službeni glasnik grada osijeka br. 13a od 30. rujna …...službeni glasnik grada osijeka br. 13a...

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.

Temeljem članka 19. točke 2. StatutaGradaOsijeka (SlužbeniglasnikGradaOsijekabr. 6/01., 3/03., 1A/05., 8/05., 2/09., 9/09., 13/09., 9/13. i 11/13.-pročišćenitekst) Gradsko vijeće Grada Osijeka na 12. sjednici održanoj 29. rujna 2014., donijelo je

Z A K L J U Č A K

o donošenjuStrategije kulturnog razvitka Grada Osijeka 2014.-2020.

I.

Gradsko vijeće Grada Osijeka donosi Strategiju kulturnog razvitka Grada Osijeka 2014.-2020.

Strategija iz točke I. prilaže se ovom zaključku.

II.

Ovaj zaključak stupa na snagu danom donošenja. Klasa: 610-01/14-01/13 Urbroj: 2158/01-01-14-25 Osijek, 29. rujna 2014. Predsjednik Gradskoga vijeća Anto Đapić, dipl.iur., v.r. Za točnost otpravka Tajnik Grada Jadranka Nikolov


2

Temeljem članka 19. točke 2. StatutaGradaOsijeka (SlužbeniglasnikGradaOsijekabr. 6/01., 3/03., 1A/05., 8/05., 2/09., 9/09., 13/09., 9/13. i 11/13.-pročišćenitekst) Gradsko vijeće Grada Osijeka na 12. sjednici održanoj 29. rujna 2014., donijelo je

STRATEGIJU KULTURNOG RAZVITKA

GRADA OSIJEKA

2014.–2020.


Sadržaj

1. Uvod ......................................................................................................................................... 5 1.1. Razlozi izrade Strategije kulturnog razvitka grada Osijeka ............................................... 5 1.2. Povijesni pregled kulturnog razvitka Osijeka ................................................................... 6 1.3. Analiza slabosti i snaga (SWOT ) – trenutno stanje ......................................................... 8 1.4. Upravljanje kulturnim razvitkom grada Osijeka ............................................................. 10 1.4.1. Zakonski okvir .................................................................................................. 10 1.4.2. Financijski okvir .............................................................................................. 11 1.5. Metodološko objašnjenje ............................................................................................... 20 2. Vizija ..................................................................................................................................... 21 3. Misija ..................................................................................................................................... 22 4. Temeljne vrijednosti i načela ................................................................................................... 23 4.1. Temeljne vrijednosti osječke kulture ............................................................................. 23 4.2. Temeljna načela kulturne politike Grada Osijeka ........................................................... 24 5. Opći strateški ciljevi................................................................................................................ 27 5.1. Opći strateški ciljevi kulturnog razvitka grada Osijeka................................................... 27 5.2. Usklađenost ciljeva Strategije kulturnog razvitka grada Osijeka s prioritetima i dokumentima statističke regije, Republike Hrvatske i Europske unije .......................... 28 6. Prioriteti ................................................................................................................................. 31 6.1. Osnivanje upravnog odjela za kulturu ........................................................................... 31 6.2. Otvaranje Područnog odjela Gradske i sveučilišne knjižnice Novi grad ......................... 31 6.3. Razvijanje brendova grada (kulturno brendiranje).......................................................... 32 6.3.1. Osijek – grad nobelovaca i značajnih znanstvenika............................................ 32 6.3.2. Osijek – grad značajnih umjetnika europskih i svjetskih dosega ........................ 33 6.3.3. 2014. – godina Knifera: meandrirati grad .......................................................... 34 6.4. Obnova i revitalizacija objekata barokne Tvrđe u javnom vlasništvu.............................. 34 6.4.1. Revizija, izmjena i dopuna postojećeg Plana obnove i revitalizacije Tvrđe ................................................................................................................ 36

6.4.2. Obnova dijela osječke Tvrđe i razvoj kapaciteta osječke Tvrđe za kulturni turizam – VIII. bastion osječke Tvrđe ................................................. 37 6.4.3. Kronenwerk osječke Tvrđe i zgrada Barutane .................................................. 37 6.4.4. Uređenje Novog franjevačkog samostana u Bosendorferovoj ulici2 za tehnički i prirodoslovni odjela Muzeja Slavonije ........................................... 38 6.4.5. Preseljenje Muzeja Slavonije i proširenje muzejske zbirke (zgradanekadašnje oružarnice, Fakultetska 4) .................................................... 38 6.4.6. Obnova i adaptacija odjela za komunikaciju s građanstvom DržavnogArhiva u Osijeku (zgrada nekadašnje Konjičke vojarne u Firingerovoj 3) ............................................................................................... 38 6.4.7. Izrada prijavnice za kandidiranje Tvrđe za uvršenje na UNESCO-vu listu Svjetske kulturne baštine ........................................................................... 39

6.5. Obnova secesijskih pročelja i predvrtova u Osijeku ....................................................... 39 6.6. Multifunkcionalni kulturni centar Eurodom ................................................................... 40 6.7. Osnivanje kulturno-informativnog centra ...................................................................... 40 6.8. Revitalizacija kulturno-povijesno vrijednih kinematografskih objekata .......................... 41 6.9. Osnivanje rezidencijalnog umjetničkog programa .......................................................... 41 6.10. Novi umjetnički društveni centar i umjetnički inkubator ................................................ 42 6.11. Decentralizacija umjetnosti putem umjetničkih radionica u gradskim četvrtima i mjesnim odborima ....................................................................................... 42


2

6.12. Suvremena arhitektura i urbanizam................................................................................ 43 7. Posebni strateški ciljevi po kulturnim djelatnostima ................................................................ 44

7.1. Kulturna baština ........................................................................................................... 44 7.1.1. Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Osijeku ........................................ 44 7.1.2. Nepokretna kulturna dobra ................................................................................ 47 7.1.2.1. Agencija za obnovu osječke Tvrđe ..................................................... 47 7.1.2.2. Konzervatorsko-restauratorska djelatnost ........................................... 50 7.1.3. Nematerijalna kulturna baština ......................................................................... 51 7.1.3.1. Tradicijska kultura – zaštita i očuvanje nematerijalne kulturne baštine i pokretnih kulturnih dobara ...................................... 51 7.1.3.1.1. Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo Osijek 1862. ......... 51 7.1.3.1.2. Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo Željezničar ............ 53 7.1.3.1.3. Hrvatski tamburaški savez u Osijeku ................................. 53 7.1.3.1.4. Šokačka grana .................................................................. 55 7.1.3.1.5. Slavonsko tamburaško društvo Pajo Kolarić ..................... 56 7.1.3.1.6. Tamburaška škola Batorek ................................................ 56 7.1.3.1.7. Folklorni ansambl Biseri Slavonije .................................... 57 7.1.3.1.8. Ostala kulturno-umjetnička društva tradicijskog usmjerenja ........................................................................ 57 7.1.4. Pokretna kulturna baština − muzejska djelatnost ................................................ 58 7.1.4.1. Muzej Slavonije Osijek ...................................................................... 58 7.1.4.2. Muzej likovnih umjetnosti u Osijeku .................................................. 59 7.1.5. Pokretna kulturna baština − galerijska djelatnost ............................................... 62 7.1.5.1. Gradske galerije Osijek ...................................................................... 62 7.1.6. Pokretna kulturna baština − knjižnična djelatnost .............................................. 64 7.1.6.1. Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek ................................................ 64 7.1.6.2. Postupak razdvajanja sveučilišne od gradske funkcije knjižnice ............................................................................................ 65 7.1.7. Pokretna kulturna baština − arhivska djelatnost ................................................. 66 7.1.7.1. Državni arhiv Osijek .......................................................................... 66 7.2. Kulturno i umjetničko stvaralaštvo ................................................................................ 67 7.2.1. Ustanove u kulturi i obrazovne ustanove – izvorišta stvaralaštva ....................... 67 7.2.1.1. Kazališna scena: Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku, Dječjekazalište Branka Mihaljevića u Osijeku i Barutana ................... 67 7.2.1.2. Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku ................................................. 69 7.2.1.3. Dječje kazalište Branka Mihaljevića u Osijeku ................................... 70 7.2.1.4. Umjetnička akademija u Osijeku ........................................................ 72 7.2.1.5. Odjel za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku ........................................................................................... 78 7.2.1.6. Škola primijenjene umjetnosti i dizajna Osijek ................................... 79 7.2.1.7. Glazbena škola Franje Kuhača u Osijeku ............................................ 81 7.2.2. Izvaninstitucionalno stvaralaštvo ....................................................................... 83 7.2.2.1. Dramska umjetnost, ples i pokret ........................................................ 83 7.2.2.1.1. Umjetnička organizacija Teatar 054 .................................. 83 7.2.2.1.2. Nezavisna scena Barutana ............................................... 84 7.2.2.1.3. Dramski i baletni studio Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića u Osijeku ....................................................... 85 7.2.2.1.4. Udruge koje njeguju suvremeni ples .................................. 86 7.2.2.2. Glazbena djelatnost ............................................................................ 87 7.2.2.2.1. Hrvatsko pjevačko društvo Lip. ......................................... 88 7.2.2.2.2. Glazbena radionica mladih Polifonija Osijek ..................... 90 7.2.2.2.3. Glazbena mladež u Osijeku ............................................... 91 7.2.2.2.4. Udruga Argus za promicanje jazz i blues kulture i glazbe ............................................................................. 92


3

7.2.2.2.5. Kulturno-umjetnička udruga Art klub Osijek, Big band ........................................................................... 93 7.2.2.2.6. Pjevačko društvo svetog Josipa Osijek .............................. 93 7.2.2.2.7. Hrvatsko obrtničko pjevačko i glazbeno društvo„Zrinski” .. 93 7.2.2.2.8. Vokalni sastav Akvarel...................................................... 93 7.2.2.2.9. Hrvatska udruga za znanost, umjetnost i kulturu ................ 94 7.2.2.2.10. Kinematografi Osijek d.d. i agencija Luminis. ................... 94 7.2.2.3. Knjižna i nakladnička djelatnost ......................................................... 95 7.2.2.3.1. Matica hrvatska Ogranak Osijek ....................................... 95 7.2.2.3.2. Društvo hrvatskih književnika, ogranak Osijek.................. 96 7.2.2.4. Likovne umjetnosti i izložbena djelatnost ........................................... 96 7.2.2.4.1. HDLU Osijek ................................................................... 96 7.2.2.4.2. Umjetnička organizacija Popup. ........................................ 98 7.2.2.4.3. Udruga za poticanje umjetničke svijesti u društvu Slama ............................................................................... 99 7.2.2.4.4. Hrvatsko društvo likovnih umjetnika amatera Likar. ................................................................................ 99 7.2.2.4.5. Društvo arhitekata grada Osijeka ..................................... 100 7.2.2.5. Audiovizualna djelatnost 7.2.2.5.1. Kinematografi Osijek d.d. ............................................... 101 7.2.2.5.2. Fotoklub Osijek .............................................................. 102 7.2.2.5.3. Videoklub Mursa ............................................................ 103 7.2.2.5.4. Udruga Novi film. ........................................................... 103 7.2.2.6. Kultura mladih i novomedijska kultura ............................................. 104 7.2.2.6.1. Udruga ljubitelja stripova Stripos .................................... 104 7.2.2.6.2. Udruga za kreativnu borbu protiv vjetrenjača 100lica............................................................................ 105 7.2.2.6.3. Udruga M-art ................................................................. 105 7.2.2.7. Kultura nacionalnih manjina............................................................. 106 7.2.2.7.1. Mađarsko kulturno društvo Népkör ................................. 106 7.2.2.7.2. Srpsko kulturno društvo Prosvjeta .................................. 108 7.2.2.7.3. Srpsko kulturno društvo Sveti Sava Tenja ........................ 108 7.2.2.7.4. Matica slovačka Osijek ................................................... 108 7.2.2.7.5. Makedonsko kulturno društvo Braća Miladinovci Osijek ............................................................................. 109 7.2.2.7.6. Slovensko kulturno društvo Stanko Vraz u Osijeku ........................................................................... 109 7.2.2.7.7. Njemačka narodnosna zajednica Hrvatske – Zemaljskaudruga podunavskih Švaba u Hrvatskoj ........................................................................ 110 7.2.2.7.8. Hrvatsko-austrijsko društvo Osijek.................................. 112 7.2.2.7.9. Udruga Talijana i Hrvata u Slavoniji ............................... 113 7.2.2.7.10. Zajednica Albanaca Osječko-baranjske županije ............. 113 7.2.2.7.11. Židovska općina .............................................................. 114 7.2.2.7.12. Ostale udruge nacionalnih manjina koje djeluju na području grada Osijeka ................................................... 115 7.2.2.8. Ostale udruge civilnog društva koje djeluju i u području kulture ............................................................................................. 119 7.2.2.8.1. Udruga za rad s mladima Breza ....................................... 119 7.2.2.8.2. Francuska alijansa Osijek ................................................ 121 7.2.2.8.3. Udruga Pannonian .......................................................... 122 7.2.2.8.4. Udruga za kreativni razvoj Slap ...................................... 123 7.2.2.8.5. Centar za mir, nenasilje i ljudska prava ........................... 123 7.2.2.8.6. Zeleni Osijek .................................................................. 124 7.2.2.8.7. PRONI centar za socijalno poučavanje ............................ 125


4

7.2.2.8.8. Volonterski centar Osijek ................................................ 125 7.2.2.8.9. Udruga Gloria Maris. ..................................................... 126 7.2.2.8.10. Teatar To Go. ................................................................. 127 7.2.2.8.11. Uljudbena udruga Žuri polako ......................................... 127 7.2.2.8.12. Udruga turističkih vodiča Osijeka ................................... 128 7.2.2.8.13. Osječka Scenska Asocijacija (OSA) ................................ 129 7.2.3. Kulturne manifestacije u gradu Osijeku ........................................................... 131 7.2.3.1. Osječko ljeto kulture. ....................................................................... 131 7.2.3.2. Krležini dani ................................................................................... .132 7.2.3.3. SLUK ............................................................................................... 132 7.2.3.4. EPTA ............................................................................................... 132 7.2.3.5. Koncertni ciklus – Osječka muzejska glazbena srijeda ..................... 133 7.2.3.6. Međunarodni festival hrvatske tamburaške glazbe ............................ 133 7.2.3.7. Memorijal Franjo Krežma ................................................................ 133 7.2.3.8. Memorijal Darko Lukić ................................................................... 134 7.2.3.9. Jazz Spring Festival ......................................................................... 134 7.2.3.10. Međunarodni jazz & blues festival Osijek ......................................... 134 7.2.3.11. Međunarodni festival kazališnih akademija Dioniz ........................... 134 7.2.3.12. Ostale manifestacije Umjetničke akademije u Osijeku od značaja za grad Osijek ...................................................................... 135 7.2.3.13. Međunarodni kazališni festival na njemačkom jeziku ........................ 136 7.2.3.14. Slavonski biennale ........................................................................... 136 7.2.3.15. Dani grafike. .................................................................................... 137 7.2.3.16. Memorijal Ive Kerdića − Triennale medaljerstva i male plastike ............................................................................................ 137 7.2.3.17. Dani Matice hrvatske ....................................................................... 137 7.2.3.18. Međunarodna grafička radionica – HDLU Osijek ............................ 138 7.2.3.19. Zemlja bez granica ........................................................................... 138 7.2.3.20. Landart festival Slama ..................................................................... 140 7.2.3.21. Međunarodni salon digitalne fotografije Osijek ................................ 140 7.2.3.22. Ostale manifestacije od značaja za promidžbu grada ......................... 140

7.3. Međunarodna kulturna suradnja................................................................................... 142 7.3.1. Osijek – Europska prijestolnica kulture 2020................................................... 145 7.3.2. Korištenje fondova Europske unije .................................................................. 147

7.3.2.1. Strukturni i kohezijski fondovi ......................................................... 148 7.3.2.2. Programi Europske unije: Kreativna Europa 2014. − 2020., Europa zagrađane i Erasmus + ........................................................ 149 7.3.2.3. Sufinanciranje kulturnih projekata korisnika odobrenih u okviru programa EU ........................................................................ 151

7.4. Međusektorska suradnja ............................................................................................. 152

8. Akcijski plan ........................................................................................................................... 154 9. Provedba strategije ipraćenje provedbe .................................................................................... 163


5

1. Uvod

1.1. Razlozi izrade strategije kulturnog razvitka grada Osijeka

Strategija kulturnog razvitka grada Osijeka u razdoblju od 2014. do 2020. godine

razrađena je s nakanom da služi kao temeljni dokument, planski okvir i strateško polazište za

sustavnu i suvislu provedbu kulturne politike u navedenom vremenskom razdoblju, s općim

ciljem akumulirajućega kulturno-društvenoga napretka u ovoj sredini i regiji.

Opći ciljevi i smjernice te obzor kojem se stremi kroz projekciju ove strategije formulirani

su u obliku vizije, tj. zamišljenoga, i u obliku misije, tj. obvezujućega prema Osijeku, s obzirom

na povijest, baštinu, kulturno-društvenu ulogu, regionalnu pozicioniranost, htijenja građanstva i

infrastrukturnih kapaciteta u širokome rasponu od kreativnih žarišta do trenutačno mrtvih

kapitala.

Do koncipiranja ove strategije Osijek je uspio, unatoč društveno-političkim i poratno-

gospodarskim okolnostima u turbulentnome razdoblju tranzicije, realizirati niz kapitalnih

kulturnih projekata, kako infrastrukturnih (djelomična revitalizacija Tvrđe, nove kulturne

institucije) tako i manifestacijskih (ponajprije Osječko ljeto kulture kao kruna kulturnoga

stvaralaštva na ovome prostoru). Postojeća kulturna energija grada Strategijom bi se pak

sinkronizirala i usmjerila prema jasno postavljenim kulturnim vrijednostima i standardima. S

druge strane, ravnanjem po Strategiji izbjegla bi se stihija ad hoc osmišljavanja kulturne sfere

grada kao što je Osijek te sporadične i partikularne kulturne politike.

Temeljena na svijesti o baštinskim vrijednostima i kulturnome identitetu kroz dugu

povijest Osijeka, Strategija se inspirira naslijeđenim lokalnim vrijednostima, integriranim

tradicijama i obogaćujućim koloritima europskih kultura, ali i perspektivama kulturne klime 21.

stoljeća, želeći se prepoznatljivo pozicionirati na kulturnoj mapi Europe, kako svojom

kreativnom energijom tako i svojim dijelom u mozaiku kulturne raznovrsnosti i lokalne

osobnosti. U duhu 21. stoljeća čije je načelo funkcioniranja gotovo svakoga aspekta umreženost,

grad na Dravi predstavlja se kroz ovu kulturnu strategiju u smislu raskrižja kreativnosti. S

obzirom na smještenost grada u regionalnome okruženju različitih kultura, tradicija,

vjeroispovijesti i inih dioba proizvedenih poviješću koje bismo prevladavali kulturom, Osijek se


6

opredjeljuje se za tu ulogu u vidu ključnog čimbenika kulturnoga razvoja u regiji, kao i u

srednjoeuropskom, panonskom, podunavskom i balkanskom kulturnom krugu.

Stoga naslovna fokusiranost ove strategije na grad Osijek ne predstavlja i ne cilja na

uskogrudni kulturni centralizam, nego na Osijek kao logističku i infrastrukturnu bazu za

prenošenje i širenje kultura, kulturnih sadržaja i kulturnih vrijednosti. Drugim riječima, intenzitet

provedbe Strategije i sinergijski učinci realiziranih ideja trebali bi, ne samo reafirmirati kulturu

kao nezaobilazan, atraktivan, oplemenjujući i emancipirajući sadržaj građanske svakodnevice,

već i učiniti Osijek disperzirajućim žarištem kulture što šireg radijusa.

Ovu Strategiju izradili su u koordinaciji: Umjetnička akademija u Osijeku, Upravni odjel

za društvene djelatnosti i Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje na temelju prijedloga

i glavnih smjernica razvoja stručnog tima Umjetničke akademije te strateških planova ustanova i

udruga u kulturi s područja grada Osijeka. Nakon javne rasprave utvrđena je konačna verzija

Strategije koja je proslijeđena Gradskome vijeću Grada Osijeka na usvajanje.

1.2. Povijesni pregled kulturnog razvitka Osijeka

Osijek je grad vrlo bogate kulturne baštine, a trenutno i vrlo razvijene kulturne scene.

Arheološki nalazi upućuju da tragovi prvog naseljavanja na prostoru Osijeka postoje još od

mlađeg kamenog doba (5. ili 6. st. prije Krista), a potom da je Osijek/Mursa postalo keltsko i

rimsko uporište.

Vrlo je malo zapisa preostalo o Osijeku iz srednjovjekovnog i turskog doba pa je stoga tek

od 18. stoljeća moguće pratiti kulturni život grada. Tada se otvara latinska gimnazija, a potom i

franjevačka filozofska i teološka škola. One postaju središta kulturnoga života u kojima se

razvijaju književnost i drugi oblici duhovnog stvaralaštva.

Vrlo značajan događaj je i otvaranje prve tiskare otvorene 1735. godine. U drugoj

polovici 19. stoljeća otvaraju se i gimnazije, učiteljska škola te trgovačka akademija što je

potaklo razvoj kulturnog života u gradu. U školama su prikazivane kazališne igre i izvođene

pjesme. Na trgovima i u gostionicama nastupale su putujuće kazališne i glazbene družine. Glazba

se njegovala u samostanima i crkvama te u domovima vojnih i građanskih uglednika pa je Osijek

tada bio vrlo poznato i priznato središte glazbene kulture. Iz Osijeka su ponikli značajni hrvatski

glazbenici: Franjo Krežma, Pajo Kolarić, Franjo Kuhač i Lujo Svećenski. Isto tako, brojna


7

značajna kulturno-umjetnička društva započela su svoju djelatnost sredinom 19. stoljeća, a većina

ih postoji i danas (npr. HKUD Osijek 1862, HPD Lipa – 1876., HOPGD Zrinski, STD Pajo

Kolarić i HKUD Željezničar). Ona su tijekom dugog niza godina snažno razvila svoju djelatnost i

tako oblikovale kulturno-umjetnički život grada.

Muzej Slavonije najstarija je ustanova u kulturi, osnovana 1877., a iz njega je 1954.

izrasla i druga muzejska ustanova − Galerija likovnih umjetnosti u Osijeku koja čuva vrijednu

zbirku slikarstva od 18. do 20. stoljeća. Likovna umjetnost u Osijeku od 19. stoljeća ima

neprekidno dugu i izuzetno bogatu tradiciju. Niz je osječkih likovnih umjetnika iz 19. i 20.

stoljeća vrlo poznatih i u europskim razmjerima: Hugo Conrad von Hötzendorf, Adolf

Waldinger, Bela Čikoš Sesija, Ivan Rein, Julije Knifer, Oskar Nemon, Josip Alebić, Vladimir

Džanko i drugi.

Prve kazališne predstave održavale su se u baroknom Osijeku još u 18. stoljeću, a prva

kazališna zgrada, današnje Hrvatsko narodno kazalište, sagrađena je 1866. godine. Hrvatsko

narodno kazalište u Osijeku osnovano je 1907. kao drugo nacionalno kazalište u Hrvatskoj

(nakon zagrebačkog), a danas je najznačajnija kazališna ustanova u Slavoniji. Osim nje, u gradu

od 1950. djeluje još jedna značajna kazališna ustanova, danas pod imenom Dječje kazalište

Branka Mihaljevića u Osijeku.

Ostale ustanove i udruge u kulturi osnovane su u 20. stoljeću (arhiv, galerije, Dječje

kazalište, Gradska i sveučilišna knjižnica i dr.) i također predstavljaju izuzetno značajne kulturne

čimbenike. Jedna od tih vrlo značajnih ustanova u kulturi, Državni arhiv u Osijeku, pohranjuje i

čuva izuzetno važne dokumente osječke i slavonske povijesti. U pripremi je i projekt preuređenja

i obnove bivše vojarne (Kamila Firingera 3, Tvrđa) u prostor Državnog arhiva namijenjen

skladištenju arhivske građe, ali i komunikaciji s građanstvom.

Novije galerije izlažu većinom suvremenu umjetnost, poput Gradskih galerija Osijek −

galerije Waldinger, HDLU Osijek − galerija Kazamat te izložbeni prostori projekta POPUP pod

vodstvom mladih akademskih likovnjaka (napušteni poslovni prostori u središtu grada u

vlasništvu Grada Osijeka).

U gradu su dugi niz godina djelovala dva kina: Kino Urania u povijesnoj secesijskoj

zgradi izgrađenoj 1912. i Kino Europa. 2011. i 2012. oba su kina bila prisiljena zatvoriti svoja

vrata pod pritiskom tržišno snažnijih globalnih kinematografskih i distributerskih tvrtki koje u

http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatsko_narodno_kazali%C5%A1te_u_Osijeku

http://hr.wikipedia.org/wiki/Dr%C5%BEavni_arhiv_u_Osijeku

http://hr.wikipedia.org/wiki/Kino_Urania_u_Osijeku


8

Osijek stižu istovremeno s otvaranjem velikih trgovačkih centara. Međutim, kino Urania kroz

projekt digitalizacije Ministarstva kulture ponovno otvara svoja vrata u listopadu 2013.

1.3. Analiza slabosti i snaga (SWOT) – trenutno stanje kulture u gradu Osijeku

Snage Slabosti

• Razvijena infrastruktura i razvijene kulturne

ustanove: muzeji, kazališta, galerije, knjižnice..

• Postojanje visokoškolskih institucija u području

kulture: Umjetnička akademija, novi studiji

(kulturologija, u perspektivi i arhitektura), srednje

škole (primijenjena, glazbena škola).

• Visok stupanj stručnosti pojedinaca zaposlenih u

institucijama kulture

• Bogata kultura: arheološka, povijesna, prirodna i

umjetnička baština pogodna za razvoj kulturnog

turizma

• Odgovarajući interes medija i medijsko praćenje

rada institucija kulture i manifestacija u kulturi

• Aktivan rad na prezentaciji kulture i tradicije kraja

preko brojnih manifestacija

• Grad i Županija sudjeluju u sufinanciranju javnih

potreba u kulturi

• Razvijen kulturno-umjetnički amaterizam

• Značajan broj regionalno i međunarodno poznatih

manifestacija i memorijala

§ Kino-kultura i postojanje kina

• Nepostojanje strateških dokumenata

• Nedovoljna iskorištenost kulturnih institucija

u edukaciji djece i mladih u cilju podizanja

kulturne svijesti

• Nedovoljno poznavanje kulturne baštine i

neadekvatna zaštita kulturne baštine

• Nedovoljna integriranost kulturnih dobara u

svakodnevni život

• Nedovoljna turistička valorizacija

• Neadekvatna i nedostatna promidžba

postojećih kulturnih kapaciteta

• Nedostatan kadar koji se bavi komunikacijom

i marketingom

• Nedovoljni financijski i ljudski kapaciteti na

razini institucija, a posebice udruga

• Dio infrastrukture nedostaj (npr. koncertna

dvorana i slikarski ateljei)

• Nedovoljna uključenost lokalne uprave u

programe zaštite kulturno-spomeničke baštine

• Slabo razvijena alternativna scena


9

Prilike Prijetnje

• Povezivanje kulture i turizma

• Umreženost kult. institucija u nacionalne i

međunarodne mreže

• Mogućnost financiranja projekata u kulturi iz EU

fondova

• Povezivanje s drugim regijama i državama na bazi

kulture

§ Zaštita i valorizacija spomeničke, industrijske i

obrtničke te multietničke baštine

§ Snažnija međusektorska suradnja

§ Brendiranje

§ Uvođenje novih tehnologija u zaštitu, valorizaciju,

integraciju i promociju kulturnih dobara

§ Dovršetak Kulturnog središta Eurodom

§ Razvoj alternativne scene i kreativnih industrija

• Prva kriza gospodarstva uvjetuje manje

novaca u kulturi

§ Visoka ovisnost o proračunu

• Daljnje propadanje kulturnih spomenika zbog

utjecaja čovjeka i prirode

• Neriješeni imovinsko-pravni odnosi

ugrožavaju dobro gospodarenje kulturnim

dobrima

• Nedovoljnim ulaganjem u kulturne udruge i

manifestacije može doći do gubitka kulturne

baštine i nedovoljne valorizacije turističkog

proizvoda vezanog uz kulturu

§ Neodrživost kulturnih vrijednih sadržaja i

projekata vrijednih za lokalnu zajednicu

(primjer Tvrdja/UNESCO; kinematografi)

§ Odljev stručnih kadrova

§ Daljnji pad broja stanovnika

§ Društvena apatija (kao rezultat stanja u

gospodarstvu, usporenog općeg razvitka i

niske razine uključenosti stanovništva)


10

1.4. Upravljanje kulturnim razvitkom grada Osijeka

Grad Osijek kroz svoj Upravni odjel za društvene djelatnosti i Odsjek za kulturu ima

nesporno najvažniju ulogu u upravljanju kulturnim razvitkom, a ona se temelji na potrebi

usklađivanja interesa svih sudionika kulturnog i umjetničkog života na području grada.

Međutim, zbog visoke razine centralizacije države, Grad Osijek nema potpunu slobodu

kreiranja kulturne politike Grada, nego je pri tome ograničen velikim brojem zakona i ostalih

propisa koje donose Sabor Republike Hrvatske (zakoni) ili Ministarstvo kulture (pravilnici).

1.4.1.Zakonski okvir

Zakoni:

Međunarodni pravni propisi

− Zakon o potvrđivanju Memoranduma o razumijevanju između Europske zajednice i Republike

Hrvatske o sudjelovanju Republike Hrvatske u programu Kultura (2007. − 2013.) (NN-MU

7/07)

− Europska kulturna konvencija (NN-MU 1/99)

− Konvencija o osnivanju Organizacije ujedinjenih naroda za prosvjetu, znanost i kulturu (NN-

MU 1/99)

− Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima (NN-MU 12/93)

− Zakon o potvrđivanju konvencije o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja (NN-MU,

br. 5/06, 5/07).

Odlučivanje u kulturi

− Zakon o kulturnim vijećima (NN 48/04, NN 44/09, NN 68/13).

Ustanove u kulturi

− Zakon o ustanovama (NN 76/93; NN 29/97, NN 47/99 − Ispravak i NN 35/08)

− Zakon o upravljanju javnim ustanovama u kulturi (NN 96/01)

http://www.nn.hr/clanci/medjunarodni/2007/084.htm








http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2004/1100.htm

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_04_44_1030.html








11

− Zakon o kazalištima (NN 71/06, NN 121/13)

− Zakon o muzejima (NN 142/98, NN 65/09)

− Zakon o knjižnicama (NN 105/97, NN 5/98, NN 104/00, NN 69/09)

− Zakon o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva (NN

43/96, NN 44/96 − Ispravak).

Zaštita i očuvanje kulturnih dobara

− Strategija očuvanja, zaštite i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine Republike

Hrvatske za razdoblje 2011. – 2015.

− Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, NN 151/03; NN 157/03 − Ispravak, NN

87/09, NN 88/10, NN 61/11, NN 25/12, NN 136/12, 157/13).

Financiranje kulture

− Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi (NN 47/90 , NN 27/93, NN 38/09)

− Zakon o Zakladi Kultura nova (NN 90/11).

Pravilnici

− Pravilnik o izboru i utvrđivanju programa javnih potreba u kulturi (NN 69/12, 44/13, 91/13).

Propisi Grada Osijeka koji uređuju područje kulture:

− Program javnih potreba u kulturi Grada Osijeka (za svaku kalendarsku godinu)

− Odluka o osnivanju Kulturnog vijeća Grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br.

16/13.)

− Plan raspodjele sredstava spomeničke rente (za svaku kalendarsku godinu).

1.4.2. Financijski okvir

Trenutno stanje financiranja kulture iz Proračuna Grada Osijeka razvidno je iz sljedećih

podataka:

a) raspodjela sredstava namijenjenih ustanovama u kulturi i ostalim (neovisnim) korisnicima

b) raspodjela sredstava po gradskim ustanovama u kulturi

c) raspodjela sredstava po kulturnim djelatnostima




























12

d) udio proračuna za kulturu u ukupnom proračunu Grada Osijeka (razdoblje 2011. – 2014.)

e) spomenička renta.

a) raspodjela sredstava namijenjenih ustanovama u kulturi i ostalim (neovisnim)

korisnicima − Proračun Programa javnih potreba u kulturi Grada Osijeka

Raspodjela financijskih sredstava u 2013. godini:

Ustanove*,

redovna djelatnost

Ostali korisnici

(udruge, neovisna

scena)

Iznos 18.155.268,72kn 2.087.748,74kn

Ukupna sredstva

namijenjena kulturi 20.243.017,46kn

Udio 89,7 % 10,3 %

Grafikon 1. Prikaz raspodijeljenih sredstava između gradskih ustanova i ostalih korisnika

u kulturi


13

Raspodjela financijskih sredstava u 2014. godini:

Ustanove* redovna djelatnost

Ostali korisnici (udruge, neovisna

scena)

Iznos 18.278.800,00kn 2.684.000,00kn Ukupna sredstva namijenjena kulturi 20.962.800,00kn

Udio 87,2% 12,8%

Grafikon 2: Prikaz raspodijeljenih sredstava između gradskih ustanova i ostalih korisnika

u kulturi

* Ovdje su prikazana i financijska sredstva u iznosu od 2.507.000,00kn koje Grad Osijek

godišnje izdvaja za Program knjižnične djelatnosti gradskog karaktera (za plaće i materijalne

troškove djelatnika) Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek čiji je osnivač Sveučilište J. J.

Strossmayera u Osijeku. Grad Osijek vlasnik je ili zakupnik objekata i prostora 5 područnih

odjela knjižnice,a i po Zakonu o knjižnicama Grad je dužan osigurati djelatnost narodne

knjižnice.


14

b) raspodjela sredstava po gradskim ustanovama u kulturi − Proračun Programa javnih

potreba u kulturi Grada Osijeka

Raspodjela financijskih sredstava u proračunskoj 2013. godini:

Red.

br. Ustanove Iznos %

1. Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku 11.985.472,50kn 66 %

2.

Dječje kazalište Branka Mihaljevića u

Osijeku 3.239.300,00kn 18 %

3. Gradske galerije Osijek 430.496,22kn 2 %

4. Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek 2.500.000,00kn 14 %

UKUPNO: 18.155.268,72kn 100 %

Grafikon 3: Prikaz raspodjele financijskih sredstava po ustanovama (Proračun Programa

javnih potreba u kulturi Grada Osijeka za 2013. godinu)


15

Raspodjela financijskih sredstava prema planiranim sredstvima u proračunskoj 2014. god.:

Red. br. Ustanove Iznos %

1. Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku 12.087.000,00kn 66%

2. Dječje kazalište Branka Mihaljevića u Osijeku 3.254.300,00kn 18%

3. Gradske galerije Osijek 430.500,00kn 2%

4. Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek 2.507.000,00kn 14%

UKUPNO: 18.278.800,00kn 100%

Grafikon 4: Prikaz raspodjele financijskih sredstava po ustanovama (Proračun Programa

javnih potreba u kulturi Grada Osijeka za 2014. godinu)


16

c) raspodjela sredstava po kulturnim djelatnostima

Raspodjela financijskih sredstava u proračunskoj 2013. godini (Proračun Grada Osijeka

namijenjen kulturi): Red.

br. Djelatnost Iznos %

1. Programi od posebnog značenja za Grad Osijek 798.186,04kn 38 %

2. Zaštita i očuvanje kulturne baštine 213.562,50kn 10 %

3. Muzejska i galerijska djelatnost 84.500,00kn 4 %

4. Likovna djelatnost 91.000,00kn 4 %

5. Knjižna i nakladnička djelatnost 247.000,20kn 12 %

6. Glazbena i glazbeno-scenska djelatnost 536.500,00kn 26 %

7. Filmska djelatnost 47.500,00kn 2 %

8. Kultura mladih i novomedijska kultura 69.500,00kn 3 %

UKUPNO: 2.087.748,74kn 100 %

Grafikon 5: Prikaz raspodjele sredstava po kulturnim djelatnostima


17

Raspodjela financijskih sredstava prema planiranim sredstvima u proračunskoj 2014.

godini (Proračun Odsjeka za kulturu i Upravnog odjela za urbanizam i graditeljstvo,

komunalno-stambeno gospodarstvo, promet i zaštitu okoliša te mjesnu samoupravu):

Red. br. Djelatnost Iznos %

1. Programi od posebnog značenja za Grad Osijek 1.463.500,00kn 40%

2. Zaštita i očuvanje kulturne baštine 140.000,00kn 4%

3. Muzejska i galerijska djelatnost 80.000,00kn 2%

4. Likovna djelatnost 83.000,00kn 2%

5. Knjižna i nakladnička djelatnost 225.000,00kn 6%

6. Glazbena i glazbeno-scenska djelatnost 559.500,00kn 15%

7. Filmska djelatnost 66.500,00kn 2%

8. Kultura mladih i novomedijska kultura 66.500,00kn 2%

10. Kulturni centar Eurodom 1.000.000,00kn 27%

UKUPNO: 3.684.000,00kn 100%

Grafikon 6: Prikaz raspodjele sredstava po kulturnim djelatnostima


18

d)udio proračuna Odsjeka za kulturu Grada Osijeka u ukupnom Proračunu Grada

Osijeka za razdoblje 2011. − 2014.:

Godina 2011. 2012. 2013. 2014.

Proračun Grada 388.466.117,23kn 405.061.674,84kn 433.868.340,00kn 451.975.000,00kn

Proračun Odsjeka za kulturu 20.455.234,08kn 20.662.846,49kn 20.243.017,46kn 20.962.800,00kn

Udio 5,27% 5,10 % 4,67% 4,63%

*2014. godina prikazana je na osnovu planiranih financijskih sredstava u Proračunu Grada

Osijeka.

Grafikon 7: Prikaz udjela proračuna Odsjeka za kulturu u ukupnom proračunu Grada

Osijeka u razdoblju 2011. − 2014.


19

e) spomenička renta − Proračun Grada Osijeka:

Spomenička renta

Godina Iznos

2013. 4.103.701,05kn

2014. 3.500.000,00kn

Iz podataka u gornjim tablicama jasno je vidljivo da gotovo 90 % (89,7 % u 2013.)

sredstava odlazi na fiksne troškove (rashodi za plaće ustanove, materijalni rashodi, programski

rashodi) ustanova kojima je osnivač Grad Osijek (HNK, Dječje kazalište i Gradske galerije) ili

prema kojima ima zakonske obveze financiranja djelatnosti (GISKO). Gledajući te postotke jasno

je kako nedovoljno sredstava ostaje za poticanje i razvoj neovisne kulturne scene, za kulturni

amaterizam te za projekte udruga u kulturi. Trenutno ovakva struktura financiranja kulture

predstavlja nepremostiv problem – s jedne strane stoje zakonske obveze Grada Osijeka kao

osnivača tih ustanova, a s druge nemogućnost povišenja iznosa izdvajanja dodatnih gradskih

sredstava za potrebe kulture zbog općenito smanjenih prihoda Grada, uslijed dugotrajne

gospodarske krize i izmjena nekih zakona u svezi s prihodima lokalnih samouprava. Nedostatak

programskih sredstava pogađa u prvom redu same sudionike neovisne kulturne scene, a sve više i

same kulturne ustanove.

Imajući u vidu trenutnu financijsku situaciju, osnovni zadatak kulturne politike Grada

Osijeka jest zaustavljanje daljnjeg smanjivanja proračunskih sredstava namijenjenih kulturnim

programima i projektima jer bi to moglo dovesti do gašenja mnogih odličnih inicijativa i

dugogodišnjih tradicionalnih projekata i manifestacija, što bi vodilo postupnom urušavanju

bogatog kulturnog života u gradu i osjećaju besperspektivnosti u sektoru kulture. Takav tijek

događanja uvelike bi ugrozio i urbani identitet grada, stoga se kandidiranje za naslov Europske

prijestolnice kulture 2020. vidi kao izvanredna prigoda i poticaj za ponovno oživljavanje, kao i za

razvoj i napredak kulture u gradu Osijeku i široj regiji.


20

1.5. Metodološko objašnjenje

U ovom dijelu pojasnit će se temeljni metodološki pojmovi Strategije kako bi se izbjegli

mogući nesporazumi.

Ciljevi: ono što se želi postići na području kulture u Osijeku kako bi se, u usporedbi s

trenutnim stanjem, ostvario napredak. Strateški ciljevi podijeljeni su na opće i specifične ciljeve.

Općim ciljevima definiraju se temeljni ciljevi kulturnog razvitka, a specifičnima posebni ciljevi

za pojedine kulturne djelatnosti.

Prioriteti: definiraju stupanj važnosti pojedinih ciljeva u odnosu na ostale ciljeve, tj.

rangiraju ciljeve po važnosti određujući koji imaju prednost pred drugima. Prioriteti se određuju

zbog bržeg ostvarivanja strateških ciljeva.

Mjere: predstavljaju aktivnosti koje će poduzimati Upravni odjel za društvene djelatnosti

(kasnije Upravni odjel za kulturu) u suradnji s drugim odjelima Gradske uprave, ustanovama i

udrugama u kulturi sa svrhom ostvarenja strateških ciljeva u razdoblju 2014. – 2020.

Pokazatelji (Indikatori) uspješnosti: su mjerljivi pokazatelji na temelju kojih se, u

redovitim vremenskim razmacima, procjenjuje stupanj uspješnosti poduzetih mjera/aktivnosti.

Pokazatelji uspješnosti nisu nužno samo kvantitativne prirode, nego moraju iskazivati i stupanj

napretka u kvaliteti određenih kulturnih projekata, programa ili manifestacija.


21

2. Vizija

Strategija razvoja grada Osijeka ponudila je viziju grada Osijeka po kojoj je „Osijekgrad

zadovoljnih ljudi u kojem je ugodno živjeti i koji svoje potencijale ostvaruje u uvjetima održivog

razvoja i društvene pravednosti, gospodarski razvijeno, sveučilišno i kulturno snažno središte

Osječko-baranjske županije i istočne Hrvatske koji je integriran u suvremene europske trendove”.

Osijek 2020. ima prepoznatljiv građanski identitet utemeljen na prožimanju vlastite

kulture i umjetničkih izričaja s drugim kulturama i umjetničkim izrazima.

Otvorenost za utjecaje drugih i drugačijih ojačala je građansku svijest o vrijednosti

vlastite baštine i tradicijske kulture. Različiti odjeci kulturnog naslijeđa u suvremenim

umjetničkim ostvarenjima tvore prepoznatljiv identitet Osijeka u nacionalnim i međunarodnim

okvirima.

Izvornost kulturne ponude utemeljena je na programima ustanova kulture i kulturno-

umjetničkih udruga građana. Izvrsnost umjetničkih ostvarenja plod je zajedničkih nastojanja

umjetnika i razvijenog poduzetništva u kulturi, inovativnog institucionalnog menadžmenta i

građana koji su bili ključni sudionici u ostvarenju svih odsječaka Strategije kulturnoga razvitka

Osijeka do 2020. godine.

Građani svih uzrasta zajednički kreiraju identitet kao umjetnici i kulturni radnici ili kao

zainteresirana publika. Poticajan i kulturno prepoznatljiv identitet otvorenog grada privukao je

umjetnike, studente, turiste i poduzetnike koji se nakon kraćih boravaka nerijetko odlučuju u

njemu i nastaniti. Osijek je siguran i udoban grad po mjeri čovjeka koji ujedno omogućava

ostvarenje različitih, pa i vrlo hrabrih umjetničkih, intelektualnih i poduzetničkih potencijala.

3. Misija


22

Misija je osječke Gradske uprave razviti Osijek kao europsku metropolu s utjecajem na

cjelokupnu makroregiju i s kvalitetom modernog života ugrađenog u kulturu istočne (panonske)

Hrvatske. Zato je odgovornost omogućavanja kulturne širine svjetonazora, izražavanja, kreiranja

i duhovnoga oplemenjivanja svakodnevice i građana uvjetovana činjenicom značaja i potencijala

Osijeka na kulturnoj mapi u širem kontekstu, tj. kao jednoga od centara u regiji koji plodonosno

širi svoja bogatstva k manjim sredinama te ih kulturno potiče i osnažuje.

Što se kulture tiče, na Gradu Osijeku počiva odgovornost trajnoga zalaganja i

unapređivanja kulturno-umjetničke kreativnosti, ne samo zbog svojih građana kojima je kultura

podrazumijevajući dio urbanoga sadržaja i ne samo zbog nužnosti kontinuiteta u odnosu na

obvezujuće kulturno-povijesno naslijeđe.

Misija je Grada Osijeka razvijanje i provedba kulturne politike poticanja umjetnosti,

kreativnosti, inovativnosti, umjetničkog obrazovanja i osiguranja uvjeta za razvoj kreativnih

industrija i javne komunikacije. Također, zadaća je i urediti i usustaviti kulturnu baštinu te joj

osigurati održivu namjenu. Grad Osijek poticat će umrežavanje i razvoj suradničkih kulturnih

odnosa između različitih društvenih i kulturnih sudionika kako bi kultura postala značajna

razvojna snaga Osijeka.

4. Temeljne vrijednosti i načela


23

4.1. Temeljne vrijednosti osječke kulture

Pod temeljnim vrijednostima na kojima se zasniva i motivira daljnji kulturni razvitak

grada Osijeka i regionalne okolice podrazumijevaju se naslijeđena kulturna podloga u obliku

baštine, dosad razvijena infrastruktura za omogućavanje kulturne dinamike te kapaciteti grada

četvrtoga po veličini u Hrvatskoj. Pored toga, pod temeljnom vrijednošću u kontekstu ove

strategije podrazumijeva se i prevrednovanje kulture kao prioriteta i naglašenijeg sadržaja

suvremene urbane svakodnevice, a ne kulture kao tek formalnoga ukrasa koji bi se provizorno i

sporadično poticao radi simuliranja privida kulturnoga bogatstva i raznolikosti.

Osim što grad Osijek ima snažna institucionalna uporišta elementarnoga kulturnoga života

u svome prostoru (nacionalno kazalište, muzeji, galerije, kulturne organizacije, dugovječne

kulturne manifestacije), praznine i niše u potrebama za raznovrsnijom kulturnom ponudom

popunjava građanska samoinicijativa kroz djelovanje kulturnih udruga, nadopunjavajući one

prostore kulture koje institucije, zbog svoje programske zadanosti ili proračunske limitiranosti, ne

dotiču u servisiranju građana kulturnim sadržajima, ma koliko spretno te institucije balansirale

između programskih okvira, sredstava, nacionalno-kulturnih zadaća i zastupanja razlika.

Ta sinergija institucionalne voljnosti da učine više s manjim i građanske energije da

samoinicijativno producira kulturne sadržaje, dodatno osnažena kontinuiranom svježinom mladih

koje sveučilišna jezgra grada Osijeka koncentrira u svome prostoru kao značajno novi glas

umjetničkoga kreiranja i kao novi građanski sloj odgajanog u kulturi i kulturnim vrijednostima,

dosad je osiguravala da Osijek i u kriznim razdobljima uspijeva postići kulturnu dinamiku te

osigurava kontinuitet kulturnoga života za potrebe raznovrsnih populacija. U panorami

kulturnoga života grada Osijeka zastupljeni su i egzistiraju svi žanrovi i mediji umjetničkoga

izražavanja, prateći u stopu odjeke suvremenih gibanja na svjetskoj kulturnoj sceni.

Infrastrukturno i logistički gledano, prednost je Osijeka i njegova dimenzioniranost „po

mjeri čovjeka“ u smislu „koncentrirane raspršenosti“ kulturnih prostora koji omogućavaju laku

mobilnost publike, ekonomičnu angažiranost svih kulturnih subjekata u raznovrstan program,

komplementarno nadopunjavanje kulturnih subjekata u cjelovit gradski projekt te korištenje

svakodnevnih urbanih prostora u atraktivne kulturne pozornice, u što bi svakako trebalo

reintegrirati i bisere industrijske arhitekture i pojedine zaboravljene javne prostore kako bi se,


24

barem kroz umjetničku aktivnost, taj mrtvi kapital u tim prostorima počeo praktično koristiti za

društveno dobro.

Ono što je dosad postizano u kulturnome životu grada Osijeka pokazuje kako građani

imaju potrebu za još gušćim i intenzivnijim kulturnim programom u vidu učestalog

kontinuiranog trajanja, a ne kao povremenih svečanosti. Evidentna je potreba za još profiliranijim

i nijansiranijm žanrovima kulturne proizvodnje kao odlikom razvijenog i sofisticiranog društva

kojemu nisu dostatni formalni sadržaji pod etiketom kulture, već supstancijalno kvalitetni

kulturni događaji koji daju osjećaj prisutnosti u vremenu i stvaranja tog vremena, osjećaj

građanskog i intelektualnog dostojanstva te osjećaj kvalitetnijeg stupnja egzistencije u smislu

svjedočenja kreativnosti, polemike, propitivanja, traganja, aktivnoga promišljanja umjetničke

artikulacije vlastite pozicije u današnjici ili naprosto radi proživljavanja užitka kroz vrhunce

umjetničkih ostvarenja.

Prevrednovanje kulture u još važniji urbani sadržaj nego što je to dosada bio proizlazi iz

svijesti da bogat i raznovrstan kulturan život odgaja sredinu vrijednostima imanentnim kulturnim

dobrima: osjećaju tolerancije, poštivanju različitosti, čovjekoljublju, humanizmu, razvijanju

ukusa i estetskog doživljaja, hrabrosti mišljenja i odvažnosti djelovanja, spremnosti i na

„beskorisnost“, solidarnosti, njegovanju viših vrijednosti, širini svjetonazora i sl. Djelujući

takvim kulturnim vrijednostima na građane i šireći takve kulturne poruke okolini koja je

donedavno bila konfliktna, Osijek bi sustavnim strategijskim afirmiranjem takvih vrijednosti

misijski ostvario viziju bolje budućnosti i sretnije zajednice.

4.2. Temeljna načela kulturne politike Grada Osijeka

Grad Osijek osigurava potpore kvalitetnim programima kroz Program javnih potreba u

kulturi Grada Osijeka, u skladu s financijskim mogućnostima, a također i logističku i tehničku

potporu udrugama i organizacijama u kulturi s nedostatnim kadrovskim kapacitetima za

učinkovitu organizaciju projekata i programa.

Glavni kriteriji u odabiru programa i projekata koje će Grad Osijek sufinancirati su

umjetnička kvaliteta projekta/programa te kreativnost i inovativnost, stručne i umjetničke

reference provoditelja programa, kvaliteta dosadašnjeg rada, značaj projekta/programa za grad i

za predstavljanje grada u Hrvatskoj i svijetu, kao i ekonomičnost i provedivost programa.


25

Trajno je načelo kulturne politike Grada Osijeka nastaviti omogućavati pristup kulturi

svim građanima pod jednakim uvjetima, stoga se ustraje u opredijeljenosti da većina kulturnih

događanja i nadalje ostanu besplatna za publiku (npr. događanja Osječkog ljeta kulture, trenutno

najznačajnije manifestacije u Osijeku, ali i u cijeloj istočnoj Hrvatskoj).

Upravni odjel za društvene djelatnosti uvodi i novo načelo kulturne politike Grada:

opredijeljenost za konstantne javne rasprave koje uključuju i intenzivniju usmjerenost na kulturne

sadržaje u gradu te poticanje jačeg uključivanja građana i izražavanja prijedloga i mišljenja u

svezi kulturne politike Grada Osijeka. Upravni je odjel upravo pokrenuo postupak izrade

internetske straniceOsijek − grad kulture koja će prikazati inventuru kulturnog potencijala grada

te davati pregled svih kulturnih događanja i aktivnosti, programa i projekata. Grad Osijek želi

smjestiti i promicati Osijek na europskoj kulturnoj karti kandidiranjem na projektu Europska

prijestolnica kulture 2020. Upravo ova internetska stanica bit će vrlo značajna u pripremi

kandidature Grada Osijeka jer će se na njoj, između ostaloga, prikazivati i sve aktivnosti u okviru

kandidature kako bi građani bili upoznati s ovim značajnim projektom.

Odsjek za kulturu dogovorio je i realizira digitalnu javnu raspravu − projekt

Oskultura. S ovim projektom Grad Osijek predstavlja posebnost i jedinstvenost u odnosu na

velike gradove u Hrvatskoj i gradove koji su potencijalni kandidati za Europsku prijestolnicu

kulture 2020.

Projekt Oskultura jedini je sveobuhvatan generator promišljanja o osječkim kulturnim

vrijednostima i potencijalima koji mogu poduprijeti kandidaturu za Europsku prijestolnicu

kulture 2020. Sustav razgovaranja/intervjuiranja postavljen je urednički, tako da u digitalnu

komunikaciju na internetskim stranicama uključuje mnogobrojne kulturne djelatnike i

konzumente kulture. Oskultura tako osigurava prostor za promociju individualnog stava koji

doprinosi formiranju zajedničkog mišljenje svih sudionika u kulturi. Isto tako, javnost kroz

komentare izražava svoj relevantan stav o postojećem stanju kulture što je platforma za

poboljšanja i uzlete u kulturi.

Grad Osijek ovim projektom osigurava općoj i kulturnoj javnosti aklamaciju za

kandidaturu Europske prijestolnice kulture 2020. Do sredine srpnja 2014. projekt je ostvario

sljedeće:

− objavljeno je 168 tekstova sa stavovima o potencijalima osječke kulture


26

− objavljeno je 67 velikih intervjua s kulturnim djelatnicima Osijeka, proizvođačima kulture,

posjetiteljima i konzumentima osječke kulture

− objavljeno je 17 videointervjua s osječkim kulturnjacima na temu kulturnih osobitosti koje nas

legitimiraju za kandidaturu EPK

− objavljene su 162 posebno snimljene fotografije za ilustriranje intervjua i informativnih

materijala

− objavljeno je 30 stavova građana (koje dobivamo i analiziramo kroz sustav komentiranja)

− 41 520 posjetitelja bloga

− pojedini objavljeni materijali imaju i više od 2 000 pregleda čitatelja

− 4 izdanja časopisa Oskultura, digitalno listanje i čitanje

− 4 izdanja digitalnog newsletteraOskultura

− kontinuirana posjećenost na Facebook stranici i Twitter profilu Oskulture.


27

5. Opći strateški ciljevi

Uzimajući u obzir povijesne, kulturne, društvene i urbanističke potencijale grada Osijeka i

oslanjajući se na dosad ostvareno u kulturnome životu Grada unatoč objektivnim preprekama,

sljedeće projekcije temelje se na uvjerenju kako Osijek može još intenzivnije razviti svoje

kapacitete i mogućnosti, uz suvisliju i organiziraniju kulturnu politiku koja bi bila koordinirana.

To se odnosi na ekonomsku učinkovitost, sinergiju brojnih kulturnih subjekata i kulturno-

identitetsko profiliranje grada u koherentan i prepoznatljiv kulturni imidž koji bi svojom snagom

i privlačnošću akumulirao daljnje dodatne kulturne vrijednosti i kolateralno koristio ostalim

sferama urbanoga života, od turizma i trgovine do kvalitete svakodnevnog življenja.

5.1. Opći strateški ciljevi kulturnog razvitka grada Osijeka do 2020.

Nalazeći utemeljenje u glavnim strateškim ciljevima Strategije razvoja grada Osijeka

utvrđuju se ciljevi djelovanja:

− raditi zajedno (poduzetnički grad, inteligentan grad)

− učiti zajedno (grad znanja, virtualan grad)

− živjeti zajedno (atraktivan grad za življenje, grad mladih).

Strategija kulturnog razvitka grada Osijeka definira tri strateška cilja jednake važnosti:

1. Pozicionirati Osijek kao otvoren i napredan grad, središte šire regije i atraktivnu lokaciju za

poduzetništvo i zapošljavanje kandidiranjem za Europsku prijestolnicu kulture 2020., uključujući

prioritete stvaranja pozitivne poduzetničke klime, poduzetništvo u kreativnom sektoru, potpore

kreativnom stvaralaštvu, promociju grada kao vibrantnog kulturnog središta šire regije te

promidžbu grada Osijeka kao lokacije pogodne za ulaganja u kreativnu industriju.

2. Kreirati uvjete i potaknuti razvoj kreativnosti i inovativnosti, osobito na regionalnom

Sveučilištu, i razvijati sektor kreativne industrije i nezavisne, izvaninstitucionalne kulturne scene

u Osijeku i regiji,uključujući prioritete stvaranja uvjeta i pružanja snažnije potpore razvoju

inovativnosti i kreativnosti na Sveučilištu, kao i adekvatnije valorizacije i potpore

izvaninstitucionalnoj kulturnoj i, općenito, društvenoj sceni u Osijeku.


28

3. Osnažiti veze i modele suradnje među razvojnim dionicima različitih sektora (gospodarstvo,

uprava, akademska zajednica, civilno društvo) radi stvaranja dinamične iperspektivne

sredineatraktivne za življenje i ostanak mladih ljudi, uključujući prioritete osnaživanja uloge

Gradske uprave kao pokretača međusektorske suradnje, promidžbu međusektorskih projekata u

kulturi i drugim sektorima i institucionaliziranje dijaloga s civilnim društvom po ključnim

pitanjima društvenog života grada Osijeka.

5.2. Usklađenost ciljeva Strategije kulturnog razvitka grada Osijeka s prioritetima i

dokumentima statističke regije, Republike Hrvatske, Europske unije i međunarodne razine

Ova strategija u skladu je s Nacrtom Strategije razvoja gospodarstva Grada Osijeka od

industrijskog do inteligentnog grada, s ciljem3.2.5.: Osijek atraktivan grad za življenje;

aktivnosti:intenzivirati kulturne aktivnosti u gradu kroz poticanje svih i subvencioniranje

pojedinih kulturnih ustanova sa svrhom povećanja njihove aktivnosti i animiranja što većeg broja

građana, osobito mladih. Također, učiniti Osijek atraktivnom turističkom destinacijom za

kongresni i kulturni turizam kroz stvaranje prostornih pretpostavki za kongresne aktivnosti

(smještajne i prezentacijske), intenzivniji razvitak turističke infrastrukture (informativnih centara,

prospekata, izrada originalnih suvenira, razvijanje tradicionalnih obrta i stvaranje boljih

pretpostavki za prihvat grupnih i pojedinačnih posjeta i sl.) i turističku valorizaciju spomeničke

baštine u Osijeku.

Strategija je u skladu i sa Županijskom razvojnom strategijom Osječko-baranjske županije

2011. − 2013. (nova je u izradi), sCiljem 3.: razvoj ljudskih resursa i kvalitetno zadovoljavanje

javnih potreba građana; s prioritetom 3.8.: stvaranje preduvjeta za kvalitetnu provedbu programa

kulture, športa i tehničke kulture (3.8.1.: poticanje uključenosti građana u programe kulture,

tehničke kulture i športa; 3.8.2.: poticanje programa i aktivnosti kojima se diverzificira korištenje

postojećih resursa u kulturi, športu i tehničkoj kulturi i 3.8.3.: podizanje standarda kulturnih,

športskih i programa tehničke kulture).

Ciljevi Strategije kulturnog razvitka grada Osijeka također su i u skladu s ciljevima

Strateškog plana Ministarstva kulture 2014. – 2016.: Opći cilj 1.: razvoj kulturnog i umjetničkog

stvaralaštva i proizvodnje i javne komunikacije − Posebni cilj 1.1.: potpora umjetničkom


29

stvaralaštvu, poduzetništvu i participaciji u kulturi, i Posebni cilj 1.2.: razvoj nezavisne

(izvaninstitucionalne) kulture te Opći cilj 2.: zaštićena i očuvana kulturna baština

Ovaj je strateški dokument isto tako usklađen i sa Strategijom očuvanja, zaštite i održivog

gospodarskog korištenja kulturne baštine Republike Hrvatske za razdoblje 2011. – 2015.

(Strateški cilj 3.: podizati razinu svijesti pojedinaca i zajednice o važnosti kulturne baštine i

održivom korištenju kulturne baštine, Posebni cilj 3.1.: poboljšati kvalitetu i proširiti formalno i

neformalno obrazovanje o važnosti kulturne baštine, njezinu očuvanju i zaštiti te održivom

korištenju te Posebni cilj 3.2.: povećati vidljivost kulturne baštine u društvu putem promotivnih

aktivnosti).

Strateške odrednice ovoga dokumenta obuhvaćaju i neke aspekte kulturnog turizma pa se

također uklapaju i u Strategiju razvoja turizma RH do 2020., cilj 5.2.1.4.: kulturni turizam

(ulaganje u prepoznatljivost niza visokoatraktivnih pojedinačnih kulturnih atrakcija, npr.

UNESCO lokaliteti, arheološki nalazi i dvorci), identifikacija mogućnosti razvoja novih

događanja s potencijalom međunarodne prepoznatljivosti i gradnje imidža destinacija, poticanje

razvoja kulturnih tematskih cesta i putova (npr. povijesne ceste, putovi UNESCO baštine i vjerski

putovi, što podrazumijeva i jasne razvojne kriterije i sustave upravljanja: Mjera 15 – akcijski plan

razvoja kulturnog turizma).

Strategija kulturnog razvitka Grada Osijeka u skladu je i sa Strategijom Europa 2020, s

prioritetom Pametan rast – gospodarstvo utemeljeno na znanju i inovacijama, glavnom

inicijativom ovoga prioritetaUnija inovacija i predvodničkom inicijativom Digitalna agenda za

Europu te s prioritetom Uključiv rast – ekonomija visoke stope zaposlenosti koja donosi

ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju; predvodničkim inicijativama: Program za nove

vještine i radna mjesta te Europskom platformom protiv siromaštva, u priopćenju Europske

komisije pod nazivom Priopćenje Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom

gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija Promicanje kulturnog i kreativnog

sektoraza rast i radna mjesta u EU(Communication from the Commission to the European

Parliament, the Council, the European Economic and Social Committee and the Committee of

the Regions Promoting cultural and creative sectors for growth and jobs in the EU (COM(2012)

537 Brussels, 26. 9. 2012.)): Adresiranje promjenjivih potreba za vještinama, Unapređenje

pristupa financiranju, Proširenje tržišta: nova partnerstva i poslovni modeli, Proširenje

međunarodnog dosega, Učvršćivanje međusektorskog produktivnog povezivanja.


30

Program Kreativna Europa ima za cilj promicati kulturnu i lingvističku raznolikost u

Europi te učvrstiti natjecateljstva kulturnog i kreativnog sektora. Ovaj program daje potporu

projektima koji podupiru prekogranično umrežavanje, partnerstvo i aktivnosti vršnjačkog učenja

u svrhu ojačavanja za djelovanje izvan nacionalnih granica i kao pomoć u izazovima

globalizacije, digitalnog pomaka i fragmentiranih europskih tržišta, a isto tako podupiru i

aktivnosti izgradnje kapaciteta usmjerene na razvoj publike, testiranje poslovnih modela i mjera

koje pomažu da sektor djeluje međunarodno.

PrioritetiiciljeviZaključakaVijećaipredstavnikavladadržava članica

(kojisesastajuunutarVijeća)oRadnomplanuzakulturuod 2011. – 2014.

(ConclusionsoftheCouncilandoftheRepresentativesoftheGovernmentsoftheMemberStates,

meetingwithintheCouncil, ontheWorkPlanforCulture 2011. – 2014. (2010/C 325/01))

temeljesenastrateškimprioritetimaPriopćenjaKomisijeEuropskomparlamentu, Vijeću,

EuropskomgospodarskomisocijalnomodboruteOdboruregijaoEuropskojagendizakulturuuglobalizi

rajućemsvijetu(CommunicationfromtheCommissiontotheEuropeanParliament, theCouncil,

theEuropeanEconomicandSocialCommitteeandtheCommitteeoftheRegionsonaEuropeanagendafo

rcultureinaglobalizingworld {SEC(2007) 570}).

Osječkastrategijauskladujeisprioritetnimpodručjimaovogadokumentainjihovimciljevima:

kulturnaraznolikost, interkulturalnidijalogtepristupačnaiinkluzivnakultura

(Promicanjekulturneraznolikostiiinterkulturalnogdijaloga, višejezičnost,

kulturalnoinkluzivnigradovi, Razvitakključnekompetencije 'Kulturnasvijestiizraz');

Kulturneikreativneindustrije, Vještineimobilnost, Kulturnabaština (uključujućimobilnostzbirki),

Kulturauvanjskimodnosima i Statistikaukulturi.


31

6. Prioriteti

6.1.Osnivanje Upravnog odjela za kulturu

Unutar Gradske uprave i unutar Upravnog odjela za društvene djelatnosti trenutno djeluje

Odsjek za kulturu sa četiri zaposlenika. S obzirom da Osijek ima viziju ojačati kao živo kulturno

središte, mora organizirano promovirati kulturu i umjetnost kao važan dio društvenog i javnog

života. Za to je potrebna brojčano veća i stručna ekipiranost unutar Odjela za kulturu, uzimajući u

obzir njegovu vrlo intenzivnu djelatnost, zaduženost za realizaciju projekata kulture na području

grada, njihovo koordiniranje, informiranje i nalaženje mogućnosti financiranja (gradsko, državno

ili iz europskih fondova). Unutar Odjela treba formirati zasebni Odsjek za Europsku prijestolnicu

kulture (EPK). Također, unutar novoga odjela bilo bi korisno osnovati i Odsjek za kulturnu

baštinu i ekipirati ga stručnjacima u području arhitekture, povijesti umjetnosti i građevinarstva.

Taj bi odsjek skrbio o pokretnoj i nepokretnoj kulturnoj baštini u tijesnoj suradnji s

Ministarstvom kulture, Konzervatorskim odjelom u Osijeku.

Grad Osijek u organizacijskom je smislu već napravio kvalitetan korak osnivanjem

Upravnog odjela za programe i projekte Europske unije i gospodarstvo, koji u svom djelokrugu

rada pokriva i kapitalne investicije.

Rok: do kraja 2017.

6.2.Otvaranje Područnog odjela Gradske i sveučilišne knjižnice Novi grad

2013. godine započela je obnova i uređenje Paviljona Gradski vrt (nekadašnja plesna

dvorana), dio koji će se urediti kaobudući područni odjel Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek

za područje Gradske četvrti Novi grad. To je jedna od najgušće naseljenijih gradskih četvrti na

području grada Osijeka, s gotovo 15 000 stanovnika i jedina gradska četvrt bez područnog odjela

knjižnice.

Rok: do kraja 2019.


32

6.3. Razvijanje brendova grada ('kulturno brendiranje')

Grad Osijek je grad bogate srednjoeuropske prošlosti i velikog potencijala za budućnost.

Strateškim planiranjem Odjela za kulturu Grada, zajedno s multidisciplinarnim timom, odredit će

se prepoznatljiva obilježja, pojave i osobe grada te na tim temeljima graditi proizvode koji će biti

temelj za razvoj kulturnog turizma grada i regije (princ Eugen Savojski, Julije Knifer, nobelovci

Ružička i Prelog te dr.). Također, povezat će se kulturni i znanstveni razvitak.

Rok: do 2020.

6.3.1.Osijek – grad nobelovaca i značajnih znanstvenika

Svakako treba iskoristiti prestižnu i respektabilnu činjenicu da je Osijek europskoj i

svjetskoj kulturnoj i znanstvenoj baštini pružio čak dva nobelovca: Vladimira Preloga i

Lavoslava Ružičku. Njihove biografije i formativni utjecaji osječkoga obrazovanja na njihove

daljnje uspjehe kapitalizirati u promociju, popularizaciju i afirmaciju osječkoga školstva i znanja

te obrazovanja kao vrijednosti uopće, ali iskoristiti i u povezivanju kulture, obrazovanja i

znanosti, kao i kulturne s akademskom zajednicom. Naime, pored fokusiranja na kulturu u

kontekstu ove strategije, nipošto nije zanemariva potreba da se u današnje vrijeme, upravo kroz

značaj i autoritet osječkih nobelovaca, ukaže na vrijednost znanja i obrazovanja. Josip Juraj

Strossmayer-biskup, teolog, političarhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Politi%C4%8Dar, kulturni

djelatnik (utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija) i pisac; jedna od

najznačajnijih i najutjecajnijih hrvatskih ličnosti 19. stoljeća.Ovim tezama doprinose i primjeri

rođenog Osječanina Mije Kišpatića, redovitog sveučilišnog profesora Mudroslovnog

(Filozofskog) fakulteta u Zagrebu i prvog hrvatskog doktora znanosti s područja prirodnih

znanosti te osječkog gimnazijalca i svjetski uvažavanog znanstvenikaMilutina Milankovića,

građevinskog inženjera, klimatologa, astronoma i osnivača Katedre za nebesku mehaniku na

Sveučilištu u Beogradu. Svakako se mora napomenuti i Joseph Schlessinger, svjetski poznat

znanstvenik, fizičar i kemičar, rođen i nastanjen u Osijeku sve do preseljenja u Izrael 1948.,

http://hr.wikipedia.org/wiki/Politi%C4%8Dar

http://hr.wikipedia.org/wiki/Znanost


33

dobitnik brojnih nagrada za znanstveni rad te član Američke akademije znanosti i HAZU-a, koji

danas živi u SAD-u i predaje na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Yale.

6.3.2. Osijek – grad značajnih umjetnika europskih ili svjetskih dosega

Mnogi osječki umjetnici imali su/imaju vrhunska umjetnička postignuća te su (postali)

poznati u europskim ili svjetskim okvirima. Neki od njih utjecali su na razvoj umjetnosti drugih

europskih ili svjetskih zemalja, a neki su kvalitetne europske ili svjetske utjecaje donosili u svoju

domovinu. Ova brojna, dolje navedena, imena jasno ukazuju da su veze Osijeka s ostatkom

Europe postojale već dugi niz stoljeća, što se u pravilu najjasnije očituje u umjetnosti i kulturi

jednoga grada. Ovdje su navedeni značajni osječki umjetnici i kulturni djelatnici europskih ili

svjetskih dosega po glavnim umjetničkim područjima:

Glazba:

Franjo Krežma, Franjo Kuhač, Lujo Svećenski, Dora Pejačević, Pajo Kolarić, Jan Urban,

Lav Mirski, Julije Njikoš, Sigmund Romberg (skladatelj, glazbenik i dirigent koji je odselio i

ostatak života proveo u SAD-u, skladajući za predstave na Broadwayu te za filmsku industriju

Hollywooda) i Branko Mihaljević(hrvatski skladatelj, književnik, novinar i radijski urednik).

Likovna umjetnost:

Adolf Waldinger, Hugo Conrad von Hötzendorf, Bela Čikoš Sesija, Oskar Nemon, Isidor

Kršnjavi, Julije Knifer, Ivan Rein, Vladimir Filakovac, Josip Zorman i Davor Vrankić.

Arhitektura:

Viktor Axmann, najznačajniji osječki arhitekt i urbanist, poznat i nagrađivan u europskim

okvirima, i Ljudevit Pelzer, projektant zgrade kina Europa.

Književnost:

Matija Petar Katančić (književnik, versifikator, filolog, prevoditelj, ali i arheolog, geograf,

numizmatičar i epigraf), Dobriša Cesarić, Jagoda Truhelka, Anto Gardaš, Stjepan Tomaš,

Josip Vitanović (gramatičar), Josip Florschutz (jezikoslovac), Antun Vjekoslav Truhelka

(začetnik hrvatske pedagoške misli)te troje pisaca na njemačkom jeziku: Vilma von Vukelić,

Alexander Rosenfeld − Roda Roda i Victor von Reisner.

Film:


34

Oscarom dvaput ovjenčani Branko Lustig (za filmove Schindlerova lista i Gladiator) i Branko

Schmidt.

Arheologija i kulturna baština:

Ćiro Truhelka, Kamilo Firinger (prvi ravnatelj Državnog arhiva u Osijeku), Marija Malbaša i

Danica Pinterović.

Ovi umjetnici i kulturni djelatnici predstavljaju veliki potencijal za 'kulturno brendiranje'

grada. Neki od njih pali su u (polu)zaborav i u samom rodnom gradu pa je potrebno dodatno

promicati njihov rad i postignuća među samim građanima Osijeka, a potom u nacionalnim

okvirima i šire.

6.3.3. 2014. – godina Knifera: meandrirati grad

Obilježiti označavanjem rodne kuće (spomen-ploča i označavanje pročelja motivom

meandra jer početkom sedamdesetih Knifer slika meandre divovskih formata na fasadama zgrada

i zidovima interijera). Dakle, poraditi na potrebi da meandar postane jedan od prepoznatljivih

simbola Osijeka. Početi stvaranje fundusa Kniferovih djela s izložbenim prostorom u gradu.

Umjetnički opus Julija Knifera planira se iskoristiti kao temelj razvijanja u kulturni proizvod

grada na visokoj razini.

6.4. Obnova i revitalizacija objekata barokne Tvrđe u javnom vlasništvu

Grad Osijek, u partnerstvu s Ministarstvima kulture i turizma, Agencijom za obnovu osječke

Tvrđe i ustanovama u kulturi, provest će obnovu i revitalizaciju vrijednih, uglavnom napuštenih

baroknih zgrada i tvrđavskih bedema. Ovo je najvažniji segment obnove infrastrukturne kulturne

baštine koju Grad Osijek većim dijelom planira financirati pomoću strukturnih fondova Europske

unije i dati im kulturnu namjenu. Kao zajednički nazivnik ovih projekata nameće se i ponovno

kandidiranje Tvrđe za uvrštenje na UNESCO-vu listu Svjetske kulturne baštine.

Središnja povijesna jezgra grada Osijeka, Tvrđa, reprezentativni je primjer tipološki

specifične urbane forme baroknog grada-tvrđave 18. stoljeća, nastalog radikalnom baroknom


35

transformacijom naslijeđenog starijeg povijesnog grada. Ona predstavlja spomeničko naslijeđe

iznimne nacionalne i regionalne važnosti, dovoljno vrijedne da izbori svoje mjesto među

zaštićenom svjetskom kulturnom baštinom. Ono što Tvrđu čini posebnom u odnosu na druge

barokne gradove i radi čega se nastoji uvrstiti na popis UNESCO-ve liste svjetske baštine jest

činjenica da je osječka Tvrđa rijedak primjer savršeno postignutog ambijetalnog sklada vojne

utvrde (fortifikacije) i pravilno organiziranog gradskog života (urbanizma) prožetog u isto

vrijeme i elementima vjerskog i duhovnog života.

Osječka je Tvrđa spomenik kulture najviše kategorije. Ali ona nije samo spomenik kulture,

već i živi gradski organizam: iako kulturološki najvredniji, to je također i najzapušteniji,

komunalno i urbanistički najlošije opremljen gradski prostor. Od sedamdesetih godina prošlog

stoljeća neprekidno svjedočimo težnjama promjeni tog stanja što je rezultiralo pokretanjem

Agencije za obnovu osječke Tvrđe, koja je 2001. izradila Planobnove i revitalizacijeTvrđe. Plan

je temeljen na preseljenju brojnih kulturnih ustanova i pretvaranju Tvrđe u gradski kulturni

centar. Manji je dio plana realiziran, ali je ubrzo zastao zbog materijalnih, financijskih i kulturnih

ograničenja grada i nesrazmjera u veličini urbane strukture i realnih mogućnosti grada da ju

popuni kulturnim sadržajima i te sadržaje stalno financira. Prvi Provedbeni urbanistički plan

donesen je 1990., bez ikakvog razvojnog promišljanja i s jedinom ambicijom da pravno regulira

urbanu problematiku Tvrđe. Gradsko vijeće Grada Osijeka donijelo je Urbanistički plan uređenja

osječke Tvrđe (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 16/11.), a time je stavljen izvan snage

Provedbeni urbanistički plan iz 1990.

Povijesna cjelina Tvrđe obuhvaća urbanizirani prostor Tvrđe, dio zelenog pojasa na prostoru

nekadašnjeg obrambenog prstena, toplanu, remizu tvrtke Gradski prijevoz putnika d.o.o., bivšu

Krunsku utvrdu na lijevoj obali Drave i dio vodotoka Drave u ukupnoj površini cca 75ha. Unutar

toga prostora ima oko 110 građevina s cca 150 000 m2 brutto razvijene građevne površine. Sve

javne građevine (osim vjerskih objekata) vlasništvo su grada ili države, kao i 25 000 m2

višestambenih građevina, a samo je 55 manjih obiteljskih zgrada s 25 000 m2 stambenog prostora

u privatnom vlasništvu. Većina građevina potječe iz prve polovice 18. st., sustavno su

pregrađivane i dograđivane tijekom 18. i 19. st., a samo je manji dio njih izgrađen u drugoj

polovici 19. st. Stanje je komunalne infrastrukture neujednačeno. Provedene istražne studije

pokazale su da treba rekonstruirati veći dio postojeće infrastrukturne mreže, nadograditi je i

osuvremeniti.


36

Zbog povijesne i kulturološke vrijednosti osječke Tvrđe, njenog značaja za hrvatski narod

i zbog obveza prihvaćenih usvajanjem međunarodnih povelja i deklaracija te u skladu s hrvatskim

zakonodavstvom, odlučni smo provesti cjelovitu i integralnu zaštitu, očuvanje i obnovu svih

građevina i kulturnih dobara u Tvrđi, a na temelju najviših konzervatorskih standarda.

Sekundarni je cilj kompleksna revitalizacija Tvrđe. Kako bi se zadržala potrebna razina ulaganja

u spomenički kompleks Tvrđe i osiguralo trajno održavanje građevnog fonda i infrastrukture,

potrebno je revitalizirati njenu funkciju gradskog središta i ugraditi je u kulturni i gospodarski

život grada s ciljem dobivanja suvremenog i reprezentativnog gradskog prostora.

Razvojni put treba usmjeriti na povećanje turističkog prometa, a Tvrđu treba sagledati u

okviru ukupne turističke ponude hrvatskog Podunavlja. Zato bi generalni cilj trebao biti

objedinjavanje svih tradicijskih, kulturno-povijesnih i prostornih potencijala, stvaranje

prepoznatljivog „kulturnog krajolika“ i na njemu zasnovano pokretanje i razvoj gospodarskog

razvojnog programa.

I dalje je vrlo ozbiljno pitanje javnih rasprava određivanje primarne namjene Tvrđe, uz

uzvažavanje konzervatorskih, arhitektonskih i urbanističkih, turističkih, ali i gospodarskih i svih

drugih aspekata.

Rok: do 2020.

6.4.1. Revizija, izmjena i dopuna postojećeg Plana obnove i revitalizacije Tvrđe

Agencija za obnovu osječke Tvrđe izradila je 2001. ovaj plan koji detaljno razrađuje

namjenu objekata u gradskom i/ili državnom vlasništvu. U međuvremenu, situacija se u svezi

nekoliko objekata znatno promijenila pa je svakako nužno revidirati, izmijeniti i dopuniti ovaj

dokument. Na primjer, tim je planom zgrada bivše Vojne pekarnice na Trgu Vatroslava Lisinskog

bila predviđena kao multifunkcionalni umjetničko-muzejski prostor s ateljeima za likovne

umjetnike, ali je 2012. gradska vlast dodijelila ovaj objekt Hrvatskom ferijalnom i hostelskom

savezu za budući hostel te je potom izrađen i idejni projekt. Slična situacija dogodila se i s

objektom bivše austrougarske oružarnice u Fakultetskoj ulici. Grad Osijek, kao vlasnik objekta, i

Muzej Slavonije Osijek 2012. pokrenuli su pregovore o zamjeni prostora: Grad Osijek će ustupiti

taj prostor Muzeju koji će Gradu predati svoj dosadašnji objekt na Trgu Svetog Trojstva 6, a koji


37

je u 18. i 19. stoljeću služio kao zgrada Gradskog magistrata, tj. Gradskog poglavarstva − sjedište

svih osječkih gradonačelnika do početka II. svjetskog rata.

Rok: do kraja 2015.

6.4.2.Obnova dijela osječke Tvrđe i razvoj kapaciteta osječke Tvrđe za kulturni

turizam − VIII. Bastion osječke Tvrđe

Obnova dijela Tvrđe sa svrhom osnivanja kulturnog i umjetničkog centra višenamjenskog

sadržaja s naglaskom na Muzej lutkarstva, Muzej dječje mašte i Povijesni muzej; s ciljem zaštite i

promocije postojećeg fundusa, ateljea za likovne umjetnike te radionica starih zanata (licitar,

kovač, kostimograf povijesnih kostima, umjetnik keramičar te srodni umjetnički obrti) i

kreativnih industrija. Projekt će obuhvatiti i detaljnu rekonstrukciju i zaštitu zidova od vlage te

cjelovito rješavanje problema vlage Galerije Waldinger. Muzej dječje mašte: djeca su budućnost

grada, njihovim obrazovanjem, načinom razmišljanja i poticanjem njihove radoznalosti stvaramo

vrijedan ulog za razvoj grada u budućnosti. Dječji muzeji česta su pojava u svijetu i vrlo

popularni, a mjesta su gdje djeca uče o kulturi i znanosti igrajući se i zabavljajući, koristeći

metode istraživanja te različite oblike kreativnoga samoizražavanja i eksperimentiranja. Za

interpretacije muzejskih sadržaja koriste se različiti mediji kao što su: zvuk, video, računalne

igre, instalacije, kazališni i scenografski elementi, lutke, mobiteli, virtualna stvarnost i sl. Sadržaji

su osmišljeni u suradnji sa sastavnicama Sveučilišta u svrhu popularizacije znanosti. Financiranje

iz strukturnih fondova EU.

Rok: do kraja 2018.

6.4.3. Kronenwerk osječke Tvrđe i zgrada Barutane

Na području lijeve obale rijeke Drave nalazi se dio Kronenwerka osječke Tvrđe

(Kazamati i zgrada Barutane). Barutana je djelomično uređena u svrhu razvijanja novog

kazališta, tj. nezavisne kazališne scene u Osijeku, ali nije uvedeno grijanje, ne postoji sanitarni

čvor ni prostori za garderobe glumaca. Stoga se prostor koristi samo u ljetnim mjesecima.

Također bi se uredile i okolne katakombe za potrebe ateljea i radionica osječkih umjetnika.


38

Ovako uređeni prostori podigli bi razinu kulturne i turističke ponude grada i na taj način

doprinijeli razvoju grada. Uredio bi se i obližnji amfiteatar s ljetnom pozornicom pa bi se razni

glazbeno-scenski projekti mladih mogli odvijati podalje od naseljenih dijelova grada.

Rok: do kraja 2018.

6.4.4. Uređenje Novog franjevačkog samostana u Bosendorferovoj ulici 2 za tehnički i

prirodoslovni odjel Muzeja Slavonije Osijek

Postojeću derutnu zgradu bez sustava grijanja potrebno je detaljno urediti i sanirati.

Trenutno se u njoj nalaze depoi Muzeja Slavonije, tj. uskladišteni tehnički i prirodoslovni izlošci.

Uređenjem bi se dobio primjeren izložbeni prostor za tehnički i prirodoslovni muzej ili odjele

postojećeg muzeja. U vrlo prostranom dvorištu objekta moguća je i konstrukcija ljetne pozornice

za potrebe kulturnih manifestacija.

Rok: do kraja 2019.

6.4.5. Preseljenje Muzeja Slavonije i proširenje muzejske zbirke (zgrada

nekadašnje Oružarnice, Fakultetska 4)

Grad Osijek ustupit će navedenu zgradu Muzeju Slavonije Osijek koji će potom provesti

njenu obnovu i rekonstrukciju. Ciljevi su ovog projekta: osiguranje novog prostora za stalni

postav, proširenje prostora namijenjenih depoima, povećanje broja posjetitelja te doprinos

razvitku kulturnog turizma grada Osijeka i regije.

Rok: do kraja 2017.

6.4.6. Obnova i adaptacija odjela za komunikaciju s građanstvom Državnog arhiva

u Osijeku (zgrada nekadašnje Konjičke vojarne u Firingerovoj 3)

Rekonstrukcija i uređenje zgrade Konjičke vojarne u Firingerovoj 3 za potrebe odjela za

rad s građanstvom Državnog arhiva u Osijeku. Zgrada je u prilično lošem stanju pa je potrebna

temeljita rekonstrukcija i obnova. Zgrada je predviđena za proširenje Državnog arhiva u Osijeku


39

s kojim će činiti funkcionalnu cjelinu. Stoga je Gradsko poglavarstvo Grada Osijeka 26. rujna

2006. donijelo Odluku kojom je Ministarstvu kulture dodijeljen na korištenje i prostor u

prizemlju zgrade (917,50 m2) u Ulici Kamila Firingera 3 za potrebe područnog Državnog arhiva

u Osijeku. Republika Hrvatska, Ministarstvo kulture i Grad Osijek sklopili su 9. studenog 2006.

Sporazum, s predmetom uređenja međusobnih prava i obveza u svezi s osiguravanjem prostora za

rad Državnog arhiva u Osijeku. Predviđeni sadržaji u prizemlju su prostori za istraživače,

dvorana za izložbe, predavanja i druge potrebe od javnog interesa. Ovi bi sadržaji bili doprinos

oživljavanju Tvrđe i zaštiti jedne od iznimno vrijednih pojedinačnih građevina povijesno-

urbanističke cjeline Tvrđe.

Rok:do kraja 2015.

6.4.7. Izrada prijavnice za kandidiranje Tvrđe za uvrštenje na UNESCO-vu listu

Svjetske kulturne baštine

Uređenjem većeg dijela Tvrđe aktualizira se njeno ponovno kandidiranje za uvrštenje na

UNESCO-vu listu Svjetske kulturne baštine. Povijesna cjelina Tvrđe jedna je od rijetkih takvih

očuvanih urbanističkih cjelina u ovom dijelu Europe. Specifičnost Tvrđe izražena je u činjenici

da je ona kroz povijest uvijek bila, ne samo vojna utvrda nego i urbano naselje, u kojemu je

građanstvo živjelo i radilo usporedo s odvijanjem vojne funkcije.

Rok: do 2020.

6.5. Obnova secesijskih pročelja i predvrtova u Osijeku

Obnova i rekonstrukcija fasada zgrada iz secesijskog razdoblja s predvrtovima (osječki

specifikum), kao značajnih komponenata europskog kulturnog naslijeđa u Hrvatskoj, doprinijet

će jačanju kulturnog identiteta i turističkoj atraktivnosti grada. Projekt je u funkciji razvitka

kulturnog turizma.

Planira se obnova pročelja i predvrtova kuća u središtu grada: Sekulić-Plavšić, Schmidt,

Spitzer, Korsky, Nayer, kuće Povischil, Gilming-Hengl u Europskoj aveniji te zgrade na Trgu

Ante Starčevića br. 4, 5, 8 i 12 i zgrade u Županijskoj 3.

Rok: do 2020.


40

6.6. Multifunkcionalni kulturni centar Eurodom

Postojeća zgrada Kulturnog središta trebala bi osigurati primjerene prostore, a time i

daljnji razvoj i napredak svih kulturnih djelatnosti. Predviđeni su prostori za kulturno-umjetnički

amaterizam (u dogovoru s upravom koristili bi ih KUD-ovi i udruge u kulturi te udruge koje rade

s mladima), 2 izložbena prostora, koncertno-kazališna dvorana (za koncertni ciklus klasične

glazbe i alternativnu kazališnu scenu) i prostor za multimedijalni centar za mlade (za filmske

projekcije, uporabu informatičke tehnologije i razne kreativne radionice). Za potrebe koncerata

klasične glazbe potrebno je kupiti novi koncertni klavir jer je postojeći star preko 30 godina.

Potrebno je izraditi i ugraditi posebnu propadajuću pozornicu da bi bila funkcionalna za kazališne

izvedbe. Uređenjem ovog prostora osigurala bi se potrebna infrastruktura za daljnji razvoj svih

već spomenutih kulturnih djelatnosti, obogatila kulturna ponuda, a na taj bi se način doprinijelo i

turističkoj privlačnosti grada.

Rok: do kraja 2017.

6.7. Osnivanje kulturno-informativnog centra

Osijeku je potrebno središnje mjesto za informiranje o kulturi i organizaciju kulturnih

događanja. Osnivanje Kulturno-informativnog centra kao javne ustanove kulture koja putem

svojih djelatnosti promiče kulturu i visoke umjetničke dosege, prati i potiče aktualna društvena i

kulturna zbivanja u Osijeku, regiji i zemlji te pruža mogućnosti za svestrano informiranje u

kulturi i o kulturi. Djelatnosti Centra bile bi tribine, izložbe, film i izdavaštvo.Sam Centar bio bi

smješten u Kulturnom centru Eurodom. Ukratko, to bi bilo središte koje povezuje i promiče

raznolike pojave i pravce u suvremenim kulturno-umjetničkim društvenim kretanjima. Tribine bi

bile referentno mjesto iznošenja raznolikih ideja i projekata kulturne i društvene scene (društvena

kretanja, filmske tribine, likovne, književne i kazališne tribine) svim zainteresiranima. Izložbeni

prostor bio bi namijenjen isključivo suvremenim umjetničkim praksama, tj. program bi

pretpostavljao stroge i visoke kriterije.

Rok: do kraja 2017.


41

6.8. Revitalizacija kulturno-povijesno vrijednih kinematografskih objekata

Namjerava se osnovati Art kino koje bi moglo djelovati kao Kulturna kuća. Repertoar

kina bio bi orijentiran na neameričku filmsku proizvodnju, nekomercijalne, dokumentarne i

animirane filmove, filmove pojedinih autora i kinotečne filmove. U sklopu kina organizirala bi se

gostovanja filmskih umjetnika iz zemlje i inozemstva. Prostor namijenjen građanima i turistima

zahtijeva atraktivnu i lako dostupnu lokaciju na jednom ili više mjesta (turističko-informativni

centar sa suvenirnicom, manja dvorana za tribine, izlagački prostor i Art kino) u centru grada, u

prostorima u vlasništvu Grada koji trenutno stoje neiskorišteni. Program u velikoj mjeri koriste i

osmišljavaju studenti i nastavnici Umjetničke akademije u Osijeku.

Rok: do kraja 2015.

6.9. Osnivanje rezidencijalnog umjetničkog programa

Pretpostavka za dinamičnu, otvorenu i suvremenu umjetničku scenu jest razmjena ideja i

kreativne energije. Suradnjom Grada, Županije, Umjetničke akademije, HDLU-a Osijek i drugih

zainteresiranih potrebno je ustanoviti Umjetničke rezidencijalne programe. S tim u svezi nužno je

osmisliti i program stipendiranja europskih i svjetskih kreativnih pojedinaca iz različitih

umjetničkih područja (likovne umjetnosti, umjetničke fotografije, videoumjetnosti, performancea,

dizajna, glazbe, glume i lutkarstva, spisateljstva itd.). Planira se osigurati uvjete za boravak,

stvaranje i bolje upoznavanje umjetničkih, kulturoloških i društvenih prilika u Hrvatskoj,

posebice u Slavoniji i Baranji. Gostujući umjetnik tijekom boravka kreativno stvara i istodobno

se predstavlja domaćoj javnosti. Rad koji nastaje odraz je nadahnuća gradom i regijom domaćina,

posljedica susreta s lokalnim kreativnim snagama: glazbenicima, plesačima, piscima, aktivistima,

performerima, filmašima, vizualnim i audioumjetnicima, studentima i udrugama (Osijek −

raskrižje kreativnosti).

Rok: do kraja 2019.


42

6.10. Novi umjetnički društveni centar i umjetnički inkubator

Osijek bi prenamjenom industrijske baštine u kulturno-društveni centar pokazao kako

prati svjetske trendove sličnih ili istovrsnih prenamjena. Time bi znatno ojačao svoju poziciju

kulturnog središta regije koja odiše kozmopolitskim duhom. To bi mogla biti lokacija za Tehnički

muzej grada Osijeka, u bivšem industrijskom prostoru djelovao bi i društveni centar, organiziran

kao sjedište organizacija civilnog društva po uzoru na centar Rojc u Puli. Munjara je jedna od

najznačajnijih industrijskih građevina Osijeka iz razdoblja moderne. Udruge bi sklopile ugovor o

korištenju tog prostora bez plaćanja naknade, jedina obveza bila bi plaćanje režijskih troškova.

Udruge bi vlastitim zalaganjem i sredstvima uredile svoje prostorije i dale posve novu kvalitetu

nekadašnjoj Munjari ili Kožari. Radom i programima udahnule bi nov život objektu i gradu.

Sadržaji bi bili raznoliki: ateljei, glazbeni i filmski studiji, zanatske radionice, prostori za probe,

sportsko-rekreacijski, uredski, prezentacijski, radioničko-konferencijski, klupski, skladišni,

servisni i ugostiteljski prostori. Veliki broj umjetnika i raznih grupa koristili bi ove prostore za

svoje aktivnosti. Glavni su ciljevi ove prenamjene objekta: osigurati potrebnu infrastrukturu za

daljnji razvoj umjetnosti u gradu (prvenstveno likovne, nove medijske i izvedbene umjetnosti) te

omogućiti mladim i neafirmiranim umjetnicima te studentima Umjetničke akademije u Osijeku

stvaranje jedinstvenog prostora za realizaciju njihovih stvaralačkih izričaja. Planira se urediti i

opremiti radne, ali i životne prostore, uključujući i dormitorij za rezidencijalni program, kako bi

se potakla dinamičnija međunarodna razmjena studenata i mladih umjetnika.Bilo bi to središte

okupljanja udruga i poticanja njihova razvoja te bi se kroz aktivnosti i programe (radionice,

koncerti, festivali) okupljali građani iz cijele regije i šire.

Rok: do kraja 2019.

6.11. 'Decentralizacija' umjetnosti putem umjetničkih radionica u gradskim četvrtima i

mjesnim odborima

Ponovno uspostaviti program održavanja umjetničkih radionica za djecu, mlade i odrasle

građane u prostorijama gradskih četvrti i mjesnih odbora tih područja. Program će koordinirati

Odjel za kulturu Grada Osijeka, a provodit će ga u suradnji s ustanovama, udrugama i


43

organizacijama na području kulture djece i mladih (Dječje kazalište, Umjetnička akademija u

Osijeku,Škola primijenjene umjetnosti i dizajna Osijek, Glazbena škola Franje Kuhača u Osijeku,

Gradske galerije Osijek, Muzej Slavonije Osijek, Muzej likovnih umjetnosti te udruge Breza,

Dokkica, Slama i mnoge druge). Na taj način ponudit će se kvalitetno i kreativno provođenje

slobodnog vremena djeci, mladima i umirovljenicima, a istovremeno potaći razvoj pozitivnih

osobina kod tih populacija te poticati međugeneracijsku suradnju i solidarnost.

Rok: od 2016. nadalje.

6.12. Suvremena arhitetkura i urbanizam

Arhitektura je djelatnost sa specifičnom kulturnom dimenzijom i pretpostavka je kvalitete

kulturnog života.

Grad Osijek značajno je obogaćen vrijedostima suvremenog urbanizma i arhitekture:

Šetalište uz rijeku Dravu (autora arh. Radovana Miščevića), stambeno naselje Sjenjak (istog

autora), Blok centar I. (istog autora), Blok centar II. (arh. Edvina Šmita i arh. Đive Dražića) i sve

one su značajne urbanističke realizacije u našem gradu. Poslovno-pogonski objekti HEP-a na

Zelenom polju (prof. arh. Boris Krstulović) i Robna kuća Supermarket u Blok centru I. (arh.

Milan Mihelić) arhitektonski su objekti čiji su autori dobili najvišu stručnu nagradu za arhitekturu

u bivšoj državi, nagradu Borbe. Objekt Studentskog centra (arh. Milan Mitevski) dobio je

nagradu Vladimir Nazor, značajno je stručno valoriziran i objekt Maternite u osječkoj Bolnici

(prof. arh. Mladen Vodička), a u novije vrijeme i objekti: poslovni objekt Tvornice duhana

Rovinj u Ulici Sv. L. B. Mandića (prof. arh. Branko Kincl), pješački nathodnik kod Željezničkog

kolodvora (arh. Branko Kljajić i arh. Goran Jagić), Sportska dvorana Gradski vrt (prof. arh. Boris

Koružnjak i arh. Gordana Domić), Poljoprivredna škola uz Vinkovačku ul. (prof. arh. Mladen

Jošić), Autobusni kolodvor (arh. Predrag Rechner i arh. Bruno Rechner), Poslovno-trgovački

centar Esseker-centar (arh. Katušić), Poljoprivredni fakultet (arh. Predrag Rechner) i dr. Zapažen

je i veći broj realiziranih javnih prostora-trgova: Trg Ante Starčevića (arh. Oliver Grigić i arh.

Željka Jurković), Trg bana Jelačića u Donjem gradu (arh. Diklić i arh. Mucko), Trg slobode (arh.

Predrag Rechner i arh. Bruno Rechner) i trg na JUG-u II. (arh. Bruno Rechner).

Grad Osijek razvija i unapređuje urbani i arhitektonski identitet kao identitet

longitudinalnog grada smještenog pretežito s desne (južne) strane rijeke Drave.


44

7. Posebni strateški ciljevi po kulturnim djelatnostima

7.1. Kulturna baština

Kulturnu baštinu čine pokretna i nepokretna kulturna dobra od umjetničkoga,

povijesnoga, paleontološkoga, arheološkoga, antropološkog i znanstvenog značenja.

Arheološka nalazišta i arheološke zone, krajolici i njihovi dijelovi svjedoče o čovjekovoj

prisutnosti u prostoru. Nematerijalni su oblici kulturne baštine i pojave čovjekova duhovnog

stvaralaštva u prošlosti, kao i dokumentacija i bibliografska baština i zgrade, odnosno prostori u

kojima se trajno čuvaju ili izlažu kulturna dobra i dokumentacija o njima. Vrijednosti kulturne

baštine prepoznajemo kao starosne, povijesne, kulturne, umjetničke i autentične.

Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture Republike Hrvatske,

Konzervatorski odjel u Osijeku, djeluje od 1962. godine, a obavlja poslove zaštite i očuvanja

kulturnih dobara na području Osječko-baranjske županije

7.1.1. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Konzervatorski odjel u Osijeku

Kulturna je i prirodna baština na području Osječko-baranjske županije još uvijek

zapuštena i u nedovoljnoj mjeri obnovljena, ali predstavlja i veliki potencijal razvoja i

iskorištavanja mogućnosti financiranja iz EU fondova. Konzervatorski odjel u Osijeku obavlja

poslove zaštite i očuvanja kulturnih dobara na području Osječko-baranjske županije temeljem

Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, drugih važećih zakonskih propisa i međunarodnih

povelja. Odjel donosi i propisuje sustav mjera zaštite za pokretnu, nepokretnu i nematerijalnu

kulturnu baštinu i nadzire provedbu istih. Sudjeluje u izradi Registra kulturnih dobara Republike

Hrvatske, provodi poslove inspekcijskog nadzora stanja kulturne baštine te izrađuje i prikuplja

dokumentaciju. Odjel također pruža pomoć vlasnicima kulturnih dobara i surađuje s drugim

ministarstvima, jedinicama lokalne uprave, drugim ustanovama u kulturi i sl.

Svake godine u sklopu obilježavanja Manifestacije Dana Europske baštine

Konzervatorski odjel u Osijeku priređuje tematsku izložbu, izlaganje ili prezentaciju.

„Kulturna baština, materijalna i nematerijalna, zajedničko je bogatstvo čovječanstva u

svojoj raznolikosti i posebnosti, a njena zaštita jedan je od važnih čimbenika za prepoznavanje,


45

definiranje i afirmaciju kulturnog identiteta. Ministarstvo kulture razvija mehanizme i uspostavlja

mjere zaštite kulturne baštine s ciljem osiguranja njene održivosti što podrazumijeva

identificiranje, dokumentiranje, istraživanje, održavanje, zaštitu i korištenje, kao i promicanje

njenih vrijednosti.

Ministarstvo kulture osigurava postojanost kulturnih vrijednosti, kao i potencijala za

daljnji razvitak Republike Hrvatske, njenu afirmaciju, stimulaciju ekonomske konkurentnosti i

kvalitetnijeg života u europskom okruženju.

Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: istraživanje, proučavanje,

praćenje, evidentiranje, dokumentiranje i promicanje kulturne baštine; središnju informacijsko-

dokumentacijsku službu; utvrđivanje svojstva zaštićenih kulturnih dobara; propisivanje mjerila za

utvrđivanje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske; skrb, usklađivanje i vođenje

nadzora nad financiranjem programa zaštite kulturne baštine; osnivanje i nadzor nad ustanovama

za obavljanje poslova djelatnosti zaštite kulturne baštine; ocjenjivanje uvjeta za rad pravnih i

fizičkih osoba na restauratorskim, konzervatorskim i drugim poslovima zaštite kulturne baštine;

osiguranje uvjeta za obrazovanje i usavršavanje stručnih radnika u poslovima zaštite kulturne

baštine; provedbu nadzora prometa, uvoza i izvoza zaštićenih kulturnih dobara; utvrđivanje

uvjeta za korištenje i namjenu kulturnih dobara, te upravljanje kulturnim dobrima sukladno

propisima; utvrđivanje posebnih uvjeta građenja za zaštitu dijelova kulturne baštine; obavljanje

inspekcijskih poslova zaštite kulturne baštine.“*

Opći cilj: „Cilj je Republike Hrvatske zaštititi, očuvati i unaprijediti zaštitu kulturne baštine te

potaknuti i razvijati njezino korištenje na održiv način.“**

Specifični cilj:Obnova kulturno-povijesnih dobarapomoću sredstava EU fondova: postoji niz

projekata od kojih su neki već prijavljeni na EU fondove, a neki su potencijal za iste. Svim tim

projektima zajednički je nezaobilazan sudionik Konzervatorski odjel u Osijeku, koji u suradnji s

ustanovama u kulturi i lokalnom zajednicom (Muzej Slavonije, Agencija za obnovu Tvrđe,

Državni arhiv u Osijeku, Hrvatski ferijalni i hostelski savez) provodi koordinaciju i prijavljivanje

projekata za financiranje. To su sljedeći projekti:

− u suradnji s Agencijom za obnovu osječke Tvrđe: istraživanje i obnova bastione trase i vanjske

povijesne jezgre Tvrđe, projekt rekonstrukcije cjelokupne javne komunalne i turističke


46

infrastrukture osječke Tvrđe, vrijedan 10 milijuna eura, prijavljen je za financiranje iz

strukturnog fonda EU (Europski fond za regionalni razvoj) preko Ministarstva regionalnog

razvoja (Agencija za obnovu osječke Tvrđe nositelj je projekta, a Grad Osijek partner)

− u suradnji s Muzejom Slavonije: uređenje zgrade Velike oružane (Fakultetska 2, Osijek) za

potrebe MSO

− u suradnji s Državnim arhivom u Osijeku: obnova zgrade konjičke vojarne i preuređenje za

potrebe Državnog arhiva

− u suradnji s Hrvatskim ferijalnim i hostelskim savezom: obnova zgrade vojne pekare (Trg

Vatroslava Lisinskog 1) i prenamjena u hostel, što je važan preduvjet za razvoj turizma ovog

kraja

− obnova sakralnih objekata i poticanje razvoja vjerskog turizma

− rimski podunavski limes i Mursa

− Drava, Dunav i Kopački rit

− srednjovjekovni gradovi

− dvorci Slavonije i Baranje (radi se na promociji dvoraca za hotelsku prenamjenu)

− baranjske pustare i vinske ceste

− industrijska baština

− osječka Tvrđa, barokni grad-tvrđava iz 18. stoljeća, zajedno s projektom 5 gradova-tvrđava

kontinentalne Hrvatske (Koprivnica – Karlovac – Stara Gradiška – Slavonski Brod – Osijek)

− graditeljska baština užeg središta grada Osijeka u kojemu se posebno izdvaja „secesijski niz“

− sakralna kulturna baština (crkve i samostanski sklopovi)

− započinje postupak adaptacije i obnove Konjičke vojarne (Firingerova 3, Osijek), kao

zaštićenog kulturnog dobra, za potrebe Državnog arhiva u Osijeku.

Rok: trajno.

Rok: kontinuirano.


47

7.1.2. Materijalna kulturna baština – nepokretna kulturna dobra

7.1.2.1. Agencija za obnovu osječke Tvrđe

Vlada Republike Hrvatske na svojoj sjednici 18. ožujka 1999. donijela je Uredbu o

osnivanju Agencije za obnovu osječke Tvrđe (Narodne novine br. 28/99). Temeljem Uredbe

osnivači Agencije su: Vlada Republike Hrvatske, Grad Osijek i Osječko-baranjska županija.

Agencija za obnovu osječke Tvrđe osnovana je s ciljem upravljanja svim resursima Tvrđe i

rješavanja problema oko koordinacije obnove ovog lokaliteta. Također, ona je glavni nositelj

prezentacijskih aktivnosti za stručnu i znanstvenu javnost te kao takva mora predstavljati mjesto

na kojem će se moći dobiti adekvatne informacije o bilo kojem stručnom ili znanstvenom aspektu

Tvrđe.

Zbog dinamičnih je procesa koji se odvijaju potrebno:

− definirati prostor Tvrđe, ustanoviti tipološke karakteristike, spomeničku kategorizaciju i

ambijentalne vrijednosti

− provjeriti provedenu valorizaciju cjelokupnog građevinskog i komunalnog potencijala, analizu i

utvrđeni spomenički značaj i svojstva urbane cjeline pojedinačnih građevina

− predložiti modalitete zaštite

− utvrditi prostorno-funkcionalne odnose grada i njegove povijesne jezgre

− utvrditi osnovne smjernice za asanaciju, rekonstrukciju, obnovu i konzervatorski tretman

− predložiti ciljeve, mjere i smjer selektivnog izbora novih i pratećih sadržaja i funkcija u skladu

s naslijeđenim vrijednostima i međunarodnim standardima u cilju kvalitetne transformacije i

optimalne mogućnosti aktivne zaštite i uključivanja Tvrđe u suvremene tijekove života grada

Osijeka.

Djelatnost Agencije čine poslovi vezani uz zaštitu, obnovu i revitalizaciju osječke Tvrđe:

− izrada programa i planova obnove, investicijskih i drugih programa i dokumenata u svezi s

obnovom spomeničke cjeline

− poslovi u svezi s pripremom i ustupanjem radova na obnovi

− organizacija i provođenje nadzora nad izvođenjem radova


48

− praćenje izvršenja investicijskih programa u pogledu trošenja sredstava te dinamike i rokova

izvođenja radova

− izgradnja, održavanje i organizacija korištenja informacijskog sustava osječke Tvrđe

− organizacija i izvođenje marketinških i drugih promidžbenih aktivnosti te usklađivanje rada

sudionika u obnovi spomeničke cjeline.

Glavni ciljevi projekta obnove Tvrđe:

1. Zaštita Tvrđe koja obuhvaća konzervatorski pristup Tvrđi čiji je cilj sprečavanje devastacije i

propadanja pojedinih građevina i Tvrđe kao cjeline (restauracija i konzervacija građevina),

odnosno očuvanja njezinih izvornih, urbanističko-arhitektonskih, povijesnih, umjetničkih i

estetskih značajki.

2. Obnova Tvrđe koja znači graditeljsku obnovu strukture i konstruktivno i namjensko

osposobljavanje pojedinih zgrada za trajno korištenje sukladno spomeničko-zaštitnom režimu.

3. Revitalizacija Tvrđe koja podrazumijeva vraćanje života prostoru, njegovo oživljavanje

unošenjem sadržaja koji zadovoljavaju suvremene potrebe: stanovanja, turističkih, upravnih,

kulturnih, prosvjetnih, znanstvenih i drugih djelatnosti, dakle, obnovu društvenog života u njenoj

urbanoj strukturi.

Specifični ciljevi projekta obnove Tvrđe:

1. Izraditi novi Planobnove i revitalizacijeTvrđeažurirajući onaj već postojeći u suradnji sa svim

zainteresiranim sudionicima obnove (Ministarstvo kulture, Grad Osijek, Osječko-baranjska

županija, ustanove u kulturi smještene u Tvrđi, Ministarstvo turizma, Turističke zajednice grada i

županije).

Rok: dokraja 2015.

2. Obnavljanje infrastrukture i popločenje jezgre Tvrđe: postojeću infrastrukturu nužno je

obnoviti i osuvremeniti s ciljem sanacije vlage, obnovom instalacija i s tim povezanom obnovom

opkopa osječke Tvrđe.

3. Obnoviti prostor Trga Vatroslava Lisinskog: po raspisanom javnom natječaju za izradu idejnog

urbanističko-arhitektonskog rješenja prostorazapuštenog i nedefiniranog Trga Vatroslava

Lisinskog odabrana su i nagrađena 4 najbolja rada. Slijedi izrada glavnog i izvedbenog projekta


49

te ishođenje građevinske dozvole. Agencija za obnovu osječke Tvrđe i Grad Osijek planiraju

sredstva tražiti iz EU fondova.

Rok: do kraja 2015.

4. Istraživanje i obnova bastione trase i vanjskih utvrđenja osječke Tvrđe − Ambijetalna

rehabilitacija povijesnog prostora Vodenih vrata: plan obnove bastione trase i vanjskih utvrđenja

doveo bi do povratka osnovnoj povijesnoj formi kao polazištu budućeg razvoja. Izrađena je

urbanističko-konzervatorska studija podijeljena u 6 pojedinačnih cjelina koje se mogu rješavati

zasebno. Jedna cjelina, Vodena vrata i Lineta, u tijeku su izvođenja. Ostale faze u suradnji s

Hrvatskim vodama i drugim institucijama namjeravaju se prijaviti za financiranje sredstvima EU

fondova. Agencija za obnovu osječke Tvrđe izradila je 2011. Idejni projekt restitucije i uređenja

povijesnih građevina Kompleksa Vodenih vrata. Za navedeni Idejni projekt Upravni odjel za

provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenja Grada Osijeka 13. veljače 2012. g. izdao je

Lokacijsku dozvolu za rekonstrukciju kompleksa Vodenih vrata. Arheološkim istraživanjima u

srpnju i rujnu 2010., te u srpnju i studenom 2011., (ista su proveli arheolozi Muzeja Slavonije),

potvrđeni su rezultati konzervatorske studije Tvrđe koja je ukazala na izvorno postojanje jedne

“pojednostavljene“ lunette pred Vodenim vratima, tipične za arhitekturu Nicolasa Doxata de

Demoreta, glavnog projektanta carskih tvrđava u vrijeme princa Eugena Savojskog. Lunetta

Vodenih vrata predstavljala je jednostavno, ali efikasno arhitektonsko rješenje predpristupa u

grad s rijeke Drave. Njen kanal istovremeno je služio kao ocjedni kanal, osobito u vrijeme niskog

vodostaja, a kao specifičan „otok“ pred gradskim vratima, uz funkciju pojačavanja obrane vrata,

lunetta je istovremeno bila i najoptimalnije funkcionalno rješenje pristupa u grad s rijeke. U

prosincu 2010. postavljen je drveni most na Vodenim vratima. U rujnu 2011. izrađeni su i

postavljeni lanci dužine 12 m i ostali metalni elementi za prihvat lanaca na most, a u prosincu

2011. postavljene su i metalne kugle na podizni most. U tijeku je izrada glavnog projekta.

Uređenje kompleksa Vodenih vrata podijeljeno je u dvije cjeline: prva cjelina obuhvata je od

Vodotornja do Bastiona sv. Karla, a druga je uređenje Bastiona sv. Karla.Provedba projekta

doprinos je revitalizaciji Tvrđe i razvoju turističkih potencijala i potreba Grada jer bi obnovom

Vodenih vrata i Linete te postavljanjem makete Tvrđe dobili atraktivno polazište za turistička

razgledanja stare jezgre. Također, planirana je i simulacija bastiona sv. Karla te postavljanje info-

ploče.

Rok: do kraja 2017.


50

7.1.2.2.Konzervatorsko-restauratorska djelatnost

„Konzervatorsko-restauratorska djelatnostje stručno-znanstvena djelatnost bez upravnih

nadležnosti koja neposredno provodi zaštitne radove na kulturnim dobrima s ciljem očuvanja

njihovih spomeničkih svojstava. Djelatnost obuhvaća konzerviranje i restauriranje pokretnih i

nepokretnih kulturnih dobara, od istraživanja u svrhu prepoznavanja spomeničkih svojstava,

izvođenja konzervatorsko-restauratorskih postupaka radi fizičkog očuvanja i prezentacije do

izrade konzervatorsko-restauratorske dokumentacije. Sastavni su dio djelatnosti istraživanja iz

područja prirodoslovnih, humanističkih, društvenih i tehničkih znanosti pomoću kojih se

prepoznaju materijalna svojstva spomenika, dijagnosticira njihovo stanje očuvanosti te određuju

vrijednosti kao temelj pristupu i postupcima očuvanja. Izrađuju se prijedlozi i projekti zaštitnih

radova, od otklanjanja uzroka oštećenja do konzervatorsko-restauratorskih radova s većim ili

manjim opsegom obnove.Osnovni cilj konzervatorsko-restauratorske djelatnosti je valorizacija,

zaštita i materijalno očuvanje kulturnih dobara Republike Hrvatske kao osnovnog preduvjeta za

prenošenje naslijeđenih vrijednosti i njihovo primjereno gospodarsko korištenje.Konzervatorsko-

restauratorske poslove u Hrvatskoj obavljaju Hrvatski restauratorski zavod kao matična javna

ustanova djelatnosti, pojedine ustanove muzejske, arhivske i knjižničarske djelatnosti,

restauratorski odjeli visokoškolskih ustanova, te pravne i fizičke osobe sukladno Zakonu o zaštiti

i očuvanju kulturnih dobara koje imaju dopuštenje za rad na kulturnim dobrima. Osnovna

djelatnost Hrvatskog restauratorskog zavoda kao središnje javne ustanovekonzervatorsko-

restauratorske djelatnosti je konzerviranje i restauriranje nepokretnih i pokretnih kulturnih dobara

i predmeta kulturnog, povijesnog ili tehničkog značaja.“ *

„Restauratorski odjel Osijek bavi se konzerviranjem i restauriranjem pokretnih i nepokretnih

spomenika, dakle graditeljskog naslijeđa, drvene polikromirane skulpture, kamene plastike, slika

na drvu, platnu, zidnih slika, umjetnički oblikovanog namještaja te predmeta od tekstila.“ **

Rok: trajno.

* Izvor: internetska stranica Ministarstva kulture Republike Hrvatske (www.min-kulture.hr)

** Izvor: Strategija očuvanja, zaštite i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine

Republike Hrvatske za razdoblje 2011. – 2015.

http://www.min-kulture.hr/


51

7.1.3. Nematerijalna kulturna baština

7.1.3.1. Tradicijska kultura – zaštita i očuvanje nematerijalne kulturne

baštine i pokretnih kulturnih dobara

Važan dio hrvatske kulturne baštine čini i izuzetno bogata i raznolika tradicijska baština.

Ona je nezaobilazan čimbenik, kako hrvatskog nacionalnog tako i regionalnog i lokalnog

kulturnog identiteta, pa je stoga zaštita i očuvanje te baštine od ključnog nacionalnog, ali i od

regionalnog i lokalnog interesa.

O pokretnim kulturnim dobrima tradicijske baštine skrbi Etnografski odjel Muzeja

Slavonije Osijek, osnovan 1952. sa zapošljavanjem prvog etnologa, Zdenke Lechner. Iako je

etnografska građa pristizala u Muzej od samog osnutka, intenzivno prikupljanje, sustavna

terenska istraživanja i sistematizacija građe započinju tek njenim dolaskom. Fundus Etnografskog

odjela organiziran je u devet zbirki s podzbirkama koje predstavljaju horizontalni presjek

značajnijih elemenata tradicijske kulture Slavonije i Baranje 19. i 20. st. Dio predmeta, kao što su

narodne nošnje i vezovi, čuvaju i održavaju i amaterska kulturno-umjetnička društva i

specijalizirane udruge, koje većinom skrbe i o nematerijalnoj tradicijskoj baštini (instrumentalna

glazba, pjesme, plesovi, govor, običaji, igre, obrti i umijeća). Najaktivnijima među njima posvetit

će se više pozornosti u daljnjem tekstu.

7.1.3.1.1. Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo Osijek 1862

Kao izraz potreba za kulturnim, glazbenim i društvenim djelovanjem, te čuvanjem svoje

pripadnosti hrvatskom i srednjoeuropskom civilizacijskom krugu, rad na području kulturno-

umjetničkog djelovanja očitovao se u neprekinutom slijedu, mijenjajući naziv i prilagođavajući

aktivnosti potrebama vremena, ali uvijek sa svrhom očuvanja svog nacionalnog i zavičajnog

identiteta. 1862. g. osnovano je Osječko prvo pjevačko društvo koje 1885. dobiva novo ime

Sloga, a 1907. Hrvatsko pjevačko i glazbeno društvo Kuhač.

U narednom se razdoblju, do II. svjetskog rata, djelovanje društva očituje u dubokom

osjećaju gajenja hrvatske glazbene i pjevačke umjetnosti te kao žarište općeg hrvatskog kulturnog

nastojanja Osječana. Završetkom II. svjetskog rata, na zdravim temeljima glazbeno-pjevačkog


52

amaterizma, osniva se Omladinsko kulturno-umjetničko društvo Milica Križan i djeluje do 19.

studenoga 1991., kada mijenja ime u Hrvatsko kulturno umjetničko društvo Osijek 1862. Od

svojih početaka ovo je društvo utemeljilo svoju programsku usmjerenost prema kulturno-

umjetničkom i društvenom radu na osnovnim načelima glazbenog i scenskog amaterizma,

organiziranom okupljanju, odgojnom i stručnom osposobljavanju školske, studenske i svekolike

mladeži Osijeka i okolice. Također, velika pažnja posvećena je i njegovanju izvornog slavonskog

i ostalih hrvatskih glazbeno-plesnih vokalnih značajki tradicijske kulture i društvenosti, kao i na

usmjeravanje mladih na kulturno-umjetnički rad u društvenim, životnim i radnim sredinama.

Bogatstvo hrvatske tradicijske kulture, folklora i glazbenog stvaralaštva čini nas

jedinstvenim u svijetu. Strategija je djelovanja ovog amaterskog kulturno-umjetničkog društva

istinska briga i zaštita folklornih zona cijele Hrvatske kroz koreografirani folklor koji pokazuje

cjelinu prostora na kojem je nastao, temeljeći se na izvornim plesnim i glazbenim izričajima.

Autentičnost i istinitost očituju se u suradnji s najvećim, svjetski priznatim, stručnjacima

folkloristike, etnologije i etnokoreologije: dr. Ivanom Ivančanom, prof. Zvonimirom

Ljevakovićem, dr. Stjepanom Sremcem, prof. Vidom Bagurom i prof. Brankom Šegovićem. Na

nama je daljnje prenošenje znanja na mlađe generacije s ciljem očuvanja naše tradicije i zaštite

tradicijske kulture koja nas čini onime što jesmo, bilo da se radi o plesovima Prigorja, Podravine,

Liburnije, Kaštela, Dubrovnika, Slavonije, Baranje ili gradskim plesovima Osijeka koje je davnih

godina početkom 19. st. pisao i skladao Franjo Kuhač pod nazivom Dvoransko kolo. Rečenica je

koja definira ono što radi i čemu teži ovo društvo: „Izvrsnost u očuvanju prošlosti najbolji je

temelj − vizije za budućnosti.“

Opći cilj:zaštititi, očuvati i promicati hrvatsku tradicijsku baštinu i kulturu prenoseći znanja i

vještine na mlade generacije (nematerijalnu baštinu, ali i pokretna kulturna dobra tradicijske

baštine – narodne nošnje, vezove, tradicijske instrumente i ostale rukotvorine).

Specifični cilj:osnovati „Regionalni centar tradicijske kulture, folklora i glazbene umjetnosti

jugoistočne Europe“ (koncertne dvorane i niz manjih dvorana), pod čijim će krovom svoju

tradicijsku kulturu moći baštiniti i prenositi na mlađe generacije, kako hrvatski ansambli tako i

svi drugi ansambli i udruge nacionalnih manjina s kojima dijelimo i kulturno obogaćujemo svoj

životni prostor − grad Osijek.

Rok: 2016.


53

7.1.3.1.2. Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo Željezničar

Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo(HKUD) Željezničar osnovano je 1925. g. U

početku se aktivnost odvijala kroz rad pjevačkog zbora i orkestra limene glazbe, a 1930. s radom

počinje i folklorna te tamburaška sekcija. U razdoblju od 1949. do1990. Društvo djeluje pod

imenom Srđan Petrov i to s radom usmjerenim pretežno na folklornu i tamburašku aktivnost.

Godine 1990. Društvo vraća svoje prvotno ime Željezničar i od tada njeguje i izvodi tekovine

hrvatske folklorne baštine. U Društvu postoje tri folklorne sekcije, tamburaški orkestar i

mješoviti i ženski vokalni sastav.

Opći cilj:zaštititi, očuvati i promicati hrvatsku tradicijsku baštinu i kulturu prenoseći znanja i

vještine na mlade generacije (nematerijalnu baštinu, ali i pokretna kulturna dobra tradicijske

baštine – narodne nošnje, vezove, tradicijske instrumente i ostale rukotvorine).

Specifični cilj:očuvati, promicati i popularizirati programe hrvatske, a posebice slavonske,

plesne, tamburaške, vokalne i rukotvorne tradicijske baštine.

Rok: trajno.

7.1.3.1.3. Hrvatski tamburaški savez u Osijeku

Hrvatski tamburaški savez (HTS) jedna je od najstarijih kulturnih prepoznajnica

hrvatskog tamburaštva u Europi i svijetu. U Osijeku se već 1847. zbila reforma tamburaške

glazbe: stoljetni put od pučkog seoskog narodnog glazbala tambure samice do koncertnog

orkestralnog gradskog instrumenta završio je kad je gradski senator, Osječanin Pajo Kolarić,

osnovao prvi tamburaški sekstetski zbor uopće, uz koji su na pozornici Narodnog kasina u

Osijeku otpjevane i prve pjesme na hrvatskom/ilirskom jeziku (Djevo mila, djevo krasna i Na

lijevoj strani kraj srca). 1864. Osječanin Franjo K. Kuhač njemu u čast glazbenom je slikom

Osječki galop dočarao burnu svađu P. Kolarića u obranu hrvatskog jezika na sjednici osječkog

Gradskog zastupstva (danas Gradskog vijeća). I prva partitura za tamburaški zbor napisana je

1878. u Osijeku (Ivan Sladačak). Osječki tamburaški orkestri 1895. bilježe sjajne nastupe u

Gradskom vrtu povodom Cvjetnog korza, a početkom 20. st. u svakoj se brijačnici u Osijeku

svirala tamburica, a svaka je ustanova i ulica imala svoje tamburaško društvo. Ostvaruju se i prve

inozemne turneje: 1889. studentski tamburaški zbor Osječanina M. Majera nastupa na otočiću


54

Želinu kraj praškog narodnog divadla, a već od 1906. Osijek prvi organizira

koncertnetamburaške turneje osječkih maturanata tijekom ljetnih raspusta. 1910. osječki

tamburaški orkestar s 34 najbolja tamburaša i uz pjevački zbor od 30 pjevača nastupa diljem

Srbije i Bugarske, a u Carigradu u Sultanovoj palači prima nagradu od sultana Mehmeda Rešada

V. Efendije i sina mu Princa Jusufa Izzodina. UOsijeku je oko 1930. izgrađena prva nova vrsta

tambure − banjolina J. Rohrbachera. Osijek je u HTD-u Zvonimir imao i najveći tamburaški zbor

od 53 člana, od 1937. do danas. Ti mnogobrojni tamburaški zborovi na čelu s Hrvatskim

tamburaškim društvom Zvonimir, osnovanim 1924., doveli su uspon tamburaške glazbe do toga

da je 7. 11. 1937., inicijativom osječkih tamburaških pregalaca, osnovan Hrvatski

tamburaškisavez sa sjedištem u Osijeku. 1937. uOsijeku je raspisan prvi natječaj za koncertne

tamburaške skladbe, održana prva smotra tamburaških društava Hrvatske i prvi visokostručni

tečaj tamburaškim zborovođama, a u Hrvatskom narodnom kazalištu osnovan je Hrvatski

tamburaškisavez u nazočnosti 23 tamburaška društva. 1954. u Osijeku je osnovan prvi dječji

tamburaški orkestar, a 1956. i prva narodna glazbena škola za tamburu uopće.

HTS je pokrenuo osnivanje Festivala hrvatske tamburaške glazbe sa sjedištem u Osijeku,

gradu s najdužom tradicijom tamburaške glazbe (FHTG). Organiziranje 1. festivala povjereno je

STD-u Pajo Kolarić iz Osijeka, na čiji je prijedlog izabran i prvi Festivalski odbor, a 1. festival

održan je 23. i 24. travnja 1961. u Osijeku. 1986. održan je prvi stručno-znanstveni skup o

tamburaškoj glazbi.

Opći cilj:poticati stvaralaštvo i njegovanje tradicije u tamburaškoj glazbi i razvijati kulturne veze

među orkestrima na međunarodnoj razini.

Specifični ciljevi:

1: očuvati tradiciju festivala i unaprijediti njegovu koncepciju: poticati rast broja natjecateljskih

tamburaških sudionika i suradnju s povijesnim inozemnim festivalskim suradnicima (Tuzla,

Pečuh, Pešta, Artiče, Vipava, Subotica, Sombor, Parndorf i dr.).

2:čuvati i obogaćivati Glazbeni arhiv tamburaške literature Julije Njikoš: sukladno financijskim

mogućnostima njegovati visoku kakvoću i tradiciju svih festivalskih tiskovina, posebice stručnog

časopisa Hrvatska tamburica.

3: poticati brojno, osobito mlađe, članstvo na suradnju organizacijom stručnih i edukacijskih

okupljanja, festivalskih vrednovanja i druženja.

Rok: trajno.


55

7.1.3.1.4. Šokačka grana

U Šokačkoj grani posebno mjesto pripada čuvanju tradicije i šokačke kulture pisanom

riječju koja je temeljni čimbenik i nositelj hrvatskog narodnosnog identiteta.Svojim

međunarodnim stručno-znanstvenim okruglim stolom Urbani Šokci od 2006. g. tematski se

propitkuju različiti sadržaji kulturne baštine Šokaca i Bunjevaca. Potpisivanjem Povelje o trajnoj

suradnji sa Šokcima i Bunjevcima Vojvodine i Mađarske teme nisu samo šokačke, nego i

bunjevačke. Sadržaji okruglog stola ukoričuju se u zbornicima Urbani Šokci. Od 2013. na

Međunarodnom okruglom stolu tematski se propitkivao i istraživao projekt s nazivom Panonija,

što je geokulturna koncentracija dosadašnjih pripremnih istraživanja objelodanjenih u 7 opsežnih

recenziranih zbornika Urbani Šokci međunarodnoga sastava sudjelovanja. Osim ovog stručno-

znanstvenog projekta,Šokačka grana provodi i niz drugih tradicijski orijentiranih projekata:

Šokački suveniri Osijeku, Dani Julija Njikoša − tamburica pod rukom, Šokačko čijalo, Što su jeli

naši stari u Korizmi, Dani kruha, Božićna priča Tragom Betlemaša, Šokačka kuvarica i Zabava

Šokačke grane OsijeksRevijom narodnih nošnji. Osim toga, stalna djelatnost ove udruge

obuhvaća i amaterske folklorne, pjevačke i tamburaške sekcije raznih dobnih skupina.

Opći cilj:njegovati, promicati i iznovljavati tradicijsku baštinu i kulturu Šokaca.


1: očuvati i unaprijediti postojeće projekte udruge.

2: jače povezati tradicijsku kulturu i baštinu s razvojem turističke ponude u Osijeku i široj regiji

(izrada kvalitetnih autohtonih šokačkih suvenira, u suradnji s Turističkom zajednicom grada

Osijeka prirediti kataloge ručnih radova i Šokačku kuvaricu na engleskom jeziku, organizirati

izložbe suvenira i snimiti videospot za promidžbu tradicijske baštine i kulture).

3: pokrenuti novi projekt Grad-scena: u Tvrđi, na Trgu A. Starčevića, po gradskim četvrtima i u

mjesnim odborima; udruge i društva usmjerene očuvanju i njegovanju tradicijske baštine

organizirat će svakodnevne aktivnosti i manifestacije predstavljanja tradicijske kulture (pjevačke

grupe, folklor, dječji folklori, tamburaški sastavi, „hodajući eksponati“ − tradicijska odjeća,

starinske dječje igre i starinski gastronomski proizvodi).

Rok: do 2020.


56

7.1.3.1.5. Slavonsko tamburaško društvo Pajo Kolarić

Pajo Kolarić (Osijek, 1821. − 1876.) bio je začetnik hrvatske tamburaške glazbe, pjevač,

svirač, skladatelj i tekstopisac. 1847. g. osnovao je tamburaško društvo u Osijeku. U spomen na

tog velikana tamburaške glazbe nazvano je i Slavonsko tamburaško društvo (STD) iz Osijeka,

osnovano 21. ožujka 1954. g. U svom dugogodišnjem radu društvo je odgojilo više od 2000

glazbenika. Danas u društvu djeluju tamburaška škola, mali orkestar, mješoviti pjevački zbor i

tamburaški orkestar STD Paje Kolarića. Okosnicu djelovanja društva čini dječji orkestar čiji se

rad temelji na smjernicama svoga utemeljitelja Julija Njikoša. Dječji orkestar već ima prilično

iskustva − održali su velik broj cjelovečernjih koncerata u Osijeku i diljem Hrvatske. Povodom

Dana grada Osijeka 2. prosinca 2011., u suradnji sa solisticom Blankom Došen, snimili su

glazbeni spot i pjesmu Dobro jutro grade, autorsko djelo dirigentice Tihane Huber. Na

tradicionalnoj osječkoj manifestaciji za djecu (Zemlja bez granica), izveli su prvi dječji

tamburaški mjuzikl Cuker tandrbal (glazbu i tekst napisala dirigentica Tihana Huber, a režiju i

naratorski tekst Jasna Komendanović) te osvojili prvu nagradu udruge Breza kao priznanje za

izuzetnu kreativnost. Mladi tamburaši nastupaju s mnogim glazbenim društvima po cijeloj

Hrvatskoj, ali i Mađarskoj, Srbiji, Austriji i Slovačkoj, gdje predstavljaju i promiču hrvatsku

kulturu i običaje te tradicionalnu i suvremenu tamburašku glazbu.

Opći cilj:poticati stvaralaštvo i njegovanje tradicije u tamburaškoj glazbi.

Specifični cilj:razvijati i jačati sve sastavnice tamburaškog društva kroz snažnije međunarodno

povezivanje i očuvanje tradicije FHTG.

Rok: trajno.

7.1.3.1.6. Tamburaška škola Batorek

Tamburaška škola Batorek osnovana je 1993. g, a djeluje u prostorijama HKUD-a

Željezničar s kojim i učestalo surađuje. Godišnje ima oko 100 učenika, podijeljenih u 6 gitarskih

i 6 tamburaških razreda. Najbolji učenici tamburaških sekcija obično sviraju u pratećem

ansamblu HKUD-a Željezničar ili u Velikom orkestru škole, koji je već 7 puta sudjelovao na

FHTG-u i osvojio 1 srebrnu i 6 zlatnih plaketa Tambura Paje Kolarića. Škola je i jedan od

osnivača Europskog tamburaškog saveza koji okuplja orkestre iz 11 zemalja. Ovo članstvo

http://hr.wikipedia.org/wiki/Osijek

http://hr.wikipedia.org/wiki/1821.

http://hr.wikipedia.org/wiki/1876

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Tambura%C5%A1ka_glazba&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/wiki/Pjeva%C4%8D

http://hr.wikipedia.org/wiki/Skladatelj

http://hr.wikipedia.org/wiki/Tekstopisac


http://hr.wikipedia.org/wiki/21._o%C5%BEujka



57

omogućilo je Školi široku međunarodnu aktivnost. Vrhunac je te aktivnosti gostovanje TŠ-a

Batorek, kao jedinog orkestra na tradicionalnim instrumentima, na festivalu klasične glazbe u

kanadskom Quebecu u kolovozu 2011. gdje su nastupili i simfonijski orkestri iz cijeloga svijeta.

Opći cilj:postati i ostati značajan kulturni simbol grada.

Specifični cilj:odgajati kvalitetan tamburaški i gitarski kadar.

Rok: trajno.

7.1.3.1.7. Folklorni ansambl Biseri Slavonije

Ovaj je ansambl dugi niz godina organizirao vrlo značajnu međunarodnu folklornu

manifestaciju Perlice Europe za djecu od 10 do 17 godina, a održava se u Osijeku od 1991.

godine. Festival za cilj ima zbližiti djecu cijele Europe kroz glazbeni i kulturni izričaj njihovih

naroda i manjinskih skupina, učeći ih da kroz poštivanje različitosti zapravo poštuju sami sebe.

Njihov je slogan: „Kulturom za mir i ljubav djece Europe“. Zbog bolesti predsjednika društva

ovaj festival nije održan u 2012. i 2013. godini.

Opći cilj:čuvati i promicati tradicijsku kulturnu baštinu Hrvatske i Europe.

Specifični cilj:obnoviti međunarodni dječji festival Perlice Europe.

Rok: do 2020.

7.1.3.1.8. Ostala kulturno-umjetnička društva tradicijskog usmjerenja

Postoji još nekoliko manjih amaterskih kulturno-umjetničkih društava na području grada

Osijeka koja okupljaju djecu i mlade s ciljem očuvanja i promicanja tradicijske kulturne baštine.

Neka od njih su: Centar za kulturu i sport Tenja – KUD Josip Šošić, HKUD Zlatni klas Višnjevac

i Zavičajna udruga Gibarac.


58

7.1.4. Pokretna kulturna baština − muzejska djelatnost

7.1.4.1. Muzej Slavonije Osijek

Muzej Slavonije (1877.) peti je po starosti muzej u Republici Hrvatskoj i najveći

kompleksni muzej u našoj zemlji, s fundusom od gotovo pola milijuna predmeta raspoređenih u

stotinjak muzejskih zbirki. Fundus se sastoji od arheološke, etnografske, knjižne, kulturno-

povijesne, numizmatičke, prirodoslovne, tehničke i umjetničke građe. Nedavnim pripojenjem

Arheološkog muzeja Osijek poboljšani su kadrovski i prostorni potencijali Muzeja Slavonije. U

Muzeju od 2008. godine djeluje Ured za limes.

Opći cilj: kao nacionalni muzej i vodeći regionalni muzej Hrvatske, skrbiti o i predstavljati

baštinu na najvišoj profesionalnoj razini, biti otvoren javnosti i suradnji sa svim sektorima

društva te postati prepoznat i u širem srednjoeuropskom prostoru.


1. Oplemenjivanje prostora baštinom: unatoč smještaju na nekoliko lokacija unutar barokne

jezgre osječke Tvrđe, Muzeju i dalje nedostaje prostor za realizaciju stalnog postava i dijela

depoa, knjižnice i ureda u prostoru primjerenom muzejskoj djelatnosti. Kao primjerena

mogućnost pokazala se zgrada Velike oružane koju je Grad Osijek prije nekoliko godina

namijenio muzejskoj djelatnosti, a konzervatorski odjel Ministarstva kulture uvrstilo ju je u

prioritete za obnovu iz sredstava fondova EU. Grad Osijek također je pokazao volju za dodjelu

ove zgrade za potrebe rada Muzeja Slavonije.

2. Proaktivno animiranje javnosti: bogatstvo i raznolikost muzejskog fundusa zbog prostornih je

problema nedovoljno dostupno javnosti. Muzej stoga, povremenim tematskim i prigodnim

izložbama iz svoga fundusa te gostujućim izložbama iz drugih muzeja u Hrvatskoj i inozemstvu,

nastoji domaćoj publici, ali i drugim posjetiteljima, omogućiti kontinuiran doticaj s Muzejom.

3. Povećanje razine inventiranosti i obrade muzejske građe: Muzej Slavonije, kao nacionalni

muzej i matični muzej druge razine na području Slavonije, Baranje i dijela Srijema, još uvijek

nema inventiranu gotovo polovicu svoga bogatog fundusa koji broji oko 400 000 muzealija. U

Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske upisano je tek 14 od 120 muzejskih zbirki, a i

revizija muzejskog fundusa ne odvija se zadovoljavajućom dinamikom.


59

4. Podizanje razine zaštite i očuvanja muzejske građe: fizičko stanje i razina opremljenosti

muzejskih depoa neprimjerena je statusu ustanove koja obnaša matičnost druge razine. U većini

je depoa, zbog neugrađenog sustava grijanja i hlađenja te odvlaživanja, onemogućen primjeren

pristup građi tijekom većeg dijela godine; zimi zbog ekstremno niskih temperatura, a ljeti zbog

vrućine, vlage i ograničene mogućnosti provjetravanja, ali i zbog stolarije koja je zakovana zbog

iznimno lošeg stanja i sigurnosti.

5. Kontinuirano podizanje profesionalne i stručne osposobljenosti zaposlenika Muzeja: Muzej

Slavonije, kao jedan od najstarijih i najvećih muzeja u Republici Hrvatskoj, do statusa

nacionalnog muzeja došao je kontinuiranim radom na podizanju profesionalne osposobljenosti i

stručnih kompetencija svojih djelatnika. Brigu o muzeju preko pola stoljeća vodila je po jedna

visokokvalificirana osoba, najčešće gimnazijski profesor, a od Drugog svjetskog rata do danas,

postupnim povećanjem broja stručnih i pomoćnih djelatnika znatno je unaprijeđen status ove

ustanove. Kako bi Muzej mogao nastaviti svoj uspon u svim segmentima djelovanja, nužna je

permanentna edukacija i zapošljavanje stručnih i pomoćnih kadrova raznih profila.

Rok: do 2020.

7.1.4.2. Muzej likovnih umjetnosti u Osijeku

Muzej likovnih umjetnosti nastao je izdvajanjem dijela likovne umjetnosti iz Muzeja

Slavonije Osijek 1954. g., s prvim nazivom Galerija slika. 1994. Ministarstvo kulture Republike

Hrvatske prenijelo je osnivačka prava nad Galerijom likovnih umjetnosti Osijek na Osječko-

baranjsku županiju koja je postala njezin osnivač. U sklopu 60. obljetnice osnutka institucije i 50

godina u konačnom sjedištu u neorenesansnoj vili Neuman u centru Osijeka, 2014. g. provedeno

je preimenovanje Galerije u Muzej likovnih umjetnosti, kako bi komunikacija i percepcija

djelatnosti i identiteta institucije bila najefikasnija i najtočnija, čak i u prijevodu na druge jezike.

Muzej likovnih umjetnosti specijalizirana je muzejska institucija koja se bavi prikupljanjem,

čuvanjem, istraživanjem, dokumentiranjem, prezentiranjem/tumačenjem i promicanjem

umjetničke baštine u rasponu od baroka do recentnog stvaralaštva. Temelj muzejskog fundusa

čine djela od kojih mnoga imaju kapitalnu važnost za hrvatsku likovnu baštinu od sredine 18. st.

do danas, a po kojima je osječki Muzej likovnih umjetnosti, kao muzejska ustanova regionalnog

središta, najpoznatiji i najpriznatiji (Muzej ima fundus s više od 5000 umjetnina). Njegove zbirke


60

unesene su i u Registar kulturnih dobara RH na Listu zaštićenih kulturnih dobara (pod brojem

3801). U MDC-ovom Registru muzeja, galerija i zbirki u RH nalazi se u statusu A, koncipiranom

prema organizaciji stručnih i administrativnih kriterija.

Najopsežniji i najvredniji dio muzejskog fundusa čine zbirke slika. Upravo su one

jedinstvene u Hrvatskoj po broju i vrijednosti umjetnina koje su bile u vlasništvu slavonskih

velikaških obitelji iz 18. i 19. st. i osječkih građanskih obitelji na početku 20. st. Ta djela čine

vrlo vrijedan dio nacionalne kulturne baštine koji ulazi i u srednjoeuropski kulturni korpus.

Fundus Muzeja likovnih umjetnosti u Osijeku podijeljen je na nekoliko muzejskih zbirki,

a svaka ima svog voditelja, jednog od stručnih djelatnika Muzeja. Izložbeni i izdavački programi

najprisutniji su oblici djelovanja Muzeja likovnih umjetnosti u Osijeku, koji svoje uporište ima u

predstavljanju likovnih stvaralaca grada i regije, nacionalne baštine, kao i njegovanju

međunarodne suradnje. Za aktivnije uključenje u prezentaciju i promociju muzejskih sadržaja u

lokalnoj sredini postoji stručna osoba, muzejski pedagog, čija je uloga iniciranje aktivnije razine

edukativnih pedagoških programa, uz umrežavanje Muzeja s raznim institucijama i udrugama u

okruženju.

Opći ciljevi:

1. Sustavno istraživanje, zaštita, očuvanje i prezentacija kulturne baštine (muzejski fundus):

prateći najnovije muzeološke standarde (u ovaj cilj uključen je program otkupa kako bi fundus

kontinuirano dobivao odgovarajuću građu).

2. Doprinos razvoju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva u regiji i šire kroz izložbeni program i

druge muzejske djelatnosti.

3. Povećanje dostupnosti umjetničko-kulturnih sadržaja široj publici: od najmlađe publike do

marginaliziranih skupina, uz organizaciju i edukaciju posjetitelja s ciljem razvoja budućih

korisnika kulturne ustanove, kako bi muzej bio u službi društva.

4. Doprinos promicanju hrvatske kulture u svijetu kroz programe Europske unije.


1. Poticanje razumijevanja građanstva o vrijednostima kulturne baštine: kroz istraživanje, zaštitu i

objavljivanje fundusa (registriranje zbirki i izdavanje monografija, digitalizacija arhive izložbi,

arhive umjetnika i arhive Oto Švajcer).

2. Doprinos shvaćanju naše kulturne, a i povijesne baštine: putem novog koncepta novog Stalnog

postava. Izložba stalnog postava najambiciozniji je rezultat koji uređeni muzej može prezentirati


61

javnosti, a i važan sadržaj u planu razvoja turizma i u planiranju dugoročnih edukativnih

programa za škole. Realizacija stalnog postava predviđa njegovu dostupnost i osobama s

posebnim potrebama, izgradnjom lifta, audiovodičem, trakama na podu i taktilnom galerijom za

slijepe i slabovidne.

3. Doprinos razumijevanju kulturnih, povijesnih i društvenih konteksta: kroz produkciju i

postavljanje autorskih izložbi iz fundusa.

4. Proširenje i preraspodjela galerijskog prostora uz jačanje muzejske djelatnosti: povećanje

prostora – čuvaonice (u jesen 2012. realizirana je adaptacija prostorija u prizemlju i povećan broj

prostorija depoa), organizacija specijalizirane studijske čitaonice (u 2013. počelo se raditi s

muzejskom programom za knjige na inventiranju i kategorizaciji cijele građe), organizacija art-

studija s multimedijalnim pristupom i prezentacijom građe, uređenje trenutno neuređenih i

nedostupnih podrumskih prostorija.

5. a) uređenje izložbenog prostora i drugih prostora Muzeja likovnih umjetnosti: obnavljanje

pročelja, uređenje dvorišta, adaptacija izložbenog prostora i obnavljanje sustava rasvjete po

standardima predviđenim programima energetske učinkovitosti.

b) izgradnja i uređenje novog Umjetničkog paviljona: pored zgrade Muzeja postoji mogućnost za

izgradnju novog prostora za galerijske djelatnosti s prezentacijom samostalne, skupne,

monografske, studijske, retrospektivne izložbe o lokalnim i svjetskim umjetnicima – prostor još

uključuje preparatorsku radionicu, edukativni prostor, cafe-shop za suvenire i druženje i

multimedijalni prostor (zbog suvremene tehnologije može biti privlačna prilika za partnerske

projekte s drugim muzejima iz zemlje i inozemstva).

6. Realizirati kompleksni izložbeni i izdavački projekt Skriveno blago europskog plemstva: kroz

vrlo važne izložbe o likovnoj baštini obitelji Pejačević, obitelji Norman-Prandau i obitelji Eltz,

prezentirat će se jako zanimljive priče oko likovne baštine plemićkih obitelji koje umrežavaju

povijest Osijeka i okolice, a s izdanjem knjige o obitelji Odescalchia Osijek će se umrežiti s

Ilokom − Talijanima. Te bi 3 priče, kroz likovnu građu i informativne panele, mogle stvarati

kulturno-povijesnu, umjetničku i turističku priču povezujući Osijek, Našice, Valpovo, Vukovar,

Podgorač i dalje Austriju, Srbiju, Mađarsku i Bugarsku. Izložbe/Priče mogle bi biti osmišljene

kao samostalne „muzejske izložbe“, odvojene od samog muzejskog prostora koji uorganizaciji

Grada i suradnjom s Muzejom likovnih umjetnosti želi prezentirati (s originalnima i/ili s


62

reprodukcijama) svoju povijest i kulturnu baštinu (npr. povezati sa secesijskim nizom, baroknom

Tvrđom i sl.).

7. Promoviranjeiizlaganjesuvremeneumjetničkescene.

8. Poticanjerazmjenesdrugimmuzejskiminstitucijama.

9. Razvojmuzejsko-

galerijskedjelatnostikrozdodatneprogramsketočkekojenisuvezanesamouzedukaciju

(glazbenikoncerti, projekcijafilmova, književnevečeriitd.). Od 2014.

MuzejseplanirauključitiiumanifestacijuEuropskanoć muzejakojaseorganizirausvibnju,

spromjenjivimdatumompovodom 18. svibnja, Međunarodnogdanamuzeja (usubotu 17. 5. 2014.).

10. Poticanjesusretapublikeslikovnimstvarateljimakrozedukativnudjelatnost.

11. Aktivno uključiti obrazovne i odgojne institucije(od dječjih vrtića do fakulteta: UAOS,

Kulturologija) u stvaranje popratnih programa muzeja.

12. Promocija i integracija hrvatske kulture, prijenos izložbi u inozemstvo.

13. Istraživanje i prezentiranje hrvatskih umjetnika koji su djelovali u inozemstvu, poticanje

hrvatskih umjetnika u inozemstvu.

Rok: do 2020.

7.1.5. Pokretna kulturna baština − galerijska djelatnost

7.1.5.1. Gradske galerije Osijek

Gradske Galerije Osijek ustanova je u kulturi koju je osnovao Grad Osijek 2005. g.

Programska djelatnost Gradskih Galerija Osijek započela je izložbenim programom u ožujku

2007. te kazališnim programom u lipnju iste godine. Kao novi kulturni centar u gradu Osijeku, u

arhitektonsko-urbanističkom kompleksu povijesne Tvrđe obuhvaća izložbeni prostor Galerije

Waldinger i Barutanu, prostor namijenjen scenskim izvedbama. Gradske galerije Osijek rade na

aktivnoj transformaciji postojeće povijesne arhitekture u smjeru programske revitalizacije

prostora i razvijaju strategije kojima bi postale relevantan lokalni i nacionalni centar suvremene

umjetnosti, filmskih programa te scensko-izvedbenih umjetnosti; posvećen predstavljanju i

produciranju, istraživanju i dokumentiranju, kao i populariziranju svih vidova suvremenih

umjetničkih praksi i suvremenog kazališnog i filmskog izričaja. Ti se ciljevi provode


63

kontinuiranim izložbenim, scenskim i filmskim programom te programom predstavljanja

projekata različitih umjetničkih disciplina poput suvremenog plesa, eksperimentalnog filma,

eksperimentalne glazbe itd., kao i poticanjem teorijskog promišljanja suvremene kulture i

umjetnosti teorijsko-istraživačkim i edukativnim programima (predavanja, razgovori, seminari,

okrugli stolovi, radionice i publicistika).

Opći cilj: promicanje i doprinos razvoju suvremene likovnosti, novih medija, filma,

videoumjetnosti i kazališnog umjetničkog stvaralaštva.


1. Podupirati afirmaciju mladih suvremenih umjetnika.

2. Jačanjem međunarodne suradnje ustanove nastaviti i osnažiti tradiciju izlaganja velikih imena

suvremene likovne umjetnosti (Victora Vasarelyja 2002., Oskara Kokoschke 2009., Davora

Vrankića 2010., te Branka Ružića 2011. u prigodi vraćanja skulpture Ljudi na središnji gradski

trg): intenzivirat će se međunarodna kulturna suradnja, posebice s 10 gradova-prijatelja iz raznih

dijelova Europe te ostalim gradovima zainteresiranima za suradnju (Vicenza), pri čemu će se

intenzivnije koristiti EU program Kreativna Europa 2014. – 2020.

3. Oslanjajući se na temelje Mini Teatra i Neovisne umjetničke scene Barutana (Zlatko Bourek,

Saša Anočić), osnažiti i razviti program Novo kazalište Barutana: izuzetno je važno da Osijek,

kao središte istočnog dijela RH i sveučilišni grad s vlastitim Studijem glume i lutkarstva, svojim

građanima i stanovnicima okolnih mjesta, osim Hrvatskog narodnog kazališta i Dječjeg kazališta

Branka Mihaljevića u Osijeku, može ponuditi još jednu kazališnu scenu. Osijek se već godinama

bori s odljevom kazališnih umjetnika, ponajviše mladih, jer jednostavno ne postoji dovoljno

radnih mjesta na kojima bi se oni mogli i trebali afirmirati.

4. Educirati lokalnu publiku o aktualnim i inovativnim suvremenim umjetničkim praksama.

5. Aktivno uključiti studente Umjetničke akademije u Osijeku u sve programske aktivnosti

galerije.

Rok: do 2020.


64

7.1.6. Pokretna kulturna baština - knjižnična djelatnost

7.1.6.1. Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek

Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek (GISKO) djeluje kao knjižnica s dvojnom

funkcijom: kao središnja (matična) javna/narodna knjižnica grada Osijeka i Osječko-baranjske

županije te kao središnja sveučilišna/znanstvena knjižnica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u

Osijeku, s osnovnim ciljem osiguravanja dostupnosti svih vrsta informacija (znanstvenih,

obrazovnih, stručnih, kulturnih i dr.) na raznovrsnim medijima. U skladu s navedenim funkcijama

i zadatcima Knjižnica se razvija kao javna općeznanstvena knjižnica polivalentnih sadržaja.

Opći ciljevi: osiguravati dostupnost: svih vrsta informacija (znanstvenih, obrazovnih, stručnih,

kulturnih i dr.) na raznovrsnim medijima; znanja i kulturnih sadržaja za potrebe obrazovanja,

stručnog i znanstvenog rada, cjeloživotnog učenja, informiranja, odlučivanja i razonode najširem

krugu stvarnih i potencijalnih korisnika-građana grada Osijeka i Osječko-baranjske županije. Isto

tako, skrbiti o uspostavi i funkcioniranju knjižničnog sustava narodnih, osnovnoškolskih i

srednjoškolskih knjižnica Osječko-baranjske županije te razvijati knjižnične usluge i aktivnosti.


1. Osamostaljivanje i razdvajanje sveučilišne/znanstvene od javne/narodne funkcije do potpunog

fizičkog odvajanja na dvije zasebne ustanove/knjižnice: Gradsku knjižnicu kao javnu narodnu

knjižnicu općeznanstvenog tipa na sadašnjoj lokaciji (i s područnim odjelima) i Sveučilišnu

knjižnicu na novoj lokaciji, unutar Sveučilišnog kampusa.

Rok: do 2018.

2. Izgradnja knjižničnih zbirki/informacijskih izvora:definiranje načela izgradnje i razvoja

referentne zbirke knjižnice (vezano uz narodnu djelatnost) te zbirki beletristike, publicistike i

stručne literature.

3. Vrednovanje knjižničnih zbirki (sukladno pokazateljima standarda ISO 11620).

4. Sustavna izgradnja hibridne knjižnice: postizanje zadovoljavajućeg omjera posjedovanja

papirnih i elektroničkih informacijskih izvora.

5. Sustavna izgradnja digitalne knjižnice knjižničnih zbirki i online edukacija kao dio sustavne

izgradnje digitalne knjižnice vezane uz knjižnične usluge.


65

6. Preventivna i kurativna zaštita knjižnične građe: izrada sveobuhvatnog plana mjera u slučaju

opasnosti za Knjižnicu, uspostavljanje kriterija za odabir knjižnične građe predviđene za

restauraciju i osiguravanje adekvatnih prostora za pohranu knjižnične građe.

7. Sustavno informiranje korisnika o raspoloživim knjižničnim zbirkama/informacijskim

izvorima te njihova kontinuirana edukacija u Knjižnici.

8. Promicanje kulturnih/civilizacijskih vrijednosti (kulturno-animatorske aktivnosti).

9. Provođenje sustavnih istraživanja korisnika i njihovih potreba.

10. Postizanje funkcionalne povezanosti knjižnica unutar mreže narodnih knjižnica Osječko-

baranjske županije, zasnovanoj na jedinstvenom programskom sustavu zadovoljavanja

informacijskih potreba najšireg kruga stvarnih i potencijalnih korisnika (građana grada Osijeka i

Osječko-baranjske županije i funkcionalne informacijske službe u sustavu).

11. Razvijanje modela trajne izobrazbe knjižničnog osoblja Knjižnice te knjižnica koje djeluju u

sustavu mreže narodnih knjižnica Osječko-baranjske županije.

12. Jačanje suradnje na zajedničkim razvojnim i znanstvenim projektima: osiguranje trajnog

razvoja Knjižnice kao središnje (matične) javne/narodne knjižnice grada Osijeka i Osječko-

baranjske županije te mreže narodnih knjižnica Osječko-baranjske županije (kao i s ostalim

kulturnim, znanstvenim i odgojno-obrazovnim ustanovama i udrugama).

Rok: trajno.

7.1.6.2. Postupak razdvajanja sveučilišne od narodne funkcije knjižnice

Kao dio sljedeće faze uređenja prostora Sveučilišnog kampusa i preseljenja sveučilišnih

sastavnica, predstoji izgradnja zgrade nove središnje sveučilišne knjižnice u Kampusu −

osiguravanje jedinstvenog fizičkog prostora za pristup integriranim knjižničnim izvorima i

uslugama na Sveučilištu: za učenje i znanstveni rad, za društvenu komunikaciju, jednako unutar

Sveučilišta i između akademske i lokalne zajednice, kao i za odvijanje programa kojima se

izražava kulturni identitet Sveučilišta. Izrađen je i elaborat razdvajanja, no s gospodarskom

krizom i zbog nedovoljnih sredstava usporili su se svi radovi u Kampusu. 2012. izrađen je idejni

arhitektonski projekt nove Sveučilišne knjižnice Osijek.


66

7.1.7. Pokretna kulturna baština − arhivska djelatnost

7.1.7.1. Državni arhiv Osijek

Državni arhiv u Osijeku javna je ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska, a

teritorijalna se nadležnost danas proteže na područje Osječko-baranjske županije. Ova ustanova

skrbi o zaštiti arhivske građe kao dijela nacionalne kulturne i povijesne baštine, nastale radom

institucija za koje je Arhiv nadležan i tako doprinosi kulturnom životu i informiranosti građana te

olakšava pojedincima i organizacijama ostvariti njihova prava i interese.

Državni arhiv u Osijeku u svojim spremištima čuva oko 1500 fondova i zbirki, s preko

više od 8000 dužnih metara gradiva te više od 50 000 fotografija. Osim na stručnim poslovima,

Arhiv sustavno radi i na promicanju svijesti o kulturnoj baštini, organizira izložbe, promocije

knjiga, predavanja; objavljuje stručne i znanstvene radove, objavljuje gradivo, sustavno radi na

informatizaciji institucije i digitalizaciji povijesnog gradiva i uključen je u nacionalni arhivski

informacijski sustav. Trenutno je smješten u povijesnoj zgradi nekadašnje vojarne (Kamila

Firingera 1) izgrađene 1714. i adaptirane za potrebe arhiva 1972. g. S obzirom da su smještajni

kapaciteti zgrade popunjeni, Arhiv još koristi tri nenamjenske lokacije za zbrinjavanje arhivskog

gradiva.

Promjene u okruženju (poglavito one vezane uz utjecaj informacijskih i komunikacijskih

tehnologija) na način poslovanja, stvaranja i upravljanja informacijama i dokumentacijom imaju

značajan utjecaj na djelatnost Arhiva. One nude nove mogućnosti za poboljšanje usluga, ali i

donose određene rizike i izazove. U nadolazećem razdoblju postupno će se mijenjati način rada:

razvijat će se novi informacijski sustavi i usluge te učvrstiti norme kvalitete informacijskih

usluga koje se i nadalje moraju usavršavati kako bi ova ustanova bila u mogućnosti odgovoriti na

rastuća očekivanja i zahtjeve okruženja.

Opći cilj:identificirati vrijedno arhivsko gradivo, sustavno ga nadzirati, prikupljati, popisivati,

obrađivati i trajno ga čuvati te učiniti lako dostupnim svakom korisniku. Također, promicati

svijest, kako o lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj tako i o kulturnoj baštini uopće.


1. Obnoviti i preurediti zgradu u Ulici Kamila Firingera 3 (izgrađena 1721. kao konjička

vojarna): kako bi Arhiv dobio izuzetno važan prostor, ne samo za zbrinjavanje arhivskog gradiva


67

koje čuva i koje na terenu čeka na preuzimanje nego i zbog dobivanja mogućnosti za njeno

multimedijsko prezentiranje, uz korištenje tradicionalnih i suvremenih metoda. Time bi se Arhivu

otvorila mogućnost, ne samo primjerenog prikazivanja povijesne kulturne baštine nego i

općenito povijesti i baštine grada Osijeka i regije u popularnom, ali i znanstvenom smislu. U

novoj zgradi predviđena je suvremena knjižnica i čitaonica te izložbeni prostori koji bi Arhivu

omogućili razvijanje novih djelatnosti i veće otvorenosti prema javnosti.Radovi na obnovi i

uređenju zgrade počet će tijekom 2014.

2. Uređenjem suvremene knjigoveške i restauratorske radionice kvalitetno će se riješiti trajno

čuvanje povijesnog gradiva, a digitalizacijom iste učinit će se dostupnim širokoj i znanstvenoj

javnosti: tijekom 2013. Arhiv je uložio znatna sredstva u opremu i stvaranje odjela za

digitalizaciju u okviru ustanove. Osim toga, Arhiv ima u planu otvaranje suvenirnice i

specijalizirane knjižare u kojoj bi ponudio, osim svojih izdanja i proizvoda knjigovežnice, i

izdanja ostalih arhiva i muzeja iz Hrvatske.

3. Postati specifičan uslužni, kulturni i znanstveni centar Osijeka i regije s obzirom na potencijale

gradiva koje Arhiv čuva.

Rok: do kraja 2017.

7.2. Kulturno i umjetničko stvaralaštvo

7.2.1. Ustanove u kulturi i obrazovne ustanove – izvorišta stvaralaštva

7.2.1.1. Kazališna scena: Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku, Dječje kazalište Branka

Mihaljevića u Osijeku i Barutana

Kazališni život Grada Osijeka ima bogatu tradiciju i kontinuitet, utemeljenu na dva

noseća stupa kazališne dinamike u gradu: Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku (s

predznakom hrvatskoga nacionalnoga kazališta) i Dječjem kazalištu Branka Mihaljevića u

Osijeku. Pojedine kazališne inicijative u off-prostoru Osijeka (mini teatri, kabarei) pokazuju da

postoji potreba za još profiliranijom kazališnom ponudom u gradu, što u posljednje vrijeme

svojom infrastrukturnom snagom i sustavnom produkcijom uspijeva dopuniti tek Umjetnička

akademija u Osijeku.


68


1. Ojačati i razviti novu, alternativnu scenu:u odnosu na postojeće stanje u svezi s kazališnom

scenom u Osijeku, a s obzirom na standarde koje grad veličine i potencijala Osijeka može doseći

u potpunijem osmišljavanju sadržaja kulturnoga života, postoji potreba za osnivanjem i treće

kazališne scene, namijenjene mladoj publici. Riječ je o sceni koja bi propitivala suvremene forme

i sadržaje, pratila europske trendove i bila otvorena za umjetničku progresivnost. To se dosad

činilo kroz projekt Kazališni inkubator – Barutana. Uz ostalo, tu bi se mogle prikazivati i

lutkarske predstave za mlade, a također i programi Lutkokaza (ispitne predstave studenata

UAOS-a, gostujuće inozemne predstave mladih lutkara, „burza“ talenata; predavanja, okrugli

stolovi, konferencije, izložbe i radionice).

Rok: 2017.

2. Oživjeti baletnu i plesnu scenu HNK-a u Osijeku: balet na pozornici osječkog Hrvatskog

narodnog kazališta djeluje od 1910. g., ali u posljednje vrijeme bilježi tek pokušaje obnove davne

baletne tradicije iz zlatnoga razdoblja. Stoga se naglasak postavlja na profesionalizaciju

plesnog/baletnog ansambla Hrvatskog narodnog kazališta koji bi, uz dosadašnju praksu

sudjelovanja u opernim i dramskim predstavama, bio sposoban kreirati i baletne i plesne

predstave na visokoj umjetničkoj razini.

Rok: 2020.

3. Ambijentalno kazalište i grad kao pozornica: u ljetnim mjesecima, kako se građanstvo

već djelomično naviklo u kulturnoj ponudi tijekom OLJK-a, treba osnažiti kazališnu produkciju u

vanjskim atraktivnim prostorima Osijeka i takve programe ugraditi u turističku i kulturnu ponudu

grada, a marketinškom brigom o postprodukciji osigurati kontinuitet i dugovječnost igranja

takvih glazbeno-scenskih projekata; ugostiti i producirati multimedijalne i neverbalne europske

alternativne projekte koji se izvode na ulicama, trgovima, riječnim pontonima i šleperima, te

okupiti umjetnike svih profila kako bi Grad Osijek bio luka susreta i promišljanja kazališnih

intervencija koje oživljavaju vanjske prostore.

Rok: 2016.


69

7.2.1.2. Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku

Kazališna tradicija u Osijeku počela je još davne 1735. godine kada je u Isusovačkoj

gimnaziji održana prva kazališna predstava na latinskom jeziku. Istinski i organizirani kazališni

život počinje 7. prosinca 1907. kada je osnovano Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku. 31.

prosinca 1866. otvorena je prva kazališno projektirana zgrada u Osijeku gdje se HNK i danas

nalazi. Projektirao ju je Karlo Klausner, a odlikuje se elementima historicizma, s dodatnim

elementima maurske arhitekture. Gledalište koje ima oblik potkove, izgrađeno u tri razine, u

tradiciji je talijanskih i austrijskih kazališnih dvorana.

U proljeće 1907. osnovano je Društvo za osnutak stalnog hrvatskog kazališta na čelu s

Radoslavom Bačićem. Društvo su svesrdno podržali brojni gradski političari i utjecajni pojedinci

pa je ono uspjelo pridobiti kazališnoga stručnjaka Nikolu Andrića, koji naposljetku dolazi u

Osijek i postaje prvi intendant Hrvatskog kazališta u Osijeku. Tu se prihvaća mukotrpnog posla

okupljanja ansambla koji jedno vrijeme obitava u Varaždinu i Karlovcu, a tek se koncem 1907.

za stalno vraća u Osijek. Iste godine, 7. prosinca, izvodi se program koji obilježava početak

djelovanja HNK-a u Osijeku. Program je sačinjavao kolaž prigodnica: uvertira iz Gundulićeve

Dubravke, Slava preporoditeljima Milana Ogrizovića te prvi čin Smetanine Prodane nevjeste.

Zgrada HNK-a nekoliko je puta bila obnavljana i dorađivana, a mjesec i pol prije proslave

125. godišnjice postojanja, 27. studenog 1985., svečano je otvorena nakon temeljite restauracije.

Za vrijeme Domovinskog rata 1991. zgrada je teško oštećena i zapaljena u bombardiranju

agresorske JNA, no kazalište je obnovljeno već 1994. Svečano otvorenje kazališta održano je 27.

prosinca iste godine, a na otvorenju je nazočio i tadašnji predsjednik Republike Hrvatske dr.

Franjo Tuđman.

Uz godišnji repertoar od petnaestak stalnih naslova, kazalište organizira Dane

otvorenogakazališta, Krležine dane, izvodi Novogodišnje koncerte i Lipanjske operne noći, te iz

godine u godinu aktivno doprinosi sve bogatijem programu Osječkog ljeta kulture.

2012. bila je najznačajnija godina u novijoj povijesti ovoga kazališta: predstava

Unterstadt, prema istoimenom romanu Ivane Šojat Kuči i u režiji Zlatka Svibena, praizvedena na

Osječkom ljetu kulture 29. lipnja 2012. (kazališna premijera 5. listopada 2012.), ovjenčana je

trima nagradama: Nagradom hrvatskog glumišta za najbolju predstavu u cjelini, Nagradom


70

hrvatskog glumišta za najbolje redateljsko ostvarenje (g. Zlatko Sviben) i Nagradom publike za

predstavu godine portala Teatar.hr.

7.2.1.3. Dječje kazalište Branka Mihaljevića u Osijeku

Dječje kazalište Branka Mihaljevića u Osijeku jedino je profesionalno dječje kazalište u

Slavoniji i Baranji i jedino može ponuditi profesionalni pristup u kreativnom i edukativnom

programu za djecu i mlade. Već više od 60 godina ostvaruje iznimne rezultate na svim domaćim i

inozemnim festivalima, a uspješno surađuje i sa svim odgojno-obrazovnim ustanovama, kao i

ustanovama u kulturi i udrugama civilnog društva u čitavoj regiji. Vrijedna i višestruko

nagrađivana kazališna kuća s radom je službeno započela 8. lipnja 1950. godine, izvedbom prve

premijere Pionirskoga kazališta u Osijeku – Spašeno svjetlo, u režiji Ivana Martona. Godinu dana

kasnije, amatersko kazalište u čijim su predstavama igrala djeca, dobiva svoju dvoranu u

tadašnjem donjogradskom Domu kulture, u kojoj i danas predstavama uveseljavaju male i velike.

Žarka nastojanja da Osijek dobije pravu lutkarsku i dječju scenu ostvarila su se 1958.,

kada se kazalište profesionalizira te dobiva ime Dječje kazalište Ognjen Prica. Dječje kazalište u

Osijeku iznimno je ponosno što je sudjelovalo na Prvom međunarodnom festivalu djeteta u

Šibeniku. Prvu lutkarsku predstavu postavlja na scenu 1962., a 1977. postaje ponosnim

domaćinom Susreta lutkara Hrvatske. U više od pola stoljeća održanja na gradskoj, državnoj i

međunarodnoj sceni dogodilo se mnogo lijepih i nezaboravnih trenutaka. Povijest upisuje

uspješnice poput predstave Zeko, Zriko i Janje Branka Mihaljevića, u režiji Ivana Baloga, koja

postaje simbolom Kazališta. Jedno od zlatnih razdoblja teatra bio je kraj ‘70-ih i prva polovica

‘80-ih s kultnom predstavom Postolar i vrag, koju je na scenu postavio redatelj Borislav Mrkšić.

Osvojila je brojne nagrade i priznanja na svim festivalima u zemlji i inozemstvu. No zlatnima se

mogu prozvati i posljednjih 20 godina Dječjega kazališta. U ljeto 1992. zajedničkim autorskim

snagama redatelja Zvonka Festinija, likovnjaka Branka Stojakovića i glazbenika Igora Savina

nastao je Botafogo. Potom Blago babe Mrzulje koja je 1994. dobila nagradu Hrvatskog društva

dramskih umjetnika za najbolju predstavu za djecu i mlade. Nabrajanje uspješnih predstava

oduzelo bi mnogo redaka, stoga treba navesti kako je najuglednije nagrade dobila predstava u

režiji Dubravke i, pokojnoga, Marina Carića, Djevojčica sa žigicama. Iako je nastala prije mnogo

godina, još uvijek je aktualna pa je Kazalište s njom gostovalo i u Kini na Dječjoj svjetskoj


71

izložbi u sklopu koje je održan Međunarodni lutkarski festival. Iste godine sudjelovali su i na

Festivalu dramskih kazališta za djecu s predstavom Kresivo, koje je otvorilo festival pred

prepunim oduševljenim gledalištem, a kući se vraćaju sa Zlatnom medaljom za iznimno

umjetničko ostvarenje. Dječje kazalište Branka Mihaljevića zabilježilo je i gostovanja na

dalekom Tajvanu, ali i mnogim drugim europskim i prekooceanskim zemljama. Osobito njeguje

rad s mladima tako da svoju dugu povijest u kazalištu imaju i Baletni studio (koji je 2013.

obilježio 20 godina rada od obnove studija), Dramski studio, Dramski studio za srednjoškolce te

Plesna igraonica Početnica.

Opći cilj:zadovoljavanje potrebe za kazališnom umjetnosti za djecu i mlade, školske i

predškolske dobi; odgajanje kazališne publike i razvijanje kulture posjećivanja kazališta kroz

kvalitetu ponuđenih programa te aktivnosti usmjerene na djecu i mlade, ali i odrasle.


1. Proširenje suradnje s ustanovama u kulturi grada Osijeka i Osječko-baranjske županije kroz

ponudu zajedničkih programa posjeta.

2. Proširenje suradnje s udrugama i organizacijama na području Slavonije i Baranje kroz

organizaciju koncerata i predstava za odrasle te radionica za djecu i mlade.

3. Suradnja s tvrtkama, ne samo na području regije već i čitave Hrvatske: kroz organizaciju

prigodnih programa, radionica, razvijanje kulture volontiranja i međusobnog pomaganja.

4. Sudjelovanje na međunarodnim festivalima promičući vrijednosti hrvatskih kazališta za djecu i

mlade i hrvatsku kulturu: na taj način Kazalište se ostvaruje kao uspješno te potvrđuje kvalitetu

realiziranih predstava.

5. Poboljšanje kvalitete usluge u Kazalištu: odnosno, odnosa zaposlenika Kazališta i publike kroz

stalnu edukaciju zaposlenika i poboljšanje komunikacije s publikom, ali i unutar Kuće.

6. Poboljšanje i kontinuirano osuvremenjivanje tehničkih uvjeta u Kazalištu: kako bi se što

kvalitetnije realizirali programi predviđeni planom, a u cilju pružanja vrsnog kazališnog

doživljaja za posjetitelje. Informatizacija i umrežavanje te digitalizacija arhivske građe.

7. Povećanje mobilnosti kazališnog ansambla i dostupnosti kazališnih predstava za djecu: da

djeca u najudaljenijim i najmanjim mjestima na području djelovanja Kazališta dobiju prigodu

gledati kazališnu predstavu pripremljenu prema profesionalnim kazališnim standardima.

Rok: kontinuirano.


72

7.2.1.4. Umjetnička akademija u Osijeku

Umjetnička akademija u Osijeku jedina je umjetničko-nastavna sastavnica Sveučilišta

Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, koja je dopusnicu za rad Ministarstva znanosti Republike

Hrvatske dobila 18. listopada 2004. Prvu generaciju studenata upisuje akademske 2004./2005.

godine, a smještena je u nekoliko zgrada u sklopu osječkog Sveučilišnog kampusa, gdje djeluje

od 2005. Umjetnička akademija u Osijeku svojim je dosadašnjim radom razvila prepoznatljivost i

približila umjetnička područja studentima Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku,

ostalim studentima koji su kroz različite projekte i radionice sudjelovali u radu Akademije, ali i

širem građanstvu.

Akademiju danas čine tri Odsjeka: Odsjek za glazbenu umjetnost, Odsjek za likovnu

umjetnost i Odsjek za kazališnu umjetnost. Nastava se odvija kroz predavanja, mentorske

poduke, seminare, vježbe i različite oblike terenske nastave. Polaznici preddiplomskih i

diplomskih studija tijekom školovanja stječu teorijska, pedagoška i praktična znanja i vještine, pri

čemu individualan pristup studentima omogućava polaznicima razviti vlastiti umjetnički izričaj,

čime su poticani na cjeloživotno obrazovanje u skladu s njihovim osobnim senzibilitetom. Da se

na Akademiji velika važnost pridaje kvaliteti nastave, dokazuju i izvrsni uspjesi studenata u

proteklim godinama. Akademija trenutno broji ukupno 246 studenta upisanih na preddiplomske i

diplomske studije. Zaposleno je ukupno 91 nastavnih i administrativnih djelatnika. Pored

redovite nastave, organiziraju se konferencije, festivali, seminari, predstavljanja knjiga, koncerti,

izložbe, predstave, projekcije, slušaonice i radionice. Organiziraju se i gostovanja predavača iz

Hrvatske i inozemstva. Studenti i nastavni djelatnici Akademije, u okviru različitih programa i

redovito, sudjeluju u međunarodnim razmjenama i natjecanjima iz svih umjetničkih područja

djelovanja. U okviru međunarodne suradnje sudjelovali su na različitim manifestacijama:

festivalima, natjecanjima, skupnim ili samostalnim izložbama, kolonijama itd. Umjetnička

akademija u Osijeku različitim se umjetničkim projektima predstavlja od početka svoga

djelovanja. Neki od njih nacionalnog su, a neki međunarodnog karaktera.

Projekti, kojima se Akademija predstavlja danas, su sljedeći:

− međunarodni susret kazališnih akademija Dionizijev festival, na kojem sudionici razmjenjuju

stečena znanja, vještine i iskustva iz područja kazališne umjetnosti


73

− međunarodna revija lutkarstva, LUTKOKAZ, na kojoj se prezentacijama, radionicama i

predstavama sudionike upoznaje s novostima iz područja lutkarstva

− završna izložba svih studenta preddiplomskog i diplomskog studija Likovne kulture koju svake

godine organizira Odsjek za likovnu umjetnost

− međunarodna studentska kiparska kolonija Jarčevac na kojoj studenti, uz stručno vodstvo

profesora s Odsjeka za likovnu umjetnost, svoje skulpture izrađuju od drva

− Odsjek za glazbenu umjetnost već tradicionalno, u vrijeme Božića, organizira glazbene božićne

svečanosti, GLAZ-B-OS festival

− prvi međunarodni festival vokalne glazbe InterVox 2013. novoosnovani je festival Odsjeka za

glazbenu umjetnost, koji se sastoji od nekoliko iznimnih glazbenih događanja

− međunarodno natjecanje mladih pjevača Lav Mirski (u sklopu festivala vokalne glazbe

InterVox), na kojem sudjeluju mlade pjevačice i pjevači iz zemalja regije i šire

− zajednički projekt Muzeja Slavonije i Umjetničke akademije u Osijeku, Osječka

muzejskaglazbena srijeda (OMG), čija je osnovna ideja da se koncertima klasične glazbe obogati

kulturni život grada i ožive muzejski prostori

− sudjelovanje i na Festivalu znanosti, Osječkom ljetu kulture i Osječkom ljetu mladih s bogatim

programima u kojima sudjeluju studenti sva tri Odsjeka

− svakog listopada obilježavaju se Dani Umjetničke akademije u Osijeku, a u obilježavanju istih

sudjeluju profesori i studenti sa sva tri Odsjeka

− edukativno-prezentacijski projekt Susreti u knjižnici omogućuje dodatno upoznavanje s

područjima rada Umjetničke akademije u Osijeku, kroz sadržaje kao što su: glazbene slušaonice,

projekcije filmova, razgovori s povodom, tematska predavanja i slično

− zajednički projekt Umjetničke akademije u Osijeku i Akademije umetnosti iz Novog Sada,

Panonski put umjetnosti – osnaživanje suradnje i umrežavanja institucija za visoko obrazovanje

na području umjetnosti i ekologije, prepoznat i financiran od strane EU, rezultirat će

postavljanjem land art instalacija uz biciklističku stazu Panonski put mira.

Kreativnim i različitim pristupom umjetničkom stvaralaštvu naši profesori i asistenti

pridonose i razvoju znanosti na području umjetnosti. Na tome tragu inicirana je i izdavačka

djelatnost Akademije, u suradnji sa zagrebačkim nakladničkom kućom Leykam International. U

biblioteci Ars academica trenutno je objavljeno pet naslova autora: Vladimira Rismonda, Andreja

Mirčeva, Sanje Nikčević, Bore Stjepanovića i Zdravka Drenjančevića. U sljedećim akademskim


74

godinama Umjetnička akademija kao umjetničko-nastavna sastavnica Sveučilišta nastojat će i

dalje razvijati vrhunsko umjetničko stvaralaštvo kroz svoje studije. Kroz različite umjetničke

sadržaje i dalje će realizirati nastavne programe i projekte, kojima će promicati i prezentirati

interdisciplinarne kulturološke, umjetničke i regionalne posebnosti naše Akademije.

Odsjek za kazališnu umjetnost Umjetničke akademije u Osijeku

Postojeći studijski program nastavit će se primarno razvijati u pravcu brendiranja

Akademije kao prepoznatljivog mjesta njegovanja lutkarske umjetnosti, i to lutkarstva kao

scenske umjetnosti koja nije isključivo ograničena na dječju populaciju, nego je po svojim

umjetničkim potencijalima vrijedna prihvaćanja, recepcije i popularizacije i od strane tzv. „zrele”

ili odrasle publike.

U kontekstu brendiranja svakako treba istaknuti i to da Odsjek za kazališnu umjetnost

produciranjem mladoga glumačkoga i lutkarskoga kadra značajno definira Umjetničku akademiju

u Osijeku kao rasadnik kompetentnih i talentiranih glumaca i lutkara, koji se po završetku studija

disperziraju po tržištu i potom uspješno profesionalno angažiraju te zapaženo pridonose kvaliteti i

svježini hrvatskoga glumišta, kao i kazališnoj, lutkarskoj i filmskoj produkciji.


1.Pokretanje poslijediplomskog specijalističkog studija tzv. „art” ili kreativnih terapija u suradnji

s Kliničkim bolničkim centrom Osijek i Medicinskim fakultetom u Osijeku: takav studij

predstavljao bi novitet u hrvatskom znanstveno-umjetničkom korpusu i definitivno bi pridonio

unikatnosti i atraktivnosti Akademije na hrvatskoj i regionalnoj sveučilišnoj sceni. Pretpostavka

je kako bi se educiranjem kadra za terapeutski rad pomoću glazbe, likovnosti, glume, plesa i

umjetnosti općenito polaznicima toga studija otvorila značajna perspektiva za uspješno

pronalaženje svoga mjesta u jednoj od, djelatnički nezasićenoj, „niša“ na tržištu rada. A pri tome

bi se izišlo u susret potrebama zajednice za takvom vrstom kompetentnih i senzibiliziranih

profesionalaca u prakticiranju naprednih terapeutskih tehnika. U tom kontekstu već su stvoreni

inicijalni kontakti s akademijom u Ulmu, koja u svom programu uvelike provodi studij kreativnih

i art-terapija.

2.Pokretanje umjetničkog doktorskog studija, čime bi se zaokružio obrazovni proces glumaca i

lutkara na Akademiji: a ujedno bi se otvorila mogućnost da glumci i lutkari iz drugih sredina u


75

želji za dodatnim obrazovanjem izaberu upravo Umjetničku akademiju u Osijeku kao mjesto

dodatnoga usavršavanja i kao relevantnu referencu svoje profesionalne biografije.

3.Pokretanje preddiplomskog i diplomskog studija Kazališnog oblikovanja u suradnji s Likovnim

odsjekom: Odsjek za kazališnu umjetnost ocjenjuje pokretanje takvog studija iznimno važnim za

Akademiju, ali i za kazališnu umjetnost u Hrvatskoj, budući da visokog obrazovanja iz područja

kazališne likovnosti u hrvatskom visokom obrazovanju nema. Stoga se na studiju Kazališnog

oblikovanja predlaže kombinacija kolegija kojih, u Hrvatskoj, a i u širem području regije, nema u

takvoj sveobuhvatnosti. Obuhvaćao bi kostimografiju, scenografiju i rekvizitu te oblikovanje

lutaka i maski.

4.U dugoročnijim planovima ovoga Odsjeka želja je pokrenuti i studij Lutkarske režije: čime bi

se nastavilo brendiranje i profiliranje Akademije lutkarskim programima obrazovanja, za razliku

od ostalih glumačkih akademija u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe.

5. Pokretanje ljetne škole glume i performing arta: kao programa koji također nije prisutan u

obrazovnom programu RH. Spomenuta škola bila bi realizirana u suradnji s Teresom Brayshaw s

Leeds Metropolitan Universityja u Velikoj Britaniji.

Odsjek za likovnu umjetnost Umjetničke akademije u Osijeku

Odsjek za likovnu umjetnost Umjetničke akademije u Osijeku kreativno je žarište

okupljanja, educiranja i razvijanja mladih ljudi koji bi trebali činiti umjetničku budućnost Europe.

Upoznajući se kroz studijske programe sa svim relevantnim poglavljima umjetničkoga

stvaralaštva tradicije i suvremenosti, uključujući i strip i dizajn, mladi umjetnici u formiranju

spajaju talent s mogućnostima izbora za svoj umjetnički put. Kao dinamično fluktuacijsko

središte, te umjetničke energije u stasavanju, Odsjek za likovnu umjetnost UAOS-a postaje sve

relevantniji diseminacijski punkt s kojega se mlada kreativnost odašilje u razne sredine radi

kulturnoga oplemenjivanja tih prostora.


1. Pokretanje novih studijskih programa prediplomskog studija Ilustracije i prediplomskog i

diplomskog studija Kazališnog oblikovanja (u suradnji s Odsjekom za kazališnu umjetnost) te

programa cjeloživotnog obrazovanja: Odsjek će pokretati nove studijske programe u skladu s

potrebama tržišta rada, ali i suradnje sa stranim sveučilištima. Studijski programi kontinuirano će

se poboljšavati, osuvremenjivati i prilagođavati u skladu s potrebama tržišta rada, iskazanim


76

interesima potencijalnih ciljnih skupina studenata i praćenjem kurikuluma na srodnim

institucijama u zemlji i inozemstvu.

2. Razvoj kulturnog i umjetničkog stvaralaštva te znanstvenog i istraživačkog rada: Odsjek će

svojim umjetničkim stvaralaštvom i intelektualnim uslugama biti značajan čimbenik u stvaranju

kulturne prepoznatljivosti grada Osijeka i regije, kao i poticanju razvoja kulturnog turizma i

kulturne industrije. Cilj je nastaviti razvijati nezavisnu (izvaninstitucionalnu) kulturu kroz

pokretanje scene za mlade i podupiranje alternativnih umjetničkih izričaja te razvijanje

umjetničkog stvaralaštva kroz različite projekte s domaćim i stranim institucijama; sudjelovati u

projektima prezentacije kulturnog nasljeđa u europskom kontekstu te poticati kreativni razvoj

kulture grada kroz aktivno sudjelovanje studenata i djelatnika Odsjeka u domaćim i europskim

projektima kulturne suradnje.

3. Osijek − centar umjetnosti za 21. stoljeće: težnja je Odsjeka oformiti izložbeni prostor otvoren

isključivo suvremenim umjetničkim praksama koji bi se u nekoj od doglednih razvojnih faza

okrunio osnivanjem Muzeja suvremene umjetnosti. S obzirom na prostorni kapacitet Kampusa i

ljudske resurse s njihovim umjetničko-stvaralačkim potencijalom, i ima li se u vidu da UAOS

okuplja studentsku populaciju umjetničkih afiniteta, u planu je izlagačka galerija u kojoj bi dio

galerije bio prodajni (npr. da studenti osmisle suvenire grada Osijeka, da se prodaju veće naklade

grafika, grafičke mape itd.) te studentski izložbeni prostor unutar Kampusa (nešto poput Galerije

SC). Dječji muzej također bi bio zanimljiv projekt za realizaciju.

4. Kulturna reafirmacija urbanistički mrtvog kapitala: Odsjek podržava i želi inicirati prenamjenu

i adaptaciju gradskog prostora koji nije u funkciji (napuštene tvornice, škole) u atelje (po uzoru

na Cite des arts Paris ili zagrebačke ateljee Žitnjak). Takav tip ateljea može imati i prostor za

rezidencije i gostujuće inozemne umjetnike. Unutar takvog prostora mogu se ponuditi razni

sadržaji: dani otvorenih vrata, prostor za kulturnu razmjenu, radionice sa suvremenim

umjetnicima itd.

Odsjek za glazbenu umjetnost Umjetničke akademije u Osijeku

Umjetničko obrazovanje u Osijeku osobito je unaprijeđeno osnivanjem Umjetničke

akademije 2004. godine. Usustavljivanje umjetničkog glazbenog obrazovanja na sveučilišnoj

razini stvorilo je preduvjet za obogaćivanje glazbenog života regije, budući da je doprinijelo


77

zadržavanju mladih glazbenika na području Slavonije te na taj način osnažilo ponudu glazbenih

sadržaja i unaprijedilo njihovu dotadašnju kvalitetu.

Važno je istaknuti najznačajnije umjetničke manifestacije kojima je nositelj Odsjek za

glazbenu umjetnost: INTERVOX – međunarodni festival vokalne glazbe (svibanj), Međunarodno

pjevačko natjecanje Lav Mirski (svibanj), GLAZBOS − Glazbene božićne svečanosti (prosinac).


1. Razvijanje ideje o stvaranju prepoznatljivosti Grada Osijeka kao sinonima za vokalnu glazbu

na široj međunarodnoj glazbenoj sceni: prezentiranje kvalitetnih glazbenih, domaćih i inozemnih

ostvarenja, premijerno izvođenje festivalskog programa, premijerno izvođenje vokalno-scenskih

djela, intenzivna glazbena naobrazba, kao i umjetnička podrška pjevačima za njihove daljnje

karijere. Proljetna manifestacija InterVox odlična je glazbena ponuda svim ljubiteljima glazbe

koji će tijekom trajanja festivala moći uživati u raznim vokalnim žanrovima: solo pjesmama,

kantatama, operama i zborovima. Pokretanje ovakvog festivala dodatno je kulturno obogatilo

ovaj dio Hrvatske, afirmiralo brojne umjetnike i organizacije, decentraliziralo glazbenu scenu i

približilo ju širem krugu publike. U sklopu Festivala organizira se i Smotra pjevačkih zborova i

ansambala iz regije, kao i atraktivnih gostiju iz inozemstva. Slavonska regija i grad Osijek

oduvijek su bili prepoznatljivi kao prostor dobrih zborova i dobrog pjevanja, a posljednjih godina

ta se kvaliteta sve više prepoznaje u zemlji i u inozemstvu.

2. Afirmacija mladih vokalnih umjetnika: natjecanje Lav Mirski ima za cilj pomagati mladim

glazbenicima u njihovoj umjetničkoj afirmaciji i razvoju kroz uočavanje i angažiranje u

profesionalnim izvedbama ili prilikom zaposlenja. Također, ovakva umjetnička manifestacija teži

glazbenoj izvrsnosti i kompetitivnosti te podiže nivo glazbene kvalitete Osijeka. Natjecanje je i

dobar promotivni brend grada, o čemu svjedoče i brojni natjecatelji, ali i međunarodni članovi

žirija koji svojim doprinosom obogaćuju kvalitetu ovog značajnog proljetnog glazbenog

događaja.

3.Otvaranje sadržaja Odsjeka prema interesima šire javnosti i mladima:za sve projekte Odsjeka

prisutan je osobit interes publike pa se pružanjem uvida javnosti u programe obrazovanja mladih

umjetnika otvara mogućnost evaluacije i procjene potrebitosti.

Rok: do 2020.


78

7.2.1.5. Odjel za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

I prije izrade Strategije Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera (2011.), u akademskoj je

zajednici prepoznata potreba novih, u odnosu na tržište rada, ciljanih studijskih programa u

području društvenih i humanističkih znanosti. Polazeći od potreba današnjice, mahom okrenutih

prema informacijskim i komunikacijskim znanostima u provedbi, ali i činjenice da na tržištu rada

uopće nisu postojali visokoobrazovani profili koji se profesionalno bave medijima,

komunikacijom informacije i kulturalnim menadžmentom, 2009./2010. osnovan je prvi

sveučilišni Odjel u interdisciplinarnom području društvenih i humanističkih znanosti – Odjel za

kulturologiju, a potom u akademskoj 2010./2011. godini i prva Doktorska škola u

interdisciplinarnom području društvenih i humanističkih znanosti na osječkom Sveučilištu.

U akademskoj 2013./2014. izvjesno je da će grad Osijek dobiti okvirno 60 diplomiranih

kulturologa sa smjerova Medijske kulture, Kulturalnog menadžmenta ili Knjižničarstva. Krajem

kalendarske 2014. g. mogu se očekivati i prvi doktori znanosti iz istih područja.

Doprinos Odjela za kulturologiju u Strategiji razvoja kulture grada Osijeka je vrlo

konkretan, u smislu na vrijeme osiguranog stručnog kadra za provođenje ključnih strateških

ciljeva kulturnog razvoja, očuvanja baštine i čuvanja identiteta ovih prostora. Izobrazba kadrova s

ciljanim kompetencijama može značiti stručni temelj svim već postojećim, ali i Strategijom

zacrtanim aktivnostima u kulturi grada i županije, a s vremenom i šire. Taj najmlađi odjel u

okviru osječkog sveučilišta jedinstven je po svojem interdisciplinarnom modelu studija

kulturologije – prvom sveučilišnom interdisciplinarnom preddiplomskom i diplomskom studiju s

tri programska smjera: kulturalni menadžment, medijska kultura i knjižničarstvo. Uz

interdisciplinarnost, takav otvoreni model nastoji promovirati stjecanje teorijskih znanja u

različitim analitičkim diskurzima (teorija medija, teorija informacijskih znanosti, teorija nacije,

teorija obrazovanja, kulturalna antropologija, kulturalni studiji, dekonstrukcija, novi historizam,

rodni studiji, ekologija, postkolonijalni studiji, subkulturne teorije i dr.) koji se neposredno

isprepleću u struci s praksom.

Tako se nastoje aplicirati suvremeni i inovativni modeli učenja – prilagođeni studentima

na svim smjerovima – koji praktičnim dijelom nastave u formi obveznih radionica omogućuju i

stručno osposobljavanje. Nastava se ostvaruje u suradnji s raznorodnim kulturnim institucijama i

stručnjacima iz prakse te se premješta izvan učionica Odjela kako bi studenti u izravnom susretu


79

s raznorodnim kulturnim djelatnostima stekli posebne kompetencije i vještine potrebne za

aktivno sudjelovanje na tržištu rada. Nastava metodologijski počiva na promjeni nastavne

paradigme od “istraživanja nakon učenja” prema “učenju preko istraživanja” i razvija svijest

studenata o važnosti socijalne participacije u lokalnom okruženju grada Osijeka, istočne i cijele

Hrvatske.

Opći cilj: Odjel će se pokretanjem interdisciplinarnih znanstveno-istraživačkih projekata

(nacionalnih i međunarodnih) u okviru Sveučilišta etablirati kao središnje mjesto za

interdisciplinarna i multidisciplinarna istraživanja. Uz znanstveno-istraživačku djelatnost

kontinuirano će promovirati i umjetničku djelatnost, uvoditi različite programe stručnog

usavršavanja u okviru koncepta cjeloživotnog obrazovanja, poticati stručno i poslijedoktorsko

usavršavanje nastavnika, mobilnost i interkulturalnu komunikaciju u raznim područjima znanosti

i umjetnosti.

7.2.1.6. Škola primijenjene umjetnosti i dizajna Osijek

Početkom školske godine 1902./1903. u Osijeku je postojala Ženska stručna škola za šiće,

za krojačenje, za glađenje, za umjetničke radnje i za trgovački tečaj. Godine 1994. škola postaje

suvremeno opremljena europska škola. Zbog slabog interesa učenika za tekstilna zanimanja,

Škola otvara nove programe i prerasta u umjetničku školu, a 2012. mijenja naziv u Škola

primijenjene umjetnosti i dizajna Osijek. To je jedina škola u regiji koja nudi srednjoškolsko

obrazovanje u području likovne umjetnosti i dizajna te kao takva ima jedinstven profil

prepoznatljiv i cijenjen u istoj mjeri od učenika i roditelja, kao i od struke i lokalne zajednice.

Budući da nijedna škola do Zagreba ne nudi obrazovanje u ovom području, gravitiraju joj učenici

likovnog senzibiliteta i talenta iz svih pet županija ovoga dijela Republike Hrvatske. Pa tako, od

350 učenika koji se trenutno obrazuju u ovom području, najmanje trećina nije iz Osječko-

baranjske županije, a ostali su iz svih dijelova naše županije. Škola učenicima nudi na izbor

sedam različitih smjerova: aranžersko-scenografski dizajn, dizajn odjeće, dizajn tekstila, dizajn

unutrašnje arhitekture, grafički dizajn, kiparski dizajn i slikarski dizajn.

Učenici tijekom četverogodišnjeg obrazovanja imaju kvalitetan i stručan nastavni

program u izvođenju kvalitetnog kadra, kao i sve potrebne materijalne uvjete na raspolaganju,

mogućnost sudjelovanja u mnogobrojnim izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima i

projektima, terensku nastavu te učenje i stvaranje po modelu i uzoru. Škola polaže izuzetnu


80

vrijednost u promociju učeničkih radova i poticanje poduzetništva kod učenika. Dokazi za to su

mnogobrojni: učenički radovi redovito pronalaze svoja mjesta na plakatima, zidovima,

izložbama i priredbama; u trgovinama, internetskim stranicama, časopisima i sl. Velik korak u

poticanju učeničkog poduzetništva i osvješćivanju važnosti tržišne konkurentnosti učinjen je

osnivanjem i pokretanjem Učeničke zadruge LUD (Likovna umjetnost i dizajn). U okviru

Zadruge učenici izrađuju unikatne umjetničke predmete, ukrasne i uporabne, a mnogi od njih

mogli bi izvrsno poslužiti kao suveniri grada Osijeka.

Opći cilj:trajno unapređivati srednje umjetničko obrazovanje mladih teoplemenjivanje, širenje i

funkcionalno iskorištavanje prostora škole.


1. Umjetnost u javnome prostoru:profesori škole osmislili su niz projekata, kao što je postavljanje

skulptura učenika škole u budućem botaničkom vrtu na lijevoj obali Drave (Park skulptura) te

instalaciju velike staklene kugle na središnjemu osječkom trgu za vrijeme zimskih mjeseci koja bi

sadržavala kulturne znamenitosti Osijeka (Snježna kugla).

2.Oplemenjivanje grada: oslikane ploče postavljene na određene lokacije u gradu koje bi

slikovito prikazivale osječku povijest i značajne osobe (Oslikane table), predstavljanje

industrijske baštine grada u prostorima bivših tvornica i njihova prenamjena za kulturne

sadržaje(Osijek – nekadašnji industrijski grad), oslikavanje zidova u gradu, rad na kreaciji

suvenira i drugih promidžbenih materijala grada kroz kreativne radionice za učenike i građanstvo.

3. Razvijati kreativnost mladih kroz interdisciplinarne i suradničke projekte:Osječki mjuzikl

projekt je koji integrira tri umjetnosti te zahtijeva suradnju s Umjetničkom akademijom (u tom

smislu sklopljen je i pisani Sporazum), a počiva na ideji stvaranja hrvatskih (osječkih) inačica

broadwayskih mjuzikala, odnosno igranih predstava Disneyeve produkcije. Škola primijenjene

umjetnosti i dizajna Osijek obrazuje učenike usmjerenja kiparskog, slikarskog i grafičkog

dizajna, kao i dizajnere odjeće te aranžersko-scenografske dizajnere i dizajnere unutrašnje

arhitekture. Iz ovog popisa jasno se zaključuje kako se sintezom ovih usmjerenja može osigurati

čitav vizualni identitet jednog kompleksnog projekta kao što je izrada mjuzikla, a u suradnji s

Umjetničkom akademijom, odnosno dramskim i glazbenim odsjekom, taj se projekt zaokružuje i

izvedbom. Učenička likovna inicijativa je već postojeći projekt u kojemu učenici predlažu i

realiziraju vizualna rješenja za obnavljanje i uljepšavanje zapuštenih pročelja zgrada i prolaza u

svrhu oživljavanja pojedinih četvrti grada.


81

4. Unaprijediti prostorne kapacitete škole radi stvaranja boljih uvjeta razvoja umjetničkog

obrazovanja i kreativnog izražavanja:zgrada Škole okružena je velikom travnatom površinom na

kojoj bi se mogao izgraditi park koji bi u toplim mjesecima mogao poslužiti i kao prostor za

odvijanje izvanučioničke nastave, osobito iz područja likovne umjetnosti i dizajna. Radni

prostori, koji bi bili natkriveni sjenicama i opremljeni fiksiranim stolovima, klupama i

sjedalicama, poslužili bi kao otvoreni ateljei za nastavu i koji bi se vremenom pretvorili u park

skulptura, mozaika i ostalih učeničkih uradaka pogodnih za boravak u eksterijeru. Ove izmjene

prostora mogu poslužiti za održavanje likovnih radionica otvorenih za javnost. Osim ovih

izmjena, na tom prostoru mogla bi se postaviti i pozornica za odvijanje predstava, performansa,

koncerata i modnih revija. Škola posjeduje kvalitetan izložbeni prostor koji bi se mogao

priključiti pod upravu Gradskih galerija pa bi se time dodatno oživjela kulturna događanja u

ovom dijelu grada. Uz taj izložbeni prostor nalazi se neiskorišteni tavanski prostor čijim bi se

uređenjem dobilo mjesto pogodno za stalni postav najkvalitetnijih učeničkih radova i prostor za

pohranjivanje istih (depo).

U Školi se nalazi i prostor pogodan za uređenje multimedijalne učionice opremljene

projektorom, računalom, fotoaparatom i kamerom, a sve u svrhu ostvarivanja teorijske i praktične

nastave novih medija (fotografija, video, animacija), ali i javnih projekcija raznih filmova

umjetničkog žanra.

Rok: do 2020.

7.2.1.7. Glazbena škola Franje Kuhača u Osijeku

Glazbeno školstvo pokrenuto je u Osijeku 1831. godine, osnutkom glazbene škole koja je

djelovala s povremenim kraćim prekidima do 1921. godine. Kontinuirano glazbeno obrazovanje

u gradu Osijeku od 1921. provodi Glazbena škola Franje Kuhača, tada pod nazivima: Muzička

škola, Gradski konzervatorij i Gradska glazbena škola. Od 1961. škola nosi ime prvog hrvatskog

glazbenog povjesničara, muzikologa i etnomuzikologa Franje Kuhača.

U razdoblju od 1977. do 1985., integracijom s osječkim gimnazijama, škola je djelovala

kao radna jedinica u okviru Centra za usmjereno obrazovanje Braća Ribar Osijek, a 1985.

ponovno se osamostalila kao Centar za glazbeno i plesno obrazovanje Franjo Kuhač Osijek. Pod

sadašnjim nazivom Glazbena škola Franje Kuhača Osijek djeluje od 1993. godine. Svake se


82

školske godine u Glazbenu školu, u programe osnovne glazbene i plesne i srednje glazbene škole,

upiše oko 400 učenika. S njima predano i kvalitetno radi 30-ak redovno zaposlenih nastavnika i

do 7 nastavnika vanjskih suradnika, a rezultati uloženog truda i rada svake se godine dokazuju i

oživotvoruju brojnim nagradama osvojenim na regionalnim (županijskim), državnim i

međunarodnim natjecanjima. S brojkom od preko 500 nagrada, punim se pravom mogu ponositi

učenici i brojni bivši i sadašnji nastavnici ove škole. Škola ostvaruje uspješnu i plodnu suradnju s

Hrvatskom glazbenom mladeži iz Osijeka, Hrvatskom glazbenom scenom mladih, Hrvatskim

narodnim kazalištem u Osijeku, HPD-om Lipa, Dječjim kazalištem Branka Mihaljevića u

Osijeku te brojnim osnovnim i srednjim školama, ali i fakultetima u Osijeku. Posebno se njeguje

suradnja s glazbenim školama sa šireg područja Slavonije i Baranje: iz Vinkovaca, Đakova,

Županje, Donjeg Miholjca, Vukovara, Nove Gradiške, Požege, Slavonskog Broda, Valpova,

Našica, Virovitice, Slatine, Daruvara, Novske, Belog Manastira i Pakraca. S prijateljskim

glazbenim školama – Glazbenom školom Ivana Matetića Ronjgova iz Rijeke, Glazbenom školom

Vatroslava Lisinskog iz Zagreba, Muzičkom školom iz Subotice i Muzičkom školom Isidor Bajić

iz Novog Sada Škola tradicionalno i redovito razmjenjuje gostovanja i nastupe.

Osim sudjelovanja na natjecanjima i održavanja tradicionalnih koncerata u okviru

Glazbenog tjedna, Dana škole, Uskrsa i Božića, učenici i profesori Glazbene škole tijekom svake

školske godine ostvaruju veliki broj javnih nastupa u gradu i široj okolici. Takvih nastupa bude

stotinjak, a vezani su uz otvaranje izložbi, promocije knjiga, književno-poetske večeri; razne

skupove i simpozije, posjete uglednih osoba, obilježavanja raznih obljetnica i druge slične

prigode. Škola je bila domaćin nekoliko županijskih i državnih natjecanja učenika glazbe. 1999.

godine škola je bila organizator i domaćin prvog EPTA međunarodnog natjecanja mladih

pijanista (EPTA – European Piano Teachers Association). Nakon uspješno organiziranog i

provedenog natjecanja, Glazbenoj školi Franje Kuhača ponuđeno je da postane trajni domaćin

navedene međunarodne manifestacije, čime je grad Osijek dobio svoje stalno mjesto na

pijanističkoj karti svijeta. Dosad je održano ukupno 8 EPTA natjecanja.

Osim svoje redovne djelatnosti, Glazbena škola proteklih je godina bila i jedan od glavnih

nositelja koncertnog života u gradu Osijeku, a od samih početaka Memorijala Darko Lukić i

Franjo Krežma najuže je povezana s njihovom organizacijom i održavanjem.

Glazbena škola Franje Kuhača Osijek je srednja umjetnička škola koja u okviru svoje

djelatnosti izvodi nastavni plan i program: 1. osnovnog glazbenog školstva za programe: klavir,


83

violina, viola, violončelo, kontrabas, gitara, flauta, klarinet, saksofon, oboa, fagot, rog, truba,

trombon, harmonika, tambura, suvremeni ples, pripremni programi za osnovno umjetničko

školovanje (početnički solfeggio); a organizira i tečajeve suvremenog plesa za polaznice uzrasta

od 6 do 9 godina; 2. srednjeg školstva u području rada glazbene umjetnosti za programe

glazbenik (klavirist, violinist, violist, violončelist, kontrabasist, gitarist, flautist, klarinetist,

oboist, fagotist, saksofonist, rogist, trubač, trombonist, tubist, pjevač i teorijski smjer).

Opći cilj:trajno unapređivati i proširivati mogućnosti umjetničkog obrazovanja mladih.


1. Zadržati domaćinstvo EPTA natjecanja i kontinuirano ga osnaživati.

2. Kvalitetnom nastavom doprinositi razvoju mladih glazbenika vrhunske kvalitete.

Rok: trajno.

7.2.2. Izvaninstitucionalno stvaralaštvo

7.2.2.1. Dramska umjetnost i scenski pokret

7.2.2.1.1. Umjetnička organizacija Teatar 054

Osječke glumice Petra Cicvarić i Sanja Dodig osnovale su 2011. umjetničku organizaciju

Teatar 054. 14. listopada 2011. održale su vrlo uspješnu premijeru predstave Gospodin

Foka(prema tekstu srpskog autora Gordana Mihića), čime je Teatar 054 službeno započeo s

radom. Nekoliko izvedbi održano je i u Barutani uz veliki interes publike, stoga kulturni krugovi

imaju velika očekivanja od ovog umjetničkog dvojca, a Grad Osijek prepoznao je njihovu

kvalitetu i kontinuirano ih podupire.

Opći cilj:doprinijeti razvoju suvremene i nezavisne kazališne scene u Osijeku.


1. Razviti snažnu i neovisnu alternativnu (treću) kazališnu scenu u Osijeku, s barem 5 novih

produkcija godišnje u 2019. i 2020.: od 2014. do 2017., pretežito uz potporu Grada Osijeka,

Zaklade Kultura Nova, Ministarstva kulture RH i sponzora iz gospodarske sfere uspostaviti

stabilno financiranje novih kazališno-scenskih projekata. Paralelno se uključivati u financiranje

putem EU programa i fondova te u 2018. postići 50 % financiranja iz EU fondova i programa.


84

2. Ojačati stručne umjetničke kadrovske kapacitete organizacije: do 2019. postići da organizacija

ima 5 stalno zaposlenih visokokvalitetnih umjetnika i 10 – 20 povremenih suradnika, uz potporu

studenata Studija glume i lutkarstva Umjetničke akademije u Osijeku. Kroz Zakladu Kultura

Nova može se dobiti financiranje zapošljavanja do 100 000kn godišnje.

Rok: do 2020.

7.2.2.1.2. Nezavisna scena Barutana / Novo kazalište Barutana

S obzirom na dugu kazališnu tradiciju u Osijeku, a posebice na popularnost ne tako davno

pokrenute i ne baš slavno ugasle nezavisne kazališne scene oko 2000. (Neovisna umjetnička

scena Barutana − Zlatko Bourek, Saša Anočić), itekako je razvidno da postoji potreba

za osnivanjem i treće kazališne scene namijenjene publici sklonijoj suvremenoj neovisnoj sceni.

Takva bi neovisna scena uključivala vlastite produkcije, produkcije umjetničkih organizacija,

udruga i ustanova iz Osijeka, ali i gostovanja neovisnih produkcija iz cijele Hrvatske. Ova scena,

naravno, ne bi bila ograničena samo na dramski izričaj, nego bi uključivala sve suvremene

umjetničke izričaje kao što su performansi, instalacije te ostale vizualne, glazbene i plesne

scenske produkcije. Riječ je o sceni koja bi propitivala suvremene forme i sadržaje, pratila

europske trendove i bila otvorena za umjetničku progresivnost. Uz ostalo, tu bi se mogle

prikazivati i lutkarske predstave za mlade, a također i programi Lutkokaza (ispitne predstave

studenata UAOS-a, gostujuće inozemne predstave mladih lutkara, „burza“ talenata; predavanja,

okrugli stolovi, konferencije, izložbe i radionice).

Opći cilj: razviti i ojačati neovisnu umjetničku scenu u Osijeku (izvedbene umjetnosti).


1. Uspostaviti čvrste prostorne, kadrovske i financijske temelje razvoja neovisne scene

izvedbenih umjetnosti u Barutani: dovršiti uređenje zgrade Barutane (uvesti grijanje, dograditi

garderobe), oformiti tim koji će osmišljavati i provoditi programe te stvarati nove produkcije

(barem 1 stalno zaposlena osoba, više vanjskih suradnika).

Rok: do 2018.

2. Razviti snažnu suradničku mrežu: snažno se povezati kroz projekte umrežavanja i zajedničkih

produkcija s umjetničkim organizacijama, udrugama i ustanovama iz Hrvatske, jugoistočne šire


85

regije i EU. Početi od većim dijelom uspostavljene međunarodne kulturne suradnje sa subjektima

gradova-prijatelja grada Osijeka.

Rok: do 2018.

7.2.2.1.3. Dramski i baletni studio Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića u Osijeku

Dramski studio (pod vodstvom glumica Lidije Helajz i Arete Ćurković): redoviti se rad

odvija tijekom školske godine, a sastoji se od umjetničko-pedagoške nastave te rada na pripremi

nastupa i predstava za javnost. Polaznici uživaju u dramskim igrama, vježbama zamišljanja i

izmišljanja, igrama kontakta i komunikacije, scenskim improvizacijama, vježbama glasa i

govora, glumi i recitiranju. Zadatak je Dramskog studija kroz scenski odgoj pomoći djeci u

razvijanju kreativnosti i oslobađanju spontanosti. Audicija se ne održava pa su aktivnosti svih

varijanti studija za djecu i mlade dostupne svoj djeci koja žele glumiti i dolaziti na probe. U radu

se analiziraju određene situacije, likovi, postupci i karakteri; uočavaju se manjkavosti i strahovi

kojih se djeca vremenom oslobađaju te se potiče kreativnost i otkrivaju njihovi potencijali.

Gledajući predstave uče odrediti svoj stav prema kazališnoj umjetnosti te samim time razvijaju

govornu i glazbenu kulturu, razvijaju umjetničke sklonosti i osvješćuju svoje stvaralačke

mogućnosti.

Dramski studio za srednjoškolce (voditelj: Ivan Kristijan Majić): prelazak iz osnovne u

srednju školu donosi i velike promjene. Zato Kazalište mladima nudi kreativan način provođenja

slobodnog vremena. Dramski studio zabavan je i kreativan način da kroz puno rada na sebi mladi

steknu 3 velike S-vrline koje jednako dobro koriste i na sceni i izvan nje: Samopouzdanje,

Snalažljivost i Suradnju. Na satovima se radi na govoru, pokretu, improvizacijama, mimici;

igraju se različite igre i vježbe suradnje i povjerenja, a grupa priprema i završnu predstavu.

Baletni studio (koreografkinja i voditeljica: Štefanija Heller): okuplja pedesetak

djevojčica podijeljenih u četiri skupine koje marljivo vježbaju dva puta tjedno u baletnoj dvorani

Kazališta i pripremaju program za godišnju produkciju koju tradicionalno izvode polovinom

lipnja. Svake godine male balerine zaplesat će odlomke baleta Orašar; najmlađe polaznice

predstavit će se plešući polku iz mjuzikla Moje pjesme moji snovi; polaznice starije skupine

plesat će na glazbenu temu iz crtića Pink Panther, a gledatelji će moći uživati i gledajući njihovu

izvedbu na glazbeni broj iz filma Prljavi ples.


86

Početnica (voditeljica: Aleksandra Colnarić): djeluje već pet godina kao igraonica koja

okuplja djevojčice uzrasta od 4 do 6 godina. Godišnje ima oko 30 članica, malih Početnica koje

su se prvi put upisale na neku plesnu aktivnost. Djevojčice u Početnici vježbaju motoriku i

koordinaciju te osnovne i pripremne pokrete za jednostavne plesne cjeline koje njihovi roditelji

imaju priliku vidjeti na javnom satu sredinom prosinca. Konkretniji nastup je koncem svibnja,

kada se odvija završna produkcija svih polaznica. Starija skupina Početnice, njih 20 koje polaze

drugu ili treću godinu, ima nastupe i izvan Kazališta pa ih se može vidjeti na Cvjetnom korzu,

Sajmu vjenčanja i Dječjem sajmu.

Općicilj:krozprofesionalniraduKazalištunjegovatiradsmladimaiproširitiga:uzpostojećiDramskiiB

aletnistudio, teplesnuigraonicuPočetnicu,osnovanjeiDramskistudiozasrednjoškolce.

DječjekazališteBrankaMihaljevićasvojuuloguvidiiupružanjuprilikezaradsmladimiobrazovanimka

drovima, budućidaunazad 7 godinauOsijekudjeluje i Umjetničkaakademija. Želja jeuspostaviti

čvršćusuradnjusasvatriodsjeka (glazbeni, likovni, gluma),

aposebnosaStudijemglumeilutkarstva,jedinstvenimuovomdijeluEurope.

Specifičnicilj:održatiraddramskihibaletnihstudijatekontinuiranounapređivatitehnikeradasdjecomi

mladima.

7.2.2.1.4. Udrugekojenjegujusuvremeniples

PlesnistudioShine djelujedevetgodinaiokupljavišeod 200 članova: djeceimladih,

rekreativnih, početnihinaprednihplesača.

Prvenstvenosebavipromicanjemkultureplesaiplesnihpokretarazličitihplesnihstilova. U studiju rade

plesni pedagozi višeg obrazovanja i dugogodišnjeg plesnog iskustva. Organiziraju razne seminare

i plesače uče raznim stilovima, prvenstveno njegujući jazz dance, ali i balet, hip-hop, break, funky

jazz te moderni i suvremeni ples.

Plesni klub BROADWAY osnovan je u veljači 2007. u svrhu promicanja plesne kulture i

sporta na području grada Osijeka i okolice. Djeluje kroz nekoliko plesnih izražaja kao što su

standardni i latinoamerički plesovi, jazz dance, modern dance te razne dječje plesne radionice i

rekreacijske skupine (tae bo, aerobik). Svojim osnivanjem i dosadašnjim radom okupio je oko

200 plesača i plesačica.

http://www.djecje-kazaliste.hr/o-nama/glumci/aleksandra-colnaric


87

Plesni klub D&D bavi se plesanjem sportskih standardnih, latinoameričkih plesova, salse,

argentinskog tanga i zumbe. 15 godina plesnog iskustva i 20 naslova državnih prvaka u sportskim

standardnim i latinoameričkim plesovima jamac su kvalitetnog rada.

Športsko-plesna udruga Feniksveć 20 godina njeguje raznovrsni plesni izričaj:

formacijski show plesovi, salsa, sportski standardni i latinoamerički plesovi, jazz dance i break

dance.

Mažoretkinje grada Osijeka već punih 20 godina predstavljaju svoj grad i županiju

diljem Hrvatske i Europe te postižu izvrsne rezultate na državnim i europskim natjecanjima.

U Osijeku je aktivan još i Plesni klub Bolero.

7.2.2.2. Glazbena djelatnost

Glazbena scena u Osijeku izuzetno je aktivna i bogata još od 2. polovine 19. stoljeća.

Osnivala su se i djelovala mnoga glazbena društva tradicijskog i građanskog usmjerenja, a većina

njih opstala su i do danas. Glazbeni život Osijeka karakterizira različitost glazbenih pravaca i

izričaja, isprepletenost sadržaja profesionalnih ansambala te vrlo aktivna amaterska glazbena

društva. Osobita pažnja usmjerena je na kvalitetno umjetničko obrazovanje budućih glazbenika.

Usustavljivanje umjetničkog glazbenog obrazovanja na sveučilišnoj razini stvorilo je preduvjet za

obogaćivanje glazbenog života regije, budući da je doprinijelo zadržavanju mladih glazbenika na

području Slavonije, na taj način osnažilo ponudu glazbenih sadržaja i unaprijedilo njihovu

dotadašnju kvalitetu. Najznačajniji je glazbeni subjekt regije operni ansambl Hrvatskog

narodnog kazališta u Osijeku koji u redovima solista, orkestra i opernog pjevačkog zbora

zapošljava preko 100 profesionalnih glazbenika. Opera godišnje u prosjeku pripremi najmanje 3

operna/glazbena premijerna naslova. Osobito važno mjesto u glazbenom životu regije zauzimaju

pjevačka društva s iznimno uspješnim pjevačkim zborovima. Osobito je važno istaknuti

posljednjih godina vidljiv napredak pjevačkog, zborskog pokreta na svim razinama i u svim

oblicima pjevačkih zborova od dječjih, osnovnoškolskih, srednjoškolskih, mješovitih amaterskih

do visokoškolskih i umjetničkih ansambala, koji su prepoznati kao predvodnici novih glazbenih

trendova u zborskoj umjetnosti. Važnu ulogu u glazbenom životu Slavonije ima i tradicijska

glazba, osobito područje tamburaške glazbe koje je afirmiralo Osijek kao tamburaško središte


88

Hrvatske. Osječka vokalna scena (koja uključuje zborove i ansamble različitih dobi i profila)

uistinu je osječki brend.


1. Osijek – grad zborske glazbe; slavonski dvorci – koncertni hramovi.Osnivanje Međunarodnog

regionalnog centra za zborsku glazbu u Osijeku pri Umjetničkoj akademiji u Osijeku: projekt

obuhvaća povezivanje i suradnju nevladinih udruga, umjetničkih i visokoškolskih institucija

regije iz četiri zemlje sudionika (Hrvatska, Srbija, Mađarska, Bosna i Hercegovina). Uz to se

veže prilagodba i adaptacija postojećih gradskih prostora u koncertne prostore te uključivanje

slavonskih dvoraca kao koncertnih prostora. Regionalna suradnja s Vojvodinom djelomično je

utemeljena i na toliko već izrečenom apelu otvaranja sveučilišnog studija Tambure.

Rok: do 2020.

2. Osnivanje novih glazbenih festivala u onim programskim područjima u kojima to još nije

učinjeno (zborska glazba, opera, opereta, plesna umjetnost, moderno višeglasje).

Rok: 2020.

3.Proširivanje glazbene scene od jazza do mjuzikla:afirmacija i popularizacija postojećih

glazbenih sadržaja i umjetnika putem osnivanja zajedničkog koordinacijskog i promidžbenog

sustava te afirmacija postojećih glazbenih manifestacija u širem europskom kontekstu. U suradnji

sa Sveučilištem ulaganje u osnivanje novih poslijediplomskih studija izvedbenih umjetnosti i

kulturnog menadžmenta. U suradnji s Đakovačko-osječkom nadbiskupijom djelovanje na

području unapređenja kvalitete crkvene glazbe. Ulaganje u sustave žanrovski različitih glazbenih

radionica za djecu i mlade (jazz, umjetnička glazba, mjuzikl, opera, pop, rock i tradicijska

glazba). Jačanje urbane i alternativne glazbene scene mladih te jazz-scene. Osnivanje novih

glazbenih festivala u onim programskim područjima u kojima to još nije učinjeno (zborska

glazba, opera, opereta i plesna umjetnost). UAOS bi kroz biennale kanila izbaciti jedan mjuzikl

(možda otvoriti i studij mjuzikla).

Rok: 2020.

7.2.2.2.1. Hrvatsko pjevačko društvo Lipa

Hrvatsko pjevačko društvo Lipa Osijek osnovano je 1876. godine i djeluje kao najstarija

kulturna udruga grada Osijeka s hrvatskim imenom. U imenu HPD-a Lipa sadržani su program i


89

sudbina pjevačkog društva, tijesno povezani s tradicijom, kulturom i sudbinom svoga naroda.

Lipa je kroz povijest postojanja imala svoj tamburaški sastav, literarnu sekciju, kazališnu družinu

i knjižnicu. Ispod njezine krošnje izašli su: Hrvatska građanska čitaonica Osijek (1884.), Hrvatski

Sokol (1904.), Hrvatsko narodno kazalište kao drugo samostalno glumište Hrvatske (1907.),

Klub hrvatskih književnika i umjetnika Osijek (1909.) i Narodna muzička škola za gitaru, klavir,

harmoniku i solo pjevanje (1961.) koja je 1987. godine brojila 1644 učenika. Kao pjevački zbor,

Lipa je ostvarila veliki broj nastupa, tkajući duhovno zajedništvo naših ljudi i krajeva među

vertikalama Osijeka, na širinama Slavonije i Baranje i diljem Hrvatske samostalnim koncertima,

regionalnim, republičkim i državnim smotrama i natjecanjima, a unazad 20 godina i brojnim

gostovanjima i natjecanjima u inozemstvu. Gostovala je u Italiji, Mađarskoj, Austriji, Njemačkoj,

Češkoj, Slovačkoj, Grčkoj, Malti i Nizozemskoj, gdje je uz zapažene nastupe primila i veliki broj

nagrada i priznanja te je na taj način bila „promotor“ i „veleposlanik“ grada Osijeka na najbolji

mogući način.

Opći cilj:Hrvatsko pjevačko društvo Lipa osnovano je sa svrhom njegovanja i unapređivanja

zbornoga pjevanja i kulturnog druženja. Opstalo je na navedenom temelju pod svojim imenom i

djelovalo u navedenom duhu isključujući svaku politiku. Kulturno druženje, lijepa umjetnost,

glazba i pjesma plodovi su po kojima se Lipa prepoznaje. Temeljni je cilj čuvati, štititi, poticati i

razvijati autentičnu kulturu svoje domovine te ju povezivati s drugim kulturama, a unazad 138

godina postojanja ostvarivan je mnogim vrijednim inicijativama koje su obilježavale svoje doba

šireći prostore slobode stvaranja, ljepote življenja i kulturnog druženja.

Specifični cilj:u skladu s temeljnim odrednicama društva Lipa planira, u razdoblju od 2014. do

2020. i nadalje, organizirati javne nastupe i samostalne koncerte u gradu Osijeku i šire,

uključujući koncertne projekte i sudjelovanja na državnim i međunarodnim natjecanjima

pjevačkih zborova. Vrijedno je istaknuti sudjelovanje HPD-a Lipa na natjecanju 8th World

ChoirGames, poznatom i pod nazivom „Svjetska olimpijada zborova“, najbrojnijem svjetskom

natjecanju zborova, koje će se 2014. održati u latvijskoj prijestolnici Rigi, europskom gradu

kulture 2014. Na tom prestižnom natjecanju sudjelovat će više od 450 zborova iz cijeloga svijeta:

preko 60 nacija i više od 1200 sudionika natjecanja. Kroz sve to ostvarit će se značajna

multikulturalna povezivanja. U 2015. u planu je sudjelovanje na međunarodnom zborskom

festivalu Europa Cantat u prijateljskom gradu Pečuhu s kojim Lipa unazad 10 godina ostvaruje

uspješne zajedničke nastupe i projekte. U 2016. godini HPD Lipa obilježit će 140. godišnjicu


90

svoga postojanja. U toj godini planiraju se višednevne aktivnosti koje uključuju Lipine koncerte,

ali i koncerte prijateljskih zborova iz Hrvatske i inozemstva s kojima je u povijesti ostvarila

bliske kontakte.

Rok: do 2016.

7.2.2.2.2. Glazbena radionica mladih Polifonija Osijek

Vokalni ansambl Brevis međunarodno je priznati ženski ansambl, osnovan 1995. godine.

Prepoznatljiv je po inovativnosti u umjetničkom izrazu i mogućnostima velike vokalno-

interpretativne transformativnosti koja se očituje u projektima najrazličitijih glazbenih žanrova,

od umjetničkih do popularnih. Zbog originalnosti i progresivnosti u umjetničkom djelovanju,

zbor je predvodnik trendova u zborskoj glazbi te svojim repertoarom i oblicima izvedbe često

služi kao uzor drugim ansamblima regije. Za svoj su rad zbor i voditelji nagrađeni mnogim

međunarodnim nagradama i priznanjima.

Opći cilj:doprinijeti daljem razvoju i izvrsnosti zborske glazbe u Osijeku.


1. Pokretanje vlastite glazbeno-scenske sezone: zbor u umjetničkom smislu ima kapacitete za

pokretanje vlastite glazbeno-scenske sezone. Za koncept postoji i odličan interes publike.

Potrebno je stvoriti produkcijske uvjete: prostorne, tehničke i financijske.

Rok: do 2018.

2. Međunarodno brendiranje grada Osijeka kao grada zborskog pjevanja: zbor održava brojne

međunarodne kontakte, izuzetno je aktivan na inozemnoj zborskoj sceni te svojim utjecajem želi

afirmirati Osijek kao zborsku prijestolnicu Hrvatske. U tom smislu, zbor je zbog svoje

prepoznatljivosti i atraktivnosti odličan medij za promociju ideje i njenu širu kulturnu i medijsku

afirmaciju. Postoje i organizacijski kapaciteti za pripremu međunarodnih zborskih događanja u

gradu. Potrebno je poboljšati postojeće produkcijske uvjete: prostorne, tehničke i financijske. S

tim u vezi: proširenje djelatnosti, broja članova, uređenje novih mogućih prostora za izvođenje,

priprema novih glazbenih i glazbeno-scenskih projekata, festivala, smotri i natjecanja.

Rok: do 2020.

Dječji zbor Osječki zumbićiosnovan je 1989. godine i od tada rapidno doprinosi razvoju

glazbene, primarno zborske scene Osijeka kao svojevrstan inkubator umjetničkih talenata. Kroz


91

edukativne sadržaje i aktivnosti zbora prošlo je više tisuća djece od kojih je velik dio u

mladenačkoj i odrasloj dobi nastavio njegovati umjetničke vrijednosti stečene u zboru i na taj

način unapređivati kulturu i umjetnost grada. Zbor i voditelji za svoj su rad primili brojne

nacionalne i međunarodne nagrade.


1. Stvaranje edukativnog centra za voditelje dječjih pjevačkih zborova: udruga ima kapacitete

razvoja u edukativni centar za voditelje dječjih pjevačkih zborova (biblioteka partitura, stručni

voditelji, ansambli na raspolaganju, kontakti i informiranost).

2. Intenzivirati suradnju s drugim pjevačkim zborovima: u ozračju suradnje stvarati sustav

podrške novim glazbenim projektima osječkih ansambala. Suradnja sa školskim zborovima i

zborovima predškolskih institucija te posredno njihova afirmacija u zajednici. Međunarodna

suradnja sa sličnim zborskim udruženjima gradova-prijatelja Osijeka (Maribor, Pforzheim, Pecs,

Tuzla i dr.) kroz razmjenu pjevača i voditelja te rad na zajedničkim projektima.

Rok: do 2020.

7.2.2.2.3. Glazbena mladež u Osijeku

Ova udruga osnovana je još 1954. godine kao Društvo prijatelja glazbe, zatim je

promijenila naziv u Muzička omladina, a danas djeluje pod imenom Hrvatska glazbena mladež,

čiji je ogranak i Glazbena mladež u Osijeku. Današnja koncertna i kazališna publika upoznavala

se s umjetnošću u kazalištima, koncertnim dvoranama, galerijama, narodnim sveučilištima,

školama i đačkim domovima upravo kroz članstvo u ovoj udruzi. Djelatnost Hrvatske glazbene

mladeži jest obrazovanje mladih kroz kulturu i umjetnost. HGM organizira kulturnu suradnju

između škola i glazbenih pedagoga s kulturnim ustanovama i orkestrima kroz programe

prilagođene mladima te edukaciju mladih glazbenika u Međunarodnom kulturnom centru HGM

Grožnjan, svjetskom mjestu susreta glazbene mladeži. HGM je član Međunarodne udruge

glazbenih mladeži (Jeunesses Musicales International, JMI), koja djeluje u okviru i pod

pokroviteljstvom UNESCO-a. Glazbena mladež u Osijeku tijesno surađuje s Glazbenom školom

Franje Kuhača te je osnivač i organizator dvaju izuzetno značajnih i kvalitetnih, sada već

tradicionalnih memorijala: gudačkog memorijala Franjo Krežma i pijanističkog Darko Lukić.


92

Opći ciljevi:upoznavanje mladih s kulturnim i umjetničkim stvaralaštvom; poticanje, promicanje

i njegovanje glazbenog stvaralaštva mladih te čuvanje hrvatske glazbene baštine i promicanje

suvremenog domaćeg glazbenog stvaralaštva, kao i razvijanje međunarodne suradnje u području

glazbe.


1. Očuvati tradiciju i visoku kvalitetu oba glazbena memorijala, koji su već 40-ak godina

svojevrsni glazbeni 'brand' grada Osijeka. Pribavljanjem više financijskih sredstava preko EU

fondova, zaklada, kulturnih fondacija i sponzora mogla bi se unaprijediti organizacijska shema

oba memorijala – produžiti trajanje i omogućiti brojnija gostovanja stranih umjetnika.

2. Obrazovati mlade kroz kulturu i umjetnost i njegovati suradnju škola i glazbenih pedagoga s

kulturnim ustanovama i orkestrima kroz programe prilagođene mladima.

3. Afirmirati, promicati i podupirati mlade osječke glazbenike i mlade talente.

Rok: trajno.

7.2.2.2.4. Udruga Argus za promicanje jazz i blues kulture i glazbe

Argus Jazz Band osnovali su Vjekoslav Miling i Davor Kuzmanović 1992. g.

Intenzivno sviraju isključivo swing bebop. Argus je jedan od najdugovječnijih jazz-sastava u

Hrvatskoj, a najstariji u Slavoniji, odnosno u Osijeku. Redovito su nastupali na Hrvatskom

JazzSaboru u B. P. Clubu. Nastupali su diljem cijele Hrvatske, u Mađarskoj, Sloveniji, Slovačkoj

i Italiji. Prvi CD izdali su 2011. − Groovin' at Funky Palma u izdanju Croatia Recordsa. Od

2007. osnivači su i organizatori vrlo kvalitetnog i zapaženog Spring Jazz Festivala u Osijeku, s

međunarodnim karakterom.

Opći cilj: promicati i popularizirati jazz-glazbu,graditi mostove među susjednim državama kroz

jezik glazbe i umjetnosti te promicati kulturno-turističku suradnju među njima.

Specifični cilj:

1. Očuvati tradiciju i unaprijediti koncepciju Spring Jazz Festivala: festival je svakako nužno

očuvati, a osiguranjem više financijskih sredstava preko EU fondova, zaklada, kulturnih

fondacija i sponzora mogao bi se i unaprijediti sam festival – produžiti njegovo trajanje i

omogućiti brojnija gostovanja stranih umjetnika.

Rok: do 2020.


93

7.2.2.2.5. Kulturno-umjetnička udruga Art klub Osijek, Big band

Udruga koja se bavi jazz-glazbom i provodi program Gradski ton – organiziraju redovite i

vrlo posjećene koncerte u jazz-klubu Oxygen.

Opći cilj:doprinijeti razvoju i popularizaciji jazz-glazbe.


1. Pokrenuti provedbu niza promenadnih jazz-koncerata na otvorenom.

2. Pokrenuti glazbene radionice za mlade: radionice s ciljem popularizacije jazz-glazbe i

dodatnog rada s mladim sviračima puhačkih instrumenata kako bi se ojačalo ovo, već niz godina

deficitarno, zanimanje i slaba karika orkestra osječkog HNK-a.

Rok: od 2014. nadalje.

7.2.2.2.6. Pjevačko društvo svetog Josipa Osijek

Društvo s oko 40 članova njeguje i promiče crkvenu glazbenu baštinu i zborno pjevanje.

Sudjeluje na crkvenim i kulturnim manifestacijama te na smotrama i susretima zborova.

7.2.2.2.7. Hrvatsko obrtničko pjevačko i glazbeno društvo„Zrinski”

Muški zbor koji njeguje pjevačku i glazbenu kulturu, a društvo skrbi o osnovnoj poduci u

sviranju instrumenata.

7.2.2.2.8. Vokalni sastav Akvarel

Vokalni izričaj ovoga, relativno mladoga glazbenog sastava je specifičan: „moderno

višeglasje“. To je izričaj malih vokalnih sastava. Osječka vokalna scena (koja uključuje zborove i

ansamble različitih dobi i profila) uistinu je osječki 'brand'. Sastav ima puno kontakata ostvarenih

sa sličnim sastavima u Hrvatskoj, Sloveniji, Njemačkoj i Italiji te bi ih željeli ugostiti u svome

gradu.

Opći cilj:razvijati i osnaživati vokalni izričaj modernog višeglasja malih vokalnih sastava.


94

Specifični cilj:doprinijeti osnivanju festivala zborske glazbe u Osijeku koji bi uključivao i

moderno višeglasje, tj. male vokalne sastave.

Rok: 2017.

7.2.2.2.9. Hrvatska udruga za znanost, umjetnost i kulturu

HUZUK kulturna je udruga-organizacija koja se još od 2003. godine bavi glazbom,

kulturno-scenskom umjetnosti, kreativnim izražajem, a ponajviše stjecanjem i širenjem znanja,

pri tom se trudeći približiti Hrvatsku europskom i svjetskom kulturološkom standardu. Od 2005.

svake godine organiziraju dva vrlo značajna glazbena festivala:Međunarodni gala blues festival i

Međunarodni jazz festival s nizom koncerata domaćih i svjetskih umjetnika, približavajući ovu

vrstu glazbe prvenstveno mladim ljudima, ali i ostalim ljubiteljima kvalitetne glazbe. 2012. ova

su dva festivala spojena u jedan zbog otežanog financiranja uzrokovanog dugotrajnom i teškom

gospodarskom krizom.

Opći cilj:doprinos razvoju i popularizaciji jazz i blues glazbe.

Specifični cilj:očuvati i dalje razvijati Međunarodni jazz&blues festival kroz intenzivnu

međunarodnu suradnju sa sličnim organizacijama iz cijeloga svijeta.

Rok: kontinuirano.

7.2.2.2.10. Kinematografi Osijek d.d. i agencija Luminis

Kino Europa urbanističko je i arhitektonsko djelo hrvatske moderne arhitekture, nastalo

1939. godine i podignuto u samom srcu grada Osijeka. Važno je naglasiti da kino Europa već

dugo ne služi u javne svrhe i postaje još jedan u nizu devastiranih objekata u Osijeku. To se

nastoji promijeniti organizacijom koncerata u prostoru kina. Smjer djelovanja je obogatiti

kulturni život grada i neprestano podsjećati građane na bogatu povijest, tradiciju, duhovnu i

kulturnu baštinu. U zadnje dvije godine pojavio se i veliki problem „izumiranja“ centra grada,

dok se organizacijom glazbenih programa postiže da kino Europa i centar grada opet

predstavljaju kulturno dobro grada Osijeka i postaju mjesto gdje cirkuliraju građani.

Kinematografid.d. iagencijaLuminisukinuEuropadosadasu uproteklih 13 mjeseci

organizirali desetakkoncerataregionalnihizvođača,


95

susmjerenjempremapodizanjukvaliteteiponudetihdogađaja.

Provedbomnavedenoganastojisesenzibiliziratijavnostzaproblemzapostavljanjakulturnescenegrada

Osijekateponuditiraznovrsnekulturnesadržaje.

Općicilj:uvođenjebogateiraznolikeponudekulturnihdogađanjaistvaranjenavikezajednicedasudjelu

juuponuđenimdogađanjima.

Specifični cilj:razviti i ojačati projekt Kino Europa: održati kontinuitet i kvalitetu koncerata

suvremene urbane glazbe te organizirati više koncerata i događanja. Cilj je postići lokalni

glazbeno-umjetnički razvoj i podići svijest građana o kulturnim događanjima takve vrste.

Rok: od 2014. pa nadalje.

7.2.2.3. Knjižna i nakladnička djelatnost

7.2.2.3.1. Matica hrvatska Ogranak Osijek

Matica hrvatska djeluje od 1842. godine, a najvažniji je i najveći nakladnik knjiga i

časopisa u Hrvatskoj. U Središnjici i ograncima, uključujući i osječki, objavljuje više od stotinu

knjiga svake godine.Matica hrvatska već dugi niz godina jednakim intenzitetom sveprisutnosti u

kulturi Osijeka i Osječko-baranjske županije produbljuje suradnju s drugim hrvatskim

ustanovama kulture i njeguje posebno plodnu suradnju s Maticom hrvatskom u Vinkovcima,

Slavonskom Brodu i Požegi. Međunarodna suradnja ostvaruje se u suradnji s katedrama za

hrvatski jezik u inozemstvu, s Maticom hrvatskom u Bosni i Hercegovini, Maticom u Subotici,

Pečuhu i Tuzli. Grad Osijek i nadalje podupire tiskanje Književne revije koja u ovoj godini bilježi

54. godinu kontinuiranog izlaženja; dio probranih izdavačkih programa, tradicionalnu

manifestaciju Dani Matice hrvatske, anonimni natječaj za novi prozni rukopis, književne večeri i

djelovanje Odjela za hrvatski jezik. Osim izdavačke djelatnosti, osječki ogranak Matice hrvatske

priređuje ili organizacijski sudjeluje u obilju najrazličitijih kulturnih i znanstvenih manifestacija:

od predstavljanja knjiga preko znanstvenih simpozija i okruglih stolova do stručnih predavanja i

rasprava. Osječki ogranak objavljuje relevantni časopis Književna revija i stimulira književnu

produkciju natječajem za najbolju prozu.

Opći cilj:trajno promicanje nacionalnog i kulturnog identiteta u područjima umjetničkog,

znanstvenog i duhovnog stvaralaštva, gospodarstva i javnoga života.


96

7.2.2.3.2. Društvo hrvatskih književnika, Ogranak Osijek

Društvo hrvatskih književnika utemeljeno je 22. travnja 1900. u Zagrebu. Pod tim

nazivom djeluje do 1945. Od 1945. do 1990., zbog političke prisile, djelovalo je pod nazivom

Društvo književnika Hrvatske. Godine 1990. vraća svoj izvorni naziv. Društvo hrvatskih

književnika sudjeluje u čuvanju i obogaćivanju autentične kulture svoga naroda, a okuplja

književnike i dramske pisce koji žive i djeluju u Republici Hrvatskoj i književnike koji žive izvan

Republike Hrvatske, a njihovo djelo pripada korpusu hrvatske književnosti. Uvjet je da su

objavili minimalno 3 književna djela nedvojbene književne vrijednosti, uz uvjet da su doživjela

ozbiljnu kritičku recepciju, a za dramske pisce da su im izvedena tri djela. Društvo hrvatskih

književnika, Ogranak Osijek, već 8. godinu u nizu organizira natječaj za Hrvatsku književnu

nagradu Anto Gardaš, što od početka podupire i Grad Osijek. Nagrada Anto Gardaš dodjeljuje se

za najbolje djelo s područja književnosti za djecu i mlade.

Opći ciljevi:zauzimati se za razvitak i stalni napredak hrvatske književnosti; poticati suvremeno

književno stvaralaštvo i vrednovanje hrvatske književnosti; razvijati, njegovati i promicati

hrvatski jezik; unapređivati i štititi slobodu književnog stvaralaštva i djelovanja.


1. Očuvati i unaprijediti manifestaciju Hrvatske književne nagrade Anto Gardaš: na taj način

trajno podupirati održanje visoke razine kvalitete književnog izričaja za djecu i mlade.

2. Podupirati i promicati djelovanje hrvatskih književnika, prvenstveno s područja grada Osijeka i

okolice.

Rok: trajno.

7.2.2.4. Likovne umjetnosti i izložbena djelatnost

7.2.2.4.1.Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Osijek (HDLU)

HDLU trenutno broji oko 70 članova i strukovna je udruga koja okuplja likovne

umjetnike, omogućavajući potporu i afirmaciju njihovu stvaralaštvu te umrežavanje i prostor

realizacije njihove stvaralačke energije. Sinergijski projekti HDLU-a čine njegove članove


97

vidljivima i prepoznatljivima u percepciji javnosti. HDLU također osigurava i popratne,

logističke poslove u životu i radu umjetnika kao što su razvoj kvalitete programskih sadržaja,

međunarodne izložbe i razmjene međunarodnih izložbi.

Opći ciljevi: postaviti koncepcijske i organizacijske standarde predstavljanja vizualne umjetnosti

u RH, Osijeku i Osječko-baranjskoj županiji; razviti visoko specijaliziranu i primjerenu stručnu

udrugu koja će na suvremen način provoditi i prezentirati suvremenu vizualnu umjetnost te

razvijati prava svojih članova; brigu o statusu svojih članova; poticanje umjetničkog stvaralaštva;

osmišljavanje i provođenje dinamičnog izložbenog programa i suradnje; promociju lokalne i

regionalne kulturno-umjetničke scene; reviziju i dodjelu statusa relevantnih izložbenih prostora u

Republici Hrvatskoj.


1. Osnivanje nove ustanove u kulturi grada − Doma HDLU-a kao izložbenog, radnog i

obrazovnog središta: koje će koristiti članovi HDLU–a, ali i drugi umjetnici i građani. Dom će

služiti za realizaciju mnogovrsnih likovnih projekata, održavanje likovnih seminara, suradnje s

obrazovnim ustanovama te omogućiti populariziranje likovne umjetnosti i njezinih tehnika kroz

stalne tečajeve za sve slojeve građanstva.

Rok: 2020.

2. Osnivanje grafičkog centra: htijenje HDLU-a je razvijanje centra s temeljnom grafičkom

radionicom, i kao takav jedinstvenog na području Hrvatske. U planu je pokretanje aktivne

suradnje i razmjene sa sličnim međunarodnim grafičkim radionicama u inozemstvu (naročito s

grafičkim ateljeima s kojima pojedini članovi HDLU-a već surađuju), što bi omogućilo

organiziranje različitih aktivnosti međunarodnog karaktera.

Rok: 2016.

3. Osnivanje Rezidencijalnog centra Julije Knifer: HDLU namjerava razviti rezidnecijalni

program posvećen jednom od najvećih umjetnika s prostora Slavonije, Juliju Kniferu. Namjera je

povezati se s centrima u Francuskoj gdje je Julije Knifer djelovao kao umjetnik te

uspostavljanjem kontakata napraviti razmjenu umjetnika na obostranu korist. Umjetnici iz

Osijeka dobili bi mogućnost odlaska na rezidencijalne programe u Francusku (Pariz, Marseille...)

i ostale međunarodne centre, dok bi francuski umjetnici program ostvarivali u Osijeku i na taj

način stvorili kulturnu suradnju. Prvi koraci k tome su već uspostavljeni kroz kontakte s

umjetničkim centrima u Francuskoj. U projekt bi također bio uključen i Likovni odsjek


98

Umjetničke akademije u Osijeku s težnjom da i studenti, kao budući članovi HDLU-a Osijek,

budu u procesu umjetničke rezidencije u sklopu Rezidencijalnog centra Julije Knifer.

Rezidencijalni centar podrazumijevao bi objekt s prostorom za umjetnički atelje, stambeni

prostor za umjetnika na rezidenciji te galerijski prostor.

Rok: 2020.

4. Razvoj ljudskih potencijala i kvalitete programskih sadržaja (međunarodne izložbe, razmjene

međunarodnih izložbi): stvaranje i unapređenje znanja, širenje znanja među pojedincima;

rezidencije, radionice, stipendiranje mladih kustosa, uvođenje pedagoško-muzeološkog rada te

aktivne suradnje sa obrazovnim ustanovama.

Rok: 2016.

5. Organizacija i provođenje rezidencijalnog programa za članove HDLU-a: Boltzen (Italija),

Dusseldorf (Njemačka) i Pečuh (Mađarska).

Rok: 2016.

7.2.2.4.2. Umjetnička organizacija POPUP

Samoorganiziranjem pretežito mlađe umjetničke populacije u 2012. godini nastao je novi

značajan faktor neovisne kulturne scene grada Osijeka. Aktivnosti provode prvenstveno u

području likovne i multimedijalne djelatnosti. 2012. i 2013. organizirali su nekoliko angažiranih

projekata, prvenstveno izložbi u napuštenim poslovnim prostorima u središtu Osijeka, s

namjerom skretanja pozornosti na problem zapuštenih gradskih prostora, ali i oživljavanja tih

prostora i zamrlog središta grada. U prosincu 2012. organizirali su u napola napuštenom

trgovačkom centru Esseker skupnu izložbu Odbiennale, koji nije bio samo još jedna izložba

radova, već protest protiv ustaljenosti, uljuljanosti u sigurnost i strah od (ne)uspjeha i odbijanja.

Postav ove izložbe činili su radovi nekih umjetnika koji su odbijeni na natječaju za sudjelovanje

na Slavonskom biennalu, radovi umjetnika koji uopće nisu željeli pristupiti natječaju i svih ostalih

koji svojim djelovanjem podržavaju načela Odbiennala. 2013. POPUP je pokrenuo i

eksperimentalne glazbene programe.

Opći cilj:proširiti svijest o suvremenoj umjetnosti u alternativnim izlagačkim prostorima.


http://www.osijek031.com/osijek.php?najava_id=41920


99

1. Oživjeti 40-ak napuštenih prostora u širem središtu Osijeka te ih privremeno prenamijeniti u

jednokratne kulturno-umjetničke centre.

2. Razvijati nekonvencionalni, propitivački, angažirani, kritički i eksperimentalni umjetnički

izraz: kroz programe koji su suprotnost okoštalim i konzervativnim programima etabliranih

kulturnih institucija poput HNK, Galerije likovnih umjetnosti ili Osječkog ljeta kulture.

Rok: kontinuirano.

7.2.2.4.3. Udruga za poticanje umjetničke svijesti u društvu Slama

U ljeto 2006. osnovana je kiparska kolonija SLAMA. Pred drugi saziv kolonije osnovana

je i istoimena udruga koja se bavi koordinacijom i promidžbom svega oko Umjetnosti i Slame.

Moto udruge glasi: poticanje umjetničke svijesti u društvu. Taj cilj ostvaruju kroz organizaciju

land art festivala, vođenje kreativnih radionica za sve uzraste na festivalima i u školama,

gostovanja na sajmovima i izložbama, a izrađuju i skulpture po narudžbi lokalnih zajednica,

tvrtki i privatnih osoba. Udruga od 2006. organizira posebnu vrstu manifestacije – u početku je to

bila kiparska kolonija koja ubrzo prerasta u land art festival SLAMA. 2007. kolonija postaje

međunarodna, a 2008. prerasta u land art festival. Prvih 6 kiparskih kolonija i land art festivala

SLAMA održali su se na njivi obiteljskog gospodarstva Fallerovi Dvori u Lugu, Baranja. 2012.

umjetnik i pokretač kolonije/festivala, Nikola Faller, premjestio je festival u sam grad Osijek, u

Perivoj kralja Tomislava. Iste godine pokrenuo je i kiparske aktivnosti u gradu prilagođene

materijalima dostupnim u različita godišnja doba: zimske (kreiranje skulptura od snijega i leda) i

jesenske (kreiranje oblika od otpalog lišća).

Opći cilj:poticanje i razvoj umjetničke svijesti u društvu.

Specifični cilj:osnažiti i dalje razvijati Land Art Festival SLAMA.

Rok: kontinuirano.

7.2.2.4.4. Hrvatsko društvo likovnih umjetnika amatera Likar

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika amatera (HDLUA) utemeljeno je 1976. Društvo

njeguje likovni izričaj svojih članova kroz mnogobrojne izložbe i slikarske kolonije.

Tradicionalno svake godine u svibnju Udruga organizira međunarodne kolonije slikara na


100

području Osječko-baranjske županije, uz promociju ruralnog i kulturnog turizma kraja.

Organiziraju godišnje izložbe slika članova Udruge uz obilježavanje Dana grada, likovne

kolonije lokalnog karaktera za članove same Udruge i udruga na razini Županije, prigodne

kreativne radionice (Valentinovo, Uskrs, Božić), ekoradionice − reciklaža u umjetnosti te

humanitarne aukcije slika.

Opći i specifični ciljevi:

1. Proširivanje međudržavne suradnje sa slikarima susjednih zemalja i zemalja gradova-prijatelja

(kroz EU fondove).

2. Suradnja i izlaganje na Hrvatskom saboru kulture.

3. Nastavak i proširenje humanitarnog rada s udrugama prijateljima i podržavanje humanitarnih

aukcija slika.

Rok: do 2020.

7.2.2.4.5. Društvo arhitekata grada Osijeka

Društvo arhitekata grada Osijeka (DAO) strukovna je udruga arhitekata, organizirana na

temelju Zakona o udrugama građana, ali jedina organiziran snaga koja sustavno promiče

arhitekturu. Veže se uz dugogodišnju tradiciju strukovnog djelovanja arhitekata (postoje

dokumenti o postojanju Kluba graditelja iz 1919. g.) u kojem je značajno mjesto zauzimalo

zalaganje za unapređenje arhitekture u smislu promicanja struke kao čimbenika izgradnje i

razvoja grada, prvenstveno pitanja kulture kvalitetnog korištenja prostora. U današnje vrijeme

djelatnost Društva je kontinuirana, s redovnim godišnjim skupštinama i uz stručne rasprave o

svim bitnim pitanjima urbanističkog razvoja grada i izgradnje svih značajniih arhitektonskih

objekata. Posebno obuhvaća izložbenu djelatnost kojom se Članstvo, ali i šira javnost izvješćuje

o značajnim arhitektonskim pitanjima i urbanističkim planovima te realizacijama značajnih

arhitektonskih objekata. Pri tome se arhitektonska djelatnost prvenstveno promovira kao

suvremena i konkretna umjetnička praksa svakodnevnog djelovanja u našem gradu.

Dugogodišnja inicijativa i zalaganje Društva arhitekata Osijek je osnivanje

Arhitektonskog fakulteta kao sastavnica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, što

Grad Osijek u potpunosti podržava.


101

7.2.2.5. Audiovizualna djelatnost

7.2.2.5.1. Kinematografi Osijek d.d.

Kinematografi Osijek d.d. raspolažu dvjema atraktivnim zgradama: kinima Urania i

Europa, obje zaštićene kao spomenici kulture s dugom poviješću i tradicijom prikazivanja

filmova. Prva kinematografska predstava u novoizgrađenom gornjogradskom kinu Urania

prikazana je 1912. godine! Obje kinodvorane prestale su sa stalnim projekcijama u jesen 2012.,

nakon što je zgrada kina Urania proslavila stotu godišnjicu.

Opći cilj:Reanimacija kina: uprava planira ponovno pokrenuti stalan rad kina Urania. U tom je

smislu osmišljen projekt retrospektive starijih filmskih naslova, ciklusa nagrađivanih filmova,

prikazivanje filmova s filmskih festivala, art, alternativnih, dokumentarnih i amaterskih filmova,

te na taj način ostvariti kontinuitet prikazivanja manje komercijalnih sadržaja tijekom cijele

godine. Ovaj cilj ostvaren je u jesen 2013. i kino Urania ponovno razvija i postupno širi svoju

djelatnost.


1. Ustrojiti rad kina Urania u skladu s konceptom CinemaCabaret & Art kino Urania:u kinu bi

se, osim klasičnog filmskog programa, održavale tematske večeri, kazališne i lutkarske predstave

i sl., odnosno, stvorila bi se alternativna scena za sve kreativne skupine i pojedince koji

trenutačno nemaju gdje nastupati.

2. Multikulturalno kino: osmišljen je i program Cool-tour, koji bi predstavljao kulture drugih

naroda i zemalja, ne samo kroz prikazivanje filmova nego i kroz dodatne programe poput

koncerata i predstavljanja knjiga, a u svrhu poticanja multikulturalnosti i tolerancije. Program

predstavljanja kulture određene zemlje trajao bi mjesec dana, tako da bi se tijekom jedne

kalendarske godine prezentiralo 12 zemalja u suradnji s njihovim veleposlanstvima.

3. Dinamizacija kina: projekti Kino kultura, Modern silence film festival, Čarobni svijet mašte,

Učenje medijske kulture, In &Out, Cinema Jazz Festival, Teatro Tempo, In Memoriam,

CoolTour; Program učenja medijske kulture, 100 godina kina Urania, programi namijenjeni


102

djeci i filmski festivali samo su neki od predloženih od strane uprave tvrtke, a u svrhu

oživljavanja kinoprojekcija i same zgrade kina Urania u središtu Osijeka.

Rok: od 2014. nadalje

7.2.2.5.2. Fotoklub Osijek

Fotoklub Osijek već 75 godina u kontinuitetu okuplja fotografske umjetnike i entuzijaste

koje svojim programskim sadržajima na najbolji način promovira, ali i nastoji, u okviru

raspoloživih financijskih i materijalnih sredstava, zadovoljiti građane i njihove dosege te

predstaviti-afirmirati grad Osijek kroz fotografiju u zemlji i svijetu. Fotoklub Osijek je, kao prvi u

Hrvatskoj, organizator svjetske izložbe Hrvatski međunarodni salon digitalne fotografije Osijek,

već sedam puta održane u Galeriji Kazamat. Uz ovu izložbu, Fotoklub Osijek organizira skup i

druženje fotografskih umjetnika Hrvatske i okolnih zemalja upoznajući ih s turističkim ljepotama

i znamenitostima našeg kraja, što nastoje dopuniti nizom izvanrednih fotografskih aktivnosti,

izložbi, radionica i predavanja. Fotoklub Osijek njeguje izuzetno bogatu međunarodnu suradnju,

posebice s Mecseki Fotoklubom iz Pečuha.

Opći cilj:promicati i razvijati fotografsko stvaralaštvo i umjetnost u gradu Osijeku i

okoliciintenzivnijim kulturnim prikazom isključivo fotografskog umjetničkog stvaralaštva.


1. Osnovati Fotoart Galeriju Fotokluba Osijek − Galerija U prolazu: uređenje izložbenog prostora

za komorne autorske i klupske izložbe jer to u ovom trenutku predstavlja najveći problem Kluba i

fotografske umjetnosti u gradu. Galerija bi omogućila autorske izložbe svojih autora, značajnijih

hrvatskih i inozemnih autora te klubova prijatelja iz zemlje i inozemstva. Ukupno 12, pa i više

izložbi godišnje, omogućilo bi paritetnu razmjenu kolekcija naših fotoumjetnika i Kluba s drugim

renomiranim autorima i klubovima diljem svijeta. To je najbolji način za poticanje i promicanje

fotografskog stvaralaštva i fotografske umjetnosti u našem gradu te za podizanje fotografske i

opće kulture građana, posebno mladeži.

2. Osigurati kadrovske uvjete održanja i napretka Kluba: osigurati profesionalnog tajnika-

domaćina za stručno vođenje Kluba.

3. Osnovati Studio sa svim pratećim uređajima, kako za obuku tako i za individualno umjetničko

stvaralaštvo, koji može biti i na nekoj drugoj lokaciji jer u Klubu nema mjesta.

Rok: 2020.


103

7.2.2.5.3. Videoklub Mursa

Udruga je usmjerena na širenje filmske kulture kod svih uzrasta, na način da

prezentacijama i obrazovanjem djeluje na djecu i odrasle. Djelatnost udruge obuhvaća filmsko

stvaralaštvo i produkciju, rad s djecom i mladima (obrazovne radionice) te organizaciju

prezentacija i manifestacija. S obzirom na tradiciju od 40 godina, udruga je prepoznatljiva u

svom gradu, ali i šire. U sklopu njegovanja tradicije ima stalni postav izložbe kamera i projektora

koji prikazuju razvitak tehnika u području kino i videotehnike. Udruga nastoji održati kontakt i s

bivšim članovima te organizira povremena druženja. Od 2003. godine udruga organizira Gastro

film fest, festival kratkometražnih filmova na temu gastronomije u trajanju do 15 minuta.

7.2.2.5.4. Udruga Novi film

Udruga je započela s radom krajem 2009. godine te je organizirala pedagoško-filmske

radionice s djecom u Osijeku, Zadru i Tanzaniji; filmske projekcije, predstavljanje filmskih

publikacija, snimanje kratkometražnih igranih i dokumentarnih filmova i brojne druge

projekte. Osnivači su Krešo i Luka Pejić, mladi filmaši iz Osijeka, dvostruki dobitnici Zlatne

motorke za najbolji SF na Trash Film Festivalu u Varaždinu 2007. i 2008. Dosad su ostvarili

suradnju s Klubom mladih Paklena naranča (GISKO), Brezom – udrugom za rad s mladima,

Udrugom Trash, Klubom Mini Teatar, Kinematografima Osijek, Hrvatskim filmskim savezom,

Hrvatskim udruženjem profesora engleskog jezika, Srednjoškolski đačkim domom Osijek,

Filozofskim fakultetom u Osijeku i mnogim drugim udrugama i ustanovama. Filmski uradci

članova udruge prikazivani su i nagrađivani na međunarodnim festivalima i revijama. Kroz

višegodišnje iskustvo produkcija udruge Novi Film okušala se u radu brojnih i raznolikih filmskih

formata, od kratkometražnih žanrovskih filmova do promotivnih videouradaka i glazbenih

spotova.

Opći cilj:promicanje amaterskog filmaštva i filmske kulture.



104

1. Razvoj neovisne suvremene filmske scene u Osijeku – rad na produkciji kratkometražnih

filmova.

2. Pokretanje besplatnih filmskih za djecu i mlade (filmaonice).

3. Pokretanje filmskih revija.

Rok: od 2014. kontinuirano.

7.2.2.6. Kultura mladih i novomedijska kultura

7.2.2.6.1. Udruga ljubitelja stripova Stripos

Udruga Stripos osnovana je u travnju 2009. godine. Do sada broji preko 160 članica i

članova. Ciljevi su Udruge: populariziranje kulture stripa, izdavaštvo, kolekcionarstvo, razmjena,

istraživački rad na polju stripa i poticanje (prvenstveno mlađe) populacije na kreativno

stvaralaštvo u domeni stripa. Udruga redovito objavljuje strip-časopis te svake godine organizira

manifestaciju Dani stripa u Osijeku. Magazin StripOs u svojim brojevima, osim što predstavlja

rezime rada udruge u periodima između izdavanja istog, nudi priliku mladim autorima i

autoricama za objavljivanje svojih stripova i čitanje istih. Cilj je da svatko (čiji rad odiše trudom i

voljom) ima svoj prostor između korica ili pak i na samim koricama.

Dani stripa u Osijeku: Udruga StripOs u suradnji s partnerima provodi svake godine, od

veljače do travnja, akciju crtanja stripova u 60-ak osnovnih škola Osječko-baranjske i

Vukovarsko-srijemske županije. Na zadanu temu (omiljeni lik ili priča iz bajke, pripovijetke,

basne i sl.) učenici i učenice od prvog do osmog razreda crtaju strip-table koji se potom izlažu u

Galeriji Kazamat u Osijeku za vrijeme manifestacije. Tijekom manifestacije Dani stripa u

Osijeku 2013. – Knjiga i ja u stripu postavili su izložbu s 1100 uradaka. Svi sudionici su

nagrađeni za trud strip-albumima.

Opći cilj:promicati i njegovati strip-izričaj, očuvati bogatu osječku strip-tradiciju.


1. Očuvati i osnažiti manifestaciju Dani stripa u Osijeku.

2. Očuvati i osnažiti projekt Magazin StripOs.

Rok: kontinuirano.

http://stripos.blogspot.com/search/label/Dani stripa u Osijeku 2013.

http://stripos.blogspot.com/search/label/Dani stripa u Osijeku 2013.


105

7.2.2.6.2. Udruga za kreativnu borbu protiv vjetrenjača 100lica

Neprofitna i nevladina udruga građana 100 lica osnovana je 2008. Djelatnost udruge

pretežito je posvećena međusobnom povezivanju i okupljanju afirmiranih i neafirmiranih

umjetnika i kreativnih ljudi s područja djelovanja Udruge te njihovo predstavljanje široj publici.

Udruga redovito organizira manifestaciju Pechakucha Night. Koncept ove manifestacije je da se

publici predstavi desetak kreativnih ljudi, neovisno o području djelovanja. Oni publici pričaju što

rade i čime se bave pomoću 20 slajdova i u 20 sekundi, tj. ukupno 6 minuta i 40 sekundi po

osobi, nakon čega na red stiže sljedeći kreativac. U skladu s praksom u drugim zemljama gdje se

program održava, za svako izdanje PechaKuche traži se novi prostor. U proteklih 5 godina

organizirali su i mnoge druge zanimljive alternativne projekte: 100 lica 100lica, 100lica blog, film

i dokumentarac.

Opći cilj:promicanje i unapređenje urbane i alternativne kulture i umjetnosti.

Specifični cilj:razvijati alternativne kulturne manifestacije i projekte (Pechakucha Night).

Rok: trajno.

7.2.2.6.3. Udruga M-art

Udruga M-art bavi se suvremenim alternativnim multimedijalnim umjetničkim izričajima.

Najvažnija manifestacija koju udruga organizira još od 2001. godine je Performance Art Festival

u Osijeku. Do sada je na festivalu predstavljeno oko četrdeset izvedbi autora s hrvatske i

međunarodne umjetničke scene. Prve je festivale (2001. – 2005.) vodio medijski umjetnik i

eksperimentalno-filmski autor Ivan Faktor, a nakon njega kustosi su festivala bili: Leonida Kovač

(2006.), Vladimir Stojstavljević (2007.), Goran Sergej Pristaš (2008.), Slaven Tolj (2009.), Darko

Fritz (2010.) i Saša Božić (2011.). Sastavni dio festivala nisu samo performansi, nego i predstave,

suvremeni ples te video i filmski izričaji, ali i publika sama sudionik je u ovim performansima i

izvedbama.

http://www.100lica.net/

http://100lica.bloger.hr/


106

7.2.2.7. Kultura nacionalnih manjina

U gradu Osijeku, uz većinski hrvatski narod, žive i pripadnici 22 nacionalne manjine koji

čine oko 10 % ukupnog stanovništva grada. Okupljaju se u brojnim manjinskim udrugama koje

vrijedno djeluju u očuvanju i promidžbi svoje tradicije i kulturne baštine.

Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina određeno je da u jedinicama

samouprave na čijem području pripadnici pojedine nacionalne manjine sudjeluju s najmanje 1,5

% u ukupnom stanovništvu jedinice samouprave, odnosno u jedinicama lokalne samouprave na

čijem području živi više od 200 pripadnika pojedine nacionalne manjine, pripadnici svake takve

nacionalne manjine mogu izabrati svoje vijeće. U slučaju kada nije ispunjen navedeni uvjet za

izbor vijeća nacionalne manjine, a na području lokalne samouprave živi najmanje 100 pripadnika

nacionalne manjine, za područje ovakve jedinice samouprave bira se predstavnik. Pet najvećih

nacionalnih manjina u gradu Osijeku imaju svoja vijeća (Srbi, Albanci, Mađari, Nijemci i

Slovaci).

7.2.2.7.1. Mađarsko kulturno društvo Népkör

Mađarsko kulturno društvo Népkör iz Osijeka jedno je od najstarijih mađarskih kulturnih

društava, ne samo u gradu Osijeku i regiji već i u Republici Hrvatskoj. Prema službenim

dokumentima osnovano je 15. ožujka 1946. godine pod nazivom Magyar Népkör, što u

slobodnom prijevodu znači Mađarski narodni klub. Najvažnija manifestacija koju ovo društvo

organizira su već tradicionalni Dan Mađara u Osijeku, pod pokroviteljstvom Grada Osijeka i

od 1999., tijekom rujna, redovno se organizira na glavnom trgu u središtu grada. U aktivnostima

Društva značajnu ulogu ima Mješoviti pjevački zbor, koji od osnutka 1986. slovi kao

najkvalitetniji mađarski zbor u RH, s brojnim nastupima u domovini i inozemstvu (zadnji nastup

u nizu imali su 1. siječnja 2014. u Budimpešti na Novogodišnjem gala koncertu pred 30 000

gledatelja), zatim Radionica s učenjem mađarskog jezika, kulture i običaja za najmlađi uzrast

koja djeluje već 11 godina te knjižnica s preko 2500 knjiga. Udruga je razvila izuzetnu suradnju s


107

Prosvjetno kulturnim centrom Mađara u Osijeku, s Katedrom za mađarski jezik na Filozofskom

fakultetu, s Vijećem mađarske nacionalne manjine Grada Osijeka te Reformiranom kršćanskom

Kalvinskom crkvom čije zdanje pripada zaštićenim spomenicima kulture 0. kategorije. Ostali

važni projekti Udruge jesu:

− Retfalačke uspomene − tradicionalna manifestacija koja se od 1999. organizira svake godine u

prostorijama Népköra. Riječ je o izložbi raznih predmeta vezanih za život, rad i običaje Mađara

iz Retfale.

− Proslava Spasova u Népköru − od 2000. svake godine u svojim prostorijama organizira se

tradicionalno druženje članova, ali i ostalih gostiju povodom crkvenog goda mađarske Retfale –

Spasova.

− Večer mađarskih pjesama DankoPište koja također spada među tradicionalne manifestacije

(organizira se redovno od 2004.) i svake godine okuplja preko stotinu ljubitelja mađarskih

pjesama, ne samo iz Osijeka već i iz slavonsko-baranjskih mjesta gdje žive Mađari.

− Berbene i pokladne zabave već se dugi niz godina nalaze na programu MKD-a Népkör i svake

godine okupljaju više od stotinu posjetitelja. Na ovim tradicionalnim manifestacijama prisjećaju

se nekadašnjih običaja koji se i danas njeguju u sredinama gdje žive Mađari. U programu

sudjeluju članovi dramske i literarne sekcije te članovi zbora Népköra.

− Šarana jaja bojama grada −na inicijativu Népköra, a u organizaciji Grada Osijeka 2000.

godine u središtu grada (na Trgu A.Starčevića) po je prvi put održan festival bojanja uskršnjih

jaja na kojem su sudjelovala djeca predškolske i školske dobi iz 15 mađarskih sela, Muzej

Slavonije iz Osijeka i jedan slovački ansambl.

− Božični, odnosno Adventski koncert također je postao tradicionalan zahvaljujući redovnom

gostovanju komornog orkestra Muzičke akademije iz Győra iz Mađarske, koji izvodi djela

Bacha, Vivaldija, Mozarta, Francka, Sarasatea, Liszta i drugih skladatelja klasične glazbe.

Opći cilj:očuvanje tradicije, kulture, jezika i običaja Mađara u Osijeku i okolici te suradnja i

razvijanje prijateljskih odnosa i međusobne tolerancije u multinacionalnoj okolini, ali isto tako i

sa susjedima izvan naših granica.


1. Širenje jezika, kulture i običaja putem rada u Društvu i kontinuitetom održavanja

tradicionalnih kulturnih manifestacija (Dan Mađara u Osijeku održan je 15 puta).

2. Jačanje prekogranične kulturne suradnje (sudjelovali su u tri EU projekta).


108

3. Putem medija i političkih predstavnika manjine lobirati za nastavak financiranja obnove

Reformirane kršćanske Kalvinske crkve koja je obustavljena.

Rok: trajno.

7.2.2.7.2. Srpsko kulturno društvo Prosvjeta, pododbor Osijek

Udruga djeluje u području amaterske i profesionalne kulture srpske nacionalne manjine.

Poslovni prostor ujedno je i likovno-književni salon. Organizira književne susrete, likovne

izložbe, tribine i okrugle stolove.

7.2.2.7.3. Srpsko kulturno društvo Sveti Sava Tenja

Udruga djeluje u području očuvanja i izučavanja kulture, jezika i pisma Srba na području

grada Osijeka. Promicanje kulture i običaja srpskog naroda daje doprinos gradu Osijeku na

unapređenju njegove multietničnosti i multikulturalnosti. Udruga već 5 godina provodi projekt

Folklorni susreti nacionalnih manjina grada Osijeka.

7.2.2.7.4. Matica slovačka Osijek

Matica slovačka Osijek osnovana je 1993. godine, a promovira nacionalni i kulturni

identitet slovačke narodnosti na polju umjetničkog i duhovnog stvaralaštva. U skladu s Ustavnim

zakonima RH te Statutom MS Osijek reprezentira kulturu svojih predaka, njeguje i unapređuje

jezik, nacionalnu kulturu i običaje. Razvija suradnju s lokalnim vlastima i drugim udrugama radi

njegovanja svoje nacionalne kulture, ali i zbližavanja i razvijanja prijateljske suradnje naroda RH

i SR. Do danas je u MS bilo učlanjeno 180 članova.

Opći cilj: raditi na očuvanju slovačkog jezika, običaja i kulture te zbližavati kulture.

Specifični cilj:razvijati dosadašnje manifestacije; organizirati radionice starih zanata; istražiti te

prezentirati život i rad poznatih Slovaka koji su živjeli i radili u Osijeku.

Rok: trajno.


109

7.2.2.7.5. Makedonsko kulturno društvo Braća Miladinovci Osijek

U prepoznavanju važnosti očuvanja nacionalnog identiteta početkom devedesetih godina

prošlog stoljeća, među skupinom entuzijasta, pripadnika makedonske nacionalne manjine u

Osijeku, rodila se ideja o pokretanju aktivnosti koje će doprinositi razvoju i njegovanju

specifičnosti njihove kulture i običaja. Ideja je realizirana 22. listopada 1994. u Osijeku

osnivanjem Makedonskog kulturnog društva (MKD) Braća Miladinovci. MKD Braća

Miladinovci jedno je od ukupno šest društava koje djeluje kao segment u okviru Zajednice

Мakedonaca u Republici Hrvatskoj i svojim programima 20 godina obogaćuju kulturni život

grada Osijeka i šire. Organizirani su brojni koncerti, znanstveni skupovi, izložbe, promocije

knjiga, projekcije filmova i sl. U sastavu udruge postoje pjevačka skupina – zbor Vardarki,

folklorna Tanec, instrumentalna T'ga za jug, dječja Biserčinja i etno-kulinarska Vezilki.

Opći cilj:promicanje, razvitak, unapređenje i očuvanje kulturnih i duhovnih vrijednosti

makedonske nacije, makedonskog jezika, njegovanja i razvijanja makedonske kulture,

književnosti, glazbe, umjetnosti, folklora, kao i njegovanje i razvijanje hrvatsko-makedonskih

kulturnih i duhovnih veza.


1. Izučavanje makedonskog jezika, održavanje literarne sekcije, izdavaštvo i daljnji rad na

manifestacijama Dani makedonske kulture, Dani makedonskog filma, Makedonska večer i Dani

braće Miladinov.

2. Susreti kulturnih identiteta: manifestacija Dani makedonske kulture bogat je višednevni

program u kojem se štovatelji makedonske kulture imaju priliku upoznati s različitim kulturnim

sadržajima, naslovima knjiga makedonskih pisaca, izložbama makedonskih slikara, koncertima

ozbiljne glazbe, prikazivanjem filmova i gastronomskom ponudom.

Rok: trajno.

7.2.2.7.6. Slovensko kulturno društvo Stanko Vraz u Osijeku


110

Slovensko kulturno društvo Stanko Vraz djeluje u Osijeku od 2006. godine i svojim

aktivnostima prenosi slovenski jezik i kulturu petstotinjak pripadnika manjine koji žive u gradu

Osijeku i Osječko-baranjskoj županiji.

Opći i specifični ciljevi:

1. Širenje jezika, tradicije i kulture: društvo već pet godina ima besplatnu školu slovenskog jezika

i u tom ju smislu planira, osim odraslih, proširiti i na djecu. Dani slovenske kulture i ostale

manifestacije zasad nemaju dovoljnu medijsku pozornost pa su te aktivnosti većini građana

nepoznate. Osim već spomenute škole slovenskog jezika, u planu je i proširenje knjižnice koja

broji 300 knjiga. U planu je i izdavanje časopisa i publikacije koja bi bila dvojezična i napravila

iskorak prema prema boljem razumijevanju ove manjine. U tu svrhu već je izdan Priručnik za

komunikaciju HR-SLO. Društvo je uključeno i u inicijativu Isusovačke Crkve oko postavljanja

spomen-ploče na Gajevom trgu, gdje je 1948. uništena građevina Svetišta Srca Isusova,

projektirana od strane znamenitog i poznatog slovenskog arhitekta Jože Plečnika.

2. Multikulturalna zbližavanja: u planu je za buduće razdoblje razvijati i pojam multikulturalnosti

te ponuditi građanima otvorene programe koji mogu posjećivati i oni, ali i druge manjine.

Društvo spaja gradove-prijatelje Maribor i Osijek (npr. kroz zajednički koncert Mariborskog

okteta i HPD Lipa), te je s tim u vezi potrebno razviti suradnju s gradskom i županijskom

upravom kako bi se ponovno oživjeli prijateljski odnosi ta dva grada.

Rok: trajno.

7.2.2.7.7. Njemačka zajednica Hrvatske – Zemaljska udruga Podunavskih Švaba u

Hrvatskoj

Udruga je osnovana 1992. godine sa svrhom očuvanja njemačke i austrijske tradicije, običaja

i jezika, ostvarivanja prava Nijemaca i Austrijanaca kao nacionalnih manjina u Hrvatskoj i

njihovih potomaka te očuvanja manjinskog identiteta.Njemačka zajednica Osijek udruga je

Nijemaca, Austrijanaca i njihovih potomaka u Republici Hrvatskoj. Zalaže se za očuvanje i

njegovanje njemačkog jezika, njemačke i austrijske kulture i tradicije snažno prisutne već gotovo

200 godina na prostoru grada Osijeka, od 1945. godine pa sve do 90-ih godina sustavno

prešućivane.Djelatnosti udruge:


111

− izdavačka djelatnost u okviru koje četiri puta godišnje izlazi dvojezični časopis Njemačka

riječ/Deutsches Wort za sve Nijemce i Austrijance u Hrvatskoj

− znanstveni skup Nijemci i Austrijanci u hrvatskom kulturnom krugu okuplja uvažene hrvatske

znanstvenike, povjesničare i stručnjake koji u svojim istraživanjima rasvjetljavaju dugo zatirane

povijesne činjenice o doprinosu Nijemaca i Austrijanca hrvatskoj kulturi, znanosti i umjetnosti, a

održava se kontinuirano više od 20 godina

− svake godine objavljuje se i zbornik radova sa znanstvenog skupa Nijemci i Austrijanci

uhrvatskom kulturnom krugu – DG Jahrbuch

− svake godine objavljuje se i jedna knjiga od dokumentarne važnosti za Nijemce i Austrijance

na području Hrvatske

− Međunarodni kazališni festival na njemačkom jeziku okuplja amaterske kazališne grupe svih

uzrasta (od vrtića preko osnovnih i srednjih škola do studenata) koje rade na njemačkom jeziku, a

dolaze iz Rumunjske, Mađarske, Slovenije, Vojvodine te cijele Hrvatske i održava se

kontinuirano već duže od 10 godina

− pjevački zbor Brevis-Donau koji kroz svoj repertoar njeguje njemačku pjesmu.

Opći cilj:očuvati njemački jezik, kulturni identitet i naslijeđe te doprinositi razvoju skladnih veza

među različitim kulturama.


1. Osigurati kontinuitet održavanja različitih kulturnih događanja (festival, koncerti, izložbe,

izleti i druge manifestacije).

2. Njegovati i poticati učenje njemačkog jezika od najranije dobi – kroz predškolski program u

vrtićima te dvojezičnu nastavu u OŠ Svete Ane, ali i kroz program provedbe Subotnje

školenjemačkog jezika (Deutsche Samstagsschule) koja se održava od 2012. za djecu uzrasta od 6

do 10 godina.

3. Kulturna memorija: u udruzi smatraju kako prošlost treba objektivno istražiti i interpretirati.

Inzistiranje na objektivnom prikazu povijesnih događanja nakon II. svjetskog rata i u

poslijeratnom razdoblju.

4. Očuvati njemačku jezičnu baštinu na prostoru grada Osijeka koja se očitovala u snažno

zastupljenom esekerskom govoru do 1945. godine: esekersko narječje je i službeno priznato

narječje njemačkog jezika. Jezični, ali i multikulturalni identitet grada Osijeka najbolje je

predstavljen kroz esekersko narječje jer je njegova glavna odlika stalni jezični kontakt, mješavina


112

karakteristika više etničkih skupina, više jezika i više kultura – od osnove koja je razgovorni

njemački jezik austrijske varijante kojim je govorio obrazovaniji dio gradskog stanovništva i

jezik austrijske administracije, a tek zatim hrvatskim, srpskim i mađarskim. Intenzivni kontakti

više njemačkih narječja s negermanskim jezicima na uskom gradskom području doveli su do

nastanka specifičnog osječkog njemačkog idioma s primjesama jezika u dodiru. Njime su

govorili prije svega pripadnici nižih društvenih slojeva njemačkog dijela osječkog stanovništva,

ali su ga razumjeli i povremeno koristili i pripadnici drugih nacionalnosti. Po svoj prilici,

višejezični govornici nisu bili u stanju držati jezične sustave odvojeno pa je u međusobnoj

komunikaciji u istom govornom činu često dolazilo do preklapanja jednog jezičnog sustava u

drugi. Njemačka zajednica, kroz 15 godina svoga djelovanja u Osijeku i više publikacija, nastoji

u kontinuitetu sačuvati ostatke te bogate jezične baštine pa je dosad objavljeno više knjiga i

izdanja u kojima je u pismenoj i audioformi sačuvan esekerski jezik (Velimir Petrović: Essekerski

rječnik, 2009; Velimir Petrović: Esekerski tekstovi, 2011., Ljerka Antonić: Klamerica esekerska,

2013. itd.)

Rok: trajno.

7.2.2.7.8. Hrvatsko-austrijsko društvo Osijek

Hrvatsko-austrijsko društvo Osijek osnovano je u svrhu njegovanja i poticanja suradnje

između Hrvatske i Austrije u području znanstvenih, kulturnih, športskih i drugih djelatnosti.

Područje djelovanja Društva je Osječko-baranjska županija, posebno grad Osijek.

Opći cilj:očuvati austrijski kulturni identitet i naslijeđe te učvršćivati veze među kulturama.


1. Očuvati i razviti vrlo zapaženu manifestaciju Dani austrijske kulture u Osijeku: Austrija je

povijesno i kulturno usko povezana s Osijekom i njegovim ljudima. Dani susreta, koje Austrijski

kulturni forum u Hrvatskoj organizira zajedno s mnogobrojnim partnerima, odražavaju

raznovrsnost kulturnog zajedništva i prenose suvremenu sliku naše današnje Europe.

2. Promidžba Osijeka kao grada susreta, dijaloga i kulture: podsjetiti na stoljetnu

multikulturalnost i multietničnost njegovih građanki i građana, ukazati na povezanost na području

arhitekture, likovnih umjetnosti i književnosti između Osijeka, Austrije i Europe.


113

3. Promidžba austrijske kulture: predstaviti presjek i svojevrstan festival suvremene kulturne

scene Austrije čiji se program odvija tri dana. Od Gustava Mahlera do Ödöna von Horvatha, od

likovne radionice za djecu do studentskog kazališnog projekta.

Rok: trajno.

7.2.2.7.9. Udruga Talijana i Hrvata u Slavoniji

Ova udruga razvija hrvatsko-talijansko prijateljstvo te priprema i održava kreativne

radionice za djecu iz područja likovne umjetnosti, radionice prezentiranja i upoznavanja

talijanske kulture i tradicije. Udruga je sudjelovala u organiziranju Dana talijanske kulture u

Osijeku sredinom studenog 2013., u suradnji s Talijanskim institutom za kulturu. Prikazano je 9

velikih filmskih naslova slavnog talijanskog redatelja Federica Fellinija, ali i ostali sadržaji

drugih kulturno-umjetničkih izričaja.

Opći cilj:promicati talijansku kulturu i jezik i njegovati hrvatsko-talijansko prijateljstvo.

Specifični cilj:osnažiti projekte i programe udruge (kreativne radionice s djecom, Dani talijanske

kulture u Osijeku).

Rok: trajno.

7.2.2.7.10. Zajednica Albanaca Osječko-baranjske županije

Zajednica Albanaca OBŽ nastala je kao sinteza DSARH i DHD Majka Terezija i jedna je

od najstarijih udruga albanske nacionalne manjine u RH, osnovana još 1993. Dobitnica je Pečata

Grada Osijeka za uspješno promicanje multikulturalnosti, vjerske i međunacionalne tolerancije i

to putem kulturnih manifestacija, obilježavanjem raznih obljetnica, književno-povijesnih tribina,

folklornih gostovanja kulturno-umjetničkih društava iz RH, R Albanije, R Kosova, kao i mnogih

drugih događaja. Zajednica obavlja sljedeće djelatnosti: promiče i štiti manjinska prava;

organizira besplatne savjetodavne usluge za svoje članove (pravne, ekonomske, organizacijske i

dr.); promiče vjerske slobode i međuetničku toleranciju kao i zaštitu prava žena, djece, mladeži i

starih osoba; organizira priredbe i manifestacije; unapređuje izdavačke i prevodilačke aktivnosti


114

te inicira otvaranje knjižnica i škola na albanskom jeziku i promiče upoznavanje s nacionalnom

kulturom, običajima i tradicijom Albanaca.

Opći cilj:očuvanje nacionalnog identiteta, jezika, kulture i tradicije albanske nacionalne manjine

u RH te promicanje multikulturalnosti, vjerske i međunacionalne tolerancije.


1. Zbližavanje kultura s hrvatskim i drugim narodima, promicanje nacionalne i vjerske

tolerancije, izgradnja mostova suradnje s matičnim zemljama i promicanje prijateljstva sa svim

ljudima dobre volje.

2. Detaljnije povijesno istraživanje prvih značajnijih dolazaka pripadnika albanske nacionalne

manjine na prostorima Srijema, Slavonije i grada Osijeka (papinska Bula posvećena nadbiskupu

Mihaelu Summi − Muzej Slavonije u Osijeku, nadbiskupova bista na kripti u crkvi Sv. Križa −

Franjevački samostan u Tvrđi, promicanje vrijednosti proizašlih iz života i djela Blažene Majke

Terezije i drugo).

Rok: trajno.

7.2.2.7.11. Židovska općina Osijek

Prvi Židovi na teritoriju današnjeg Osijeka spominju se još u vrijeme antičke Murse u 3.

stoljeću, a njihova prisutnost poznata je i u vrijeme Osijeka pod vlasti Turaka. Židovi se trajno

naseljavaju u Osijeku dolaskom austrijske vojske u 18. stoljeću, najprije kao pojedinci u službi

austrijske vojske, zatim kao obitelji, i konačno kao jaka etnička i vjerska zajednica. Zajednica je

od početka pa do danas zadržala etničko i vjersko obilježje. Osnovala je groblja, sagradila

sinagoge i školu, imala zapažene kulturne, sportske, religiozne, društvene i političke aktivnosti.

Židovska općina osnovana je i neprekidno djeluje od 1849., osim prekida u vrijeme Drugog

svjetskog rata. U razdoblju Holokausta od 1941. do 1945. zajednica je gotovo potpuno uništena.

Oko 100 Židova, koliko ih je bilo ostalo u Osijeku nakon što se polovica preživjelih iselila 1948.

u Izrael, uspjela je i danas uspijeva brinuti se o svojim članovima i kulturnom naslijeđu svojih

predaka. Zajednica je dala razmjerno velik broj utjecajnih pojedinaca na području umjetnosti,


115

kulture, ekonomskog razvoja, prava i medicine. Židovska općina Osijek nagrađena je 2003.

Grbom grada Osijeka za doprinos multietničkom i multikulturalnom obilježju grada kojem su

Židovi uvijek davali europski karakter. U sastavu Židovske općine djeluju Plesna skupina i

Nedjeljna škola, a redovno se izdaje i tiskovina Menora. Plesna skupina Židovske općine Osijek

osnovana je 1998. brojeći u početku svega nekoliko članova, a danas ih je 20-ak. Članovi su

podjednako djeca i odrasli, a podijeljeni su u dvije grupe: početničku i naprednu. Repertoar se

sastoji od izraelskog folklora, premda plešu i plesove izvan te kategorije. Pod pojmom izraelskog

folklora podrazumijeva se mnoštvo različitih vrsta plesova, od kojih su neki biblijski, pustinjski,

izraelski (nastali nakon osnivanja države Izrael) i dr. Nedjeljna škola djeluje u Židovskoj općini

Osijek od 9. 1. 2005. Ideja je nastala nakon dječjeg kampa u Pirovcu u ljeto 2004. Održava se

svake nedjelje od 17h u prostorijama Židovske općine Osijek i okuplja djecu uzrasta od 5 do 17

godina. Naglasak je na učenju židovskih običaja, tradicije, proučavanju biblijskih legendi,

židovskih praznika, junaka iz židovske povijesti, učenju pjesmica na hebrejskom jeziku i učenju

tradicionalnih, ali i modernih židovskih plesova. Naglasak je i na druženju, zabavi, razvijanju

opće kulture, poticanju kreativnosti, kao i na kontaktima i susretima s djecom iz drugih židovskih

općina iz Hrvatske, ali i izvan nje. Općina redovito izdaje i tiskovinu Menora, Glasilo Židovske

općine Osijek.

7.2.2.7.12. Ostale udruge nacionalnih manjina koje djeluju na području grada Osijek

Ukrajinsko kulturno-prosvjetno društvo Lesja Ukrajinka

Udruga je osnovana 2009. sa svrhom čuvanja, razvijanja i promicanja ukrajinskog

kulturnog identiteta, integracije i suradnje s hrvatskim narodom. Iste godine pristupili su

Ukrajinskoj Zajednici Republike Hrvatske u kojoj djeluje još sedam ukrajinsko-prosvjetnih

društava s područja RH. Udruga organizira Manifestaciju Ukrajinskog kulturnog

prosvjetnogdruštva Lesja Ukrajinka Osijek pod nazivom Na krilima pjesme. Manifestacija je

posvećena poznatoj ukrajinskoj spisateljici Lesji Ukrajinki, a cilj je tematski, kroz pjesmu, ples i

poeziju, prikazati život i djelatnost ove spisateljice.

Kulturno-umjetničko društvo Rusina Osijek


116

Društvo je osnovano 1998. i svake godine organizira tradicionalne kulturno-zabavne

večeri te likovne kolonije, sudjeluje na središnjoj manifestaciji Rusina i Ukrajinaca Republike

Hrvatske i organizira susrete pjevačkih skupina Rusina i Ukrajinaca RH pod nazivom Dravski

valovi.

Opći cilj: očuvanje jezika, običaja i kulture te njegovanje folklora i rusinko-ukrajinskih pjesama.

Demokratska zajednica Mađara

Zajednica radi na očuvanju kulturnog i nacionalnog identiteta Mađara, ne samo u Osijeku

već i u Slavoniji i Baranji, pa i cijeloj Hrvatskoj.

Prosvjetno-kulturni centar Mađara u RH

Prosvjetno-kulturni centar Mađara u Republici Hrvatskoj osnovan je Uredbom o

osnivanju Vlade Republike Hrvatske od 1. travnja 1999. Djelatnost je Centra odgoj i naobrazba

na mađarskom jeziku za pripadnike mađarske nacionalne manjine: njega, odgoj i naobrazba te

skrb o djeci predškolske dobi i osnovno i srednjoškolsko školovanje. Centar također obavlja i

neke kulturne, športske, gospodarske i druge djelatnosti.

Savez Nijemaca i Austrijanaca

Savez Nijemaca i Austrijanaca Hrvatske je udruga nacionalnih manjina Nijemaca i

Austrijanaca u Hrvatskoj, osnovana u kolovozu 1990. Sjedište Saveza je u Osijeku, a od 20.

ožujka 2004. Savez je član Narodne grupe Podunavskih Švaba (Volksgruppe der

Donauschwaben) iz Stuttgarta, krovnoj udruzi za tu zajednicu.

Nacionalna zajednica Albanaca Slavonije i Baranje

Djelatnosti: jačanje prijateljstva albanskog i hrvatskog naroda i svih građana na području

Osječko-baranjske županije; očuvanje nacionalnog identiteta albanske nacionalne manjine;

širenje i gajenje kulture, tradicije, povijesti, jezika i ostalih vrednota albanskog naroda;

promicanje i zaštita manjinskih prava; promicanje vjerskih sloboda i međuetničke tolerancije;

promocija zaštite prava žena, mladeži i starijih osoba.

http://www.blogger.com/blogger.g?blogID=4481946219341612480




117

Udruga Albanaca Osječko-baranjske županije

Djelatnosti: promicanje i organizirano djelovanje Albanaca koji žive i rade na prostoru

Osječko-baranjske županije na načelima uzajamnosti i solidarnosti, a u cilju poticanja i

promicanja međuetničke tolerancije, očuvanja identiteta, kulture i tradicije albanskog naroda;

širenje i gajenje prijateljstva između hrvatskog i albanskog naroda i svih građana na području

Osječko-baranjske županije.

Zajednica Albanaca Grada Osijeka Djelatnosti: promicanje i organizirano djelovanje Albanaca koji žive i rade u gradu

Osijeku i prigradskim naseljima, na načelima uzajamnosti i solidarnosti, a u cilju poticanja i

promicanja međuetničke tolerancije, jačanje prijateljstva albanskog i hrvatskog naroda i svih

građana na području županije, očuvanje identiteta albanske nacionalne manjine, širenje i gajenje

kulture, tradicije, jezika i ostalih vrednota albanskog naroda, promocija zaštite ljudskih,

manjinskih i vjerskih prava pojedinaca albanske nacionalnosti.

Zajednica makedonskih Albanaca Hrvatske Naim Frashri

Djelatnosti: zaštita, razvijanje i promicanje etničkih i nacionalnih prava i interesa

makedonskih Albanaca koji žive u Osijeku/Hrvatskoj; poticanje i zaštita nacionalnog identiteta;

razvijanje i podupiranje dobrih odnosa između albanskog i hrvatskog naroda; ravnopravno

sudjelovanje albanske nacionalne manjine u javnom životu lokalne zajednice; očuvanje i

održavanje jezika i kulture; razvijanje i suradnja sa svim ostalim zajednicama i udrugama

nacionalnih manjina; suradnja s kulturnim i znanstvenim institucijama, ustanovama, nevladinim

organizacijama; razvijanje svijesti o nacionalnom identitetu, pogotovo kod mlađih naraštaja, te

ostale djelatnosti.

Udruga Albanaca branitelja Hrvatske u domovinskom ratu za Istočnu Hrvatsku

Djelatnosti: zaštita statusnih prava i interesa Albanaca hrvatskih branitelja; zalaganje za

socijalnu i pravnu zaštitu Albanaca hrvatskih branitelja; promicanje tjelesne kulture.

Crnogorsko kulturno društvo Croatica Montenegrina


118

Očuvanje i njegovanje kulturnog nasljeđa i tradicije crnogorske nacionalne manjine u

Osijeku. Razvijanje obrazovne i kulturne suradnje i prijateljskih odnosa Repulike Hrvatske i

Republike Crne Gore, promicanje kulturnih vrijednosti, tolerancije prema različitostima, razvoj

programa obrazovne i kulturne suradnje dvaju naroda.

Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore

Zaštita, razvijanje i promicanje etničkih i nacionalnih prava i interesa crnogorske

nacionalne manjine u Osijeku i Hrvatskoj; poticanje i zaštita nacionalnog identiteta; razvijanje i

podupiranje dobrih odnosa između crnogorskog i hrvatskog naroda; ravnopravno sudjelovanje

crnogorske nacionalne manjine u javnom životu lokalne zajednice.

Nacionalna zajednica Bošnjaka OBŽ

Djelatnosti: zaštita, razvijanje i promicanje etničkih i nacionalnih prava i interesa

Bošnjaka u Republici Hrvatskoj; suradnja s državnim organima i institucijama Republike

Hrvatske; suradnja s nacionalnim, kulturnim i znanstvenim institucijama, ustanovama,

organizacijama i udrugama u RH.

Demokratski savez Bošnjaka Slavonije i Baranje

Djelatnosti:razvijanje i promicanje nacionalnih prava i interesa Bošnjaka u RH; zaštita,

razvijanje i promicanje kulturnih i socijalnih prava kao interesa Bošnjaka u RH.

Hrvatsko-makedonsko kulturno društvo Narodno ruvo

Udruga je osnovana 11. 8. 2011.

Opći cilj: očuvanje i njegovanje kulturnog nasljeđa i folklora makedonske nacionalne manjine u

Osijeku. Razvijanje obrazovne i kulturne suradnje i prijateljskih odnosa Repulike Hrvatske i

Republike Makedonije, promicanje kulturnih vrijednosti, poticanje tolerancije prema

različitostima, razvoj programa obrazovne i kulturne suradnje dvaju naroda.

Nacionalna zajednica Arapa


119

Nacionalna zajednica Arapa Hrvatske osnovana je u srpnju 2011. u Osijeku. Okuplja

građane RH arapske nacionalnosti, njeguje arapski jezik, kulturu, tradiciju i običaje, upoznaje s

njima širu javnost te nastoji jačati gospodarsku suradnju Hrvatske i arapskog svijeta.

Opći cilj: očuvanje, promicanje, razvoj i unapređivanje arapske tradicije i kulture Nacionalne

zajednice Arapa Hrvatske (NZAH).

Udruga češke nacionalne manjine

29. ožujka 2014. osnovana je udruga pripadnika češke nacionalne manjine Češka beseda,

koja će prostore za njegovanje češke kulture dijeliti s Maticom slovačkom.

7.2.2.8. Ostale udruge civilnog društva koje djeluju i u području kulture

To su udruge koje mogu značajno doprinijeti budućim programima Osijeka kao Europske

prijestolnice kulture 2020. i na koje Grad Osijek računa u predlaganju i provođenju projekata i

programa i u fazi pripreme manifestacije, ali ponajviše u samoj 2020. Najviše smo pozornosti

poklonili udrugama koje rade s djecom i mladima.

7.2.2.8.1. Udruga za rad s mladima Breza i Dokkica

Udruga za rad s mladima Breza djeluje od 2001. s ciljem pomaganja djeci i mladima bez

obiteljske podrške u njihovu odrastanju, osamostaljivanju i integraciji u društvo kroz kreativnost i

stvaralaštvo s drugom djecom i zajednicom u cjelini. Udruga je dobitnik: Državne nagrade za

volontiranje 2007., Zlatne plakete Grb Grada Osijeka 2008. za osobita ostvarenja u području

socijalne skrbi i jedinstven primjer kreativnog i volonterskog rada s djecom i mladima te

Nagrade Osječko-baranjske županije za iznimna postignuća na području Osječko-baranjske

županije u 2011.

Međunarodni kulturni pedagoški projekt za djecu i mlade Zemlja bez granica pokrenuli su

2004. u Osijeku na inicijativu štićenika, a isti je veoma brzo od manifestacije prerastao u najveći

festival za djecu i mlade u kontinentalnoj Hrvatskoj koji se održava svake godine. Cilj je projekta

neformalno učenje kreativnih i umjetničkih stvaralačkih vještina kojima se potiče međunarodna

interkulturalna suradnja, umrežavanje institucija i udruga u lokalnoj zajednici i šire, a sve u svrhu


120

prevencije neprihvatljivoga ponašanja djece i mladih, promocije kreativnosti i originalnosti u

pedagoškom radu te kulture u cjelini. Poseban je naglasak stavljen na uključivanje djece i osoba s

poteškoćama i onih koji ne žive u svojoj obitelji. Udruga je 2012. pokrenula i niz kreativnih

intervencija i akcija na javnim mjestima u gradu u suradnji s Dječjom osječkom kreativnom

kućicom – Dokkicom. Organizira zanimljive i neobične kreativne intervencije i akcije na javnim

mjestima kojima ističe važnost očuvanja okoliša, promoviranja zdravog života i kulturne

vrijednosti grada te obilježava važnije datume u godini. Dosad su ostvarene sljedeće akcije i

intervencije:

− Proljeće Budi(M) Grad, 2012. i 2013.: obilježavanje proljeća u suradnji s osječkim dječjim

vrtićima i osnovnim školama te udruženjima, društvima i klubovima na kreativan i jedinstven

način kao urbana intervencija djece grada Osijeka

− Kreativna intervencija u prostoru − kip Bajs: Osijek je grad biciklista pa je zahvaljujući

suradnji Breze i Policijske uprave Osječko-baranjske županije na kružnome toku Đakovština

postavljena ekološka obitelj bicikala kao trajna i unikatna instalacija. Bicikli su izrađeni od

ekoloških materijala nađenih na području Parka prirode Kopački rit

− Skulptura − Čuvar dječjih snova: prema minijaturi skulpture koju je izradila djevojčica bez

roditeljske podrške, inače štićenica Stambene zajednice Breza, osječki kipar Nikola Faller i

slovensko-švicarska kiparica Lučka Koščak izradili su skulpturu Čuvar dječjih snova. Djeca

grada Osijeka, prije završne obrade skulpture, utisnula su svoje prste na skulpturu kako bi njihovi

snovi i želje ostali zauvijek sačuvani u toj jedinstvenoj skulpturi postavljenoj u dvorištu Udruge

Breza u središtu grada

− Obilježavanje Svjetskoga dana ptica − učenici osnovnih škola grada Osijeka iscrtali su na

osječkoj Promenadi 298 ptica, koliko ih je 2013. zabilježeno u Kopačkom ritu

− Osječki globus − jedinstvena promotivno-turistička skulptura koju svako dijete može obilježiti

svojim motivom

− Zvijezda koja nedostaje − Akcija za ulazak Hrvatske u EU − osmišljena kao edukativno-

zabavna igra za roditelje i djecu i to kroz 28 europskih kućica koje svojim kreativnim motivima

simboliziraju zemlje članice Europske unije

− Osijek – Grad dobrih poruka inicijativa je mladih s ciljem skupljanja što većeg broja osobnih,

pozitivnih i inspirativnih poruka osmišljenih od građana Osijeka (bez obzira na dob) i potom

ispisane na osječkoj Promenadi te na gradskim tramvajima i pročeljima. Projekt Osijek – Grad


121

dobrih poruka provodio se u sklopu programa Mladi na djelu te je financiran sredstvima

Europske komisije i Grada Osijeka.

Dječja osječka kreativna kućica – Dokkica započela je s radom 2008. kao projekt udruge

Breza, a 2012. odvojila se u samostalnu udrugu koja i dalje intenzivno surađuje s Brezom.

Projekt je bio osmišljen kao preventivni program rada s djecom i mladima kroz različite

aktivnosti (pomoć u učenju, organizacija slobodnoga vremena, psihoemocionalna pomoć i

podrška djeci i mladima s različitim poteškoćama, kreativne radionice, igraonice, pomoć u

obiteljskom odgoju i sl.), a sve u skladu s Nacionalnom strategijom prevencije poremećaja u

ponašanju djece i mladih od 2008. do 2012. Najvažnije su aktivnosti ove nove udruge

organiziranje i provođenje kreativnih i edukativnih radionica za djecu predškolskog i

osnovnoškolskog uzrasta (od 3 do 14 godina).

Opći cilj:osposobljavanje djece i mladih za samostalni život te učenje novih vještina.


1. Promicanje interesa djece i mladih u postupku uključivanja u društvenu zajednicu.

2. Pomoć u zadovoljenju stambenih potreba, potreba za radom te kulturnim potrebama.

3. Osposobljavanje za samostalan život u zajednici, a u svrhu postizanja što više razine osobne i

kolektivne kvalitete življenja djece i mladih.

4. Poticanje međunarodne suradnje na području odgoja, obrazovanja i kulture djece i

mladih.Rok: trajno.

7.2.2.8.2. Društvo za kulturnu suradnju - Francuska alijansa Osijek

Udruga se prvi put spominje 1897. u dnevnom listu Die Drau, kada je grupa uglednih

građana Osijeka osnovala Francuski klub. Kao takav, osječki Francuski klub, odnosno od 2009.

Francuska Alijansa Osijek, najstarije je društvo francusko-hrvatskog prijateljstva u Hrvatskoj te

jedna od najstarijih udruga u Osijeku. Nakon 113 godina postojanja pod imenom Društvo za

kulturnu suradnju Francuski Klub – Cercle français Osijek, osječko društvo frankofona i

ljubitelja frankofonskih jezika i kultura primljeno je u Međunarodnu udrugu Francuskih Alijansi

u srpnju 2009. Zahvaljujući velikom zalaganju članova i volontera te potpori Grada Osijeka i

Veleposlanstva Francuske, Osijek je, po uzoru na druge hrvatske gradove kao što su Zagreb,

Split, Rijeka i Dubrovnik, dobio Francusku Alijansu. Pored ponude već tradicionalnog kulturnog


122

programa i jezičnih radionica, osječka Francuska Alijansa postat će platforma za posredništvo i

komunikaciju između građana i institucija Osijeka i Francuske.

Kroz program Dana frankofonije koji se u kontinuitetu održava od 1997., udruga

sustavno pridonosi približavanju Osječana konceptueuropskoggrađanstva. Udruga je 2012.

pokrenula Kino-klub Francuske Alijanse te na taj način do sada nekomercijalno prikazala preko

50 naslova frankofone kinematografske baštine. Francuska Alijansa postala je platformom za

posredništvo i komunikaciju između građana i institucija Osijeka i frankofonih država te je

svojom dugom tradicijom i ugledom na lokalnoj i nacionalnoj razini postala referencom glede

francuskog jezika i frankofonih kultura.

Opći cilj:promidžba i popularizacija francuskog jezika i kulture te održanje i razvijanje

francusko-hrvatskog prijateljstva i suradnje.


1. Prepoznavanje udruge kao „udruge u lokalnoj zajednici“, odnosno javnog prostora i

okupljališta ljubitelja svih oblika umjetnosti i kulture kroz obrazovne, kulturno-umjetničke i

druge programe.

2.Umrežavanje s frankofonom Europom: jačanje partnerskih odnosa s jedinicama lokalne

samouprave, srodnim udrugama u regiji i šire, s međunarodnim partnerima (teritorijalni kolektivi

u Francuskoj, kantoni, odnosno gradovi u Švicarskoj itd.) te s privatnim sektorom kroz povećanje

broja projekata u koje se udruga uključuje u svojstvu partnera ili suradnika (na regionalnoj/

prekograničnoj i nacionalnoj razini).

Rok: kontinuirano.

7.2.2.8.3. Udruga Pannonian

Pannonian Challenge predstavlja vodeće natjecanje u ekstremnim sportovima koje grad

Osijek dugi niz godina čini epicentrom najboljih urbanih sportaša, no pored sportskog programa

svjetske klase događaj čini i drugi dio urbane kulture, a to su glazbeni koncerti, glazbene

radionice, foto i videoizložbe, natjecanje u modernom break danceu te crtanje grafita. Dolaskom

preko 20 000 posjetitelja svake godine i nevjerojatnim rastom posjeta, noćenja i same urbane

kulture, projekt Pannonian Challenge čini jedinstven i prepoznatljiv brend regije Slavonije i

Baranje. Brz napredak i želja za napretkom dovode do jačanja odnosa sa susjedima gdje se


123

pokreće suradnja s osnivačima festivala EXIT te zajedničko pristupanje fondovima EU s

glazbenim festivalom Summer3p iz Subotice pa to utječe na daljnji plan projekta Pannonian

Challenge. Dugoročni cilj projekta jest pozicioniranje na vrhu liste sportsko-glazbenih festivala u

jugoistočnoj Europi, razvoj mladih subkultura, mentoriranje mladih te značajan utjecaj na

gospodarsku sliku grada Osijeka prihodovanjem iz turizma, sporta, glazbe i internacionalnih

kompanija.

7.2.2.8.4. Udruga za kreativni razvoj Slap

Udruga za kreativni razvoj Slap nastala je 2000. s ciljem pronalaska odgovora na pitanje

kako omogućiti ljudima da rade ono što vole i da od svog rada pristojno žive. Tijekom više od 10

godina djelovanja udruge, kao jedno od rješenja nametnulo se socijalno poduzetništvo: nov način

gledanja na poslovanje koji društvenu dobrobit stavlja ispred kapitala, gdje pojedinac ima pravo

glasa i gdje se cijeni rad kao aktivnost stvaranja nove vrijednosti. Promocija i prakticiranje

takvog načina razmišljanja, kao poluge društvenog razvoja temelj je svih Slapovih projekata.

Kroz te projekte, kao partneri i korisnici, prošle su mnoge organizacije i pojedinci. Među

mnogobrojnim projektima ističe se projekt Ethno-Brand koji je promicao i tradicijske kulturne

vrijednosti (razvoj turističkih potencijala Slavonije i Baranje kroz jačanje mreže socijalnog

poduzetništva, uključujući i proizvodnju rukotvorina).

Opći cilj:razvoj ljudskih resursa i jačanje socijalnog kapitala u cilju društvenog i gospodarskog

razvoja regije kroz edukaciju i podršku potencijalnim nositeljima razvoja te kroz jačanje

partnerskih modela suradnje sva tri sektora civilnoga društva.


1.Nastaviti stvarati i realizirati obrazovne programe iz područja djelovanja organizacija civilnog

društva (upravljanje projektnim ciklusom − pisanje i provedba projekata, održivost udruga,

marketing i odnosi s javnošću neprofitnih organizacija i dr.), društvene odgovornosti poslovnog

sektora (osmišljavanje i realizacija modela društveno odgovornog poslovanja) i međusektorske

suradnje.

2.Razvijati i unapređivati programe edukacije i konzultacija za pokretanje ili prelazak na

organsku poljoprivrednu proizvodnju.

Rok: trajno.


124

7.2.2.8.5. Centar za mir, nenasilje i ljudska prava

Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek nevladina je organizacija, tj. udruga

građana. Trenutno ima 11 zaposlenih. Centar za mir nastao je kao odgovor na stradanja i ratno

nasilje tijekom Domovinskog rata početkom 1992., u vrijeme kada su žitelji Osijeka i tisuće

prognanika/ca sklonjeni u Osijek bili izloženi svakodnevnim razaranjima i ratnom nasilju.

Tijekom 22 godine svoga djelovanja, članice/ovi Centra za mir te mnogobrojni volonteri/ke iz

Osijeka, Hrvatske i svijeta nastojali su pridonositi zaustavljanju rata i nasilja u ratu, završetku

rata putem mirovnog procesa (posebno u provedbi mirne integracije Podunavlja) te oporavku

povrijeđenih pojedinaca/ki i razorenih zajednica kako bi se aktivno uključili u napore izgradnje

održivog mira – društva utemeljenog na kulturi mira. Tu svoju misiju Centar za mir provodi

osnaživanjem pojedinaca/ki, inicijativa i udruga civilnog društva za odgovorno sudjelovanje u

pozitivnim društvenim promjenama nenasilnim putem. Udruga priprema i novi projekt Zalog za

budućnost – ljudi grade mir − zapis o građanskom mirovnom djelovanju civilnoga društva, čiji je

cilj popisati, izlučiti i učiniti dostupnom arhivsku građu o mirovnim nastojanjima za vrijeme

Domovinskog rata i u ranom poslijeratnom razdoblju u istočnoj Hrvatskoj, posebno o doprinosu

građana (u velikoj većini žena) ostvarivanju mirne integracije Podunavlja.

Opći cilj:izgradnja društva utemeljenog na kulturi mira.

Specifičan cilj:održati i stvarati nove projekte na tragu već postojećih, poput Monitoring

stambenog zbrinjavanja na području hrvatskog Podunavlja, Besplatna pravna pomoć,

Mirotvorstvo, Mi u zajednici, Zagovaranje, Praćenje suđenja za ratne zločine.

Rok: kontinuirano.

7.2.2.8.6. Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek

Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek samostalna je, nestranačka i neprofitna

udruga građana osnovana 1995. u Osijeku, s ciljem aktiviranja građana za zaštitu prirode i

okoliša te unapređenju kvalitete življenja kroz zagovaranje, promociju i primjenu ekološki

opravdanih tehnologija i održivog razvoja. Udruga ima 60-ak članova, od kojih je petnaest

volontera i pet stalno zaposlenih osoba.


125

Opći cilj:zaštita prirode i okoliša, javno zagovaranje i poticanje sudjelovanja javnosti u

procesima odlučivanja, organiziranje predavanja, javnih prezentacija, izložbi, okruglih stolova,

konferencija; produkcija tiskanih i videomaterijala, edukacija za zaštitu prirode i okoliša,

promicanje obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti, poticanje ekoturizma kao

održivog modela upravljanja prirodnim resursima, umrežavanje s drugim organizacijama i

institucijama koje se zalažu za iste ili slične vrijednosti u Hrvatskoj i svijetu.

Specifični cilj: Panonski put umjetnosti: projekt osmišljen u suradnji s Umjetničkom

akademijom u Osijeku, kao nositeljem, te Akademijom umetnosti iz Novoga Sada, kao

partnerom. Edukativan projekt u kojemu se nadopunjuju ekologija i umjetnost u svrhu održivoga

razvoja, a predviđeno je i širenje projekta na područje cijele županije s početnom točkom u gradu

Osijeku.

Rok: trajno.

7.2.2.8.7. PRONI centar za socijalno poučavanje

PRONI centar nevladina je udruga s djelatnosti pretežno usmjerenoj na mlade, nastojeći

poticati suradnju i razumijevanje među ljudima. PRONI Centar želi osposobiti mlade ljude u cilju

preuzimanja odgovornosti za sebe i razvitak društva kojeg su dio, društva u kojem su njihove

potrebe prepoznate i nailaze na odgovor na svim razinama. Cilj je ove udruge pomoći mladima u

poboljšanju kvalitete življenja, u stvaranju društva u kojem aktivno sudjeluju u procesima

donošenja odluka koje ih se tiču i na taj način preuzimaju odgovornost u procesu društvene

promjene. Stoga poticanje sudjelovanja mladih ljudi i njihovo samoosnaživanje čini okosnicu

rada udruge.

PRONI centar osnivač je Infocentra za mlade, tj. Infocentar je dio projekta Šalter PRONI

centra. S obzirom na strateške odrednice Nacionalnog programa djelovanja za mlade, glavna su

područja toga programa: obrazovanje i informatizacija, zapošljavanje i poduzetništvo, socijalna

politika prema mladima, zdravstvena zaštita i reprodukcijsko zdravlje, aktivno sudjelovanje

mladih u društvu, kultura mladih i slobodno vrijeme te mobilnost, informiranje i

savjetovanje. Infocentar za mlade pruža i usluge komplementarne osnovnom informiranju i

savjetovanju, kao što su obrazovanje o različitim temama, pomoć pri organizaciji i provedbi

projekata i slično.


126

7.2.2.8.8. Volonterski centar Osijek

Volonterski centar Osijek neprofitna je udruga otvorena svim građanima, a njezino je

djelovanje utemeljeno na načelima solidarnosti, humanosti, nenasilja, uvažavanja različitosti,

suradnje, odgovornosti, transparentnosti i ekonomičnosti te samostalnosti i neovisnosti.

Volonterski centar nastoji biti inovativan u svom djelovanju, imati ulogu promotora pozitivnog

djelovanja pojedinca u zajednici te stvarati prostor i mogućnosti iskustvenog učenja i razvoja.

Opći cilj:biti inspiracija i podrška aktivnom sudjelovanju građana, razvoju volonterstva i

civilnoga društva.


1.Poticati razvoj zajednice kroz jačanje socijalnog kapitala koji počiva na građanskom

angažmanu, povezanosti, uzajamnosti i povjerenju.

2. Podržati organizirano djelovanje pojedinaca i grupa građana i aktivno sudjelovanje u razvoju

lokalne zajednice kroz inicijative i akcije za opću dobrobit.

3. Doprinijeti izgradnji održive infrastrukture za razvoj civilnog društva i volonterstva.

4. Utjecati na javne politike koje doprinose razvoju demokracije i građanskog društva.

5. Promovirati i zagovarati vrijednosti civilnog društva i volonterstva.

6. Biti odgovorno vođena, učinkovita i utjecajna organizacija koja kontinuirano radi na

unapređenju svoga djelovanja.

Rok: trajno.

7.2.2.8.9. Udruga Gloria Maris

Udruga Gloria Maris, uz pomoć Grada Osijeka i Turističke zajednice grada Osijeka,

predstavlja javnosti Izložbu vodenog svijeta − prirodoslovnu zbirku mekušaca koja sadrži preko

milijun primjeraka. Zbirku je pomno skupljao predsjednik udruge, Vladimir Filipović, punih

pedeset godina. Ova jedinstvena zbirka u ovome dijelu Europe vrijedan je doprinos turizmu

našega grada, a služi i obrazovanju djece i mladih. Na Izložbi vodenog svijeta mogu se vidjeti

predstavnici kopnenih i slatkovodnih mekušaca s našeg područja (Drava, Dunav, Kopački rit),


127

fosilni ostaci Panonskog mora te školjke, puževi, glavonošci, zvjezdače, ježinci, spužve, koralji,

neobične ribe i morski psi iz raznih mora svijeta.

Udruga kontinuirano provodi aktivnosti odgojno-obrazovnog karaktera, kao što su

predavanja, edukativne radionice, izložbe i sl. Programi imaju za cilj popularizaciju prirodnih

znanosti i razvoj prirodoznanstvene kulture. Posebne programe Udruga provodi za djecu i odrasle

s posebnim potrebama, kao i za pacijente osječke bolnice.

7.2.2.8.10. Teatar To Go

Teatar To Go registrirana je neprofitna udruga, osnovana 2013., s ciljem promicanja

kazališne vrijednosti i izvornosti kroz kulturno-umjetničko stvaralaštvo mladih akademskih

glumaca i lutakara. Udruga svojim djelovanjem stvara preduvjete za rad mladih umjetnika koji će

obogatiti kulturnu scenu grada Osijeka. Djelatnosti su Udruge produkcija kazališnih predstava i

umjetničkih projekata te organiziranje radionica za djecu i pedagoge. Svojim djelovanjem

Udruga doprinosi jačanju kulturnog identiteta grada putem kazališne djelatnosti s posebnim

naglaskom na lutkarstvo.

Opći cilj: sustavno raditi na razvoju i promicanju scenske kulture te popularizirati lutkarstvo

među djecom, mladima i odraslima.


1. Osuvremeniti i aktualizirati lutkarsku djelatnost predstavljanjem lutkarskih tehnika iz cijelog

svijeta, odabirom suvremenih tema, upoznavanjem publike s elementima lutkarskog zanata te

pokretanjem internetske platforme o lutkarstvu.

2. Organizirati radionice o lutkarstvu za pedagoge u vrtićima i osnovnim školama.

3. Pokrenuti suradnju s obrazovnim ustanovama.

4. Stvoriti preduvjete za rad mladih umjetnika s novim, inspirativnim i izazovnim idejama.

5. Pokrenuti suradnju s umjetničkim organizacijama, ustanovama u kulturi i udrugama kako bi se

napravio program visokog umjetničkog dometa.

7.2.2.8.11. Uljudbena udruga Žuri polako


128

Udruga je osnovana je 2000., iako djeluje od 1996. i broji oko stotinjak članova. Svrha

djelovanja Udruge jepromicanje kulture življenja, za što je 1999. g. nagrađena Pečatom grada

Osijeka.

Najpoznatija je aktivnost Udruge organiziranje Susreta ugode, koji se održavaju već

osamnaestu godinu, a održano je više od 160 susreta s uglednim sugrađanima koji promiču rad,

odricanje i strpljenje kao put do uspjeha. Održano je nekoliko multikulturalnih susreta pod

nazivom Grad i svijet na kojima gosti stranci u Osijeku i Osječani u svijetu uspoređuju kulturu

življenja u svojoj sredini s našom. Od ostalih aktivnosti za istaknuti je izdavanje i predstavljanje

knjiga, organiziranje koncerata, umjetničkih izložbi te nekoliko izleta, npr. 2008. g. put u Rim.

Udruga je organizirala više kazališnih predstava u suradnji s Hrvatskim kazalištem iz Pečuha.

Predstave Zašto sam vam lagala i Klošari održane su 2002. u suradnji s Gradskom četvrti

Industrijska četvrt u Prosvjetno-kulturnom centru Mađara u Osijeku. Treća predstava, Kvaka

svratima, realizirana je 2003. s Maticom hrvatske Osijek, a upriličena u Dječjem kazalištu.

Opći i specifični ciljevi: poticanje, promicanje i sudjelovanje u razvitku kulture življenja; bolje

iskorištavanje ljudskih potencijala kroz okupljanje i razmjenu znanja i iskustva članova;

promicanje tradicionalnih vrednota življenja (rad, poštenje, strpljenje i dr.); promicanje mira i

tolerancije među ljudima te pomoć mladima u razvoju i obrazovanju.

7.2.2.8.12. Udruga turističkih vodiča Osijek

Udruga turističkih vodiča Osijek servis je za oko 50 aktivnih vodiča koji predstavljaju

grad i njegovu okolicu, vrši booking marketing, fakturiranje i obračune dohotka te pruža

konzalting emitivnim agencijama i predlaže programe posebnim zahtjevima i upitima za grupe

posjetitelja. Uz servisne usluge vodičima, infoservise i suradnju s medijima, Udruga vodi računa i

o stalnom doobrazovanju vodiča u cilju razvitka kulturnog turizma, kao njegovog jedinog

održivog vida. U tom smislu, uz potporu Grada i Turističke zajednice, organizira inovativne

edukativne programe u suradnji s kulturnim institucijama i istaknutim znanstvenicima.

Sastavnice su djelovanja Udruge: 1. služba turističkih vodiča (uključujući i Sastav

evidencijaturističkih posjeta) te uspostavu turističkog prijamnog centra (gradskog, županijskog i

regionalnog) za što postoji kapacitet s obzirom na brojnost i stručnost članstva te širokog

područja djelovanja; 2. programi edukacija na teme kulturnog turizma za turističke djelatnike


129

koje Udruga uz potporu Grada i Turističke zajednice kontinuirano provodi od 2007. (najnoviji:

Muzej i uloga muzeja u kulturnom turizmu) i 3. osnivanje i rad sekcije kulturnog turizma pri

HGK ŽKO-u.

Udruga ističe i sljedeće projekte:

− brendiranje grada i Slavonije (suveniri: Hrastovina, Osječka žigica, Osječki Višnjevac te

projekt očuvanja nematerijalne baštine: Švapski čikl i dr.)

− kulturno-turističke manifestacije (Sajam zaboravljenih jela − Muzej u loncu, Dani višnje u

Višnjevcu, Sveučilišna regata)

− uvijek dostupna e-adresa i mobitel, turistički web-infoservis na osam stranih jezika te

informacije za inozemne novinare i potencijalne goste na jezičnim Facebook grupama

− sustav evidencija turističkih posjeta i korištenje kulturno-turističkih sadržaja

− parni vlak Slavonija − Baranja (rekonstrukcija parne lokomotive i prometovanje turističkog

parnog vlaka između odredišta u Slavoniji te povezivanje s Pechom).

7.2.2.8.13. Osječka Scenska Asocijacija (OSA)

U travnju 2014. osnovana je Osječka Scenska Asocijacija − OSA koju sačinjavaju

kulturne, scenske, kazališne, produkcijske i glazbene organizacije, agencije i udruge s preko 2000

članova. Među njima istaknuto mjesto po broju članova imaju OGI OS (pravni sljedbenik

osječkog Udruženja glazbenika) te HGU podružnica Osijek.

Kratak sažetak o članovima asocijacije:

1. OGI OS − Organizacija Glazbeno-estradnih izvođača Osijek

Osnovna svrha postojanja udruge je okupljanje svih glazbeno-scenskih izvođača te njihova

edukacija i afirmacija u društvu; socijalno i kulturno djelovanje u smislu pružanja pomoći pri

afirmaciji naših korisnika u društvu; izvaninstitucijalno obrazovanje i promidžba tradicionalnih

kulturnih vrijednosti. Pravni je sljedbenik Udruženja muzičara Osijek koje djeluje od 1958. i uz

Zagreb najstarije je udruženje na području države. Unazad 17 godina udruga je uspješno provela i

provodi niz projekata koji imaju pozitivan učinak na cjelokupnu zajednicu.

2. HGU − Hrvatska glazbena unija, podružnica Osijek

Hrvatska glazbena unija dobrovoljna je, neprofitna strukovna udruga u kulturi u koju se

učlanjuju glazbenici-izvođači i drugi glazbeni i glazbeno-scenski djelatnici koji nalaze svoj


130

interes u djelovanju Unije, uglavnom iz područja narodne, etno, zabavne, pop, rock i jazz glazbe.

Osječka podružnica postoji od 1994. i okuplja 698 članova.

3. Koncertna udruga Golf

Udruga je osnovana radi okupljanja glazbenika i svih ostalih umjetnika u cilju promicanja,

razvitka, unapređenja i organiziranja kulturnih sadržaja grada Osijeka, s posebnim naglaskom na

promicanje glazbenih pravaca globalnog značenja koji su donijeli novine u glazbenu kulturu:

rock, pop-rock, soul, funk, hard rock i punk. Udruga u Osijeku djeluje od 2009. te je dosad

organizirala ili bila realizator brojnih koncerata različitih glazbenih pravaca.

4. Koncert d.o.o.

Svrha postojanja je promicanje, razvitak, unapređenje i organiziranje javnih nastupa,

koncerata i drugih javnih manifestacija, kao i podizanje kvalitete svih kulturnih sadržaja i

događanja grada Osijeka.

5. Udruga MTL − glazba, tehnika i rasvjeta (Music, Technics & Lightning)

Udruga je osnovana početkom 2013. s ciljem da kroz razne radionice i volontiranje nauče mlađe

generacije organiziranju raznih kulturnih događanja. Radionice obuhvaćaju glazbu, rasvjetu,

tehniku i sve popratne stvari koje prate ovaj oblik organizacije.

6. Udruga Otvoreno kazalište Osijek (OKOS)

Udruga je osnovana 20. 11. 2011. sa svrhom promicanja i njegovanja kazališne kulture,

govora i tradicije kroz razne vidove kazališnog stvaralaštva.

7. Udruga Edukacija

Udruga je nastala s ciljem razvoja i promicanja kulture, umjetnosti te ekološke svijesti kao

jednim od temeljnih postavki za održivi razvoj društva.

8. Claritas d.o.o.

Claritas d.o.o. je tvrtka osnovana prije dvadeset dvije godine u Osijeku. Tvrtka se bavi

organizacijom događanja, proizvodnjom medijskih sadržaja, zakupom medija te vrlo širokim

područjem usluga audioprodukcije (radiospotovi, televizijski voice over-i, produkcija poruka za

telefonske kontakt-centre, produkcija tonskih podloga za reportaže, filmove i sl.).

9. Paradigma d.o.o.

Paradigma d.o.o. je produkcijska kuća osnovana 1997. u Osijeku, a specijalizirana je za

videosnimanje mobilnom višekanalnom AV režijom u SD ili HD formatu.

10. Teatar 054


131

Umjetnička organizacija Teatar 054 osnovana je u Osijeku u studenom 2010. i registrirana pri

Ministarstvu kulture RH, a djeluje u području filmskog i kazališnog umjetničkog stvaralaštva i to

kroz: pripremanje i izvođenje kazališnih predstava te glazbeno-scenskih djela i filmskih

projekata.

11. Luminis − obrt za organizaciju događanja i usluge

Luminis je specijalizirana agencija koja se bavi organizacijom svih vrsta događanja. Organizira

koncerte, festivale, poslovna i ostala događanja, u vlastitoj produkciji i/ili kao konzultant i

organizator na već postojećim manifestacijama. Agencija vodi brigu o i angažiranju izvođača te

promociji i produkcji događanja.

12. Tobler d.o.o.

Tvrtka Tobler d.o.o. dugi se niz godina bavi ozvučenjem i rasvjetom te posjeduje izuzetno

kvalitetnu opremu.

Na temelju dosadašnjeg bogatog i raznovrsnog iskustva, članice Osječke Scenske Asocijacije

planiraju dinamične aktivnosti i mnogobrojna scenska, a posebice rock-događanja u pripremi

kandidiranja grada Osijeka za Europsku prijestolnicu kulture.

7.2.3. Kulturne manifestacije u gradu Osijeku

7.2.3.1. Osječko ljeto kulture

Osječko ljeto kulture(OLJK) najveći je kulturni događaj u istočnoj Hrvatskoj, koji od

2001. svojim građanima nudi kvalitetne kulturne programe tijekom ljeta, s ciljem oživljavanja

grada, posebice njegove barokne jezgre, Tvrđe. OLJK je pokrenulo tadašnje Gradsko

poglavarstvo Grada Osijeka kao sastavni dio plana revitalizacije stare gradske jezgre, Tvrđe.

Ovoj manifestaciji prethodila su Ljeta u Tvrđi, zametak današnjeg OLJK-a. Ova kulturna

manifestacija održava se u lipnju i srpnju i traje dva tjedna. Organizatori su Dječje kazalište

Branka Mihaljevića i HNK u Osijeku, uz potporu Odsjeka za kulturu Grada Osijeka. U programu

sudjeluju osječke ustanove i udruge u kulturi, pojedinačni umjetnici i brojni gostujući izvođači.

Cilj je manifestacije zadovoljenje kulturnih potreba Osječana te građana cijele istočne Hrvatske i

turista. Namjera organizatora i sudionika je da Osijek ovim događanjem postane prepoznatljiv na

kulturnom i festivalskom zemljovidu Hrvatske. Dugoročni je cilj da OLJK kao festival postane i


132

dio srednjoeuropske kulturno-turističke ponude. Na Osječkom ljetu kulture ostvaruje se 40-ak

dramskih, glazbenih, plesnih, likovnih, književnih i filmskih programa visoke kulturne razine

koje prati oko 11 000 gledatelja. Uvijek se traži, ne samo stolac više nego i mjesto za stajanje. Taj

veliki broj zadovoljnih gledatelja najbolji je znak uspješnosti OLJK-a.

7.2.3.2. Krležini dani

Krležini dani su kazališno-teatrološka manifestacija koja se održava od 1987. g. kada je

postavljen monumentalni spomenik Miroslava Krleže, rad akademske kiparice Marije Ujević. No

tek se od 1990. g. ostvaruju Krležini dani kao kazališna smotra i znanstveno savjetovanje s

tematikom iz hrvatske dramske književnosti i kazališta. Od 1990. Krležini dani održavaju se

svake godine početkom prosinca. Organizatori su Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku, Odsjek

za teatrologiju Zavoda za književnost i teatrologiju HAZU, Odsjek za povijest hrvatskog

kazališta i glazbe HAZU iz Zagreba te Filozofski fakultet iz Osijeka. Jedan od trajnih

pokrovitelja ove manifestacije je Grad Osijek.

7.2.3.3. SLUK

SLUK je smotra recentnog lutkarskog stvaralaštva koje u nas redovito organizira domaćin,

Dječje kazalište Branka Mihaljevića u Osijeku, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture

Republike Hrvatske i Grada Osijeka. Nacionalni lutkarski festival SLUK nastao je iz ideje da se

hrvatskim profesionalnim lutkarskim kazalištima pruži prilika pokazati na jednome mjestu svoja

najbolja ostvarenja te razmjena iskustva ansambala u organiziranim razgovorima i neobveznom

druženju. U pratećim programima SLUK-a održavaju se izložbe, teorijske diskusije i okrugli

stolovi, a izlaze i prigodne festivalske tiskovine.

7.2.3.4. EPTA

Od 1999. godine Glazbena škola Franje Kuhača bila je organizator i domaćin prvog

EPTA međunarodnog natjecanja mladih pijanista. European Piano Teacherss Association −

Europska udruga klavirskih pedagoga (EPTA) okuplja svoje članove u 37 zemalja Europe, a


133

jedna od njih je i Republika Hrvatska. Međunarodni projekti u organizaciji hrvatske EPTE

održavaju se pod visokim pokroviteljstvom UNESCO-a. Uz pokroviteljstvo Ministarstva

znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske, manifestaciju su kao supokrovitelji omogućili

i pomogli Grad Osijek i Osječko-baranjska županija.

7.2.3.5. Koncertni ciklus – Osječka muzejska glazbena srijeda

Najvažniji klasični koncertni glazbeni događaji u gradu Osijeku obuhvaćeni su

Koncertnim ciklusom grada – ciklusom glazbenih gostovanja eminentnih hrvatskih i inozemnih

solista i ansambala. Koncertni ciklus grada je ciklus s tradicijom dugom desetljećima. U zadnje

dvije godine nedostaju kadrovski uvjeti za organizaciju koncerata pa su Umjetnička akademija u

Osijeku i Muzej Slavonije Osijek s velikim entuzijazmom, svježinom i uspjehom preuzeli tu

djelatnost. Osim gostovanja eminentnih stranih glazbenika i onih iz ostalih dijelova Hrvatske,

Osječka muzejska glazbena srijeda promiče i potiče mlade osječke umjetnike koji su završili

studij ili su studenti Umjetničke akademije.

7.2.3.6. Međunarodni festival hrvatske tamburaške glazbe

U Osijeku se u svibnju svake godine održava Festival hrvatske tamburaške glazbe, a ove

godine to će biti već 37. festival. Na festivalu svake godine sudjeluje oko 30 tamburaških

orkestara, zborova i malih sastava iz svih dijelova RH, Slovenije, Austrije i Srbije. Koncerti se

održavaju u Osijeku, Vukovaru, Belišću, Donjem Miholjcu, Našicama, Feričancima, Duboševici,

Starom Petrovom Selu, Vinkovcima (na području triju slavonskih županija) te u Somboru u

Srbiji, u Pečuhu u Mađarskoj i Parndorfu u Austriji. Jedan od trajnih pokrovitelja ove

manifestacije je Grad Osijek.

7.2.3.7. Memorijal Franjo Krežma

Ovaj memorijal je međunarodno violinističko natjecanje mladih talentiranih violinista koji

se održava bijenalno od 1968., u čast genijalnom osječkom violinisti Franji Krežmi. Memorijal


134

uključuje višednevni programski rad i ima nacionalni značaj u promidžbi hrvatske kulturne

baštine. Okuplja vrhunske mlade violiniste od srednjoškolskog uzrasta do diplomiranih

umjetnika. Osnovni je programski koncept tri koncertne večeri kroz koje publika ima priliku čuti

trenutno najbolje učenike i studente iz Hrvatske i inozemstva te u završnoj večeri jednog ili dva

istaknuta mlada violinista.Jedan od trajnih pokrovitelja memorijala je Grad Osijek.

7.2.3.8. Memorijal Darko Lukić

Ovaj se memorijal održava tradicionalno i biennalno od 1977. g. u spomen velikog

pijanista Darka Lukića. Okuplja mlade talente iz čitave Hrvatske i Europe te donosi glazbeno

kvalitetan vikend uz vrhunske klaviriste u svojoj kategoriji. Osnovni je programski koncept tri

koncertne večeri kroz koje publika ima priliku čuti trenutno najbolje učenike i studente iz

Hrvatske i inozemstva te u završnoj večeri jednog ili dva istaknuta mlada umjetnika.Jedan od

trajnih pokrovitelja memorijala je Grad Osijek.

7.2.3.9. Jazz Spring Festival

Jazz-bandArgus održao je već 5 ovih festivala koji se sastoje od niza koncerata s ciljem

kulturnog i edukativnog promicanja jazz-glazbe. U organizaciji Udruge Argus i pod

pokroviteljstvom Grada Osijeka u ožujku ili travnju u Old bridge pubu u Osijeku održava se

Spring jazz festival koji od 2009. ima i međunarodno obilježje (2009. − gosti iz Pečuha, 2010. −

gosti iz Vojvodine).

7.2.3.10. Međunarodni jazz & blues festival Osijek

Međunarodni jazz festival se u Osijeku održava od 2005. u organizaciji Hrvatske udruge

za znanost, umjetnost i kulturu. U vrijeme održavanja festivala Osijek ugošćuje najveće svjetske

jazz-glazbenike. Jedan od pokrovitelja festivala je Grad Osijek.

7.2.3.11. Međunarodni festival kazališnih akademija Dioniz


135

Umjetnička akademija u Osijeku (UAOS), na čelu s dekanicom izv. prof. dr. sc. Helenom

Sablić Tomić, te Katedrom za glumu i lutkarstvo, pod vodstvom Roberta Raponje, organiziraju

međunarodni festival pod nazivom Dionizijev festival od 2008. g.

Inicijatori festivala žele afirmirati kazališni medij u prostorima gdje teatar rijetko zalazi, a

zagovaraju zaigranost, inventivnost, komunikativnost i otvorenost teatarskog čina. Do sada imaju

već veliko iskustvo u kreaciji i organizaciji kazališnih događanja i teatarskih svečanosti, kao i u

pedagoškom radu. Također, imaju uvid u europsku kazališnu produkciju te u rad europskih

umjetničkih akademija. U organizaciju i kreiranje Dionizijeva festivala, osim profesora, uključeni

su i studenti studija glume i lutkarstva UAOS-a. Osim osječke akademije, na festivalu sudjeluju

studenti i profesori dramskih akademija iz Zagreba, Novog Sada, Sibiua (Rumunjska) i

Bratislave. U okviru festivala održavaju se profesionalne i studentske predstave, a na UAOS-u se

održavaju seminari i radionice koje vode ugledni kazališni pedagozi. Festival također sadržava

natjecateljski dio pod nazivom Mojih pet minuta za studente koji pripremaju svoj originalni

petominutni nastup na temu Dionizijeve suze. Osim umjetničkog i natjecateljskog dijela, festival

uključuje i natjecanje u sportovima između akademija-sudionika, kao i između ekipa gostiju koji

prate festivalska događanja.

Cilj je festivala izlaženje kazališnog medija iz zatvorenog akademskog prostora,

povezivanje ove regije s ostalim regijama Europe, pružanje prilike mladim ljudima da upoznaju

rad drugih akademija pa im je to ujedno i prilika da se prezentiraju javnosti. Projekt – Dionizijev

festival, međuprostori kazališne igre želi se nametnuti na ležeran, jednostavan i neposredan

način, u nadi da će zaživjeti i prerasti u jedinstven i prepoznatljiv međunarodni kazališni festival.

7.2.3.12. Ostale manifestacije Umjetničke akademije u Osijeku od značaja za grad

Još je nekoliko relativno mladih, ali vrlo značajnih manifestacija koje je pokrenula

osječka Umjetnička akademija. Od kazališno-scenskih manifestacija izdvajamo još i Lutkokaz,

međunarodnu reviju lutkarstava. Od glazbenih manifestacija ističemo GLAZ-B-OS i

Međunarodno pjevačko natjecanje Lav Mirski, a od likovnih Umjetničku koloniju Jarčevac.

Istaknuli bismo i jednu novu inicijativu pod nazivom 2014. godina Julija Knifera: Vijeće

Umjetničke akademije u Osijeku donijelo je odluku da se godina 2014. proglasi godinom Julija

Knifera (Osijek, 23. travnja 1924. − Pariz, 7. prosinca 2004.) povodom devedesete obljetnice


136

rođenja i desete obljetnice njegove smrti. U obilježavanju Kniferove godine sudjelovat će sva tri

Odsjeka Umjetničke akademije u suradnji s HDLU-om, Akademijom likovnih umjetnosti u

Zagrebu i veleposlanstvom Republike Francuske u Hrvatskoj. Upriličit će se niz umjetničkih

zbivanja na temu meandra, npr. prikladno obilježavanje rodne kuće Julija Knifera u Vukovarskoj

ulici, iniciranje naziva ulice Julija Knifera i uvođenje motiva meandra u gradske prostore, osobito

na promenadi uz Dravu.

Festival InterVox kulturna je manifestacija koja predstavlja bogatstvo i raznovrsnost

vokalne umjetnosti, talenta i kreativnosti umjetnika svih generacija. U sklopu festivala publici će

se predstaviti domaći i inozemni umjetnici kroz niz koncerata, od solističkih do simfonijskih,

opernih i operetnih predstava, seminara i radionica. Oko 500 pjevača, glazbenika i organizatora

sudjeluje u pripremi i izvedbi Festivala.

Međunarodno pjevačko natjecanje Lav Mirskipokazalo se prijeko potrebnom

manifestacijom na glazbenom polju. Natjecatelji pristižu iz sljedećih zemalja: Mađarske, Bosne i

Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Slovenije, Austrije, Irske, Italije i mnogih drugih, a

riječ je o studentima, učenicima i završenim školovanim umjetnicima. Oko 100 mladih

glazbenika nastupa na Natjecanju i nastoji izboriti najbolji plasman.

GLAZBOS − glazbene božićne svečanosti Umjetničke akademije u Osijeku: kulturna

manifestacija, uključuje organizaciju koncerata, predavanja i radionica na temu povezanosti

glazbene umjetnosti s idejom sličnih predbožićnih blagdanskih manifestacija srednjoeuropskog

okružja.

7.2.3.13. Međunarodni kazališni festival na njemačkom jeziku

U Osijeku se, u organizaciji Njemačke narodnosne zajednice – Zemaljske udruge

Podunavskih Švaba, već sedam godina zaredom održava Međunarodni festival na njemačkom

jeziku. Na festivalu sudjeluju kazališne skupine iz Hrvatske, Mađarske, Rumunjske i drugih

europskih zemalja, a posjetitelji mogu sudjelovati i na kazališnim radionicama koje drže iskusni

domaći i strani kazališni pedagozi. Jedan od pokrovitelja festivala je Grad Osijek.

7.2.3.14. Slavonski biennale


137

Izložba Slavonski biennale tradicionalna je likovna manifestacija koju već više od 40

godina organizira Muzej likovnih umjetnosti u Osijeku i šire (npr. 20. i 23. slavonski biennale

uključilo je istovremeno više izložbenih prostora). Započela kao izložba Slavoncima, no s

vremenom se profilira dajući pravo svima koji se prijavljuju po zadanim kriterijima. Na

Slavonskom biennalu zastupljene su sljedeće likovne discipline: slikarstvo, kiparstvo, grafika,

multimedija, video, fotografija i druge suvremene umjetničke prakse. Ovo je jedina manifestacija

u regiji koja uključuje ulogu kustosa i žirija − detektirajući tijekove suvremene umjetničke

prakse.

7.2.3.15. Dani grafike

Likovna manifestacija koju organizira Muzej likovnih umjetnosti u Osijeku, a posvećena

je grafičkoj umjetnosti u nivou regije, hrvatskoj grafičkoj sceni, ali i u međunarodnoj panorami

(V. dani grafike u suradnji s Ljubljanom), njezinoj revitalizaciji, boljem razumijevanju i

popularizaciji: izložbe grafika, grafičke radionice, predavanja na temu grafičke umjetnosti,

predstavljanja edicija posvećenih grafici i sl. Dani grafike u Osijeku održavaju se od 2004.

godine.

7.2.3.16. Memorijal Ive Kerdića - Triennale medaljerstva i male plastike

Muzej likovnih umjetnosti organizira Memorijal Ive Kerdića, nacionalnu smotru koja

trijenalno predstavlja hrvatsko medaljerstvo i malu plastiku – dvije vrlo specifične, uske likovne

discipline unutar umjetnosti kiparstva, kojima se u Hrvatskoj bavi razmjerno mali broj umjetnika.

Ova umjetnička priredba s respektabilnom tradicijom od preko trideset godina postojanja

zamišljena je kao reprezentativan pregled suvremenog recentnog stvaralaštva na toj specifičnoj

umjetničkoj sceni. Sukladno izložbenom konceptu i dosadašnjoj praksi, Memorijal Ive Kerdića

sastoji se od selekcije suvremenog medaljerstva i male plastike te zasebne tematske izložbe iz

hrvatske kiparske suvremenosti ili baštine, također u oblicima kiparske minijature. Izbor radova

koji se prikazuju na memorijalima rezultat su ocjene posebno formiranog Umjetničkog savjeta.

7.2.3.17. Dani Matice hrvatske


138

Matica hrvatska, Ogranak Osijek svake godine priređuje bogat kulturni program povodom

Dana Matice hrvatske, koji obuhvaća ne samo književna događanja nego i događanja s područja

ostalih kulturnih djelatnosti. Svake godine ova se manifestacija ostvaruje u okviru međunarodne

suradnje s Maticom hrvatskom iz gradova susjednih zemalja koji su ujedno i gradovi-prijatelji

Grada Osijeka: Pečuh, Subotica i Tuzla. Manifestacija najčešće obuhvaća književne večeri,

tribine i okrugle stolove, predstavljanja književnih izdanja, književne rasprave, pjesničke večeri,

ali i koncerte te izložbe.

7.2.3.18. Međunarodna radionica umjetničke grafike – HDLU Osijek

Međunarodna radionica umjetničke grafike odvija se u radionicama likovnog odsjeka

Umjetničke akademije u Osijeku opremljenim po profesionalnim standardima. Manifestacija traje

deset dana u srpnju svake godine, a do sada su s velikim uspjehom realizirane dvije radionice što

pokazuju reakcije publike i struke prilikom izložbi održanih u Osijeku i Zagrebu. Svaki saziv

Međunarodne radionice umjetničke grafike popraćen je izložbom radova sudionika čiji veći dio

pripada zbirkama grafike u zemlji, a manji sponzorima ili je namijenjen tržištu. Time se otvara i

mogućnost dodatnog sufinanciranja projekta. U organiziranju i vođenju međunarodnih aktivnosti

radionice grafike sudjeluju HDLU Osijek, Umjetnička akademija te gospodin Stanislav

Marijanović, koji je vodio i Međunarodnu grafičku ljetnu školu Vrbničke grafičke akademije, a

kao potpredsjedniku međunarodnog udruženja grafičara Torben Bo Halbirk u Parizu, na

raspolaganju mu stoje bogate datoteke i kontakti.

7.2.3.19. Zemlja bez granica

Međunarodni kulturni pedagoški projekt za djecu i mlade Zemlja bez granica pokrenut je

na inicijativu štićenika 2004. godine u Osijeku, ali je vrlo brzo od manifestacije prerastao u

najveći festival za djecu i mlade u kontinentalnoj Hrvatskoj koji se održava svake godine. Cilj je

projekta neformalno učenje kreativnih i umjetničkih stvaralačkih vještina kojima se potiče

međunarodna interkulturalna suradnja, umrežavanje institucija i udruga u lokalnoj zajednici i šire,

a sve u svrhu prevencije neprihvatljivoga ponašanja djece i mladih, promocije kreativnosti i


139

originalnosti u pedagoškom radu te kulture u cjelini. Poseban je naglasak stavljen na uključivanje

djece i osoba s poteškoćama i onih koji ne žive u svojoj obitelji. Zemlja bez granica održavala se

devet godina u gradu Osijeku uz potporu Grada Osijeka, pokroviteljstvo Predsjednika RH,

Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstva kulture, veleposlanstava i brojnih

sponzora, i to krajem kolovoza pod različitim manifestacijskim nazivima: 2004. Na mostu; 2005.

Ja mogu; 2006. Svijetlit' u mraku; 2007. Letjeti; 2008. Kao oblak; 2009. Sanjam; 2010. Čudesne

ulice i 2010. Grad beskrajnih ljudi (održana u Zadru); 2011. ... I …; 2012. Mjesto za mene; 2014.

Nevidljive ptice.

Tijekom devet festivalskih godina sudjelovale su 23 zemlje iz Europe i svijeta, 279

umjetnika, 523 pedagoška djelatnika, 903 volontera te 16 000 djece i mladih, a održano je 302

radionice. Cijelo događanje nije natjecateljskog tipa, već nastoji ohrabriti svako dijete i mladog

čovjeka na učenje novih vještina. Festival osmišljavaju umjetnici i pedagoški djelatnici, vođeni

idejama djece iz područja glazbe, plesa, slikarstva, multimedije, kazališta, kiparstva, odjevnog

dizajna, zanatskih vještina i sl. Za se vrijeme festivala stari dio grada, Tvrđa (parkovi, ulice,

trgovi), pretvara u svijet mašte gdje tisuće djece i mladih interaktivno radi na zadanu temu. Svaku

večer i tijekom dana u gradu se odvijaju različiti performansi, izvedbe koje su neočekivana

kreativna intervencija na javnim površinama i u prostorima koji okupljaju veliki broj ljudi, a što

inače nije ustaljena praksa. Posljednju noć festivala otvara se Bezgranična zemlja koja predstavlja

dječje i umjetničke snove, a posjetitelji ovu beskrajnu zemlju stvaralaštva mogu doživjeti samo

jednom. Bezgranična zemlja sinteza je stvaranja i zajedništva, bogatstvo različitosti, preplitanje

brojnih kultura i naslijeđa utkanih u njezino središte oslobođeno predrasudama. Na ovaj način

povezujemo sve generacije.

S obzirom na međunarodni karakter Festivala, svake godine kao gosti sudjeluju i

veleposlanici zemalja iz kojih umjetnici dolaze. Do sada su Zemlju bez granica posjetila sljedeća

veleposlanstva: Italija, Slovenija, Japan, Rumunjska, Makedonija, Nizozemska, Srbija te Bosna i

Hercegovina. Uz njih, Festival posjećuju i odgojno-obrazovne ustanove iz drugih županija, ali i

inozemstva.

U vrijeme pripreme i za vrijeme održavanja festivala svi lokalni, ali i nacionalni mediji

najavljuju i objavljuju događanja Zemlje bez granica, o čemu svjedoči više od 200 različitih

reportaža, tematskih emisija i sl. Od 2005. partner Festivala je Grad Osijek, a kao donatori ili

sponzori podržavaju ga privatna ili javna poduzeća te druge organizacije. Festival ujedno promiče


140

i kreativni turizam u Osijeku i široj regiji pa je 2011. manifestacija predstavljena na iznimno

popularnoj promotivno-turističkoj internetskoj stanici TOURISTAR.

(http://touristar.tv/hr/events/world-without-borders-osijek/).

7.2.3.20. Landart festival SLAMA

Akademski kipar Nikola Faller pokrenuo je 2006. posebnu vrstu umjetničke manifestacije

– kolonija koja je ubrzo prerasla u landart festival SLAMA. 2007. Faller i njegova obitelj osnivaju

udrugu pod nazivom SLAMA koja koordinira organizaciju kolonije, kasnije festivala. Iste godine

kolonija postaje međunarodna, a 2008. prerasta u landart festival. Prvih 6 kiparskih kolonija i

landart festivala SLAMA održali su se na njivi obiteljskog gospodarstva Fallerovi Dvori u Lugu,

Baranja. 2012. umjetnik i pokretač kolonije/festivala, Nikola Faller, premjestio je festival u sam

grad Osijek, u Perivoj kralja Tomislava. Slama se pokazala kao izvrstan i autentičan kiparski

materijal kojeg u ravnici ima u izobilju, poput bijela kamena na moru. Svojstva slame dopuštaju

brzu i laku intervenciju, monumentalnu dimenziju, izuzetno su kratkog vijeka trajanja i

podrazumijeva se potpuna ekološka reciklaža.

Dvije osnovne namjere pri organizaciji ovog projekta su poticanje suvremenog kiparskog

izričaja u materijalu slama i oživljavanje jednog davno usnulog rituala žetvenih svečanosti.

7.2.3.21. Međunarodni salon digitalne fotografije Osijek

U okviru međunarodne suradnje Fotokluba Osijek i Mecseki Fotokluba Pečuh organizira

se svjetska izložba Hrvatski međunarodni salon digitalne fotografije Osijek, koji se već sedam

puta održao u Galeriji Kazamat. Izložba se organizira po pravilnicima i s licencama FIAP (La

Fédération Internationale de l'Art Photographique), Hrvatskog fotosaveza, PSA (Photographic

Society of America), britanskog RPS (The Royal Photographic Society), UPI (United

Photographers International) i ISF (Image Sans Frontiere) pa je stoga privukla 500 autora iz 65

zemalja sa svih kontinenata. Oni se natječu po tim pravilima i pod patronatom tih međunarodnih

društava i federacija. Redoviti pokrovitelj ove izložbe je Grad Osijek.

http://touristar.tv/hr/events/world-without-borders-osijek/


141

7.2.3.22. Ostale manifestacije od značaja za kulturni identitet i promidžbu grada

Istaknut ćemo još nekoliko značajnih manifestacija od značaja za Osijek:

Urban Fest Osijek – UFO: festival urbane glazbe koji okuplja mlade neafirmirane glazbenike, a

kao gosti festivala nastupaju njihovi afirmirani kolege. Sredinom lipnja, u četiri dana trajanja

festivala, osječka publika i svi osječki dragi gosti imaju priliku uživati u zvucima pop-rock,

metal, rap, hip-hop i zvucima elektroničke glazbe koje samo za njih proizvodi oko 35 izvođača iz

Hrvatske i Europe.

Dani frankofonije:Društvo za kulturnu suradnju – Francuska alijansa organizira Dane

frankofonije u Osijeku u kontinuitetu od 1997. Svake godine u okviru ovog festivala predstavlja

se 5 do 10 kulturnih i umjetničkih događanja. Međunarodni dan Frankofonije obilježava se 20.

ožujka, a posvećen je francuskom jeziku i multikulturalnoj zajednici koju čini preko 220 milijuna

govornika u svijetu. Ovaj dan slavi se na svih pet kontinenata kroz različita događanja koja

oslikavaju bogatstvo kultura, običaja i vrijednosti Frankofonije. 2014. organizira se po 10. put

pod nazivom Mjesec Frankofonije, a uključuje koncerte klasične i suvremene glazbe, reviju

frankofonih filmova, predavanja, radionice i igraonice te predstavljanje francuske gastronomije.

Dan Mađara u Osijeku: tradicionalna manifestacijapod pokroviteljstvom Grada Osijeka,

a od 1999. redovno ju organizira Mađarsko kulturno društvoNépkör tijekom mjeseca rujna na

glavnom trgu u središtu grada. Ova manifestacija kulturnog amaterizma i tradicije mađarske

nacionalne manjine u istočnoj Hrvatskoj održava se u Osijeku već 15 godina zaredom. Svake

godine na ovoj manifestaciji sudjeluju i gosti iz gradova-prijatelja Pečuha i XIII. okruga

Budimpešte.

Dani austrijske kulture: Ovu manifestacijuorganizira Austrijski kulturni forum u Zagrebu s

potporom Veleposlanstva Republike Austrije u RH, zajedno s Hrvatsko-austrijskim društvom u

Osijeku i Gradom Osijekom. Održana je četiri puta u Osijeku te polako postaje tradicijom. Svake

godine na programu su raznolika kulturna događanja, a bliske povijesno-kulturne veze između

Austrije i Slavonije upravo su do danas vidljive u Osijeku i ovoj regiji. Manifestacija se sastoji od

koncerata, revije filmova, književnih susreta, izložbi i ostalih kulturnih događanja.


142

Dani makedonske kulture, Dani slovenske kulture, Dani albanske kulture (u lipnju): dotične

udruge nacionalnih manjina svake godine organiziraju prezentaciju svojih kultura, tradicija i

kulturnog naslijeđa.

Dani talijanske kulture održali su se u Osijeku po prvi puta 2013. u organizaciji Talijankog

instituta za kulturu iz Zagreba, Kinematografa Osijek d.d. i Udruge Talijana i Hrvata u Slavoniji

uz potporu Grada Osijeka. Nadamo se da je to početak jedne zanimljive manifestacijske tradicije

i suradnje.

Pannonian challenge: najraširenije tradicionalno natjecanje u ekstremnim sportovima u regiji, a

održava se od 1999. Kako se u sastavu ove manifestacije odvijaju i kulturna događanja mladih

(koncerti, izložbe, videoprojekcije), ovu manifestaciju možemo uvrstiti i među kulturne. Održava

se u Osijeku krajem kolovoza, a profilirala se kao vodeća manifestacija za ljubitelje ekstremnih

sportova i subkulture mladih. Dokaz tomu je međunarodni karakter i sudjelovanje vrhunskih

natjecatelja i izvođača iz cijeloga svijeta, te velika posjećenost. Natjecatelji se natječu u

ekstremnom biciklizmu, koturaljkanju i vožnji skatea u osječkom skate parku te u šumi na lijevoj

obali Drave (MTB 4X i BMX dirt session). Tijekom natjecanja održavaju se koncertne večeri s

izvođačima iz zemlje i inozemstva, zabave, videoprojekcije, izložbe itd. Grad Osijek je

tradicionalno pokrovitelj ove manifestacije.

Manifestacija Noć muzeja: manifestacija s ciljem popularizacije muzeja koja se u Osijeku

organizira od 2007. godine. Za Noć muzeja svi muzeji i galerije u Osijeku daruju publici

besplatan ulaz i posebne programe (obično različite kreativne radionice, ali i koncerti, kraće

predstave i slično) te ostaju otvoreni do kasno u noć.

Sajam antikviteta:održava se tijekom cijele godine, svake prve subote u mjesecu na Trgu Sv.

Trojstva u Tvrđi. Sajam se održava u organizaciji Glasa Slavonije d.d., uz suorganizaciju

Turističke zajednice grada Osijeka i pod pokroviteljstvom Grada Osijeka.

Šarana jaja bojama grada: Grad Osijek u suradnji s ustanovama kulture, udrugama nacionalnih

manjina i građanskim udrugama te osnovnim školama, Centrom za predškolski odgoj i Centrom

za odgoj i obrazovanje Ivan Štark priređuje tradicionalnu preduskrsnu manifestaciju koja

prikazuje raznolikost i bogatstvo korizmenih i uskrsnih običaja hrvatskog naroda i nacionalnih

manjina našega grada.


143

*Svakako valja naglasiti kako, zbog prostornih razloga, nismo u mogućnosti obuhvatiti sve

manifestacije u gradu Osijeku, što ni u kom slučaju ne znači da su ostale manje manifestacije i

manje važne.

7.3. Međunarodna kulturna suradnja

Dugi niz godina Grad Osijek uspostavlja živu međunarodnu kulturnu suradnju. Još od

1973. Grad Osijek intenzivno radi na razvoju međunarodne suradnje, posebice na području

kulture i sporta. Tako je dosad razvio mrežu od 10 gradova-prijatelja: Pečuh, Pforzheim, Maribor,

Tuzla, Ploiesti, Lausanne, Nitra, XIII. okrug Budimpešte, Prizren i Subotica. Izgledno je i

skorašnje potpisivanje sporazuma o prijateljstvu s gradom Vicenzom iz Italije.

Suradnja Osijek – Pečuh

Osijek i Pečuh su gradovi-prijatelji od 1973. Povelja prijateljstva obnovljena je na 30.

obljetnicu. Suradnja u području društvenih djelatnosti odvijala se u vidu razmjena i zajedničkih

projekata. Grad Osijek pružio je potporu pri nominaciji Pečuha za europski grad kulture 2010.

Tom je prigodom dogovorena jednomjesečna prezentacija projekata europski grad kulture u

Osijeku tijekom OLJK-a 2010.

Dosadašnja suradnja, naročito tijekom 2009. u smislu pripreme za Europski grad kulture

2010., pokazuje zajednički realizirane projekte u kulturi i prosvjeti:

− složena kulturno-turistička suradnja Osječko-baranjske županije (Co-Cu-Co), Županije

Baranja, Grada Osijeka i Grada Pečuha 2004. − 2006.

− koprodukcija oratorija Izaija, Davora Bobića, u izvedbi Panonske filharmonije Pečuh,

Umjetničke akademije u Osijeku i Polifonije. Oratorij je izveden u Bazilici u Pečuhu 18. travnja

2009., u Konkatedrali sv. Petra i Pavla u Osijeku, 19. travnja 2009. i u Katedrali u Varaždinu 21.

travnja 2009.

− Meeting point Arad biennale 2007. rezultat je suradnje izložbi članova HDLU-a u Pečuhu i

velike izložbe Victor Vasarely 2002. u Izložbenoj dvorani Waldinger

− kviz – Kulturna baština danas i sutra 2008.

− Jazz spring festival: sudjeluju jazz-ansambli Osijeka i Pečuha


144

− Dječje kazalište u Osijeku i Hrvatsko kazalište u Pečuhu realizirali su zajedničku predstavu

Junaci Pavlove ulice Ferenca Molnara. Redatelj predstave istaknuti je mađarski umjetnik Janos

Szikora, a kostimografkinja je Barbara Bourek. Autorsku ekipu i glumački ansambl činili su

umjetnici iz Hrvatske i Mađarske, a predstava je izvedena u sklopu programa Pecs2020.

Suradnja s Gradom Pforzheimom iznjedrila je 2. međunarodni festival amaterskih

dramskihskupina mladih u Dječjem kazalištu Osijek (danas nosi naziv Međunarodni kazališni

festival nanjemačkom jeziku). Isto tako, mladi umjetnici-amateri iz Osijeka sudjeluju na

Međunarodnim danima amaterskih kazališta.

Suradnja s fondacijom Balkan Peace Project i XIII. okrugom Budimpešte odvela je izložbu

Samouka umjetnost Osijeka u nizozemski grad Haarlem i u Budimpeštu; dok je suradnja s

veleposlanstvom Kraljevine Španjolske i Talijanskim institutom za kulturu dovela u Osijek

izložbu Pabla Picassa Faksimili skica za Guernicu i reprezentativnu izložbu talijanskoga

slikarstva devedesetih – Projekt esencije. Zahvaljujući plodnoj međunarodnoj suradnji na

području kulture, partneri iz Haarlema darovali su bibliobus Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici

Osijek. Suradnja s mađarskim Ravnateljstvom Županijskih muzeja Baranje obilježila je kraj

2002. presjekom umjetničkih radova Victora Vasarelyja u Izložbenoj dvorani Waldinger.

Suradnja sa Suboticom:

− 2006.: razmjena likovnih izložbi umjetnika Osijeka i Subotice

− 2011.: IV. Jazz Spring Festival u suradnji s Gradom Pečuhom, Suboticom i Novim Sadom, a

nositelj organizacije bila je udruga Argus Osijek. Suradnja s Gradom Suboticom dugi se niz

godina odvija i na programu Dužijanca; izložbi i radionicama Slame Nikole Fallera i Likovnoj

koloniji HDLUA Likar Osijek

− Matica Hrvatska:Dani MH – osječki ogranak surađuje je sa svojim pandanima u Subotici (i

Tuzli i Pečuhu): suradnja kroz festival MH i druge manifestacije MH te posebice kroz

suizdavaštvo knjiga

− Dječje Kazalište Branka Mihaljevića je do sada intenzivno surađivalo s gradom Suboticom

razmjenom gostujućih predstava u Subotici, a Subotica je gostovala u gradu Osijeku na SLUK-u i

Osječkom ljetu kulture. Posebice je za pohvalu pomoć Grada Osijeka i Dječjeg kazališta u


145

realizaciji premijernog naslova Ždribac zlatne grive (početak djelovanja dječje scene uz pozorište

Subotica).Svake godine Grad Osijek i Dječje kazalište ugošćavaju 50-ak učenika-recitatora na

hrvatskom jeziku u Gradu i Kazalištu kao nagradu učenicima, profesorima, a posebno voditeljici

projekta Katarini Čeliković za njegovanje književnosti i hrvatskog jezika

− Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku ima dugogodišnju i plodnu suradnju s kazalištem u

Subotici, posebice u razmjeni kazališnih gostovanja. Dužijanca Josipa Andrića gostovala je 1993.

u Baji i Subotici za mnogobrojnu publiku hrvatske manjine u Vojvodini. Dosadašnja suradnja u

pojedinačnoj potpori umjetnika: redatelja, scenografa i kostimografa u realizaciji predstava u

HNK-a u Osijeku i Pozorištu u Subotici nastavit će se kroz konkretni dogovor o redateljskoj

postavi iz Subotice na osječkom dramskom projektu Ukleta kuća

− Muzej Slavonije Osijek intenzivno surađuje s Muzejom grada Subotice u razmjeni izložbi te uz

suradnju Grada Osijeka i u programima čuvene manifestacije Dužijance

− HFTG ostvaruje u okviru svoga cjelokupnog programa i jednu koncertnu večer tamburaške

glazbe u Subotici .

Izuzetno dobru međunarodnu suradnju u zadnjih nekoliko godina razvila je Umjetnička

akademija u Osijeku s Akademijom umetnosti iz Novog Sada, a kruna te suradnje ogleda se u

zajedničkom EU projektu Panonski put umjetnosti, kojega akademije provode u sklopu EU IPA

programa prekogranične suradnje Hrvatska – Srbija.

Grad Osijek je početkom 2014. ponovno oživio suradnju s Gradom Somborom i njegovim

ustanovama u kulturi.Nakon posjeta gradonačelnika Sombora, Nemanje Delića, Gradu Osijeku

sredinom veljače 2014., osječka je delegacija, predvođena zamjenikom gradonačelnika

Vladimirom Hamom, boravila u radnom posjetu Gradu Somboru u ožujku.

Predstavnici osječkih kulturnih ustanova posjetili su somborske ustanove u kulturi (Gradskog

muzeja, Galerije Milan Konjović, Gradske biblioteke, Kulturnog centra, Istorijskog arhiva,

Narodnog pozorišta) te je dogovorena kulturna razmjena koja će donijeti gostovanje somborskog

Narodnog pozorišta na ovogodišnjem Osječkom ljetu kulture, te gostovanje osječkog HNK-a s

opernom predstavom u Somboru. Dogovorene su razmjene i drugih, likovnih i književnih

sadržaja.

Grad Osijek je i član AVEC-a (Mreže europskih kulturnih gradova) te je namjera i nadalje

njegovati i razvijati partnerstvo među gradovima-članovima mreže.


146

7.3.1. Osijek – Europska prijestolnica kulture 2020.

U 2013. počele su intenzivnije pripreme za kandidaturu grada Osijeka za Europsku

prijestolnicu kulture 2020. koje će se nastaviti i kroz cijelu 2014. godinu. Strategija kulturnog

razvitka Grada Osijeka 2014.-2020. izrađena je kroz suradnju Umjetničke akademije u Osijeku,

Upravnog odjela za društvene djelatnosti i Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje na

temelju prijedloga i glavnih smjernica razvoja stručnog tima Umjetničke akademije te strateških

planova ustanova i udruga u kulturi s područja grada Osijeka. Nakon javne rasprave utvrđena je

konačna verzija strategije, koja je proslijeđena Gradskome vijeću Grada Osijeka na usvajanje.

Grad Osijek ima čvrstu namjeru kandidirati se za naslov Europske prijestolnice kulture jer

želi čvršće pozicionirati i promicati Osijek u okviru Europske unije. Također, želja je i snažnije

razviti kulturne djelatnosti u gradu, posebice nezavisnu scenu. Kandidatura može znatno

doprinijeti promidžbi i 'brendiranju' grada, ali i zbog povezivanja i stvaranja sinergije unutar

samog kulturnog sektora (povezivanje i umrežavanje svih kulturnih sudionika na području grada,

snažnija međusektorska suradnja, npr. povezivanje kulture i turizma, umrežavanje ustanova u

kulturi i umjetničkih udruga i društava u nacionalne i međunarodne mreže, valorizacija

multietničke i multikonfesionalne materijalne i nematerijalne kulturne baštine te zaštita i

valorizacija spomeničke te industrijske i obrtničke baštine, poticanje razvoja kreativnih industrija

u gradu, preusmjeravanje kulturnog sektora dijelom na nove mogućnosti financiranja projekata u

kulturi iz EU fondova). Ovim procesom želi se potaći razvoj kreativnosti i inicijative pomalo

uspavanoga kulturnog sektora u gradu (posebice kod obećavajućeg mladog naraštaja umjetnika i

kulturnjaka koji se školuju na Umjetničkoj akademiji i Odjelu za kulturologiju), ali i

samopreispitivanje vlastitih vrijednosti.

Ovaj proces trebao bi predstavljati unificirajuću snagu grada, proces kulturnog razvitka

koji za sobom vuče i turistički i ekonomski razvitak, ali sve treba ići u istom smjeru sa

zajedničkim ciljem jedinstva i napretka. Manifestacija pruža prigodu za jačanje suradnje u

području kulture i promidžbu trajnog interkulturalnog dijaloga na europskoj razini. Ona mora

naglasiti zajednička obilježja i različitosti europskih kultura. Obvezatna sastavnica ove

manifestacije je „europska dimenzija”, što podrazumijeva:

a) poticati suradnju među kulturnim djelatnicima, umjetnicima i gradovima iz dotičnih država

članica i drugih država članica u svim kulturnim sektorima


147

b) istaknuti bogatstvo kulturne raznolikosti u Europi

c) istaknuti zajedničke aspekte europskih kultura.

U veljači 2014. donesena je Odluka Europskog parlamenta i Vijeća kojom se uspostavlja

akcija Unije za Europske prijestolnice kulture za razdoblje 2020. − 2033. i definiraju aktivnosti

izbora i provedbe projekta Europske prijestolnice kulture − EPK (Decision of the European

Parliament and of the Council establishing a Union action for the European Capitals of

Culturefor the years 2020. to 2033.) s popisom zemalja čiji bi gradovi mogli dobiti priliku za

kandiranje za Europsku prijestolnicu kulture od 2020. godine nadalje. Usvajanje ove Odluke

otvara mogućnost da titulu Europske prijestolnice kulture 2020. godine ponesu jedan hrvatski i

jedan irski grad. Ministarstvo kulture je 11. lipnja 2014. objavilo Poziv za podnošenje prijava za

inicijativu Unije Europska prijestolnica kulture za 2020. godinu.

Važno je istaknuti kako cjelokupne pripreme za ovaj opsežan projekt traju jako dugo.

Riječ je o pothvatu koji zahtijeva ulaganje iznimno puno truda, vremena i volje, ali će njegovi

dugoročni doprinosi za grad i regiju, a u konačnici i za cijelu Hrvatsku, biti iznimno značajni.

Njega se ne smije promatrati samo s aspekta kulture, već i kroz utjecaje na gospodarski razvoj,

socijalnu uključenost, turizam i druge sektore. Jedan od primarnih ciljeva projekta je održivost,

što znači da sve aktivnosti koje će on uključivati ostave utisak i na budući razvoj grada i njegove

okolice i kada godina Europske prijestolnice kulture završi.

Sljedeći koraci u postupku kandidiranja:

1. Predložiti Strategiju kulturnog razvitka grada Osijeka 2014. − 2020. Gradskom vijeću Grada

Osijeka na usvajanje.

2. Predložiti Gradskom vijeću Grada Osijeka kandidiranje Osijeka za EPK 2020. godine.

3. Osnovati odbore za osmišljavanje kandidature i programa Osijeka za EPK 2020.

4. Na temelju prijedloga odbora iz točke 3. te ustanova, udruga i organizacija u kulturi pristiglih

na javni poziv formirat će se prijedlog programa za kandidaturu Osijeka za EPK 2020. Zatim će

se popunjavati obrazac za prijavu u svim sastavnim elementima (osnovna načela, struktura

programa, organizacija, financiranje, gradska infrastruktura, komunikacijska strategija, evaluacija

i nadzor).

5. Osnovati Upravni odjel za kulturu, a unutar njega Odsjek za Europsku prijestolnicu kulture.

6. Osnovati agenciju za operativno provođenje projekta EPK, nakon što budu poznati rezultati 2.

kruga natječaja tijekom 2017.).


148

7. Definirati načine i postupke evaluacije svih faza projekta.

7.3.2. Korištenje fondova Europske unije

Zajednički zaključak većine sudionika kulturnog života grada Osijeka koji su sudjelovali

na okruglom stolu/javnom dijalogu održanog 19. 9. 2013. u kinu Urania, s temom Razvoj i

financiranje projekata u području kreativnih industrija, sinergiji s gospodarskim djelatnostima,

njihovoj međuovisnosti i mogućnostima jačanja korištenjem EU fondova, glasio je: „Jedna od

osnovnih prepreka je nepostojanje dijaloga na svim razinama, nespremnost i nedovoljna

kompetentnost za pripremu i provedbu projekata financiranih iz EU programa te nedostatni

vlastiti kapaciteti organizacija, udruga i institucija koje je nužno jačati jer su kapaciteti ključ

uspješne pripreme i provedbe projekata. Kroz izvaninstitucionalno umrežavanje potrebno je

stvoriti sinergijsko djelovanje da bi se iskoristilo što više sredstava iz EU fondova.“ Iz ovih

zaključaka jasno proizlazi da je nužno bolje pripremiti kulturnu zajednicu na privlačenje novoga

izvora financiranja putem raznih fondova EU.

Grad Osijek svake godine sufinancira obrazovne programe Pučkog otvorenog učilišta

Osijek koji su od interesa za Grad Osijek. Jedan od njih je iProgram usavršavanja za poslove

menadžera za izradu i provedbu EU projekata. Grad djelatnicima Grada Osijeka i ustanova

kojima je Grad osnivač financira cijelu obuku. Dosada je obuku prošlo 30-ak službenika Grada

Osijeka i samo 2 kulturna djelatnika. Nužno je staviti veći naglasak na obuku djelatnika u kulturi

kroz ovaj program te bi u sljedeće 2 − 3 godine trebalo stvoriti kritičnu masu obučenih

menadžera EU projekata, koji će biti predvodnici novog načina upravljanja financijskim

resursima u kulturi.

Gradsko vijeće Grada Osijeka na svojoj je 6. sjednici održanoj 10. prosinca 2013. donijelo

odluku o osnivanju Upravnog odjela za projekte i programe Europske unije i gospodarstvo, koji

će koordinirati sve poslove vezane uz praćenje i prijavljivanje na natječaje Europske unije te

voditi projekte sufinancirane iz različitih programa i fondova Europske unije. Ovaj odjel upravo

je u postupku ekipiranja.

7.3.2.1. Strukturni i kohezijski fondovi


149

Od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja 2013. dostupno nam je

korištenje sredstava strukturnih i kohezijskog fonda sa sredstvima znatno izdašnijim nego u

predpristupnom razdoblju. Upravo je već 1. srpnja 2013. Europska komisija odobrila sredstva iz

Kohezijskog fonda za Projekt poboljšanja vodne infrastrukture u Osijeku (projekt proširenja i

poboljšanja kanalizacijskog sustava u Osijeku i izgradnje postrojenja za obradu otpadnih voda) u

ukupnom iznosu od 72.508.560,00€. Taj projekt prijavili su gradska tvrtka Vodovod Osijek d.o.o.

i Grad Osijek uz pomoć Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje (RRA SiB). RRA SiB,

čiji suosnivač je Grad Osijek, provela je izuzetno mnogo EU projekata u predpristupnom

razdoblju te je po svojim rezultatima jedan od vodećih čimbenika u povlačenju sredstava

Europske unije u cijeloj Hrvatskoj. Stoga smatramo da smo dobro pripremljeni za izradu i

provedbu projekata za strukturne i kohezijski fond te da ćemo u financijskoj perspektivi 2014. −

2020. moći realizirati sve planirane projekte (koji su kao priotiteti navedeni i u ovoj strategiji) te s

obzirom na dosadašnje rezultate i na provođenje nedavno uvedenih mjera koje doprinose tom

cilju (provedba obuke službenika Grada Osijeka, gradskih tvrtki i ustanova kroz Program

usavršavanja za poslove menadžera za izradu i provedbu EU projekata te osnivanje i ekipiranje

novoga Upravnog odjela za projekte i programe Europske unije i gospodarstvo).

7.3.2.2. Programi Europske unije: Kreativna Europa 2014. − 2020., Europa za građane i

Erasmus +

Program Europske unije Kreativna Europa 2014. – 2020. sedmogodišnji je program

namijenjen kulturnom i audiovizualnom sektoru. U okviru tog programa postoje dva

potprograma: Kultura i MEDIA. Potprogram Kultura predstavlja nastavak prethodnih, uspješnih

programa Europske unije Kultura 2000 i Kultura 2007. – 2013.

Potprogram Kultura pruža mogućnost potpore projektima kulturnih i kreativnih

organizacija koji sadrže europsku dimenziju i/ili promiču prekograničnu i transnacionalnu

suradnju te kolanje umjetničkih djela van granica matične države, ali i mobilnost samih

umjetnika. Taj potprogram predviđa potpore kroz shemu 4 vrste natječaja: Potpora europskim

projektima suradnje, Potpora projektima književnih prijevoda, Potpora europskim mrežama i

Potpora europskim platformama.

http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=9826





150

Potprogram MEDIA namijenjen je europskoj audiovizualnoj industriji, a omogućuje

potporu europskim filmskim djelatnicima u razvoju novih filmova, traženju partnera i pronalasku

publike izvan nacionalnih granica. Potprogram MEDIA omogućuje sufinanciranje filmova manjih

producentskih tvrtki koje teže pronalaze nove izvore financiranja (sufinanciranje razvoja i

distribucije tisuću filmova godišnje − igrani i dokumentarni filmovi, televizijske dramske serije i

nove medijske vrste), sufinanciranje radionica usavršavanja namijenjenih mladim i već

afirmiranim filmskim djelatnicima te novih tehnologija i platformi za isporuku audiovizualnoga

sadržaja. U potprogram MEDIA sudjeluju 33 zemlje, a ostvaruje važan doprinos u poticanju

kulturne raznolikosti i prekograničnoga razumijevanja drugih kultura (npr. podupire stotinjak

europskih filmskih festivala).

Koordinacija programa Kreativna Europa na nacionalnoj je razini u nadležnosti

Ministarstva kulture, čiji jeDesk Kreativne Europe izravno zadužen za koordinaciju

potprograma Kultura, dok jeDesku Kreativne Europe, pri Hrvatskom audiovizualnom centru,

povjerena koordinacija potprograma MEDIA s mogućim sudjelovanjem u europskim projektima

vezanim isključivo uz sektor audiovizualne djelatnosti.

Projekti civilnog društva ugovoreni u okviru programa Europske unije za 2014. godinu:

Program Europa za građane je program Europske unije, od listopada 2007. otvoren i za

Hrvatsku, a ima za cilj promicanje suradnje među zemljama sudionicama Programa u različitim

područjima vezanima zajedničkim politikama. Ured Vlade RH za udruge imenovan je

koordinatorom provedbe programa u Hrvatskoj i djeluje u svojstvu kontakt-točke za program

Europa za građane. Svrha je programa poticati razvoj aktivnog europskog građanstva davanjem

financijskih potpora organizacijama koje rade na osnaživanju osjećaja europskog identiteta i

pripadnosti Europskoj uniji kroz umrežavanje i razmjenu znanja, iskustava, tradicija i vizija

napretka. Programom se također nastoji osnaživati interkulturalni dijalog na europskoj razini

povezivanjem građana i poticanjem suradnje organizacija civilnoga društva diljem zemalja

članica Programa.

Program Erasmus + je novi program Europske unije za razdoblje od 2014. do 2020. koji

obuhvaća područje obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta. Erasmus + zamijenio je sedam

dosadašnjih programa: Program za cjeloživotno učenje (s potprogramima Erasmus, Leonardo

daVinci, Comenius i Grundtvig), Mladi na djelu te pet programa međunarodne suradnje (Erasmus

http://mediadesk.hr/hr


151

Mundus, Tempus, Alfa, Edulink i program suradnje s industrijaliziranim državama i teritorijima).

Erasmus + uvodi i podršku području sporta.

Ova tri programa Unije centraliziranog su tipa te se odobravaju i provode preko Izvršne agencije

za obrazovne, audiovizualne i kulturne politike (Education, Audiovisual and Culture

ExecutiveAgency − EACEA).

Svi ovi programi nude mnogo mogućnosti sufinanciranja raznih projekata, bilo isključivo

kulturnih i umjetničkih (Kreativna Europa) bilo onih kulturne tematike u širem smislu riječi (npr.

interkulturalni dijalog ili projekti vezani uz promicanje društvenog i međukulturalnog angažmana

na razini Unije, promicanje kulture mira te demokratskog angažmana i građanskog sudjelovanja

kroz program Europa za građane), ali i s područja cjeloživotnog obrazovanja (Erasmus +) što je

također izuzetno značajno za unapređenje vještina i znanja svih sudionika s područja kulture.

Nužno je potaći sve kulturne sudionike na intenzivnije korištenje mogućnosti ovih programa, ne

samo zbog sufinanciranja projekata već i zbog povezivanja i umrežavanja sa sudionicima u

području kulture i civilnog društva na europskoj razini.

Stoga je nužno dalje obučavati kulturne djelatnike ustanova kojima je Grad Osijek

osnivač, ali i poticati djelatnike/članove udruga u kulturi da se dodatno obrazuju i informiraju o

ovim programima. Kako, nažalost, naše udruge u kulturi nemaju dovoljno ljudskih kapaciteta za

pripremu ovakvih projekata, Grad Osijek će im osigurati dodatne informativne radionice vezane

za ove programe, sve moguće materijale i savjetodavnu potporu Upravnog odjela za projekte i

programe Europske unije i gospodarstvo te Odsjeka za kulturu Upravnog odjela za društvene

djelatnosti Grada Osijeka (budućeg Upravnog odjela za kulturu). Također, uputit će se udruge na

vrlo korisnu mogućnost korištenja sredstava nacionalne Zaklade Kultura nova, čiji je glavni cilj

potpora udrugama i umjetničkim organizacijama na području suvremene kulture i umjetnosti.

Zaklada pruža stručnu i financijsku podršku programima organizacija civilnog društva u kulturi u

cilju stabilizacije i razvoja organizacija civilnog društva na području suvremene kulture i

umjetnosti. Zaklada od osnivanja 2011. u programu podrške sadrži i mjeru Operativna podrška za

programski razvoj (Programsko područje 1/PP1), koja je namijenjena za operativne troškove kao

što su naknade za rad, financijsko-administrativni troškovi, troškovi najma ureda, režijski

troškovi, troškovi komunikacije itd. Time omogućuje udrugama i umjetničkim organizacijama

sredstva za jačanje ljudskih kapaciteta. Zaklada također podupire i: Osmišljavanje i priprema

http://mobilnost.hr/index.php?id=842


152

novih projekata/programa (PP2), Razvoj suradničkih platformi (PP3) te od 2013. i Pilot program

— Razvoj suradničkih platformi u Jugoistočnoj Europi (PP4).

7.3.2.3. Sufinanciranje kulturnih projekata korisnika odobrenih u okviru programa EU

Ministarstvo kulture RH od 2012. g. pruža potporu u vidu sufinanciranja dijela troškova

projekata koji ostvare sufinanciranje EU programa Kultura (Pravilnik o sufinanciranju projekata

odobrenih u okviru programa za kulturu Europske unije Kultura 2007. – 2013.) Uskoro se

očekuje i novi pravilnik vezan za novi program Kreativna Europa 2014. − 2020.

Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske također sufinancira dio sudjelovanja u

projektima programa Kultura i Kreativna Europa, Erasmus + i Europa za građane udrugama

civilnog društva putem Javnog poziva za podnošenje prijava za sufinanciranje projekata

organizacija civilnoga društva ugovorenih u okviru programa Europske unije za 2014. godinu.

Po uzoru na navedene modele sufinanciranja projekata koje su osmislili u Ministarstvu

kulture i Uredu za udruge Vlade RH, Grad će Osijek tijekom 2014. razraditi modele

sufinanciranja projekata koji su ostvarili potporu iz EU programa, tj. izraditi pripadajuće

pravilnike. Potom će se osigurati sredstva za sufinanciranje tih projekata, počevši sa sredstvima u

Proračunu za 2015.

7.4. Međusektorska suradnja

Svakako je nužno u Osijeku poboljšati međusektorsku suradnju – nužno je snažnije

povezati prvenstveno različite kulturne djelatnosti, a potom cijeli sektor kulture s obrazovnim,

znanstvenim, turističkim i gospodarskim sektorom kroz zajedničke projekte.

Aktivnosti koje treba provesti da bi doprinijele boljoj međusektorskoj suradnji:

1. Dodatno poraditi na otvorenosti ustanova prema građanima i posjetiteljima, a time i na

boljoj iskorištenosti kulturnih institucija u obrazovanju djece i mladih u cilju podizanja

kulturne svijesti.Danas svaka ustanova u kulturi u Osijeku ima neku vrstu obrazovnog

programa koji redovno provodi, a obje muzejske ustanove imaju i stalno zaposlenoga

muzejskog pedagoga. Ovakve suradnje treba i dalje njegovati i poticati kroz Javne

programe Grada Osijeka i za područje kulture i za područje obrazovanja.




153

2. Čvršće povezati ustanove kulturnog i umjetničkog obrazovanja s ustanovama i udrugama

u kulturi: kulturno i umjetničko obrazovanje u Osijeku ima dugu tradiciju i vrlo dobro je

razvijeno. Najdužu tradiciju umjetničkog obrazovanja ima Glazbena škola Franje Kuhača

u Osijeku, osnovana davne 1831. od kada je radila s povremenim prekidima, a od 1921.

radi neprekidno skoro već punih 100 godina. Ostale ustanove za kulturno i umjetničko

obrazovanje mnogo su mlađe (Škola primijenjene umjetnosti i dizajna Osijek od 1994.

uvodi umjetničku izobrazbu te 2012. postaje isključivo umjetnička škola, Umjetnička

akademija osniva se 2004., a Odjel za kulturologiju 2009.), ali su također izuzetno aktivne

i zapažene na osječkoj kulturnoj sceni.Unazad zadnjih nekoliko godina, a najviše

zalaganjem i aktivnošću Umjetničke akademije u Osijeku, ove su se obrazovne ustanove

znatno povezale s ustanovama u kulturi, koje su još u nedavnoj prošlosti bile izuzetno

zatvorene za druge inicijative, posebice za one koje nisu dolazile iz istih kulturnih ili

umjetničkih krugova. Ove umjetničke obrazovne ustanove razvijaju vrlo plodnu

suradnju i s raznim udrugama u kulturi, ali i ostalim udrugama civilnog društva (najbolji

primjer je suradnja Umjetničke akademije i udruge Zeleni Osijek).Prvi konkretan projekt

različitih sudionika u kulturi grada Osijeka proizašao iz ovakve suradnje je zajednički

projekt Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića u Osijeku, Muzeja likovnih umjetnosti

Osijek, Kinematografa Osijek d.d. i Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek Kultura na

kotačima, financiran iz zajedničkog programa Ministarstva kulture RH i Ministarstva

znanosti, obrazovanja i sporta RH; i Ruksak pun kulture, čija je svrha poticanje djece i

mladih na razumijevanje i usvajanje umjetnosti i kulture u dislociranim i prometno slabije

povezanim područjima Republike Hrvatske.

3. Koordinirati kulturna događanja te ih po mogućnosti i povezivati: iz čestih kolizija

termina kulturnih događanja razvidan je nedostatak koordinacije kulturnih aktivnosti i

događanja, ali i nedostatak međusobne komunikacije i suradnje među kulturnim

sudionicima.

4. Podići razinu svijesti građanstva o vrijednosti nepokretne kulturne baštine grada te

provesti turističku valorizaciju kulturnih dobara i spomenika kulture te kulturno-

turističkim potencijalima kulturne baštine.

5. Jače povezivanje kulture i turizma: nužno je jače umrežiti kulturne i turističke ustanove i

sudionike kako bi zajednički osmišljavali projekte, događanja i manifestacije te tako


154

razvili snažne kulturno-turističke brendove grada (Tvrđa s funkcionalnim kulturnim

sadržajima i proširenom muzejskom ponudom, Secesijski niz s predvrtovima, ostatci

rimske Murse i sl.).

6. Poticanje razvoja kreativnih industrija u gradu Osijeku – kroz umjetničke inkubatore i

radionice starih zanata poticati razvoj samostalnih obrta i tvrtki čije će područje

poslovanja biti kreativne industrije (ateljei, primijenjene umjetnosti − radionice ukrasnih

upotrebnih umjetnina i predmeta, dizajn, grafičko oblikovanje, medijske i grafičke

djelatnosti − oglašavanje, filmske i fotografske radionice te druge audiovizualne

djelatnosti, arhitektonski i dizajnerski studiji, modne/krojačke/kostimografsko-

scenografske radionice itd.).

8. Akcijski plan

Strategija kulturnog razvitka grada Osijeka za razdoblje 2014. − 2020. planski je

dokument kulturnog razvoja grada Osijeka u kojem je kulturni razvoj percipiran kao važan dio

društveno-gospodarskog potencijala te, sukladno tome, Strategija kulturnog razvitka grada

Osijeka i Strategija razvoja grada Osijeka predstavljaju kompatibilne dokumente u kojima su

ciljevi Strategije kulturnog razvitka grada Osijeka integrirani u Strategiju razvoja grada Osijeka.

Strategija kulturnog razvitka predstavlja institucionalno utemeljenje prijavi grada Osijeka

za kandidaturu za Europsku prijestolnicu kulture 2020.

Misija Gradske uprave Grada Osijeka, sukladno Strategiji, jest razviti Osijek kao

europsku metropolu s utjecajem na cjelokupnu makroregiju i s kvalitetom modernog života

ugrađenog u kulturu istočne (panonske) Hrvatske.

Kao konkretizaciju predložene vizije grada Osijeka po kojoj je „Osijek grad zadovoljnih

ljudi u kojem je ugodno živjeti i koji svoje potencijale ostvaruje u uvjetima održivog razvoja i

društvene pravednosti, gospodarski razvijeno, sveučilišno i kulturno snažno središte Osječko-

baranjske županije i istočne Hrvatske koji je integriran u suvremene europske trendove” vidljivi

su glavni strateški ciljevi Strategije razvoja grada Osijeka:

− raditi zajedno (poduzetnički grad, inteligentan grad)

− učiti zajedno (grad znanja, virtualan grad)

− živjeti zajedno (atraktivan grad za življenje, grad mladih).


155

Strategija kulturnog razvitka je predložila tri opća strateška cilja jednake važnosti:

Cilj 1.: Pozicionirati Osijek kao otvoren i napredan grad, središte šire regije i atraktivnu

lokaciju za poduzetništvo i zapošljavanje kandidiranjem za Europsku prijestolnicu kulture

2020.

Cilj 2.: Kreirati uvjete i potaknuti razvoj kreativnosti i inovativnosti, osobito na

regionalnom Sveučilištu, te razvijati sektor kreativne industrije i nezavisne,

izvaninstitucionalne kulturne scene u Osijeku i regiji.

Cilj 3.: Osnažiti veze i modele suradnje među razvojnim sudionicima različitih sektora

(gospodarstvo, uprava, akademska zajednica, civilno društvo) radi stvaranja dinamične i

perspektivne sredine atraktivne za život i ostanak mladih ljudi.

STRATEŠKI CILJ PRIORITETI MJERE

Cilj 1: Pozicionirati Osijek

kao otvoren i napredan

grad, središte šire regije i

atraktivnu lokaciju za

poduzetništvo i

zapošljavanje

kandidiranjem za

Europsku prijestolnicu

Prioritet 1.1.

Stvaranje uvjeta za pozitivnu

poduzetničku klimu,

uključujući i poduzetništvo u

kreativnom sektoru.

Mjera 1.1.1. Osmisliti

modele potpore/olakšica za

samozapošljavanje

umjetnika u prostorima

Umjetničkog inkubatora.


modele potpore/olakšica za

poslovanje malih i srednjih

poduzeća te obrta u

kreativnom sektoru.

Prioritet 1.2. Promidžba

grada Osijeka kao lokacije

pogodne za ulaganja,

uključujući ulaganja u

kreativnu industriju, te

kao vibrantnog kulturnog

središta šire regije.

Mjera 1.2.1.Razvijati

brendove grada ('kulturno

brendiranje'): Osijek kao

grad nobelovaca i

značajnih znanstvenika te

kao grad europski/svjetski

značajnih umjetnika.

Mjera 1.2.2. Snažnije

povezati kulturu s turizmom


156

kulture 2020.

i drugim vidovima

gospodarske djelatnosti te

kroz kulturni turizam

promicati grad i

mogućnosti ulaganja na

području grada.

Mjera 1.2.3. Kreirati i

distribuirati informativnu

knjižicu o mogućnostima i

pogodnostima ulaganja u

kreativnu industriju na

području grada Osijeka.


uključiti resurse Grada

Osijeka u programe zaštite

kulturne graditeljske i

spomeničke baštine.

Mjera 1.2.5. Promicati

potencijale grada te projekte

i aktivnosti vezane za

kandidaturu za EPK 2020.

putem internetske stranice

Osijek – grad kulture.

Prioritet 1.3. Izgradnja,

uređenje i revitalizacija

društvene infrastrukture.

Mjera 1.3.1. Revitalizirati

staru baroknu jezgru grada,

Tvrđu, novim kulturnim i

turističkim sadržajima te

unapređenjem postojećih i

prijaviti ju na UNESCO-vu

listu svjetske baštine.

Mjera 1.3.2. Dovršiti i


157

staviti u funkciju

Multifunkcionalni kulturni

centar Eurodom.

Mjera 1.3.3. Obnoviti i

urediti postojeće kulturne

infrastrukture (objekte

postojećih ustanova u kulturi

i neiskorištene prostore u

sklopu objekata graditeljske

i industrijske baštine).

Mjera 1.3.4. Obnoviti i

revitalizirati javne gradske

prostore.

Prioritet 1.4. Potpore

kreativnom stvaralaštvu.

Mjera 1.4.1. Razviti

rezidencijalni program za

umjetnike

Mjera 1.4.2. Omogućiti

umjetnicima prostore za

kreativno djelovanje −

urediti radionice i ateljee za

umjetnike.

Mjera 1.4.3. Poduprijeti

promidžbu osječkih

umjetnika na nacionalnoj i

međunarodnoj razini –

potpore za odlazak na

rezidencijalne programe, za

izložbe ili realizaciju

projekata u inozemstvu.

Prioritet 1.5.Jačanje Mjera 1.5.1. Nastaviti


158

međunarodne kulturne

suradnje ustanova i udruga u

kulturi.

povezivati Grad Osijek i sve

sudionike u kulturi te u

ostalim područjima gradskog

života sa sudionicima iz

drugih regija i država –

podupirati takva povezivanja

i umrežavanja.

Mjera 1.5.2. Ojačati

kulturnu suradnju s

gradovima-prijateljima i

nekim gradovima u Europi

koji su nosili titulu Europske

prijestolnice kulture

(npr. Plzen, Aarhus, Graz).

Mjera 1.5.3. Promicati

kulturu nacionalnih manjina

s područja grada Osijeka i

okolice i na taj način osnažiti

kontakte s njihovim

matičnim državama

Prioritet 1.6. Kandidatura

Osijeka za Europsku

prijestolnicu kulture 2020.

Mjera 1.6.1. Osnovati

odbore za osmišljavanje

kandidature i programa

Osijeka za EPK 2020.,

izraditi plan i program

manifestacije za prijavnicu

Ministarstvu kulture te plan

promidžbe i komunikacije.


agenciju za operativno

provođenje projekta EPK,


159

nakon što budu poznati

rezultati 2. kruga natječaja

(tijekom 2017.).

Mjera 1.6.3. Definirati

načine i postupke evaluacije

svih faza projekta.

Cilj 2. Kreirati uvjete i

potaknuti razvoj

kreativnosti i inovativnosti,

osobito na regionalnom

Sveučilištu, te razvijati

sektor kreativne industrije i

nezavisne,

izvaninstitucionalne

kulturne scene u Osijeku i

regiji.

Prioritet 2.1: Stvaranje

uvjeta i pružanje snažnije

potpore razvoju inovativnosti

i kreativnosti na Sveučilištu.

Mjera 2.1.1. Razvijati nove

projekte, manifestacije i

natječaje kao poticaj

studentima za

stvaralački rad.

Mjera 2.1.2. Osmisliti nove

kreativne radionice i posjete

kvalitetnih europskih

umjetnika i pedagoga na

području umjetnosti, s

posebnim naglaskom na

primijenjene

umjetnosti koje su temelj

razvoja kreativnih industrija.

Prioritet 2.2. Adekvatnija

valorizacija i potpora

izvaninstitucionalnoj

kulturnoj i općenito

društvenoj sceni u Osijeku.

Mjera 2.2.1. Razraditi

sustav i kriterije ostvarivanja

potpora za udruge i

organizacije u kulturi

koje stvaraju nezavisne

umjetničke projekte i

programe.

Mjera 2.2.2. Osnažiti

udruge i organizacije

nezavisne kulturne scene za

korištenje sredstava EU


160

programa Kreativna Europa,

Erasmus + i Europa za

građane, te domaće

zaklade Kultura nova,

organiziranjem seminara,

radionica i pružanjem

savjetodavnih usluga.

Cilj 3. Osnažiti veze i

modele suradnje među

razvojnim dionicima

različitih sektora

(gospodarstvo, uprava,

akademska zajednica,

civilno društvo) radi

stvaranja dinamične i

perspektivne sredine

atraktivne za život i

ostanak mladih ljudi.

Prioritet 3.1. Osnaživanje

uloge gradske uprave kao

pokretača međusektorske

suradnje

Mjera 3.1.1.

Institucionalizirati dijalog

sudionika različitih sektora –

umrežavanje i povezivanje

svih sektora gradskog života.


Upravni odjel za kulturu kao

novo upravno tijelo Gradske

uprave

Mjera 3.1.3. Poticati razvoj

suradnje među različitim

sudionicima gradskog života

kroz potpore projektima

međusektorske suradnje.

Mjera 3.1.4. Ekonomizirati

funkcije javne uprave

korištenjem e-uprave.

Prioritet 3.2. Osnaživanje

djelatnika ustanova, udruga i

organizacija u kulturi novim

znanjima i vještinama

Mjera 3.2.1. Omogućiti

potpore postojećim

kulturnim djelatnicima za

dodatno obrazovanje vezano

za komunikaciju i marketing

u kulturi (seminari,

usavršavanja i


161

poslijediplomski studiji).

Mjera 3.2.2. Osnažiti i

proširiti postojeće programe

potpora mladim talentima,

stipendiranja darovitih

studenata i subvencioniranja

kamata korisnicima

studentskih kredita.

Prioritet 3.3.

Institucionaliziranje dijaloga

s civilnim društvom po

ključnim pitanjima

društvenog života grada

Osijeka.

Mjera 3.3.1. Otvoriti javne

rasprave o svim ključnim

pitanjima društvenog života

grada.

Mjera 3.3.2. Razvijati i

provoditi strateške planove,

programe i projekte u

suradnji i koordinaciji s

civilnim društvom.

Prioritet 3.4.

Značajnije uključivanje

sveukupnog građanstva u

kulturne i umjetničke

projekte.

Mjera 3.4.1. Decentralizirati

umjetnost i kulturno-

umjetnički amaterizam

putem umjetničkih

radionica u gradskim

četvrtima i mjesnim

odborima.

Mjera 3.4.2. U suradnji s

udrugama i ustanovama

razvijati suradnju među

različitim skupinama

građana kroz umjetnički i

kreativni izričaj – vratiti


162

zajedništvo među

građanstvo.

Mjera 3.4.3. Učiniti kulturu

dostupnijom svim građanima

grada Osijeka osnivanjem

novog područnog odjela

Gradske i sveučilišne

knjižnice Osijek u

novouređenom Paviljonu

Gradski vrt.


163

Prioritet 3.5.

Potpora i promidžba suradnje

kulturno-umjetničkog

obrazovanja s

ustanovama i udrugama u

kulturi.


uključiti ustanove i udruge u

kulturi u obrazovanje djece i

mladih u cilju podizanja

kulturne svijesti.

Mjera 3.5.2. Razviti modele

potpore umjetničkog

obrazovanja.

Mjera 3.5.3. Poticati razvoj

novih interdisciplinarnih

programa i izbornih kolegija

na Sveučilištu J. J.

Strossmayera u Osijeku.


obrazovne i informativne

programe upoznavanja

kulturne baštine grada

u suradnji s ustanovama i

udrugama s područja kulture.


164

9. Provedba strategije ipraćenje provedbe

Odsjek za kulturu Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Osijeka (ubuduće će to

biti Upravni odjel za kulturu) jednom godišnje podnosit će izvješće o ispunjavanju ciljeva

Strategije Gradskom vijeću Grada Osijeka. U pripremi godišnjeg izvješća o ispunjavanju ciljeva i

ostvarivanju mjera Strategije sudjelovat će sa svojim stručnim mišljenjem i Kulturno vijeće

Grada Osijeka te Upravni odjel za projekte i programe Europske unije i gospodarstvo koji će

izraditi pregled prijavljenih i/ili odobrenih EU projekata iz područja kulture ili vezane za kulturu i

kulturni turizam.

Odsjek za kulturu Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Osijeka može

Gradskom vijeću predložiti izmjene i/ili dopune pojedinih ciljeva, ako se ustanovi da se oni zbog

bitno promijenjenih financijskih ili drugih značajnih okolnosti ne mogu ostvariti. Spomenute

izmjene i/ili dopune također uključuju i mogućnost predlaganja Odsjeka za kulturu Upravnog

odjela za društvene djelatnosti Grada Osijeka novih specifičnih ciljeva Gradskom vijeću, ali samo

ako isti nisu u suprotnosti s temeljnim vrijednostima, načelima i općim ciljevima kulturne

politike Grada Osijeka navedenima u ovoj Strategiji. Izmijene i/ili dopune Strategije od strane

Gradskog vijeća u velikoj će mjeri ovisiti i o rezultatu kandidature Grada Osijeka za Europsku

prijestolnicu kulture 2020. godine.

Klasa: 610-01/14-01/13 Urbroj: 2158/01-01-14-26 Osijek, 29. rujna 2014. Predsjednik Gradskoga vijeća Anto Đapić, dipl.iur., v.r.

službeni glasnik grada osijeka br. 13a od 30. rujna …...službeni glasnik grada osijeka br. 13a...

Documents