodne novine” RH, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12 i 94/13), lanka 16., 17. i 40. Statuta Vukovarsko-srijemske županije, te lanka 64. Poslovnika Županijske skupštine Vukovarsko-srijemske

županije (“Službeni vjesnik” Županije, broj 4/13), Skupština Vukovarsko-srijemske županije na 8. sjednici održanoj 13. velja e 2014. godine, donosi


Statuta Tehni ke škole Županja, Županja

I. Daje se prethodna suglasnost na prijedlog Statuta Tehni ke škole Županja, Županja.





O D L U K U o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Zdravstvene i veterinarske škole Dr.

Andrije Štampara Vinkovci, Vinkovci

I. Daje se prethodna suglasnost na prijedlog Statuta Zdravstvene i veterinarske škole Dr. Andrije Štampara Vinkovci, Vinkovci.





Temeljem to ke IV. Odluke o minimalnim financijskim standardima za decentralizirane funkcije za zdravstvene ustanove u 2014. godini (“Narodne novine” RH br. 7/14), lanka 17. i 40. Statuta Vukovarsko-srijemske Županije (“Službeni vjesnik” Županije, broj 4/13), te lanka 64. Poslovnika Županijske skupštine

Vukovarsko-srijemske županije (“Službeni vjesnik” Županije, broj 4/13), Skupština Vukovarsko-srijemske županije na 8. sjednici održanoj 13. velja e 2014. godine, donosi

O D L U K U o kriterijima, mjerilima i na inu financiranja

decentraliziranih funkcija za zdravstvene ustanove u 2014. godini

I. Ovom Odlukom utvr uju se kriteriji, mjerila i na in financiranja decentraliziranih funkcija za zdravstvene ustanove u 2014. godini za:

- investicijsko ulaganje zdravstvenih ustanova u prostor, medicinsku i nemedicinsku opremu i prijevozna sredstva

- investicijsko i teku e održavanje zdravstvenih ustanova - prostora, medicinske i nemedicinske opreme i prijevoznih sredstava

- informatizaciju zdravstvene djelatnosti

- otplatu kredita

II. Vukovarsko-srijemskoj Županiji Odlukom o minimalnim financijskim standardima za decentralizirane funkcije za zdravstvene ustanove u 2014. godini utvr ena su sredstva u iznosu od 22.203.332,00 kn i to :

- 4.746.793,00 kn za investicijsko i teku e održavanje

- 14.201.023,00 kn za investicijsko ulaganje

- 3.255.516,00 kn za otplatu kredita (obnova, rekonstrukcija, modernizacija gra evine skelet u sklopu Op e bolnice Vinkovci)

Dio sredstava za investicijsko ulaganje namijenjenih za nabavu prijevoznih sredstava može se koristiti isklju ivo za nabavku vozila za obavljanje osnovne djelatnosti.

III. Kriteriji i mjerila za ostvarivanje prava na raspored sredstava zdravstvenim ustanovama, za namjene utvr ene to kom I. ove Odluke su:

- broj, veli ina i povezanost lokaliteta pojedinih zdravstvenih ustanova na kojima se odvija zdravstvena djelatnost

- broj i opseg djelatnosti ugovorenih u osnovnom zdravstvenom osiguranju

- gravitiraju i broj osiguranika

- financiranje djelatnosti zdravstvene ustanove iz drugih izvora

- projekti od prioritetne važnosti za podizanje dostupnosti zdravstvene zaštite

Korektivni kriteriji su: - zapo ete investicije - postoje e stanje gra evina - postoje e stanje opremljenosti - investicijska ulaganja u prethodnim

godinama- potreba informatizacije

IV. Raspored sredstava za decentralizirane funkcije za zdravstvene ustanove u 2014. godini u iznosu od 22.203.332,00 kn izvršit e se izme uzdravstvenih ustanova kojih je osnivaVukovarsko-srijemska županija i zdravstvenih ustanova u postupku sanacije: Doma zdravlja Vinkovci, Doma zdravlja Vukovar, Doma zdravlja Županja, Zavoda za javno zdravstvo Vukovarsko-srijemske županije ,Zavoda za hitnu medicinu Vukovarsko-srijemske županije, Op ežupanijske bolnice Vinkovci i Op e županijske bolnice Vukovar primjenom kriterija i mjerila iz to ke III. ove Odluke. Navedena sredstva moraju se koristiti u skladu sa stvarnim stanjem i potrebama zdravstvenih ustanova u cilju ispunjavanja Zakonom propisanih uvjeta, normativa i standarda iz osnovnog zdravstvenog osiguranja.

V. Župan Vukovarsko-srijemske županije prema

prijedlogu Plana ulaganja i održavanja utvr enih odlukom upravnih vije a zdravstvenih ustanova u 2014. godini, utvr uje popis prioriteta za raspored dodijeljenih sredstava izme u zdravstvenih ustanova na svom podru ju primjenjuju i kriterije i mjerila koji su utvr eni Odlukom o minimalnim financijskim standardima za decentralizirane funkcije za zdravstvene ustanove u 2014. godini i ovom Odlukom. Utvr eni popis prioriteta dostavit e se Ministarstvu zdravlja na suglasnost.

VI. Zdravstvene ustanove iz to ke IV. ove Odluke dužne su dostavljati dokumentaciju o provedenom natje ajnom postupku u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi, ovjerene ra une o nabavi roba i usluga ili ovjerene privremene ili okon ane situacije za izvršene radove i usluge koji su dospjeli ili dospjevaju na pla anje. Vukovarsko-srijemska županija zbog postizanja racionalnosti i ve e ekonomi nosti korištenja decentraliziranih sredstava za postupke istovrsne nabave ve e vrijednosti može iste objediniti.

VII. Odgovorne osobe zdravstvenih ustanova obvezuju se u skladu s utvr enim popisom prioriteta strogo namjenski trošiti ova sredstva.


VIII. Ova Odluka stupa na snagu danom objave u “Službenom vjesniku” Vukovarsko-srijemske županije.



Temeljem Odluke o minimalnim financijskim standardima materijalnih i financijskih rashoda centara za socijalnu skrb i pomo i za podmirenje troškova stanovanja korisnicima koji se griju na drva u 2014. godini, Vlade RH (“Narodne novine” br. 7/14), lanka 17. i 40. Statuta Vukovarsko-srijemske županije (“Službeni vjesnik” Županije, broj 4/13), te lanka 64. Poslovnika Županijske skupštine (“Službeni vjesnik” Županije, broj 4/13), Skupština Vukovarsko-srijemske županije na 8. sjednici održanoj 13. velja e 2014. godine, donosi

ODLUKU O KRITERIJIMA I MJERILIMA MATERIJALNIH I FINANCIJSKIH

RASHODA CENTARA ZA SOCIJALNU SKRB I POMO I ZA PODMIRENJE

TROŠKOVA STANOVANJA KORISNICIMA KOJI SE GRIJU NA DRVA

U 2014.GODINI

I. Ovom Odlukom utvr uju se kriteriji i mjerila materijalnih i financijskih rashoda centara za socijalnu skrb i pomo i za pomirenje troškova stanovanja korisnicima koji se griju na drva u 2014 godini.

II. Vukovarsko-srijemska županija za centre za socijalnu skrb sa svog podru ja, osigurava

sredstva za materijalne i financijske rashode centara za socijalnu skrb.

Materijalni rashodi centara za socijalnu skrb su:

• naknade troškova zaposlenima (službena putovanja, rad na terenu i odvojeni život, stru no usavršavanje zaposlenika),

• rashodi za materijal i energiju (uredski materijal i ostali materijalni rashodi, materijal i sirovine, energija, materijal i dijelovi za teku e investicijsko održavanje, sitni inventar i auto gume),

• rashodi za usluge (usluge telefona, pošte i prijevoza, usluge teku eg i investicijskog održavanja, usluge promidžbe i informiranja, komunalne usluge, zakupnine i najamnine, zdravstvene usluge, intelektualne i osobne usluge, ra unalne usluge i ostale usluge),

• ostali nespomenuti rashodi poslovanja, naknade za rad predstavni kih i izvršnih tijela povjerenstva i sli no (premije osiguranja, reprezentacija, lanarine i ostali nespomenuti rashodi poslovanja).

Financijski rashodi su:

• ostali financijski rashodi (bankarske usluge i usluge platnog prometa, negativne te ajne razlike i valutna klauzula, zatezne kamate i ostali nespomenuti financijski rashodi).

III. Kriterij za materijalne i financijske rashode je broj radnika zaposlen u centru.

Mjerilo je prosje ni mjese ni iznos po radniku.

Minimalni financijski standard materijalnih i financijskih rashoda centara za socijalnu skrb u 2014. godini, sukladno stavcima 1. i 2. ove to ke po centrima iznosi:

CENTRI Broj zaposlenih

Prosje ni mjese niiznos po radniku

Materijalni i financijski rashodi u 2014. godini

Centar za socijalnu skrb Vinkovci

36 1.856,00 801.796,00

Centar za socijalnu skrb Vukovar

30 1.856,00 668.160,00

Centar za socijalnu skrb Županja

27 1.856,00 601.344,00

UKUPNO 93 1.856,00 2.071.300,00

IV. Vukovarsko-srijemska županija, osigurava sredstva za pomo za podmirenje troškova stanovanja korisnicima koji se griju na drva.

Kriterij za izdatke pomo i za podmirenje troškova stanovanja korisnicima koji se griju na drva je broj korisnika planiran u 2014. godini

Mjerilo je iznos od 950,00 kuna po korisniku pomo i za podmirenje troškova stanovanja korisnicima koji se griju na drva.

Minimalni financijski standard izdatka pomo i za podmirenje troškova stanovanja korisnicima koji se griju na drva u 2014. godini iznosi:


Broj korisnika Iznos u 2014. godini VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA 2.808 2.667.600,00

V. Minimalni financijski standardi utvr eni u to kama III. i IV. ove Odluke ine osnovicu za izra un potpora izravnanja za decentralizirane funkcije centara za socijalnu skrb u skladu sa Zakonom o financiranju jedinica podru ne(regionalne) samouprave.

VI. Sredstva iz to ke III. ove Odluke mjese no ese upla ivati na žiro-ra un centara za socijalnu skrb u visini jedne dvanaestine, a sredstva iz to ke IV. Ove odluke upla ivat e se po zahtjevima jedinica lokalne samouprave na žiro-ra un jedinca lokalne samouprave. Za provedbu ove Odluke zadužuje se Upravni odjel za socijalnu skrb Vukovarsko-srijemske županije.

VII. Centri za socijalnu skrb dužni su dostavljati Upravnom odjelu za socijalnu skrb izvješ e o utrošenim sredstvima i presliku podmirenih ra una, po etkom mjeseca za prethodni mjesec, a jedinice lokalne samouprave mjese no izvješ e o korisnicima pomo i za podmirenje troškova stanovanja koji se griju na drva.

VIII. Ova Odluka stupa na snagu danom objave u “Službenom vjesniku” Vukovarsko-srijemske županije.



Temeljem Odluke o minimalnim financijskim standardima za decentralizirano financiranje domova za starije i nemo ne osobe u 2014. godini, Vlade RH (“Narodne novine” RH, broj 7/14), lanka 17. i 40. Statuta Vukovarsko-srijemske županije (“Službeni vjesnik” Županije, broj 4/13), te lanka 64. Poslovnika Županijske skupštine Vukovarsko-srijemske županije (“Službeni vjesnik” Županije, broj 4/13), Skupština Vukovarsko-srijemske županije na 8. sjednici održanoj 13. velja e 2014. godine, donosi

ODLUKU O KRITERIJIMA I MJERILIMA ZA DECENTRALIZIRANO

FINANCIRANJE DOMOVA ZA STARIJE I NEMO NE OSOBE U 2014. GODINI

OP E ODREDBE

I. Ovom Odlukom utvr uju se kriteriji i mjerila za decentralizirano financiranje djelatnosti domova za starije i nemo ne osobe Vinkovci i Vukovar u 2014. godini, nad kojima su prenesena osniva ka prava s Republike Hrvatske na Vukovarsko-srijemsku županiju, a koje ine rashodi za zaposlene, materijalni rashodi i rashodi za nabavku nefinancijske imovine.

II. Vukovarsko-srijemska županija za domove za starije i nemo ne osobe Vinkovci i Vukovar, osigurava sredstva za obavljanje djelatnosti doma u visini razlike izme u ukupnih rashoda i vlastitih prihoda, za 2014. godinu u iznosu od 8.810.648,00 kuna.

Ukupni rashodi doma su: • pla e• ostali rashodi za zaposlene • doprinosi na pla e• naknada troškova zaposlenima

(službena putovanja, naknade za prijevoz, za rad na terenu i odvojeni život, stru no usavršavanje zaposlenika)

• rashodi za materijal i energiju (uredski materijal i ostali materijalni rashodi, materijal i sirovine, energija, materijal i dijelovi za teku e i investicijsko održavanje, sitni inventar i auto gume)

• rashodi za usluge (usluge telefona, pošte i prijevoza, usluge teku eg i investicijskog održavanja, usluge promidžbe i informiranja, komunalne usluge, zakupnine i najamnine, zdravstvene i veterinarske usluge, intelektualne i osobne usluge, ra unalne usluge i ostale usluge)

• ostali nespomenuti rashodi poslovanja (naknade za rad predstavni kih i izvršnih tijela povjerenstva i sli no, premije osiguranja, reprezentacija, lanarine i ostali nespomenuti rashodi

poslovanja) • ostali financijski rashodi (bankarske

usluge i usluge platnog prometa, negativne te ajne razlike i valutna klauzula, zatezne kamate i ostali nespomenuti financijski rashodi)

• materijalna imovina – prirodna bogatstva (zemljište)

• nematerijalna imovina u obliku prava (patenti, koncesije, licence, ostala prava i ostala nespomenuta nematerijalna imovina)

• gra evinski objekti • postrojenja i oprema • prijevozna sredstva • višegodišnji nasadi i osnovno stado • nematerijalna proizvedena imovina


• plemeniti metali i ostale pohranjene vrijednosti

• rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini

Vlastiti prihod doma je prihod kojeg dom za starije i nemo ne osobe ostvari naplatom cijene skrbi izvan vlastite obitelji izme u doma i korisnika, odnosno obveznika pla anja cijene skrbi izvan vlastite obitelji ili rješenjem centra za socijalnu skrb, ostalih usluga ili na drugi na in.

KRITERIJI I MJERILA

III. Rashodi za zaposlene su:

• pla e, • ostali rashodi za zaposlene, • doprinosi na pla e.

Kriteriji za financiranje rashoda za zaposlene utvr uju se prema:

• Pravilniku o vrsti doma za djecu i doma za odrasle osobe i njihovoj djelatnost, te uvjetima glede prostora, opreme i potrebnih stru nih i drugih djelatnika doma socijalne skrbi

• Zakonu o pla ama u javnim službama i Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama,

• Osnovici za izra un pla eradnika u javnim službama utvr enoj kolektivnim Ugovorom ili Odlukom Vlade Republike Hrvatske,

• Odredbama Kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi, koje se primjenjuju kao pravna pravila.

Mjerila za financiranje rashoda za zaposlene utvr uju se prema broju zaposlenih u trenutku prijenosa osniva kih prava, odnosno po korisniku (stalnog smještaja, korigiranog koeficijenta od 20% za korisnike pomo i i njege u ku i i dostave i pripreme obroka za vanjske korisnike).

Minimalni financijski standard rashoda za zaposlene u domovima za starije i nemo ne osobe u 2014. godini, sukladno stavcima 1., 2. i 3. ove to ke, po domovima iznosi:

DOMOVI Broj korisnika

Iznos po korisniku

Iznos u 2014. godini

Dom za starije i nemo ne osobe Vinkovci

216 2.373 6.150.000,00

Dom za starije i nemo ne osobe Vukovar

110 2.465 3.254.000,00

UKUPNO 326 2.404 9.404.000,00

Za realizaciju sredstava iz to ke 3. ove Odluke zadužuje se Upravni odjel za socijalnu skrb. Sredstva iz to ke 3. ove Odluke mjese no e se upla ivati na žiro-ra un domova za starije i nemo ne osobe u visini jedne dvanaestine.

IV. Materijalni rashodi su:

• naknade troškova zaposlenima (službena putovanja, naknade za prijevoz, rad na terenu i odvojeni život, stru no usavršavanje zaposlenika)

• rashodi za materijal i energiju (uredski materijal i ostali materijalni rashodi, materijal i sirovine, energija, materijal i dijelovi za teku e i investicijsko održavanje, sitni inventar i auto gume)

• rashodi za usluge (usluge telefona, pošte i prijevoza, usluge teku eg i investicijskog održavanja, usluge promidžbe i informiranja, komunalne usluge, zakupnine i najamnine, zdravstvene i veterinarske usluge, intelektualne i osobne usluge, ra unalne usluge i ostale usluge

• ostali nespomenuti rashodi poslovanja (premije osiguranja, reprezentacija,

lanarine i ostali nespomenuti rashodi poslovanja)

Financijski rashodi su:• ostali financijski rashodi (bankarske

usluge i usluge platnog prometa, negativne te ajne razlike i valutna klauzula, zatezne kamate i ostali nespomenuti financijski rashodi).

Kriteriji za financiranje materijalnih i financijskih rashoda utvr uju se prema broju korisnika doma iz to ke III. ove Odluke. Mjerila za financiranje materijalnih i financijskih rashoda utvr uju se po korisniku. Minimalni financijski standard materijalnih i financijskih rashoda za domove za starije i nemo ne osobe u 2014. godini, sukladno stavcima 1., 2., 3. i 4. ove to ke, po domovima iznosi:


DOMOVI Broj korisnika

Iznos po korisniku

Iznos u 2014. godini

Dom za starije i nemo ne osobe Vinkovci

216 1.848 4.790.000,00


110 1.919 2.533.000,00

UKUPNO 326 1.872 7.323.000,00

Za realizaciju sredstava iz to ke 4. ove Odluke zadužuje se Upravni odjel za socijalnu skrb. Sredstva iz to ke 4. ove Odluke mjese no e se upla ivati na žiro-ra un domova za starije i nemo ne osobe u visini jedne dvanaestine.

V. Rashodi za nabavku nefinancijske imovine:

• materijalna imovina – prirodna bogatstva (zemljište)

• nematerijalna imovina u obliku prava (patenti, koncesije, licence, ostala prava i ostala nespomenuta nematerijalna imovina)

• gra evinski objekti • postrojenja i oprema • prijevozna sredstva • višegodišnji nasadi i osnovno

stado • nematerijalna proizvedena

imovina • plemeniti metali i ostale

pohranjene vrijednosti

• rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini

Kriteriji za financiranje rashoda nefinancijske imovine utvr uju se prema:

1. Pravilniku o vrsti doma za djecu i doma za odrasle osobe i njihovoj djelatnosti, te uvjetima glede prostora, opreme i potrebnih stru nih i drugih djelatnika doma socijalne skrbi

2. Stanju prostora i opreme prema intenzitetu ulaganja u prethodnim godinama, te ulaganju po korisniku iz to ke III. ove Odluke.

Mjerila za financiranje rashoda za nefinancijsku imovinu utvr uju se po korisniku.Minimalni financijski standard rashoda za nefinancijsku imovinu za domove za starije i nemo ne osobe u 2014. godini, sukladno stavcima 1., 2. i 3. ove to ke po domovima iznosi:

DOMOVI Broj korisnika Iznos u 2014. godini Dom za starije i nemo ne osobe

Vinkovci 216 604.876,00


110 178.772,00

UKUPNO 326 783.648,00

Za realizaciju sredstava iz to ke 5. ove Odluke zadužuju se ravnatelji ustanova. Ravnatelji su dužni postupati po Zakonu o javnoj nabavi, a po realizaciji dužni su dostavljati preslike ra una ili situacije Upravnom odjelu za socijalnu skrb, nakon ega e sredstva biti dozna ena na žiro-ra un ustanove.

VI. Za potrebe hitnih intervencija, investicijskog i teku eg održavanja objekta, prostora, opreme i vozila, te nabavu opreme, osigurava se u 2014. godini 300.000,00 kuna. Za realizaciju ove to ke zadužuju se ravnatelji ustanova. Ravnatelji su dužni zatražiti odobrenje za realizaciju od Upravnog odjela za socijalnu skrb Vukovarsko-srijemske županije.

Po dobivenom odobrenju ravnatelji su dužni postupati po Zakonu o javnoj nabavi. Po realizaciji ravnatelji su dužni dostaviti preslike uredno likvidiranih ra una koji mora sadržavati i specifikaciju izvršenih radova i usluga po vrsti, koli ini i jedini noj cijeni, nakon ega e sredstva biti dozna ena na žiro-ra un ustanove.

VII. Vukovarsko-srijemska županija e u svom prora unu u 2014. godini osigurati domovima za starije i nemo ne osobe razliku sredstava od ukupnih rashoda utvr enih u 2014. godini, umanjenih za vlastiti prihod doma planiran u 2014. godini, za financiranje rashoda iz to ke 3. 4. i 5. ove Odluke, koja po domovima iznosi:

DOMOVI Ukupni rashodi

u 2014.god.

Planirani vlastiti prihodi u 2014.

godine

Razlika sredstava izme urashoda i planiranih vlastitih prihoda u 2014. godine koje

osigurava županija Dom za starije i nemo ne osobe

Vinkovci 11.694.876,00 6.200.000,00 5.494.876,00



6.115.772,00 2.800.000,00 3.315.772,00

UKUPNO 17.810.648,00 9.000.000,00 8.810.648,00

Ako dom za starije i nemo ne osobe ostvari vlastiti prihod u manjem iznosu od procijenjenog, Vukovarsko-srijemska županija osigurava razliku izme u ukupno ostvarenog prihoda i ukupno utvr enih rashoda iz to ke 3. 4. i 5. ove Odluke.

Ako dom za starije i nemo ne osobe ostvari vlastiti prihod u ve em iznosu od procijenjenog, smanjuje se razlika sredstava izme u ukupno utvr enih rashoda iz to ke 3. 4. i 5.. Ove Odluke i ukupno ostvarenih vlastitih prihoda, koje osigurava Vukovarsko-srijemska županija.

VIII. Domovi za starije i nemo ne osobe dužni su dostavljati Upravnom odjelu za socijalnu skrb izvješ e o utrošenim sredstvima i presliku podmirenih ra una, po etkom mjeseca za prethodni mjesec.

IX. Ova Odluka stupa na snagu danom objave u “Službenom vjesniku” Vukovarsko-srijemske županije.



a

Temeljem lanka 391. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (“Narodne novine” br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08 i 38/09 153/09, 143/12), te lanka 17. i 40. Statuta Vukovarsko-srijemske županije (“Službeni vjesnik” Vukovarsko-srijemske županije, broj 4/13.), Skupština Vukovarsko-srijemske županije na 8. sjednici održanoj dana 13. velja e 2014. godine, donosi

O D L U K U o prijenosu prava vlasništva

lanak 1. Vukovarsko-srijemska županija prenosi pravo vlasništva nad k. . br. 788/4 , Ulica dr. Franje Ra kog u Županji, u naravi neplodno, površine 757 m2, upisane u z.k. ul. 5193, k.o. Županja na Grad Županju, a u postupku isho enja Potvrde glavnog projekta u predmetu Rekonstrukcije spoja ulica Dr. Franje Ra kog-Aleja matice Hrvatske u Županji.

lanak 2. Vlasništvo nad nekretninom iz lanka 1. Ove Odluke prenijet e se bez naknade.

lanak 3. Ugovor o prijenosu prava vlasništva nad nekretninom zaklju it e se u pisanom obliku i ini sastavni dio ove Odluke.

lanak 4. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenom vjesniku” Vukovarsko-srijemske županije.

KLASA: 944-01/13-01/02 URBROJ.: 2196/1-03-14-3 Vinkovci, 13. velja e 2014. godine


Temeljem lanka 58. Zakona o ustanovama (“Narodne novine” RH, broj 76/93, 29/97, 47/99 i 35/08), lanka 17. i 40. Statuta Vukovarsko-srijemske županije te lanka 64. Poslovnika Županijske skupštine Vukovarsko-srijemske županije(“Službeni vjesnik” Vukovarsko-sriejsmke županije, broj 4/13), Skupština Vukovarsko-srijemske županije na 8. sjednici održanoj 13. velja e 2014. godine, donosi

O D L U K U

I. Daje se suglasnost na Odluku Školskog odbora Osnovne škole “Ivan Kozarac” Nijemci (KLASA: 003-01/13-01/08, URBROJ: 2188-31-06-13-2 od 21. ožujka 2013. god.) za prodaju izgra enog dijela zemljišta u vlasništvu Škole na k. o. Donje Novo Selo, k .br.321, veli ine 108,50 m2, po ponu enoj cijeni od 7.500,00 kn.

II. Prihod od prodaje Škola e uporabiti za nabavku školske opreme i ure enje škole.

III. Ova Odluka stupa na snagu danom objave u “Službenom vjesniku” Vukovarsko-srijemske županije.



Temeljem lanka 58. Zakona o ustanovama (“Narodne novine” RH, broj 76/93, 29/97, 47/99 i 35/08), lanka 17. i 40. Statuta Vukovarsko-srijemske županije te lanka 64. Poslovnika Županijske skupštine (“Službeni vjesnik”


Vukovarsko-srijemske županije, broj 4/13), Skupština Vukovarsko-srijemske županije na 8. sjednici održanoj 13. velja e 2014. godine, donosi

O D L U K U

I. Daje se suglasnost na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Stari Jankovci iz Starih Jankovaca (KLASA: 602-05/12-01/153, UR.BROJ: 2188-36-12-1 od 02. travnja 2012. god) za prodaju stanova u vlasništvu Škole u stambenoj zgradi u Oroliku u ulici Dr. Franje Tu mana 10 i 12, k.o. Orolik, k .br.106, po po etnoj cijeni utvr enoj od strane stalnog sudskog vještaka u iznosu od 11.070,00 € ili 83,246,40 kn( 1€=7,52 kn) po stanu.

II. Zadužuje se ravnatelj Škole da natje aj za prodaju stanova provede u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima te o u injenom izvijesti Upravni odjel za obrazovanje i šport Vukovarsko-srijemske županije i župana.

III. Sav prihod od prodaje Škola e uporabiti za nabavku školske opreme i ure enje škole.

IV. Ova Odluka stupa na snagu danom objave u “Službenom vjesniku” Vukovarsko-srijemske županije. KLASA:940-01/14-01/01 URBROJ:2196/1-03-14-1 Vinkovci 13. velja e 2014. godine


Temeljem lanka 58. Zakona o ustanovama (“Narodne novine” RH, broj 76/93, 29/97, 47/99 i 35/08), lanka 17. i 40. Statuta Vukovarsko-srijemske županije te lanka 64. Poslovnika Županijske skupštine Vukovarsko-srijemske županije(“Službeni vjesnik” Vukovarsko-srijemske županije, broj 4/13), Skupština Vukovarsko-srijemske županije na 8. sjednici održanoj 13. velja e 2014. godine, donosi

O D L U K U

I. Daje se suglasnost na Odluku Školskog odbora Osnovne škole “Ivan Kozarac” Nijemci (KLASA: 003-01/13-01/08, UR.BROJ: 2188-31-06-13-2 od 21. ožujka 2013. god.) za prodaju izgra enog dijela zemljišta u vlasništvu Škole na k. o. Donje Novo Selo, k .br.321, veli ine 108,50 m2, po ponu enoj cijeni od 7.500,00 kn.

II. Prihod od prodaje Škola e uporabiti za nabavku školske opreme i ure enje škole.

III. Ova Odluka stupa na snagu danom objave u “Službenom vjesniku” Vukovarsko-srijemske županije.

KLASA: 940-01/14-01/02 UR.BROJ: 2196/1-03-14-1 Vinkovci, 13. velja e 2014. godine


Temeljem lanka 28. Zakona o zaštiti i spašavanju (Narodne novine br. 174/04, 79/07, 38/09 i 127/10), lanka 16., 17. i 40. Statuta Vukovarsko-srijemske županije, te lanka 64. Poslovnika Županijske skupštine Vukovarsko-srijemske županije (“Službeni vjesnik“ Županije, broj 4/13), Skupština Vukovarsko-srijemske županije na 8. sjednici održanoj 13. velja e 2014. godine, .donosi

SMJERNICE ZA ORGANIZACIJU I RAZVOJ SUSTAVA ZAŠTITE I

SPAŠAVANJA U VUKOVARSKO-SRIJEMKOJ ŽUPANIJI ZA 2014. GOD.

I. UVOD

U 2014. godini, sustav zaštite i spašavanja u Vukovarsko-srijemskoj županiji, ulazi u svoju etvrtu i posljednju godinu srednjoro noga

razvojnoga razdoblja kada je potrebito, i dalje, kontinuirano razvijati i ja ati sve njegove sastavnice, te planirati i osigurati i Županiji i jedinicama lokalne samouprave sredstva za brži i ja i razvitak operativnih i pri uvnih snaga sustava, njegovo opremanje i osposobljavanje za djelovanje u svim uvjetima, bez obzira o kojoj vrsti ugroze se radi, poglavito poradi toga jer smo, u posljednje vrijeme, svakodnevno, suo enisa sve u estalijim nesre ama i katastrofama s nesagledivim posljedicama po stanovništvo i materijalna dobra. Stoga je potrebito, tijekom 2014. godine, i nadalje, kontinuirano stvarati uvjete za:

osiguranje blagovremene identifikacije, procjene i temeljitoga pra enje rizika za nastanak mogu ih katastrofa, korištenje znanja, postoje ih resursa, inovacija i edukacija za razvitak i izgradnju sustava zaštite i spašavanja i njegovu otpornost na svim razinama, smanjenje postoje ih rizika te ja anje pripravnost za u inkovito djelovanje kao odgovor na potencijalne katastrofe, osiguranje potrebnih financijskih sredstva za zadovoljavanje temeljnih potreba sustava (obuka, uvježbavanje, materijalno-tehni ko opremanje, osiguranje sredstava za djelovanje u katastrofama i sl.).


II. PRAVCI I CILJEVI RAZVOJA

1. Opremanje, osposobljavanje, usavršavanje, uskla ivanje i uvezivanje sudionika u jedinstveni sustav zaštite i spašavanja na podru ju Vukovarsko-srijemske županije

U cilju sveobuhvatnoga razvitka sustava zaštite i spašavanja na cjelokupnome teritoriju Vukovarsko-srijemske županije, te izvršavanja sve složenijih i obimnijih zada a zaštite i spašavanja kako podru ne tako i lokalne samouprave potrebno je, i tijekom 2014. godine, kao i prethodnih godina, educirati i osposobiti sve sudionike sustava zaštite i spašavanja, a prije svega elne ljude lokalne i podru ne (regionalne samouprave), zatim lanove stožera ZiS i zapovjedništava civilne zaštite, kao i zapovjednike postrojbi civilne zaštite, te rukovode e djelatnike službi pravnih osoba koje se, svakodnevno, bave temeljnim zada ama zaštite i spašavanja. Na taj na in, osigurao bi se kvalitetan i stru an kadrovski potencijal, koji bi bio u stanju odgovoriti svim ciljevima utvr enim u dokumentu: „Plan razvoja sustava zaštite i spašavanja u Vukovarsko-srijemskoj županiji za razdoblje od 2010. do 2014. godine. Slijedom toga ove godine treba donijeti i usvojiti novi srednjoro ni Plan razvoja sustava zaštite i spašavanja u Vukovarsko-srijemskoj županiji za razdoblje od 2015. do 2019. godine.

Broj 3. "SLUŽBENI VJESNIK" Stranica 29

PL

AN

VJE

ŽB

I Z

AŠT

ITE

I S

PA

ŠAV

AN

JA U

201

4. G

OD

.

PR

OC

JEN

A

FIN

AN

CIJ

SKIH

S

RE

DS

TA

VA

R

ed.

br.

VR

IJE

ME

O

DR

ŽA

VA

NJA

V

JEŽ

BE

NO

SIT

EL

J V

JEŽ

BE

or

gani

zato

r

NA

ZIV

I

TE

MA

VJE

ŽB

E

BR

OJ

SUD

ION

IKA

iz

nos

nosi

telj

VJE

ŽB

A

PR

EM

AR

AZ

INI

LO

KA

CIJ

A

OD

RŽ

AV

AN

JA

VJE

ŽB

E

TIP

V

JEŽ

BE

P

LA

NIR

AN

I SU

DIO

NIC

I

1 2

3 4

5 6

7 8

9 10

11

1.

Svi

banj

P

UZ

SV

ukov

ar

Zim

a 20

14

Saz

ivan

je

stož

era

i za

povj

edni

štva

C

Z V

SŽ

18

0,00

0,

00

Žup

anij

ska

Vuk

ovar

S

imul

acij

sko-

kom

unik

acijs

ka

vjež

ba

Sto

žer

ZiS

-a i

zapo

vjed

ništ

vo C

Z

VS

Ž i

PU

ZS

Vuk

ovar

Lip

anj

Žup

anij

a/

Gra

d V

inko

vci i

K

PA

Dun

av

„Ban

ja“

2014

. P

otra

ga i

spaš

avan

je iz

vo

de

30

12.0

00

Žup

anij

a/G

rad

Vin

kovc

i

Žup

anij

ska

Vin

kovc

i, Je

zero

„B

anja

“ P

otra

ga i

spaš

avan

je

KP

A D

unav

,HG

SS

Vin

kovc

i, G

D C

K

Vin

kovc

i, JV

P V

in-

kovc

i, P

UZ

S

Vuk

o-

var,

PU

Vuk

ovar

sko-

srij

emsk

a i

Žup

a-ni

jski

Zav

od z

a hi

tnu

med

icin

u.

3.

Ruj

an

Gra

d V

ukov

ar i

PU

ZS

Vuk

ovar

Eva

kuac

ija

stan

ovni

štva

us

lijed

ak

tivi

ranj

a kl

iziš

ta-2

014.

200

5.00

0

Gra

d V

ukov

ar

i gim

nazi

ja

Vuk

ovar

Gra

dska

Vuk

ovar

, G

imna

zija

V

ukov

ar, u

l. Š

amac

2

Eva

kuac

ija

stan

ovni

- št

va

Sto

žer

ZiS

-a i

zapo

- vj

edni

štvo

Gra

da V

ukov

ara,

PU

ZS

V

ukov

ar, G

imna

zi-

ja ja

Vuk

ovar

, G

DC

K V

ukov

ar,F

ranj

eva-

ki

sam

osta

n,

HG

SS

-S V

inko

vci,

PP

Vuk

ovar

, ŽZ

HM

i JV

P V

ukov

ar.

4.

Stu

deni

Ž

upan

ija/

G

rad

Žup

anja

Žup

anja

201

4.

Spa

šava

nje

iz

viso

kih

stam

beni

h zg

rada

80

12.0

00

Žup

anij

a/

Gra

d Ž

upan

ja

Žup

anij

ska

Žup

anja

S

paša

vanj

e iz

ru

ševi

na

HG

SS-s

t. V

inko

vci,

GD

CK

Ž

upan

ja, D

VD

Žup

anja

P

UZ

S V

ukov

ar,

PU

Vuk

o-va

rsko

-sri

jem

ska,

PP

Ž

upan

ja,Ž

Z H

M i

ko

mun

alne

slu

- žb

e gr

ada.


III. PROGRAM RAZVOJA

1. Razvoj operativnih snaga

U cilju uspostave u inkovitijeg djelovanja sustava zaštite i spašavanja u Vukovarsko-srijemskoj županiji, potrebno je, u 2014. godini:

- u cijelosti ažurirati procjene ugroženosti, što je u izradi (studeni 2013.)

- ažurirati planove ZiS-a i planove CZ po svim mjerama, a poglavito u dijelu koji se odnosi na tehni ko-tehnološke nesre e s opasnim tvarima, što je u izradi (studeni 2013.)

- nastaviti s izobrazbom rukovodnih i ostalih kadrova u nastavnim centrima za obuku, uz koordinaciju PUZS Vukovar, poradi daljnjega unapre enja sustava zapovijedanja u zaštiti i spašavanju,

- dogovoreno je da zada especijalisti kih timova civilne zaštite preuzmu udruge gra ana

- primijeniti najmodernije standarde u nabavci opreme i sredstava za potrebe opremanja stožera, zapovjedništava i postrojbi zaštite i spašavanja,

- osigurati skladišni prostor za pohranu i uvanje materijalno-tehni kih sredstava timova civilne zaštite,

- ostvariti suradnju s potencijalnim partnerima u regiji glede izrade zajedni kih programa razvitka zaštite i spašavanja koji bi se financirali sredstvima iz fondova Europske unije.

2. Službe i pravne osobe kojima je zaštita i spašavanje redovita djelatnost

Temeljem donesenih odluka o utvr ivanju pravnih osoba od interesa za zaštitu i spašavanje na županijskoj i lokalnim razinama, te razra enimoperativnim postupcima za sudjelovanje u akcijama zaštite i spašavanja, u 2014. godini potrebno je:

- izraditi i donijeti operativne planove zaštite i spašavanja,

- odrediti sastave stru nih timova koji e sudjelovati u akcijama zaštite i spašavanja, poglavito u onim službama i pravnim osobama koje to do sada nisu u inile, kao što su: timovi za identifikaciju i ukop,

- utvrditi materijalno-tehni ka sredstva i opremu koja je prioritetna potreba timovima za intervencije u akcijama zaštite i spašavanja.

a) Vatrogasna zajednica Vukovarsko-srijemske županije

U skladu s odredbama Zakona o vatrogastvu ustrojiti u inkovitu zaštitu od požara na cjelokupnom teritoriju Vukovarsko-srijemske županije,

- poticati donošenje procjena ugroženosti i planova zaštite od požara u jedinicama lokalne samouprave tamo gdje nisu doneseni,

- sudjelovati u radu oko donošenja novog Zakona o vatrogastvu, te svojim prijedlozima pomo i u poboljšanju odredaba i provedivosti zakona,

- u skladu s Programom aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku u 2014 godini provesti nare ene mjere na podru ju naše županije,

- pratiti stanje opremljenosti vatrogasnih društava u vatrogasnoj tehnici, opremi i sredstvima za gašenje požara, te im pružati stru nu pomo kod nabavke iste. Posebnu pozornost posvetiti društvima u ratom stradalim podru jima,

- nastaviti s izvršenjem programa stru nog osposobljavanja u cilju osiguranja potrebnih kadrova za izvršenje svih zadataka u djelatnosti zaštite od požara,

- obaviti nadzor i utvrditi stanje u vatrogasnim postrojbama od strane županijskog

- zapovjednika u pripremi provo enja mjera zaštite od požara za vrijeme obavljanja žetvenih

- radova, - sudjelovati u radu sjednica

Skupština dobrovoljnih vatrogasnih društava.

- -organizacija Županijskog vatrogasnog natjecanja za djecu i mladež u svrhu promocije i populariziranja dobrovoljnog vatrogastva u svibnju 2014.

b) Županijsko društvo Crvenoga križa Vukovarsko-srijemske županije

Prioritetni zadatak Županijskoga društva Crvenoga križa, u 2014. godini, biti e:

- osigurati sredstva za financiranje provedbe zahtjevnoga programa rada Službe za djelovanje u katastrofama,

- osigurati sredstva, odnosno, precizirati pokrivanje troškova opremanja Službe, kao i edukaciju županijskih interventnih timova,


- dogovoriti rješavanje statusa lanovima timova za vrijeme

trajanja intervencija na podru jima Županije, RH, pa i izvan granica naše zemlje, kao što su: naknada pla e, odvojeni život, osiguranje, smještaj, prehrana, kemikalije, gorivo i dr.

- u 2014 . godini, društvo e, nizom seminara, uz suradnju Hrvatskoga Crvenoga

- križa,osposobiti volontere i profesionalne djelatnike za brzu procjenu šteta, broja stradalih

- osoba, te razli ite vrste pomo i i prioritete u poduzimanju raznih aktivnosti.

U 2014. godini, u suradnji sa Županijskim društvom Crvenoga križa i educiranim predava ima, pokrenuti e se seriju predavanja i priprema lanova županijskoga interventnog tima.

3. Udruge gra ana od interesa za zaštitu i spašavanje

U 2014. godini, u suradnji s Podru nim uredom za zaštitu i spašavanje Vukovar, evidentirati sve udruge gra ana od interesa za zaštitu i spašavanje u Županiji, utvrditi njihove ljudske i materijalne potencijale kroz stvaranje jedinstvene baze podataka, nakon ega, od istih, zatražiti razvojne programe i projekte koji su u funkciji zaštite i spašavanja, te donijeti odluke o financiranju onih udruga gra ana iji su kapaciteti u funkciji razvoja i ja anja sustava zaštite i spašavanja na regionalnoj i lokalnim razinama.

a) Gorska služba spašavanja – stanica Vinkovci

U 2014.godini HGSS Stanica Vinkovci planira osposobiti još 4-5 mladih ljudi za potrage i spašavanje. Od opreme je u planu nabava 6 kompleta suhih odjela za spašavanje iz vode, nabava 4 kajaka (DAG) nabava prikolice za pse i prikolice za opremu.

Planirane su 4 vježbe na podru ju Vukovarsko-srijemske županije i to:

1. Vježba potrage za nestalom osobom (me unarodna vježba-partner GSS Srebrenik BIH)

2. Vježba spašavanja iz vode na rijeci Savi 3. Vježba spašavanja sa zale enog

vodotoka na rijeci Bosut 4. Vježba spašavanja sa visine

b) Klub podvodnih aktivnosti Vukovar

Program aktivnosti obuhva a zada e održavanja spremnosti i obuke, licenciranja i produžavanja licenci, preventive, suradnja s HRS-om , klubovima u RH, me unarodnim klubovima i opremanje kluba. Program je sa injen na osnovi dosadašnjeg djelokruga kluba, Zakona o ronjenju NN 41/01.

Za aktivnosti predvi ene ovim programom postoji zakonska obveza za osiguranje sredstava za:

- redovitu djelatnost - akcije spašavanja ( potrage za

utopljenicima, raznim predmetima i dr.) - intervencije van naše Županije - nabavka i održavanje opreme - preventivna djelatnost ( sudjelovanje

lanova kluba na ekološkim akcijama, seminarima, ekološkim edukacijama i drugim ronila kim edukacijama )

Klub podvodnih aktivnosti „Vukovar“ trenutno ima 15 lanova. Broj intervencija koje izvrše lanovi kluba iz godine u godinu stalno raste i

rasti e razvojem turizma, aktivnog na ina života koji promi e aktivnosti na vodi, porast rije nog i pomorskog prometa itd. U inkovitost kluba ne mjeri se samo po broju intervencija, ve i po slijede im pokazateljima:

- podru jem (teritorijem) koje klub „pokriva“

- složenosti zada a koje može izvršiti - kratko om vremena za odgovor na

složenu situaciju (mobilizacije i izlaska na teren)

- -rezultatima u izvršenju zada a i prevencija

Klub podvodnih aktivnosti „Vukovar“ djeluje na podru ju Vukovarsko-srijemske županije i kao takav je jedini klub. Okuplja lanstvo koje se bave podvodnim aktivnostima, organizira podvodne aktivnosti, natjecanja, ekološke i druge aktivnosti, sura uje sa školskim, sportskim, tehni kim i drugim organizacijama i udrugama u provedbi zajedni kih akcija i manifestacija. Sura uje s krovnim institucijama, ministarstvima koje se bave sportom, tehni kom kulturom, zaštitom okoliša i drugim aktivnostima od interesa za klub i društvenu zajednicu.

Program aktivnosti ja razdijeljen po grupama, a u skladu sa zada ama koje KPA „Vukovar“ o ekuje u 2014.godini:

1.INTERVENCIJE 2.OBUKA 3.USAVRŠAVANJA ZNANJA 4.OPREMANJE KLUBA 5.ODRŽAVANJE REDOVITOG RADA 6.EKOLOŠKE AKCIJE

4. Sredstva za djelovanje zaštite i spašavanja u katastrofama

U dogovoru s Državnom upravom za zaštitu i spašavanje, a u suradnji s Županijskim društvom Crvenoga križa, utvrditi vrste i koli ine potrebnih kapaciteta za smještaj i zbrinjavanje civilnoga stanovništva u katastrofama, odrediti prioritete u nabavci i osigurati financijska sredstva za kupnju, te stvaranju uvjeta za adekvatnu pohranu sredstava, odnosno njihovo održavanje i servisiranje.


5. Preventivne mjere u sustavu zaštite i spašavanja

Promidžbom u sredstvima javnoga priop avanja, ja ati svijest gra ana o nužnosti primjene mjera osobne i uzajamne zaštite, provo enju ostalih mjera zaštite i spašavanja, poglavito preventivnih mjera u oblasti zaštite od požara, a kojima bi se, uvelike, smanjio rizik od nastanka katastrofa.

6. Izvršavanje zada a u skladu s Programom aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku

Temeljem Programa vlade RH, donijeti Plan i program provo enja posebnih mjera zaštite od požara za Vukovarsko-srijemsku županiju u 2014. godini kojim odrediti zada e, izvršitelje, rokove i potrebna financijska sredstva za realizaciju planiranih aktivnosti. 7. Izvršavanje zada a u skladu s Programom aktivnosti u provedbi posebnih mjera ZiS-a za vrijeme turisti ke sezone

U suradnji s PUZS Vukovar, donijeti poseban Program aktivnosti na razini Županije, a koji se odnosi na provedbu posebnih mjera zaštite i spašavanja za vrijeme turisti ke sezone, u koji uklju iti sve žurne službe od interesa za zaštitu i spašavanja u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

8. Izvršavanje zada a u skladu s Programom aktivnosti u slu aju nepovoljnih hidroloških i zimskih uvjeta

Sa initi program aktivnosti u slu aju pojave nepovoljnih hidroloških i zimskih uvjeta za podru je Vukovarsko-srijemske županije i, uz koordinaciju PUZS Vukovar, raditi na njegovu provo enju u cilju otklanjanja posljedica od svih vrsta elementarnih nepogoda. Inicirati sastanak sa predstavnicima HAC-a, MUP-a, Županije i PUZS-a Vukovar u svezi dogovora glede zbrinjavanja putnika u slu ajevima kada, uslijed nepovoljnih meteoroloških prilika, do e do zastoja u prometu na grani nim prijelazima koji se nalaze na podru ju naše županije. 9. Suradnja u podru ju zaštite i spašavanja

U 2014. godini, uz koordinaciju PUZS Vukovar, nastaviti zapo etu suradnju sa odgovaraju iminstitucijama zaštite i spašavanja u Republici Srbiji i Republici BiH u cilju razmjene iskustava, podataka i znanja iz oblasti zaštite i spašavanja, te izrade zajedni kih programa prekograni nesuradnje i njihovo kandidiranje za dodjelu sredstava u okviru Financijskoga instrumenta za civilnu zaštitu, Programa za dunavsku strategiju i dr. fondova EU-e.



Temeljem lanka 54. Zakona o ustanovama (“Narodne novine” RH, broj 76/93, 29/97, 47/99 i 35/08), lanka 58. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (“Narodne novine” RH br.150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 12/12, 70/12 i 82/13), lanka 17. i 40. Statuta Vukovarsko-srijemske Županije (“Službeni vjesnik” Županije, broj 4/13), te lanka 64. Poslovnika Županijske skupštine

Vukovarsko-srijemske županije (“Službeni vjesnik” Županije, broj 4/13), Skupština Vukovarsko-srijemske županije na 8. sjednici održanoj 13. velja e 2014. godine, donosi

O D L U K U o davanju suglasnosti na Odluku o izmjenama

i dopunama Statuta Zavoda za hitnu medicinu Vukovarsko-

srijemske županije

I. Daje se suglasnost na Odluku o izmjenama i dopunama Statuta Zavoda za hitnu medicinu Vukovarsko-srijemske županije, koju je donijelo Upravno vije e na sjednici održanoj dana 20. prosinca 2013. godine.

II. Ova Odluka stupa na snagu danom objave u “Službenom vjesniku” Vukovarsko-srijemske županije.



Temeljem lanka 35. Zakona o ustanovama (“Narodne novine” RH, broj 76/93, 29/97, 47/99 i 35/08), lanka 16., 17. i 40. Statuta Vukovarsko-srijemske županije, te lanka 64. Poslovnika Županijske skupštine Vukovarsko-srijemske županije (“Službeni vjesnik” Županije, broj 4/13), Skupština Vukovarsko-srijemske županije na 8. sjednici održanoj 13. velja e 2014. godine, donosi

O D L U K U o izmjeni Odluke o osnivanju Uprave za ceste

Vukovarsko-srijemske županije


lanak 1. Odluka o osnivanju Uprave za ceste Vukovarsko-srijemske županije (“Službeni vjesnik” Vukovarsko-srijemske županije br. 5/06-pro iš eni tekst, 12/10 i 17/13) mijenja se prema odredbama ove Odluke.

lanak 2. lanak 15. mijenja se i sada glasi: “ lanak 15.” U okviru Županijske uprave za ceste radi potpunijeg ostvarivanja djelatnosti ustrojit e se organizacijske jedinice. To ke 1. i 2. se brišu.

lanak 3. lanak 16. mijenja se i sada glasi: “ lanak 16.” Pobliži opis poslova kao i broj organizacijskih jedinica iz prethodnog lanka ove Odluke, odredit e nadležni organ Uprave svojim aktima.

lanak 4. U lanku 26a. mijenja se stavak 2. koji sada glasi: “Župan imenuje i razrješava predsjednika i dva lana Upravnog vije a.”

lanak 5. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenom vjesniku” Vukovarsko-srijemske županije.



Temeljem lanka 38. Zakona o ustanovama (“Narodne novine” RH, broj 76/93, 29/97, 47/99 i 35/08), lanka 13. st. 2. Statuta Uprave za ceste Vukovarsko-srijemske županije (“Službeni vjesnik” Županije, broj 6/06-pro iš eni tekst, 12/10 i 18/13), lanka 21. i 26. Odluke o osnivanju Uprave za ceste Vukovarsko-srijemske županije (“Službeni vjesnik” Županije, broj 5/06-pro iš eni tekst, 12/10 i 17/13), lanka 16., 17. i 40. Statuta Vukovarsko-srijemske županije (“Službeni vjesnik” Županije, broj 4/13), Skupština Vukovarsko-srijemske županije na 8. sjednici održanoj 13. velja e 2014. godine, donosi

R J E Š E NJ E o razrješenju dužnosti v.d. ravnatelja

Uprave za ceste Vukovarsko-srijemske županije

I.

MARIO NAGLI , dipl. iur. iz Vinkovaca razrješuje se dužnosti v.d. ravnatelja Uprave za ceste Vukovarsko-srijemske županije.

II. Ovo Rješenje stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenom vjesniku” Vukovarsko-srijemske županije.



Temeljem lanka 38. st. 2. Zakona o ustanovama (“Narodne novine” RH, broj 76/93, 29/97, 47/99 i 35/08), lanka 13. st. 2. Statuta Uprave za ceste Vukovarsko-srijemske županije (“Službeni vjesnik” Županije, broj 6/06-pro iš eni tekst, 12/10 i 18/13), lanka 21. i 23. Odluke o osnivanju Uprave za ceste Vukovarsko-srijemske županije (“Službeni vjesnik” Županije, broj 5/06-pro iš eni tekst, 12/10 i 17/13), lanka 16., 17. i 40. Statuta Vukovarsko-srijemske županije (“Službeni vjesnik” Županije, broj 4/13), Skupština Vukovarsko-srijemske županije na 8. sjednici održanoj 13. velja e 2014. godine, donosi

R J E Š E NJ E o imenovanju ravnatelja Uprave za ceste

Vukovarsko-srijemske županije

I. ŽELJKO GALI , dipl. oec. iz Ivankova imenuje se za ravnatelja Uprave za ceste Vukovarsko-srijemske županije.

II. Ovo Rješenje stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenom vjesniku” Vukovarsko-srijemske županije.




Temeljem lanka 39. st. 1. Zakona o prostornom ure enju i gradnji („Narodne novine“ RH, broj 153/13), 16., 17. i 40. Statuta Vukovarsko-srijemske županije, te lanka 64. Poslovnika Županijske skupštine Vukovarsko-srijemske županije („Službeni vjesnik“ Županije, broj 4/13), Skupština Vukovarsko-srijemske županije na 8. sjednici održanoj 13. velja e 2014. godine, donosi

Z A K LJ U A K

I. Usvaja se Izvješ e o stanju u prostoru Vukovarsko-srijemske županije za razdoblje 2009.-2012. god.



IZVJEŠ�E O STANJU U PROSTORU

VUKOVARSKO – SRIJEMSKE

ŽUPANIJE

2009. – 2012.

SADRŽAJ:

OP�I DIO

1. Rješenje Trgova�kog suda o registraciji Zavoda za prostorno ure�enje Vukovarsko –

srijemske županije

I POLAZIŠTA

1. Osnova i ciljevi izrade Izvješ�a

2. Zakonodavno - institucionalni okvir

3. Osnovna prostorna obilježja županije

4. Vukovarsko-srijemska županija u okviru prostornog ure�enja Republike Hrvatske

II ANALIZA I OCJENA STANJA, PROVEDBE I TRENDOVA RAZVOJA U

PROSTORU

1. Prostorna struktura korištenja i namjene površina županije

2. Sustav naselja

3. Gospodarske djelatnosti

4. Opremljenost prostora infrastrukturom od zna�aja za županiju

5. Zaštita i korištenje dijelova prostora od posebnog zna�aja

6. Obvezni prostorni pokazatelji

III ANALIZA IZRADE I PROVEDBE DOKUMENATA PROSTORNOG

URE�ENJA

1. Izrada dokumenata prostornog ure�enja

2. Provedba dokumenata prostornog ure�enja


3. Dokumenti prostornog ure�enja u odnosu na druge strateške, razvojne i programske dokumente od važnosti za županiju

4. Provedba zaklju�aka, smjernica i preporuka iz prethodnog izvješ�a IV PREPORUKE ZA UNAPRE�ENJE ODRŽIVOG RAZVOJA U PROSTORU S

PRIJEDLOGOM PRIORITETNIH AKTIVNOSTI

1. Potrebe, mogu�nosti i ograni�enja daljnjeg održivog razvoja u prostoru županije obzirom na okolnosti, sektorska optere�enja i izazove

2. Ocjena potrebe izrade novih i/ili izmjene i dopune postoje�ih dokumenata prostornog ure�enja na razini županije

3. Prijedlog aktivnosti za unaprje�enje održivog razvoja u prostoru V IZVORI PODATAKA

VI ULAZNI PODACI

I POLAZIŠTA

Polazišta obuhva�aju pregled osnova i ciljeva izrade Izvješ�a unutar

zakonodavnog i institucionalnog okvira, osnovna prostorna obilježja županije i mjesto

županije u okviru prostornog ure�enja Države za razdoblje za koje se Izvješ�e izra�uje.

1. OSNOVA I CILJEVI IZRADE IZVJEŠ�A

Izvješ�e je osnovni i jedini dokument stalnog i neprekinutog pra�enja stanja u

prostoru. Ono omogu�uje cjelovito pra�enje stanja u prostoru odre�ivanjem sadržaja

prostornih pokazatelja.


Svrha izrade Izvješ�a je dobivanje sveobuhvatnog pregleda prostornog razvoja

i prostornog planiranja sa sustavom prostornog ure�enja.

Cilj izrade Izvješ�a o stanju u prostoru je usmjeravanje aktivnosti na

revitalizaciju nerazvijenih podru�ja Vukovarsko – srijemske županije, poticanje demografske

obnove, usporavanje i zaustavljanje iseljavanja mla�eg stanovništva sa podru�ja cijele

županije, razvoj naselja, društvene, prometne i ostale infrastrukture, zaštitu krajolika, zaštitu

prirodnih vrijednosti, zaštitu kulturno-povijesnih cjelina, analiziranje stanja i trendova

prostornog razvoja, provedbu dokumenata prostornog ure�enja i drugih razvojnih dokumenata

i programa, te poslije navedenog izvršiti ocjenu stanja i dati prijedloge za unapre�enje

prostornog razvoja s planom aktivnosti i prijedlogom pokazatelja za naredno razdoblje.

Prema �lanku 3. Pravilnika o sadržaju i obveznim prostornim

pokazateljima Izvješ�a o stanju u prostoru (NN 117/12), Izvješ�e sadrži:

- polazišta,

- analizu i ocjenu stanja, provedbe i trendova razvoja u prostoru,

- analizu provedbe dokumenata prostornog ure�enja i drugih dokumenata,

- preporuke za unapre�enje održivog razvoja u prostoru s prijedlogom prioritetnih aktivnosti i

- izvore podataka.

U Izvješ�u o stanju u prostoru za prethodno razdoblje Vukovarsko-

srijemska županija je najavila pokretanje vlastitih inicijativa:

- izradu i donošenje Strategije razvoja Županije / ostvareno

- pokretanje aktivnosti na sustavnom rješavanju zbrinjavanja otpada / ostvarene

- sufinanciranje opremanja i unapre�enja komunalne infrastrukture / ostvaruje se

kontinuirano,

- izrada Plana intervencija u zaštiti okoliša (usvojen) .

2. ZAKONODAVNO - INSTITUCIONALNI OKVIR Temeljem Zakona o prostornom ure�enju i gradnji (NN 76/07, 38/09,

55/11, 90/11 i 50/12), a u skladu sa Pravilnikom o sadržaju i obveznim prostornim

pokazateljima izvješ�a o stanju u prostoru (NN 117/12), Zavod za prostorno ure�enje

Vukovarsko – srijemske županije izradio je Izvješ�e o stanju u prostoru Vukovarsko –

srijemske županije 2009. – 2012. kao �etverogodišnji dokument pra�enja stanja u prostoru.

Donošenje Izvješ�a o stanju u prostoru županije ima svoja uporišta u zakonskoj

regulativi iz podru�ja prostornog ure�enja i gradnje:


- Strategiji prostornog ure�enja Republike Hrvatske ( lipanj 1997.)

- Programu prostornog ure�enja Republike Hrvatske ( svibanj 1999.)

- Strategiji održivog razvitka Republike Hrvatske (velja�a 2009. )

- Zakonu o prostornom ure�enju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12).

Za izradu Izvješ�a korišteni su podaci iz dokumenata prostornoga ure�enja,

službeno objavljeni i dostupni podaci nadležnih tijela i ustanova, te drugih pravnih osoba s

javnim ovlastima odre�enih posebnim propisima, te podaci iz usvojenih i objavljenih

pojedinih sektorskih strateških, razvojnih, planskih i provedbenih dokumenata, koji su od

utjecaja na održiv razvoj u prostoru.

Izvješ�e se izra�uje u tekstualnom obliku, a pojedina tematska podru�ja se

dodatno obrazlažu, argumentiraju i prikazuju s tabelarnim prikazom pokazatelja, te grafi�kim

i drugim prikazima.

3. OSNOVNA PROSTORNA OBILJEŽJA VUKOVARSKO -

SRIJEMSKE ŽUPANIJE ZEMLJOPISNI POLOŽAJ Vukovarsko-srijemska županija smještena je na sjeveroistoku Republike Hrvatske.

Leži u izme�u rijeke Dunava i Save, i zauzima dijelove povijesnih pokrajina isto�ne Slavonije

i zapadnog Srijema. Površina Vukovarsko-srijemske županije je 2448 km2. Na tom

podru�ju male su visinske razlike. Najviša je to�ka �ukala kod Iloka (294 m nadmorske

visine), a najniža u Posavini - Spa�va (78 m). Na istoku se blago spuštaju obronci Fruške gore

i prelaze u vukovarski ravnjak. Sa zapada, s planine Dilja, pruža se vinkova�ko-�akova�ki

ravnjak.

Na podru�ju Vukovarsko-srijemske županije su važni rije�ni i kopneni pravci, a

križaju se i me�unarodni prometni pravci od istoka prema zapadu uz rijeku Dunav, te

od sjevera preko rijeke Save prema Jadranskom moru.

Bogata ravnica bila je mjesto brojnih sukoba i seoba naroda. Zahvaljuju�i

izvanredno plodnom tlu, povoljnim klimatskim uvjetima, prirodnom bogatstvu i dobrom

prometnom položaju, ovo podru�je je naseljeno od davnina. Prošlo je gotovo jedno tisu�lje�e

kako ovdje Hrvati grade svoj narodni život i obi�aje.

Sjeverno od Vinkovaca te�e rijeka Vuka koja se ulijeva u Dunav kod Vukovara, a

južnije prema Savi te�e rijeka Bosut s pritokama Beravom, Bi�om, Studvom i Spa�vom.

Bogate ribom, te su rijeke utjecale na kontinuitet življenja �emu je pridonijela i plodna


praporna zemlja. Na gusto�u naseljavanja utjecale su i mnogobrojne hrastove šume u nekad

mo�varama bogatom podru�ju južnog dijela Vukovarsko-srijemske županije.

KLIMA

Prostor Vukovarsko-srijemske županije ima umjereno kontinentalnu klimu. Ljeta

su sun�ana i vru�a, a zime su hladne i sa snijegom. Prema podacima iz Županijske razvojne

strategije (2007.-2013.) srednja godišnja temperatura kre�e se oko 11,2oC sa srednjim

najtoplijim maksimumom od 30,0oC i srednjim minimumom od 12,0oC . Srednje godišnje

padaline kre�u se u relativno uskom rasponu. Najniže su u krajnjem isto�nom dijelu gdje

iznose oko 660 mm.

STRUKTURA POVRŠINA ŽUPANIJE

Prevladavaju oranice, vo�njaci, vinogradi, livade, pašnjaci, šume. Prema podacima

Državne geodetske uprave-Podru�nog ureda za katastar Vukovar Vukovarsko-srijemska

županija ima najplodnije oranice (136.237,00 ha vrlo plodne zemlje). Zemlja crnica na

vukovarskom ravnjaku je najplodnija.

Tlo, umjerena kontinentalna klima i povoljan godišnji raspored oborina na ovom

podru�ju omogu�avaju kvalitetnu poljoprivrednu proizvodnju. Ratarske površine su uglavnom

meliorirane (melioracija-osposobljavanje neplodnog tla za biljnu proizvodnju poboljšavanjem

njegovih svojstava) i komasirane (komasacija-okrupnjavanje zemljišta koje se provodi radi

velike rascjepkanosti u svrhu grupiranja zemljišnih �estica, i u pravilu obuhva�a podru�je

jedne katastarske op�ine, radi racionalne poljoprivredne proizvodnje �ime bi se omogu�ila

strojna obrada i visoki prinosi).

Glavni proizvodi su: pšenica, kukuruz, še�erna repa, soja. Na podru�ju

Vukovarsko-srijemske županije su postojali zna�ajni prera�iva�ki kapaciteti za poljoprivredne

proizvode, skladišta, mlinovi, silosi, hladnja�e i tvornice od kojih je ve�ina prestala sa radom.

Veliko bogatstvo �ine sa�uvane stare šume koje, prema podacima Državne

geodetske uprave – Podru�nog ureda za katastar Vukovar, pokrivaju površinu od 69.383,00

ha. Naro�ito su poznate šume hrasta lužnjaka. U spa�vanskom šumskom bazenu dva su

zašti�ena šumska podru�ja: Lože kod Županje, i Radiševo - zašti�eno šumsko podru�je blizu

naselja Vrbanja.

4. VUKOVARSKO - SRIJEMSKA ŽUPANIJA U OKVIRU

PROSTORNOG URE�ENJA REPUBLIKE HRVATSKE


Republika Hrvatska ima 56.609,59 km2 kopnene površine i 4.284.889

stanovnika, te gusto�u naseljenosti 75,58 st/km2. Ubraja se u srednje i rje�e naseljene

europske države.

Zastupni�ki dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici 27. lipnja 1997.

donio je, na temelju �lanka 17. Zakona o prostornom planiranju (“Narodne novine” br.

30/94.), Strategiju prostornog ure�enja Republike Hrvatske. Po donošenju Strategije

donesen je Program prostornog ure�enja Republike Hrvatske. Nakon donošenja

Strategije i Programa uslijedilo je pra�enje primjene njihovih postavki i realizacije te

izrada Izvješ�a o stanju u prostoru i Programa mjera za unapre�enje stanja u prostoru

Republike Hrvatske. Uspostavljen je i sustav prostornih planova (prostorni planovi

županija, prostorni planovi ure�enja gradova i op�ina te prostorni planovi podru�ja

posebnih obilježja i drugi). Time je omogu�eno djelovanje u prostoru prema na�elima

utvr�enim Ustavom Republike Hrvatske, Zakonom o prostornom ure�enju i u skladu s

usvojenim dokumentima - Strategijom i Programom prostornog ure�enja Republike

Hrvatske.

Strategija prostornog ure�enja odre�uje dugoro�ne ciljeve prostornog razvoja i

planiranja u skladu s ukupnim gospodarskim, društvenim i kulturnim razvojem te sadrži

osnove za uskla�ivanje i usmjeravanje prostornog razvoja, organizaciju prostora Države,

razvojne prioritetne djelatnosti te planske cjeline zajedni�kih prostornih i razvojnih obilježja

za koje �e se donositi prostorni planovi ili drugi dokumenti prostornog ure�enja (�l. 14).

Programom prostornog ure�enja se utvr�uju mjere i aktivnosti za provo�enje

Strategije. Sadrži, osim pobliže odre�enih osnovnih ciljeva razvoja u prostoru, još kriterije i

smjernice za ure�enje prostornih i drugih cjelina te prijedlog prioriteta za ostvarivanje ciljeva

prostornog ure�enja, a na temelju prirodnih, gospodarskih, društvenih i kulturnih polazišta

odre�uje osnovu za organizaciju, zaštitu, korištenje i namjenu prostora, zaštitu i unaprje�enje

okoliša, sustav središnjih naselja i sustav razvojne državne infrastrukture (�l.15.).

Strategija i Program prostornog ure�enja Republike Hrvatske su dokumenti

kojima se uspostavljaju temelji dugoro�nog razvoja u prostoru. Sistematizirane su

prostorne jedinice, sustav i cjeline kao trajna prostorna osnova za planiranje, pra�enje i

provedbu mjera.

Razlike Hrvatskog teritorija odre�uju velike prostorne cjeline:

- Županije Isto�ne Hrvatske (Osje�ko-baranjska,Vukovarsko-srijemska, Brodsko-


posavska, Viroviti�ko-podravska i Požeško-slavonska)

- Županije Središnje Hrvatske

- Županije Jadranske Hrvatske.

Ove grupe županija predstavljaju obuhvat pra�enja stanja u prostoru i

usmjeravanja prostornog razvoja na globalnoj razini. Dokumenti koji obra�uju navedene

pokazatelje su Izvješ�e o stanju u prostoru i Program mjera za unaprje�enje stanja u prostoru.

Posebno je važno planiranje kontakt zona relativno dobro o�uvanih prirodnih cjelina i jakih

razvojnih pravaca na kojima se može o�ekivati pove�an interes za lociranje gospodarstva.

Osnaživanje prostorno - razvojne strukture temelji se na povoljnoj mreži

naselja, naro�ito manjih gradova, koja omogu�ava ravnomjeran razvoj, pretežito definiranim

koridorima prometnica i glavnim poljodjeljskim resursima. Za ravnomjeran razvoj

Republike Hrvatske, a posebno Vukovarsko – srijemske županije, posebno je zna�ajno

isto�no urbano podru�je (Vukovar,Vinkovci, Županja, Ilok, Otok) i podunavski razvojni

koridor.

Ure�enje prostora Vukovarsko-srijemske županije uvjetuju dominantni

rije�ni tokovi Dunava i Save koji odre�uju koridore velike državne i me�unarodne

infrastrukture, višenamjensko korištenje voda s cjelovitim ure�enjem poljodjeljskih površina,

te bogatstvo šuma s potrebom revitalizacije ruralnog prostora i usmjerenjem na razvoj

izletni�kog, zdravstveno-rekreacijskog, tranzitnog i lovnog turizma.

Planski elementi cjelovitih sustava i pripadnost ve�im cjelinama odnose se

osobito na magistralne i regionalne prometne pravce istok-zapad, poboljšanje popre�nih veza

na središnjem prostoru, porje�ja velikih rijeka Dunava i Save kao podru�ja cjelovitog

ure�enja i korištenja voda uz državnu granicu, podunavski prometno-gospodarski sustav te

prometno i gospodarsko uklju�ivanje središnje Slavonije u glavne razvojne sustave.

Razvitak podru�ja Vukovarsko-srijemske županije treba promatrati kroz

ja�e i neposrednije uklju�ivanje u srednjoeuropsko gospodarsko - prometne sustave, kulturnu

suradnju, te unapre�enje stanja okoliša. Ja�anje linije podunavskih gradova temelji se na

funkcioniranju luke Vukovar i njenom brzom uklju�ivanju kombiniranim prometom u

glavne državne i europske tijekove razmjene roba, izgradnji višenamjenskog kanala

Dunav-Sava, ure�enju grani�nih podru�ja te razvoju prometno - gospodarskih funkcija

gradova s rješenjem klju�nih prometnih �vorišta (Vukovar, Vinkovci i drugi).


II. ANALIZA I OCJENA STANJA, PROVEDBE I TRENDOVA RAZVOJA U PROSTORU Analiza i ocjena stanja, provedbe i trendova razvoja u prostoru obuhva�a prikaz

demografskih pokazatelja, ostvarenja prostornih struktura korištenja i namjene površina

županije, sustava naselja, gospodarskih djelatnosti, opremljenosti prostora infrastrukturom od

zna�aja za županiju, zaštitu i korištenje dijelova prostora od posebnog zna�aja.

1. PROSTORNA STRUKTURA KORIŠTENJA I NAMJENE POVRŠINA VUKOVARSKO - SRIJEMSKE ŽUPANIJE

U Prostornom planu Vukovarsko-srijemske županije strateško-razvojne

odrednice su dobile oblik plana prostornog ure�enja. Prostorni plan županije (PPŽ) sadrži

elemente sustava i prostora od važnosti za Republiku Hrvatsku, na na�in koji

omogu�ava detaljnije planiranje u prostoru. Na temelju usmjerenja Strategije prostornog

ure�enja Republike Hrvatske Prostorni plan županije (PPŽ) treba odrediti podru�ja i

kriterije za korištenje prostora osnovne i sekundarne namjene. Posebno je važno odrediti

kriterije za gra�enje izvan gra�evinskog podru�ja prema tipu, vrijednosti i osjetljivosti

krajobraza. Prostorni plan županije (PPŽ) odre�uje razvojne prostore i sustave na razini

županije (ili više županija), njihovu funkcionalnu cjelovitost i ulogu lokalnih elemenata kao

dijela cjeline, te na taj na�in usmjerava i oblik gospodarenja.

Državne gra�evine mogu se odrediti kao definitivna trasa - lokacija samo ako

postoji potreban stupanj razra�enosti i stru�ne procjene. Za složene sustave, koji nadilaze

lokalnu razinu, nužna je studija ili program s prostornom definicijom. Prostorni plan

županije (PPŽ) može nedovoljno definirane (potencijalne) sustave odrediti programski,

kao razvojnu namjeru, a u prostornom planu zadržati šire rezervirano podru�je do detaljnije

razrade.

Površine gra�evinskih podru�ja naselja Vukovarsko-srijemske županije su

razvrstane, prema namjeni na podru�ja za:

- stambenu

- mješovitu

- javnu i društvenu

- gospodarsku

- proizvodnu i zanatsku


- ugostiteljsku i turisti�ku

- sportsku i rekreacijsku

- zelene površine

- posebnu namjenu

- infrastrukturnu namjenu i

- ostale namjene.

Prema prostorno-planskoj dokumentaciji ukupna površina Vukovarsko-

srijemske županije je 244.848,00 ha. Od te površine, površina gradova je 50.674 ha, a

op�ina 194.174 ha.

UKUPNA POVRŠINA VUKOVARSKO-

SRIJEMSKE ŽUPANIJE (ha)

POVRŠINA GRADOVA

(ha)

POVRŠINA OP�INA

(ha)

244.848,00

50.674,00

194.174,00

Izvor: Prostorni planovi VSŽ-e, JLS-e

Ukupna površina gra�evinskog podru�ja (GP) Vukovarsko-srijemske

županije je 19.552,98 ha: - u gradovima 6.977,60 ha

- u op�inama 12.575,38 ha .

UKUPNA POVRŠINA

GRA�EVINSKOG

PODRU�JA

VUKOVARSKO-

SRIJEMSKE ŽUPANIJE

(ha)

POVRŠINA GRA�EVINSKOG

PODRU�JA GRADOVA (ha)

POVRŠINA GRA�EVINSKOG PODRU�JA OP�INA

(ha)

19.552,98

6.977,60

12.575,38

Izvor: Prostorni planovi JLS-e

Prema podacima iz važe�ih prostornih planova:

- udio gra�evinskog podru�ja Vukovarsko-srijemske županije u odnosu na ukupnu

površinu je 7,99% njene površine.


- udio izgra�enog gra�evinskog podru�ja (GP) Vukovarsko-srijemske županije u odnosu

na njenu ukupnu površinu je 5,46 %.

- gra�evinsko podru�je gradova �ini 13,77% njihove površine, a gra�evinsko podru�je

op�ina �ini 6,48% njihove površine.

Površina gra�evinskih podru�ja gradova je: - stambena i mješovita 5.647,75 ha

- javna i dr. 8,42 ha

- gospodarska 230,03 ha

- sport i rekreacija 6,47 ha

- infrastrukturna 15.000,13 ha

Površina gra�evinskih podru�ja op�ina je: - stambena i mješovita 9.954,18 ha

- javna i dr. 15,40 ha

- gospodarska 329,09 ha

- proizvodnja i zanatstvo 1.090,47 ha

- ugostiteljstvo i turizam 43,16 ha

- sport i rekreacija 135,87 ha

- infrastruktura 1.962,13 ha

- ostale namjene 2.458,60 ha.

Prema podacima iz važe�e prostorno-planske dokumentacije još ima dovoljno

slobodnih površina unutar gra�evinskih podru�ja za dalji razvoj i unapre�enje prostora.

2. SUSTAV NASELJA

Na podru�ju Republike Hrvatske, naselja su razvrstana na:

- gradove

- gradska naselja

- ruralna naselja

- zaseoke do 200 st.

U Republici Hrvatskoj prema podacima iz popisa stanovništva 2011. godine

živi 4.284.889 stanovnika na 56.609,59 km2 kopnene površine te gusto�om naseljenosti

75,69 st/km2 i ubraja se u red srednjih i rje�e naseljenih europskih zemalja.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, na podru�ju Vukovarsko-

srijemske županije je, prema popisu stanovništva 2001. godine, živjelo 204.768

stanovnika. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u županiji živi ukupno 179.521


stanovnik ili za 25.247 stanovnika manje. Od tog broja danas u gradovima, sa prigradskim

naseljima, živi 88.195 stanovnika ili 49,13 %, a u ruralnim naseljima (op�inska središta sa

op�inskim naseljima) 91.326 stanovnika ili 50,87%. Gusto�a naseljenosti na podru�ju

Vukovarsko-srijemske županije je 73,32 st/km2.

BROJ STANOVNIKA U GRADOVIMA I OP�INAMA VSŽ-e (prema rezultatima popisa stanovništva iz 2001. i 2011. godine)

REDNI BROJ

GRAD

BROJ STANOVNIKA POPIS

STANOVNIŠTVA

2001.g.

POPIS

STANOVNIŠTVA

2011.g.

MANJE

STANOVNIKA BROJ %

1. Vukovar(Vukovar,

Lipova�a, Sotin, Grabovo/dio) 31.670 27.683 3.987 12,59

2. Vinkovci (Vinkovci,

Mirkovci) 35.912 35.312 600 1,67

3. Županja 13.775 12.090 1.685 12,23

4. Ilok(Ilok, Bapska, Mohovo,

Šarengrad) 8.351 6.767 1.584 18,97

5. Otok (Otok,Komletinci) 7.755 6.343 1.412 18,21

U K U P N O (gradovi) 97.463 88.195 9.268 9,51

REDNI BROJ

OP�INA

BROJ STANOVNIKA POPIS

STANOVNIŠTVA

2001.g.

POPIS

STANOVNIŠTVA

2011.g.

MANJE

STANOVNIKA BROJ %

1. Andrijaševci (Andrijaševci, Rokovci)

4.249 4.075 174 4,10

2. Babina Greda 4.262 3.572 690 16,19

3. Bogdanovci(Bogdanovci

, Petrovci, Svinjarevci) 2.366 1.960 406 17,16

4. Borovo 5.360 5.056 304 5,67

5. Bošnjaci 4.653 3.901 752 16,16

6. Cerna (Cerna,Šiškovci) 4.990 4.595 395 7,92

7. Drenovci(Drenovci,

�uri�i, Pos. Podgajci, Ra�inovci, Rajevo selo)

7.424 5.174 2.250 30,31

8. Gradište 3.382 2.773 609 18,01


9. Gunja 5.033 3.732 1.301 25,85

10. Ivankovo (Ivankovo,

Retkovci, Prkovci) 8.676 8.006 670 7,72

11. Jarmina 2.627 2.458 169 6,43

12. Lovas(Lovas, Opatovac) 1.579 1.214 365 23,12

13. Markušica(Markušica,

Gaboš, Kardži�evo, Ostrovo, Podrinje)

3.053 2.555 498 16,31

14. Negoslavci 1.466 1.463 3 0,20

15. Nijemci (Nijemci,

Apševci, Banovci, D. Novo Selo, �eletovci, Lipovac, Podgra�e, V. Banovci)

5.998 4.705 1.293 21,56

16. Nuštar (Nuštar, Ceri�,

Marinci) 5.862 5.793 69 1,18

17. Privlaka 3.776 2.954 822 21,77

18. Stari Jankovci (St.

Jankovci, Novi Jankovci, Orolik, Slakovci, Srijemske Laze)

5.216 4.405 811 15,55

19. Stari Mikanovci 3.387 2.956 431 12,73

20. Tompojevci (Tompojevci, Berak, Bokši�, �akovci, Mikluševci, Grabovo-NESTALO)

1.999 1.565 434 21,71

21. Tordinci (Tordinci, Antin, Koro�, Mlaka Antinska)

2.251 2.032 219 9,73

22. Tovarnik (Tovarnik,

Ila�a) 3.335 2.775 560 16,79

23. Trpinja (Trpinja, Bobota,

Bršadin, �elije, Ludvinci, Pa�etin, Vera)

6.466 5.572 894 13,83

24. Vo�inci 2.113 1.966 147 6,96

25. Vrbanja (Vrbanja,

Soljani, Strošinci) 5.174 3.940 1.234 23,85

26. Štitar 2.608 2.129 479 18,37

U K U P N O (op�ine) 107.305 91.326 15.979 14,89

U K U P N O ( VSŽ-a) 204.768 179.521 25.247 13,56

Izvor podataka: Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku / podaci popisa stanovništva 2001. i 2011. godine


Prema funkciji, naselja su razvrstana na: - velike gradove (2 – Vukovar , Vinkovci)

- gradove (3 – Otok, Ilok, Županja)

- sjedišta op�ina (26).

Grad Vukovar ima status velikog grada kao sjedište županije, a Vinkovci temeljem broja

stanovnika.

POVRŠINA NASELJA

Na podru�ju Vukovarsko-srijemske županije, koja zauzima površinu od

2.448,48km2 , je ukupno 83 naselja. Iz navedenog proizlazi, da na površinu od 1.000 km2

dolazi 33,90 naselja.

Ukupna površina gradova Vukovarsko-srijemske županije je 50.674 ha, a

op�ina 194.174 ha.

3. GOSPODARSKE DJELATNOSTI

Prema Županijskoj razvojnoj strategiji (2007.-2013.) zna�ajne prepreke

unapre�enju gospodarstva Vukovarsko-srijemske županije uklju�uju:

- slabo gospodarsko okruženje

- premali broj velikih gospodarskih subjekata – nositelja gospodarskog razvoja

- slaba povezanost malog i srednjeg poduzetništva s velikim gospodarskim subjektima.

Strategijom razvoja Vukovarsko-srijemske županije nove inicijative, s

ciljem eliminiranja prepreka koje stoje na putu ostvarenja dobrih rezultata u gospodarstvu,

usmjerene su prema:

- utjecaju na razvoj poduzetni�kog duha,

- razvijanju poduzetni�ke infrastrukture (inkubatori, tehnološki parkovi, financiranje

poduzetni�kih mikro projekata….),

-utjecanje na prera�iva�ki sektor na temelju sirovinske baze VSŽ-e (drvoprera�iva�ki sektor),

- ravnomjernijem gospodarskom razvoju,

- utjecaju na stvaranje modernih zadruga,

- pove�ati saznanja o tržištima,

- pove�anju razine stranih ulaganja,

- eliminiranje miniranih površina,


- razvoju poduzetni�kih zona

- uskla�ivanju strukovnog usavršavanja s potrebama poslodavaca.

U svojim programskim smjernicama Vukovarsko-srijemska županija opredijelila

se za sustavno unapre�enje gospodarstva stalnim razvijanjem poduzetni�ke infrastrukture te

posve�ivanjem velike pažnje malom i srednjem poduzetništvu (iz Strategija razvoja). Jedan

od glavnih ciljeva je stvaranje povoljnih uvjeta kreditiranja. VSŽ je u suradnji sa resornim

ministarstvima, a putem poslovnih banaka, omogu�ila realizaciju zna�ajnog broja

poduzetni�kih kredita što je omogu�ilo zapošljavanje 2900 radnika (iz Strategija razvoja).

Iz Strategije razvoja Vukovarsko-srijemske županije:

„U razvoj županije ulagali su brojni ulaga�i od kojih su neki:

- Javno poduze�e Hrvatske vode kao jedan od najve�ih ulaga�a je ulagalo sredstva u

korištenje i zaštitu voda, melioracijsko navodnjavanja te zaštitu od štetnoga djelovanja voda.

-Obnovu dionice Vinkovci – Tovarnik – državna granica magistralne pruge Novska–

Tovarnik–državna granica financirala je Europska komisija iz ISPA programa, dok su

preostala sredstva osigurana iz državnog prora�una;

- Hrvatske ceste su ulagale u obnovu i gradnju cesta na županijskomu podru�ju od �ega se

najve�i dio odnosi na cestu Vinkovci – Županja i Ilok – Lipovac.

- Hrvatske šume su realizirale ulaganja na županijskomu podru�ju od �ega se najve�i dio

odnosi na razminiranje i izgradnju šumskih cesta.

Pored državnog prora�una, javnih poduze�a, niz je drugih tijela i poduze�a

ulagalo zna�ajna sredstva u razvoj županije.

Posebno treba istaknuti kako je Agencija za vodne putove u proteklom

periodu nastavila s radovima na pripremi izgradnje najve�ega kapitalnog projekata -

kanala Dunav – Sava.

Vodilo se ra�una o tome, da �e se sa stupanjem u �lanstvo EU-e, mogu�nosti

financiranja kroz EU fondove višestruko pove�ati, na državnoj, ali i na županijskoj razini

radi �ega se o�ekuje, da �e upravo EU fondovi u narednih desetak godina postati klju�an

izvor financiranja javnih investicija na podru�ju županije.

Županija se vrlo rano i vrlo intenzivno uklju�ila u aktivnosti vezane za

povla�enje sredstava iz europskih fondova, uklju�uju�i pored same pripreme projekata i

kontinuirano informiranje i obrazovanje potencijalnih predlagatelja projekata.

Vukovarsko-srijemska županija konstantno ja�a svoje kapacitete u pripremi

projekata za EU fondove, pa tako na podru�ju županije uz Upravni odjel za me�unarodnu

suradnju i regionalni razvoj djeluje i Agencija za razvoj Vukovarsko-srijemske županije


“Hrast“ kao regionalni koordinator za obavljanje poslova koordinacije i poticanja

regionalnog razvoja sukladno Zakonu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i Strategiji

regionalnog razvoja Republike Hrvatske. Na podru�ju Županije postoje i dvije lokalne

agencije – Vukovarska razvojna agencija „VURA“ i Ured za me�unarodnu suradnju

„TINTL“ koji predstavlja jedan grad i �etiri op�ine (Tovarnik, Ilok, Nijemci, Tompojevci i

Lovas) koje su vrlo aktivne i uspješne u podru�ju korištenja EU fondova.“ (završetak izvoda

iz Strategije razvoja VSŽ-e).

Prema važe�oj prostorno-planskoj dokumentaciji u Vukovarsko-srijemskoj

županiji je 48 gra�evinskih podru�ja gospodarske namjene ukupne površine 1.575,18

ha. Od toga je :

- 9 za poslovnu namjenu (261,63 ha)

- 16 za proizvodnu namjenu (1.119,57 ha)

- 8 za ugostiteljsko turisti�ku namjenu (193,98 ha).

TABELARNI PRIKAZ POVRŠINA GRA�EVINSKIH PODRU�JA ZA POSLOVNU NAMJENU (ha)

REDNI

BROJ

NASELJE

POVRŠINA GRA�EVINSKIH

PODRU�JA

ZA POSLOVNE NAMJENE

(ha)

1. Vinkovci 13,52

2. Županja 0,34

3. Drenovci 4,73

4. Gunja 0,06

5. Lovas 10,00

6. Nijemci 110,65

7. Privlaka 10,00

8. Štitar 9,45

9. Tordinci 18,54

UKUPNO 261,63 ha

Izvor podataka: Prostorni planovi JLS-e


TABELARNI PRIKAZ POVRŠINA GRA�EVINSKIH PODRU�JA ZA PROIZVODNU NAMJENU (ha)

REDNI

BROJ

NASELJE


PODRU�JA

ZA PROIZVODNU NAMJENU

(ha)

1. Vinkovci 96,22

2. Vukovar 82,77

3. Županja 218,07

4. Otok 66,50

5. Babina Greda 67,30

6. Drenovci 179,57

7. Gradište 52,92

8. Gunja 3,32

9. Jarmina 12,78

10. Lovas 5,57

11. Markušica 1,71

12. Privlaka 31,40

13. Stari Mikanovci 24,63

14. Štitar 2,98

15. Tordinci 18,84

16. Tovarnik 8,68

UKUPNO 1.119,57 ha Izvor podataka: Prostorni planovi JLS-e

TABELARNI PRIKAZ POVRŠINA GRA�EVINSKIH PODRU�JA ZA UGOSTITELJSKO TURISTI�KU

NAMJENU (ha)

REDNI

BROJ

NASELJE


PODRU�JA

ZA UGOSTITELJSKO

TURISTI�KU NAMJENU (ha)

1. Ilok 6,50

2. Vukovar 108,94

3. Otok 3,50



5. Borovo 0,16

6. Drenovci 2,84

7. Nijemci 17,34

8. Vrbanja 16,20

UKUPNO 193,98 ha


Na podru�ju Županije u funkciji je 10 (deset) gospodarskih zona ukupne površine

309,80 ha. Popunjenost površine od 100 % imaju tri (3) poslovne zone (Poduzetni�ka zona

Priljevo u Vukovaru, Poduzetni�ka zona Sje�ine u Županji, Poduzetni�ka zona Lovas u

Lovasu), popunjenost od 95,00% ima jedna (1) zona (Industrijska zona Jošine u

Vinkovcima), više od 50 % imaju dvije (2) zone (Gospodarska zona Vukovar u Vukovaru i

Poslovna zona Ambarine u Gradištu), više od 30% ima jedna (1) zona (Poslovna zona

Drenovci u Drenovcima), popunjenost 18,60 % ima Gospodarska zona Otok, dok najmanju

popunjenost od 10,90% ima Gospodarska zona Zagra�e u op�ini Cerna.

GOSPODARSKE ZONE (U FUNKCIJI) NA PODRU�JU VUKOVARSKO-

SRIJEMSKE ŽUPANIJE

JLS – NAZIV ZONE

Površina (ha)

Popunjenost zone

ha % GRAD VUKOVAR PODUZETNI�KA ZONA PRILJEVO GOSPODARSKA ZONA VUKOVAR

5,0 33,0 bruto

24,7 neto

5,0

13,5

100,00

54,60

GRAD VINKOVCI INDUSTRIJSKA ZONA JOŠINE

8,00

7,60

95,00

GRAD ŽUPANJA PODUZETNI�KA ZONA SJE�INE

20,50

20,50

100,00

GRAD OTOK GOSPODARSKA ZONA OTOK

60,30

11,24

18,60

OP�INA GRADIŠTE POSLOVNA ZONA AMBARINE

54,00

30,00

55,00


�

Izvor podataka: Upravni odjel za gospodarstvo

U budu�nosti bi izgradnja Višenamjenskog kanala Dunav – Sava, Nove luke

Vukovar i Poduzetni�ke zone Vuka trebali postati nositelji gospodarskog razvoja

Županije.

- VIŠENAMJENSKI KANAL DUNAV – SAVA Sve aktivnosti na izgradnji višenamjenskog kanala Dunav – Sava koje su se

odvijale do 1991. godine prekinuo je Domovinski rat, a intenzivno su nastavljene 1994.

godine, da bi poslije ponovnih zastoja u realizaciji aktualizirana izgradnja po�etkom 2006.

godine.

„Izgradnja Višenamjenskog kanala Dunav – Sava planirana je Strategijom i

Programom prostornog ure�enja Republike Hrvatske kao dijela plovne mreže, ne samo

Republike Hrvatske, ve� i dijela europskog rije�nog i kanalskog sustava. Mogu�om

regulacijom korita pojedinih rijeka (Dunava, Save i dijela rijeke Drave), izgradnjom dobro

opremljenih glavnih rije�nih pristaništa u Vukovaru, Sisku, Sl. Brodu, eventualno u Zagrebu i

u Osijeku, uz uvo�enje novih tehnologija služenja i plovidbe, najbolji je i najkra�i na�in

povezivanja Republike Hrvatske s glavnom rije�no-kanalskom mrežom Europe. Dovršetkom

izgradnje kanala Rajna-Majna-Dunav europska mreža plovnih putova je na najkra�i na�in

spojena s morima �ime bi mreža naših plovnih putova i rije�ni promet zna�ajno dobili na

važnosti i kakvo�i. Prioriteti na izgradnji višenamjenskog podru�ja rije�nog prometa

obuhva�aju: ure�enje rijeke Save u višu klasu plovnog puta, izgradnja višenamjenskog

OP�INA DRENOVCI POSLOVNA ZONA DRENOVCI

47,27

18,01

38,10 OP�INA LOVAS POSLOVNA ZONA LOVAS

10,00

10,00

100,00

OP�INA CERNA GOSPODARSKA ZONA ZAGRA�E

62,24

6,83

10,90

OP�INA IVANKOVO GOSPODARSKA ZONA IVANKOVO Natje�aj za zemljište u tijeku

17,80

-

-

ŽUPANIJA UKUPNO

309,80

122,60

39,60


kanala Dunav-Sava i ure�enje luka i pristaništa na Dunavu i Savi. Od važnosti je

prostorno-prometno povezivanje s ostalim vrstama prometa (posebno željezni�kim i

pomorskim, te lu�kim sustavom Rijeka) u prijevozu koli�inski vrijednih tereta. Ministarstvo

zaštite okoliša, prostornog ure�enja i graditeljstva je bilo nositelj izrade i koordinator

plana, a stru�ni izra�iva�i Ministarstvo zaštite okoliša , prostornog ure�enja i

graditeljstva i Zavod za prostorno planiranje d.d. iz Osijeka. Prostorni plan kanala,

uklju�uju�i širi kontakt prostor s infrastrukturom, izra�en je kao Prostorni plan podru�ja

posebnih obilježja i uskla�en je sa Prostornim planom Vukovarsko-srijemske županije, u

kojem je kanal definiran kao gra�evina rije�nog prometa od važnosti za Državu, Prostornim

planom Brodsko-posavske županije, te Prostornim planovima JLS-e kojima prolazi kanal (u

VSŽ-i dva grada Vukovar i Vinkovci i op�ine Trpinja, Bogdanovci, Nuštar, Privlaka,

Andrijaševci, Cerna i Babina Greda). Za Prostorni plan podru�ja posebnih obilježja

višenamjenskog kanala Dunav – Sava (PPPPO VKDS) izra�ena je i Procjena utjecaja zahvata

na okoliš. Sabor Republike Hrvatske je na svojoj sjednici održanoj 21. listopada 2011.

godine donio Odluku o donošenju Prostornog plana podru�ja posebnih obilježja

višenamjenskog kanala Dunav – Sava. Na dijelu trase kanala iskopan je melioracijski kanal

za navodnjavanje. Sve daljnje aktivnosti oko kanala su stale.“ (izvod iz Prostornog plana

podru�ja posebnih obilježja višenamjenskog kanala Dunav – Sava).

- NOVA LUKA VUKOVAR

Podru�je obuhvata Nove luke Vukovar površine 631,508 ha je�uz planirani

višenamjenski kanal Dunav – Sava i locirano je izme�u naselja Bršadin, Marinci i

Nuštar (izme�u petog i desetog kilometra planiranog kanala). Unutar prostora za razvoj i

ure�enje Nove luke Vukovar omogu�ava se smještaj sadržaja luke i prate�ih sadržaja (u

priobalnoj zoni), te proizvodno-poslovnih i prate�ih i pomo�nih gra�evina (u zaobalnoj zoni).

Dijelovi zone Nove luke Vukovar mogu se realizirati i prije izgradnje kanala, a za

potrebe zone proizvodno-poslovnih i prate�ih sadržaja kompatibilnih (spojivih) s lu�kim

sadržajima.

- PODUZETNI�KA ZONA VUKA

Vukovarsko – srijemska županija je pokrenula aktivnosti glede osnivanja

Poduzetni�ke zone Vuka u svrhu nastavka aktivnog poticanja razvoja malog i srednjeg


poduzetništva na podru�ju Županije. Zona �e omogu�iti integralno i efikasno upravljanje

prostorom, njegovu punu funkcionalnost za korisnike te racionalizaciju u procesu izgradnje,

ure�enja i korištenja prostora.

Osnovni cilj pokretanja projekta izgradnje Poduzetni�ke zone Vuka je

osiguranje kvalitetnih prostornih resursa malom i srednjem poduzetništvu, a samim time

i gospodarsko vrednovanje prostora naslonjenog na budu�u Novu luku Vukovar i to na trasi

planiranog višenamjenskog kanala Dunav – Sava.

Planirano podru�je Nove luke Vukovar, unutar koje se nalazi Poduzetni�ka zona

Vuka, ima pristup na prometni koridor državne ceste D55 (Vukovar – Vinkovci – Županja) i

županijsku cestu Ž4111 (Bobota – Pa�etin – D55). Prostornim planovima zadani su sljede�i

prometni koridori:

- planirana obilaznica Vukovara (nova trasa državne ceste D2)

- planirana brza cesta Vukovar – Vinkovci – Županja (nova trasa državne ceste D55)

- planirana lu�ka cesta (industrijska) u funkciji osiguranja pristupa budu�im sadržajima nove

Luke.

Poduzetni�ka zona Vuka se nalazi unutar Nove luke Vukovar koja zauzima

površinu od 631,508 ha. Sama Poduzetni�ka zona zauzimala bi površinu od 139 ha od koje

bi, u prvoj fazi realizacije, ve� sada bilo mogu�e privesti namjeni površinu od 33,2185 ha

za koju je izra�eno Idejno urbanisti�ko rješenje.

Prije realizacije cijelog obuhvata Poduzetni�ke zone Vuka, ve� sada u prvoj

fazi, postoji mogu�nost priklju�enja na željezni�ku prugu Vukovar-Vinkovci, cestovni

pravac D55 (Vukovar-Vinkovci-Županja), a preko županijske ceste ŽC 4111 (Bobota-

Pa�etin-D55) omogu�en je priklju�ak na državnu cestu D2 (Vukovar-Osijek).

Obzirom da je zemljište koje obuhva�a podru�je Nove luke Vukovar unutar koje

se nalazi Poduzetni�ka zona Vuka državno, Vukovarsko-srijemska županija je, pored niza

drugih aktivnosti, podnijela 11. listopada 2011. godine zahtjev Agenciji za upravljanje

državnom imovinom (AUDIO) za dodjelu državnog zemljišta u svrhu realizacije

Poduzetni�ke zone Vuka.

3.1. POLJOPRIVREDA I ŠUMARSTVO

Poljoprivredno i ostalo zemljište je razvrstano na:

- oranice i vrtove


- vo�njake

- vinograde

- livade

- pašnjake.

UDIO I POVRŠINE POLJOPRIVREDNOG I OSTALOG RAZVRSTANOG –KATEGORIZIRANOG ZEMLJIŠTA (ha) U VUKOVARSKO - SRIJEMSKOJ

ŽUPANIJI

Izvor podataka: Državna geodetska uprava – Podru�ni ured za katastar Vukovar

KATASTARSKE

KULTURE

POVRŠINE POLJOPRIVREDNOG I

OSTALOG RAZVRSTANOG -

KATEGORIZIRANOG

ZEMLJIŠTA (ha)

U

VUKOVARSKO - SRIJEMSKOJ

ŽUPANIJI

oranice 136.237

vo�njaci 2.538

vinogradi 2.038

livade 947

pašnjaci 4.225

šume 69.383

trstici 514

ribnjaci 12

neplodno 25.052

UKUPNO 240.946

KATASTARSKE KULTURE

UDIO POLJOPRIVREDNOG

ZEMLJIŠTA(%)

PO KATEGORIJAMA

U

VUKOVARSKO - SRIJEMSKOJ

ŽUPANIJI

oranice i vrtovi 56,54

vo�njaci 1,05

vinogradi 0,85

livade 0,39

pašnjaci 1,75

šume 28,80

trstici 0,21


Izvor podataka

U Vukovarsko-sr

% od 240.946 ha površine ze

Prema podacima

Vukovar u Vukovarsko-srijem

3.2. ISTRAŽIVANJE I VA�

Broj i površina pol

strukturi polja za eksploataciju

Na podru�ju Vu

eksploataciju opekarske gline

EKSPLOATACIJSKIH

��

��

��

��

��

POVRŠIKATEGO

ribnjaci

neplodno

UKUPNO

NASE

Vinkovc

ka: Državna geodetska uprava – Podru�ni ured za katastar Vukovar

srijemskoj županiji je površina oranica 136.2

zemljišta pod katastarskim kulturama.

ma Državne geodetske uprave – Podru�nog

emskoj županiji je pod šumama 69.383 ha.

�ENJE MINERALNIH SIROVINA

polja po vrstama mineralnih sirovina �ini sku

iju mineralnih sirovina.

Vukovarsko-srijemske županije ima šes

line ukupne površine 154,73ha.

POPIS I POVRŠINA IH POLJA OPEKARSKE GLINE U NASELJIM

��

��

��

��

ŠINE POLJOPRIVREDNOG I OSTALOG GORIZIRANOG ZEMLJIŠTA (ha) U VSŽ-i

0,01

10,40

100,00 %

SELJE

POVRŠINA EKSPLOATACIJSKOG POLJA OPEKARSKE

GLINE (ha) vci 24,27

6.237ha, što je 56,54

g ureda za katastar

kupinu pokazatelja o

šest (6) polja za

JIMA VSŽ – e

��

� ��

��

��

��

��

��

��

��



3.3 PROIZVODNE DJELATNOSTI

Prema vrsti djelatnosti, u Vukovarsko-srijemskoj županiji, proizvodna postrojenja i površine za preradu i proizvodnju mogu se razvrstati na postrojenja i površine namijenjene za:

- preradu metala

- proizvodnju proizvoda od drveta

- proizvodnju hrane

- proizvodnju i preradu plastike

- proizvodnju nemetala

- proizvodnju odjevnih predmeta.

Nisu poznati podaci o površinama koje zauzimaju proizvodna postrojenja prema navedenoj

strukturi.

3.4. ENERGETSKI I VODNO GOSPODARSKI SUSTAV

Ono što je zna�ajno za energetski i vodno gospodarski sustav Vukovarsko-

srijemske županije u ovom Izvješ�u, je mogu�nost da se vidi duljina i udio elektroopskrbnih

vodova, duljina i udio plinovoda, duljina i udio naftovoda te struktura korištenja vodenih

resursa.

U Vukovarsko-srijemskoj županiji nema postrojenja za proizvodnju elektri�ne

energije. Ukupna duljina elektroopskrbnih vodova je 3.780,50 km, od �ega je najviše vodova

od 0,4 kV.

Andrijaševci 32,12

Borovo 39,63

Cerna 20,35

Ivankovo 30,82

Stari Jankovci 7,54

UKUPNO 154,73ha


TABELARNI PRIKAZ DULJINE I UDJELA ELEKTROOPSKRBNIH VODOVA U VSŽ-i

Izvori podataka: HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. – ELEKTRA VINKOVCI

HOPS-Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o.-Prijenosno podru�je Osijek

Obnovljivi izvori energije imaju vrlo važnu ulogu u smanjenju emisije

uglji�nog dioksida (CO2) u atmosferu, pa je Europska unija obvezala svoje �lanice na

smanjenje emisije uglji�nog dioksida (CO2) u atmosferu. Republika Hrvatska je prihvatila tu

obvezu i poduzela aktivnosti u tom smjeru ( donijela je Pravilnike u skladu s EU direktivama

kojima se ure�uje vremensko i koli�insko ograni�enje za ispuštanje uglji�nog dioksida u

atmosferu, na�ini kontrole koli�ine ispuštenog uglji�nog dioksida…). Pove�anje udjela

obnovljivih izvora energije pove�ava energetsku održivost, sustavno je i pomaže u

poboljšanju sigurnosti dostave energije na na�in, da smanjuje ovisnost o uvozu energetskih

sirovina i elektri�ne energije.

Vukovarsko-srijemska županija je gotovo u cijelosti plinificirana. Ukupna

duljina plinovoda na podru�ju županije je 1.757,1385 km. Prema podacima nadležnih

distributera plinovodi su razvrstani, i evidentirani, u tablici „obvezni prostorni pokazatelji“,

prema: tlaku, materijalu i prema profilima.

Duljina naftovoda (svih profila) u županiji je 222,897 km. Kroz Vukovarsko-

srijemsku županiju prolazi JANAF u duljini od 51,66 km.

Ve�ina naselja Vukovarsko-srijemske županije priklju�eno je na Regionalni

vodoopskrbni sustav Isto�ne Slavonije. Prema podacima Vinkova�kog vodovoda i

DULJINA ELEKTROOPSKRBNIH VODOVA

(km1)

UDIO ELEKTROPSKRBNIH VODOVA (%)

VRSTA VODA km1 VRSTA VODA %

DV 400 kV 93,70 DV 400 kV 2,48

110 kV 210,05 110 kV 5,56

35(30) kV 257,65 35(30) kV 6,81

20 kV 55,81 20 kV 1,48

10 kV 998,87 10 kV 26,42

0,4 kV 2.164,42 0,4 kV 57,25


kanalizacije ukupna duljina javne vodoopskrbe mreže na podru�ju županije je 614,753 km,

Vodovoda grada Vukovara 343,00 km i Hrvatskih voda 511,264 km, dok se potrošnja pitke

vode po stanovniku kre�e se od 117 – 144 litre po stanovniku. Naselja koja još uvijek nisu

priklju�ena na vodoopskrbni sustav Isto�ne Slavonije koriste vodu iz vodocrpilišta. Za sva

postoje�a vodocrpilišta su donesene Odluke o zonama sanitarne zaštite, kojima se štite

vodonosni slojevi od mogu�ih štetnih utjecaja, kako bi stanovništvo koje ih koristi bilo

sigurno.

U našoj županiji postoji jedan (1) geotermalni izvor i to na podru�ju op�ine

Babina Greda. Do danas nije bilo zna�ajnijih aktivnosti po pitanju iskorištavanja brojnih

mogu�nosti koje pruža taj izvor.

Vodne gra�evine na svim vodotocima, pa i vodotocima Vukovarsko-srijemske

županije, dijele se na:

- melioracijske kanale III i IV reda

- propuste

- crpne stanice

- druge gra�evine.

Prema podacima iz Plana navodnjavanja Vukovarsko-srijemske županije na podru�ju županije

je ukupna duljina:

- rijeka 187,83 km,

- drugih vodotoka 94,34 km,

- kanala I reda 214,18 km,

- kanala II reda 134,90 km,

- kanala III reda 294,07 km i

- kanala IV reda 3.818,11 km.

Situacija nije zadovoljavaju�a s kanalizacijskom mrežom i pro�iš�avanjem

otpadnih voda. Provodi se niz aktivnosti ( projektiranje, isho�enje lokacijskih dozvola

izgradnja itd. ) kako bi se situacija u najkra�em vremenu popravila. Ure�aj za pro�iš�avanje

otpadnih voda, u funkciji, za sada ima samo Grad Vinkovci, dok je za Grad Vukovar u tijeku

izrada projektne dokumentacije. Za još šest (6) ure�aja manjeg kapaciteta se izra�uje

projektna dokumentacija ili su u fazi izgradnje.


TABELARNI PRIKAZ FAZA U KOJIMA SE NALAZE URE�AJI ZA

PRO�IŠ�AVANJE OTPADNIH VODA

URE�AJI ZA PRO�IŠ�AVANJE OTPADNIH VODA

LOKACIJA KAPACITET (ES)

BROJ FAZA U KOJOJ JE URE�AJ

Vinkovci 45.000 1 u funkciji

Vukovar 42.000 1 u izradi je projektna dokumentacija

Otok 8.500 1 izgra�en

Ivankovo 8.000 1 izgra�en

Ilok 8.000 1 u izgradnji

Cerna 6.000 1 izgra�en

Nuštar 6.000 1 izgra�en

Sotin 858 1 u izradi je projektna dokumentacija

Mohovo 550 1 u izgradnji

Izvor podataka: VVK, VGV, H. vode

3.5.TRGOVINA, OBRT I SKLADIŠTA

Proizvodne površine u Vukovarsko-srijemskoj županiji su razvrstane, prema

vrsti djelatnosti, na postrojenja za:

- preradu metala

- proizvodnju proizvoda od drveta

- proizvodnju hrane

- proizvodnju i preradu plastike

- proizvodnju nemetala

- proizvodnju odjevnih predmeta.

Prostori za razvoj trgovine, obrta i skladišta namijenjeni za trgova�ku,

proizvodnu djelatnost i druge poslovne djelatnosti, prema važe�oj prostorno-planskoj

dokumentaciji nalaze se, a mogu se i graditi, unutar gra�evinskih podru�ja naselja kao i

unutar poslovnih i poduzetni�kih zona sukladno Odredbama za provo�enje PPUO/G

(prostornim planovima ure�enja op�ina/gradova) poštuju�i posebne uvjete nadležnih

institucija.

U Vukovarsko-srijemskoj županiji je 33 gra�evinska podru�ja gospodarske

namjene ukupne površine 1.575,18 ha od kojih je: - 9 za poslovne namjene (261,63 ha)


-16 za proizvodnu namjenu(1.119,57ha)

- 8 za ugostiteljsko turisti�ku namjenu

(193,98 ha).

3.6. TURIZAM, SPORT I REKREACIJA

Gra�evinska podru�ja namijenjena za sport i rekreaciju prema važe�oj

prostorno-planskoj dokumentaciji op�ina i gradova (PPUO/G) zauzimaju ukupnu površinu

od 683,56 ha.

Ukupni planirani smještajni kapaciteti u turisti�ko – rekreacijskim podru�jima

izraženi su brojem postelja, a kategorizirani su u skladu s Pravilnikom o razvrstavanju,

kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli (NN

88/07, 58/08 i 62/09) i Pravilnikom o razvrstavanju i kategorizaciji drugih vrsta

ugostiteljskih objekata za smještaj iz skupine „kampovi i druge vrste ugostiteljskih

objekata za smještaj“ (NN 49/08, 45/09 i 94/13).

Prema podacima Turisti�ke zajednice Vukovarsko-srijemske županije na

podru�ju Vukovarsko - srijemske županije je :

- 10 hotela, ( 9 je u gradovima, a 1 na podru�ju op�ine)

- 1 turisti�ko naselje

- 4 hostela

- 3 preno�išta,

- 2 lova�ke ku�e,

- 11 preno�išta,

- 6 turisti�kih sadržaja u OPG-u

- 3 objekta agroturizma,

- 1 villa,

- 7 objekata privatnog smještaja,

- 1 pansion i

- 1 autokamp, kategorizirani u skladu s važe�im propisima i pravilnicima.

U navedenim ugostiteljskim objektima za smještaj ima ukupno 2.032 ležaja.

Evidentna su nastojanja lokalnih zajednica za oživljavanjem seoskih gospodarstava, a time i

seoskog turizma. Kroz oživljavanje seoskih gospodarstava postupno se realizira iskazana

potreba za izgradnjom, izme�u ostalog, i smještajnih kapaciteta. Komplementarni

smještajni kapaciteti kao što su kampovi (1 postoji i u funkciji je na podru�ju op�ine Nijemci


- „Spa�va“) prostornim planovima su predvi�eni u Vukovaru, Iloku, Borovu te zonama

Trbušanci i Sopot na podru�ju grada Vinkovaca.

Prema podacima Turisti�ke zajednice Vukovarsko-srijemske županije, o vrsti

i broju ugostiteljskih objekata i smještajnim kapacitetima, na podru�ju županije je ukupno

2 032 ležaja, što zna�i da na 1.000 stanovnika u VSŽ-i dolazi 11,32 ležaja.

U Vukovarsko-srijemskoj županiji su, prema važe�oj prostorno-planskoj

dokumentaciji, površine namijenjene za ugostiteljstvo i turizam u Izdvojenim

gra�evinskim podru�jima (IGPa) planirane sa 193,98 ha, a za sportsko-rekreacijske

sadržaje, kao prate�e sadržaje ugostiteljstva i turizma, 655,83ha.

TABELARNI PRIKAZ

POVRŠINA GRA�EVINSKIH PODRU�JA ZA UGOSTITELJSKO - TURISTI�KU

NAMJENU (ha)

REDNI

BROJ

NASELJE


PODRU�JA

ZA UGOSTITELJSKO

TURISTI�KU NAMJENU (ha)

1. Ilok 6,50

2. Vukovar 108,94

3. Otok 3,50


5. Borovo 0,16

6. Drenovci 2,84

7. Nijemci 17,34

8. Vrbanja 16,20

UKUPNO 193,98 ha



TABELARNI PRIKAZ

POVRŠINA GRA�EVINSKIH PODRU�JA ZA SPORT I REKREACIJU (ha)

REDNI

BROJ

NASELJE


PODRU�JA

ZA SPORT I REKREACIJU

(ha)

1. Ilok 49,30

2.

Vinkovci

sport i

rekreacija 349,39

golf igrališta

(planirana) 40,00

3. Županja 8,41

4. Otok 22,10


6. Borovo 59,22

7. Drenovci 45,81

8. Gunja 1,31

9. Jarmina 9,70

10. Nijemci 2,33

11. Privlaka 8,00

12. Stari Jankovci 4,69

13. Stari Mikanovci 1,72

14. Tovarnik 3,27

15. Trpinja 44,48

UKUPNO 655,83 ha Izvor podataka: Prostorni planovi JLS-e

3.7. PODRU�JA POSEBNE NAMJENE

Podru�ja posebne namjene (vojna namjena) u Vukovarsko-srijemskoj županiji

zauzimaju (prema važe�im prostornim planovima JLS-e) ukupnu površinu od 70,08 ha ( u

gradovima 40,38 ha; u op�inama29,70 ha).

Prema važe�im prostornim planovima JLS-e, površine namijenjene za groblja,

planirane su sa ukupno 75,67 ha.


Po završetku Domovinskog rata na podru�ju Vukovarsko-srijemske županije

zna�ajne površine su ostale zaga�ene minsko-eksplozivnim sredstvima. Prema podacima

Fonda za razminiranje Vukovarsko-srijemske županije naša županija se nalazi na popisu 12

županija u Republici Hrvatskoj koje su zaga�ene minsko-eksplozivnim sredstvima. S

31.12.2009. godine u našoj županiji je bilo 56.440.000,00m2 ( ili 5.644,00 ha ), dok je s

31.12.2012. godine još uvijek 31.500.000,00m2 ( ili 3.150,00 ha ) zaga�eno minsko-

eksplozivnim sredstvima. Poslovi razminiranja financirani su iz Državnog prora�una,

donacija javnih poduze�a, donacija Vlada europskih i država iz drugih dijelova svijeta te

sredstvima Fonda za razminiranje Vukovarsko-srijemske županije.

TABELARNI PRIKAZ STANJA MINSKO-SUMNJIVIH POVRŠINA (MSP) PO

GODINAMA

REDNI

BROJ

STANJE MINSKO-

SUMNJIVIH

POVRŠINA (MSP)

PO GODINAMA

POVRŠINA MSP

m2

ili

ha

1. 31.12.2009. godine 56.440.000,00 5.644,00

2. 31.12.2010. godine 46.877.039,00 4.687,70

3. 31.12.2011. godine 39.300.000,00 3.930,00

4. 31.12.2012. godine 31.500.000,00 3.150,00

Izvor podataka: Fond za razminiranje Vukovarsko-srijemske županije

4. OPREMLJENOST PROSTORA INFRASTRUKTUROM OD ZNA�AJA ZA ŽUPANIJU

4.1. PROMETNA INFRASTRUKTURA Željezni�ke pruge su razvrstane na: me�unarodne, regionalne i lokalne. U

Vukovarsko-srijemskoj županiji je ukupno 182,589 km pruga. Me�unarodnih željezni�kih

pruga ima 73,183 km ili 40,08 % od ukupne duljine svih pruga u VSŽ-i, regionalnih 59,197

km ili 32,42 % i lokalnih 50,209 km ili 27,50 %. Gusto�a željezni�kih pruga (km1 / km2)

nije na zavidnoj razini. Za razinu Županije gusto�a je 74,57 (kmI / 1000km2 ).


TABELARNI PRIKAZ D

VRSTA ŽELJEZN

PRUGE

Me�unarodne

Regionalne

Lokalne

Cestovna mreža

stanju. Razvrstana je na: drž

255,83km državnih cesta, 432

kroz Vukovarsko-srijemsku žu

TABELARNI PRIKAZ D

RAZVRSTANA C

Državne

Županijske

Lokalne

Autocesta

UKUPNO

DULJINE I UDJELA ŽELJEZNI�KIH PR

ZNI�KE

DULJINA

ŽELJEZNI�KE

PRUGE

UDIO

ŽELJEZNI�KIH

PRUGA

73,183 40,08

59,197 32,42

50,209 27,50

Izvor podataka: HŽ

je dosta razgranata, redovito održavana i u

državne, županijske, lokalne ceste i autoces

32,74 km županijskih i 203,64km lokalnih ce

županiju prolazi u duljini od 49,99 km.

DULJINE I UDJELA RAZVRSTANIH CE

CESTA DULJINA

CESTE(km)

UDIO CESTA

(%)

255,83 21,15

432,74 45,93

203,64 21,61

49,99 5,31

942,20 100,00

Izvor podataka: Hrvatske ceste

Hrvatske autoceste Uprava za ceste VSŽ-e

�!��

�!��

�!��

ŽELJEZNI�KE PRUGE (km)

PRUGA U VSŽ-i

i u zadovoljavaju�em

cestu. U županiji je

cesta. Autocesta A3

CESTA U VSŽ-i

me�unarodne

��

� "��


Na podru�ju Vukovarsko-sri

ima zna�ajnu ulogu u razvo

plovne su samo rijeke Sava i D

Vukovarsko-srijemskoj župa

93,60km IV klase (rijeka Sav

U Vukovarsko-sr

prema me�unarodnim standard

4.2.TELEKOMUNIKACIJSK

Pristup informacij

broju telefonskih linija, broju

pretplatnika, broju pretplatnik

udjelu (%) doma�instava s pris

Prema podacima M

za poštu i elektroni�ke komu

baznih stanica, koje se nalaze

��!��

srijemske županije je jedna rije�na luka i to

zvoju VSŽ-e. Od svih rijeka u Vukovarsko-

i Dunav. Plovni putovi su razvrstani na VIc, IV

paniji je 86,00km plovnih putova VIc klase

ava).

srijemskoj županiji nema niti jedne zra�n

ardima na klase 2B, 3B, 4B, 4C, 4D, 4E i region

JSKA INFRASTRUKTURA

cijskoj infrastrukturi se ocjenjuje prema bro

oju ISDN/ADSL telefonskih linija, broju mo

nika na mobilne telefonije, broju internet pri

ristupom internetu, a sve na bazi sto (100) stano

Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i

munikacije u Vukovarsko-srijemskoj župan

ze na 99 lokacija, što je 0,065/100 stanovnika

�!��

��!�

��!��

RAZVRSTANE CESTE (km)

�

#

�

�

to u Vukovaru koja

-srijemskoj županiji

IV, III, II i I klasu. U

ase (rijeka Dunav) i

ne luke razvrstane

ionalne.

roju baznih stanica,

mobilnih telefonskih

priklju�aka i broju i

anovnika.

e i Hrvatske agencije

aniji je danas 117

ka.

��#��

#��"��

"��

��


4.3. OPSKRBA ENERGIJOM I PLINOM OPSKRBA ELEKTRI�NOM ENERGIJOM Potrošnja elektri�ne energije, po stanovniku, je op�enito u porastu. Podru�je

cijele Republike Hrvatske ima vrlo razgranatu mrežu elektroopskrbnih vodova. Vodovi su

razvrstani na vodove od:

- 110 kV

- 35(30) kV

- 20 kV

- 10 kV

- 0,4 kV

- ku�ne priklju�ke.

Ukupna duljina elektroopskrbnih vodova Vukovarsko-srijemskoj županiji je

3.780,50 km ne ra�unaju�i ku�ne priklju�ke.

TABELARNI PRIKAZ DULJINA ELEKTROOPSKRBNIH VODOVA (km)

VRSTA

ELEKTROOPSKRBNOG

VODA

DULJINA

ELEKTROOPSKRBNOG VODA (km)

DV 400 kV 93,70

110 kV 210,05

35(30) kV 257,65

20 kV 55,81

10 kV 998,87

0,4 kV 2.164,42

ku�ni priklju�ci nepoznati podaci

Izvor podataka: HEP


OPSKRBA PLINOM I NAFTOM

Podru�je Vukov

Ukupna duljina plinovoda je

17,967 km, visokotla�nog 169,

Ve�ina objekata

toplane-kotlovnice s fosilnim

spojen na toplane.

U Vukovarsko-sr

ukupne duljine 222,097 km1.

Zanemariv je p

obnovljive izvore energije. U

4.4. OPSKRBA PITKOM V

4.4.1. OPSKRBA PITKOM V

Stanovništvo naše

za koja su odre�ene zone sani

Isto�ne Slavonije.

��!��

DULJINA

ovarsko-srijemske županije je plinificirano g

je 1.757,1385 km, od �ega je duljina nisko

69,099 km i srednje tla�nog 1.438,117 km.

ta u Vukovarsko-srijemskoj županiji je spojen

im izvorima energije, dok je vrlo mali broj s

srijemskoj županiji je izgra�eno naftovoda

postotak višestambenih objekata koji za

Uglavnom se radi o obiteljskim i poslovnim gr

VODOM I ODVODNJA OTPADNIH VODA

VODOM

aše županije se opskrbljuje pitkom vodom iz

anitarne zaštite izvorišta te priklju�enjem na R

��! ��!�

�!�

!��

��!�

�

INA ELETROOPSKRBNIH VODOVA (km)

gotovo u cijelosti.

kotla�nog plinovoda

jena na centralizirane

j stambenih jedinica

da, razli�itih profila,

za grijanje koriste

gra�evinama.

DA

crpilišta pitke vode

Regionalni vodovod

$%��"%

��"%

��&��'�"%

��"%

��"%

�!��"%


TABELARNI PRIKAZ ODLUKA O ZONAMA SANITARNE ZAŠTITE

Redni broj

Naziv izvorišta

1. „Kanovci“ - Vinkovci

2. „Park“ Nuštar

3. „Bošnjaci“

4. „Gradište“

5. „Grac“ Ivankovo

6. „Skela“ Antin

7. „Ceri�“

8. „Crpilište Skela“ Ilok

9. Crpilište Mohovo

10. „Viganj 2“ Slakovci

11. „Veliki kraj“ Stari Jankovci

12. „Ila�a“

13. „Banovina“ Tovarnik

14. „Stara ciglana“ Nijemci

15. „Barbine“ Lipovac

16. „Županja Grad“

17. „Šumarija“ Otok

18. „Skorotinci“ Otok

19. „Ekonomija“ Mirkovci

20. „Sojara“ Vrbanja

21. „Topolik“ Privlaka

22. „Berava“ Babina Greda


Izvor podataka: Zavod za prostorno ure�enje Vukovarsko-srijemske županije

Opskrbljiva�i/distributeri vode za pi�e, za stanovništvo Vukovarsko-srijemske

županije (za odre�eno podru�je), su :

- Vodovod grada Vukovara,

- Vinkova�ki vodovod i kanalizacija,

- Komunalije d.o.o. za komunalne djelatnosti Ilok,

- Komunalac d.o.o. Županja,

- Drenovci d.o.o. za komunalne djelatnosti,

- Komunalno trgova�ko društvo d.o.o. Gunja

- Op�ina Jarmina / komunalni pogon i

- Komunalno društvo Markušica.

TABELARNI PRIKAZI PODATAKA O DULJINI VODOVODNE MREŽE I POTROŠNJI VODE ZA PI�E

HRVATSKE VODE

VODOVOD

GRADA VUKOVARA

VINKOVA�KI VODOVOD I

KANALIZACIJA

KOMUNALAC

ŽUPANJA

KOMUNALNO

DRUŠTVO

MARKUŠICA

duljina javne

vodoopskrbne

mreže

km1

511,264

km1

343,00

km1

568,489

km1

159,10

km1

27,140

potrošnja pitke

vode

l/st

117-144

l/st

117

l/st

120-130

l/st

292

l/st

112

potrošnja pitke

vodena podru�ju

Vodovoda grada

Vukovara

l/st

117

l/st

/

l/st

/

l/st

/

l/st

/

potrošnja pitke

vodena podru�ju

Vinkova�kog

vodovoda

l/st

120-130

l/st

/

l/st

/

l/st

/

l/st

/

potrošnja pitke

vodena podru�ju

Komunalija Ilok

l/st

144

l/st

/

l/st

/

l/st

/

l/st

/

Izvori podataka: HV, VVK, VGV,Komunalac Županja, Komunalno društvo Markušica

23. „Markušica“ Markušica

24. „Ostrovo“ Markušica

25. Izvorište Drenovci

26. Izvorište Ra�inovci-�uri�i


OP�INA JARMINA

KOMUNALNO TRGOVA�KO

DRUŠTVO GUNJA d.o.o.

DRENOVCI

d.o.o. ZA KOMUNALNE DJELATNOSTI

KOMUNALIJE d.o.o.

ZA KOMUNALNE DJELATNOSTI

ILOK

duljina javne

vodoopskrbne

mreže

km1

13,421

km1

31,00

km1

568,489

km1

106,179

potrošnja pitke

vode

l/st

90,41

l/st

113

l/st

120-130

l/st

140

Izvori podataka: Op�ina Jarmina, Komunalno trgova�ko društvo Gunja, Drenovci d.o.o., Komunalije Ilok

4.4.2. ODVODNJA OTPADNIH VODA

Otpadne vode se iz objekata odvode osim u kanalizacijski sustav i u septi�ke

jame od kojih je dosta njih izgra�eno kao propusne (propuštaju sadržaje u okolni teren), a ne

po propisima - nepropusne, pa prijeti opasnost od štetnog utjecaja na podzemne vodonosne

slojeve. U Vukovarsko – srijemskoj županiji je izgra�en i uporabi samo jedan (1) ure�aj za

pro�iš�avanje otpadnih voda (u gradu Vinkovcima) kapaciteta 45.000 ES, u gradu Otoku

kapaciteta 8.500 ES, Ivankovu kapaciteta 8.000 ES, Cerni i Nuštru kapaciteta 6.000 ES. Za

grad Vukovar je izra�en idejni projekt za ure�aj za pro�iš�avanje otpadnih voda kapaciteta

42.000 ES i u tijeku je postupak Izmjene i dopune lokacijske dozvole, za ure�aj za

pro�iš�avanje otpadnih voda kapaciteta 858 ES u Sotinu idejni projekt i u tijeku je isho�enje

lokacijske dozvole. U izgradnji su ure�aji za pro�iš�avanje otpadnih voda u Iloku kapaciteta

8.000 ES i u Mohovu kapaciteta 550 ES.

TABELARNI PRIKAZI PODATAKA O DULJINI KANALIZACIJSKE MREŽE I URE�AJIMA ZA PRO�IŠ�AVANJE

OTPADNIH VODA

HRVATSKE VODE

VODOVOD

GRADA VUKOVARA

VINKOVA�KI VODOVOD I

KANALIZACIJA

KOMUNALAC

ŽUPANJA

KOMUNALNO

DRUŠTVO

MARKUŠICA

duljina javne

kanalizacijske

mreže

km1

182,889

km1

138,00

km1

125,559

km1

67,34

km1

NEMA

KANALIZ.

MREŽE


ure�aji za

pro�iš�avanje

otpadnih voda

-Nuštar kap.

6 000ES

-u izgradnji:

Ilok kap.8000ES

Mohovo

kap.550ES

-Idejni projekti:

Vukovar

kap.42000ES i

Sotin kap.

858ES

-za Vukovar ( kap.

42 000 ES-a); u

tijeku je isho�enje

izmjene i dopune

lok. dozvole;

realiz. 2014.-2016.

-Sotin/ idejni

proj./kapacitet 858

ES-a)

-Vinkovci 45 000 ES

-Nuštar 6 000 ES

-Cerna 6 000ES

-Ivankovo 8 500 ES

-Otok 8 000 ES

/

/

Izvori podataka: HV, VVK, VGV,Komunalac Županja, Komunalno društvo Markušica

OP�INA JARMINA

KOMUNALNO TRGOVA�KO

DRUŠTVO GUNJA d.o.o.

DRENOVCI

d.o.o. ZA

KOMUNALNE

DJELATNOSTI

KOMUNALIJE d.o.o.

ZA KOMUNALNE

DJELATNOSTI

ILOK

duljina javne

kanalizacijske

mreže

km1

/

km1

cca 2,00

km1

/

km1

24,243

ure�aji za

pro�iš�avanje

otpadnih voda

/

/

/ Ilok / kapacitet 8.000

ES – u izgradnji

Mohovo / kap.550 ES

u izgradnji Izvori podataka: Op�ina Jarmina, Komunalno trgova�ko društvo Gunja, Drenovci d.o.o., Komunalije Ilok

POPIS URE�AJA ZA PRO�IŠ�AVANJE OTPADNIH VODA

Izvor podataka: VVK, VGV, H. vode

NASELJE KAPACITET

(ES)

BROJ STATUS URE�AJA ZA

PRO�IŠ�AVANJE OTPADNIH VODA

Vukovar 42.000 1 izmjena i dopuna lokacijske dozvole; izra�ena projektna dokumentacija

Otok 8.500 1 izgra�en

Ivankovo 8.000 1 izgra�en

Ilok 8.000 1 u izgradnji

Cerna 6.000 1 izgra�en

Nuštar 6.000 1 izgra�en

Sotin 858 1 izra�ena projektna dokumentacija

Mohovo 550 1 u izgradnji


5. ZAŠTITA I KORIŠTENJE DIJELOVA PROSTORA OD POSEBNOG ZNA�AJA

5.1. ZAŠTITA PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I O�UVANJE BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI

Zaštita prirodnih vrijednosti i o�uvanje biološke raznolikosti, na podru�ju

Vukovarsko-srijemske županije, provodi se odre�ivanjem zašti�enih podru�ja i odre�ivanjem

podru�ja ekološke mreže, a sve u skladu s europskim direktivama.

Prema podacima Ministarstva zaštite okoliša i prirode na podru�ju Vukovarsko-

srijemske županije je 18 zašti�enih podru�ja ukupne površine 1.426,21 ha, 27 podru�ja

„Ekološke mreže“ ukupne površine 58.290,04 ha, dok je kao potencijalnih „Natura

2000“ podru�ja obuhva�eno 10 podru�ja ( od kojih je jedno podru�je posebne zaštite -

Spa�vanski bazen) ukupne površine 54.017,42 ha.

Ekološka mreža je sustav me�usobno povezanih ili prostorno ekološki

zna�ajnih podru�ja, koja uravnoteženom biogeografskom raspore�enoš�u zna�ajno pridonose

o�uvanju prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti koju �ine ekološki zna�ajna podru�ja za

Republiku Hrvatsku, a uklju�uju i ekološki zna�ajna podru�ja Europske unije Natura 2000

važnih za o�uvanje ugroženih divljih svojti i stanišnih tipova. Uspostava ekološke mreže u

Republici Hrvatskoj propisana je Zakonom o zaštiti prirode.

Natura 2000 je ekološka mreža sastavljena od podru�ja važnih za o�uvanje

ugroženih vrsta i stanišnih tipova Europske unije. Njezin je cilj o�uvati i ponovno uspostaviti

povoljno stanje više od tisu�u ugroženih i rijetkih vrsta te oko 230 prirodnih i poluprirodnih

stanišnih tipova. Natura 2000 je temeljni program kojim Europska unija pokušava zaustaviti

negativne trendove ( pogoršavanje biološke raznolikosti) na svojem teritoriju.

5.2.ZAŠTITA I O�UVANJE KULTURNIH DOBARA

Prema Županijskoj razvojnoj strategiji (2007.-2013.) Županija ima mogu�nost

bolje iskoristiti svoje jedinstveno povijesno i kulturno naslje�e, ali nedostaju integrirani

programi koji bi bolje povezali kulturne manifestacije s gospodarstvom. Potrebna je bolja

povezanost muzeja, galerija, javne uprave, ZAKUD-a, turisti�kih zajednica, agencija i

nadležnog Ministarstva.


U Vukovarsko-sri

dobra:

-sakralna 39 ili 19,21

-profana 52 ili 25,62

-tradicijska 7 ili 3,45

-arheološka 65 ili 32,02

-memorijalna 40 ili 19,70

(NOB, Domovinski rat).

ZAŠTI�ENA

82 kulturna dobra ili 40,39 %

-sakralna 22 ili 56,41

-profana 33 ili 63,46

-tradicijska 3 ili 42,85

-arheološka 0 0

-memorijalna 24 ili 60,00

�

�

srijemskoj županiji je zašti�eno 203 nepo

21 %

62 %

,45 %

02 %

70 %

A NEPOKRETNA KULTURNA DOBRA (bro

% i to:

1 %

6 %

85 %

00 %.

��

�

��

��"��

�� (��

��"

��)� � �

��

epokretna kulturna

broj)

Do danas

je, od

zašti�enih,

obnovljeno

�

"�

�"�

��


OBNO

Od registrirana 2

-sakralna 4 ili 10,25 %

-profana 6 ili 11,53 %

-tradicijska 4 ili 57,14 %

-arheološka 65 ili 100,00%

-memorijalna 12 ili 30,00%

UGR

5.3.PODRU�JA OD POSEB

5.3.1. PODRU�JA S POSEBN Ratom zahva�ena podru�ja

�

�

��

OVLJENA KULTURNA DOBRA (broj)

a 203 kulturna dobra, danas je još uvijek ugro

%

%

4 %

0%

0% .

ROŽENA KULTURNA DOBRA (broj)

BNOG DRŽAVNOG INTERESA

BNIM RAZVOJNIM PROBLEMIMA

��

��

� ��

�

��

roženo:

��"��

�� (��

��"�

��)� � �"�

��

��"��

�� (��

��"�

��)� � �"�

��


Obnova ratom zahva�enih podru�ja je složen proces koji se privodi kraju i u

kojem su postojala i još uvijek postoje dva strateška zadatka:

- povratak stanovništva i obnova života,

- dugoro�nija razvojna perspektiva vezana na ukupno osnaživanje gospodarstva i druge

razvojne procese.

Obnova ratom zahva�enih podru�ja cijelo vrijeme se provodila kompleksnim

nacionalnim programom. Prostorno ure�enje ovih podru�ja se temeljilo se i još uvijek se

temelji na dokumentima prostornog ure�enja (PPŽ, PPUO, PPUG), obnovi i povratku

prognanika i izbjeglica na razini Države, uz obvezno uskla�ivanje sa Strategijom prostornog

ure�enja Republike Hrvatske i Programom prostornog ure�enja Republike Hrvatske.

5.3.2. PODRU�JA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI I POTPOMOGNUTA PODRU�JA Naselja Vukovarsko-srijemske županije su prema Zakonu o podru�jima

posebne državne skrbi (NN 86/08, 57/11, 51/13) razvrstana u tri skupine:

I skupina

Prvoj skupini pripadaju tijekom Domovinskog rata okupirana podru�ja gradova i

op�ina koja se nalaze neposredno uz državnu granicu, a gradsko/op�insko središte nije

od državne granice udaljeno više od 15 kilometara zra�ne linije i nema više od 5 000

stanovnika prema popisu pu�anstva iz 1991. godine, kao i sva preostala tada okupirana

podru�ja gradova, op�ina i naselja hrvatskog Podunavlja.

Prvoj skupini pripadaju u cijelosti podru�ja gradova i op�ina:

Bogdanovci, Borovo, Ilok, Lovas, Markušica, Negoslavci, Nijemci, Nuštar, Tompojevci,

Tordinci, Tovarnik, Trpinja, Vukovar.

Prvoj skupini pripadaju i naselja u gradovima:

Vinkovci (25% podru�ja grada– naselje Mirkovci).

II skupina

U drugoj skupini su podru�ja gradova, op�ina i naselja koja su bila okupirana za

vrijeme Domovinskog rata, a ne pripadaju prvoj skupini iz �lanka 4. navedenog

Zakona.


Nijedan grad, op�ina ili naselje u gradovima Vukovarsko-srijemske županije nisu razvrstani u

drugu (II) skupinu.

III skupina

U tre�u skupinu podru�ja posebne državne skrbi pripadaju podru�ja op�ina i gradova

koja su ocijenjena kao dijelovi Republike Hrvatske koji zaostaju u razvoju prema tri

kriterija razvijenosti: ekonomskom, strukturnom i demografskom.

Tre�oj skupini pripadaju u cijelosti podru�ja gradova i op�ina:

Babina Greda, Berak, Drenovci, Gunja, Jarmina, Otok, Privlaka, Vo�inci, Vrbanja.

� Prema Uredbi o indeksu razvijenosti (NN 63/10) Županije i Jedinice lokalne

samouprave su ocijenjene i razvrstane prema razvijenosti. Prema podacima Ministarstva

regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva Vukovarsko - srijemska županija

imala je indeks razvijenosti 20,57 % i nalazila se u I skupini, te je kao takva (u periodu

koji obuhva�a ovo Izvješ�e) imala status potpomognutog podru�ja.

Temeljem Odluke o razvrstavanju jedinica lokalne i podru�ne (regionalne)

samouprave prema stupnju razvijenosti (NN 89/10) jedinice lokalne samouprave po

stupnju razvijenosti razvrstane su na:

- jedinice lokalne samouprave razvrstane u I skupinu jedinica lokalne samouprave �ija je

vrijednost indeksa razvijenosti manja od 50% prosjeka Republike Hrvatske,

- II. skupinu jedinica lokalne samouprave �ija je vrijednost indeksa razvijenosti izme�u 50% i

75% prosjeka Republike Hrvatske i

- III. skupinu jedinica lokalne samouprave �ija je vrijednost indeksa razvijenosti ve�a od

75% prosjeka Republike Hrvatske.


TABELARNI PRIKAZ JEDNICA LOKALNE SAMOUPRAVE RAZVRSTANIH PO STUPNJU

RAZVIJENOSTI

5.3.3. POGRANI�NA PODRU�JA

U okviru me�unarodnih okolnosti i me�udržavnih odnosa posebno je zna�enje

grani�nih podru�ja kao dodirnih podru�ja s neposrednim susjedima. Razvoj grani�nih

podru�ja je jedan od pravaca gospodarskog i prostornog razvitka, kako Republike Hrvatske.

tako i Vukovarsko-srijemske županije.

JLS

%

STUPANJ RAZVIJENOST

I

JED

INIC

E L

OK

AL

NE

SA

MO

UP

RA

VE

KO

JE P

RE

MA

ZA

KO

NU

O

RE

GIO

NA

LN

OM

RA

ZV

OJU

RE

PU

BL

IKE

HR

VA

TSK

E

(N

N 1

53/0

9) I

MA

JU S

TA

TU

S P

OT

PO

MO

GN

UT

OG

P

OD

RU�

JA

(

IND

EK

S R

AZ

VIJ

EN

OST

I M

AN

JI O

D 7

5 %

)

GUNJA

42,85 %

I

STUPANJ

RAZVIJENOSTI

MARKUŠICA 44,61 %

DRENOVCI 46,09 %

TRPINJA 46,62 %

BABINA GREDA 49,34 %

ŠTITAR 51,15 %

II

STUPANJ

RAZVIJENOSTI

TOMPOJEVCI 52,00 %

BOROVO 54,05 %

BOŠNJACI 54,79 %

VRBANJA 55,83 %

NEGOSLAVCI 55,91 %

GRADIŠTE 57,19 %

NIJEMCI 59,27 %

PRIVLAKA 59,97 %

OTOK 60,26 %

STARI JANKOVCI 60,45 %

TORDINCI 62,14 %

STARI MIKANOVCI 63,01 %

VO�INCI 64,12 %

CERNA 64,30 %

JARMINA 64,80%

TOVARNIK 67,35 %

LOVAS 67,71 %

IVANKOVO 67,90 %

NUŠTAR 70,18 %

ANDRIJAŠEVCI 70,89 %

ILOK 71,10 %

VUKOVAR 78,27 % III STUPANJ

RAZVIJENOSTI

ŽUPANJA 79,97 %

VINKOVCI 89,86 %


Veliko je i strateško zna�enje grani�nih podru�ja Republike Hrvatske zbog vrlo

duge državne kopnene granice (2.028 km). Posebno je interesantno i zna�ajno za grani�na

podru�ja Republike Hrvatske, da velikim dijelom granicu �ine vodeni tokovi (1.100 km).

Prema prirodnim obilježjima, demografskim prilikama, društveno - gospodarskoj orijentaciji i

razvitku, kao i stupnju urbanizacije, Vukovarsko - srijemsku županiju treba radi njene

raznolikosti razli�ito razmatrati i usmjeravati razvitak i prostorno ure�enje posebno grani�nih

podru�ja.

Grani�no podru�je Vukovarsko-srijemske županije najve�im dijelom je bilo

obuhva�eno ratnim razaranjima što se nepovoljno odrazilo na novu demografsku sliku, a

nepovoljno su utjecala i na razvitak županije u cijelosti.

Kada se budu ostvarili potrebni uvjeti, koji �e osigurati privla�ne uvjete za

život ljudi u tim podru�jima, može se ra�unati s privla�enjem novog i mla�eg stanovništva

u ove krajeve i popravljanje demografske slike.

U naseljima Vukovarsko - srijemske županije, u kopnenom pograni�nom

podru�ju sa zemljama izvan EU su naselja Lovas, Bapska, Tovarnik, Ila�a, Podgra�e,

Apševci, Lipovac, Strošinci, Soljani, Drenovci, dok su naselja Borovo, Vukovar, Sotin,

Opatovac, Mohovo, Šarengrad, Ilok, Ra�inovci, Gunja, Rajevo Selo, Posavski Podgajci,

Bošnjaci, Županja, Štitar i Babina Greda,u priobalnom rije�nom pograni�nom podru�ju

(neka od naselja koja su navedena kao naselja u priobalnom podru�ju nisu na samoj rijeci,

nego se dijelovi katastarske površine naselja nalaze uz obalu rijeka).

5.3.4. PODRU�JA POSEBNE NAMJENE

Podru�ja posebne namjene za potrebe obrane u Vukovarsko - srijemskoj

županiji, planirana su kao izdvojena gra�evinska podru�ja ukupne površine 70,08 ha, i

to na podru�ju:

- gradova: Vinkovci 16,97 ha

Vukovar 1,83 ha

Županja 21,58 ha i

- op�ina : Jarmina 16,00 ha

Nijemci 13,70 ha .


5.3.5. PODRU�JA POTENCIJALNIH PRIRODNIH I DRUGIH NESRE�A

Podru�ja na kojima su mogu�e prirodne i druge nesre�e su podru�ja koja su

izložena poplavama, erozijama, klizišta te šume s rizikom od požara.

Središnje i južno podru�je Županje ugroženo je visokim vodama rijeke Save.

Obrambeni sustav �ini izgra�eni nasip dužinom rijeke Save. Zaštitu od poplava treba

provoditi obnovom zaštitnih objekata.

Isto�ni dio Vukovarsko – srijemske županije, od Vukovara do Iloka, je ve�im

dijelom potencijalno erozijsko-klizišno podru�je.

Erozija je prirodni proces odvajanja i pomicanja gornjeg sloja tla ili materijala od

kojeg se sastoji tlo iz gornjeg dijela profila (zemlja, blato, kamen, itd.) djelovanjem vjetra ili

teku�e vode, posebno kao rezultat promjena izazvanih ljudskom aktivnoš�u, kao što su

neprikladne ili loše obavljane poljoprivredne djelatnosti. Rezultati erozije su produbljivanje

korita rijeka. Nakon prestanka djelovanja erozije, materijal se taloži.

Klizišta - Na�in distribucije (raspore�ivanja) kretanja pokrenute mase stijena/tala

jedan je od osnovnih kriterija za klasifikaciju klizišta. U gradovima Vukovaru i Iloku postoji

najviše klizišta. Prema mehanizmu kretanja razlikuje se pet tipova klizanja: odronjavanje,

prevrtanje, klizanje (u užem smislu rije�i), širenje (razmicanje) i te�enje.

Kako bi se sprije�ile štetne posljedice prouzro�ene klizištima, potrebno je

izvršiti kategorizaciju terena prema stupnju stabilnosti:

- stabilni tereni su podru�ja s pogodnim prirodnim uvjetima i ne zahtijevaju veliki opseg

radnji za pripremu;

- nestabilni tereni se pretvaraju u zelene površine i njih treba izbjegavati kao terene za

gradnju

- labilni tereni se preventivno pripremaju, da bi se sprije�ila pojava klizišta,nizom sanacijskih

mjera (obnova uništene vegetacije – zatravnjivanje i pošumljavanje, efikasna površinska i

podzemna odvodnja, zabrana nekontrolirane gradnje)

Naj�eš�e mjere za sanaciju klizišta su: - rastere�enje gornjih dijelova klizišta

- optere�enje donjih dijelova

- promjena oblika kosine

- površinska odvodnja

- izgradnja potpornih zidova

- biološke zaštitne mjere.


Gotovo cijelo podru�je županije (2.448,48 km2) može biti ugroženo potresima

intenziteta VI i VII stupnja prema MCS ljestvici što zna�i, da su mogu�i potresi sa

zna�ajnim ošte�enjima i ugrozom ljudskih života.

Osim podru�ja ugroženim poplavama i klizištima, na podru�ju VSŽ-e su

podru�ja pod šumama s rizikom od nastanka požara.

5.4.ZAŠTITA OKOLIŠA U PROSTORNOM URE�ENJU

5.4.1. PODRU�JA I LOKACIJE ONE�IŠ�ENJA U OKOLIŠU

U Vukovarsko – srijemskoj županiji nema podru�ja i lokaliteta ugroženih

emisijama u zrak, opožarenih površina i podru�ja ugroženih bukom. Veliki problem na

podru�ju Vukovarsko – srijemske županije predstavljala su brojna divlja odlagališta �iji se

broj stalno mijenjao (poslije sanacije jednog odlagališta, na drugom mjestu je nastajalo novo),

koja su danas ve�inom sanirana ili je sanacija u tijeku.

5.4.2. SANIRANI DIJELOVI OKOLIŠA

Ve�ina divljih odlagališta u Vukovarsko – srijemskoj županiji, �iji je broj varirao,

je sanirana na na�in, da je dio otpada odvezen na legalna odlagališta, dok je ostatak zatrpan

zemljom, zatravnjen, a na mjestima i oplemenjen zelenilom.

5.4.3. GOSPODARENJE OTPADOM

Prema podacima Agencije za zaštitu okoliša, na podru�ju Vukovarsko -srijemske

se za

7 odlagališta priprema sanacija (Božino brdo u Iloku, Gajevi u Drenovcima, Gore u

Gradištu, Kraplja u Gunji, Šljivici u Lovasu, Muškovo u Vrbanji, Pašnjak u Tovarniku) i

na

2 odlagališta se izvode radovi na sanaciji (Petrova�ka Dola u Gradu Vukovaru i

Županja – I faza radova u Gradu Županji).

Fond za zaštitu okoliša i energetsku u�inkovitost i 24 jedinice lokalne i

podru�ne (regionalne) samouprave zaklju�ili su ugovore o sufinanciranju sanacija

odlagališta komunalnog otpada na podru�ju Vukovarsko – srijemske županije.


Ugovorima je definirano sufinanciranje izrade projektne dokumentacije za isho�enje

lokacijske dozvole i potvrde glavnog projekta te troškovi radova na sanaciji odlagališta.

U Vukovarsko-srijemskoj županiji otpad se trenutno odlaže na 6 aktivnih

odlagališta komunalnog otpada od kojih su:

- 2 odlagališta na kojima se izvode radovi sanacije odloženog otpada (Vukovar i Županja)

i na

koja se i dalje dovozi otpad s podru�ja ostalih jedinica lokalne samouprave,

- 4 odlagališta na kojima nisu zapo�eti radovi sanacije, i na kojima se kontinuirano dovozi

komunalni otpad i s ostalih podru�ja jedinice lokalne samouprave (Ilok, Vrbanja, Gradište i

Drenovci).

Za odlaganje opasnog otpada, za podru�je županije, Prostornim planom

Vukovarsko-srijemske županije su predvi�ene dvije (2) lokacije – u gradovima Vukovaru i

Vinkovcima.

ŽUPANIJSKI CENTAR ZA GOSPODARENJE OTPADOM U STARIM JANKOVCIMA

Prostornim planom Vukovarsko-srijemske županije (Službeni vjesnik

Vukovarsko-srijemske županije broj 8/07 i 9/07) planirana je izgradnja Županijskog

centra za gospodarenje otpadom u op�ini Stari Jankovci. Županijski centar za

gospodarenje otpadom u Starim Jankovcima u Vukovarsko-srijemskoj županiji osigurati �e

zbrinjavanje otpada na principima održivog razvoja te na ekološki prihvatljiv na�in.

Vrijednost cijelog Projekta je predvidivo oko 50.000.000,00 (EUR-a). Predvi�eni izvori

financiranja su FZOEU RH, EU fondovi, Vukovarsko-srijemska županija i drugi izvori. U

svom sastavu ŽCGO �e imati reciklažno dvorište, kompostanu, prostor za odlaganje

gra�evinskog otpada i rashladne kontejnere. Danas aktivna odlagališta �e biti u uporabi do

izgradnje Županijskog centra za gospodarenje otpadom (ŽCGO) u Starim Jankovcima

�e poslije po�etka rada ŽCGO preuzeti funkciju pretovarnih stanica ili reciklažnih

dvorišta.

Tvrtka EKO SUSTAV d.o.o. osnovana je 30. listopada 2008. godine od strane

Vukovarsko-srijemske županije kao jedinog osniva�a društva. Društvo je osnovano s ciljem

uspostave sustava gospodarenja otpadom na podru�ju Vukovarsko-srijemske županije.

„U travnju 2009. godine Vukovarsko-srijemska županija je potpisala sa

Fondom za zaštitu okoliša i energetsku u�inkovitost Ugovor o zajedni�kom ulaganju u


istražne radove i izradu projektno tehni�ke dokumentacije za izgradnju ŽCGO „Stari

Jankovci“.

Vukovarsko-srijemska županija je 31. ožujka 2011. godine sa FZOEU potpisala

Sporazum o ulaganju sredstava u pripremne radove za CGO Stari Jankovci, pretovarne

stanice i sanacije odlagališta otpada.

01. prosinca 2011. godine, poslije provedenog postupka Javne nabave, potpisan

je Ugovor o izradi projektno-tehni�ke dokumentacije za izgradnju CGO u VSŽ-i poslije �ega

su zapo�ele pripremne radnje na projektiranju ŽCGO koji �e se sastojati od tijela odlagališta

otpada i prate�ih objekata potrebnih za rad odlagališta te prihvat i obradu korisnog otpada.

Predvi�ena površina Centra je 31,54 ha, a nalazi se isto�no od ceste Mirkovci – Privlaka,

na nepošumljenom dijelu šume Vrap�ana.

Projektiranje Centra za gospodarenje otpadom Vukovarsko-srijemske

županije stavljeno je u mirovanje sa strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku

u�inkovitost, a na temelju preporuke Ministarstva zaštite okoliša. Fond za zaštitu okoliša i

energetsku u�inkovitost 22. velja�e 2012. godine dopisom obavještava Vukovarsko-

srijemsku županiju, da „Ugovor o izradi projektno-tehni�ke dokumentacije za izgradnju

Centra za gospodarenje otpadom u Vukovarsko-srijemskoj županiji, stavlja u

mirovanje do donošenja nove Strategije gospodarenja otpadom, a sukladno njoj i Plana

gospodarenja otpadom“.

U velja�i 2013. godine poslije radnog sastanka predstavnika Ministarstva zaštite

okoliša i prirode, grupacije CGO i predstavnika Fonda za zaštitu okoliša i energetsku

u�inkovitost zaklju�eno je, da �e FZOEU raspisati natje�aj za Studiju pred izvodljivosti

za pet slavonskih županija(uklju�uju�i i Vukovarsko-srijemsku) te �e ista pokazati i

potencijalne optimalne lokacije za budu�e Centre za gospodarenje otpadom. Pred

investicijska studija treba proces uspostavljanja integriranog sustava gospodarenja

otpadom staviti u vremenske okvire, procijeniti investicijske i operativne troškove te

predložiti najprihvatljiviji sustav odvojenog sakupljanja korisnog otpada, najprihvatljivije

tehnologije sortiranja komunalnog otpada, njegove daljnje obrade i zbrinjavanja, a u sklopu

svega toga predložiti lokacije objekata za gospodarenje otpadom. Izra�enim dokumentom

potrebno je obraditi ekonomski naju�inkovitiji razvoj sustava, te prijedloge alternativnih

tehni�kih rješenja za koje je razumno o�ekivati, da �e biti prihva�eni za sufinanciranje od

strane Europske Unije.


U travnju 2013. godine tvrtka Hidroplan d.o.o. je izradila Idejno rješenje za

reciklažno dvorište s postrojenjem za razvrstavanje i obradu komunalnog otpada Stari

Jankovci.

Temeljem svih navedenih informacija o�ekuje se brzo i u�inkovito rješavanje

problema zbrinjavanja otpada na podru�ju Vukovarsko-srijemske županije“(iz teksta

„Izvješ�a o trenutnom stanju Projekta CGO u Vukovarsko-srijemskoj županiji“ tvrtke EKO-

SUSTAV d.o.o.“ ).

5.4.4. DOKUMENTI ZAŠTITE OKOLIŠA

Kako bi se loši utjecaji zahvata na okoliš sveli na najmanju mogu�u mjeru i

postigla najve�a mogu�a o�uvanost kakvo�e okoliša, potrebno je pravovremeno osigurati

ostvarenje na�ela predostrožnosti u ranoj fazi planiranja zahvata. Zakon o zaštiti okoliša i

Zakon o zaštiti prirode sa pod zakonskim aktima propisuju postupke i procedure koje se

moraju poštivati sa ciljem zaštite okoliša i prirode.

Zakon o zaštiti okoliša propisuje provo�enje postupka strateške procjene

utjecaja na okoliš (SPUO) tijekom izrade nacrta prijedloga prostornog plana, a prije

utvr�ivanja kona�nog prijedloga prostornog plana i upu�ivanja u postupak donošenja.

Tijekom postupka se u ranoj fazi izrade prostornog plana osigurava informiranje i

sudjelovanje javnosti na na�in propisan Zakonom o prostornom ure�enju i gradnji, Zakonom

o zaštiti okoliša i Zakonom o pravu na pristup informacijama. Stratešku procjenu utjecaja

na okoliš za plan i program na podru�noj(regionalnoj) razini provodi nadležno upravno

tijelo u županiji .

Procjena utjecaja zahvata na okoliš (PUO) je procjena mogu�ih zna�ajnih

utjecaja na okoliš zahvata odre�enih Zakonom o zaštiti okoliša i Uredbom propisanom

Zakonom o zaštiti okoliša. Procjenom utjecaja zahvata na okoliš utvr�uje se utjecaj zahvata

na okoliš tako, da se utvr�uje mogu�i izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, more,

zrak, šumu, klimu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu, kulturnu

baštinu, uzimaju�i u obzir njihove me�uodnose. PUO mora osigurati ostvarenje na�ela

predostrožnosti u ranoj fazi planiranja zahvata kako bi se utjecaji zahvata sveli na najmanju

mogu�u mjeru i postigla najve�a mogu�a o�uvanost kakvo�e okoliša, što se postiže

uskla�ivanjem i prilago�avanjem namjeravanog zahvata s prihvatnim mogu�nostima okoliša

na odre�enom podru�ju. Procjena utjecaja zahvata na okoliš provodi se u okviru pripreme


namjeravanog zahvata, prije izdavanja lokacijske dozvole za zahvat za koji izdavanje

lokacijske dozvole nije obvezno.

Ministarstvo graditeljstva, prostornog ure�enja i zaštite okoliša je u periodu

od 2009. godine – 2012. godine, temeljem Zakona o prostornom ure�enju i gradnji i Zakona o

zaštiti okoliša, u Savjetodavna stru�na povjerenstva za ocjenu utjecaja zahvata na okoliš i

Povjerenstva za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš imenovalo predstavnike

Zavoda za prostorno ure�enje Vukovarsko-srijemske županije kao �lanove povjerenstava

za zahvate:

- „Farma svinja Andrijaševci 1“,

- „Farma svinja �eretinci“,

- Tvornica mineralnih gnojiva „Adriatca Dunav“ d.o.o. Vukovar

- Infrastrukturu luke Ilok.


6. OBVEZNI PROSTORNI POKAZATELJI

OBVEZNI PROSTORNI POKAZATELJI

Osnovna tematska cjelina

Skupina pokazatelja Pokazatelj Jedinica Vrijednost

1. OP�I POKAZATELJI RAZVOJNIH KRETANJA

1.1. DEMOGRAFSKA STRUKTURA

A. Razmještaj i struktura stanovništva

1. 2. 3.

Broj stanovnika Indeks kretanja broja stanovnika

Prirodni prirast stanovništva

ukupno m ž gradovi op�ine broj(%)- br.st.VSŽ/ br. st.RH broj živoro�enih/ broj umrlih VSŽ gradovi op�ine

179.521

86.682 92.839 88.195 91.326

4,19

115,86 91,73 95,90

B. Razmještaj i struktura doma�instava

1. 2. 3.

Broj doma�instava Indeks rasta broja doma�instava Prosjek veli�ine doma�instava

broj broj broj

1.2. SOCIJALNO -GOSPODARSKA STRUKTURA

Ekonomski razvoj 1. Indeks razvijenosti: VSŽ Gunja Markušica Drenovci Trpinja BabinaGreda

broj I I

20,57%

42,85% 44,61%

46,09% 46,62% 49,34%

Štitar Tompojevci Borovo Bošnjaci Vrbanja Negoslavci Gradište Nijemci Privlaka(Vinkovci) Otok(Vinkovci) Stari Jankovci Tordinci Stari Mikanovci Vo�inci Cerna

II

51,15% 52,00% 54,05% 54,79%

55,83% 55,91% 57,19% 59,27% 59,97% 60,26% 60,45% 62,14% 63,01% 64,12% 64,30%




Skupina pokazatelja

Pokazatelj Jedinica Vrijednost

1. OP�I POKAZATELJI RAZVOJNIH KRETANJA

Jarmina Tovarnik Lovas Ivankovo Nuštar Andrijaševci Ilok

II

64,80% 67,35% 67,71% 67,90% 70,18% 70,89% 71,10%

Vukovar Županja Vinkovci

III

78,27% 79,97% 89,86%

2. Stupanj razvijenosti VSŽ

broj

I

Gunja Markušica Drenovci Trpinja BabinaGreda

I

Štitar Tompojevci Borovo Bošnjaci Vrbanja Negoslavci Gradište Nijemci Privlaka Otok Stari Jankovci Tordinci Stari Mikanovci Vo�inci Cerna Jarmina Tovarnik Lovas Ivankovo Nuštar Andrijaševci Ilok

II

Vukovar Županja Vinkovci

III




Skupina pokazatelja


2. STRUKTURA NASELJA I PODRU�JA ZA RAZVOJ IZVAN NASELJA

2.1. OBILJEŽJA SUSTAVA NASELJA

Razmještaj, gusto�a naselja i naseljenosti

1. Broj naselja

broj VSŽ gradovi op�ine

85 5

26 2. Gusto�a naselja broj

naselja/1000km2

VSŽ

2,05

3. Gusto�a naseljenosti broj stanovnika /km2

VSŽ

73,44

2.2. KORIŠTENJE ZEMLJIŠTA U NASELJIMA

A. Površina naselja 1. Površina naselja ha/ukupno VSŽ gradovi op�ine

244.848,00 50.674,00 194.174,00

B. Gra�evinska podru�ja

1. Površina GP naselja- ukupno planirana (ha)

ha/ukupno VSŽ gradovi op�ine

19.552,98 6.977,60 12.575,38

2. Udio GP u odnosu na ukupnu površinu JLS

% VSŽ gradovi op�ine

7,99 13,77 6,48

3. Udio izgra�enog GP u odnosu na ukupnu površinu JLS

% VSŽ gradovi op�ine

13.367,74-5,46

4.754,60-9,38

8.613,14-4,44

4. Udio izgra�enog GP u odnosu na ukupno GP

st/ha VSŽ gradovi op�ine

68,37

68,14

68,49

5. Broj stanovnika/ukupna površina GP


9,18

12,64

7,26

6. Broj stanovnika/izgra�ena površina GP


13,43

18,55

10,60




Skupina pokazatelja

Pokazatelj Jedinica Jedinica Vrijednost

2. STRUKTURA NASELJA I PODRU�JA ZA RAZVOJ IZVAN NASELJA

2.3. IZDVOJENA GRA�EVINSKA PODRU�JA (IZVAN NASELJA)

Izdvojena gra�evinska podru�ja (IGP)

1.

Površina izdvojenog gra�evinskog podru�ja izvan naselja - ukupno planirana/ha, ha/st

ha, ha/st

ha

ha/st

3.224,04

0,018

2.

2a

2b

2c

2d

2e

Površina i udio površine IGP pojedine namjene u odnosu na ukupnu površinu IGP

ha,%

ha

%

Ugostiteljsko-turisti�ka namjena

ha,%

193,98 8,99

Gospodarska namjena-ukupna (proizvodna, poslovna, infrastrukturna, OIE i dr)

ha,% ha/st

1.133,43 0,006

52,55

Sport i rekreacija

ha,%

683,56

31,69

Podru�ja posebne namjene

ha,%

70,08

3,25

Površina groblja

ha,%

75,67

3,51

3. Ukupni planirani smještajni kapacitet u TRP

broj postelja

2.032

4. Broj turisti�kih postelja po km2 obalne crte

broj / km2

0




Skupina pokazatelja


3. POSTOJE�A INFRASTRUKTURNA OPREMLJENOST

3.1. PROMETNA INFRASTRUKTURA

A. Cestovni promet

1.

2.

3.

Duljina cesta po vrstama: - državne - županijske - lokalne - autocesta A3 u VSŽ

km1

km1

km1

km1

255,83 432,74 203,64 49,99

Udio pojedinih vrsta cesta: - državne - županijske - lokalne - autocesta A3 u VSŽ

% % % %

27,20 45,90

10,276 5,30

Cestovna gusto�a(dužina cesta/površina podru�ja): - državne - županijske - lokalne - autocesta A3 u VSŽ

km/km2 km/km2

km/km2

km/km2

0,10 0,18 0,08 0,02

B. Željezni�ki promet

1.

2.

3.

Duljina pruge prema vrsti: - me�unarodna - regionalna - lokalna

km km km

73,183 59,197 50,209

Udio pojedinih vrsta želj. pruga: - me�unarodna - regionalna - lokalna

% % %

40,08 32,42 27,50

Gusto�a željezni�kih pruga (dužina/površina podru�ja): - me�unarodna - regionalna - lokalna

km/km2 km/km2

km/km2

0,03 0,02 0,02

C. Zra�ni promet 1.

2.

Broj zra�nih luka prema vrstama: - zra�ne luke - aerodromi

broj broj

0 0

Površina zra�nih luka

ha

0

D. Pomorski promet

VSŽ NEMA MORA

E. Rije�ni promet 1. Broj rije�nih luka prema veli�ini i rijeci: Dunav (Luka Vukovar-duljina 850m; širina 45m) Sava

prema veli�ini

38.250m2

/

prema rijeci

1

/






2. Klasa i duljina plovnih putova: Klasa Dunav Sava Duljina Dunav Sava

Klasa Klasa

km km

VIc IV

86,00 93,60

F. Elektroni�ke komunikacije

1. Broj postoje�ih baznih stanica na 100 stanovni ka

broj/100 st. 117baznih stanica

/179521st. x100 stanovnika=0,065

0,065

3.2. ENERGETSKA INFRASTRUKTU RA

A. Opskrba elektri�nom energijom

1.

2.

Duljina elektroopskrbnih vodova (ukupno)

km

3.780,50

Udio i duljina elektroopskrbnih vodova prema vrsti duljina DV 400 kV 110 kV 35(30) kV 20 kV 10 kV 0,4 kV

udio

DV 400 kV 110 kV 35(30) kV 20 kV 10 kV 0,4 kV

km km km km km km

% % % % % %

93,7 210,05 257,65 55,81

998,87 2.164,42

2,48 5,56 6,81 1,48

26,42 57,25




Skupina pokazatelja



B. Opskrba plinom

1

2.

Duljina plinovoda

Udio prema vrsti plinovoda:

duljina(prema tlaku) niskotla�ni visokotla�ni srednje tla�ni prema materijalu - �eli�ni plinovodi - PEHD prema profilima magistralni plinovodi DN 400/50 magistralni plinovodi DN 300/50 magistralni plinovodi DN 200/50

D 32

D 63

D 90

D 110

D 160

D 225

D 300

km

km

km

km

km

km

km

km

km

km

km

km

km

km

km

km

km

1.162,035 + 595,1035

= 1.757,1385

17,737+0,230= 17,267

141,585+27,514= 169,099

870,758+567,359= 1.438,117

131,955+0,557

=132,512 898,125+595,103

=1.493,228

38,748

21,368

27,384

1,597

320,998

88,7137

82,4878

56,9614

44,2946

0,051




Skupina pokazatelja



C. Opskrba naftom

1.

Duljina naftovoda(uk) - priklju�ni naftovod - zbirni kolektorski naftovod / 200 - zbirni kolektorski naftovod / 150 - tla�ni naftovod / 100 - mjerni kolektorski naftovod / 90 - magistralni naftovod / 300 - spojni naftovod / 300 - spojni naftovod / 200 JANAF - INA JANAF

km

km

km

km km

km

km

km

km km

222,89

54,961

13,006

24,773 13,965

14,580

44,436

3,916

0,800 51,66

3.3. OPSKRBA VODOM I ODVODNJA OTPADNIH VODA

A. Opskrba pitkom i tehnološkom vodom

1.

2.

Duljina javne vodoopskrbne mreže Potrošnja pitke vode

km

l/st

VVK 614,753 VVU 343,00 H.Vode 511,264 Komunalac Županja

159,10 Komunalno društvo

Markušica 27,14

Op�ina Jarmina

13,421 Komunalno trgova�ko

društvo Gunja 31,00

Drenovci d.o.o. 568,489

Komunalije Ilok106,179

VVK 120,00-130,00 VGV- Ilok 144,00 VGV- VU 117,00 H. Vode 117-144 Komunalac Županja

230,40

Komunalno društvo Markušica 105.000m3 godišnje

Op�ina Jarmina 90,41 Komunalno trgova�ko društvo Gunja 113,00

Drenovci d.o.o. 120-130

Komunalije Ilok 140,00




Skupina pokazatelja



B. Pro�iš�avanje otpadnih voda

1. 2.

Duljina kanalizacijske mreže Ure�aji za pro�iš�avanje otpadnih voda – broj i kapacitet(ES) - 45.000 ES (Vinkovci) - 42.000 ES(VU-proj.)

- 8.500 ES(Otok) - 8.000 ES(Ivankovo i

Ilok-u izgr.)

- 6.000 ES(Cerna) - 858 ES(Sotin –

UPOV/proj.)

- 550 ES(Mohovo-u

izgr.)

km

broj, ES

kom kom kom kom

kom kom

kom

VVK 125,559 VGV 138,000 H.Vode 182,889

Komunalac Županja

67,34 Komunalno društvo

Markušica 0

Op�ina Jarmina 0

Komunalno trgova�ko

društvo Gunja

cca 2,00 Drenovci d.o.o. 0

Komunalije Ilok 24,243

1 1 1 2

2 1

1






3.4. GOSPODARENJE OTPADOM

Odlagališta otpada 1.

2.

Broj i površina odlagališta prema vrsti broj - aktivna - sanacija u pripremi - u postupku sanacije površina (ha) - aktivna Gradsko odlagalište Županja

4,5ha + 1,00ha=5,50ha

PETROVA�KA DOLA

cca 7,00ha

GRADSKO ODLAGALIŠTE ILOK

2,00ha

MUŠKOVO-KLJU� /VRBANJA

3,00ha

DRENOVCI

oko 1,00ha

GORE-GRADIŠTE

oko 2,50ha

- sanacija u pripremi - u postupku sanacije Sanacija neure�enih odlagališta (broj i površina) broj - sanacija u pripremi - u postupku sanacije površina (ha) - sanacija u pripremi - u postupku sanacije

broj broj broj

ha

ha ha

broj broj

ha ha

6 8 2

21,00

PODACI

NEDOSTUPNI

8 2

12,50





4. KORIŠTENJE I ZAŠTITA ZNA�AJNIH PROSTORA

4.1. KORIŠTENJE PRIRODNIH RESURSA

A. Poljoprivreda 1. 2.

3.

Ukupna površina polj. zemljišta Udio polj. zemljišta

Površina polj. zemljišta po stanovniku

ha

%

ha/st.

136.237,00 55,64

0,76

B. Šumarstvo 1.

2.

3.

Ukupna površina šumskog zemljišta Udio šumskog zemljišta

Površina šumskog zemljišta po stanovniku

ha

%

ha/st.

69.383,00

28,34

0,39

C. Vode 1. 2.

Površine površinskih voda prema vrsti: - akumulacije, jezera,vodotoci - ribnjaci Udio površina površinskih voda u odnosu na površinu (JLS/županije/države) županije: - akumulacije, jezera,vodotoci - ribnjaci

ha

ha

%

%

%

3.517,21

0,20

1,44

13,69 0,000082






3. Dužina vodotoka - rijeke - drugi vodotoci - kanali I, II, III i IV reda

km1

km1

km1

km1

187,83 94,34 4.461,26

E. Mineralne sirovine

1.

Broj i površina eksploatacijskih polja po vrstama mineralnih sirovina broj nafta i plin glina površina(ha)

nafta i plin glina

broj, ha

broj

površina(ha)

6 6

5.900,00 154,73

4.2.

ZAŠTI�ENE PRIRODNE VRIJEDNOSTI

Zašti�ena podru�ja prirode

1.

Broj i površina zašti�enih objekata prirodnih vrijednosti prema vrsti -zašti�ena podru�ja -podru�ja ekološke mreže -zašti�ena podru�ja -podru�ja ekološke mreže

broj, ha

broj

površina (ha)

18 27

1.426,21

58.290,04




Skupina pokazatelja



3. Broj i površina posebno zašti�enih podru�ja (NATURA 2000)

broj, ha

broj

površina (ha)

10 54.017,42

4.3. KULTURNA DOBRA

Struktura registriranih kulturnih dobara

1. Broj zašti�enih nepokretnih kulturnih dobara - sakralna - profana - tradicijska - arheološka - memorijalna(NOB, Domovinski rat)

broj(ukupno)

broj broj broj broj broj

203

39 52 7 65 40

2. Broj i udio obnovljenih kulturnih dobara - sakralna - profana - tradicijska - arheološka - memorijalna(NOB, Domovinski rat) - sakralna - profana - tradicijska - arheološka - memorijalna(NOB, Domovinski rat)

broj, %

broj

%

22 33 3 0 24

56,41 63,46 42,85

0 60,00

3. Broj i udio ugroženih kulturnih dobara - sakralna - profana - tradicijska - arheološka - memorijalna(NOB, Domovinski rat

broj, %

broj

4 6 4 65 12




Skupina pokazatelja



- sakralna - profana - tradicijska - arheološka - memorijalna(NOB, Domovinski rat)

%

10,25 11,53 57,14 100,00 30,00

4.4. PODRU�JA POSEBNIH

KARAKTERISTIKA*

Podru�ja potencijalnih i drugih nesre�a

* Opisano u tekstualnom dijelu Izvješ�a





5. DOKUMENTI PROSTORNOG URE�ENJA

5.1. POKRIVEENOST PROSTORNIM PLANOVIMA

Pokrivenost prostornim planovima prema razini planova i izvješ�a

1.

2. 3.

Broj donesenih prostornih planova (PP): -PPŽ -gradovi -op�ine Broj donesenih izmjena i dopuna prostornih planova (IDPP): -PPŽ -gradovi -op�ine Broj prostornih planova u izradi: -PPŽ -gradovi -op�ine

broj broj broj

broj broj broj

broj broj broj

1 4

26

2 5

29

2 2 3

5.2. PROVEDBA PROSTORNIH PLANOVA

1. Broj izdanih pojedina�nih akata prostornog ure�enja po vrstama - lokacijska dozvola - rješenje o uvjetima gra�enja - potvrda glavnog projekta - rješenje za gra�enje

broj

broj

broj

broj broj

481

802

404 70

5.3. INSPEKCIJSKI NADZOR

1. Nadzor urbanisti�ke inspekcije (broj rješenja)

broj 0

2. Nadzor gra�evinske inspekcije (broj rješenja – 2009. do 2012.)

broj 252


III ANALIZA IZRADE I PROVEDBE DOKUMENATA PROSTORNOG URE�ENJA VUKOVARSKO- SRIJEMSKE ŽUPANIJE

Analiza izrade i provedbe dokumenata prostornoga ure�enja i drugih

dokumenata obuhva�a prikaz pokrivenosti podru�ja dokumentima prostornoga ure�enja, daje

podatke o važe�im dokumentima prostornoga ure�enja i drugim strateškim, programskim i

razvojnim dokumentima od važnosti za održiv razvoj u prostoru, te daje osvrt na provo�enje

zaklju�aka, smjernica i preporuka iz prethodno usvojenog izvješ�a o stanju u prostoru.

1. IZRADA DOKUMENATA PROSTORNOG URE�ENJA

U Vukovarsko-srijemskoj županiji je 5 (pet) gradova i 26 (dvadeset šest)

op�ina. Sukladno Zakonu o prostornom ure�enju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i

50/12) za Vukovarsko – srijemsku županju možemo re�i, da je uredila svoj prostor

donošenjem prostornih planova županije, gradova i op�ina. Svi gradovi i sve op�ine su

donijeli svoje prostorne planove ure�enja (PPUG/O), a neki od njih i Izmjene i dopune ili više

Izmjena i dopuna prostornih planova ure�enja (ID PPUG/O), a gradovi Vukovar i Vinkovci

su donijeli i Generalne urbanisti�ke planove (GUP-ove).

TABELARNI PRIKAZ PROSTORNIH PLANOVA NA SNAZI (PPŽ, PPUO/G) DONESENIH DO 31.12.2012.

REDNI BROJ

PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE (PPŽ), PROSTORNI PLANOVI URE�ENJA

OP�INE/GRADA (PPUO/G)

ODLUKA O DONOŠENJU OBJAVLJENA U SLUŽBENOM GLASILU

0. PPPPO VK Dunav-Sava (Prostorni plan podru�ja posebnih obilježja

vodnog kanala Dunav – sava)

„Narodne novine“ br. 121/11

1. PP Vukovarsko-srijemske županije

„Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije br. 7/02

1.1. 1.Izmjene i dopune PP Vukovarsko-srijemske županije

„Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije br. 8/07 i 9/07

1.2. 2. Izmjene i dopune PP Vukovarsko-srijemske županije



2. PPUG Ilok „Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije br. 17/06

2.1. Izmjene i dopune PPUG Ilok „Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije br. 16/11

3. PPUG Vinkovci „Službeni glasnik“ Grada Vinkovaca br. 7/04

4. PPUG Vukovar „Službeni vjesnik“ Grada Vukovara br. 1/06

4.1. Izmjene i dopune PPUG Vukovar

„Službeni vjesnik“ Grada Vukovara br. 4/12

5. PPUG Županja „Službeni vjesnik“ Grada Županje br. 1/07

5.1. Izmjene i dopune PPUG Županja

„Službeni vjesnik“ Grada Županje br. 6/07

5.2. Izmjene i dopune PPUG Županja


5.3. III Ciljane izmjene i dopune PPUG Županja


6. PPUO Andrijaševci „Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije br. 7/07

6.1. Izmjene i dopune PPUO Andrijaševci


6.2. II Izmjene i dopune PPUO Andrijaševci


7. PPUO Babina Greda „Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije br. 7/04

7.1. Izmjene i dopune PPUO Babina Greda


7.2. Izmjene i dopune PPUO Babina Greda


8. PPUO Bogdanovci „Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije br. 11/04 i 12 /04

8.1. I Izmjene i dopune PPUO Bogdanovci


9. PPUO Borovo „Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije br. 5/04

9.1. Izmjene i dopune PPUO Borovo „Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije br. 7/10

10. PPUO Bošnjaci „Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije br. 17/06

10.1. Izmjene i dopune PPUO Bošnjaci (uskla�enje s zakonom)


11. PPUO Cerna „Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije br. 11/07

11.1. Izmjene i dopune PPUO Cerna „Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije br. 16/11

12. PPUO Drenovci „Službeni vjesnik“ Op�ine Drenovci br. 2/99


12.1. Izmjene i dopune PPUO Drenovci

„Službeni vjesnik“ Op�ine Drenovci br. 6/04

12.2. Ciljane izmjene i dopune PPUO Drenovci


12.3. Izmjene i dopune PPUO Drenovci


13. PPUO Gradište „Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije br. 4/04 i 11/04

13.1. Izmjene i dopune PPUO Gradište


14. PPUO Gunja „Službeni vjesnik“ Op�ine Gunja br. 2/06

14.1. Izmjene i dopune PPUO Gunja „Službeni vjesnik“ Op�ine Gunja br. 1/12

15. PPUO Ivankovo „Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije br. 16/05

15.1. Izmjene i dopune PPUO Ivankovo


16. PPUO Jarmina „Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije br. 5/08

17. PPUO Lovas „Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije br. 2/07

17.1. I Ciljane izmjene i dopune PPUO Lovas


18. PPUO Markušica „Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije br. 17/06

18.1. Izmjene i dopune PPUO Markušica


19. PPUO Negoslavci „Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije br. 14/06

20. PPUO Nijemci „Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije br. 14/07

20.1. Izmjene i dopune PPUO Nijemci


21. PPUO Nuštar „Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije br. 10/06

21.1. Izmjene i dopune PPUO Nuštar „Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije br. 17/08

22. PPUO Otok „Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije br. 7/06 i 11/06

22.1. Ciljane izmjene PPUO Otok „Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije br. 11/09

23. PPUO Privlaka „Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije br. 4/07

23.1. Ciljane izmjene PPUO Privlaka „Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije br. 20/10

24. PPUO Stari Jankovci „Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije br. 7/04

24.1. Izmjene i dopune PPUO Stari Jankovci



24.2. II Izmjene i dopune PPUO Stari Jankovci


24.3. III Ciljane izmjene i dopune PPUO Stari Jankovci


25. PPUO Stari Mikanovci „Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije br. 7/05

25.1. Izmjene i dopune PPUO Stari Mikanovci


26. Op�ina Štitar – Odluka o prihva�anju PPUG Županja


27. PPUO Tompojevci „Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije br. 20/06

28. PPUO Tordinci „Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije br. 12/06 i 3/07

29. PPUO Tovarnik „Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije br. 18/06

29.1. Izmjene i dopune PPUO Tovarnik


30. PPUO Trpinja „Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije br. 12/07

30.1. Izmjene i dopune PPUO Trpinja „Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije br. 5/11

31. PPUO Vo�inci „Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije br. 18/06

32. PPUO Vrbanja „Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije br. 6/05


TABELARNI PRIKAZ PROVEDBENIH URBANISTI�KIH PLANOVA (PUP-ova)

REDNI

BROJ PROVEDBENI URBANISTI�KI PLAN ODLUKA O DONOŠENJU OBJAVLJENA U SLUŽBENOM

GLASILU

1. PUP "Radi�ev blok 2" Vinkovci "Službeni vjesnik" Op�ine Vinkovci br: 3/91. i 5/91

2. PUP "Centar II-Tržnica" Županja

"Službeni vjesnik" Op�ine Županja br: 14/82., 3/92 "Službeni vjesnik" Grada Županja br: 3/96., 6/97., 4/06 i 6/07



TABELARNI PRIKAZ GENERALNIH URBANISTI�KIH PLANOVA NA SNAZI (GUP-ova)

REDNI

BROJ GENERALNI URBANISTI�KI PLAN ODLUKA O DONOŠENJU OBJAVLJENA U SLUŽBENOM

GLASILU

1. GRAD VINKOVCI GUP Grada Vinkovaca

"Službeni glasnik" Grada Vinkovaca br. 6/06

2. GRAD VUKOVAR GUP Grada Vukovara

"Službeni vjesnik" Grada Vukovara br. 5/07 i 4/12


TABELARNI PRIKAZ URBANISTI�KIH PLANOVA URE�ENJA (UPU-a) NA SNAZI

REDNI

BROJ URBANISTI�KI PLAN URE�ENJA ODLUKA O DONOŠENJU OBJAVLJENA U SLUŽBENOM

GLASILU

1. GRAD ILOK UPU Grada Iloka

„Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije br: 5/00, 8/05 i 16/11

2. GRAD ŽUPANJA UPU Štitara

"Službeni vjesnik" Grada Županje br: 1/01

3. OP�INA GRADIŠTE UPU radne zone "Ambarine"

„Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije br: 3/05

4. GRAD ŽUPANJA UPU Grada Županja

"Službeni vjesnik" Grada Županje br: 1/08, 2/08, 7/10, 8/11 i 8/12

5. GRAD ŽUPANJA UPU gospodarskog podru�ja Županja

"Službeni vjesnik" Grada Županje br: 2/10 i 8/12

6. OP�INA NIJEMCI UPU „Poslovne zone Nijemci“


7. OP�INA NIJEMCI UPU „Poslovne zone Lipovac sjever“


8. OP�INA NIJEMCI UPU „Poslovne zone Lipovac jug“


9. OP�INA PRIVLAKA UPU zone gospodarske namjene za poljoprivrednu djelatnost „Berišinci“


10. GRAD VUKOVAR UPU „Vu�edol“ u Vukovaru

„Službeni vjesnik“ Grada Vukovara br: 3/11


11. GRAD VUKOVAR UPU „Šire središte Grada“ (UPU-1)

„Službeni vjesnik“ Grada Vukovara br: 10/11

12. GRAD VINKOVCI UPU Sopot u Vinkovcima

UPU dovršen do 31.12.2012. godine – nije objavljen u službenom glasilu

13. GRAD VINKOVCI UPU Trbušanci u Vinkovcima

UPU dovršen do 31.12.2012. godine – nije objavljen u službenom glasilu


TABELARNI PRIKAZ DETALJNIH PLANOVA URE�ENJA (DPU-a) NA SNAZI

REDNI

BROJ DETALJNI PLAN URE�ENJA ODLUKA O DONOŠENJU OBJAVLJENA U

SLUŽBENOM GLASILU

1. GRAD ŽUPANJA DPU "Velika Mlaka"


2. OP�INA GUNJA DPU "Centar" Gunja

"Službeni vjesnik" Op�ine Gunja br: 5/99

3. GRAD VINKOVCI DPU "Lapovci2"

"Službeni glasnik" Grada Vinkovaca br: 3/97, 5/01, 6/01, 5/02 i 14/07

4. GRAD VINKOVCI DPU proizvodno-servisno-skladišne zone "Jošine"

"Službeni glasnik" Grada Vinkovaca br: 8/98

5. GRAD ŽUPANJA DPU "Mala Mlaka" Županja


6. GRAD ILOK DPU povijesne jezgre Iloka


7. GRAD ŽUPANJA DPU "Centar III-Ulica Dr. Franje Ra�kog" Županja

"Službeni vjesnik" Grada Županje br: 3/96 i 6/07

8. GRAD VUKOVAR DPU proširenja novog groblja (DPU1)

"Službeni vjesnik" Grada Vukovara br: 2/09

9. GRAD OTOK DPU "Otok-središte"

„Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije br: 8/95, 11/05 i 11/09

10. GRAD VUKOVAR DPU"Županijska ulica"(DPU-5)

"Službeni vjesnik" Grada Vukovara br: 3/10 i 3/12


11. OP�INA ANDRIJAŠEVCI DPU gospodarske zone "Blace"


12. OP�INA PRIVLAKA DPU gospodarske zone u Privlaci


13. OP�INA BOROVO DPU centra Borovo


14. OP�INA GUNJA DPU proširenja groblja kod svetišta Šumanovci

"Službeni vjesnik" Op�ine Gunja br: 3/10

15. OP�INA IVANKOVO DPU zone mješovite namjene Ivankovo-istok


16. GRAD OTOK DPU naselja "Petkovac"


17. OP�INA NIJEMCI DPU "Vjersko-turisti�ke zone Lu�ica"


18. OP�INA DRENOVCI DPU "Centar Drenovci"

"Službeni vjesnik" Op�ine Drenovci br: 1/09

Izvor podataka: Upravni odjel za prostorno ure�enje, gradnju i zaštitu okoliša Vukovarsko-srijemske županije, Zavod za prostorno ure�enje

Vukovarsko-srijemske županije, Jedinice lokalne samouprave (JLS)

TABELARNI PRIKAZ PROSTORNIH PLANOVA (PP-a) U IZRADI

REDNI

BROJ

PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE (PPŽ), PROSTORNI PLAN URE�ENJA OP�INE/GRADA (PPUO/G)

1. III Izmjene i dopune PP Vukovarsko-srijemske županije

2. IV Izmjene i dopune PP Vukovarsko-srijemske županije

3. Izmjene i dopune PPUG Vinkovci

4. II Izmjene i dopune PPUG Vukovar

5. II Izmjene i dopune PPUO Lovas

6. PPUO Štitar


7. Ciljane izmjene i dopune PPUO Vo�inci

8. II Ciljane izmjene i dopune PPUO Borovo

9. Izmjene i dopune PPUO Drenovci

10. II Izmjene i dopune PPUO Gradište

11. Izmjene i dopune PPUO Vo�inci

Izvor podataka:, Zavod za prostorno ure�enje Vukovarsko-srijemske županije, JLS-e

2. PROVEDBA DOKUMENATA PROSTORNOG URE�ENJA

Sukladno Zakonu o prostornom ure�enju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11,

90/11 i 50/12) za Vukovarsko – srijemsku županju možemo re�i, da je ure�ena donošenjem

prostornih planova županije (PPŽ), prostornih planova ure�enja gradova i op�ina (PPUG/O),

generalnih urbanisti�kih planova (GUP - gradovi Vukovar, Vinkovci) i urbanisti�kih planova

ure�enja (UPU) za dijelove gradova ili op�ina kada se za to ukazala potreba, a u skladu sa

Zakonom. Slijedom toga, svi zahvati u prostoru se provode i dalje �e se mo�i provoditi samo

u skladu s dokumentima prostornog ure�enja kao i temeljem pravnih akata koji se izdaju

temeljem Zakona o prostornom ure�enju i gradnji i propisa koji iz njih proizlaze.

Za podru�je gradova Vukovara i Vinkovaca za provedbu dokumenata

prostornog ure�enja nadležni su gradski Upravni odjeli za prostorno ure�enje, gradnju i

zaštitu okoliša, dok je za gradove Županju, Ilok i Otok te sve op�ine za provedbu nadležan

Upravni odjel za prostorno ure�enje, gradnju i zaštitu okoliša Vukovarsko-srijemske županije.

3. DOKUMENTI PROSTORNOG URE�ENJA U ODNOSU NA DRUGE STRATEŠKE, RAZVOJNE I PROGRAMSKE DOKUMENTE OD VAŽNOSTI ZA VUKOVARSKO-SRIJEMSKU ŽUPANIJU Zakonom o prostornom ure�enju i gradnji ((NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i

50/12) propisano je, da dokumenti prostornog ure�enja užeg podru�ja moraju biti

uskla�eni s dokumentima prostornog ure�enja šireg podru�ja,

Prostorni plan Vukovarsko – srijemske županije (sa svojim izmjenama i

dopunama) je uskla�en sa Programom prostornog ure�enja Republike Hrvatske i


Strategijom prostornog ure�enja Republike Hrvatske, dok prostorni planovi lokalne

razine (gradova/op�ina) su uskla�eni s prostornim planom podru�ne (regionalne) razine

(Prostorni plan Vukovarsko – srijemske županije).

4. PROVEDBA ZAKLJU�AKA, SMJERNICA I PREPORUKA IZ PRETHODNOG IZVJEŠ�A

STANJE U PROSTORU - PRETHODNO IZVJEŠ�E

4.1. ZNA�AJNIJE POJAVE U PROSTORU

U prethodnim Izvješ�ima o stanju u prostoru (2001. - 2005. i 2005. – 2008.)

navedeno je, da su uo�ene neke pojave u prostoru Županije koje nisu primjerene težnjama i

orijentaciji u o�uvanju prostora i gospodarenja prostorom, a odnosile su se na zna�ajno

pove�anje broja divljih odlagališta otpada, bespravnu gradnju i sporo razminiranje površina

zaga�enih minsko-eksplozivnim sredstvima. Krajem 2012. godine minsko-eksplozivnim

sredstvima je bilo zaga�eno 3.150,00ha.

Pored navedenih pojava, problem danas predstavljaju još uvijek zna�ajne

površine zaga�ene minsko-eksplozivnim sredstvima (31.500.000,00m2 ili 3.150,00 ha ), pa

snage treba usmjeriti na žurno rješavanje tog problema, kako bi se �im prije stvorile

pretpostavke za primjereno korištenje tih prostora.

4.2. PROBLEMATIKA GOSPODARENJA OTPADOM

Jedan od naglašenih problema je tada bio odlaganje i zbrinjavanje otpada. Radi

tada nepostoje�ih ure�enih lokacija i suvremeno organiziranih sustava za zbrinjavanje otpada,

rezultat je bio nastajanje niza nelegalnih odlagališta kao privremenih rješenja bez

odgovaraju�ih dozvola koja ugrožavaju prostor (divlja odlagališta) te su sanirana. U vrijeme

izrade prethodnih Izvješ�a o stanju u prostoru neki gradovi i op�ine su po�eli rješavati

problem sa divljim odlagalištima na na�in da ih saniraju i zatvaraju ili su ih pokušavali staviti

pod kontrolu. Na razni županije postupno se uspostavlja cjeloviti sustav gospodarenja

otpadom i ekološki najprihvatljiviji proces tehnološkog postupka zbrinjavanja otpada te

je uz brojne druge aktivnosti izra�en Plan gospodarenja otpadom VSŽ-e.


4.3. ZAGA�IVA�I U PROSTORU

Do 2008. godine podaci o one�iš�iva�ima okoliša su se vodili u Katastru

one�iš�avanja okoliša u Službi za prostorno ure�enje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i

imovinsko-pravne poslove pri Uredu državne uprave u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Jedinice lokalne samouprave bile su dužne izvršiti kategorizaciju podru�ja prema stupnju

one�iš�enosti, što je bilo mogu�e analizom postoje�eg stanja na osnovi redovitih mjerenja.

Podru�ne ili lokalne mreže za pra�enje kakvo�e zraka tada su trebale uspostavljati JLS-e �ije

je predstavni�ko tijelo odre�ivalo lokacije postaja. Na podru�ju Vukovarsko-srijemske

županije tada nije postojala niti jedna postaja za pra�enje kakvo�e zraka. Danas se Katastar

one�iš�avanja okoliša vodi u Upravnom odjelu za prostorno ure�enje, gradnju i zaštitu okoliša

Vukovarsko-srijemske županije.

Temeljem zakona o zaštiti zraka (NN 178/04) županije, gradovi i op�ine dužne su

provoditi mjerenje razine one�iš�enosti zraka na svom podru�ju, te ako su razine

one�iš�enosti više od propisanih, uspostaviti lokalnu mrežu za trajno pra�enje kakvo�e zraka.

Na podru�ju Vukovarsko-srijemske županije nisu provo�ena sustavna ili povremena mjerenja

kakvo�e zraka. Od izrade prethodnog Izvješ�a o stanju u prostoru (2005. – 2008.) i Izvješ�a

za period 2009. – 2012. Vukovarsko-srijemska županija je za svoje podru�je naru�ila

mjerenje kakvo�e zraka od tvrtke DVOKUT – ECRO iz Zagreba ovlaštene za obavljanje

stru�nih poslova izrade stru�nih podloga i elaborata zaštite okoliša, stru�nih poslova pripreme

i izrade studije utjecaja na okoliš, a zahvaljuju�i suvremenoj opremi za pra�enje kakvo�e

zraka, pokretnom ekološkom laboratoriju, ovlaštena je za obavljanje stru�nih poslova

pra�enja kakvo�e zraka i emisija u zrak, stru�nih poslova u vezi s pra�enjem stanja okoliša.

Tim dokumentom je preporu�eno na podru�ju Vukovarsko-srijemske županije

uspostaviti mrežu postaja za pra�enje stanja kakvo�e zraka:

- dvije (2) klasi�ne / ( 1 u Vinkovcima i 1 u Vukovaru ) i

- jedna (1) automatska / ( u Županji)

ili

sve tri (3) klasi�ne uz povremena mjerenja pokretnim laboratorijem.

Navedeni prijedlozi nisu realizirani do kraja 2012. godine, pa je potrebno poduzeti aktivnosti

s ciljem pra�enje stanja kakvo�e zraka, a time i kvalitete okoliša.


4.4. SMJERNICE I PREPORUKE IZ PRETHODNOG IZVJEŠ�A

S ciljem unapre�enja stanja u prostoru i racionalnom gospodarenju

Vukovarsko-srijemska županija je:

- izradila je i donijela Strategiju razvoja Županije 2011-2013 (produžena do 2014. godine, jer

Republika Hrvatska još nije donijela Strategiju razvoja),

- pokrenula je zna�ajne aktivnosti na sustavnom rješavanju zbrinjavanja otpada (sanacija

divljih deponija, utjecala na JLS-e u donošenju odluka o lociranju Zakonom obveznih

reciklažnih dvorišta i poduzela brojne aktivnosti oko izgradnje Županijskog centra za

gospodarenje otpadom u Starim Jankovcima),

- sufinancirala opremanja i unapre�enja komunalne infrastrukture,

- donijela je Plan intervencija u zaštiti okoliša. Plan intervencija u zaštiti okoliša Vukovarsko-srijemske županije izra�en je u

skladu s APELL procesom (zna�enje kratice: budnost i pripravnost za izvanredne doga�aje

na lokalnoj razini) i stvara pretpostavke za u�inkovito i sveobuhvatno provo�enje zaštite

okoliša i provedbu interventnih mjera u slu�aju ekološke nesre�e, uvažavaju�i regionalne i

lokalne posebnosti i potencijalne rizike i opasnosti na svom podru�ju. Svrha donošenja

Plana je predvidjeti, sprije�iti i ograni�iti mogu�e ekološke nesre�e ili izvanredne doga�aje

koji mogu ugroziti okoliš, te izazvati opasnost za život i zdravlje ljudi. Plan se primjenjuje na

cijelom teritoriju Županije, kada izvanredni doga�aj po svom obimu i mogu�im posljedicama

prelazi granice i mogu�nosti gospodarskog subjekta, grada ili op�ine na �ijem se podru�ju

doga�aj dogodio. Tijelo koje je nadležno za provo�enje Plana na podru�ju Vukovarsko-

srijemske županije je Županijski eko-stožer. Tijekom intervencija u zaštiti okoliša prednost

se daje:

- zaštiti i spašavanju ljudi (u dje�jim ustanovama, bolnicama, školama, objektima za smještaj

starih i nemo�nih osoba, stambenim objektima i dr.),

- spomenicima kulture,

- zašti�enim dijelovima prirode,

- komunalnim objektima,

- zaštiti i spašavanju životinja .

Plan intervencija u zaštiti okoliša revidira se svake godine radi pojave novih pravnih

subjekata, a prema rezultatima provedenih vježbovnih provjera eventualno i ranije.


IV. PREPORUKE ZA UNAPRE�ENJE ODRŽIVOG RAZVOJA U PROSTORU VUKOVARSKO- SRIJEMSKE ŽUPANIJE S PRIJEDLOGOM PRIORITETNIH AKTIVNOSTI Preporukama za unapre�enje razvoja u prostoru s prijedlogom prioritetnih

aktivnosti razra�ene se potrebe, mogu�nosti i ograni�enja daljnjeg održivog razvoja u

prostoru županije, ocjena potrebe izrade novih i/ili izmjena i dopuna postoje�ih dokumenata

prostornog ure�enja na razini županije te prijedlog aktivnosti za unapre�enje održivog razvoja

u prostoru.

1. POTREBE, MOGU�NOSTI I OGRANI�ENJA DALJNJEG ODRŽIVOG RAZVOJA U PROSTORU ŽUPANIJE OBZIROM NA OKOLNOSTI, SEKTORSKA OPTERE�ENJA I IZAZOVE 1.1. NA ŽUPANIJSKOJ RAZINI NUŽNO JE ODREDITI:

- širi prostor oko gradova bez obzira na teritorij grada što je osobito zna�ajno za velike

gradove, kako bi se u planovima obuhvatili procesi u prostoru i elementi infrastrukture koji

služe gradu, ali su izvan obuhvata plana grada,

- kriterije za razmještaj funkcija u naseljima, u svrhu optimalizacije mreža, naro�ito u

rijetko naseljenim podru�jima,

- kriterije za formiranje gra�evinskih podru�ja u svrhu racionalnog korištenja prostora i

oblikovanja krajobraza,

- korištenje i zaštitu prostora u kontaktnim zonama uz zašti�ena podru�ja (parkova prirode i

sl.) radi mogu�ih utjecaja na podru�je pod zaštitom.

Za podru�ja koja su Strategijom i Programom, te dokumentima prostornog

ure�enja gradova i op�ina odre�ena kao prostorne cjeline zajedni�kih obilježja, Prostorni plan

Vukovarsko-srijemske županije mora odrediti okvir i kriterije za planiranje konkretnih

zahvata. Ako obuhvat zahvata u prostoru prelazi podru�je jedne županije, trebat �e i

koordinirati i uskladiti zahtjeve vezane uz predmetni zahvat (izme�u županija i izme�u

resora).

Prigradska naselja treba integrirati u urbani sustav, ali i zaustaviti širenje na

ra�un slobodnih površina od važnosti za poljodjelstvo, ekologiju i rekreaciju.


Od strateške je važnosti, da se površine za razvoj i nove programe traže unutar

formiranih gradskih prostora. Klju�ni problem je opremanje prostora komunalnom

infrastrukturom. Iz tog razloga se u prostornim planovima trebaju utvrditi grani�ni kapaciteti

prostornih struktura i sustava preko kojih razvoj zahtijeva velike sustavne promjene, novi

prostor i velika ulaganja.

Kvalitativne promjene odnose se na pažljiv odnos prema okolišu, graditeljskoj

baštini i zelenom fondu, uklju�uju�i i vodne površine, revitalizaciju povijesnih cjelina.

Od mjera predvi�enih Županijskom razvojnom strategijom pažnju treba

usmjeriti na slijede�e aktivnosti:

- razvoj poduzetni�ke infrastrukture,

- poboljšanje financijskog okruženja,

- razvoj ulaga�ke klime i privla�enje ulaganja,

- poticanje udruživanja poljoprivrednih proizvo�a�a,

- obnovu i izgradnju turisti�ke infrastrukture,

- izgradnja, rekonstrukcija i opremanje objekata potrebnih za poboljšanje obrazovnog sustava,

- uspostava sustava strateškog planiranja,

- održavanje, izgradnja i modernizacija mreže javnih cesta,

- izgradnja i obnova unutarnjih plovnih putova te korištenje potencijala za razvoj rije�nih luka

na Dunavu i Savi,

- pove�anje ulaganja u multimodalne (mogu�nost povezivanja razli�itih vrsti transporta)

prometne terminale,

- sanaciju i izgradnju sustava navodnjavanja i melioracijske odvodnje,

- poticanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora,

- izgradnju županijskog centra za gospodarenje otpadom,

- razvoj sustava za pra�enje stanja u okolišu,

- nastavak procesa razminiranja,

- izgradnju, rekonstrukciju i opremanje zdravstvenih ustanova,

- izgradnju, rekonstrukciju i opremanje ustanova socijalne skrbi,

- izgradnju, adaptaciju i opremanje sportskih objekata,

- potpora o�uvanju tradicijskih obrta.


1.2. RATOM ZAHVA�ENA PODR�JA

Obnova ratom zahva�enih podru�ja je složen proces u kojem postoje strateški

zadaci:

- problem razminiranja još uvijek miniranih površina (proces te�e presporo),

- završetak obnove stambenog fonda i gospodarskih objekata,

- povratak stanovništva i obnova života,

- dugoro�na razvojna perspektiva vezana na ukupno osnaživanje kako gospodarstva

Vukovarsko-srijemske županije, tako i hrvatskog gospodarstva u cjelini i druge razvojne

procese.

Obnova ratom zahva�enih podru�ja provodi se kompleksnim i sustavno

vo�enim nacionalnim programom s projektima za posebne tematske, problemske i

teritorijalne cjeline (npr. minirana podru�ja). Prostorno ure�enje se temelji na dokumentima

obnove i povratka prognanika i izbjeglica na razini Države.

1.3. UTVR�IVANJE PROBLEMA

Ruralni prostor je prostor, koji je izvorno služio kao životni i radni

prostor poljoprivrednika. Zapravo, to je cjelokupni obradivi i naseljeni prostor izvan

gradova. U njemu su nastali: tradicijsko selo, ruralne cjeline, tradicijska ruralna

arhitektura i tradicijski interijeri, tradicijski vrtovi te ekološki, proizvodno i oblikovno

uravnoteženi kulturni pejzaž. Na toj se materijalnoj osnovici paralelno razvijala

tradicijska kultura života i rada seljaka (tradicijska znanja i tehnologije poljoprivredne

proizvodnje i na�ina stanovanja, odijevanja, prehrane i zajedništva), koja je u kona�nici

rezultirala i nematerijalnim dobrima, kao što su narodni plesovi, pjesme, legende i

sli�no. Sve to predstavlja pretežiti, prepoznatljivi i najvredniji dio turisti�ke atrakcijske

osnove ruralnog prostora.

Narušen je nekadašnji prostorni, ekonomski, socio-kulturni i ekološki sklad

izme�u ruralnog stanovništva i prirodnog okoliša. Negativne u�inke dosadašnjih procesa u

ruralnom prostoru je lako identificirati.

Neracionalno je rasparcelirano poljodjelsko zemljište i šume, a naro�ito dijelovi

koji pripadaju privatnom sektoru.

Osim gospodarskog osiromašenja, u ruralnom prostoru nedostaje komunalna i

društvena infrastruktura.


Prostor Vukovarsko-srijemske županije je izvrgnut depopulaciji, koja je

naro�ito izražena u njenom jugoisto�nom dijelu (Cvelferija). Seosko stanovništvo se ne seli

samo u najbliža lokalna središta, nego i u regionalna središta ili glavni grad Države, pa je

briga za obnovu sela istovremeno i briga za ravnomjernu naseljenost Vukovarsko-

srijemske županije i Republike Hrvatske u cjelini.

U posljednje �etiri godine (2009. – 2012.) proces deagrarizacije (nestajanje

obradivih poljoprivrednih površina) je u Vukovarsko-srijemskoj županiji, kao i do tada,

znatno brži od procesa deruralizacije (napuštanje i nestajanje seoskih naselja). Poljodjelska

proizvodnja, danas orijentirana više prema kvantiteti, suo�ena je s jakom konkurencijom na

tržištu i ima trend drasti�nog opadanja. Posljedica takve situacije je pojava poja�anog

napuštanja ruralnih podru�ja. Zbog usitnjenosti posjeda, usprkos pove�ane proizvodnosti, u

dogledno vrijeme ne�e se više mo�i živjeti isklju�ivo od poljoprivrede. Zato je neophodna

hitnost u obnovi i razvoju ruralnog prostora i sela. Kvalitetni i �isti poljodjelski proizvodi ,

kao prednost, traže o�uvan okoliš. Tako nositelji obnove i razvoja sela postaju bitni

�imbenici o�uvanja okoliša.

2. OCJENA POTREBE IZRADE NOVIH I/ILI DOPUNE POSTOJE�IH DOKUMENATA PROSTORNOG URE�ENJA NA RAZINI VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE Donošenjem Prostornog plana Vukovarsko-srijemske županije 2002. godine (Sl.

vjesnik VSŽ-e 7/02) stvoreni su osnovni preduvjeti za prostorni razvoj. Promjena stanja u

prostoru (planiranje srijemske grani�ne transverzale, višenamjenskog kanala Dunav-Sava,

obnovljivih izvora energije, sustava vodoopskrbe, ure�aja za pro�iš�avanje otpadnih voda i

Županijskog centra za gospodarenje otpadom) rezultirala je donošenjem I (prvih) Izmjena i

dopuna Prostornog plana VSŽ-e 2007. godine (Sl. vjesnik VSŽ-e 8/07 i 9/07) i II (drugih)

Izmjena i dopuna Prostornog plana VSŽ-e 2011. godine (Sl. vjesnik VSŽ-e 9/11) predmet

kojih je bila elektroni�ka komunikacijska infrastruktura. U tijeku su III (tre�e) i IV (�etvrte)

Izmjene i dopune Prostornog plana Vukovarsko-srijemske županije. Predmet III Izmjena i

dopuna Prostornog plana VSŽ-e je izmještanje uzletišta „Borovo“ u Vukovaru radi osnivanja

poduzetni�ke zone s pripadaju�im pristaništem za pretovar krutih i teku�ih tereta, a predmet

IV Izmjena i dopuna Prostornog plana VSŽ-e utvr�ivanje više potencijalnih lokacija za

termoelektranu instalirane snage 530 MV s pripadaju�om infrastrukturom na podru�ju grada

Vukovara


Niz novonastalih gospodarskih okolnosti, NATURA 2000, Ekološka

mreža,razvoj infrastrukturnih sustava, donošenje novih Zakona, Pravilnika i Propisa

samo su neki od razloga radi kojih bi se trebalo pristupiti izradi novog Prostornog plana


Potrebno je izraditi urbanisti�ki plan ure�enja (UPU) za podru�je obuhvata

Nove luke Vukovar unutar koje se nalazi Poduzetni�ka zona Vuka, koja je zna�ajna za

razvoj poduzetništva.

Kroz proces izrade novih dokumenata ure�enja prostora, kao i drugim

aktivnostima, osiguravaju se prostorni preduvjeti za ravnomjerniji i uskla�eniji razvitak i

razmještaj stanovništva na podru�ju Vukovarsko – srijemske županije.

2.1. OSNOVE ZA PLANIRANJE I USKLA�IVANJE PROSTORNOG

RAZVITKA

Treba povezati politiku povratka i naseljavanja krajeva i to baš onih skupina

stanovništva koji su najpotrebniji za njihovu obnovu i razvitak.

Prioritetni ciljevi razvitka grani�nih podru�ja Hrvatske su:

- integracija grani�nih podru�ja u cjelokupan prostor Vukovarsko-srijemske županije te

stvaranje uvjeta za povratak prognanika i izbjeglica u svoje domove u grani�nim

podru�jima,

- obnova gradskih i seoskih naselja u grani�nim, ratom zahva�enim podru�jima,

- stvaranje uvjeta i poticanje razvitka funkcija radi revitalizacije naselja u pograni�nim

podru�jima Vukovarsko-srijemske županije, utje�u�i tako na smanjenje interesa za

iseljavanjem, te poticanje povratka i naseljavanja hrvatskog stanovništva iz drugih zemalja u

ovaj prostor.

Mogu�e je utvrditi �etiri pravca razvijanja funkcija grani�nih podru�ja

Vukovarsko-srijemske županije:

- u grani�nim podru�jima Vukovarsko-srijemske županije treba se razvijati nacionalno

gospodarstvo. Potrebno je stvarati uvjete za me�usobno povezivanje grani�nih i drugih

njima susjednih razvojnih podru�ja Vukovarsko-srijemske županije. Na taj na�in se isti�e

tranzitna funkcija grani�nih podru�ja (prolaz ljudi i dobara) u skladu s �injenicom, da tu

postoje grani�ni prijelazi preko kojih prolaze odgovaraju�e prometnice koje u nastavku samo

prolaze i sijeku grani�no podru�je. Paralelno se razvijaju neke funkcije koje su potrebne, i


smještene su, na samim grani�nim prijelazima,

- drugi poticaj razvijanju grani�nih podru�ja Vukovarsko-srijemske županije daje

uspostavljanje me�udržavne suradnje, naro�ito suradnje izme�u stanovnika, tvrtki, sela,

gradova i op�ina susjednih grani�nih podru�ja u malograni�nom prometu, industrijskoj

kooperaciji, me�usobnom zapošljavanju, u radu slobodnih carinskih, industrijskih i

trgova�kih zona, u ostalim oblicima suradnje, u pružanju usluga na podru�ju rekreacije,

zabave, odmora, športa, lova, ribolova i drugom,

- tre�i zna�ajni pravac razvijanja funkcija u grani�nim podru�jima treba proiza�i iz

vrednovanja njihovih prirodnih i od �ovjeka stvorenih resursa (rijeke, šume, zašti�eni

spomenici prirode, kulture i graditeljske baštine, kulturne manifestacije, pojedine proizvodne

i uslužne djelatnosti i sl.), a na temelju toga razvijanje pojedinih aktivnosti i privla�enje

posjetitelja i korisnika usluga drugih zemalja, koji �e se zadržati u ovom podru�ju duže

vrijeme,

- �etvrti pravac razvitka funkcija grani�nih podru�ja Vukovarsko-srijemske županije

treba biti usmjeren na uspostavljanje kooperacijskih odnosa izme�u grani�nih

podru�ja i drugih dijelova Republike Hrvatske. Mogu�em razvijanju funkcija,

stanovništva i naselja u grani�nom podru�ju Vukovarsko-srijemske županije treba

prilagoditi i unaprijediti razvitak prometa (osobito cestovnog, željezni�kog, rije�nog te

telekomunikacijskog) i ostale infrastrukture, te me�unarodno povezivanje i opsluživanje

grani�nog podru�ja. Jedino dobrim infrastrukturnim povezivanjem s drugim razvojnim

središtima u Republici Hrvatskoj i sa susjednim zemljama i rješavanjem drugih složenih

infrastrukturnih problema, može se o�ekivati brži razvitak grani�nih podru�ja, kako

Vukovarsko-srijemske županije, tako i Republike Hrvatske.

2.2. CENTRI URBANIZACIJE

U Vukovarsko-srijemskoj županiji je prisutna urbanizacija koja se razvija duž

prometnih pravaca koji povezuju najmanje dva centra rada. Zahvaljuju�i dnevnim

migracijama uvjetovanih zapošljavanjem stanovništva duž prometnih pravaca, uglavnom u

gradovima, uo�ava se preobrazba naselja. Stupanj urbanizacije nema jednaki intenzitet. On

uglavnom opada s udaljenoš�u od centra rada. Preobrazba naselja najintenzivnije je uo�ljiva u

okolicama gradova te duž prometnih pravaca. U pravilu, manji gradovi imaju ve�i udio

dnevnih migranata nego ve�i gradovi.


2.3. STRATEŠKI CILJEVI I USMJERENJA URBANOG RAZVOJA

- Usmjeravanje procesa urbanizacije u skladu s odabranim stupnjem urbaniziranosti

Vukovarsko-srijemske županije te revitalizacija problemskih ruralnih-seoskih podru�ja

primjereno društvenoj i gospodarskoj razvijenosti županije.

- Sustav središnjih naselja / razvojnih žarišta treba biti sukladan teritorijalnom ustrojstvu


- Planskim mjerama utjecati na skladniji razvoj gradova odre�enih veli�ina i funkcija rada.

- Koristiti sve prirodne i radom stvorene vrijednosti i ljudske potencijale u funkciji

ravnomjernijega regionalnog razvitka kao uvjet za optimalni razvoj i prostornu organizaciju

županije. To pretpostavlja razvoj koji se ostvaruje realizacijom investicija u

proizvodne i infrastrukturne objekte koji pridonose razvitku manjih urbanih i

nedovoljno razvijenih središta u žarišta razvoja.

- U Vukovarsko-srijemskoj županiji bi trebalo zna�ajno utjecati na razvoj sadašnjih

naselja sa više od 7.000 stanovnika gdje bi oni trebali biti nositelji razvitka svojih

podru�ja.

- Vukovarsko-srijemska županija treba pristupiti ozbiljnoj revitalizaciji ruralnih

krajeva. Mogu�e je revitalizirati pojedina podru�ja i ublažiti depopulaciju

povezivanjem ruralnih (seoskih) i urbanih (gradskih) gospodarstava. Dosadašnja

saznanja pokazuju, da proces urbanizacije ne ovisi samo o gradskim naseljima, ve� i o

ruralnim krajevima, pogotovo depopulacijskim podru�jima (Cvelferija).

- Dnevne migracije se mogu, i moraju, koristiti kao planska mjera u usmjeravanju razvoja

gradova. Ure�enjem i organizacijom prigradskog prometa oko ve�ih gradova mogu�e

je ublažavanje preseljavanja u gradove te poticanje razvoja i urbanizacije

depopulariziranih (iseljenih-napuštenih) podru�ja.

- Gradovima i urbaniziranim okolicama, te op�inama treba posvetiti posebnu pažnju te njihov

razvoj, kao cjeline, regulirati prostornim planovima.

- Posebnu pažnju treba pokloniti prostornom razvoju i ure�enju podru�jima ve�ih

koncentracija stanovništva (Vukovar, Vinkovci i druga ve�a središta) radi kontinuiranog

priljeva novih stanovnika iz manjih naselja koji, u potrazi za zaposlenjem, dolaze u ve�a

naselja i ne žele ih napustiti, što za posljedicu ima pove�anje broja zahtjeva za širenjem

gra�evinskih podru�ja, i ako unutar postoje�ih gra�evinskih podru�ja naselja svih veli�ina

ima još dosta neizgra�enih površina koje treba racionalno koristiti.

- Utvrditi kriterije i mjere za racionalno planiranje prostornih obuhvata gra�evinskih


podru�ja svih tipova i veli�ina naselja, sukladno potrebama smještaja stanovništva i

gospodarskih djelatnosti u njima.

- Utvrditi pokazatelje i kriterije kojima mora udovoljiti neko naselje, da bi mu pripao

status grada, s ciljem dopune Zakona o podru�jima županija, gradova i op�ina.

- Utvrditi nužni broj i strukturu stalnih stanovnika važnijih naselja koja jesu ili trebaju postati

žarišta razvitka svoga podru�ja.

- Pove�ati udio stambenih, radnih, uslužnih i rekreacijskih funkcija u manjim i srednjim

gradskim središtima, kako bi utjecali na najpovoljnija demografska kretanja i cjelokupni

razvitak nedovoljno razvijenih podru�ja Vukovarsko-srijemske županije.

- Voditi aktivnu politiku ure�enja seoskih naselja s pove�anjem stambenih, komunalnih

i drugih standarda.

- Dodatno istražiti problematiku pograni�nih podru�ja i naselja u njima

- Ostvariti uvjete za o�uvanje naseljenosti pograni�nih podru�ja, gdje i u manjim

naseljima treba razvijati odgovaraju�e funkcije, radi njihovog velikog zna�enja u

obrani i samozaštiti.

- Obnoviti i/ili ure�ivati povijesna središta gradova i ostalih naselja, kao mjesta

tradicijskoga graditeljskog identiteta s funkcijama usluga, kulture, razli�itih

djelatnosti i stanovanja.

- Organizacijom prostora pratiti izgradnju stambenih objekata i objekata društvenog

standarda, komunalnu opremljenost i dinamiku gospodarskog rasta u smislu rasta

životnog standarda i potpunijeg zadovoljavanja osobnih i zajedni�kih potreba radnih ljudi i

gra�ana.

- Gradovi koji su stradali tijekom Domovinskog rata, a nisu dovoljno razvijeni ili su

bitni za sustav razvojnih središta i nalaze se u grani�nim podru�jima, imaju specifi�nu

stratešku ulogu u prostoru Republike Hrvatske i Vukovarsko-srijemske županije te ih,

mjerama državne politike, treba prioritetno poticati i/ili pomagati u razvitku ( izradom

nužnih dokumenata prostornog ure�enja i drugim mjerama mjerodavnih resora).

Kona�ni odabir gradova i naselja uz gradove, te smjernice i mjere za svaki tip naselja utvrdit

�e se u Programu prostornog ure�enja.

- Potrebno je destimulirati svako daljnje neopravdano širenje gra�evinskih podru�ja

naselja, a stimulirati optimalno korištenje postoje�ih gra�evinskih podru�ja.

Ova smjernica je samo prvi korak u novom procesu redefiniranja gra�evinskih

podru�ja (kroz prostorne planove ure�enja prostora op�ina i gradova) i njihovoga

drasti�nog smanjivanja na dimenzije primjerene potrebama. Za novu stambenu


gradnju (koja je u naseljima prostorno najzastupljenija) i drugu gradnju, prioritetno treba

koristiti dijelove gra�evinskih podru�ja naselja koja su ve� opremljena komunalnom

infrastrukturom. Novu gradnju (stambenu i drugu) provoditi na nedovoljno ili

neracionalno izgra�enim dijelovima gradova i naselja (interpolacijom ili dogradnjom i

nadogradnjom). Pri tome urbanom obnovom (rekonstrukcijom, asanacijom i sl.) o�uvati

graditeljski identitet povijesnih središta naselja, a dati prioritet održavanju ili

ure�enju postoje�eg stambenog fonda.

- Mjere prostornog ure�enja moraju biti uskla�ene s mjerama ekonomske, kulturne, socijalne i

politike zaštite, kako bi se postigli zadovoljavaju�i rezultati. Svaki razvojni projekt mora

sadržavati mjere uklju�ivanja i sudjelovanja lokalnog pu�anstva, za što treba osigurati

organizacijske i materijalne pretpostavke. Na usporavanje emigracije iz ruralnih

podru�ja utjecati poticanjem opstanka redovitim ulaganjem u životni standard na selu

�ime se eliminira jedan od razloga odlaska. Ako emigraciju nije mogu�e izbje�i, tada

ju treba pažljivo planirati i pripremiti.

- Razvitak središnjih naselja treba poticati investicijskom politikom uz prethodno osiguranje

prostornih preduvjeta izgradnjom kvalitetnoga prometnoga, vodoopskrbnog i energetskog

sustava, u opsegu koji �e omogu�iti planirani razvitak gradova i ostalih važnijih naselja

naro�ito u gospodarski nedovoljno razvijenim podru�jima. Potrebno je voditi aktivnu

politiku ure�enja zemljišta i sukladno tome pravovremene pripreme izrade potrebne

planske dokumentacije.

- Kada je nužno pove�ati tj. proširiti gra�evinska podru�ja gradova i naselja smještenih

u obalnom podru�ju osobito vrijednih voda (Dunava, Save i drugih rijeka), to treba

�initi u pravilu na prostorima udaljenijim od obala, a samo u opravdanim slu�ajevima

i uz obalu. Takvim planskim pristupom �uvanju prirodnih neizgra�enih prostora,

istovremeno se štiti javni interes i osigurava višenamjensko i optimalno korištenje ovoga

dijela teritorija.

- Kroz proces izrade novih dokumenata ure�enja prostora, kao i drugim aktivnostima,

osiguravati prostorne preduvjete za ravnomjerniji i uskla�eniji razvitak i razmještaj

stanovništva na podru�ju Vukovarsko – srijemske županije radi stvaranja policentri�nog

sustava naselja i rasprostranjenosti stambenih, radnih, uslužnih i rekreacijskih funkcija u

srednja i manja gradska središta.

- Utvrditi realne troškove ure�ivanja gra�evinskog zemljišta, posebno u gradovima, i

ostvarivati objektivnu ekonomsku naknadu za ure�eno zemljište i položajnu rentu. Potrebno

je ažurirati evidenciju o zemljištu, osobito u gra�evinskim podru�jima, s ciljem


omogu�avanja izrade kvalitetnih prostornih planova.

- Usmjeravati novu stambenu i drugu gradnju u prostorne cjeline gradova i naselja koje

su ve� opremljene komunalnom infrastrukturom i objektima društvenog standarda,

kao i u povijesne graditeljske cjeline (radi njihove obnove i zaštite), uz osiguravanje

prostornih preduvjeta za gradnju pretežito obiteljskih ku�a, s racionalnim gusto�ama

naseljenosti i primjerene tipovima naselja i regionalnim posebnostima, a u skladu s

psihološkim, sociološkim, ekološkim i drugim zakonitostima.

- Novu stambenu gradnju usmjeravati prema interpolacijama, prije svega, u nedovoljno

ili neracionalno izgra�enim dijelovima gradova i naselja kao i dogradnjama ili

nadogradnjama postoje�ih objekata. Aktivnostima o�uvanja i obnove (rekonstrukcija,

asanacija) postoje�eg stambenog fonda davati isto zna�enje kao i novim stambenim

gradnjama (osobito u povijesnim cjelinama) i treba ih razvijati kao kontinuiranu i

programiranu djelatnost.

- Izgradnju izvan utvr�enih gra�evinskih podru�ja, na poljodjelskom zemljištu

relativno najboljih bonitetnih klasa (dvije najbolje kategorije - ako su više od IV.),

dozvoliti samo u slu�ajevima kada zbog reorganizacije i racionalizacije poljodjelske

proizvodnje postoji potreba za izgradnjom novih ekonomskih dvorišta. Za naselja koja

se nalaze na podru�jima visoko pogodnoga poljodjelskog zemljišta obvezno pokrenuti

postupak za odre�ivanje novih gra�evinskih podru�ja i njihovo smanjivanje ili uskla�ivanje

sa stvarnim potrebama.

- Turisti�ke zone, utvr�ene u važe�im prostornim planovima, u kojima su ve� djelomi�no ili u

cjelini izgra�eni planirani smještajni i drugi kapaciteti prije donošenja Zakona o prostornom

ure�enju, treba prioritetno kvalitativno prestrukturirati i dogra�ivati, dok turisti�ke zone,

utvr�ene u važe�im prostornim planovima, ali danas bez izgra�enih objekata, gdje god

je to mogu�e, ne izgra�ivati do vremena izrade nove generacije prostornih planova.

3. PRIJEDLOG AKTIVNOSTI ZA UNAPRE�ENJE ODRŽIVOG

RAZVOJA U PROSTORU

3.1. CILJEVI, SMJERNICE I MJERE

Obnova i razvoj sela treba omogu�iti prihode stanovništva u skladu sa

standardom gradskog stanovništva. Pri tome treba o�uvati karakter sela, prirodna i


kulturna dobra, kulturu uop�e i unaprijediti stanovanje u cjelini. U ruralnom prostoru

treba ostvariti optimalne uvjete za poljodjelsku proizvodnju, u skladu s karakterom

krajolika, zaštitom okoliša, kulturnim potrebama, potrebama i mogu�nostima

provo�enja slobodnog vremena stanovništva i op�im potrebama. Integrirano planiranje

posebno dobro dolazi do izražaja u obnovi i razvoju ruralnog prostora i sela.

Mjere prostornog ure�enja moraju biti uskla�ene s mjerama gospodarske,

kulturne, socijalne i politi�ke zaštite (donošenje zakona), kako bi se postigli zadovoljavaju�i

rezultati.

Svaki razvojni projekt ( vodnim kanalom Dunav – Sava �e pružiti zna�ajne

mogu�nosti za navodnjavanje poljoprivrednih površina, razvoj razli�itih vrsta prometa,

izgradnju luke, poduzetni�ke zone) mora sadržavati mjere uklju�ivanja i sudjelovanja

lokalnog stanovništva, za što treba osigurati organizacijske i materijalne pretpostavke.

Op�inske �elnike valja dodatno specifi�no obrazovati i tako ih uklju�iti u ozbiljan projekt

ure�enja, obnove i razvitka ruralnih podru�ja.

Priprema složenog zadatka sveukupne revitalizacije ruralnih podru�ja

uklju�uje:

- usuglašenu nacionalnu strategiju cjelovitoga razvitka ruralnih prostora,

- jasne i uskla�ene nacionalne, regionalne i lokalne interese i ciljeve,

- izradu konkretnih projekata temeljenih na znanstveno-stru�nim osnovama,

- institucionalizaciju upravljanja razvitkom (prvenstveno teritorijalno koncipiran).

Uzimaju�i u obzir povijesna iskustva Vukovarsko-srijemske županije,

gospodarske mogu�nosti, te strategiju razvitka može se re�i, da je dosegnuta kriti�na

granica do koje se može dozvoliti pražnjenje ruralnog prostora.

Mjere za usporavanje napuštanja ruralnih podru�ja:

- poticanje opstanka, makar skromnim, ali sigurnim, redovitim ulaganjem u životni

standard na selu,

- demotiviranje odlaska radi odlaska (ako ga se ne može izbje�i, tada ga treba planirati i

pripremiti),

- promicati temeljne vrijednosti ruralnog naslje�a, od duhovnih do materijalnih, i

njegovati afirmativniji odnos prema seljacima i selu,

- oboga�ivati veze izme�u sela i grada, izgra�ivati odnos ravnopravnosti i me�usobnog

uvažavanja izme�u seoskog i gradskog stanovništva.

Obnova ratom razrušenih gradova i sela Vukovarsko-srijemske županije je pri

završetku.


3.2. PODRU�JA UZ DRŽAVNU GRANICU

U okviru me�unarodnih okolnosti, me�udržavnih (me�ususjedskih) odnosa,

posebno je zna�enje grani�nih podru�ja, kao dodirnih podru�ja s neposrednim susjedima.

Razvoj grani�nih podru�ja je jedna od opcija strategije gospodarskog i prostornog

razvitka kako Republike Hrvatske, tako i Vukovarsko-srijemske županije.

Veliko je i posebno strateško zna�enje grani�nih podru�ja kako Republike

Hrvatske u cjelini, tako i Vukovarsko-srijemske županije, radi vrlo duge državne granice

koju �ine rije�ni tokovi.

Grani�no podru�je Republike Hrvatske prema Republici Srbiji i Republici

Bosni i Hercegovini je tijekom Domovinskog rata bilo obuhva�eno ratnim razaranjem i

etni�kim �iš�enjem, što se odrazilo na novu demografsku sliku. Radi svoje raznolikosti

treba razli�ito razmatrati i usmjeravati razvitak i prostorno ure�enje grani�nih

podru�ja na cijelom podru�ju Vukovarsko-srijemske županije.

U najužem pograni�nom pojasu Vukovarsko-srijemske županije su:

- gradovi: Ilok, Vukovar, Županja i

- op�ine: Drenovci, Gunja, Štitar, Vrbanja, Nijemci, Tovarnik, Lovas, Borovo.

Unutar prostora županije postoje razlike u razvijenosti izme�u pograni�nih i drugih

podru�ja. Problemati�na je i struktura cijelog gospodarstva Vukovarsko-srijemske županije s

malim izgledima za održavanjem.

Razvojna politika i aktivna populacijska (demografska) politika trebaju stvoriti

uvjete za razvitak svih funkcija i za demografski rast u grani�nim, a danas depopulacijskim

(iseljenim-napuštenim) podru�jima (posebno Cvelferija). Tek kada se ostvare potrebni

uvjeti koji �e stimulativno djelovati na razvijanje pojedinih funkcija i koji �e osigurati

privla�ne uvjete za život ljudi u tim podru�jima, može se ra�unati s privla�enjem novog

i mla�eg stanovništva na podru�je cijele Vukovarsko-srijemske županije te time i

popravljanje demografskih kretanja.

3.3. DONOŠENJE ZNA�AJNIH DOKUMENATA

Da bi potaknula razvoj svih grana gospodarstva na cijelom podru�ju županije

i uredila prostor ( �ime bi bili stvoreni preduvjeti za izradu Prostornih planova ure�enja

op�ina/gradova-PPUO/G, Urbanisti�kih planova ure�enja-UPU i Detaljnih planova ure�enja


DPU) , te time utjecala na razvoj svih funkcija bitnih za ravnomjeran razvoj, Vukovarsko-

srijemska županija je donijela:

- Strategiju razvoja Vukovarsko-srijemske županije 2011-2013 (produljena do 2014.) i

- Prostorni plan Vukovarsko-srijemske županije („Službeni vjesnik“ VSŽ 7/02), I

Izmjenama i dopunama („Službeni vjesnik“ VSŽ 8/07, 9/07) i II Izmjenama i dopunama

(„Službeni vjesnik“ VSŽ 9/11).

V IZVORI PODATAKA

1. Ministarstvo graditeljstva i prostornog ure�enja

2. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode

3. Ministarstvo kulture – Uprava za zaštitu kulturne baštine – Konzervatorski odjel u

Vukovaru

4. Ministarstvo turizma

5. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva

6. Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture

7. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova europske unije

8. Agencija za zaštitu okoliša

9. Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku

10. Republika Hrvatska – Državna geodetska uprava – podru�ni ured za katastar Vukovar –

Ispostava Vinkovci

11. Uredba Vlade Republike Hrvatske o indeksu razvijenosti (NN 63/10)

12. Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i podru�ne (regionalne)m samouprave prema

stupnju razvijenosti (NN 89/10)

13. Županijska razvojna strategija (2011.-2013.)

14. Prethodna Izvješ�a o stanju okoliša

15. Fond za razminiranje Vukovarsko-srijemske županije

16. VSŽ-a – Upravni odjel za prostorno ure�enje, gradnju i zaštitu okoliša

17. VSŽ-a – Upravni odjel za gospodarstvo

18. Hrvatske autoceste d.o.o.

19. Hrvatske ceste d.o.o.

20. Uprava za ceste Vukovarsko-srijemske županije

21. HOPS – Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. – Prijenosno podru�je Osijek


22. HEP – Operator distribucijskog sustava d.o.o. – Distribucijsko podru�je Elektra Vinkovci

23. HŽ INFRASTRUKTURA – Razvoj i investicijsko planiranje

24. HAKOM – Hrvatska agencija za poštu i elektroni�ke komunikacije

25. PLINACRO – Operator plinskog transportnog sustava d.o.o.

26. PLINARA ISTO�NE SLAVONIJE d.o.o. Vinkovci

27. Prvo plinarsko društvo d.o.o. – Vukovar

28. NAF - JADRANSKI NAFTOVOD – dioni�ko društvo / Zagreb

29. INA – SD Istraživanje i proizvodnja nafte i plina – Sektor podrške istraživanju i

proizvodnji

30. HRVATSKE VODE – VODNOGOSPODARSKA ISPOSTAVA ZA MALI SLIV „BI�-

BOSUT“ Vinkovci

31. HRVATSKE VODE – VODNOGOSPODARSKI ODJEL ZA DUNAV I DONJU

DRAVU – Osijek

32. EKO – SUSTAV d.o.o. Vukovar

33. Vinkova�ki vodovod i kanalizacija

34. Vodovod grada Vukovara

35. Komunalno društvo Markušica

36. „Komunalije“ d.o.o za komunalne djelatnosti - Ilok

37. Komunalno trgova�ko društvo – Gunja

38. Op�ina Jarmina

39. KOMUNALAC d.o.o. Županja

40. DRENOVCI d.o.o. za komunalne djelatnosti

41. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva: „Energija u Hrvatskoj“ – godišnji

energetski pregledi

42. Prostorni planovi Vukovarsko-srijemske županije, gradova i op�ina

43. Vodno gospodarska osnova Hrvatske – Strategija upravljanja vodama

44. Plan navodnjavanja Vukovarsko – srijemske županije

45. Turisti�ka zajednica Vukovarsko – srijemske županije

46. Pravilnik o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz

skupine hoteli ( NN 88/07, 58/08 i 62/09)

47. Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji drugih vrsta ugostiteljskih objekata za smještaj iz

skupine „Kampovi, i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj“ (NN 49/08, 45/09,

94/13).



GRAD ILOK AKTI GRADSKOG VIJE A

Na temelju lanka 28. Statuta Grada Iloka ("Službeni vjesnik" Vukovarsko-srijemske županije, broj 11/13) Gradsko vije e Grada Iloka na svojoj 5. sjednici održanoj 19. prosinca 2013. godine, donosi

ODLUKU O DOPUNI Odluke o davanju suglasnosti za promjenu pravnog

statusa djelatnice Jasne Peri

lanak 1. U Odluci Gradskog vije a Grada Iloka o davanju suglasnosti za promjenu pravnog statusa djelatnice Jasne Peri KLASA: 118-01/13-01/01, URBROJ: 2196/02-02-13-02 od 19. prosinca

2013. godine, u lanku 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: „Izra un pla e po novom pripadaju emkoeficijentu po inje za pla u ostvarenu od 01. sije nja 2014. god.“.

lanak 2. Ova Odluka objavit e se u "Službenom vjesniku“ Vukovarsko-srijemske županije.

KLASA: 118-01/13-01/01 URBROJ: 2196/02-02-13-03 Ilok, 19. prosinca 2013. godine

PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJE A:Željko Sladeti

GRAD ILOK AKTI GRADONA ELNIKA

Na temelju Obavijesti Ministarstva socijalne politike i mladih, Uprave za financije, prora un i ugovaranje s pružateljima usluga KLASA: 551-01/13-01/6 URBROJ: 519-05-2-2/3-13-6 od 02. prosinca 2013. god. i lanka 42. Statuta Grada Iloka ("Službeni vjesnik" Vukovarsko-srijemske županije, broj 11/13) Gradona elnik Grada Iloka donosi

ODLUKUo provo enju

programa “Pomo u ku i starijim osobama” za 2014. godinu

lanak 1. Grad Ilok e zaklju iti ugovor o radu na odre eno vrijeme za razdoblje od 01. sije nja - 31. ožujka 2014. god. sa djelatnicama programa “Pomo u ku i starijim osobama”: 1. Gordanom Cerovski, 2. Svetlanom Muj inovi , 3. Emilijom Še i , 4. Jelom Pucovski, 5. Nadom uljak, 6. Miroslavkom Šomodži, 7. Vericom Krnjak, 8. Slavicom Jurina, 9. Vlatkom Jani ek, 10. Verom Ružovi i 11. Majom Ivanek, odnosno do potpisivanja Ugovora o suradnji sa Ministarstvom socijalne politike i mladih za teku u godinu.

lanak 2. Grad Ilok e zaklju iti ugovor o radu na odre eno vrijeme za razdoblje 01. sije nja - 31. ožujka 2014. god. sa Blaženkom Gazafi, voditeljicom programa “Pomo u ku i starijim osobama”, odnosno do potpisivanja Ugovora o suradnji sa Ministarstvom socijalne politike i mladih za teku u godinu, pod jednakim uvjetima kao za 2013. godinu.

lanak 3. Grad Ilok e sufinancirati Program iz l. 1. u 2014. godini sukladno mogu nostima.

lanak 4. Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit e se u “Službenom vjesniku” Vukovarsko-srijemske županije.

KLASA: 551-07/13-01/03 URBROJ: 2196/02-01-14-02 Ilok, 2. sije nja 2014. godine

GRADONA ELNIK Zvonimir Dragun, dipl. ing.

Na temelju lanaka 9. i 10. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i podru noj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ RH, broj 86/08. i 61/11) i lanka 42. Statuta Grada Iloka ("Službeni vjesnik" Vukovarsko-srijemske županije, broj 11/13), Gradona elnik Grada Iloka, donosi

PLAN PRIJMA U SLUŽBU U JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL I GRADSKU SLUŽBU GRADA ILOKA

ZA 2014. GODINU

I.Ovim Planom prijma u službu utvr uje se

prijam službenika i namještenika u Jedinstveni upravni odjel i Gradsku službu Grada Iloka tijekom 2014. godine.

II. Planom prijma u službu u Jedinstveni upravni odjel i Gradsku službu Grada Iloka utvr uje se:

- stvarno stanje popunjenosti radnih mjesta u Jedinstvenom upravnom odjelu i Gradskoj službi Grada Iloka,

- potreban broj službenika i namještenika na neodre eno vrijeme,


- potreban broj službenika i namještenika na odre eno vrijeme,

- potreban broj vježbenika, - popunjenost radnih mjesta u

Jedinstvenom upravnom odjelu i Gradskoj službi Grada Iloka pripadnicima nacionalnih manjina

- potreban broj pripadnika nacionalnih manjina.

III. Jedinstveni upravni odjel i Gradska služba Grada Iloka dužni su popunjavati radna mjesta prema ovom Planu, sukladno Pravilniku o unutarnjem ustrojstvu Jedinstvenog upravnog odjela i Gradske službe i financijskim sredstvima osiguranim Prora unom Grada Iloka za 2014. god.

IV. Slobodna radna mjesta službenika i namještenika u Jedinstvenom upravnom odjelu i Gradskoj službi Grada Iloka popunjavaju se na temelju ovog Plana, putem javnog natje aja.

V. Utvr uje se stvarno stanje popunjenosti radnih mjesta, potreban broj službenika i namještenika te vježbenika u Jedinstvenom upravnom odjelu i Gradskoj službi Grada Iloka, kao i popunjenost radnih mjesta pripadnicima nacionalnih manjina te potreban broj pripadnika nacionalnih manjina za 2014. godinu prema tabeli 1. u prilogu.

VI. Plan prijma u službu u Jedinstveni upravni odjel i Gradsku službu Grada Iloka za 2014. godinu stupa na snagu osam dana od dana objave u “Službenom vjesniku” Vukovarsko-srijemske županije.


GRADONA ELNIK Zvonimir Dragun, dipl. ing.

.

GRAD ILOK, Ilok, Trg Nikole Ilo kog 13, OIB: 83038408398 MUZEJ GRADA ILOKA, Ilok, Šetalište o. M. Barbari a 5, OIB 60185053044 GRADSKA KNJIŽNICA I ITAONICA ILOK, Ilok, Trg Nikole Ilo kog 2, OIB: 87636804491 (u daljnjem tekstu: Grad Ilok) zastupani po gradona elniku Grada Iloka Zvonimir Dragunu, kao poslodavcu, iSINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE, Zagreb, Trg kralja P. Krešimira IV. br. 2, PODRUŽNICA LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA GRADA ILOKA, zastupan po predsjedniku Borisu Pleši (u daljnjem tekstu: Sindikat) zaklju ili su dana 16. sije nja 2014. godine sljede i

KOLEKTIVNI UGOVOR ZA SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE

ZAPOSLENE U GRADU ILOKU, Muzeju grada Iloka i

Gradskoj knjižnici i itaonici Ilok

7. TEMELJNE ODREDBE

lanak 1. Ovaj Kolektivni ugovor zaklju uju Grad Ilok i

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH – Podružnica djelatnika Grada Iloka u ime svojih lanova.

Ovim se Kolektivnim ugovorom (u daljnjem tekstu: Ugovor) na razini jedinice podru ne

(regionalne) samouprave utvr uju me usobna prava i obveze potpisnika ovoga Ugovora.

Ovim Ugovorom utvr uju se prava i obveze iz rada i po osnovi rada službenika i namještenika zaposlenih u Gradu Iloku, Muzeju grada Iloka i Gradskoj knjižnici i itaonici Ilok (u daljnjem tekstu: Grad Ilok, Muzej i Gradska knjižnica).

lanak 2. Ovaj Ugovor obvezuje njegove potpisnike.

lanak 3. Odredbe ovoga Ugovora primjenjuju se neposredno, osim ako pojedina pitanja za službenike i namještenike nisu povoljnije ure enadrugim propisom ili op im aktom.

lanak 4. Ako zbog promjena okolnosti koje nisu postojale niti bile poznate u trenutku sklapanja ovoga Ugovora, jedna od strana ne bi mogla neke od odredbi Ugovora izvršavati, ili bi joj to bilo izuzetno otežano, obvezuje se da e drugoj strani predložiti izmjenu Ugovora.

7. RADNO VRIJEME, ODMORI I DOPUSTI

lanak 5. Puno radno vrijeme službenika i namještenika

je 40 sati tjedno. Tjedno radno vrijeme raspore uje se na 5

radnih dana, od ponedjeljka do petka.

lanak 6. Službenik i namještenik koji radi puno radno vrijeme ima svakoga radnog dana pravo na odmor


(stanku) od 30 minuta, a koristi ga u skladu s rasporedom koji utvrdi gradona elnik ili osoba koju on ovlasti.

Službenik i namještenik koji radi u intervalima od 12 sati ima pravo na odmor u trajanju od 60 minuta.

Vrijeme odmora iz stavka 1. i 2. ovoga lanka ubraja se u radno vrijeme i ne može se odrediti na po etku niti na kraju radnog vremena.

lanak 7. Izme u dva uzastopna radna dana službenik i

namještenik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno.

lanak 8. Službenik i namještenik ima pravo na tjedni

odmor u trajanju od 48 sati neprekidno. Dani tjednog odmora su subota i nedjelja. Ako je prijeko potrebno da službenik ili

namještenik radi na dan (dane) tjednog odmora, osigurava mu se korištenje tjednog odmora tijekom sljede eg tjedna.

Ako službenik ili namještenik radi potrebe posla ne može koristiti tjedni odmor na na in iz stavka 3. ovoga lanka, može ga koristiti naknadno prema odluci pro elnika Upravnog tijela.

lanak 9. Službenik i namještenik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na pla eni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana.

lanak 10. Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora službeniku i namješteniku se ispla uje naknada pla e u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu. Službeniku i namješteniku ija je narav službe (posla) takva da mora raditi prekovremeno ili no u ili nedjeljom ili blagdanom, odnosno zakonom predvi enim neradnim danom, pripada pravo na naknadu pla e za godišnji odmor u visini prosje ne mjese ne pla e ispla ene mu u prethodna 3 mjeseca.

lanak 11. Ništavan je sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor ili o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.

lanak 12. Pri utvr ivanju trajanja godišnjeg odmora ne

ura unavaju se subote, nedjelje, neradni dani i blagdani.

Razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koje je utvrdio ovlašteni lije nik, ne ura unava se u trajanje godišnjeg odmora.

lanak 13. Službenik i namještenik koji se prvi put

zaposlio ili ima prekid službe odnosno rada izme u dva radna odnosa duži od 8 dana, stje epravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnoga rada.

Prekid rada zbog privremene nesposobnosti za rad, vojne vježbe ili drugog zakonom odre enog opravdanog razloga ne ubraja se u rok iz stavka 1. ovoga lanka.

lanak 14. Službenik i namještenik ima pravo na jednu

dvanaestinu godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana rada:

- ako u kalendarskoj godini kojoj je zasnovao radni odnos, nije stekao pravo na godišnji odmor, jer nije proteklo 6 mjeseci neprekidnog rada,

- ako mu radni odnos prestaje prije nego navrši šest mjeseci neprekidnog rada,

- ako mu radni odnos prestaje prije prvog srpnja.

Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, službenik i namještenik koji odlazi u mirovinu prije prvog srpnja ima pravo na puni godišnji odmor.

lanak 15. Godišnji odmor od 20 radnih dana uve ava se prema pojedina no odre enim mjerilima:

1. s obzirom na uvjete rada: -

-

rad na poslovima s otežanim ili posebnim uvjetima rada....................................................... rad u smjenama ili redovni rad subotom, nedjeljom, blagdanima i neradnim danima odre enim zakonom............................................

2 dana

1 dan 2. s obzirom na složenost poslova: - službenicima I. vrste............................................ 5 dana - službenicima II. vrste........................................... 4 dana - službenicima i namještenicima III. vrste............. 3 dana - namještenicima IV. vrste..................................... 2 dana

3. s obzirom na dužinu radnog staža: - od 5 do navršenih 9 godina radnog staža........... 2 dana - od 10 do navršenih 14 godina radnog staža....... 3 dana - od 15 do navršenih 19 godina radnog staža....... 4 dana - od 20 do navršene 24 godine radnog staža......... 5 dana - od 25 do navršenih 29 godina radnog staža....... 6 dana - od 30 do navršene 34 godine radnog staža......... 7 dana - od navršenih 35 i više godina radnog staža........ 8 dana

4. s obzirom na posebne socijalne uvjete: - roditelju, posvojitelju ili skrbniku s jednim malodobnim


djetetom.......................................... 2 dana - roditelju, posvojitelju ili skrbniku za svako daljnje

malodobno dijete još po ........................ 1 dan - samohranom roditelju......................................... 3 dana - roditelju, posvojitelju ili skrbniku hendikepiranog djeteta,

bez obzira na ostalu djecu..................................................................... 3 dana

- osobi s tjelesnim ošte enjem najmanje 50%....... 2 dana 5. s obzirom na ostvarene rezultate rada:

- službeniku i namješteniku ocijenjenom ocjenom “izvanredan”....................................................... 3 dana

- službeniku i namješteniku ocijenjenom ocjenom “odli an”............................................................. 2 dana

- službeniku i namješteniku ocijenjenom ocjenom “dobar”................................................................ 1 dan

Ukupno trajanje godišnjeg odmora odre uje se na na in da se 20 radnih dana uve ava za zbroj svih dodatnih dana utvr enim to kama 1. do 5. stavka 1. ovoga lanka, s tim da ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznositi više od 30 radnih dana u godini, osim u slu aju iz stavka 1. lanka 16. ovog Ugovora.

lanak 16. Slijepi službenik i namještenik, donator organa

kao i službenik i namještenik koji radi na poslovima na kojima, ni uz primjenu mjere zaštite na radu, nije mogu e u potpunosti zaštititi zaposlenika od štetnih utjecaja, ima pravo na najmanje 30 dana godišnjeg odmora.

Dodatkom ovom Ugovoru utvrdit e se poslovi na kojima, ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije mogu e otkloniti štetne utjecaje.

lanak 17. Vrijeme korištenja godišnjeg odmora utvr uje

se planom korištenja godišnjeg odmora. Plan korištenja godišnjeg odmora za pro elnike

odjela donosi gradona elnik ili osoba koju on ovlasti, a za službenike i namještenike donosi pro elnik upravnog odjela za svoj odjel, vode ira una i o pisanoj želji svakog pojedinog službenika i namještenika.

Plan korištenja godišnjeg odmora iz stavka 2. ovoga lanka donosi se na po etku kalendarske godine, a najkasnije do kraja travnja.

lanak 18. Plan korištenja godišnjeg odmora sadrži:

ime i prezime službenika odnosno namještenika, službeni ko ili radno mjesto, ukupno trajanje godišnjeg odmora, vrijeme korištenja godišnjeg odmora.

lanak 19. Na osnovi plana korištenja godišnjeg odmora

pro elnik odjela ili osoba koju on ovlasti donosi za svakog službenika i namještenika posebno rješenje kojim mu utvr uje trajanje godišnjeg odmora prema mjerilima iz lanka 15. i 16. ovoga Ugovora, ukupno trajanje godišnjeg odmora te

vrijeme korištenja godišnjeg odmora, a za pro elnika odjela rješenje o trajanju godišnjeg odmora donosi gradona elnik ili osoba koju on ovlasti.

Rješenje iz stavka 1. ovoga lanka donosi se najkasnije 15 dana prije po etka korištenja godišnjeg odmora.

lanak 20. Protiv rješenja o korištenju godišnjeg odmora

službenik i namještenik može osobno ili preko sindikalnog povjerenika uložiti žalbu gradona elniku.

lanak 21. Službenik i namještenik može koristiti godišnji

odmor u neprekidnom trajanju ili u dva dijela. Ako službenik ili namještenik koristi godišnji

odmor u dva dijela, prvi dio mora biti u trajanju od najmanje 2 tjedna neprekidno i mora se koristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor.

Drugi dio godišnjeg odmora službenik i namještenik mora iskoristiti najkasnije do 30. lipnja idu e godine.

lanak 22. Godišnji odmor, odnosno prvi dio godišnjeg

odmora, koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je ste en zbog bolesti ili porodiljnog dopusta odnosno zbog vojne vježbe ili drugog opravdanog razloga, službenik i namještenik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja idu e godine.

Vrijeme korištenja godišnjeg odmora iz stavka 1. ovoga lanka odre uje gradona elnik za pro elnika, ili osoba koju on za to ovlasti i pro elnik odjela za službenika i namještenika.

lanak 23. Službenik i namještenik u slu aju prestanka

službe odnosno rada zbog prelaska na rad k drugom poslodavcu ima pravo iskoristiti godišnji odmor na koji je stekao pravo u Upravnom tijelu u kojem mu prestaje služba odnosno radni odnos.

lanak 24. Službenik i namještenik ima pravo koristiti dva

puta po jedan dan godišnjeg odmora prema svom zahtjevu i u vrijeme koje sam odredi, ali je o tome dužan obavijestiti neposredno nadre enog


službenika ili namještenika najmanje jedan dan prije.

lanak 25. Službeniku i namješteniku može se dogoditi

odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora radi izvršenja važnih i neodgodivih službenih poslova.

Odluku o odgodi odnosno prekidu korištenja godišnjeg odmora iz stavka 1. ovoga lanka donosi pro elnik odjela, a za pro elnika odjela gradona elnik ili osoba koju on za to ovlasti.

Službeniku i namješteniku kojem je odgo enoili prekinuto korištenje godišnjeg odmora, mora se omogu iti naknadno korištenje odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora.

lanak 26. Službenik i namještenik ima pravo na naknadu

stvarnih troškova prouzro enih odgodom odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora.

Troškovima iz stavka 1. ovoga lanka smatraju se putni i drugi troškovi.

Putnim troškovima iz st. 2. smatraju se stvarni troškovi prijevoza koji je službenik ili namještenik koristio u polasku i povratku iz mjesta zaposlenja do mjesta u kojem je koristio godišnji odmor u trenutku prekida, kao i dnevnice u povratku do mjesta zaposlenja prema propisima o naknadi troškova za službena putovanja.

Drugim troškovima smatraju se ostali izdaci koji su nastali za službenika ili namještenika zbog odgode odnosno prekida godišnjeg odmora, što dokazuje odgovaraju om dokumentacijom.

lanak 27. Službenik i namještenik ima pravo na dopust

uz naknadu pla e (pla eni dopust) u jednoj kalendarskoj godini u sljede im slu ajevima:

- zaklju enje braka....................................................... 5 radnih dana - ro enje djeteta........................................................... 5 radnih dana - smrti supružnika, djeteta, posvojitelja, posvojenika, o uha i

ma ehe, roditelja i unuka............................. 5 radnih dana - smrti ostalih krvnih lanova obitelji zaklju no s etvrtim

stupnjem srodstva, odnosno tazbinskih srodnika zaklju no s drugim stupnjem srodstva...... 2 radna dana

- selidbe u istom mjestu stanovanja............................. 2 radna dana - selidbe u drugo mjesto stanovanja............................ 4 radna dana - kao dobrovoljni davatelj krvi.................................... 2 radna dana - teške bolesti djeteta, supružnika ili roditelja ............ 3 radna dana - polaganje državnog stru nog ispita ili stru nog ispita za

namještenika prvi put.................................. 7 radnih dana - nastupanja u kulturnim i športskim

priredbama................................................................ 1 radni dan - sudjelovanje na sindikalnim susretima, seminarima,

obrazovanju za sindikalne aktivnosti i dr.................. 2 radna dana - elementarne nepogode............................................... 5 radnih dana

Službenik i namještenik ima pravo na pla enidopust za svaki smrtni slu aj naveden u stavku 1. ovoga lanka i za svako dobrovoljno davanje krvi.

lanak 28. Za vrijeme stru nog ili op eg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja, službeniku i namješteniku može se odobriti godišnje do 7 radnih dana pla enog dopusta za pripremanje i polaganje ispita bez obzira na stru nu spremu. Za pripremu polaganja pravosudnog ispita službenici imaju pravo na pla eni dopust i to:

- 7 dana ako službenik nema obvezu polaganja ispita,

- 30 dana ako je službenik obvezan polagati ispit.

lanak 29. Službenik i namještenik može koristiti pla eni

dopust isklju ivo u vrijeme nastupa okolnosti na osnovi kojih ima pravo na pla eni dopust.

Ako okolnosti iz stavka 1. ovoga lanka nastupi u vrijeme korištenja godišnjeg odmora ili u vrijeme odsutnosti iz službe odnosno s rada zbog privremene nesposobnosti za rad (bolovanje), službenik i namještenik ne može ostvariti pravo

na pla eni dopust za dane kada je koristio godišnji odmor ili je bio na bolovanju.

lanak 30 Službenik i namještenik za vrijeme stru nog ili op eg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja na koje je upu en od strane elnika državnog tijela, ima pravo na pla eni dopust u slijede im slu ajevima: - za svaki ispit po predmetu 2 dana - i za završni rad 5 dana.

Službenik i namještenik za vrijeme stru nog ili op eg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja za vlastite potrebe, ima pravo na pla eni dopust u sljede im slu ajevima : - za svaki ispit po predmetu 1 dan i - za završni rad 2 dana.

lanak 31. U pogledu stjecanja prava iz službe odnosno radnog odnosa ili u svezi sa službom ili radnim odnosom, razdoblja pla enog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu.


lanak 32. Službeniku i namješteniku može se odobriti dopust bez naknade pla e (nepla eni dopust) do 30 dana u tijeku kalendarske godine pod uvjetom da je takav dopust opravdan i da ne e izazvati teško e u obavljanju poslova tijela podru ne(regionalne) samouprave, a osobito: radi gradnje,

popravka ili adaptacije ku e ili stana, njege lana uže obitelji, lije enja na vlastiti trošak, sudjelovanja u kulturno-umjetni kim i športskim priredbama, vlastitog školovanja, doškolovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije i to:

- za pripremanje i polaganje ispita u srednjoj školi............................................................... najmanje 5 dana

- za pripremanje i polaganja ispita u višoj ili na fakultetu............................................................... najmanje 10 dana

- za sudjelovanje na stru nim seminarima i savjetovanjima..................................................... najmanje 5 dana

- za pripremanje i polaganje ispita radi stjecanja posebnih znanja i vještina (u enje stranih jezika, informati koobrazovanje i dr.)............... najmanje 2 dana

Kad to okolnosti zahtijevaju može se službeniku i namješteniku nepla eni dopust iz stavka 1. ovoga lanka odobriti u trajanju duljem od 30 dana.

lanak 33. Za vrijeme nepla enog dopusta službeniku i namješteniku miruju prava i obveze iz službe odnosno radnog odnosa.

7. ZDRAVLJE I SIGURNOST NA RADU

lanak 34. Poslodavac je dužan osigurati nužne uvjete za

zdravlje i sigurnost službenika i namještenika u službi odnosno na radu.

Poslodavac e poduzeti sve mjere nužne za zaštitu života te sigurnost i zdravlje službenika i namještenika uklju uju i njihovo osposobljavanje za siguran rad, sprje avanje opasnosti na radu te pružanje informacije o poduzetim mjerama zaštite na radu.

Poslodavac je dužan osigurati dodatne uvjete sigurnosti za rad invalida u skladu s posebnim propisima.

lanak 35. Dužnost je svakog službenika i namještenika

brinuti se o vlastitoj sigurnosti i zdravlju, kao i sigurnosti i zdravlju drugih službenika i namještenika, te osoba na koje utje u njegovi postupci tijekom rada u skladu s osposobljenoš ui uputama koje mu je osiguralo Upravno tijelo.

Službenik i namještenik koji u slu aju ozbiljne, prijete e i neizbježne opasnosti napusti svoje mjesto službe odnosno radno mjesto ili opasno podru je, ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj zbog takvoga svog postupka u odnosu na

druge službenike i namještenike i mora uživati zaštitu od bilo kakvih neposrednih posljedica, osim ako je po posebnim propisima ili pravilima struke bio dužan izložiti se opasnosti radi spašavanja života i zdravlja ljudi i imovine.

7. PLA E I DODACI NA PLA E

lanak 36. Pla u službenika i namještenika ini osnovna pla a i dodaci na osnovnu pla u. Osnovna pla a je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnoga mjesta na koje je raspore en službenik ili namještenik i osnovice za izra un pla e, uve an za 0,5% za svaku navršenu godinu radnoga staža. Dodaci na osnovnu pla u su dodaci za uspješnost na radu, dodaci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uve anja pla e.

lanak 37. Osnovica za izra un pla e uskla ivat e se s osnovicom za obra un pla e za državne službenike i namještenike.

lanak 38. Pla a se ispla uje unatrag jedanput mjese no za protekli mjesec. Od jedne do druge isplate pla e ne smije pro iviše od 30 dana.

lanak 39. Poslodavac je dužan na zahtjev službenika ili namještenika izvršiti uplatu obustava iz pla e(kredit, uzdržavanje i sl.).

lanak 40. Osnovna pla a službenika i namještenika uve at e se:

- za rad no u.......................................................... 40% - za prekovremeni rad............................................ 50% - za rad subotom.................................................... 25% - za rad nedjeljom.................................................. 35% - za rad blagdanom, neradnim danom utvr enim zakonom i

na Uskrs............................................. 150% - za rad u drugoj smjeni ukoliko službenik ili namještenik

radi naizmjeni no, ili najmanje dva radna dana u tjednu, u prvoj i drugoj smjeni...... 10%

- za dvokratni rad s prekidom dužim od 1 sata...... 10% - za rad u turnusu................................................... 5%


Dodaci iz stavka 1. ovog lanka me usobno se ne isklju uju.

Osnovna pla a službenika uve at e se:

- ako službenik ima znanstveni stupanj magistra znanosti za........................................................... 8%

- ako službenik ima znanstveni stupanj doktora znanosti za........................................................... 15%

ako znanstveni stupanj nije uvjet za radno mjesto na kojem službenik radi i ako je znanstveni stupanj u funkciji poslova radnog mjesta na kojem službenik radi. Umjesto uve anja osnove pla e po osnovi prekovremenog rada, službenik ili namještenik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 minuta redovnog sata rada).

lanak 41. Ako službenik i namještenik po nalogu obavlja poslove više složenosti od poslova na koje je raspore en, u trajanju od 7 do 30 dana, pla a mu se ispla uje sukladno pla i radnog mjesta posla kojeg je obavljao po nalogu. Za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga lanka, pro elnik odjela donosi Rješenje o pla i.

lanak 42. Službenik i namještenik ima pravo na uve anjekoeficijenta složenosti poslova radnog mjesta za radni staž ostvaren :

- od 20 do 29 godina................ 4% - od 30 do 34 godine................ 8% - od 35 godina i više................ 10%

lanak 43. Prigodom odlaska u mirovinu, službeniku i namješteniku koji ispunjava uvjete za ostvarivanje prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, može se dokupiti dio mirovine koji bi bio ostvaren da je navršena odre ena starosna dob i/ili navršen odre enimirovinski staž. U slu aju otkaza službeniku i namješteniku kojem pripada pravo na otpremninu, te koji ispunjava uvjete za mirovinu, poslodavac mora ponuditi mogu nost kako bi službenik ili namještenik mogao izabrati izme u otpremnine i dokupa dijela mirovine koji predstavlja razliku od mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju do mirovine koja bi bila ostvarena da je navršio odre enu dob, odnosno mirovinski staž. Službeniku i namješteniku koji se odlu i za dokup mirovine pripada razlika izme u iznosa dokupa mirovine i otpremnine na koju ima pravo sukladno ovom Ugovoru. Ukoliko iznos potreban za dokup mirovine premašuje iznos otpremnine na koju službenik i namještenik ima pravo, o mogu nosti dokupa mirovine odlu uje poslodavac, sukladno raspoloživim prora unskim sredstvima.

lanak 44. Ako službenik ili namještenik radi na poslovima ija priroda rada ne dozvoljava prekid rada, pa iz tih razloga ne može koristiti dnevni odmor, ima pravo tražiti da mu se vrijeme dnevnog odmora preraspodijeli i da ga koristi kao slobodne dane.

lanak 45. Ako je službenik ili namještenik odsutan iz službe odnosno s rada zbog bolovanja do 42 dana, pripada mu naknada pla e u visini od 95% od njegove osnovne pla e (umnožak osnovice,

koeficijenta složenosti poslova i minulog rada) ostvarene u mjesecu neposredno prije nego je zapo eo s bolovanjem. Naknada u 100% iznosu osnovne pla epripada službeniku ili namješteniku kad je na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu.

5. OSTALA MATERIJALNA PRAVA SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA

lanak 46. Ugovorne strane sporazumne su da eposlodavac službeniku i namješteniku isplatiti regres za korištenje godišnjeg odmora, najkasnije do dana po etka korištenja godišnjeg odmora. O visini regresa poslodavac i sindikat pregovarat e svake godine, s time da, ako se dogovor ne postigne, regres iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata regresa u visini koja proizlazi temeljem ugovora izme uVlade i sindikata.

lanak 47. Službeniku i namješteniku koji odlazi u mirovinu pripada pravo na otpremninu u visini tri prora unske osnovice.

lanak 48. Obitelj službenika i namještenika ima pravo na

pomo u slu aju:- smrti službenika ili namještenika

koji izgubi život u obavljanju službe odnosno rada, u visini tri prora unske osnovice i troškove pogreba,

- smrti službenika i namještenika u visini dvije prora unske osnovice,

lanovima obitelji službenika i namještenika u slu aju iz prethodnog stavka smatraju se zakonski nasljednici pojedinog reda naslje ivanja u skladu sa Zakonom o naslje ivanju.


Službenik i namještenik ima pravo na pomou slu aju smrti supružnika, djeteta ili roditelja, o uha ili ma ehe u visini jedne prora unske osnovice.

lanak 49. Ugovorne strane sporazumne su da e se djeci, odnosno zakonskim starateljima djece službenika i namještenika koji je izgubio život u obavljanju službe odnosno rada, mjese no isplatiti pomo i to:

- za dijete predškolskog uzrasta 50% prosje no ispla ene neto pla e u gospodarstvu RH u prethodnoj godini,

- za dijete do završenog osmog razreda osnovne škole 70% prosje no ispla ene neto pla e u gospodarstvu RH u prethodnoj godini,

- za dijete do završene srednje škole, odnosno redovnog studenta 90% prosje no ispla ene neto pla e u gospodarstvu RH u prethodnoj godini.

lanak 50. Službenik ili namještenik može ostvariti pravo

na pomo u slu aju: - bolovanja dužeg od 90 dana, kada

prima naknadu pla e iz l. 44. st. 1. ovog Ugovora, u visini 1 prora unske osnovice, jednom godišnje,

- nastanka teške invalidnosti djeteta ili supružnika službenika, u visini jedne prora unske osnovice,

- ro enje djeteta u visini 50% jedne prora unske osnovice,

- radi nabave prijeko potrebnih medicinskih pomagala odnosno pokri a participacije pri lije enjuodnosno kupnji prijeko potrebnih lijekova u visini jedne prora unske osnovice.

lanak 51. Kada je službenik ili namještenik upu en na službeno putovanje, pripada mu puna naknada prijevoznih troškova, dnevnice i naknada punog iznosa hotelskog ra una za spavanje. Ugovorne strane su sporazumne da visina dnevnice iznosi najmanje 170,00 kuna, a za službena putovanja u inozemstvo dnevnica se ispla uje u visini propisanoj Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo ravnaju i se prema korisnicima koji se financiraju iz sredstava Državnog prora una. Ukoliko je službeniku i namješteniku osigurana odgovaraju a dnevna prehrana isplatit e mu se 50% iznosa dnevnice iz stavka 2. ovog lanka. Ukoliko je službeniku i namješteniku osiguran odgovaraju i smještaj u vrstom objektu nema pravo na naknadu hotelskog ra una za spavanje. Službeniku i namješteniku mora se izdati nalog za službeno putovanje najmanje 24 sata

prije putovanja u kojem mora biti nazna enoodobreno prijevozno sredstvo. Službenik i namještenik ima pravo na pola dnevnice ukoliko službeno putovanje traje izme u 8 i 12 sati, a ukoliko službeno putovanje traje izme u 12 i 24 sata ima pravo na punu dnevnicu.

Službenik i namještenik upu en od strane poslodavca na školovanje, edukaciju, seminar i sl. ima pravo na punu dnevnicu i ostala prava iz ovog lanka za cijelo vrijeme trajanja izobrazbe. Ukoliko službenik i namještenik koristi svoje vlastito prijevozno sredstvo ije korištenje nije odobreno ima pravo na naknadu troškova prijevoza u visini cijene karte putnim nalogom odobrenog prijevoznog sredstva.

lanak 52. Za vrijeme rada izvan stalnog mjesta rada u kojem je zaposlen, službenik i namještenik ima pravo na terenski dodatak, bez obzira koliko je dana radio. Terenski dodatak se ispla uje službeniku i namješteniku najkasnije posljednji radni dan u mjesecu, za idu i mjesec. Visina terenskog dodatka iznosi najmanje 170,00 kuna odnosno prema sporazumu sa poslodavcem. Pored terenskog dodatka službenik i namještenik ima pravo i na dodatke iz lanka 39. za svaki stvarno odra eni sat rada. Dnevnica i terenski dodatak se me usobno isklju uju.

lanak 53. Službeniku i namješteniku pripada naknada za odvojeni život od obitelji ako zbog mjesta stalnog rada, razli itog od prebivališta njegove obitelji, živi odvojeno od obitelji. Visina naknade za odvojeni život od obitelji iznosi najmanje 1.000,00 kuna, odnosno prema sporazumu sa poslodavcem.

lanak 54. Službenik i namještenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla me umjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka prema cijeni pojedina neprijevozne karte, odnosno u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjese ne karte (nazo nost na poslu). Službenik i namještenik koji ima manje od 2 km od adrese stanovanja do adrese rada, odnosno manje od 2 km od stanice mjesnog prijevoza do adrese rada ili do adrese stanovanja, nema pravo na naknadu troškova mjesnog prijevoza u mjestu stanovanja, odnosno u mjestu rada. Naknada troškova mjesnog i me umjesnog prijevoza za dolazak na posao i povratak s posla ne e se isplatiti za dane godišnjeg odmora, rodiljnog dopusta, privremene sprije anosti, te za druge dane kada službenik nije u obvezi dolaska na posao. Naknada troškova prijevoza, ispla uje se unazad i to najkasnije posljednjeg dana u mjesecu za protekli mjesec.


Ako od mjesta prebivališta odnosno boravišta službenika i namještenika do mjesta rada, ili na dijelu te razdaljine, nije organiziran javni prijevoz koji omogu ava službeniku i namješteniku redovit dolazak na posao i odlazak s posla, službenik odnosno namještenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza za tu razdaljinu odnosno za dio razdaljine bez organiziranog javnog prijevoza, a koja se utvr uje u visini cijene pojedina ne karte, odnosno mjese ne karte javnog prijevoza.

Ako službenik i namještenik ima pravo korištenja privatnog automobila u službene svrhe, nadoknadit e mu se troškovi po prije enom kilometruu visini neoporezivog iznosa po Pravilniku o porezu na dohodak. Kada eslužbenik i namještenik koristiti privatni automobil u službene svrhe odre uje poslodavac.

lanak 55. Službenici i namještenici su kolektivno osigurani od posljedica nesretnog slu aja za

vrijeme obavljanja službe odnosno rada, kao i u slobodnom vremenu, tijekom 24 sata. Preslika police osiguranja prilog je i sastavni dio ovoga Ugovora.

lanak 56. Svi službenici i namještenici imaju jednom u tri godine pravo na sistematski pregled u vrijednosti od 500 kuna, po cijenama zdravstvenih usluga iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, organizirano putem ministarstva nadležnog za zdravstvo, a koje e se obavljati u zdravstvenim ustanovama iz osnovne mreže zdravstvene djelatnosti, u pravilu prema mjestu rada. Gradona elnik e putem ministarstva nadležnog za zdravstvo organizirati sistematske preglede po evši od 2014. godine.

lanak 57. Službeniku i namješteniku pripada pravo na isplatu jubilarne nagrade za neprekidnu službu odnosno rad u državnim i lokalnim tijelima kada navrše:

- 5 godina - u visini 1 osnovice iz st. 2. ovog lanka- 10 godina - u visini 1,25 osnovice iz st. 2. ovog lanka - 15 godina - u visini 1,50 osnovice iz st. 2. ovog lanka - 20 godina - u visini 1,75 osnovice iz st. 2. ovog lanka - 25 godina - u visini 2 osnovice iz st. 2. ovog lanka- 30 godina - u visini 2,50 osnovice iz st. 2. ovog lanka - 35 godina - u visini 3 osnovice iz st. 2. ovog lanka - 40 godina - u visini 4 osnovice iz st. 2. ovog lanka- 45 godina- u visini 5 osnovica iz st. 2. ovog lanka

Osnovica za isplatu jubilarnih nagrada je najmanje 1.800,00 kuna, a stvarnu visinu osnovice ugovorne strane utvrdit e prije donošenja Gradskog prora una za teku u godinu. Jubilarna nagrada ispla uje se prvog narednog mjeseca od mjeseca u kojem je službenik ili namještenik ostvario pravo na jubilarnu nagradu. Iznimno, ako službeniku i namješteniku prestaje služba odnosno rad u državnom ili lokalnom tijelu, a ostvario je pravo na jubilarnu nagradu, nagrada e se isplatiti službeniku i namješteniku ili njihovim nasljednicima, sljede eg mjeseca po prestanku službe ili rada.

lanak 58. Ugovorne strane sporazumne su da e svakom djetetu službenika i namještenika mla em od 15 godina i koje je navršilo 15 godina u teku ojgodini u kojoj se ispla uje dar u prigodi Dana sv. Nikole isplatiti iznos do 600,00 kuna. Stvarni iznos iz stavka 1. ovoga lanka ugovorne strane utvrdit e najkasnije do 1. studenoga teku e godine. Sredstva iz stavka 1. ovoga lanka ispla uju se svakom roditelju, i u slu aju da oba roditelja rade kod istog poslodavca, oba ostvaruju to pravo.

lanak 59. Ugovorne strane sporazumne su da e

poslodavac službeniku i namješteniku isplatiti godišnju nagradu za boži ne blagdane najkasnije do 31. prosinca teku e godine.

O visini boži nice poslodavac i sindikat pregovarat e svake godine, s time da, ako se dogovor ne postigne, boži nica iznosi najmanje

onoliko koliko je bila zadnja isplata boži nice u visini koja proizlazi temeljem ugovora izme uVlade i sindikata. Ugovorne strane sporazumne su da enajkasnije do 1. studenog teku e godine urediti na in isplate i visinu nagrada iz stavka 1. ovoga lanka.

Službeniku i namješteniku e se isplatiti godišnja nagrada za uskrsne blagdane u visini koju e stranke sporazumno dogovoriti najkasnije do 1. ožujka teku e godine, sukladno mogu nostima prora unskih sredstava.

lanak 60. Ugovorne strane su sporazumne da e sukladno pozitivnim propisima, a u okviru svojih prava i obveza, razraditi mogu nosti sudjelovanja u zadovoljavanju stambenih potreba službenika i namještenika te u skladu s mogu nostima sufinancirati stambene projekte koje sindikati provode u svrhu stambenog zbrinjavanja službenika i namještenika.

lanak 61. Službeniku i namješteniku pripada naknada za izum i tehni ko unapre enje. Posebnim ugovorom zaklju enim izme uslužbenika i namještenika i poslodavca uredit ese ostvarivanje konkretnih prava iz stavka 1. ovoga lanka.

lanak 62. Iznosi materijalnih prava iz lanaka 45., 46., 47., 49., 50., 51., 52., 53., 56., 57. 58. i 60. ugovoreni su u neto iznosima.


6. ZAŠTITA PRAVA SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA

lanak 63. Sva rješenja o ostvarivanju prava, obveza i odgovornosti službenika i namještenika obvezatno se u pisanom obliku i s obrazloženjem dostavljaju službeniku i namješteniku, s poukom o pravnom lijeku.

lanak 64. Odlu uju i o izjavljenom prigovoru službenika ili namještenika na rješenje iz lanka 63. ovoga Ugovora, gradona elnik ili osoba koju on za to ovlasti dužan je prethodno razmotriti mišljenje sindikalnog povjerenika ili druge ovlaštene osobe Sindikata, ako to zahtijeva službenik ili namještenik.

lanak 65. U slu aju kada službenik ili namještenik daje otkaz, dužan je odraditi otkazni rok u trajanju od mjesec dana, ako sa gradona elnikom ili osobom koju on za to ovlasti ne postigne sporazum o kra em trajanju otkaznog roka.

lanak 66. Službenik i namještenik kojem služba prestaje istekom roka u kojem je bio stavljen na raspolaganje, ima pravo na otpremninu u visini 65% prosje ne mjese ne pla e ispla ene u zadnja tri mjeseca prije stavljanja na raspolaganje, za svaku godinu radnog staža ostvarenog u lokalnoj službi odnosno njezinim pravnim prethodnicima. Službenik i namještenik, kojem prestaje radni odnos zbog poslovno uvjetovanog ili osobno uvjetovanog otkaza, ima pravo na otpremninu u visini 65% prosje ne mjese ne pla e ispla ene u zadnja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku godinu radnog staža u lokalnoj službi odnosno njezinim pravnim prethodnicima. Otpremnina iz stavka 1. i 2. ovoga lanka isplatit e se službeniku i namješteniku posljednjeg dana službe odnosno rada. Kao radni staž ostvaren u lokalnoj službi smatra se neprekidni radni staž ostvaren u državnim i lokalnim tijelima odnosno njihovim pravnim prethodnicima.

lanak 67. Ako gradona elnik ili osoba koju on za to ovlasti zbog tehni kih ili organizacijskih razloga namjerava u razdoblju od šest mjeseci otkazati rad za najmanje petero službenika i namještenika, dužan je izraditi program zbrinjavanja viška djelatnika. Na program zbrinjavanja viška djelatnika iz stavka 1. ovoga lanka odgovaraju e se primjenjuju odredbe Zakona o radu. Prilikom izrade programa zbrinjavanja viška službenika i namještenika gradona elnik ili osoba koju on za to ovlasti dužna je prethodno savjetovati se sa Sindikatom. Službenicima i namještenicima se može otkazati rad ako im mjerama iz programa zbrinjavanja viška djelatnika nije mogu e

osigurati zaposlenje u roku mjesec dana od dana donošenja programa.

lanak 68. Službenik i namještenik, za ijim je radom prestala potreba u lokalnoj službi, ima u roku od dvije godine prednost kod prijama u lokalnu upravu odnosno na rad u toj lokalnoj službi, ako se u tom vremenu ukaže potreba za obavljanjem poslova radnog mjesta na koje je službenik i namještenik bio raspore en u trenutku kada je za njegovim radom prestala potreba.

lanak 69. Službeniku i namješteniku, kome nedostaje najviše tri godine života do ostvarenja uvjeta za starosnu mirovinu, ne može prestati služba, odnosno radni odnos bez osobnog pristanka, osim u slu aju prestanka službe po sili zakona.

lanak 70. Grad Ilok i sindikat polaze i od odgovornosti

socijalnih partnera za rad državnih službi osnovat e zajedni ko radno tijelo sa zada om poboljšanja

kvalitete rada i djelotvornosti državnih službi. Radno tijelo iz stavka 1.ovog lanka jednom

godišnje razmatrat e stanje u državnim službama u cilju poboljšanja rada državnih službi i predlagati mjere u vezi sa : - strukturom kadrova u gradskim tijelima s obzirom na potreban broj službenika i namještenika, obrazovnu strukturu i posebna znanja i vještine koja se od njih o ekuju. - socijalno odgovornim upravljanjem ljudskim resursima u cilju postizanja optimalnog broja i strukture kadrova uz uvažavanje ste enih prava postoje ih službenika i namještenika, na na in kojim e se u najve oj mjeri koristiti mogu nosti edukacije i stru nog osposobljavanja, kao i odgovaraju ih oblika zbrinjavanja neodgovaraju ih kadrova, odnosno viška zaposlenih;

Izvješ a o stanju i mjerama koje se predlažu, radno tijelo donijet e do 30. lipnja teku e godine, radi osiguranja potrebnih sredstava u postupku donošenja gradskog prora una.

Rok za osnivanje radnog tijela iz stavka 1.ovog lanka je dva mjeseca od potpisivanja ovog Ugovora.

7. ZAŠTITA SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA

lanak 71. Ako ovlaštena osoba odnosno tijelo ocijeni da

kod službenika i namještenika postoji neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, gradona elnik je dužan, uzimaju i u obzir nalaz i mišljenje ovlaštene osobe odnosno tijela, u pisanom obliku ponuditi službeniku odnosno namješteniku drugo radno mjesto odgovaraju e stru ne spreme, ije poslove je on sposoban obavljati, a koji, što je više mogu e, moraju odgovarati poslovima radnog mjesta na koje je prethodno bio raspore en.

Gradona elnik je dužan poslove radnog mjesta prilagoditi službeniku i namješteniku iz stavka 1.


ovog lanka, odnosno poduzeti sve što je u njegovoj mo i da mu osigura povoljnije uvjete rada.

Službenik i namještenik iz stavka 1. i 2. ovoga lanka, kojem nedostaje najviše pet godina života do ostvarenja uvjeta za starosnu mirovinu, ima pravo na pla u prema dosadašnjem rješenju o rasporedu na radno mjesto sukladno stru noj spremi koju službenik i namještenik ima, ako je to za njega povoljnije.

8. ZAŠTITA DOSTOJANSTVA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA

lanak 72. Državni službenik i namještenik ima pravo na

poštovanje osobe i zaštitu dostojanstva za vrijeme i u vezi obavljanjem poslova svoga radnog mjesta.

Osobnost i dostojanstvo službenika i namještenika štiti se od uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja poslodavca, nadre enih, suradnika i osoba s kojima službenik i namještenik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova.

U ostvarenju ovog prava stranke ovog Ugovora obvezuju se u gradskim tijelima promicati odnose u duhu tolerancije, razumijevanja i uvažavanja dostojanstva osobe državnih službenika i namještenika, te svako neželjeno ponašanje i postupke kojim se takvi odnosi narušavaju opisati, prepoznati, sprije iti i sankcionirati.

lanak 73. Zabranjeno je uznemiravanje i spolno

uznemiravanje državnih službenika i namještenika.

Uznemiravanje je svako ponašanje poslodavca, državnih službenika i namještenika koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva službenika i namještenika, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavaju e ili uvredljivo okruženje za drugog službenika i namještenika.

Uznemiravanjem iz stavka 1. ovoga lanka smatra se i diskriminiraju e ponašanje kojim se državni službenik i namještenik izravno ili neizravno stavlja u nepovoljniji položaj od drugih službenika i namještenika na temelju rase, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, bra nog stanja, porodi nih obveza, dobi, jezika, vjere, politi kog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, ro enja, društvenog položaja, lanstva ili ne lanstva u politi koj stranci, lanstva ili ne lanstva u sindikatu te tjelesnih ili duševnih poteško a. Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fizi ko ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva službenika i namještenika, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavaju e ili uvredljivo okruženje. Ponašanje kojim se narušava dostojanstvo osobe državnih službenika i namještenika smatra se namjerno ili nehajno ponašanje koje primjerice uklju uje:

– ogovaranje, širenje glasina ili kleveta o drugome,

– uvrede, prijetnje, psovke i omalovažavanje,

– seksisti ko ponašanje kojim se osobe drugog spola ili spolnog opredjeljenja nazivaju društveno neprimjerenim izrazima s ciljem isticanja njihovih spolnih obilježja ili spolnog opredjeljenja, šali na njihov ra un ili pokušava ostvariti neželjeni tjelesni kontakt,

– namjerno uskra ivanje informacija potrebnih za rad, ili pak davanje dezinformacija, i

– dodjeljivanje besmislenih, nerješivih, omalovažavaju ih zadataka ili ne dodjeljivanje zadataka.

lanak 74. U slu aju neželjenog ponašanja iz lanka 72. i

73. ovoga Ugovora, državni službenik i namještenik može se obratiti nadre enom državnom službeniku, sindikalnom povjereniku ili ovlaštenoj osobi od poslodavca za primanje i rješavanje pritužbi vezanih za zaštitu dostojanstva (povjerljivom savjetniku).

Za državna tijela s manje od 20 zaposlenih elnik gradskog tijela nadležnog za službeni ke

odnose imenovat e posebnu ovlaštenu osobu na razini gradskih tijela.

Osoba iz stavka 1. ovog lanka imenuje se uz prethodno pribavljenu suglasnost sindikata potpisnika ako imaju lanove zaposlene u gradskom tijelu u kojem se on imenuje. Nadre eni državni službenik i sindikalni povjerenik dužni su o svakoj pritužbi o povredi dostojanstva državnog službenika i namještenika obavijestiti ovlaštenu osobu od poslodavca.

lanak 75. Ovlaštena osoba dužna je, ovisno o

naravi i težini povrede, odmah, a najkasnije u roku od osam dana od dostave pritužbe, ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slu aju radi sprje avanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ako utvrdi da ono postoji.

Ukoliko poslodavac ne provede predložene mjere za sprje avanje uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo o ito neprimjerene, državni službenik i namještenik ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od osam dana zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.

lanak 76. U svrhu stvaranja ozra ja tolerancije,

razumijevanja i uvažavanja dostojanstva osobe državnih službenika i namještenika u državnoj službi poslodavac e voditi posebnu brigu o informiranju, osvješ ivanju i senzibiliziranju zaposlenih u državnim tijelima za problematiku zaštite dostojanstva, te edukaciji ovlaštenih osoba.


9. INFORMIRANJE

lanak 77. Gradona elnik je dužan službeniku i namješteniku, odnosno sindikalnom povjereniku, osigurati informacije koje su bitne za socijalni položaj službenika i namještenika, a posebno:

- o odlukama koje utje u na socijalni položaj službenika i namještenika,

- o rezultatima rada, - o prijedlozima odluka i op ih akata

kojima se u skladu s ovim Ugovorom ure uju osnovna prava i obveze iz službe odnosno rada,

- o mjese nim obra unima pla aslužbenika i namještenika, uz njihov pristanak.

10. DJELOVANJE I UVJETI RADA SINDIKATA

lanak 78. Tijela lokalne samouprave/uprave obvezuju se

da e osigurati provedbu svih prava iz oblasti sindikalnog organiziranja utvr enih u Ustavu Republike Hrvatske, konvencijama Me unarodne organizacije rada, zakonima i ovim Ugovorom.

lanak 79. Gradona elnik se obvezuje da ne e svojim djelovanjem i aktivnostima ni na koji na inonemogu iti sindikalni rad, sindikalno organiziranje i pravo službenika i namještenika da postane lanom sindikata. Povredom prava na sindikalno organiziranje smatrat e se svaki pritisak od strane gradona elnika na službenike i namještenike, lanove sindikata, da istupe iz sindikalne

organizacije.

lanak 80. Sindikat se obvezuje da e svoje djelovanje provoditi sukladno Ustavu, konvencijama Me unarodne organizacije rada, zakonima i ovom ugovoru.

lanak 81. Sindikat je dužan obavijestiti gradona elnika o izboru odnosno imenovanju sindikalnih povjerenika i drugih sindikalnih predstavnika.

lanak 82. Aktivnost sindikalnog povjerenika ili predstavnika u Upravnom tijelu ne smije biti sprje avana ili ometana, ako djeluje u skladu s konvencijama Me unarodne organizacije rada, zakonima, drugim propisima i ovim ugovorom.

lanak 83. Sindikalni povjerenik ima pravo na naknadu pla e za obavljanje sindikalnih aktivnosti i to tri sata po lanu sindikata godišnje. Sindikalni povjerenik ima pravo na naknadu pla e za puno radno vrijeme na svakih 700 lanova Sindikata.

Gradona elnik, ili osoba koju on ovlasti, dužan je sindikalnom povjereniku, pored prava iz stavka

1. ovoga lanka, omogu iti i izostanak iz službe odnosno s rada uz naknadu pla e zbog poha anja sindikalnih sastanaka, te ajeva, osposobljavanja, seminara, kongresa i konferencije, kako u zemlji, tako i u inozemstvu. Svaka ozljeda sindikalnog povjerenika prilikom obavljanja sindikalnih dužnosti smatra se ozljedom na radu. Prava sindikalnog povjerenika iz stavka 1. i 2. ovog lanka me usobno se isklju uju.

lanak 84. Kada sindikalni povjerenik dio svoga radnog vremena posve uje sindikalnim zada ama, a dio svojim redovnim radnim obvezama, tada se njegove obveze iz službe odnosno radnog odnosa ure uju pisanim sporazumom zaklju enimizme u Sindikata i gradona elnika.

lanak 85. Sindikalni povjerenik ne može zbog obavljanja sindikalne aktivnosti biti pozvan na odgovornost niti doveden u nepovoljniji položaj u odnosu na druge službenike i namještenike.

lanak 86. Za vrijeme obnašanja dužnosti sindikalnog povjerenika, i šest mjeseci po isteku te dužnosti, sindikalnom povjereniku u upravnom odjelu ili službi bez suglasnosti Sindikata ne može prestati služba odnosno rad, osim po sili zakona, niti se on može bez njegove suglasnosti premjestiti na drugo radno mjesto u okviru istog ili drugog upravnog odjela, odnosno premjestiti na rad izvan mjesta njegova stanovanja, pokrenuti protiv njega postupak zbog povrede službene dužnosti, kao ni udaljiti iz službe odnosno s rada do okon anjakaznenog postupka.

lanak 87. Prije donošenja odluka važnih za položaj lokalnih službenika i namještenika, gradona elnik mora o tome obavijestiti sindikalnog povjerenika ili drugog ovlaštenog predstavnika Sindikata o tome i mora mu priop iti podatke važne za donošenje odluke i sagledavanje njezina utjecaja na položaj službenika i namještenika. Važnim odlukama iz stavka 1. ovoga lankasmatraju se osobito odluke o:

- donošenju, izmjeni i dopuni akata lokalnih tijela kojima se reguliraju prava iz rada i po osnovi rada službenika i namještenika (odluke o unutarnjem ustrojstvu, i pravilnici o unutarnjem redu upravnih tijela i službi i dr.),

- planu zapošljavanja, premještaju i otkazu službe odnosno rada službenika i namještenika,

- mjerama u svezi sa zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu službenika i namještenika,

- uvo enje nove tehnologije te promjene u organizaciji i na inu rada,

- planu godišnjih odmora, - rasporedu radnog vremena,


- no nom radu, - naknadama za izume i tehni ko

unapre enje, - donošenju programa zbrinjavanja

viška namještenika i dr. Sindikalni povjerenik ili drugi ovlašteni

predstavnik Sindikata može se o dostavljenom prijedlogu odluka iz stavka 1. ovog lanka o itovati u roku osam dana.

Gradona elnik, prije donošenja odluke iz stavka 1. ovoga lanka, je dužan razmotriti dostavljene primjedbe sindikalnog povjerenika. U slu aju donošenja odluka protivno odredbama stavka 1., 3. i 4. ovog lanka komisija nadležna za tuma enje i pra enje primjene ovog Ugovora obavijestit e odmah gradona elnika i Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske- Zagreb, u smislu odredbe lanka 109. stavka 6. i 7. ovog Ugovora.

lanak 88. Gradona elnik je dužan razmotriti prijedloge, inicijative, mišljenja i zahtjeve Sindikata u svezi s ostvarenjem prava, obveza i odgovornosti iz rada i po osnovi rada i o zauzetim stajalištima dužan je u roku osam dana od primitka prijedloga, inicijative, mišljenja i zahtjeva pismenim putem izvijestiti Sindikat. Gradona elnik ili osoba koju on ovlasti, dužan je na zahtjev sindikalnog povjerenika primiti ga na razgovor i s njim razmotriti pitanja sindikalne aktivnosti i materijalnu problematiku službenika i namještenika, najkasnije u roku od 8 dana od predaje pismenog zahtjeva za prijam.

lanak 89. Gradona elnik je dužan, bez naknade, osigurati za rad Sindikata najmanje sljede e uvjete:

- prostoriju za rad u pravilu odvojenu od mjesta rada i odgovaraju iprostor za održavanje sindikalnih sastanaka,

- pravo na korištenje telefona, telefaksa, interneta te drugih raspoloživih tehni kih pomagala,

- slobodu sindikalnog izvješ ivanja i podjelu tiska,

- obra un i ubiranje sindikalne lanarine, a po potrebi i drugih

davanja preko isplatnih lista u ra unovodstvu odnosno prilikom obra una pla a dozna iti lanarinu na ra un Sindikata, a temeljem pisane izjave lanova Sindikata (pristupnica i sl.).

lanak 90. Gradona elnik je dužan sindikalnom povjereniku ili drugom ovlaštenom predstavniku sindikata jednom u šest mjeseci omogu iti održavanje sastanka u radnom vremenu.

lanak 91. Sindikalni elnik koji profesionalno obavlja dužnost predsjednika Sindikata i kojemu za vrijeme obnašanja dužnosti prestaje služba

odnosno radni odnos, ima se pravo nakon isteka mandata, ako ponovno ne bude imenovan na tu funkciju, vratiti natrag u službu odnosno u radni odnos sukladno svojoj stru noj spremi. Prestanak službe odnosno radnog odnosa i povrat u službu ure uje se pismenim sporazumom zaklju enim izme u Sindikata i gradona elnika odnosno druge osobe koju on za to ovlasti.

lanak 92. U provo enju mjera zaštite na radu sindikalni povjerenik ima pravo i obvezu osobito:

- sudjelovati u planiranju mjera za unapre ivanje uvjeta rada,

- biti informiran o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje službenika i namještenika,

- primati primjedbe službenika i namještenika na primjenu propisa i provo enja mjera zaštite na radu,

- biti nazo an inspekcijskim pregledima i informirati inspektora o svim zapažanjima službenika i namještenika,

- pozvati inspektora zaštite na radu kada ocijeni da su ugroženi život i zdravlje službenika i namještenika, a tijelo regionalne ili državne vlasti to propušta ili odbija u initi,

- školovati se za obavljanje poslova zaštite na radu, stalno proširivati i unapre ivati svoje znanje, pratiti i prikupljati informacije odgovaraju e za rad na siguran na in,

- staviti prigovor na inspekcijski nalaz i mišljenje,

- svojom aktivnoš u poticati ostale službenike i namještenike za rad na siguran na in.

11. MIRNO RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA

lanak 93. Za rješavanje kolektivnih radnih sporova

izme u potpisnika ovoga Ugovora koje nije bilo mogu e riješiti me usobnim pregovaranjem, mora se provesti postupak mirenja.

lanak 94. Postupak mirenja provodi mirovno vije e. Mirovno vije e ima tri lana. Svaka ugovorna strana imenuje po jednog lana, a jednog lana imenuju sporazumno.

lanak 95. Postupak mirenja pokre e se na pisani prijedlog jednog od potpisnika ovoga Ugovora, a mora se dovršiti u roku od pet dana od dana pokretanja postupka mirenja.

lanak 96. U postupku mirenja Mirovno vije e ispitat enavode i prijedloge ugovornih strana, a po potrebi


prikupit e se i potrebne obavijesti i saslušati stranke. Mirovno vije e sastavit e pisani prijedlog nagodbe.

lanak 97. Mirenje je uspjelo ako obje ugovorne strane prihvate pisani prijedlog nagodbe. Nagodba u smislu odredbe stavka 1. ovoga lanka ima pravnu snagu i u inke kolektivnog

ugovora.

12. ŠTRAJK

lanak 98. Ako postupak mirenja ne uspije, Sindikat ima

pravo pozvati na štrajk i provesti ga se svrhom zaštite i promicanja socijalnih interesa svojih lanova.

Za organizaciju i provedbu štrajka Sindikat koristi sindikalna pravila o štrajku.

lanak 99. Štrajk se mora najaviti drugoj ugovornoj strani najkasnije tri dana prije po etka štrajka. U pismu u kojem se najavljuje štrajk moraju se nazna iti razlozi za štrajk, mjesto, dan i vrijeme po etka štrajka.

lanak 100. Pri organiziranju i poduzimanju štrajka, organizator i sudionici štrajka moraju voditi ra una o ostvarivanju Ustavom zajam enih prava i sloboda drugih, a osobito o osiguranju života, zdravlja i sigurnosti ljudi i imovine.

lanak 101. Najkasnije na dan najave štrajka sindikat mora objaviti pravila o poslovima na kojima se rad ne smije prekidati za vrijeme trajanja štrajka.

lanak 102. Na prijedlog gradona elnika, sindikat i gradona elnik sporazumno izra uju i donose pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka. Pravila iz stavka 1. ovoga lanka sadrže naro ito odredbe o radnim mjestima i broju službenika i namještenika koji na njima moraju raditi za vrijeme štrajka, a s ciljem omogu ivanja obnavljanja rada nakon završetka štrajka odnosno s ciljem nastavka obavljanja poslova koji su prijeko potrebni, osobito radi sprje avanja ugrožavanja života, osobne sigurnosti ili zdravlja pu anstva.

lanak 103. Ako se o pravilima o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka ne postigne suglasnost, pravila e utvrditi arbitraža sastav koje se utvr uje odgovaraju om primjenom lanka 92. ovoga zakona.

Pravila iz stavka 1. ovoga lanka arbitraža je dužna donijeti u roku od 8 dana od dana dostave prijedloga arbitraži.

lanak 104. Ako gradona elnik nije predložio utvr ivanje pravila iz lanka 100. ovoga Ugovora do dana po etka postupka mirenja, postupak utvr ivanja tih poslova ne može pokrenuti do dana okon anja štrajka.

lanak 105. Štrajkom rukovodi štrajkaški odbor sastavljen od predstavnika organizatora štrajka koji je dužan na pogodan na in o itovati se strani protiv koje je štrajk organiziran, kako bi se nastavili pregovori u svrhu mirnog rješenja spora.

lanovi štrajkaškog odbora ne mogu biti raspore eni na rad za vrijeme štrajka

lanak 106. Sudioniku štrajka pla a i dodaci na pla u mogu se smanjiti razmjerno vremenu sudjelovanja u štrajku.

lanak 107. Organiziranje štrajka ili sudjelovanje u štrajku sukladno odredbama ovoga Ugovora ne predstavlja provedbu službene odnosno radne dužnosti.

lanak 108. Službenik i namještenik ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj u odnosu na druge službenike i namještenike zbog organiziranja ili sudjelovanja u štrajku organiziranom sukladno odredbama ovoga Ugovora, a niti smije biti ni na koji na in prisiljen sudjelovati u štrajku, ako to ne želi.

lanak 109. Ugovorne strane suglasne su da gradona elnik može od mjerodavnog suda zahtijevati zabranu štrajka koji je organiziran protivno odredbama ovoga Ugovora.

13. SOCIJALNI MIR

lanak 110. Ugovorne strane za vrijeme trajanja ovoga ugovora obvezuju se na socijalni mir. Izuzetno, dozvoljen je štrajk solidarnosti uz najavu, prema odredbama ovoga ugovora, ili korištenje drugih metoda davanja sindikalne potpore zahtjevima zaposlenih u odre enoj drugoj djelatnosti.

14. TUMA ENJE I PRA ENJE PRIMJENE OVOGA UGOVORA

lanak 111. Za tuma enje odredaba i pra enje primjene ovoga Ugovora ugovorne strane imenuju zajedni ku komisiju u roku od 30 dana od dana potpisa ovoga Ugovora. Komisija ima šest lanova od kojih svaka ugovorna strana imenuje tri lana. Komisija donosi pravilnik o radu. Sve odluke komisija donosi ve inom glasova, a u slu aju podijeljenog broja glasova odlu uje glas predsjednika komisije.


Ugovorne strane dužne su se pridržavati danog tuma enja. Komisija e jednom u šest mjeseci izvijestiti gradona elnika i sindikat o stanju na podru ju primjene Ugovora s obzirom na poštivanje njegovih odredbi, u cilju identificiranja možebitnih zapreka za ostvarivanje prava službenika i namještenika. Gradona elnik i sindikat razmotrit e slu ajeve sustavnog kršenja Ugovora radi prevencije mogu ih sudskih sporova i odrediti mjere za njegovu provedbu. Sjedište komisije je pri Gradu Iloku.

15. PRIJELAZNE I ZAKLJU NE ODREDBE

lanak 112. Smatra se da je ovaj Ugovor zaklju en kada ga potpišu ovlašteni predstavnici ugovornih strana.

lanak 113. Ovaj Ugovor sklapa se na vrijeme od etiri godine.

lanak 114. Svaka ugovorna strana može predložiti izmjene i dopune ovoga Ugovora. U ime sindikata prijedlog izmjena i dopuna ovoga Ugovora podnosi Pregovara ki odbor. Strana kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu i dopunu ovoga Ugovora mora se pisano o itovati u roku od 15 dana od dana primitka prijedloga te mora pristupiti pregovorima o predloženoj

izmjeni ili dopuni u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga. Ako strana kojoj je podnesen prijedlog ne postupi u skladu sa odredbama stavka 3. ovoga lanka, smatrat e se da su ispunjeni uvjeti za

promjenu odredaba ovog Ugovora o postupku mirenja.

lanak 115. Svaka strana može otkazati ovaj Ugovor. Otkazni rok je tri mjeseca od dana dostave otkaza drugoj strani.

lanak 116. Pregovore o obnovi ovoga Ugovora strane ezapo eti najmanje 60 dana prije isteka roka na koji je sklopljen. Ukoliko novi kolektivni ugovor ne bi bio zaklju en do isteka roka na koji je sklopljen ovaj Ugovor, strane su suglasne da se njegove odredbe produženo primjenjuju do sklapanja novog kolektivnog ugovora.

lanak 117. Ovaj Ugovor stupa na snagu od 01. sije nja2014. godine i biti e objavljen u “Službenom vjesniku” Vukovarsko-srijemske županije.

KLASA: 011-01/14-01/02 UR.BROJ: 2196/02-01-14-01 Ilok, 16. sije nja 2014. godine

ZA GRAD ILOK ZA SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA RH GRADONA ELNIK PREDSJEDNIK Zvonimir Dragun, dipl. ing. Boris Pleša, dipl. politolog

_______________________________ __________________________________

ZA PODRUŽNICU LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA GRADA ILOK

POVJERENIK Janja Mandari

____________________________

GRAD ILOK, Ilok, Trg Nikole Ilo kog 13, OIB: 83038408398 MUZEJ GRADA ILOKA, Ilok, Šetalište o. M. Barbari a 5, OIB 60185053044 GRADSKA KNJIŽNICA I ITAONICA ILOK, Ilok, Trg Nikole Ilo kog 2, OIB 87636804491 (u daljnjem tekstu: Grad Ilok) zastupani po gradona elniku Grada Iloka Zvonimiru Dragunu, kao poslodavcu, iSINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA

REPUBLIKE HRVATSKE, Zagreb, Trg kralja P. Krešimira IV. br. 2, PODRUŽNICA LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA GRADA ILOKA, zastupan po predsjedniku Borisu Pleši (u daljnjem tekstu: Sindikat)

zaklju ili su dana 16. sije nja 2014. godine sljede i

DODATAK I. KOLEKTIVNOM UGOVORU


ZA SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE ZAPOSLENE

U GRADU ILOKU, Muzeju grada Iloka i Gradskoj knjižnici i itaonici Ilok

lanak 1. lanak 46. Kolektivnog ugovora za službenike

i namještenike zaposlene u Upravnim tijelima i službama Grada Iloka, Muzeju grada Iloka i Gradskoj knjižnici i itaonici Ilok ne e se primjenjivati u 2014. godini.

lanak 2. Visina dnevnice za službena putovanja u

Hrvatskoj i anka 51. stavka 2. Kolektivnog ugovora za službenike i namještenike zaposlene u Upravnim tijelima i službama Grada Iloka, Muzeju grada Iloka i Gradskoj knjižnici i itaonici Ilok iznosit e 150,00 kuna u 2014.

godini.

lanak 3. Visina terenskog dodatka iz lanka 51. stavka

3. Kolektivnog ugovora za službenike i namještenike zaposlene u Upravnim tijelima i službama Grada Iloka, Muzeju grada Iloka i Gradskoj knjižnici i itaonici Ilok iznosit e150,00 kuna u 2014. godini.

lanak 4. Pravo na jubilarnu nagradu iz lanka 57.

stavka 1. Kolektivnog ugovora za službenike i namještenike zaposlene u Upravnim tijelima i službama Grada Iloka, Muzeju grada Iloka i Gradskoj knjižnici i itaonici Ilok u 2014. godini

ne e se primjenjivati za službenike i namještenike koji navrše 5, 15, 25 i 35 godina neprekidne službe.

Osnovica za isplatu jubilarnih nagrada iz lanka 57. stavka 2. Kolektivnog ugovora za

službenike i namještenike zaposlene u Upravnim tijelima i službama Grada Iloka, Muzeju grada Iloka i Gradskoj knjižnici i itaonici Ilok iznosi 500,00 kn u 2014. godini.

lanak 5. lanak 59. Kolektivnog ugovora za službenike

i namještenike zaposlene u Upravnim tijelima i službama Grada Iloka, Muzeju grada Iloka i Gradskoj knjižnici i itaonici Ilok ne e se primjenjivati u 2014. godini.

lanak 6. Ovaj ugovor sastavljen je u tri izvorna

primjerka, od kojih jedan primjerak pripada sindikatu, a dva primjerka poslodavcu.

lanak 7. Ugovorne strane sporazumno utvr uju da e za

vrijeme trajanja Kolektivnog ugovora za službenike i namještenike zaposlene u Upravnim tijelima i službama Grada Iloka, Muzeju grada Iloka i Gradskoj knjižnici i itaonici Ilok svake godine prije donošenja prora una ponovo pregovarati o materijalnim pravima koja su ovim Dodatkom ograni ena.


ZA GRAD ILOK ZA SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA RH GRADONA ELNIK PREDSJEDNIK Zvonimir Dragun, dipl. ing. Boris Pleša, dipl. politolog ___________________________ ___________________________________

ZA PODRUŽNICU LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA GRADA ILOKA

POVJERENIK Janja Mandari

_____________________________________

Broj 3. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica

142

OP INA BABINA GREDA AKTI OP INSKOG VIJE A

Na temelju lanka 38. Zakona o lokalnoj i podru noj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ RH, broj 33/01, 60/01, 129/05,109/07 i 125/08 i 36/09 ), lanka 27. i 28. Statuta Op ine Babina Greda („Službeni vjesnik“ Vukovarsko-sriejmske županije, broj 11/09), i lanka 17. Poslovnika o radu Op inskog vije a Op ine Babina Greda, Op insko vije e Op ine Babina Greda na sjednici održanoj dana 3. velja e, 2014. godine, donosi

O D L U K U O IZMJENI I DOPUNI ODLUKE

O IMENOVANJU ODBORA ZA STATUT I POSLOVNIK

I UPRAVNO-PRAVNE POSLOVE

I. U lanku I pod to kom 1. Odluke o imenovanju ODBORA ZA STATUT I POSLOVNIK I UPRAVNO-PRAVNE POSLOVE OP INE BABINA GREDA umjesto rije i „MAJA VUKOVI , predsjednica“, upisuju se rije i „VALETA KOKANOVI ,predsjednik“.

II Sve ostale odredbe Odluke o imenovanju Odbora za Statut i Poslovnik i upravno-pravne poslove ostaju na snazi.

III Ova Odluka supa na snagu danom objave u „Službenom vjesniku“ Vukovarsko-srijemske županije. KLASA: 013-03/14-01/1 URBROJ: 2212/02-01/14-01-1 Babina Greda, 3. velja e 2014. godine

PREDSJEDNIK OP INSKOG VIJE A Jakob Veri

Na temelju lanka 38. Zakona o lokalnoj i podru noj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ RH, broj 33/01, 60/01, 129/05,109/07 i 125/08 i 36/09 ), lanka 27. i 28. Statuta Op ine Babina Greda („Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije, broj 11/09, 04/13), lanka 3. i 23. Poslovnika o radu Op inskog vije a Op ine Babina Greda („Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije, broj 16/09), Op insko vije e Op ine Babina Greda na sjednici održanoj dana 3. velja e 2014. godine, donosi

O D L U K U O IZMJENI DOPUNI ODLUKE

O IZBORU MANDATNOG POVJERENSTVA

I.

U lanku I pod to kom 1. Odluke o izboru Mandatnog povjerenstva umjesto rije i „MAJA VUKOVI , predsjednica“, upisuju se rije i „VALETA KOKANOVI ,predsjednik“

II. Sve ostale odredbe Odluke o izboru Mandatnog povjerenstva ostaju na snazi.

III. Ova Odluka supa na snagu danom objave u „Službenom vjesniku“ Vukovarsko-srijemske županije. KLASA: 013-03/14-01/2 URBROJ: 2212/02-01/14-01-1 Babina Greda, 3. velja e 2014. godine


Na temelju lanka 13. stavka 7. Zakona o zaštiti od požara („Narodne novine“ RH, broj 92/10) i lanka 18. Statuta Op ine Babina Greda („Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije, broj 11/09, 04/13), Op insko vije e Op ine Babina Greda na sjednici održanoj dana 3. velja e 2014. godine, donosi

O D L U K U

I.

Donosi se uskla ena Procjena ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija Op ine Babina Greda, u odnosu na Procjenu ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija („Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije, broj 7/04)

II

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja. KLASA: 214-01/14-01/1 URBROJ: 2212/02-01/14-01-1 Babina Greda, 3. velja e 2014. godine


Na temelju Pravilnika o planu zaštite od požara („Narodne novine“ RH, broj 51/12) i lanka 18. Statuta Op ine Babina Greda („Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije, broj 11/09,04/13), Op insko vije e Op ine Babina

Broj 3. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica Greda na sjednici održanoj dana 3. velja e 2014. godine, donosi

O D L U K U

I.

Donosi se Plan zaštite od požara i tehnoloških eksplozija Op ine Babina Greda, a na osnovi izra ene uskla ene procjene ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija.

II. Planom zaštite od požara i tehnoloških eksplozija Op ina Babina Greda ure uje sustav organizacijskih i tehni kih mjera i utvr uje konkretne odnose i obaveze pojedinih subjekata iz domene zaštite od požara. III. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja. KLASA: 214-01/14-01/2 URBROJ: 2212/02-01/14-01-1 Babina Greda, 3. velja e 2014. godine


Na temelju lanka 8 i 35. Zakona o lokalnoj i podru noj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ RH, broj 33/01, 60/01- Vjerodostojno tuma enje lanka 31. stavka 1., lanka 46. stavka 1 i 2., lanka 53. stavka 4. i lanka 90. stavka 1. Zakona o lokalnoj i podru noj (regionalnoj) samoupravi, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11 i 144/12) i lanka 18. i 61. Statuta Op ine Babina Greda („Službeni vjesnik“ Vukovarsko-sriejsmke županije, broj 11/09,04/13), Op insko vije e Op ine Babina Greda sjednici održanoj 3. velja e 2014. godine, donijelo je

ODLUKU O IZMJENAMA I DOPUNAMA

STATUTA OP INE BABINA GREDA

lanak 1. U Statutu Op ine Babina Greda („Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srisjmek županije, broj 11/09,04/13) u lanku 17. stavak 2. mijenja se i glasi “Pravilnikom o unutarnjem redu Jedinstvenog upravnog odjela uredit e se unutarnje ustrojstvo, naziv i opis poslova radnih mjesta, stru ni i drugi uvjeti za raspored na radna mjesta, broj izvršitelja i druga pitanja od zna aja za rad Jedinstvenog upravnog odjela u skladu sa Statutom i op im aktima.

lanak 2. U lanku 30. to ka 8. Statuta mijenja se i glasi: „donosi rješenje o imenovanju i razrješenju pro elnika Jedinstvenog upravnog odjela te o drugim pravima i obvezama pro elnika“

lanak 3. U lanku 33. stavku 1. umjesto rije i „Upravni odjel“ upisuju se rije i „Jedinstveni upravni odjel“. U stavku 3. umjesto rije i „ureda“ upisuju se rije i „Jedinstvenog upravnog odjela“.

lanak 4 Ova odluka o izmjenama i dopunama Statuta stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom vjesniku“ Vukovarsko-srijemske županije. KLASA: 012-03/14-01/1 URBROJ: 2212/02-02/14-01-1 Babina Greda, 3. velja e 2014. godine


Temeljem lanka 2. i 3. Zakona o pla ama u lokalnoj i podru noj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ RH, broj 28/10) lanka 18. Statuta Op ine Babina Greda („Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije, broj 11/09, 04/13), lanka 45. Poslovnika oradu Op inskog vije a („Službeni vjesnik“ Vukovarsko-sriejmske županije, broj 16/09), Op insko vije e Op ine Babina Greda na svojoj sjednici održanoj dana 3. velja e 2014. godine, donijelo je

O D L U K U O IZMJENI I DOPUNI ODLUKE O PLA I, NAKNADI I DRUGIM

PRAVIMA IZ RADA OP INSKOG NA ELNIKA I NJEGOVOG ZAMJENIKA

I.

lanak V Odluke o pla i, naknadi i drugim pravima iz rada op inskog na elnika i njegovog zamjenika („Službeni vjesnik“ Vukovarsko-sriejmske županije, broj 23/10), mijenja se i glasi: „Dužnosnici, osim prava na pla u i na naknadu za rad bez zasnivanja radnog odnosa i staž osiguranja imaju pravo na naknadu stvarnih materijalnih troškova nastalih u vezi s obnašanjem dužnosti“.

II.

lanak VI briše se.

III. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom vjesniku“ Vukovarsko-srijemske županije. KLASA: 026-02/14-01/1 URBROJ: 2212/02-01/14-01-1 Babina Greda, 3. velja e 2014. godine


143

Broj 3. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica Na temelju lanka 95. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i podru noj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, broj 86/08, 61/11) i lanka 18. Statuta Op ine Babina Greda („Sl. vjesnik“ 11/09, 04/13), Op insko vije e Op ine Babina Greda na sjednici održanoj dana 03. velja e, 2014. godine, donosi

O D L U K U o kriterijima i na inu provo enja ocjenjivanja

službenika i namještenika

lanak 1. Ovom Odlukom ure uju se kriteriji za

ocjenjivanje te na in provo enja ocjenjivanja službenika i namještenika u Jedinstvenom upravnom odjelu Op ine Babina Greda. Razdoblje i obuhvat ocjenjivanja, donositelji rješenja o ocjenjivanju (ocjenjiva ), utemeljene ocjene, sustav ocjena te posljedice negativne ocjene ure eni su zakonom.

lanak 2.

Svrha ocjenjivanja je poticanje

službenika na u inkovito obavljanje zada a te utvr ivanje doprinosa službenika u obavljanju poslova, kao kriterija za nagra ivanje i napredovanje u službi te primjenu drugih propisa o službeni kim odnosima vezanih uz ocjenjivanje.

lanak 3.

Ocjenjivanje službenika provodi se kroz slijede e faze:

1) kontinuirano pra enje rada službenika te davanje uputa radi poboljšanja u inkovitosti i kvalitete rada

2) sastavljanje prijedloga godišnje ocjene 3) upoznavanje službenika s prijedlogom

godišnje ocjene u okviru provedbe redovitog razvojno – ocjenjiva kog razgovora sa službenikom

4) donošenje rješenje o ocjenjivanju. Ocjenjiva e prema potrebi ili na zahtjev

službenika tijekom razdoblja ocjenjivanja provoditi izvanredne razvojno – ocjenjiva ke razgovore.

lanak 4. O razvojno-ocjenjiva kom razgovoru kao obveznom osnovnom okviru ocjenjivanja prilikom donošenja ocjena sastavlja se zapisnik.

Ako se službenik ne složi s prijedlogom ocjene, pa se provede izvanredni razvojno – usmjeriva ki razgovor te ako sastavljanje zapisnika zatraži jedna od strana u razgovoru zapisnik potpisuje ocjenjiva i službenik.

Ako službenik odbije potpisati zapisnik, ocjenjiva e o tom sastaviti bilješku. Primjerak zapisnika unosi se u spis predmeta ocjenjivanja te u osobni o evidnik službenika.

lanak 5. Službenici se ocjenjuju temeljem sljede ih kriterija: 1. Stru nost 2. Kreativnost i samostalnost 3. Inicijativnost 4. Kvaliteta obavljenih poslova 5. Opseg obavljenih poslova i poštivanje zadanih rokova 6. Poštivanje radnog vremena 7. Odnos prema ostalim suradnicima i strankama

lanak 6.

Za svaki od kriterija iz lanka 5. sadržanih u obrascu za ocjenjivanje dodjeljuje se sljede e:

- 10 bodova - ako su rad i u inkovitost službenika najviše kvalitete te osiguravaju najbolje i jedinstveno izvršavanje službe

- 8 bodova - ako su rad i u inkovitost službenika naro ito dobar i osigurava prvorazredno izvršavanje službe

- 6 bodova - ako su rad i u inkovitost prosje ne kvalitete i osiguravaju pouzdano obavljanje službe (standardno izvršavanje poslova radnog mjesta)

- 3 boda – ako rad i u inkovitost službenika osiguravaju najmanju mogu u mjeru prihvatljivih standarda kvalitete i preciznosti u obavljanju službe

- 1 bod – ako su rad i u inkovitost službenika ispod minimuma standarda kvalitete te nisu dovoljni da osiguraju pouzdano i prihvatljivo obavljanje službe.

Ocjenjiva može za pojedini kriterij dodijeliti službeniku najviše 10 bodova.

lanak 7.

Ocjenjivanje se provodi na temelju zbroja bodova dodijeljenih prema lanku 6. ove Odluke, tako:

- Ocjena službenika dobiva se zbrajanjem broja bodova kojima je njihov rad ocijenjen

prema svim kriterijima iz ove Odluke, kako slijedi:

1. "odli an", ako je zbroj postignutih bodova službenika od 63 do 70 bodova,

2. "vrlo dobar", ako je zbroj postignutih bodova službenika od 49 do 62 bodova,

3. "dobar", ako je zbroj postignutih bodova službenika od 31 do 48 bodova, 4.

4. "zadovoljava", ako je zbroj postignutih bodova službenika od 19 do 30 bodova,

5. "ne zadovoljava", ako je zbroj postignutih bodova službenika manji od 19 boda.

lanak 8. Službenicima i namještenicima ocjenjenima ocjenom "odli an" pro elnik dodjeljuje jednokratan dodatak na pla u za uspješnost na radu (stimulaciju) u bruto iznosu od 20 % pla e ispla ene za prethodni mjesec, u okviru prvog

144

Broj 3. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica obra una pla e nakon kona nosti rješenja o ocjenjivanju. Pro elnicima ocjenjenim ocjenom „odli an“ op inski na elnik dodjeljuje jednokratan dodatak na pla u ( stimulaciju) u bruto iznosu od 20% pla e ispla ene za prethodni mjesec u okviru prvog obra una pla e nakon kona nosti rješenja o ocjenjivanju.

lanak 9. Kada službenik zbog zakonom propisanih razloga nije ocijenjen za pojedinu godinu, o tome se sastavlja bilješka, koju potpisuje ocjenjiva i službenik.

lanak 10. Rješenje o ocjenjivanju te bilješke iz lanka 9. ove Odluke unose u osobni o evidnik službenika.

lanak 11.

Odredbe ove Odluke o ocjenjivanju službenika primjenjuju se i na namještenike.

lanak 12. U sklopu svojih usmjeriva ko-nadzornih ovlasti, op inski na elnik osigurava dosljednu i ujedna enu primjenu odredbe ove Odluke od strane svih ocjenjiva a.

lanak 13. Kad ocjenjiva , zbog toga jer se kratko nalazi na svojoj dužnosti ili zbog drugih razloga, smatra da nije u mogu nosti u potpunosti ocijeniti rad službenika, prije sastavljanja prijedloga ocijene savjetovat e se sa sadašnjim i /ili prijašnjim nadre enim službenikom ili prijašnjim ocjenjiva em službenika iji se rad ocjenjuje.

lanak 14. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u „Službenom vjesniku“ Vukovarsko-srijemske županije. KLASA: 110-01/14-01/1 URBROJ: 2212/02-02/14-01-1 Babina Greda, 3. velja e 2014. godine


145


OP INA BOGDANOVCI AKTI OP INSKOG NA ELNIKA

Na temelju lanka 5. stavka 2. Zakona o zaštiti pu anstva od zaraznih bolesti ("Narodne novine" RH, broj 79/07, 113/08 i 43/09.), lanka 47. Statuta Op ine Bogdanovcii ("Službeni vjesnik" Vukovarsko-srijemske županije, broj 05/13.), Op inski na elnik, dana, 31. sije nja 2014. godine, donosi :

P R O G R A M mjera za zaštitu pu anstva od zaraznih bolesti

na podru ju Op ine Bogdanovci

lanak 1. Donosi se godišnji Program mjera zaštite

pu anstva od zaraznih bolesti na podru ju Op ineBogdanovci za 2014. godinu (u daljnjem tekstu: Program), prema prijedlogu Zavoda za javno zdravstvo Vukovarsko-srijemske županije.

Programom se utvr uju mjere za spre avanje i suzbijanje zaraznih bolesti, izvršitelji programa, sredstva, rokovi te na in pla anja i provedba Programa.

lanak 2. Preventivna i obvezna preventivna dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija kao posebna mjera obavlja se radi spre avanja pojave zaraznih bolesti sukladno utvr enom Programu u objektima koji podliježu sanitarnom nadzoru, odnosno u gra evinama, postrojenjima, prostorima, prostorijama, na ure ajima i opremi osoba koje obavljaju gospodarske djelatnosti i u djelatnostima na podru ju zdravstva, odgoja, obrazovanja, socijalne skrbi, ugostiteljstva, turizma, obrta i usluga, športa i rekreacije, objektima za javnu vodoopskrbu i uklanjanje otpadnih voda te deponijima za odlaganje komunalnog otpada, u djelatnosti javnog prometa, u i oko stambenih objekata, na javnim površinama i javnim objektima u gradovima i naseljima te drugim objektima od javnozdravstvene i komunalne važnosti.

lanak 3. Preventivna i obvezna preventivna dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija provodi se na temelju epidemioloških indikacija koje utvr uje specijalist epidemiologije zavoda za javno zdravstvo Vukovarsko-srijemske županije koji o tome obavješ uje nadležnoga sanitarnog inspektora ili na temelju obavljenog sanitarnog nadzora nadležnog sanitarnog inspektora.

lanak 4. Provo enje obveznih preventivnih mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije nare uje nadležni sanitarni inspektor.

lanak 5. Op ina Bogdanovci sukladno to ci II. Programa snosi troškove provedbe obvezne preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije u objektima, prostorima, te na površinama na podru ju Op ineBogdanovci, a u prora unu Op ine Bogdanovci za 2014. godinu osigurana su sljede a sredstva i to: - dezinsekcija i deratizacija 50.000,00 kuna

lanak 6. Troškove provedbe mjera obvezne preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije Op ina nije dužan snositi u slu aju: - kada je pozitivnim propisima odre eno da te troškove snose drugi subjekti - kada su sklopljeni ugovori o zakupu kojim obveza podmirenja predmetnih troškova prelazi na zakupoprimca.

lanak 7. Obveznu preventivnu dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju u objektima, prostorima i površinama iz lanka 2. ovog Programa provodi osoba ovlaštena za obavljanje dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije sukladno propisima, koja s Op inom sklopi Ugovor o provo enju mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije na podru ju Op ine.

lanak 8. Troškove provedbe mjera obvezne preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije u objektima i prostorima te na površinama koje nisu u vlasništvu Op ine snose njihovi vlasnici odnosno korisnici.

lanak 9. Stru ni nadzor nad provedbom ovog Programa provodi Zavod za javno zdravstvo Vukovarsko-srijemske županije. Stru ni nadzor iz stavka 1. ovog lanka financira se iz prora unskih sredstava Op ine Bogdanovci.

lanak 10.Ovaj Program stupa na snagu danom objave u

„Službenom vjesniku“ Vukovarsko-srijemske županije.

KLASA: 322-01/14-01/ URBROJ: 2196/03-01/01-14- Bogdanovci, 31. sije nja 2014.godine

OP INSKI NA ELNIKJuraj Mihajlovi


OP INA NIJEMCI AKTI OP INSKOG VIJE A

Na temelju lanka 10. stavka 1. Zakona o pla ama u lokalnoj i podru noj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ Republike Hrvatske, broj 28/10), Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o ustrojstvu upravnih odjela Op ine Nijemci od 29.sije nja 2014.godine i lanka 29. Statuta Op ine Nijemci ( «Službeni vjesnik VSŽ 04/13) Op insko vije e Op ine Nijemci, na prijedlog op inskog na elnika, na svojoj 8. sjednici održanoj dana 11. velja e 2014.. godine, donosi

ODLUKU o koeficijentima za obra un pla e službenika i

namještenika u Vlastitom pogonu Op ine Nijemci

lanak 1. Ovom odlukom odre uju se koeficijenti za obra un pla e službenika i namještenika u Vlastitom pogonu Op ine Nijemci.

lanak 2. Koeficijenti iz lanka 1. ove Odluke iznose:

RADNO MJESTO KOEFICIJENT Upravitelj/upraviteljica Vlastitog pogona 1,50

Komunalni radnik 1,00

lanak 3. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom vjesniku“ Vukovarsko-srijemske županije.

KLASA:112-01/14-10/01 URBROJ: 2188/06-01-14-1 Nijemci, 11. velja e 2014.godine

PREDSJEDNIK OP INSKOG VIJE AKrunoslav Marijanovi

Temeljem lanka 79. stavak 2. Zakona o lokalnim izborima („Narodne novine“ RH, broj 144/12) i l. 29. i 37. Statuta Op ine Nijemci te lanka 4. Poslovnika Op inskog vije a Op ine

Nijemci, Op insko vije e Op ine Nijemci je na 8. sjednici održanoj 11. velja e 2014. godine, donijelo

Z A K L J U A K o mirovanju mandata vije nice Op inskog vije a

Op ine Nijemci Božane Mikinac i po etku obnašanja dužnosti zamjenika

I. Mirovanje mandata vije nici Op inskog vije aBožani Mikinac (HDZ), po inje 11. velja e 2014. godine i tim danom po inje obnašati dužnost zamjenik vije nice Vjekoslav Suboti iz Nijemaca, Strossmayerova 30, kandidat s kandidacijske liste HDZ-a.

II. Ovaj Zaklju ak objavit e se u „Službenom vjesniku“ Vukovarsko-srijemske županije.

KLASA: 013-03/14-01/02 URBROJ: 2188/06-01-14-4 Nijemci, 11. velja e 2014. godine


Temeljem lanka 29. Statuta Op ine Nijemci, Op insko vije e Op ine Nijemci na svojoj 8. sjednici održanoj 11. velja e 2014. godine donosi:

ODLUKU o izmjenama

Odluke o izboru Odbora za statut i poslovnik

I. Umjesto Božane Mikinac, koja je svoj mandat op inske vije nice stavila u mirovanje, za lana Odbora za statut i poslovnik imenuje se Vjekoslav Suboti iz Nijemaca, Strossmayerova 30.

II. Ova Odluka objavit e se u „Službenom vjesniku“ Vukovarsko-srijemske županije.

KLASA: 021-05/13-50/08 URBROJ: 2188/06-01-14-2 Nijemci, 11. velja e 2014.godine



Temeljem lanka 29. Statuta Op ine Nijemci, Op insko vije e Op ine Nijemci na svojoj 8. sjednici održanoj 11. velja e 2014. godine, donosi

ODLUKU o izmjenama

Odluke o imenovanju Mandatnog povjerenstva

I. Umjesto Božane Mikinac, koja je svoj mandat op inske vije nice stavila u mirovanje, za lana Mandatnog povjerenstva imenuje se Vjekoslav Suboti iz Nijemaca, Strossmayerova 30.

II. Ova Odluka objavit e se u «Službenom vjesniku» Vukovarsko-srijemske županije.

KLASA: 021-05/13-50/01 UR.BROJ: 2188/06-01-14-2 Nijemci, 11. velja e 2014.godine


Na temelju lanka 7. stavka 2. Zakona o financiranju politi kih aktivnosti i izborne promidžbe ("Narodne novine" RH, broj 24/11 i 61/11, 27/13) i lanka 29. Statuta Op ine Nijemci (“Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije, broj 04/13), Op insko vije e Op ineNijemci na 8. sjednici održanoj 11. velja e 2014. godine, donijelo je

O D L U K U o raspore ivanju sredstava za financiranje

politi kih stranaka zastupljenih u

Op inskom vije u Op ine Nijemci za 2014. godinu

lanak 1. Ovom Odlukom raspore uju se sredstva za financiranje politi kih zastupljenih u Op inskom vije u Op ine Nijemci za 2014. godinu koja se osiguravaju u Prora unu Op ine Nijemci za 2014. godinu.

lanak 2. U Prora unu Op ine Nijemci za 2014. godinu osigurana su sredstva za financiranje politi kihstranaka zastupljenih u Op inskom vije u u iznosu od 50.000,00 kuna.

lanak 3. Za svakog lana Op inskog vije a utvr uje se

jednaki iznos sredstava tako da pojedinoj politi koj stranci pripadaju sredstva razmjerno broju njenih lanova Op inskog vije a u trenutku konstituiranja

Op inskog vije a.Za svakog izabranog lana Op inskog vije a

podzastupljenog spola, pojedinoj politi koj stranci pripada i pravo na naknadu razmjerno broju izabranih lanova Op inskog vije apodzastupljenog spola.

lanak 4. Za svakog lana Op inskog vije a utvr uje se

iznos sredstava od 3.810,00 kuna. Za svakog lana Op inskog vije a

podzastupljenog spola utvr uje se naknada u iznosu od 381,00 kuna.

lanak 5. Politi kim strankama zastupljenim u Op inskom vije u raspore uju se sredstva osigurana u Prora unu Op ine Nijemci za 2014. godinu na na in utvr en u lanku 3. Ove Odluke u iznosima kako slijedi:

Naziv politi ke stranke Broj vije nika Iznos u kunama

Hrvatska demokratska zajednica – HDZ 7 27.051,00

Socijaldemokratska partija – SDP 1 3.810,00

Hrvatska stranka prava dr. A. Star evi – HSP dr.A. Star evi 1 3.810,00

Hrvatska socijalno liberalna stranka-HSLS 2 7.620,00

Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje- HDSSB 1 3.810,00

Samostalna demokratska srpska stranka - SDSS 1 3.810,00

lanak 6. Sredstva iz lanka 5. ove Odluke, dozna uje Odjel za financije, razvoj i gospodarstvo na žirora un politi ke stranke tromjese no u jednakim iznosima.

lanak 7. Ova Odluka objavit e se u "Službenom vjesniku“ Vukovarsko-srijemske županije.

KLASA:421-01/14-10/09 URBROJ:2188/06-01-14-1 Nijemci, 11. velja e 2014.godine



149

OP INA NUŠTAR AKTI OP INSKOG NA ELNIKA

Na temelju lanka 4. stavka 3. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i podru noj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ Republike Hrvatske, broj 86/08 i 61/11), na elnik Op ine Nuštar, donosi

PRAVILNIK

O UNUTARNJEM REDU JEDINSTVENOG UPRAVNOG ODJELA

OP INE NUŠTAR I. OP E ODREDBE

lanak 1.

Ovim se Pravilnikom ure uje unutarnje ustrojstvo Jedinstvenog upravnog odjela, nazivi i opisi poslova radnih mjesta, stru ni i drugi uvjeti za raspored na radno mjesto, broj izvršitelja i druga pitanja od zna aja za rad i radne odnose Jedinstvenog upravnog odjela Op ine Nuštar (u daljnjem tekstu: Jedinstveni upravni odjel).

lanak 2. Upravna tijela obavljaju poslove odre ene zakonom, ovim Pravilnikom i drugim propisima.

lanak 3. Izrazi koji se koriste u ovom pravilniku za osobe u muškom rodu, uporabljeni su neutralno i odnose se na muške i ženske osobe. U rješenjima kojima se odlu uje o pravima, obvezama i odgovornostima službenika i namještenika, kao i u potpisu pismena, te uredskim natpisima, naziv radnog mjesta navodi se u rodu koji odgovara spolu službenika, odnosno namještenika raspore enog na odnosno radno mjesto. II. DJELOKRUG JEDINSTVENOG UPRAVNOG ODJELA

lanak 4. U Jedinstvenom upravnom odjelu Op ine Nuštar obavljaju se poslovi za predstavni ko i izvršno tijelo te njihova radna tijela iz oblasti i nadležnosti lokalne samouprave i upravnih podru ja:

- mjesna samouprava, - prostorno planiranje, - financija i prora una, - komunalno-stambenog gospodarstva, - zaštite okoliša i gospodarenja otpadom, - prometa i veza, - imovinsko pravnih poslova, - upravljanja nekretninama, - zaštite i spašavanja - te iz ostalih nadležnosti odre enih

posebnim propisima sljede i upravni, stru ni i tehni ki poslovi: samoupravni poslovi, op i poslovi, društvenih

djelatnosti, poslovi prijema i slanja pošte, izrade akata i dopisa, arhiviranja, pra enja i primjene propisa, prostornog planiranja, mjesne samouprave, razvoja gospodarstva, javne nabave, poslovi iz socijalne nadležnosti, procjene šteta od elementarnih nepogoda, razreza i naplate komunalnog doprinosa i komunalne naknade, izrade prora una i svih drugih izvješ a i obra una vezanih uz prora un, obra un i isplatu pla a, sve isplate iz prora una, naplate op inskih prihoda te svi poslovi knjigovodstvenih i ra unovodstvenih evidencija i izvješ a, poslovi protupožarne zaštite i nadzora, zaštite na radu, komunalnog reda, iš enja i održavanja prostora i objekata

u vlasništvu Op ine Nuštar te javnih površina koje ne održavaju gra ani, nadzora obavljanja komunalnih poslova putem koncesija i ugovora o povjeravanju komunalnih poslova.

III. UPRAVLJANJE I RUKOVO ENJE

lanak 5. Upravnim tijelom upravlja pro elnik. Pro elnik organizira i uskla uje rad Jedinstvenog upravnog odjela. Za zakonitost i u inkovitost rada Jedinstvenog upravnog odjela pro elnik odgovara op inskom na elniku.

lanak 6. Službenici i namještenici dužni su svoje poslove obavljati sukladno zakonu i drugim propisima, op im aktima Op ine Nuštar, pravilima struke te uputama pro elnika Jedinstvenog upravnog odjela i drugih nadre enih službenika.

lanak 7. Op inski na elnik usmjerava djelovanje Jedinstvenog upravnog odjela u obavljaju poslova iz nadležnosti Jedinstvenog upravnog odjela i nadzire njegov rad. IV. RASPORED NA RADNA MJESTA

lanak 8. Službenik i namještenik može biti raspore en na upražnjeno radno mjesto ako ispunjava op e uvjete za prijam u službu propisane zakonom te posebne uvjete za raspored na radno mjesto propisane zakonom, Uredbom o klasifikaciji radnih mjesta u lokalnoj i podru noj (regionalnoj) samoupravi (NN 74/10 – u nastavku teksta: Uredba) i ovim Pravilnikom. Posebni uvjet za raspored na sva radna mjesta službenika je položen državni stru ni ispit. Osoba


bez položenog državnog stru nog ispita može biti raspore ena na radno mjesto pod pretpostavkama propisanim zakonom. Obveza probnog rada utvr uje se u skladu sa zakonom.

lanak 9. Postupak raspore ivanja na radno mjesto provodi se u skladu sa zakonom. Stru nu i administrativnu potporu povjerenstvima za provedbu natje aja za prijam u službu pruža službenik u ijoj su nadležnosti kadrovski poslovi. Op inski na elnik daje prethodno odobrenje za popunu radnog mjesta prijmom u službu, odnosno prijmom namještenika u radni odnos, u skladu s važe im planom prijma u službu. V. SISTEMATIZACIJA RADNIH MJESTA

lanak 10. Sastavni dio ovog pravilnika ini sistematizacija radnih mjesta u upravnom odjelu koja sadržava opis radnih mjesta i broj izvršitelja na pojedinom radnom mjestu. Opis radnog mjesta sadrži elemente propisane Uredbom. VI. VO ENJE UPRAVNOG POSTUPKA

lanak 11. U upravnom postupku postupa službenik u opisu poslova kojeg je vo enje tog postupka ili rješavanje o upravnim stvarima. Službenik ovlašten za rješavanje u upravnim stvarima ovlašten je i za vo enje postupka koji prethodi rješavanju upravne stvari. Kada službenik u opisu poslova kojeg je vo enje upravnog postupka ili rješavanje o upravnim stvarima odsutan, ili postoje pravne zapreke za njegovo postupanje, ili odnosno radno mjesto nije popunjeno, za vo enje upravnog postupka, odnosno rješavanje upravne stvari nadležan je pro elnik Jedinstvenog upravnog odjela. Ako nadležnost za rješavanje pojedine stvari nije odre ena zakonom, drugim propisom, ni ovim Pravilnikom, za rješavanje upravne stvari

nadležan je pro elnik Jedinstvenog upravnog odjela. VII. RADNO VRIJEME I ODNOSI SA STRANKAMA

lanak 12. Jedinstveni upravni odjel Op ine Nuštar po inje s radom u 7,00 sati, a završava s radom u 15,00 sati. Dnevni odmor u tijeku rada traje 30 minuta, a koristi se u vremenu od 10,30 do 11,00 sati. Raspored termina za rad sa strankama isti e se na ulazu u sjedište op inske uprave. VIII. DRUGA PITANJA OD ZNA AJA

ZA RAD JEDINSTVENOG UPRAVNOG ODJELA

lanak 13.

Puno radno vrijeme službenika i namještenika je 40 sati tjedno. Tjedno radno vrijeme raspore uje se na 5 radnih dana, od ponedjeljka do petka. Dnevno radno vrijeme je jednokratno i traje 8 sati. Službenik i namještenik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno. Dani tjednog odmora su subota i nedjelja. Ako je prijeko potrebno da službenik ili namještenik radi na dan tjednog odmora, osigurava mu se korištenje tjednog odmora tijekom slijede eg tjedna.

lanak 14. Službenik i namještenik Jedinstvenog upravnog odjela ima za svaku kalendarsku godinu pravo na pla eni godišnji odmor u trajanju od najmanje etiri tjedna, odnosno za službenike i

namještenike koji rade pet dana u tjednu minimalni broj dana godišnjeg odmora iznosi 20 radnih dana, a sve prema Pravilniku o godišnjim odmorima.

lanak 15. Službenik i namještenik ima pravo na dopust uz naknadu pla e (pla eni dopust) u jednoj kalendarskoj godini u sljede im slu ajevima:

- zaklju enje braka 5 radnih dana - ro enje djeteta 5 radnih dana - smrt supružnika, djeteta, posvojitelja, posvojenika, roditelja i unuka 5 radnih dana - smrt ostalih lanova obitelji 2 radna dana - selidbe u istom mjestu stanovanja 2 radna dana - selidbe u drugo mjesto stanovanja 3 radna dana - teške bolesti djeteta ili roditelja izvan mjesta stanovanja 3 radna dana - polaganje državnog stru nog ispita ili stru nog ispita za namještenika prvi put 7 radnih dana - nastupanja u kulturnim i športskim priredbama 1 radni dan - sudjelovanje na sindikalnim susretima, seminarima, obrazovanju 2 radna dana - elementarne nepogode 5 radnih dana.

150


Službenik i namještenik ima pravo na pla eni dopust za svaki smrtni slu aj naveden u stavku 1. ovog lanka, neovisno o broju dana koje je tijekom iste godine iskoristio po drugim osnovama.

lanak 16. Za vrijeme stru nog ili op eg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja na koji ga uputi poslodavac službenik i namještenik ostvaruje pravo na dnevnicu i trošak prijevoza u iznosu neoporezive svote koje su odre en Pravilnikom o porezu na dohodak, a može se odobriti godišnje i do 7 radnih dana pla enog dopusta za pripremanje i polaganje ispita.

lanak 17. Službenik i namještenik može koristiti pla eni dopust isklju ivo u vrijeme nastupa okolnosti na osnovu kojih ima pravo na pla eni dopust.

lanak 18. U pogledu stjecanja prava iz službe odnosno radnog odnosa ili u svezi sa službom ili radnim odnosom, razdoblje pla enog dopusta smatra se vremenom provedenim na radu.

lanak 19. Službeniku i namješteniku može se odobriti dopust bez naknade pla e (nepla eni dopust) do 30 radnih dana u tijeku kalendarske godine pod uvjetom da je takav dopust opravdan i da ne e izazvati teško e u obavljanju poslove upravnih tijela, a osobito radi gradnje, popravaka i adaptacije ku e ili stana, njege lana uže obitelji, lije enja na vlastiti trošak, vlastitog školovanja ili specijalizacije. Za vrijeme nepla enog dopusta službeniku i namješteniku miruju prava i obveze iz službe odnosno radnog odnosa.

lanak 20. Stru no osposobljavanje i usavršavanje službenika provoditi e se sukladno Zakonu o službenicima i namještenicima u lokalnoj i podru noj (regionalnoj) samoupravi.

lanak 21. Odredbe Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i podru noj (regionalnoj) samoupravi koje nisu razra ene ovim pravilnikom, a kojima se ure uju prava i obveze te odnosi službenika i namještenika u lokalnoj samoupravi primjenjuju se neposredno. IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

lanak 22. Službenici i namještenici zate eni u službi, odnosno u radnom odnosu, u Jedinstvenom upravnom odjelu na dan stupanja na snagu ovog Pravilnika, bit e raspore eni na radna mjesta u skladu s ovim Pravilnikom, u rokovima i na na in propisan Zakonom. Službenicima i namještenicima e rješenjem o rasporedu biti utvr ene obveze sadržane u rješenjima o rasporedu važe im na dan stupanja na snagu ovog Pravilnika.

lanak 23. Ovaj Pravilnik stupa na snagu 8 dana od objave u Službenom vjesniku Vukovarsko-srijemske županije. KLASA: 023-05/14-01/1 URBROJ: 2188/07-14-01/03 Nuštar, 30. sije nja 2014. godine

OP INSKI NA ELNIK Hrvoje Drinovac

151


SIST

EM

AT

IZA

CIJ

A R

AD

NIH

MJE

STA

JE

DIN

STV

EN

I U

PR

AV

NI

OD

JEL

OP

INE

NU

ŠTA

R

N

aziv

rad

nog

mje

sta

R

.br.

kate

gori

ja

potk

ateg

orija

ra

zina

K

lasi

f.ra

ng

P

otre

bno

stru

no z

nanj

e

Opi

s po

slov

a ra

dnog

mje

sta

Bro

j iz

vrši

telj

a

Pro

elni

k je

dins

tven

og u

prav

nog

odje

la

1.

I.

Gla

vni

ruko

vodi

telj

- 1.

-M

agis

tar

prav

ne

stru

ke,

5

godi

na

radn

og

isku

stva

na

od

gova

raju

im

posl

ovim

a ,

orga

niza

cijs

ke

spos

obno

sti

i ko

mun

ikac

ijsk

e vj

ešti

ne

potr

ebne

za

us

pješ

no

upra

vlja

nje

upra

vnim

tije

lom

-p

olož

en d

ržav

ni s

tru

ni is

pit

-dob

ro p

ozna

vanj

e ra

da n

a ra

unal

u

-Ruk

ovod

i rad

om je

dins

tven

og u

prav

nog

odje

la

(u

dalj

njem

teks

tu-J

UO

)

-Pla

nira

, org

aniz

ira,

koo

rdin

ira

i kon

trol

ira

rad

unut

ar J

UO

-O

sigu

rava

zak

onit

rad

i br

ine

za iz

vrša

vanj

e ra

dni z

adat

aka

i obv

eza

JUO

-r

aspo

reuj

e ra

dne

zada

tke

unut

ar J

UO

, da

je u

pute

za

rad

služ

beni

cim

a i

nam

ješt

enic

ima

te o

bavl

ja n

adzo

r na

d nj

ihov

im r

adom

-b

rine

o p

ravo

dobn

om d

osta

vlja

nju

izvj

eša

nadl

ežni

m ti

jeli

ma

-pok

ree

inic

ijat

ivu

i da

je p

rije

dlog

e O

pin

skom

na

elni

ku z

a un

aprj

een

je

rada

i or

gani

zaci

je J

UO

-b

rine

o s

tru

nom

osp

osob

ljava

nju

i usa

vrša

vanj

u sl

užbe

nika

-o

bavl

ja k

adro

vske

pos

love

-p

ripr

ema

nacr

te u

govo

ra

-pri

prem

a pr

ijed

loge

op

ih

akat

a ko

je d

onos

i O

pin

sko

vije

e i

Op

insk

i na

elni

k te

sas

tavl

ja p

rove

dben

e i

poje

dina

ne a

kte

na t

emel

ju d

ones

enih

od

luka

-O

bavl

ja s

tru

nu p

ripr

emu

i ob

radu

sje

dnic

a op

insk

og V

ijea

, sr

euj

e i

uva

izvo

rnu

doku

men

taci

ju

opin

skog

V

ije

a i

Na

elni

ka

te

dost

avlj

a ak

te

služ

beno

m g

lasi

lu n

a ob

javu

-s

ukla

dno

Zak

onu

o pr

avu

na

pris

tup

info

rmac

ijam

a rj

ešav

a po

jedi

nane

za

htje

ve

-pro

vodi

upr

avni

pos

tupa

k i d

onos

i rje

šenj

a -s

udje

luje

u p

ripr

eman

ju i

prov

oen

ju p

ostu

paka

javn

e na

bave

-o

bavl

ja p

oslo

ve v

ezan

e za

pro

vedb

u ja

vnih

nat

jeaj

a -o

bavl

ja

stru

ne

posl

ove

iz

obla

sti

imov

insk

o-pr

avni

h od

nosa

ko

ji

su

u na

dlež

nost

i JU

O

-pra

ti p

ravn

e pr

opis

e i p

redl

aže

mje

re z

a nj

ihov

u pr

imje

nu

-ob

avlj

a po

slov

e pr

oel

nika

ut

vren

e Z

akon

om

o sl

užbe

nici

ma

i na

mje

šten

icim

a u

loka

lnoj

i p

odru

noj

( re

gion

alno

j )

sam

oupr

avi

i dr

ugim

za

koni

ma

i pr

opis

ima

te

po

slov

e od

reen

e ak

tim

a O

pin

skog

vi

jea

i O

pin

skog

na

elni

ka

-oba

vlja

i os

tale

pos

love

po

nalo

gu O

pin

skog

na

elni

ka

1

Viš

i str

uni

sur

adni

k za

pra

vne

i op

e po

slov

e

2.

II.

6

-Mag

ista

r pr

avne

st

ruke

, 1

godi

na

radn

og

isku

stva

na

od

gova

raju

im

posl

ovim

a,

orga

niza

cijs

ke

spos

obno

sti

i ko

mun

ikac

ijsk

e vj

ešti

ne

potr

ebne

za

us

pješ

no

upra

vlja

nje

upra

vnim

tije

lom

-p

olož

en d

ržav

ni s

tru

ni is

pit

-dob

ro

pozn

avan

je

rada

na

ra

unal

u

- br

ine

o pr

avod

obno

m d

osta

vlja

nju

izvj

eša

nadl

ežni

m ti

jeli

ma

-pri

prem

a na

crte

ugo

vora

-p

ripr

ema

prij

edlo

ge

opih

ak

ata

koje

don

osi

Op

insk

o vi

jee

i O

pin

ski

nael

nik

-

prip

rem

a na

crte

rje

šenj

a ve

zano

za

kom

unal

nu n

akna

du

-Oba

vlja

str

unu

pri

prem

u i

obra

du s

jedn

ica

Op

insk

og v

ijea

, sr

euj

e i

uva

izvo

rnu

doku

men

taci

ju

opin

skog

V

ije

a i

Na

elni

ka

te

dost

avlj

a ak

te

služ

beno

m g

lasi

lu n

a ob

javu

-S

udje

luje

u

izra

di

i os

igur

ava

prov

edbu

so

cija

lnog

pr

ogra

ma,

pr

ogra

ma

rasp

olag

anja

pol

jopr

ivre

dnim

zem

ljiš

tem

, pro

gram

a ku

lture

, rel

igij

e, š

port

a -o

bavl

ja p

oslo

ve v

ezan

e za

pro

vedb

u ja

vnih

nat

jeaj

a -o

bavl

ja i

mov

insk

o-pr

avne

pos

love

vez

ane

za r

aspo

laga

nje

nekr

etni

nam

a u

vlas

ništ

vu O

pin

e

- ob

avlja

pis

men

u ko

resp

oden

ciju

za

nael

nika

-

vodi

evi

denc

iju n

abav

e i p

otro

šnje

ure

dsko

g m

ater

ijal

a -

vodi

pro

pisa

ne e

vide

ncij

e za

rad

ni o

dnos

, oev

idni

ke i

osob

ne d

osje

e -

rasp

ore

uje

akte

po

ustr

ojst

veni

m je

dini

cam

a, v

odi u

rudž

eni z

apis

nik

- vr

šite

lj d

užno

sti p

roel

nika

do

imen

ovan

ja p

roel

nika

po

javn

om n

atje

aju

-oba

vlja

i os

tale

pos

love

po

nalo

gu O

pin

skog

na

elni

ka i

pro

elni

ka J

UO

Ref

eren

t za

raun

ovod

stve

no-f

inan

cijs

ke p

oslo

ve

III.

3.

re

fere

nt

- 11

.

-Sre

dnja

str

una

spr

ema

i

najm

anje

jedn

a go

dina

rad

nog

isku

stva

na

odgo

vara

juim

po

slov

ima

-pol

ožen

drž

avni

str

uni

ispi

t -d

obro

poz

nava

nje

rada

na

raun

alu

-pra

ti z

akon

e i

osta

le p

ropi

se t

e op

e ak

te

Op

insk

og v

ije

a i

nael

nika

ve

zane

za

raun

ovod

stvo

i ja

vne

fina

ncij

e te

bri

ne o

pro

vedb

i ist

ih

-knj

iži

posl

ovne

pro

mje

ne u

gla

vnoj

knj

izi,

knji

ži u

lazn

e fa

ktur

e u

pom

ono

j kn

jizi

, kon

to d

obav

ljaa

-izr

auj

e pe

riod

ine

i za

klju

ne r

aun

e -p

rati

i an

aliz

ira

fina

ncij

ske

posl

ove

i up

ozna

je

Na

elni

ka

i pr

oel

nika

s

izvr

šeni

m z

adat

cim

a -b

rine

o p

ravo

vrem

enom

dos

tavl

janu

pod

atak

a F

inan

cijs

koj

agen

ciji

, Drž

avno

j re

vizi

ji ,

Min

ista

rstv

u fi

nanc

ija

i por

ezno

j upr

avi

-sud

jelu

je u

izra

di p

rora

una

Op

ine

Nuš

tar

-ana

lizi

ra f

inan

cijs

ke p

rom

jene

te p

redl

aže

odgo

vara

jue

mje

re

- po

kre

e po

stup

ak p

ravo

vrem

ene

napl

ate

dugo

vanj

a po

osn

ovi

kom

unal

ne

nakn

ade

i dr

ugih

dav

anja

za

koja

oba

vlja

pos

love

knj

ižen

ja (

slan

je o

pom

ena)

, pr

edla

že p

okre

tanj

e pr

isiln

e na

plat

e za

ona

pot

raži

vanj

a za

koj

a ev

iden

tira

po

slov

ne p

rom

jene

-

vodi

knj

igu

putn

ih n

alog

a i b

laga

jne,

-p

oslo

vi o

bra

una

i is

plat

e pl

ae,

nak

nada

, dr

ugog

doh

otka

, ug

ovor

a o

djel

u i

1


sl.

-iz

rauj

e za

kons

ke o

bras

ce i

izvj

eša

veza

no u

z pl

ae,

dru

gi d

ohod

ak, u

govo

re

o dj

elu

te d

osta

vlja

iste

u u

stan

ove

defi

nira

ne o

dgov

araj

uim

zak

onom

, -o

bavl

ja p

oslo

ve p

latn

og p

rom

eta,

-o

dgov

orna

je

za

uvan

je k

njig

ovod

stve

ne d

okum

enta

cije

, dn

evni

ka,

glav

ne

knji

ge

i po

mo

nih

knji

govo

dstv

enih

ev

iden

cija

te

mel

jem

ko

jih

obav

lja

knji

ženj

e po

slov

nih

prom

jena

-o

bavl

ja o

stal

e po

slov

e po

nal

ogu

Op

insk

og n

ael

nika

i pr

oel

nika

JU

O

Kom

unal

ni r

efer

ent-

kom

unal

ni r

edar

4.

II

I.

refe

rnet

11.

-Sre

dnja

str

una

spr

ema

i na

jman

je je

dna

godi

na r

adno

g

isku

stva

na

odgo

vara

juim

po

slov

ima

-pol

ožen

drž

avni

str

uni

ispi

t -d

obro

poz

nava

nje

rada

na

raun

alu

-pra

ti z

akon

e i o

stal

e pr

opis

e te

op

e ak

te O

pin

skog

vij

ea

i na

elni

ka v

ezan

e za

kom

unal

no g

ospo

dare

nje

te b

rine

o p

rove

dbi i

stih

-o

bavl

ja s

tru

ne p

oslo

ve k

oji

se o

dnos

e na

ure

enje

i o

drža

vanj

e sv

ih j

avni

h po

vrši

na

na

podr

uju

O

pin

e N

ušta

r (k

ošnj

a tr

ave,

iš

enje

ka

nala

, po

drez

ivan

je g

ranj

a i r

ušen

je s

taba

la i

osta

lo)

- ob

avlj

a po

slov

e ve

zane

za

naba

vu,

ure

enje

, ob

navl

janj

e i

izgr

adnj

u ko

mun

alne

opr

eme

i inf

rast

rukt

ure

-b

rine

o j

avno

j ra

svje

ti (

uo

ava

kvar

ove,

zov

e os

obe

zadu

žene

za

popr

avke

, na

dzir

e nj

ihov

rad

, dos

tavl

ja n

jihov

e ra

une

u ra

unov

odst

vo )

-u

kazu

je n

a st

anje

i p

robl

eme

kom

unal

nog

gosp

odar

enja

na

podr

uju

Op

ine

Nuš

tar

te n

adre

enim

a pr

edla

že m

jere

za

rješ

avan

je is

tih

- po

duzi

ma

mje

re z

a pr

ovo

enje

Pla

na g

ospo

dare

nja

otpa

dom

Op

ine

Nuš

tar

te p

odno

si g

odiš

nje

izvj

eše

nadl

ežno

m m

inis

tars

tvu

-obi

lazi

pod

ruje

Op

ine

Nuš

tar

u sv

rhu

nadz

ora

nad

pošt

ivan

jem

odr

edbi

O

dluk

e o

kom

unal

nom

red

u

-U o

bavl

janj

u na

dzor

a ko

mun

alni

pod

uzim

a sl

jede

e ra

dnje

:rje

šenj

em n

alaž

e

fizi

kim

ili

pra

vnim

oso

bam

a ra

dnje

u s

vrhu

odr

žava

nja

kom

unal

nog

reda

, na

laže

uk

lanj

anje

pr

otup

ravn

o po

stav

ljen

ih

pred

met

a,

pokr

etni

h na

prav

a,

rekl

ama

i sl

ino

, za

bran

juje

ob

avlj

anje

rad

ova

u od

reen

im s

luaj

evim

a,

nala

že v

raan

je j

avne

pov

ršin

e u

prvo

bitn

o st

anje

, na

pla

uje

nov

anu

kazn

u na

m

jest

u po

inje

nja

prek

ršaj

a,

uz

izda

vanj

e po

tvrd

e,

izda

je

obve

zni

prek

ršaj

ni

nalo

g i

izri

e no

van

u (m

anda

tnu)

ka

znu,

pr

edla

že

pokr

etan

je

prek

ršaj

nog

post

upka

. -o

bavl

ja o

stal

e po

slov

e po

nal

ogu

Op

insk

og n

ael

nika

i pr

oel

nika

JU

O

1



OP INA VO INCI AKTI OP INSKOG NA ELNIKA

Na temelju lanka 94.stavak 1.Zakona o prostornom ure enju i gradnji („Narodne novine“ RH, broj 76/07,38/09,55/11,90/11 i 50/12 u daljnjem tekstu Zakon) i l.52. Statuta Op ine Vo inci („Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije, broj 15/09), Op inski na elnik Op ine Vo inci donosi slijede i

Z A K L J U A K o utvr ivanju Nacrta Kona nog prijedloga

Ciljanih Izmjena i dopuna Prostornog plana ure enja Op ine Vo inci

I. vr uje se Nacrt Kona nog prijedloga Ciljanih Izmjena i dopuna prostornog plana ure enja Op ine Vo inci na temelju prihva enog Izvješ a o javnoj raspravi .

II. Nacrt kona nog prijedloga plana obvezno se dostavlja tijelima i/ili osobama odre enim posebnim propisima radi iskazivanja pisanih mišljenja. Rok za davanje pisanih mišljenja iz stavka I.ovoga lanka je 30 dana.Ako tijelo i/ili osoba ne dostavi

mišljenje u tom roku,smatrati e se da je mišljenje dano,odnosno da je to tijel o i/ili osoba nema primjedbi na Nacrt kona nog prijedloga plana.

III. Ovaj Zaklju ak objaviti e se u „Službenom vjesniku“ Vukovarsko-srijemske županije.

KLASA:350-02/13-01/04 URBROJ:2188/14-13-102 Vo inci, 1.listopada 2013.godine

OP INSKI NA ELNIK Martin Kordi

Na temelju lanka 84. i 95. Zakona o prostornom ure enju i gradnji (''NN'', br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) lanka 36. Statuta Op ineVo inci''Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije'' br. 11a/2013.), dana 07.02.2014 godine, na elnik Op ine Vo inci donosi sljede i

ZAKLJU AK o utvr ivanju Prijedloga za ponovnu javnu

raspravu Ciljanih izmjena i dopuna Prostornog plana ure enja Op ineVo inci

lanak 1. Utvr uje se Prijedlog za ponovnu javnu raspravu Ciljanih izmjena i dopuna Prostornog plana ure enja Op ine Vo inci iz razloga što Plan nije usvojen u roku od 6 mjeseci od završetka javne rasprave.

Prijedlog za ponovnu javnu raspravu Ciljanih izmjena i dopuna plana sadrži tekstualni i grafi ki dio Plana, te Sažetak za javnost.

lanak 2. Prijedlog za ponovnu javnu raspravu Ciljanih izmjena i dopuna plana se upu uje u ponovnu javnu raspravu. Ponovna javna rasprava s javnim uvidom trajat e osam (8) dana u vremenu od 24.02.2014.god. do 03.03.2014.god

lanak 3. Prijedlog za ponovnu javnu raspravu Ciljanih izmjena i dopuna plana bit e izložen u Op ini Vo inci svakim danom od 8.00-15.00 h.

lanak 4. Tijekom trajanja javne rasprave bit e organizirano javno izlaganje Prijedloga za ponovnu javnu raspravu Ciljanih izmjena i dopuna plana u op inskoj vije nici dana 28.02.2014 god., u 10.00 sati.

lanak 5. Pisana o itovanja, prijedlozi i primjedbe na Prijedlog Ciljanih izmjena i dopuna plana mogu se dostaviti (Jedinstvenom upravnom odjelu Op ine ili Na elniku) najkasnije do ?

lanak 6. Na elnik Op ine Vo inci se obvezuje:

- Obavijest o javnoj raspravi objaviti najkasnije osam (8) dana prije po etka javne rasprave.

- Uputiti posebnu pisanu obavijest o donošenju ovog Zaklju ka s pozivom na javno izlaganje, tijelima opisanim u lanku 87. Zakona.

lanak 7. Ovaj Zaklju ak obvezno se objavljuje u Službenom vjesniku Vukovarsko-srijemske županije.

KLASA:350-02/14-01/01 URBROJ:2188/14-14-01 Vo inci, 7. velja e 2014 .godine



Na temelju lanka 86. i 95. Zakona o prostornom ure enju i gradnji („Narodne novine“ RH, broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) i Odluke o izradi Ciljanih izmjena i dopuna prostornog plana ure enja op ine Vo inci(„Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije“ 07/11), op inski na elnik Op ine Vo inci

OBJAVLJUJE PONOVNU JAVNU RASPRAVU

O prijedlogu Ciljanih izmjena i dopuna Prostornog plana ure enja Op ine Vo inci

1. Ponovna javna rasprava o prijedlogu Ciljanih izmjena i dopuna Prostornog plana ure enja Op ine Vo inci trajat e od 24.02.2014. do 03.03.2014. godine. Za vrijeme trajanja ponovne javne rasprave za sve zainteresirane osobe osiguran je javni uvid u prijedlog Izmjena i dopuna Prostornog plana ure enja Op ine Vo inci u prostorijama Op ine Vo inci svaki radni dan od 08.00 do15.00 sati. Na javnom uvidu izloženi su tekstualni i grafi ki dijelovi plana te Sažetak za javnost Plana

2. U vrijeme trajanja ponovne javne rasprave organizira se javno izlaganje za gra anstvo i udruge gra ana, mjesne odbore, predstavnike nadležnih državnih tijela i tijela jedinica lokalne i podru ne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim

ovlastima i ostala stru na tijela koje e se održati 28.02.2014.godine u 10.00sati u Op ini Vo inci

3. Poziv za sudjelovanje u ponovnoj javnoj raspravi uputit e se nadležnim tijelima i osobama odre enim posebnim propisima.

4. Primjedbe i prijedlozi na prijedlog Izmjena i dopuna Prostornog plana ure enja Op ine Vo inci mogu se za vrijeme trajanja ponovne javne rasprave upisati u Knjigu primjedbi koja je izložena uz prijedlog Plana, predati u pisanom obliku preko urudžbenog zapisnika ili poštom zaklju no s danom 03.03.2014. godine na adresu Op ine Vo inci,J.J.Strossmayera 198.

5. Primjedbe i prijedlozi koji nisu itko napisani, potpisani i dostavljeni u roku, ne e se uzeti u obzir u pripremi izvješ a o javnoj raspravi.

KLASA:350-02/14-01/01 URBROJ:2188/14-14-01 Vo inci,10. velja e 2014.godine



K a z a l o (3 od 13. velja e 2014. godine) VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA

AKTI ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE

Izvješ e o prestanku mirovanja mandata vije nika 3

Rješenje o imenovanju predsjednika i lanova/ica Kulturnog vije a Vukovarsko-srijemske županije 3

Rješenje o izmjeni i dopuni Rješenja o imenovanju predsjednika i lanova Županijskog povjerenstva za ravnopravnost spolova

4

Odluka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Osnovne škole Mare Švel-Gamiršek, Vrbanja

4

Odluka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Osnovne škole Vo inci, Vo inci 4

Odluka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Osnovne škole Antun Gustav Matoš Tovarnik, Tovarnik

4

Odluka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Osnovne škole Tordinci, Tordinci 5

Odluka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Osnovne škole Ivan Goran Kova i ,Štitar

5

Odluka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Osnovne škole dr. Franjo Tu man, Šarengrad

5

Odluka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Osnovne škole Stjepana Cvrkovi a,Stari Mikanovci

6

Odluka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Osnovne škole Stari Jankovci, Stari Jankovci

6

Odluka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Osnovne škole Josip Kozarac Soljani, Soljani

6

Odluka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Osnovne škole Slakovci, Slakovci 6

Odluka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Osnovne škole Siniše Glavaševi a,Vukovar

7

Odluka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Osnovne škole “Ivana Brli -Mažurani ” Rokovci-Andrijaševci, Andrijaševci

7

Odluka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Osnovne škole Ane Katarine Zrinski, Retkovci

7

Odluka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Osnovne škole “Ivan Filipovi ”,Ra inovci

8

Odluka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Osnovne škole Stjepana Antolovi a,Privlaka

8

Odluka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Osnovne škole “Davorin Trstenjak”, Posavski Podgajci

8

Odluka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Osnovne škole Josipa Lovreti a, Otok 9

Odluka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Osnovne škole Zrinskih Nuštar, Nuštar 9

Odluka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Osnovne škole “Ivan Kozarac”, Nijemci

9

Odluka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Osnovne škole Nikole Andri a,Vukovar

9

Odluka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Osnovne škole Mitnica, Vukovar 10


Odluka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Osnovne škole Mate Lovraka, Županja 10

Odluka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Osnovne škole Lovas, Lovas 10

Odluka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Osnovne škole Lipovac, Lipovac 11

Odluka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Osnovne škole Korog, Koro 11

Odluka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Osnovne škole “Vladimir Nazor”, Komletinci

11

Odluka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Osnovne škole Josipa Matoša, Vukovar

11

Odluka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Osnovne škole “Matija Gubec”, Jarmina

12

Odluka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Osnovne škole “August Cesarec”, Ivankovo

12

Odluka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Osnovne škole Ivana Kozarca, Županja

12

Odluka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Osnovne škole Julija Beneši a, Ilok 13

Odluka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Osnovne škole Ila a-Banovci, Ila a 13

Odluka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Osnovne škole “Antun i Stjepan Radi ”, Gunja

13

Odluka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Osnovne škole Gradište, Gradište 13

Odluka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Osnovne škole “Ivan Meštrovi ”, Drenovci

14

Odluka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Osnovne škole Dragutina Tadijanovi a, Vukovar

14

Odluka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Osnovne škole akovci, akovci 14

Odluka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Osnovne škole Matija Antun Reljkovi , Cerna

15

Odluka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Osnovne škole fra Bernardina Tome Leakovi a, Bošnjaci

15

Odluka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Osnovne škole “Mijat Stojanovi ”,Babina Greda

15

Odluka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Osnovne škole Blage Zadre, Vukovar 15

Odluka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Osnovne škole Antuna Bauera, Vukovar

16

Odluka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Doma u enika - Vukovar, Vukovar 16

Odluka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Drvodjelsko tehni ke škole Vinkovci 16

Odluka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Ekonomske i trgova ke škole Ivana Domca Vinkovci, Vinkovci

17

Odluka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Gimnazije Matije Antuna Reljkovi a,Vinkovci

17

Odluka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Gimnazije Županja, Županja 17

Odluka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Srednje škole Ilok, Ilok 17

Odluka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Obrtni ko-industrijske škole Županja, Županja

18


Odluka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Poljoprivredno šumarske škole Vinkovci, Vinkovci

18

Odluka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Ekonomske škole Vukovar, Vukovar 18

Odluka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Gimnazije Vukovar, Vukovar 19

Odluka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Srednje strukovne škole Vinkovci, Vinkovci

19

Odluka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Tehni ke škole Nikole Tesle, Vukovar 19

Odluka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Strukovne škole Vukovar, Vukovar 19

Odluka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Tehni ke škole Ru era Boškovi aVinkovci, Vinkovci

20

Odluka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Tehni ke škole Županja, Županja 20

Odluka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Zdravstvene i veterinarske škole Dr.Andrije Štampara Vinkovci, Vinkovci

20

Odluka o kriterijima, mjerilima i na inu financiranja decentraliziranih funkcija za zdravstvene ustanove u 2014. godini

21

Odluka o kriterijima i mjerilima materijalnih i financijskih rashoda Centara za socijalnu skrb i pomo i za podmirenje troškova stanovanja korisnicima koji se griju na drva u 2014.godini

22

Odluka o kriterijima i mjerilima za decentralizirano financiranje Domova za starije i nemo neosobe u 2014. godini

23

Odluka o prijenosu prava vlasništva 26

Odluka 26

Odluka 26

Odluka 27

Smjernice za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja u Vukovarsko-srijemkoj županiji za 2014. god.

27

Odluka o davanju suglasnosti na Odluku o izmjenama i dopunama Statuta Zavoda za hitnu medicinu Vukovarsko-srijemske županije

32

Odluka o izmjeni Odluke o osnivanju Uprave za ceste Vukovarsko-srijemske županije 32

Rješenje o razrješenju dužnosti v.d. ravnatelja Uprave za ceste Vukovarsko-srijemske županije 33

Rješenje o imenovanju ravnatelja Uprave za ceste Vukovarsko-srijemske županije 33

Zaklju ak 34

Izvješ e o stanju u prostoru Vukovarsko – srijemske županije 2009.– 2012. 35

GRAD ILOK

AKTI GRADSKOG VIJE A

Odluka o dopuni Odluke o davanju suglasnosti za promjenu pravnog statusa djelatnice Jasne Peri 126

GRAD ILOK

AKTI GRADONA ELNIKA

Odluka o provo enju programa “Pomo u ku i starijim osobama” za 2014. godinu 126

Plan prijma u službu u Jedinstveni upravni odjel i gradsku službu Grada Iloka za 2014. godinu 126 Kolektivni ugovor za službenike i namještenike zaposlene u Gradu Iloku, Muzeju Grada Iloka i Gradskoj knjižnici i itaonici Ilok 127


Dodatak I. Kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike zaposlene u Gradu Iloku, Muzeju Grada Iloka i Gradskoj knjižnici i itaonici Ilok 140

OP INA BABINA GREDA

AKTI OP INSKOG VIJE AOdluka o izmjeni i dopuni Odluke o imenovanju Odbora za statut i poslovnik i upravno-pravne poslove 142

Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o izboru mandatnog povjerenstva 142

Odluka 142

Odluka 142

Odluka o izmjenama i dopunama Statuta Op ine Babina Greda 143 Odluka o izmjeni i dopuni odluke o pla i, naknadi i drugim pravima iz rada op inskog na elnika i njegovog zamjenika 143

Odluka o kriterijima i na inu provo enja ocjenjivanja službenika i namještenika 144

OP INA BOGDANOVCI

AKTI OP INSKOG NA ELNIKA

Program mjera za zaštitu pu anstva od zaraznih bolesti na podru ju Op ine Bogdanovci 146

OP INA NIJEMCI

AKTI OP INSKOG VIJE AOdluka o koeficijentima za obra un pla e službenika i namještenika u Vlastitom pogonu Op ine Nijemci 147 Zaklju ak o mirovanju mandata vije nice Op inskog vije a Op ine Nijemci Božane Mikinac i po etku obnašanja dužnosti zamjenika 147

Odluka o izmjenama Odluke o izboru Odbora za statut i poslovnik 147

Odluka o izmjenama Odluke o imenovanju Mandatnog povjerenstva 148 Odluka o raspore ivanju sredstava za financiranje politi kih stranaka zastupljenih u Op inskom vije u Op ine Nijemci za 2014. godinu 148

OP INA NUŠTAR

AKTI OP INSKOG NA ELNIKA

Pravilnik o unutarnjem redu Jedinstvenog upravnog odjela Op ine Nuštar 149

OP INA VO INCI

AKTI OP INSKOG NA ELNIKAZaklju ak o utvr ivanju Nacrta Kona nog prijedloga Ciljanih Izmjena i dopuna Prostornog plana ure enja Op ine Vo inci 155 Zaklju ak o utvr ivanju Prijedloga za ponovnu javnu raspravu Ciljanih izmjena i dopuna Prostornog plana ure enja Op ineVo inci 155 Objava ponovne Javne rasprave o prijedlogu Ciljanih izmjena i dopuna Prostornog plana ure enja Op ine Vo inci 156

“SLUŽBENI VJESNIK“ VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE službeno je glasilo Vukovarsko-srijemske županije, gradova: Ilok i Otok i op ina: Andrijaševci, Babina Greda, Bogdanovci, Borovo, Bošnjaci, Cerna, Gradište, Ivankovo, Jarmina, Lovas, Markušica, Negoslavci, Nijemci, Nuštar, Privlaka, Stari Jankovci, Stari Mikanovci, Štitar, Tompojevci, Tordinci, Tovarnik, Trpinja, Vo inci i Vrbanja.

IZDAJE: Vukovarsko-srijemska županija, 32100 Vinkovci, Glagoljaška 27,

telefon: (032) 344-202, faks: (032) 344-051

Glavna i odgovorna urednica: Jadranka Golubi , dipl. iur.,

Urednica: Katarina Radman, dipl.oec.

TISAK: “Bianco Tisak”, S.Radi a 31 32100 Vinkovci,

telefon i fax: (032)363-080.

“Službeni vjesnik” objavljuje se i na web stranici Vukovarsko-srijemske županije na adresi:

www.vusz.hr, e-mail: [email protected]

sluŽbeni vjesnik · statuta osnovne škole antun gustav matoš tovarnik, tovarnik i. daje se...

Documents