sluŽba za javno zdravstvo i socijalnu medicinu¡enje u zdrastvenim ustanovama publikacija.pdf ·...

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVOKOPRIVNIÈKO-KRIŽEVAÈKE ŽUPANIJE

SLUŽBA ZA JAVNO ZDRAVSTVO I SOCIJALNU MEDICINU

Koprivnica, 2012.

Davorka Gazdek

Trend navike pušenja u zdravstvenim ustanovama Koprivnièko-križevaèke županije

i politika kontrole pušenja

- komparativna studija: 1998.-2011.

Trend navike pušenja u zdravstvenim ustanovamaKoprivnièko-kri�evaèke �upanije i politika kontrole pušenja


NAKLADNIK:Zavod za javno zdravstvo Koprivnièko-kri�evaèke �upanijeTrg Tomislava dr. Bardeka 10/10Koprivnica

ZA NAKLADNIKA:dr. sc. Dra�enka Vadla, dr. med.

AUTOR:dr. sc. Davorka Gazdek, dr. med.

RECENZENTI:prof. dr. sc. Luka Kovaèiædoc. dr. sc. Senka Samard�iæ

PRIKUPLJANJE I UNOS PODATAKA:Slu�ba za javno zdravstvo i socijalnu medicinu:Suzana Šestak, bacc. med. techn.Aleksandar Vrhovec, bacc. inf.Milica Pakasin, viša medicinska sestraNadica Puškaš, dipl. socijalni radnikdr. sc. Davorka Gazdek, dr. med.Uèenici 4. razreda srednje medicinske škole iz Koprivnice, generacija 2001./2002.

GRAFIÈKA PRIPREMA I TISAK:Tiskara Rihtariæ, Koprivnica

NAKLADA:100 primjeraka

CIP zapis dostupan u raèunalnom katalogu Nacionalne i sveuèilišne knji�nice u Zagrebu pod brojem 824744

ISBN 978-953-95987-2-1

Zavod za javno zdravstvo Koprivnièko-kri�evaèke �upanije

Slu�ba za javno zdravstvo i socijalnu medicinu

Trend navike pušenja u zdravstvenim ustanovama

Koprivnièko-kri�evaèke �upanije

i politika kontrole pušenja


dr. sc. Davorka Gazdek, dr. med.

Koprivnica, 2012.

ZAHVALE

Djelatnicima svih zdravstvenih ustanova Koprivnièko-kri�evaèke �upanije

zbog susretljivosti i sudjelovanja u istra�ivanjima te time iskazivanja svjesnosti

o va�nosti razotkrivanja ovog javnozdravstvenog problema.

Djelatnicima Slu�be za javno zdravstvo i socijalnu medicinu

na podršci i aktivnom sudjelovanju u prikupljanju, unosu i obradi podataka.

Kolegicama i kolegama: prof. dr. sc. Luki Kovaèiæu, dr. med. i

doc. dr. sc. Senki Samard�iæ, dr. med., na struènim sugestijama i recenzijama.

Ravnateljici Zavoda za javno zdravstvo Koprivnièko-kri�evaèke �upanije,

dr. sc. Dra�enki Vadla, dr. med., zbog razumijevanja i podrške da ovaj rad

bude dostupniji veæem broju èitatelja.

SADR�AJ

Predgovor .......................................................................................................... IXdr. sc. Dra�enka Vadla

Izvodi iz recenzija ............................................................................................... XIprof. dr. sc. Luka Kovaèiæ, doc. dr. sc. Senka Samard�iæ

Sa�etak ................................................................................................................ 1

Summary ............................................................................................................. 3

Uvod .................................................................................................................... 5Prevalencija pušenja i trendovi ..................................................................... 5Koncept razvoja i širenja epidemije pušenja ................................................. 6Politika kontrole duhana .............................................................................. 10Politika kontrole duhana u Hrvatskoj ........................................................... 11Istra�ivanja o politici kontrole duhana u Hrvatskoj ....................................... 14

Ciljevi istra�ivanja .............................................................................................. 15

Ispitanici i metode rada ...................................................................................... 16

Rezultati ............................................................................................................. 19Odaziv ......................................................................................................... 19Demografski podaci .................................................................................... 19Navika pušenja u zdravstvenim ustanovama Koprivnièko-kri�evaèke �upanije, 2011. ...................................................... 20Trendovi navike pušenja u zdravstvenim ustanovama Koprivnièko-kri�evaèke �upanije, 1998.-2011. ............................................ 24Prevalencija pušenja u zdravstvenim ustanovama Koprivnièko-kri�evaèke �upanije u odnosu na primjenu Zakona o ogranièavanju uporabe duhanskih proizvoda iz 1999. ................. 28

Diskusija ............................................................................................................ 33Navika pušenja u zdravstvenim ustanovama Koprivnièko-kri�evaèke �upanije u 2011. .................................................... 33Trendovi navike pušenja u zdravstvenim ustanovama Koprivnièko-kri�evaèke �upanije, 1998.-2011. ............................................ 36

Uèinak zabrane pušenja u zdravstvenim ustanovama na naviku pušenja zaposlenika u zdravstvenim ustanovama Koprivnièko-kri�evaèke �upanije ............................................ 39Potencijalna ogranièenja istra�ivanja .......................................................... 46

Zakljuèci ............................................................................................................. 48

Literatura ............................................................................................................ 50

Dodatak ............................................................................................................. 62Prilog 1. Anketni upitnik ............................................................................... 62Prilog 2: Obavijest ....................................................................................... 63Prilog 3: Dodatne tablice ............................................................................. 64Prilog 4: Zakonodavstvo politike kontrole duhana u Hrvatskoj- opæe preventivne mjere, 1991.-2012. ........................................................ 68

O autorici ............................................................................................................ 72

PREDGOVOR

Pušenje duhana je vrlo raširena i na�alost, opæe prihvaæena loša navika u kulturiljudskog roda od njegovih samih poèetaka. Usprkos èinjenici da pušenjemcigareta nastaju kemijski spojevi koji imaju vrlo štetan utjecaj na zdravlje samogpušaèa, ali i osobe u njegovoj blizini, još uvijek nismo uspjeli uvjeriti mladegeneracije da je nepušenje moderan i zdrav stil �ivljenja današnjice.

Svi djelatnici u zdravstvenim ustanovama, a naroèito zdravstveni djelatnici, trebalibi biti temelj u edukaciji o štetnosti pušenja i primarnoj prevenciji riziènih stilova�ivljenja te svakako dobar osobni primjer ostalim èlanovima zdrave društvenezajednice. Je li to tako i kakvo je stanje i trend navike pušenja meðuzaposlenicima u zdravstvenim ustanovama Koprivnièko-kri�evaèke �upanije teutjecaj zakonske regulative na prevalenciju pušenja, istra�ila je naša kolegica idjelatnica Zavoda za javno zdravstvo Koprivnièko-kri�evaèke �upanije dr. sc.Davorka Gazdek, dr. med., specijalistica javnog zdravstva.

U ovoj publikaciji autorica prikazuje te vrlo detaljno raspravlja o rezultatimadobivenim u komparativnoj studiji presjeka provedenoj u èetiri ponovljenaistra�ivanja u periodu od 1998. do 2011. godine. Rezultati istra�ivanja ukazuju napostojanje razlika u navici pušenja cigareta i utjecaju zakonske regulative naprevalenciju pušenja izmeðu profesionalnih skupina tj. zdravstvenih inezdravstvenih djelatnika te lijeènika i medicinskih sestara, a razlike suzabilje�ene i ovisno o dobi i spolu zaposlenika. Temeljem dobivenih rezultataautorica predla�e primjenu opæih i specifiènih javnozdravstvenih mjera zapoboljšanje stanja i trenda navike pušenja u zaposlenika zdravstvenih ustanovakoje bi svakako imale i dalekose�ne implikacije na širenje zdravog stila �ivljenjabez duhanskog dima i u opæoj populaciji.

Zahvaljujemo autorici na potenciranju i razradi prepoznatog problema tevjerujemo da æe ova publikacija poslu�iti kao izazov svima onima koji prouèavajuproblem pušenja i nastoje svojim aktivnostima doprinijeti njegovom rješavanju.

dr. sc. Dra�enka Vadla, dr. med., spec. epidemiologije

IX

IZVODI IZ RECENZIJA

Navika pušenja je široko rasprostranjena navika stanovništva u našim krajevima.Zbog štetnih posljedica za zdravlje ta se navika nastoji smanjiti razlièitim mjerama- zakonskim, administrativnim, zdravstveno-odgojnim i drugim. Pušenjezdravstvenih djelatnika je od posebnog interesa, ponajprije kao odgojna mjera uodnosu prema pacijentima. Autorica publikacije "Trend navike pušenja uzdravstvenim ustanovama Koprivnièko-kri�evaèke �upanije i politika kontrolepušenja - komparativna studija: 1998.-2011.", sudjelujuæi i sama u istra�ivanjimaprevalencije pušenja zdravstvenih djelatnika u Koprivnièko-kri�evaèkoj �upaniji od1998. godine, opisala je rezultate dosadašnjih istra�ivanja u toj �upaniji.

U zakljuècima je prikazano stanje i trendovi iz kojih proizlazi da je epidemijapušenja u zdravstvenim ustanovama Koprivnièko-kri�evaèke �upanije ušla u"treæu fazu" i da je na poèetku "zrele faze", što daje nadu da bi uz daljnje sustavneintervencije (zdravstveno-odgojne i druge), posebno kod medicinskih sestara, bilomoguæe daljnje smanjivanje broja pušaèa.

prof. dr. sc. Luka Kovaèiæ

Studija "Trend navike pušenja u zdravstvenim ustanovama Koprivnièko-kri�evaèke �upanije i politika kontrole pušenja - komparativna studija: 1998.-2011." prvi put u Hrvatskoj daje prikaz navike pušenja kod djelatnika zdravstvenihustanova u jednoj �upaniji. Kako je navika pušenja razlièita u razlièitim regijamaHrvatske, bilo bi interesantno proširiti istra�ivanje i na druge �upanije, te analiziratirazlike koje bi se mogle koristiti u planiranju javnozdravstvenih intervencija upopulaciji, ali i ciljano, kod zdravstvenih djelatnika.

Publikacija je namijenjena svim struènjacima koji su ukljuèeni, ili se �ele ukljuèitiu borbu protiv pušenja. Namijenjena je i ostalima koji u ovoj publikaciji mogupronaæi vrijedne podatke o pušenju koji su primjer dobro osmišljenog iprovedenog istra�ivanja, a objavljena publikacija je samo kruna tog rada.

doc. dr. sc. Senka Samard�iæ

XI


1

SA�ETAK

Smanjivanje stope pušenja je kompleksno društveno pitanje koje tra�i širokoobvezujuæi pristup. Djelatnici u zdravstvu, a poglavito zdravstveni djelatnici(lijeènici i medicinske sestre) imaju veliki utjecaj na stavove i ponašanjepacijenata te opæenito, na dugoroèno i ukupno zdravlje nacije. Navika pušenjazaposlenika u zdravstvenim ustanovama je ogledalo stanja, utjecaja i uspješnostiopæe politike kontrole duhana u dr�avi.

Istra�ivanjem se �eljela ispitati prevalencija i trend navike pušenja meðuzaposlenicima u zdravstvenim ustanovama Koprivnièko-kri�evaèke �upanije, aposebno pojedinih profesionalnih skupina. Mjerenjem promjene navike pušenjatijekom vremena �eljelo se procijeniti moguæi utjecaj zakonske regulative zabranepušenja u zdravstvenim ustanovama (Zakon o ogranièavanju uporabe duhanskihproizvoda stupio u primjenu u prosincu 1999.) na naviku pušenja meðuzaposlenicima u zdravstvenim ustanovama Koprivnièko-kri�evaèke �upanije.

Anonimni anketni upitnik je podijeljen svim zaposlenicima u svim zdravstvenimustanovama Koprivnièko-kri�evaèke �upanije èetiri puta izmeðu 1998. i 2011.:1998., 2002., 2006. i 2011., odnosno godinu i pol prije donošenja Zakona te 2, 6i 11 godina nakon donošenja Zakona, kako bi se osigurala procjena navikepušenja. Uzorak su èinili svi zaposlenici svih zdravstvenih ustanova u �upaniji,kojih je prema censusu bilo izmeðu 1.147-1.504. Odaziv je bio 44-68%.

Istra�ivanje provedeno 2011. je pokazalo kako je prevalencija pušaèa svihzaposlenih u zdravstvenim ustanovama 26,4% te da je jednaka za zdravstvene inezdravstvene djelatnike. Prevalencija pušaèa je najni�a meðu lijeènicima(19,4%), najviša meðu medicinskim sestrama (29,4%), a posebno visoka meðumedicinskim sestrama srednje struène spreme (30,4%). Meðu �enama i osobamamlaðima od 45 godina naðeno je više pušaèa nego meðu muškarcima i osobamastarijim od 45 godina.

Izmeðu 1998.-2011., prevalencija pušaèa meðu zaposlenicima u zdravstvenimustanovama je konstantno padala tijekom ispitivanog razdoblja te je stopa pušaèaapsolutno smanjena 7,9% (34,3% na 26,4%). Najveæi pad prevalencije pušaèa sedogodio izmeðu istra�ivanja provedena 2002. i 2006., odnosno 2-6 godina nakonšto se Zakon poèeo primjenjivati u praksi, dok je najmanji pad zabilje�en izmeðu


2

2006.-2011., odnosno 6-11 godina nakon poèetka primjene Zakona.

Prevalencija pušaèa je u svih profesionalnih skupina tijekom ispitivanog razdobljaimala trend pada. Najviše je prevalencija pušenja pala u lijeènika (28,3% na19,4%) i nezdravstvenog osoblja (39,2% na 26,4%), a najmanje u medicinskihsestara srednje struène spreme (36,4% na 30,4%). Najveæi se pad dogodio ulijeènika i medicinskih sestara više struène spreme izmeðu 1998.-2002., umedicinskih sestara srednje struène spreme izmeðu 2002.-2006., a kodnezdravstvenih djelatnika izmeðu 2006.-2011.

Prevalencija pušaèa je padala po spolu i po dobi, više u muškaraca i osoba starijihod 45 godina nego u �ena i u osoba mlaðih od 45 godina. Prevalencija pušaèa jejoš uvijek visoka u medicinskih sestara, naroèito visoka u medicinskih sestarasrednje struène spreme, �ena i osoba mlaðih od 45 godina.

Zakonski regulirana zabrana pušenja u zdravstvenim ustanovama ima pozitivan idugotrajan utjecaj na prevalenciju pušenja, ali razlièito kod pojedinihprofesionalnih, socio-ekonomskih, dobnih i spolnih skupina.

Za daljnji pad prevalencije pušenja potrebna je široko obuhvatna politika kontrolepušenja i primjena razlièitih strategija s akcentom na poveæanju poreza i cijeneduhanskih proizvoda, jaèanju kontrole i uèinkovitom ka�njavanju za nepoštivanjezakona te dostupnosti postupaka za odvikavanje i lijeèenje.


3

SUMMARY

Reducing smoking rates is a complex social issue that requires a widelymandatory approach. Health care professionals (doctors and nurses) have amajor impact on the attitudes and behaviour of the patients, and generally, in thelong term and the overall health of the nation. Knowledge of the trend of tobaccouse among employees in health care facilities can be used to guide interventionprograms and policy decision.

Comprehensive national smoke-free laws in Croatia were put into effect inDecember 1999. Smoking was prohibited in all health care facilities. The surveywas carried out to investigate the trend and differences in smoking habits amongemployees of different professional groups in health care facilities and to assessthe potential impact of smoke-free laws.

A cross-sectional study of smoking habits by self-administered questionnaireamong employees in health care facilities was performed across four points intime between 1998 and 2011 (a year and a half before the law, and 2, 6 and 11years after the enactment of the law). By census, there were between 1.147 and1.504 employees and samples were 44-68%.

The survey conducted in 2011 showed that the smoking prevalence of allemployees in health care facilities was 26.4% and it was the same for health andnon-health professionals. The lowest smoking prevalence was among doctors(19.4%), and the highest was among nurses (29.4%).

Between 1998 and 2011, smoking rates among employees was fell by 7.9% (from34.3% to 26.4%), a 23.0% decrease. The largest decline occurred between thesurveys conducted 2002 and in 2006 or 2-6 years after the law came into effect,while the smallest decline was recorded between 2006 and 2011 or 6-11 yearsafter the law came into effect.

During the study period, the smoking prevalence in all professional groups had adownward trend and it was between 6.0-12.8%, or a 16.5%-32.7% decrease. Therate of decrease was greatest among physicians (from 28.3% to 19.4%) and non-health staff (from 39.2% to 26.4%). The smallest change was among nurses witha high school education (from 36.4% to 30.4%). The largest decline in smoking


4

prevalence was recorded among doctors and nurses with junior college educationin the first two years since the law came into effect, among nurses with a highschool education in the 2-6 years and among non-health workers in the 6-11years since the law came into effect.

The smoking prevalence fell by gender and by age, more in men and people olderthan 45 years than in women and in people younger than 45 years. Theprevalence of smokers is still high among nurses, particularly nurses with a highschool education, women and people younger than 45 years.

Strong tobacco control policies and a smoke-free worksite have a positive andlong lasting impact on the smoking prevalence among employees in health carefacilities, especially among certain professional groups.

To continue the fight against smoking, Croatia needs a national action plan for thefight against smoking and implementation of different strategies with a focus onincreasing taxes and prices of tobacco products, strengthening controls andeffective punishment for contempt of the law and especially comprehensivecessation programs.


5

UVOD

Prevalencija pušenja i trendovi

Pušenje je najveæi preventabilni uzrok bolesti i prematurne smrtnosti. Osim štopoveæava rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti i kroniène opstruktivne pluænebolesti, poznat je rizièni faktor za razvoj raka bronha i pluæa, usne šupljine, grla,jednjaka, gušteraèe, mokraænog mjehura i bubrega.1-4 Unatoè tome, premaprocjenama Svjetske zdravstvene organizacije, danas u svijetu puši oko 1.3milijarde ljudi.5,6 Pušenje ubija svake godine blizu 6 milijuna ljudi u svijetu, a višeod 600.000 njih su nepušaèi koji su izlo�eni duhanskom dimu.7 Procjenjuje se daje pušenje duhana odgovorno za 1.2 milijuna smrti u Europi.5,6 U usporedbi s2002. kad je procijenjena prevalencija pušaèa u Europi bila 28,8% (40,9% meðumuškarcima i 17,8% meðu �enama), do kraja 2005. prevalencija se nije bitnopromijenila (ukupna 28,6%, 40,0% meðu muškarcima i 18,2% meðu �enama).8

Pa ipak, u posljednjih 40 godina u Europi prevalencija pušenja se znatnosmanjila.7,8

Istra�ivanja pokazuju da se prevalencija pušaèa u Hrvatskoj pomalo smanjuje.Veliko istra�ivanje o rasprostranjenosti pušenja u Hrvatskoj uèinjeno 1969.-1972.pokazalo je da je meðu populacijom starosti 20-64 godina bilo 33,2% pušaèa i tomeðu muškarcima 56,9%, a meðu �enama 10,1%.9 Istra�ivanje uèinjenosredinom 90-ih godina prošlog stoljeæa pokazalo je da je u dobi 18-65 godina30,3% osoba redovito i svakodnevno pušilo (34,1% muškaraca i 26,6% �ena).6,10

Posljednje opse�no istra�ivanje koje je uèinjeno 2003. u sklopu Hrvatskezdravstvene ankete (Croatian Adult Health Survey) pokazalo je da je u Hrvatskojjoš uvijek relativno visoka prevalencija pušaèa. To je istra�ivanje pokazalo da jemeðu odraslim osobama starijim od 18 godina bilo 27,4% pušaèa i to 33,8% meðumuškaracima te 21,7% meðu �enama.8,11 Od toga je u dobi 18-64 godina bilo33,2% pušaèa, a u starijih od 65 godina 11,6% pušaèa.12 Izmeðu 1994.-2005.prosjeèna je prevalencija pušaèa u Hrvatskoj pala 5,2% (u muškaraca za 0,3%, au �ena za 9,9%),13 a izmeðu 2003.-2008. 2,8% (u muškaraca za 8,8%, a u �enaza 0,1%).12 Istra�ivanje provedeno 2008. (CroHort Study) je pokazalo da je meðuodraslim osobama starijim od 18 godina bilo 23,4% pušaèa (29,6% u osoba dobi18-64 i 10,6% u osoba starijih od 65 godina), da je prevalencija pušaèa meðu


6

muškarcima bila 25,3% i da ima trend pada u odnosu na 2003., a da jeprevalencija pušaèa meðu �enama bila 22,4% te da se nije bitno promijenila uodnosu na 2003. godinu. Isto istra�ivanje je pokazalo da je navika pušenja najvišau mlaðim dobnim skupinama kao i da se prevalencija pušaèa smanjuje sastarošæu.12

Veliku ulogu u promociji nepušenja i kontroli duhana imaju zdravstveni radnici. Odzdravstvenih radnika se oèekuje da, kako zbog dokazanog štetnog djelovanjaduhanskog dima tako i zbog medicinskih etièkih naèela, svojim primjerom buduuzor i poka�u osviještenost prema štetnosti pušenja, a ako puše da prestanupušiti. Ne samo da mogu savjetovati i educirati osobe o štetnosti duhana pozdravlje, oni mogu biti uzor drugim osobama u usvajanju zdravih stilova �ivota ipromjeni ponašanja.14 Iako zadnjih desetljeæa u najrazvijenijim zemljama, kao štosu Sjedinjene Amerièke Dr�ave, Australija, Novi Zeland, Velika Britanija i Finska,prevalencija pušaèa meðu lijeènicima i medicinskim sestrama pokazuje stalni padi najni�u prevalenciju,15-19 u drugim razvijenim zemljama te zemljama u razvoju jeona još uvijek visoka.17,20,21 U usporedbi s drugim zdravstvenim djelatnicima,podaci pokazuju kako lijeènici manje puše nego medicinske sestre.15,17,18

Istra�ivanja navike pušenja meðu zaposlenicima u zdravstvenim ustanovama, teposebno kod zdravstvenih radnika u Hrvatskoj, nema puno. Ona ukazuju da jebroj pušaèa meðu zdravstvenim djelatnicima visok, iako je trend silazan. Tako je80-ih i 90-ih godina prošlog stoljeæa u zdravstvenim ustanovama bilo 45,5%,odnosno 48,02% pušaèa.22 Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije,u Hrvatskoj je 1993. bilo 34,7% pušaèa meðu zdravstvenim djelatnicima.6

Kasnijim istra�ivanjima uèinjenim 1997., pronaðeno je 36,0%,23 a 2002. 30%pušaèa meðu zdravstvenim radnicima.24 Podaci o pušenju meðu lijeènicimapokazali su da je 1988. bilo 32,1% pušaèa,25 1997. 37,0%,23 1999. samo 13%,22

a 2002. 23% pušaèa.24 Podaci o navici pušenja meðu medicinskim sestramapokazali su da je 2000-ih meðu njima bilo oko 35% pušaèa.23,24

Koncept razvoja i širenja epidemije pušenja

Promjena ponašanja u odnosu na naviku pušenja mo�e se promatrati u formi kojaje analogna kretanju epidemije. U kontekstu modela koji prikazuje razvojepidemije pušenja što ga je predlo�ila Svjetska zdravstvena organizacija,6 a kojije preuzet od Lopeza i sur.,26 konceptualni okvir razvoja epidemije pušenja jetakav da povezuje èetiri razlièite faze epidemije u kontinuum radije nego da ihpromatra kroz niz izoliranih dogaðaja. Snaga tog modela je u tome što svaka


7

zemlja virtualno mo�e naæi sebe u relaciji evolucije kretanja velike pandemijepušenja.6

Slika 1. Model razvoja epidemije pušenja po Lopez-u iz 1994.26

Legenda s prijevodom na hrvatski jezik: % of smokers among adult (% pušaèa meðu odraslima); % of deathscaused by smoking (% smrti povezanih s pušenjem); % male smokers (% pušaèa meðu muškarcima); % femalesmokers (% pušaèa meðu �enama); % male deaths (% smrti meðu muškarcima); % female deaths (% smrti meðu�enama); Stage (faza).

Lopez i sur.26 opisali su èetiri faze epidemije pušenja.

Prva faza okarakterizirana je niskom opæom prevalencijom pušenja, uglavnompuše muškarci, bogatiji i obrazovaniji slojevi društva, smrtnost zbog raka bronhaje niska te još nije došlo do ekspanzije epidemije.

Druga faza obilje�ena je porastom opæe prevalencije pušenja, naroèito visokomprevalencijom pušenja meðu muškarcima i porastom broja �ena koje puše.Takoðer, vidi se pomak zapoèinjanja pušenja prema mlaðoj dobi, ekonomskisrednjim društvenim slojevima i slojevima s ni�im obrazovanjem. Raste stopasmrtnosti od raka bronha i pluæa kod muškaraca kao i druge bolesti povezane spušenjem. Aktivnosti za kontrolu pušenja obièno nisu dobro razvijene, dok jepolitièka i javna podrška prema implementaciji efikasne politike kontrole pušenjarelativno niska.


8

Treæa faza epidemije je karakterizirana izrazitim padom uèestalosti pušenja meðumuškarcima te stagnacijom i postepenim padom pušenja u �ena, što dovodi dokonvergencije muško-�enske uèestalosti pušenja. Paradoksalno, teret zbogbolesti uzrokovanih pušenjem je i nadalje u porastu. Zdravstvena edukacija obolestima povezanih s pušenjem utjeèe na razvoj svijesti o štetnost pušenja pozdravlje i to poglavito u više obrazovanijih društvenih podgrupa.

Èetvrtu fazu epidemije pušenja karakterizira padanje prevalencije pušenja kako umuškaraca tako i u �ena. Nasuprot tome, dok smrtnost zbog bolesti pušenja umuškaraca dose�e svoj vrhunac i poèinje padati, u �ena još raste. Ljudizahtijevaju radni i drugi prostor u kojem se ne puši te je podr�avanje okoliša ukojem se ne puši (eng. smoke-free personal environments) kljuèno u ovoj fazi.

Prema Michael Kunze, a što je objavio Davis, epidemija pušenja meðu lijeènicimase odvija u dvije faze.27

Slika 2. Model s dvije faze zrelosti epidemije pušenja prema Kunze, aobjavio Davis 1993.27

Legenda s prijevodom na hrvatski jezik: Smoking prevalence (prevalencija pušenja); Phase (faza); ratio (omjer);doctors (lijeènici); general population (opæa populacija); time (vrijeme).

U prvoj "nezreloj" fazi, prije nego što štetnost pušenja bude dobro poznata udruštvu, lijeènici zapoèinju pušiti ranije od opæe populacije i s br�om ekspanzijom.Prevalencija pušenja raste i veæa je od opæe populacije. Kako dostupne spoznajeo štetnosti duhana budu bolje poznate, lijeènici br�e od opæe populacije prestajupušiti. Prevalencija pada, a kada padne ispod prevalencije pušenja opæe


9

populacije, epidemija je ušla u "zrelu" fazu. Prevalencija pušenja opæe populacijejoš mo�e rasti, ali zatim i ona pada s intervalnim vremenskim odmakom.27

Poèetak pušenja meðu lijeènicima te drugim zdravstvenim djelatnicima jerelativno brz. Kasnije tijekom vremena kako se spoznaja o štetnosti pušenja širi,lijeènici postaju glavni zagovaratelji prestanka pušenja i lideri u širenju znanja oštetnosti pušenja. Prevalencija pušenja meðu lijeènicima mo�e reflektirati"zrelost" epidemijskog širenja pušenja u pojedinoj zemlji.

Prema Dedobbeleerovom modelu,28 na naviku pušenja utjeèu kako individualnitako i društveni faktori. U skladu s tim modelom, individualno ponašanje premapušenju mo�e se promatrati kao funkcija u kontekstu utjecaja raznih faktora izokoliša: kako primarnih grupa koje èine èlanovi obitelji i prijatelji, tako i utjecajašire društvene zajednice koja djeluje putem zakonske regulative, medija i slièno.

Slika 3. Model utjecaja društva i zdravlja na pušenje po Dedobbeleer-u iz2004.27

Legenda s prijevodom na hrvatski jezik: Community - external environmental (zajednica - vanjski okoliš); Media(mediji); avertising (reklamiranje); Health educational compain (zdravstveno-edukativne kampanje); State ofeconomy (ekonomsko stanje); Law and regulation (zakonodavstvo i kontrola); Tax-induced price of cigarettes (porezii cijene cigareta); Primary groups (primarne grupe); Family members (èlanovi obitelji); Friends (prijatelji); Neighbours(susjedi); Contact on work (kontakti na poslu); Person (osoba); Sociodemographic characteristics - seks, age, maritalstatus, education (sociodemografske karakteristike - spol, dob, braèno stanje, edukacija); Sociopsychological factors(sociopsihološki faktori); Lifestyle factors (faktori stil �ivljenja).


10

Politika kontrole duhana

Usvajanje Okvirne konvencije za kontrolu duhana 2003. i MPOWER (eng.Monitor, Protect, Offer, Warn, Enforce, Raise) Svjetske zdravstvene organizacije,bio je veliki impakt za implementaciju politike kontrole duhana širom svijeta. Sciljem smanjenja uèestalosti pušenja, primjenjuju se razlièite strategije kojeukljuèuju mjere kojima se utjeèe na ponašanje sadašnjih i buduæih potencijalnihpušaèa te mjere za ogranièenje pušenja u okolini. Intervencije imaju akcent nafiskalnu poreznu politiku: poveæanje poreza i cijene duhanskih proizvoda teinformacijsko-preventivnu politiku: zabrana i ogranièenje pušenja na javnimmjestima, zabrana reklamiranja duhanskih proizvoda i sponzoriranje, informiranjei anti-pušaèke medijske kampanje, edukacija stavljanjem oznaka na kutije ozdravstvenoj štetnosti duhana te dostupnost postupcima za prestanak pušenja,odvikavanje i lijeèenje.7,14,29

Dokazi upuæuju da poveæanje cijene duhanskih proizvoda ima velik utjecaj naprevalenciju pušenja, zabrana pušenja na javnim mjestima i medijske kampanjeimaju srednji utjecaj, dok su dokazi o uèinkovitosti stavljanja zdravstvenihupozorenja o štetnosti na kutije cigareta i zabrana oglašavanja na prevalencijupušenja ogranièeni.30 Opæenito je prihvaæeno da je porast cijena i porezaduhanskih proizvoda najuèinkovitija komponenta široko obuhvatne strategijekontrole duhana.8,31,32 Meðutim, novija istra�ivanja ukazuju da i zakoni kojiobuhvaæaju široku lepezu kontrole pušenja i koji ukljuèuju opæe mjere zabranepušenja i zaštite nepušaèa, imaju potencijal smanjenja prevalencije pušenja.33-42

Dok jedni smatraju da su dokazi o uèinkovitosti legislative o zabrani pušenja naaktivno pušenje limitirani unatoè izra�enom trendu pušenja prema dolje, te dauvoðenje legislative o zabrani pušenja vodi primarno prema redukciji izlo�enostipasivnom pušenju,40 brojna druga istra�ivanja pokazuju znaèajnu uèinkovitostzabrane pušenja na prevalenciju pušenja. Pokazalo se da je implementacijapotpune zabrane pušenja na radnom mjestu povezana s apsolutnim smanjenjemstope prevalencije pušenja za 3,8% te smanjenjem pušenja cigareta za 3,1cigaretu po danu.41 Istra�ivanja su pokazala da zakoni kojim se zabranjujepušenje u svim unutarnjim, zatvorenim prostorima poveæava stopu prestankapušenja opæenito za 12-38%,34,42 dok stroga zabrana pušenja na radnom mjestudugoroèno dovodi do 6% prosjeènog smanjenja odrasle pušaèke populacije.33,42

Zakoni kojima se zabranjuje pušenje na javnim mjestima imaju potencijalreduciranja prevalencije pušenja cijele populacije za oko 10%,33 dok zakonikojima se obuhvaæa široka lepeza kontrole pušenja (zabrana pušenja na javnim iradnim mjestima, u restoranima i barovima, zabrana reklamiranja, visoki porezi na


11

cigarete itd.) imaju potencijal smanjenja prevalencije pušenja za èak 21-22% ugodinu dana.36-39 Meðutim, èini se da zakonodavstvo protiv pušenja razlièitoutjeèe na naviku pušenja kod razlièitih sociodemografskih skupina.35 Nedavnoistra�ivanje koje je obuhvatilo pregled 19 velikih studija, pronašlo je vezu izmeðusnage zakonodavstva protiv pušenja (eng. smoke-free law) u odnosu nasuzbijanje pušenja i promjena u ponašanju prema pušenju u smislu dasveobuhvatni zakoni dovode do pozitivnog smanjenja pušenja u obuhvaæenojpopulaciji.4 Pa ipak, valja spomenuti da osobna navika pušenja i ponašanje imaveæi utjecaj na stavove prema kontroli i zabrani pušenja,43,44 nego edukacija oštetnosti, pa makar se radilo i o zdravstvenim djelatnicima.44

Malo je poznato koliko restrikcija i zakonske odredbe imaju utjecaj na navikupušenja kod zaposlenika u zdravstvenim ustanovama, a posebno lijeènika imedicinskih sestara kao glavnih nositelja zdravstvene skrbi. Opæenito se smatrada je implementacija politike protiv pušenja (eng. smoke-free policy) uèinkovit putza reduciranje pušenja u bolnièkom okru�enju,44-45 a procjena implementacijepolitike protiv pušenja u bolnici mo�e poslu�iti kao vodiè za njegovu odr�ivost uširem nacionalnom kontekstu.45 Bolnice, kao radna mjesta, obuhvaæajusocioekonomski spektar koji pru�a moguænost za prouèavanje prevalencijepušenja i ponašanje u svezi pušenja u odrasloj populaciji, utjecaj politike kontroleduhana te usklaðenost i poštivanje politike protiv pušenja.46,47 Levy i Friend33

prikazali su 15 studija iz Sjedinjenih Amerièkih Dr�ava koje su istra�ivale uèinakpotpune ili djelomiène zabrane pušenja u bolnicama na prevalenciju pušenja, a 10su pokazale pozitivan utjecaj zakonodavstva protiv pušenja na redukcijuprevalencije pušenja. Povrh toga, jedno istra�ivanje iz Sjedinjenih AmerièkihDr�ava pokazalo je kako su lijeènici spremniji prestati pušiti nakon implementacijezakona kojim se zabranjuje pušenje u odnosu na medicinske sestre.48 Novijeistra�ivanje koje je provedeno u Italiji utvrdilo je pad uèestalosti pušenja kodbolnièara hitne medicinske pomoæi nakon provedbe zakona koji zabranjujepušenje u bolnicama.49

Politika kontrole duhana u Hrvatskoj

U zadnje dvije dekade, u Hrvatskoj je doneseno nekoliko zakona s ciljem kontrolei nadzora nad duhanom. Oni su usmjereni u dva pravca - jedan je usmjerenprema politici kontrole cijena i poreza duhana te duhanskih preraðevina, a drugije usmjeren na mjere prevencije i zaštite nepušaèa od izlo�enosti duhanskomdimu.


12

Politiku kontrole cijene duhana reguliraju dva zakona: Zakon o duhanu50 (postojijoš od 1974., ali je zamijenjen novim od kraja lipnja 1999.) regulira proizvodnju ipromet duhana te duhanskih preraðevina te Zakon o posebnom porezu naduhanske proizvode51 (koji je u primjeni od poèetka srpnja 1994.) koji regulirapitanje plaæanja poreza za duhanske proizvode.

U cilju zaštite zdravlja graðana od izlo�enosti duhanskom dimu, u studenom1999. je donesen Zakon o ogranièavanju uporabe duhanskih proizvoda.52 To jeposeban zakon kojim su utvrðene opæe preventivne mjere za smanjenje iogranièavanje uporabe duhanskih proizvoda, štetnih sastojaka cigareta i obvezneoznake na pakiranjima duhanskih proizvoda, preventivne mjere protiv pušenja tenadzor nad provedbom ovoga Zakona.52-55 Zakon je stupio na snagu 8. prosinca1999.52 te je njime po prvi puta ureðeno cjelokupno pitanje mjera prevencije izaštite nepušaèa od izlo�enosti duhanskom dimu (Detaljna zakonska regulativakontrole duhana u Hrvatskoj nalazi se na kraju publikacije u Dodatku).

Valja spomenuti kako je, prije Zakona o ogranièavanju uporabe duhanskihproizvoda iz 1999., pitanje opæih preventivnih mjera kontrole duhana minorno idjelomièno bilo riješeno Zakonom o zdravstvenoj ispravnosti i zdravstvenomnadzoru nad namirnicama i predmetima opæe uporabe56-58 te Zakonom o radu.59

Zakonom o zdravstvenoj ispravnosti i zdravstvenom nadzoru nad namirnicama ipredmetima opæe uporabe iz 1992. i 1996. bila je utvrðena opæa prevencija putemzabrane reklamiranja duhanskih proizvoda. Zakonom o radu iz 1996., po prvi putuopæe, donijete su odredbe kojima se zaštiæuje nepušaè od djelovanja pušaèkogdima te se njime zabranilo pušenje na radnim sastancima i ogranièilo pušenje uradnim prostorima na naèin da je od tada bilo dopušteno pušiti samo uodreðenom prostoru, a kojeg je definirao poslodavac. U praksi, malo je toga timZakonom bilo izmijenjeno.

Zakon o ogranièavanju uporabe duhanskih proizvoda iz 1999.52 donio je cijeli niznovih opæih mjera za smanjenje i ogranièavanje uporabe duhanskih proizvoda.Tako je bilo odreðeno da je obavezno isticanje informacija o štetnimkomponentama (katranu i nikotinu), kao i poruke o štetnosti pušenja na svakojkutiji; prodaja duhanskih proizvoda maloljetnicima do 18 godina je bila strogozabranjena; reklamiranje cigareta ili proizvoðaèa cigareta, bilo direktno iliindirektno, bilo je strogo zabranjeno; zabranjeno je bilo pušenje u svim odgojno-obrazovnim ustanovama kao i zdravstvenim ustanovama (a jedino je bilodopušteno pušiti u posebnoj prostoriji na psihijatrijskim odjelima); bilo jezabranjeno pušenje u gledalištima kazališta i kino dvorana, kao i u ugostiteljskimobjektima za prodaju slastica i zdravljacima; bilo je zabranjeno pušiti utramvajima, autobusima i avionima te nekim vlakovima. Zakonom je odreðeno da


13

se smije pušiti samo u za to predviðenim prostorima koje odreðuje poslodavac, ate prostore treba posebno istaèi natpisom. Tako su u radnim organizacijama iugostiteljskim objektima osvanuli posebno oznaèeni prostori za pušenje koji su,mada nisu bili fizièki odvojeni te je dim slobodno kolao, predstavljali poèetakodluènije borbe protiv pušenja u Hrvatskoj.

Mo�e se reæi da se Zakonom o ogranièavanju uporabe duhanskih proizvodaHrvatska ubrzano htjela ukljuèiti u svjetske trendove borbe protiv pušenja, pa sepokazalo da su neke odluke Zakona bile ishitreno donesene. Naime, istoimenimse Zakonom zabranila prodaja cigareta iz automata, da bi veæ za oko mjesecdana odlukom Ustavnog suda ta odluka bila ukinuta, a zatim ponovno usvojena spoèetkom primjene od 1. sijeènja 2001. godine.60 Godine 2004. kada jezakonodavac donio proèišæeni tekst Zakona o ogranièavanju uporabe duhanskihproizvoda54 te njime ukinuo st. 1 èl. 8 koji se odnosio na zabranu prodaje cigaretaiz automata, ostala je nejasna ova primjena u praksi. Bilo kako, sljedeæi Zakon oogranièavanju uporabe duhanskih proizvoda iz 2008.,55 jasno je istaknuo zabranuprodaje cigareta iz automata.

Zakon o ogranièavanju uporabe duhanskih proizvoda iz 2008.55 je u odnosu naistoimeni Zakon iz 1999.52 bio pooštren na naèin da su bile proširene mjerezabrane i zaštite: smanjene su dopuštene koncentracije katrana i nikotina,zabranjeno je pušenje u svim javnim zatvorenim prostorima ako nemajuventilacijske sustave (odnosilo se to na radne prostore, barove i restorane, itd),zabranjeno je pušenje na otvorenim prostorima koji èine dvorišta zdravstvenih iškolskih ustanova. Pušenje u zdravstvenim ustanovama je i nadalje ostalodopušteno samo u psihijatrijskim bolnicama i drugim ustanovama koje skrbe oduševno bolesnim osobama kao što je to bilo uvedeno Zakonom o ogranièavanjuuporabe duhanskih proizvoda iz 1999. godine.52

I na kraju valja spomenuti da je Hrvatska prihvatila Okvirnu konvenciju Svjetskezdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom61 koja je bila sastavljena 21.o�ujka 2003. u �enevi. Hrvatska ju je potpisala 02. lipnja 2004., a Sabor je donioOdluku o proglašenju Zakona o prihvaæanju Okvirne konvencije Svjetskezdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom 14. o�ujka 2008., te je onstupio na snagu 22. svibnja 2008. godine.61 Hrvatska je Okvirnu konvencijuratificirala u srpnju, te je ona stupila na snagu 12. listopada 2008. godine.7

Istra�ivanja o politici kontrole duhana u Hrvatskoj

Nekoliko je istra�ivanja o utjecaju politike kontrole duhana u Hrvatskoj.43,62-65

Jedno veliko i opse�no istra�ivanje objavljeno je 2004., a dalo je presjekdotadašnjih podataka koji su se odnosili na epidemiju uzrokovanu duhanom ipolitiku kontrole duhana u zemljama jugo-istoène Europe: Albanije, Bosne iHercegovine, Bugarske, Hrvatske, Makedonije, Rumunjske, Srbije i Crne Gore.Jedan od zakljuèaka te studije bio je da politika kontrole duhana mora postatiprioritet za dr�avna tijela koja su nadle�na za zdravstvo u regiji te da hitno trebamobilizirati institucionalne i financijske resurse kao i ljudske potencijale u ciljuimplementacije uèinkovitih programa za nadzor nad duhanskim proizvodima.62

Ostalih nekoliko kasnijih istra�ivanja primarno su se ticala potrošnje duhanskihproizvoda te njihove cijene i porezne politike.63-65 Sveukupni rezultati pokazali suda se u nekim aspektima koji se tièu konzumacije duhana i regulacije u Hrvatskojotišlo dalje nego u drugim europskim zemljama, dok se u drugim aspektimapomalo zaostajalo. Na primjer, na pozitivnoj strani je bilo to da je više hrvatskihpušaèa i bivših pušaèa bilo izlo�eno anti-pušaèkim kampanjama od pušaèa udrugim zemljama, mada je djelotvornost takvog izlaganja bila skromna u odnosuna postotak pušaèa koji su �eljeli prestati pušiti. Povrh toga, kako je bio relativnonizak udio stanovništva koji su imali zaštitu od pasivnog pušenja, zakljuèeno je daHrvatska treba i dalje jaèati na usklaðenosti s meðunarodnim instrumentima zanadzor nad duhanom u smislu provedbe postojeæih ogranièenja potrošnjeduhana.63 Osim što je Hrvatska postigla dobar napredak u usvajanjuzakonodavstva prema poreznoj duhanskoj politici, neki autori su zakljuèili da joštreba ojaèati svoje napore u pogledu njihove provedbe, poveæanja cijena ioporezivanja cigareta, viših kazni za nepoštivanje zakona te u pogledu smanjenjakrijumèarenja duhanskih proizvoda.64 Povrh toga, drugi su autori isticali kakopostoji problem uèinkovitosti zakona kojim se regulira cijena duhanskih proizvodate da je njihova uèinkovitost mala i limitirana jer se ti zakoni ne primjenjujudosljedno, èesto se mijenjaju u smislu da se stro�i zakoni ukidaju, a bla�iusvajaju.65

Istra�ivanje Muilenberga43 pokazalo je kako u hrvatskoj javnosti postoji veæapodrška za zabranu pušenja u uredima i radnom prostoru nego barovima irestoranima, da je osobno ponašanje u odnosu na naviku pušenja jako povezanos podrškom zabrane pušenja te da postoji spoznaja o štetnosti pušenja uzatvorenim javnim prostorima.

14


CILJEVI ISTRA�IVANJA

Primarni fokus ovoga rada je bio da se procijeni utjecaj i uspješnost politikekontrole pušenja, a posebno uèinak zabrane pušenja u zdravstvenim ustanovamašto je rezultat donošenja i primjene Zakona o ogranièavanju uporabe duhanskihproizvoda iz 1999. godine. U vezi toga, specifièni ciljevi su bili:

• Istra�iti naviku pušenja meðu zaposlenicima u zdravstvenih ustanovaKoprivnièko-kri�evaèke �upanije, a posebno pojedinih profesionalnihskupina: zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika, lijeènika i medicinskihsestara, u 2011.;

• Utvrditi trendove navike pušenja meðu zaposlenicima u zdravstvenimustanovama Koprivnièko-kri�evaèke �upanije i pojedinim profesionalnimskupinama u razdoblju 1998.-2011.;

• Procijeniti utjecaj zabrane pušenja u zdravstvenim ustanovama naprevalenciju pušenja zaposlenika u zdravstvenim ustanovama.

15


ISPITANICI I METODE RADA

Ispitivanje navike pušenja je provedeno u razdoblju 1998.-2011. Istra�ivanja suprovedena u svim zdravstvenim ustanovama Koprivnièko-kri�evaèke �upanije:Opæe bolnice "Dr. Tomislav Bardek", Doma zdravlja i Zavoda za javno zdravstvoKoprivnièko-kri�evaèke �upanije, svih ambulanti, zdravstvenih njega i ljekarni ukojima je tijekom razdoblja 1998.-2011. bilo 1.147-1.504 zaposlenih.66 Kao brojsvih zaposlenih uzimao se cenzus na dan 31. prosinca godine koja je prethodilaistra�ivanju. Broj, struktura i odaziv zaposlenika vidi se iz Tablice 1.

Ispitivanje navike pušenja provedeno je meðu svim zaposlenicima u svimzdravstvenim ustanovama Koprivnièko-kri�evaèke �upanije u 4 vremenske toèke:lipanj 1998. (godina i pol prije primjene Zakona o ogranièavanju uporabeduhanskih proizvoda iz prosinca 1999.); veljaèa 2002. (2 godine nakon stupanjaZakona u primjenu); veljaèa 2006. (6 godina nakon stupanja Zakona u primjenu);te veljaèa 2011. (11 godina od Zakona 1999., odnosno, 2 godine od primjenenovele Zakona, iz studenoga 2008.).

Zaposleni u zdravstvenim ustanovama su podijeljeni u zdravstvene inezdravstvene djelatnike. U zdravstvene djelatnike ukljuèeni su doktori medicine(lijeènici), doktori dentalne medicine (stomatolozi), farmaceuti, ostali zdravstvenisuradnici s visokom struènom spremom (sveuèilišnom diplomom) te medicinskesestre. U ostale zdravstvene suradnike s visokom struènom spremom ukljuèenisu suradnici koji sudjeluju u procesima dijagnostike i lijeèenja. To su: psiholozi,socijalni radnici, medicinski biokemièari, veterinari, diplomirani sanitarni in�enjerii slièno. U skupinu medicinskih sestara ubrojene su medicinske sestre/tehnièari tezdravstveni in�enjeri/tehnièari (fizioterapeuti, rendgenski, laboratorijski i sanitarnitehnièari/in�enjeri, te slièno) jer se svi obrazuju na srednjim i višim medicinskim tezdravstvenim školama i rade u procesima dijagnostike i lijeèenja. Medicinskesestre su podijeljene na one više i srednje struène spreme. Iako je od 2005./2006.došlo do promjena u educiranju medicinskih sestara te one imaju moguænostzavršavanja i stjecanja visoke struène spreme,67 zbog još uvijek malog broja onesu uvrštene u medicinske sestre više struène spreme. Samo su dvije medicinskesestre visoke struène spreme sudjelovale u istra�ivanju 2011. te su uvrštene uskupinu medicinskih sestara više struène spreme. Administrativno-tehnièkoosoblje èinilo je skupinu nezdravstvenih djelatnika. U tu skupinu ubrojeni su

16


ekonomisti, pravnici, informatièari, èistaèice, radnici za odr�avanje, portiri i slièno.

Ispitanici su se dijelili u nepušaèe, bivše pušaèe i pušaèe. Nepušaèe su èinileosobe koje su se izjasnile da nikada nisu pušile. Bivši pušaèi su bile one osobekoje su izjavile da su prestale pušiti i ne puše barem mjesec dana. Pušaèi su bilesve osobe koje su se izjasnile da puše povremeno ili svakodnevno makar i jednucigaretu dnevno.

Sva su istra�ivanja provedena anonimnim anketnim upitnikom. Upitnik jesadr�avao dvije skupine pitanja: socio-demografsku skupinu i skupinu pitanja kojasu se odnosila na status navike pušenja. Socio-demografska pitanja su bilavezana uz dob, spol i zanimanje (izuzetak je anketni upitnik iz 1998. koji nije imaopitanja vezana uz dob i spol), a pitanja vezana uz status navike pušenja utvrðivalasu status pušaèa (povremeni/svakodnevni) i nepušaèa (nikada pušio/prestaopušiti); broj dnevno popušenih cigareta; dob poèetka pušenja; proteklo vrijeme odprestanka pušenja i je li osoba probala prestati pušiti. Upitnik je bio kratak, veæinapitanja je bila zatvorenog tipa, a samo nekoliko je bilo otvorenog tipa, te je zaispunjavanje ankete bila potrebna minuta-dvije. Anketni upitnik je pratilo ipopratno informativno pismo s objašnjenjem istra�ivanja (Anketni upitnik ipopratno pismo u Dodatku). Povrh toga, o istra�ivanju su ispitanici bili informiranii putem svojih struènih društava.

Upitnici su podijeljeni poštom ili direktnim uruèivanjem. U sve ambulante,ustanove zdravstvene njege i ljekarne, anketni upitnici su s popratniminformativnim pismom poslani poštom. Upitnike su ispitanici mogli vratiti poštomili po internom dostavljaèu. U Bolnici, Domu zdravlja i Zavodu za javno zdravstvoupitnici su bili direktno uruèeni ispitanicima ili ostavljeni kod voditelja odjela koji subili upoznati s istra�ivanjem. Voditelji su dobili upute da podijele upitnike svimzaposlenim osobama na tom odjelu. Upitnici su mogli biti vraæeni direktnoistra�ivaèima ili voditelju ili ostavljeni na njihovim stolovima u posebnoj kutiji. Timeje svakom ispitaniku omoguæen izbor, a vezano uz anonimnost odgovora. Odvoditelja su upitnici bili pokupljeni 7-14 dan nakon što su ostavljeni. Ponovni upitonih koji nisu odgovorili nije bilo moguæe tra�iti jer je anketa bila anonimna.

U obradi i analizi podataka koristio se software Microsoft Office Excel. Koristeæise metodama deskriptivne statistike, podaci su bili statistièki obraðeni uz upotrebu

X2 testa znaèajnosti (bez ili s Yatesovom korekcijom), dok se p<0,05 smatraostatistièki znaèajnim.

17


18


Tab

lica

1: Is

pit

anic

i po

pro

fesi

on

aln

im s

kup

inam

a p

rem

a u

dje

lu z

apo

slen

iha

Tab

le 1

: D

escr

iptiv

e ch

arac

teris

tics

of t

he s

ampl

e an

d le

vel o

f pa

rtic

ipat

ion

by p

rofe

ssio

nal g

roup

s of

em

ploy

eea

a- S

vi z

apos

leni

ci (a

ll em

ploy

ees)

: 31/

12/1

997;

31/

12/2

001;

31/

12/2

005;

31/

12/2

010.

Izvo

r: Z

avod

za

javn

o zd

ravs

tvo

Kop

rivni

èko-

kri�

evaè

ke �

upan

ije. S

tatu

s zd

ravl

jaza

199

8.,

2001

., 20

05.

i 201

0.b

- U

zora

k (s

ampl

e):

6/19

98;

2/20

02;

2/20

06;

2/20

11c

- S

kupi

nu è

ine

med

icin

ske

sest

re (

75%

) i z

drav

stve

ni in

�enj

eri/t

ehni

èari

(25%

), p

rem

a H

ZJZ

dd

- H

rvat

ski z

avod

za

javn

o zd

ravs

tvo

(HZ

JZ).

Zap

osle

ni u

zdr

avst

vu u

Hrv

atsk

oj u

201

1. (

U s

kupi

ni s

vi z

drav

stve

ni d

jela

tnic

i u H

rvat

skoj

ula

zi i

428

osob

a s

ni�o

mst

ruèn

om s

prem

om.)

REZULTATI

Odaziv

Na anketu o navici pušenja je odgovorilo 44-68% svih zaposlenih u svimzdravstvenim ustanovama Koprivnièko-kri�evaèke �upanije kao što se vidi izTablice 1. Statistièki znaèajna razlika ispitanika po profesionalnim skupinama uodnosu na raspodjelu svih zaposlenih nije naðena samo 2011. (X2=5,87;p=0,118), dok je u svim ostalim istra�ivanjima razlika izmeðu ispitanika i ukupnepopulacije zaposlenika znaèajna, a naroèito jer je u istra�ivanjima sudjelovalomanje nezdravstvenih ispitanika od ukupno zaposlenih te profesionalne skupine.

Demografski podaci

Od ukupnog broja ispitanih, više od 80% su bile �ene. Prosjeèna je dob svihispitanika tijekom svih ispitivanja bila 41,6 godine, prosjeèna je dob po pojedinimprofesionalnim skupinama bila 39-44 godine, najmlaða je osoba imala 19, anajstarija 65 godina starosti. Njihova distribucija po spolu i dobi vidi se iz Tablica2 i 3.

Tablica 2: Karakteristike ispitanika prema spolu i dobi, po ispitivanimgodinama

Table 2: Descriptive characteristics of the sample by survey year, gender and age

19


Tablica 3: Kategorizacija ispitanika po dobnim razredima i ispitivanimgodinama

Table 3: Descriptive characteristics of the sample by survey year and age groups

Navika pušenja u zdravstvenim ustanovama Koprivnièko-kri�evaèke �upanije, 2011.

U 2011., u zdravstvenim ustanovama Koprivnièko-kri�evaèke �upanije, pušaèa jebilo 26,4%, bivših pušaèa je bilo 20,5%, a onih koji su se izjasnili da nikada nisupušili je bilo 53,1% (Tablica 4). Stopa prevalencije pušaèa meðu zdravstvenim inezdravstvenim osobljem je ista (26,4%) i nije naðena statistièki znaèajna razlikaizmeðu njih u odnosu na trenutni status navike pušenja (X2=0,11; p=0,952).Lijeènici manje puše nego medicinske sestre (19,4% prema 29,4%), a èak je61,9% lijeènika prema 49,1% medicinskih sestara izjavilo da nikada nisu pušili(X2=7,99; p=0,018). Medicinske sestre ni�eg obrazovanja (završile srednjoškolskoobrazovanje) puše više od medicinskih sestara višeg obrazovanja (završile više ivisoke struène škole) (30,4% prema 25,2%), ali meðu njima nije naðena statistièkiznaèajna razlika (X2=1,67; p=0,433).

Istra�ivanje 2011. je pokazalo da muškarci manje puše od �ena (24,6% prema26,8%) kao i da je meðu njima više bivših pušaèa nego u �ena (29,6% prema18,6%). Osobe mlaðe od 45 godina puše više nego starije od 45 godina (28,0%prema 25,1%). Meðu mlaðima od 45 godina u odnosu na starije od 45 godina jenajmanje onih osoba koje su prestale pušiti (14,4% prema 26,3%). I po spolu i podobi razlike su bile statistièki znaèajne (Tablica 4).

Iako veæina osoba puši manje od pola kutije cigareta dnevno (57,4%), ipak jegotovo 7% osoba koje prosjeèno puše i više od 1 kutije cigareta dnevno (više od20 cigareta). Prosjeèno svaka osoba popuši oko 12 cigareta dnevno (Tablica 5).

20


Godine 2011. dvije treæine pušaèa (67,9%) je izjavilo da je pokušalo prestati pušiti(Tablica 6).

U Tablici 4 detaljno je prikazana navika pušenja u 2011. svake profesionalneskupine po dobi i spolu. I meðu zdravstvenim i meðu nezdravstvenim djelatnicimamuškarci manje puše od �ena, kao što ima i više bivših pušaèa meðu muškarcimatih dviju profesionalnih skupina nego u �ena. Nasuprot tome, meðu �enama obijuprofesionalnih skupina ima više onih koje nikada nisu pušile. Meðu osobamamlaðima od 45 godina i kod zdravstvenih i kod nezdravstvenih djelatnika ima višepušaèa, a manje bivših pušaèa nego meðu starijima od 45 godina. Lijeènici pušenešto više od lijeènica dok je kod medicinskih sestara/tehnièara situacija obrnuta.Meðu lijeènicima i medicinskim sestrama/tehnièarima ima više bivših pušaèa,nego u �ena tih profesionalnih skupina. Samo 35,4% medicinskihsestara/tehnièara muškog spola nisu nikada pušili. Meðu lijeènicima mlaðim od 45godina je više nepušaèa dok nasuprot tome, meðu medicinskim sestrama starijimod 45 godina ima više pušaèa. I meðu jednom i drugom profesionalnom skupinomkod osoba mlaðih od 45 godina naðeno je manje bivših pušaèa, a više onih kojinikada nisu pušili, nego u osoba starijih od 45 godina.

21


Tablica 4: Navika pušenja profesionalnih skupina prema demografskimkarakteristikama, 2011.

Table 4: Smoking status by demografic and professional characteristics, 2011

a: %

b: X2 test

22


Table 5: Pušaèi u odnosu na broj popušenih cigareta i prosjeèni brojpopušenih cigareta

Table 5: Daily consumption of cigarettes per smoker and per day

Tablica 6: Pušaèi koji su probali prestati pušiti

Table 6: Smokers who tried to stop smoking

23


Trendovi navike pušenja u zdravstvenim ustanovamaKoprivnièko-kri�evaèke �upanije, 1998.-2011.

Prevalencija pušaèa meðu zaposlenicima u zdravstvenim ustanovamaKoprivnièko-kri�evaèke �upanije je konstantno padala tijekom ispitivanograzdoblja te je stopa pušaèa apsolutno smanjena 7,9% (34,3% 1998. prema26,4% 2011.), a što je pad za 23,0%.

U svih profesionalnih skupina, prevalencija pušaèa je tijekom ispitivanog razdobljaimala trend pada. Apsolutno je smanjenje stope u pojedinih profesionalnihskupina izmeðu 1998. i 2011. 6,0-12,8%, a što je pad za 16,5%-32,7%. Najvišeje stopa prevalencije pušenja pala u lijeènika (28,3% 1998. prema 19,4% 2011.) inemedicinskog osoblja (39,2% 1998. prema 26,4% 2011.), za više od 30% uodnosu na poèetno istra�ivanje provedeno 1998., a najmanje je pala umedicinskih sestara srednje struène spreme (36,4% 1998. prema 30,4% 2011.)za 16,5%. Tijekom cijelog ispitivanog razdoblja najni�e su prevalencije pušaèanaðene u lijeènika. Do 2006. najviše su prevalencije pušaèa naðene unezdravstvenog osoblja, a 2011. najviša je prevalencija pušaèa naðena meðumedicinskim sestrama (Tablica 7).

U istom razdoblju je broj zaposlenika koji su prestali pušiti porastao sa 17,3% na20,5% ili za 18,5%, a što je bio apsolutni rast stope 3,2%. Mada su stope bivšihpušaèa tijekom ispitivanog razdoblja porasle u svih profesionalnih skupina, trendnije bio kontinuiran u svih profesionalnih skupina. Apsolutni je rast stope bivšihpušaèa kod pojedinih profesionalnih skupina bio izmeðu 0,2% i 10,0%, što jeporast za 1,1%-65,8%. Broj osoba koje su prestale pušiti najviše je porastao kodmedicinskih sestara više struène spreme (15,2% 1998. prema 25,2% 2011.) tekod nezdravstvenih djelatnika (14,4% 1998. prema 19,8% 2011.), a najmanje kodlijeènika (18,5% 1998. prema 18,7% 2011.) i medicinskih sestara srednje struènespreme (18,8% 1998. prema 20,6% 2011.).

U istom ispitivanom razdoblju porastao je broj osoba koje nikada nisu pušile i toapsolutno 4,7% (48,4% 1998. na 53,1% 2011.), a što je rast za 9.7%. Broj osobakoje nikada nisu pušile blago i konstantno je rasao u svih profesionalnih skupinatijekom ispitivanog razdoblja osim kod medicinskih sestara više struène spremekod kojih je najveæi bio 1998., a najmanji 2002. Tijekom ispitivanog razdobljanajviše je kod lijeènika porastao broj osoba koje nikada nisu pušile za 16,1%(53,3% 1998. prema 61,9% 2011.) te kod nezdravstvenih djelatnika za 15,7%(46,4% 1998. prema 53,7% 2011.).

24


Kao što se vidi iz Tablice 7, postoje statistièki znaèajne razlike u navici pušenjaunutar razlièitih profesionalnih i sociodemografskih skupina. Naðena je statistièkiznaèajna razlika izmeðu zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika u istra�ivanjima2002. i 2006. prvenstveno zbog porasta bivših pušaèa meðu zdravstvenimdjelatnicima. Statistièki znaèajne razlike u navici pušenja izmeðu lijeènika imedicinskih sestara postojale su u istra�ivanjima provedenim 2002. i 2011.,uglavnom zbog porasta nepušaèa meðu lijeènicima.

Prevalencija pušaèa u muškaraca je imala stalni silazni trend dok je u �ena stopapušenja nakon poèetnog pada postala stabilna izmeðu 2006. i 2011. Izmeðu2002. i 2011. prevalencija pušaèa pala je u muškaraca za 29,3% (34,8% 2002.prema 24,6% 2011.), a u �ena za 13,0% (30,8% 2002. prema 26,8% 2011.), te jeapsolutno smanjenje stope pušaèa kod muškaraca bilo veæe nego kod �ena(10,2% prema 4,0%). Broj muškaraca koji su prestali pušiti je stalno rastao te seukupno poveæao za 39,0% (21,3% 2002. prema 29,6% 2011.). Broj �ena koje suprestale pušiti je blago oscilirao tijekom ispitivanih razdoblja, ali je u konaèniciporastao za 12,7% (16,5% 2002. prema 18,6% 2011.). Broj osoba koje nikadanisu pušile je porastao i kod muškaraca (43,8% 2002. na 45,8% 2011.) i kod �ena(52,7% 2002. na 54,6% 2011.).

Naðena je statistièki znaèajna razlika u navici pušenja izmeðu muškaraca i �enau istra�ivanju provedenom 2011., uglavnom zbog porasta broja muškaraca koji suprestali pušiti i �ena koje nikada nisu pušile.

Prevalencija pušaèa u muškaraca mlaðih od 45 godina je imala stalni blagi pad teje ukupno smanjena za 14,1% (32,6% 2002. prema 28,0% 2011.). Prevalencijapušaèa u muškaraca starijih od 45 godina je u razdoblju 2002.-2006. smanjena za17,0% (29,4% 2002. prema 24,4% 2006.), a kako je u sljedeæem razdobljuprevalencija pušaèa blago porasla (25,1% 2011.), ukupni je pad bio od 14,6%. Uobje skupine najveæi pad je bio izmeðu 2002. i 2006. godine. Stopa osoba koje suprestale pušiti starijih od 45 godina porasla je za 38,4% (19,0% 2002. prema26,3% 2011.), a stopa osoba koje su prestale pušiti mlaðih od 45 godina je palaza 10,0% (16,0% 2002. prema 14,4% 2011.). Stope osoba koje nikada nisu pušileje rasla kod osoba mlaðih od 45 godina (51,4% 2002. prema 57,5% 2011.), dokje kod osoba starijih od 45 godina pala (51,6% 2002. prema 48,6% 2011.).

Statistièki znaèajna razlika u navici pušenja naðena je u odnosu na dob uistra�ivanjima provedenim 2006. i 2011., prvenstveno jer je bilo više bivših pušaèau skupini osoba starijih od 45 godina te više onih koji nikada nisu pušili u skupinimlaðih od 45 godina.

25


Kao što se vidi iz Tablice 5, broj osoba koje puše više od 1 kutije cigareta dnevnoje smanjen za više od 50% (15,9% 1998. prema 6,8% 2011.), dok je nasuprottome porastao broj osoba koje puše manje od pola kutije cigareta dnevno (33,7%1998. prema 57,4% 2011.). Tijekom ispitivanog razdoblja prosjeèni broj dnevnopopušenih cigareta konstantno je padao za otprilike 1 cigaretu. Dok se 1998.prosjeèno pušilo 15 cigareta dnevno, 2011. se prosjeèno pušilo 12 cigaretadnevno.

26


27


Tab

lica

7: N

avik

a p

uše

nja

pro

fesi

on

aln

ih s

kup

ina

pre

ma

dem

og

rafs

kim

kar

akte

rist

ikam

a i g

od

inam

a is

tra�

ivan

ja

Tab

le 7

: S

mok

ing

stat

us b

y su

rvey

yea

r, d

emog

raph

ic a

nd p

rofe

ssio

nal c

hara

cter

istic

s

a : %

b : X

2te

st,

razl

ika

izm

eðu

poje

dini

h ka

tego

rija

unut

ar s

vake

ispi

tivan

e go

dine

.

Prevalencija pušenja u zdravstvenim ustanovamaKoprivnièko-kri�evaèke �upanije u odnosu na primjenu Zakona o ogranièavanju uporabeduhanskih proizvoda iz 1999.

U godinama nakon implementacije Zakona, stopa pušaèa apsolutno je smanjena7,9% (34,3% 1998. na 26,4% 2011.), a što je pad za 23,0%. Najveæi padprevalencije pušaèa meðu zaposlenicima u zdravstvenim ustanovamaKoprivnièko-kri�evaèke �upanije je bio od 13,4%, a dogodio se izmeðuistra�ivanja provedena 2002. i 2006., odnosno, 2-6 godina nakon što se Zakonpoèeo primjenjivati u praksi. Najmanji pad je bio 2,9%, a zabilje�en je u razdoblju2006.-2011., odnosno 6-11 godina nakon poèetka primjene Zakona (Tablica 8,Slike 4-6).

Nakon implementacije Zakona, pala je stopa pušenja u svih profesionalnihskupina. Najviše je stopa prevalencije pušenja pala u lijeènika i nemedicinskogosoblja za više od 30% u odnosu na poèetno istra�ivanje provedeno 1998., anajmanje je pala u medicinskih sestara srednje struène spreme za 16,5%. Najveæije pad prevalencije pušaèa zabilje�en kod lijeènika i medicinskih sestara višestruène spreme (17,0% i 20.9%) u prve dvije godine od kako se Zakon poèeoprimjenjivati; medicinskih sestara srednje struène spreme i zdravstvenihdjelatnika promatranih ukupno (11,7% i 14,3%) 2-6 godina od poèetka primjeneZakona, te kod nezdravstvenog osoblja (22,1%) 6-11 godina od kako se Zakonpoèeo primjenjivati.

Najviše je zaposlenika prestalo pušiti u razdoblju 2002.-2006., odnosno 2-6godina od poèetka primjene Zakona te je u tom razdoblju prevalencija bivšihpušaèa porasla za 15,5% (19,3% prema 22,3%). U odnosu na profesionalneskupine, najveæi porast stope osoba koje su prestale pušiti zabilje�en je urazdoblju: 1998.-2002. (2 godine od primjene Zakona) kod medicinskih sestaraviše struène spreme za 89,5% (15,2% prema 28,8%); 2002.-2006. (2-6 godina odprimjene Zakona) kod lijeènika za 56,9% (15,3% prema 24,0%) i medicinskihsestara srednje struène spreme za 13,6% (19,1% prema 21,7%); 2006.-2011. (6-11 godina od primjene Zakona) kod nezdravstvenih djelatnika za 58,4% (12,5%prema 19,8%).

U prvih dvije godine od poèetka primjene Zakona, kod zaposlenika je broj osobakoje nikada nisu pušile porastao najviše i to za 6,2% (48,4% na 51,4%). U prvihdvije godine od poèetka primjene Zakona najveæi porast osoba koje nikada nisupušile zabilje�en je meðu lijeènicima (za 14,8%) te meðu nezdravstvenim

28


djelatnicima (za 17,5%). Dok je meðu medicinskim sestrama više struène spremenajveæi porast osoba koje nikada nisu pušile od 10,1% naðen 2-6 godina odprimjene Zakona, kod medicinskih sestara srednje struène spreme je najveæiporast osoba koje nikada nisu pušile od 3,8% zabilje�en 6-11 godina kako seZakon poèeo primjenjivati.

29


30


Tab

lica

8: T

ren

do

vi n

avik

e p

uše

nja

u o

dn

osu

na

pri

mje

nu

Zak

on

a o

og

ran

ièav

anju

du

han

skih

pro

izvo

da

Tab

le 8

: T

rend

of

smok

ing

prev

alen

ce r

ate

and

impa

ct o

f le

gisl

atio

n

a-

razd

oblje

od

dono

šenj

a za

kona

do

istr

a�iv

anja

(go

dina

istr

a�iv

anja

)b

- Z

akon

o o

gran

ièav

anju

duh

ansk

ih p

roiz

voda

, pr

imje

na o

d 8.

12.

199

9.c

- Z

akon

o o

gran

ièav

anju

duh

ansk

ih p

roiz

voda

, pr

imje

na o

d 07

. 11

. 20

08.

Slika 4: Prevalencija pušenja svih zaposlenih, 1998.-2011.

Figure 4: Smoking prevalence of all employees, 1998.-2011.

Slika 5: Prevalencija pušenja lijeènika i medicinskih sestara, 1998.-2011.

Figure 5: Smoking prevalence among physicians and nurses, 1998.-2011.

31


Slika 6: Prevalencija pušenja medicinskih sestara, 1998.-2011.

Figure 6: Smoking prevalence among nurses, 1998.-2011.

32


DISKUSIJA

Navika pušenja u zdravstvenim ustanovama Koprivnièko-kri�evaèke �upanije u 2011.

U radu se detaljno prikazuju promjene u navici pušenja kod djelatnika zaposlenihu zdravstvenim ustanovama Koprivnièko-kri�evaèke �upanije. Istra�ivanje jepokazalo da je 2011. u zdravstvenim ustanovama Koprivnièko-kri�evaèke�upanije meðu svim zaposlenima prevalencija pušaèa 26,4%, da je najni�a meðulijeènicima (19,4%), a najviša meðu medicinskim sestrama srednje struènespreme (30,4%), da �ene nešto više puše od muškaraca te da osobe mlaðe od45 godina puše više nego osobe starije od 45 godina.

Rezultati ovog istra�ivanja indiciraju da je prevalencija pušenja svih zaposlenikau zdravstvenim ustanovama Koprivnièko-kri�evaèke �upanije ni�a kada seusporeðuje s prevalencijom pušenja cjelokupne hrvatske populacije. Naime,istra�ivanje u sklopu Hrvatske zdravstvene ankete (Croatian Adult Health Survey)provedene 2003. pokazalo je da 27,4% odrasle populacije starije od 18 godinapuši,8,11 njih 33,2% starosti 18-65 godina, a 11,6% starijih od 65 godina.11,12

Prema drugom istra�ivanju (CroHort Study) provedenom 2008., naðeno je da23,4% Hrvata starijih od 18 godina puši (25,3% muškaraca prema 22,4% �ena),u populaciji 18-65 godina naðeno je 29,6% pušaèa (31,2% muškarci prema28,9% �ene), dok je u populaciji starijoj od 65 godina naðeno 10,3% pušaèa.12

Kako su zaposlenici u zdravstvenim ustanovama Koprivnièko-kri�evaèke �upanijekoji su odgovorili starosti do 65 godina, proizlazi da je prevalencija pušenjazaposlenika u zdravstvenim ustanovama Koprivnièko-kri�evaèke �upanije ni�a odprevalencije pušenja cjelokupne hrvatske populacije.

U odnosu na naviku pušenja izmeðu profesionalnih skupina, ovo istra�ivanje jepokazalo kako 2011. meðu zdravstvenim i nezdravstvenim djelatnicima imapodjednako pušaèa (26,4%), lijeènici puše daleko manje u odnosu na medicinskesestre (19,4% prema 29,4%), a da medicinske sestre više struène spreme pušemanje nego medicinske sestre srednje struène spreme (25,2% prema 30,4%).Nije naðeno mnogo istra�ivanja koja bi ispitivala naviku pušenja kod svihzaposlenika u zdravstvenim ustanovama te svim profesionalnim skupinama.Jedno istra�ivanje provedeno u jednoj bolnici u Portugalu pokazalo je kako su

33


najni�e stope meðu lijeènicima (18,9% pušaèa) i da medicinske sestre više pušenego lijeènici (26,1%), što ukazuje na sliènosti s našim istra�ivanjem. Meðutim, uistom istra�ivanju nezdravstveni djelatnici imali su najviše stope prevalencijepušenja koje su bile više od 30%,44 što je razlièito od rezultata našeg istra�ivanja.Nasuprot tome, u istra�ivanju provedenom u Italiji naðeno je da puši 44%zdravstvenih djelatnika, 33,9% lijeènika i 49,8% medicinskih sestara, što ukazujekako navika pušenja mo�e biti vrlo visoka i meðu zdravstvenim djelatnicima te èaki viša nego kod tehnièkog osoblja kod kojih je naðena prevalencija pušenja od41,1%.21

U odnosu na prevalenciju pušenja u susjednim zemljama u regiji, u ovomistra�ivanju o navici pušenja u zdravstvenim ustanovama Koprivnièko-kri�evaèke�upanije naðena je mnogo ni�a prevalencija pušenja nego u Bosni i Hercegovinigdje je 2002. pušilo 40% lijeènika i 51% medicinskih sestara68 te u Srbiji gdje jenedavno istra�ivanje pokazalo kako oko 50% medicinskih sestara puši, višemuških nego �enskih,69 ali i mnogo viša nego u Sloveniji za koju podaci iz 1996.govore da puši 19% muških u odnosu na 17% �enskih lijeènika.6

Iako prevalencija pušenja meðu lijeènicima u zdravstvenim ustanovamaKoprivnièko-kri�evaèke �upanije nije zadovoljavajuæa jer je viša nego u švicarskihlijeènika (12%),70 portugalskih lijeènika (13%),71 te naroèito skandinavskih, irskihi engleskih lijeènika koji puše (ispod 10%),17 ona je ipak mnogo ni�a odprevalencije pušenja talijanskih lijeènika (28%), francuskih lijeènika (34%), grèkihi turskih lijeènika (40%).17 Isto tako, iako je prevalencija pušenja meðumedicinskim sestrama u zdravstvenim ustanovama Koprivnièko-kri�evaèke�upanije visoka, daleko viša prevalencija pušenja naðena je u Grèkoj, Italiji, Bosnii Hercegovini te Srbiji (iznad 40%),27,68,69,72 dok je ni�a prevalencija od 25%naðena u Irskoj.73,74

U usporedbi s drugim zdravstvenim djelatnicima podaci sugeriraju da lijeènicimanje puše nego medicinske sestre,17,21,23,44,68,71,75 što je potvrðeno i ovimistra�ivanjem jer je cijelo ispitivano razdoblje prevalencija pušaèa meðulijeènicima bila znaèajno ni�a nego meðu medicinskim sestrama. U našemistra�ivanju pokazalo se da je prevalencija pušenja meðu lijeènicima daleko ispodnacionalnog prosjeka, dok je prevalencija pušenja meðu medicinskim sestramaiznad nacionalnog prosjeka.11,12 To je prvenstveno jer medicinske sestre srednjestruène spreme puše više od hrvatskog prosjeka. Kako one, od svih zaposlenikau zdravstvenim ustanovama, predstavljaju najveæu profesionalnu skupinu, nesamo u �upaniji veæ i u Hrvatskoj, jasno je koliki je moguæi utjecaj njihovogponašanja u odnosu na naviku pušenja na pacijente, ali i ostale profesionalneskupine s kojima svakodnevno rade.

34


Što se tièe razlièitosti navike pušenja po spolu, ovo istra�ivanje više odra�avasliku regije nego hrvatske nacije. Naime, istra�ivanje o navici pušenja u Hrvatskojprovedeno 2003. je pokazalo da postoje razlièite prevalencije po spolu u odnosuna razlièite regije Hrvatske.11 Tako je na nacionalnoj razini naðeno da muškarciviše puše od �ena (33,8% prema 21,7%), dok u sjevernoj regiji kojoj pripadaKoprivnièko-kri�evaèka �upanija muškarci i �ene podjednako puše (28,5%muškarci i 27,1% �ene).11 U istra�ivanju 2008. isto je naðeno da na nacionalnojrazini muškarci više puše od �ena (25,3% muškaraca prema 22,4% �ena).12 Iakoje istra�ivanje o navici pušenja u Koprivnièko-kri�evaèkoj �upaniji pokazalo da�ene više puše nego muškarci (24,6% muškaraca prema 26,8% �ena), razlika jemeðu njima relativno mala. Samo u Švedskoj i Irskoj �ene više puše odmuškaraca.8 No, nedavne studije pokazuju da u veæini razvijenih zemalja spolnarazlika u pušenju nestaje.76,77 U skladu s time te s promjenama karakteristiènimza treæu fazu razvoja epidemije kako ih je opisao Lopez,16 rezultati ovogistra�ivanja konzistentni su s navedenim, pogotovo u svjetlu toga dasjeverozapadna Hrvatska kojoj pripada i Koprivnièko-kri�evaèka �upanija spada unajrazvijenije regije Hrvatske.78,79

Ovo istra�ivanje je pokazalo kako zaposlenici mlaði od 45 godina više puše odzaposlenika starijih od 45 godina (28,0% prema 25,1%) te da meðu starijimzaposlenicima ima više osoba koje su prestale pušiti nego meðu mlaðima (26,3%prema 14,4%). Ti su rezultati u skladu s nekim prijašnjim istra�ivanjima koji supokazali da je stopa pušenja najviša u mlaðim dobnim skupinama i da ona padasa starošæu.11,12

Kako se razlika u navici pušenja pojavljuje u odnosu na spol i profesionalnuskupinu, tako se razlika mo�e vidjeti i u odnosu na edukaciju te materijalni status.No, dok su se spolne razlike u navici pušenja smanjile, razlike u pušenju razlièitihobrazovnih skupina su se proširile, što se pokazalo u nekim prijašnjimstudijama.80 Nedavno je istra�ivanje u Nizozemskoj pokazalo da osobe ni�eedukacije kao i one s manjim primanjima puše više od osoba s višom edukacijomi višim primanjima te da imaju ni�u stopu prestanka pušenja.81 Rezultati ovogistra�ivanja pokazuju sliènu pravilnost te daju potvrdu da osobe s višimprimanjima i višom edukacijom, a to su lijeènici i medicinske sestre više struènespreme, manje puše i više prestaju pušiti. Naime, plaæanje zdravstvenih djelatnikaodreðeno je na razini dr�ave Kolektivnim ugovorom i prema koeficijentima natemelju slo�enosti poslova.67 Temeljem toga lijeènici i medicinske sestre višestruène spreme su meðu najbolje plaæenim osobljem u zdravstvenimustanovama67 te su dobiveni rezultati u skladu s oèekivanjima.

35


Iako razlike u prevalenciji pušenja meðu dr�avama kao i regionalno unutar dr�avemogu biti dosta izra�ene, naèelno se od zdravstvenih djelatnika, a posebnolijeènika oèekuje da budu pozitivan model u navici pušenja svim ostalimosobama.14 Rezultati ovog istra�ivanja impliciraju kako je ta uloga djelomiènoostvarena u zdravstvenim ustanovama Koprivnièko-kri�evaèke �upanije jer napušenje utjeèe sinteza mnogobrojnih isprepletenih i meðusobno zavisnihfaktora.28

Povrh toga, rezultati ovog istra�ivanja jasno demonstriraju razvoj pušenja urazlièitim profesionalnim i socioekonomskim skupinama, a prema modeluDedobbeleera.28 Ako se zdravstvene ustanove promatraju kao neki mikroekonomsko-socijalni okoliš, onda su i u zdravstvenim ustanovama difuzijskiprocesi pušenja u odnosu na razlièite profesionalne i socioekonomske skupinepodlo�ni razlièitim interpersonalnim utjecajima te razlièite profesionalne skupinemogu pozitivno ili negativno utjecati na prevalenciju pušenja.

Trendovi navike pušenja u zdravstvenim ustanovamaKoprivnièko-kri�evaèke �upanije, 1998.-2011.

Rezultati ovog istra�ivanja indiciraju padajuæi trend navike pušenja uzdravstvenim ustanovama Koprivnièko-kri�evaèke �upanije u razdoblju izmeðu1998. i 2011. s realnim smanjenjem prevalencije pušenja u svih zaposlenih uzdravstvenim ustanovama 7,9%, što je pad za 23,0% u odnosu na prvoistra�ivanje. U svih profesionalnih skupina, prevalencija pušaèa je tijekomispitivanog razdoblja imala trend pada. Najviše je prevalencija pušenja pala ulijeènika i nemedicinskog osoblja, za više od 30% u odnosu na poèetnoistra�ivanje provedeno 1998., a najmanje, za 16,5%, je pala u medicinskihsestara srednje struène spreme.

Ovakav padajuæi trend prevalencije pušenja u svih zaposlenika u zdravstvenimustanovama Koprivnièko-kri�evaèke �upanije u oèiglednoj je paraleli s padajuæimtrendovima prevalencije pušenja opæe populacije Hrvatske. Naime, prevalencijapušenja opæe populacije u Hrvatskoj pala je u razdoblju 1995.-2005. za 5,2%,13 au razdoblju 2003.-2008. za 2,8%.12

U odnosu na padajuæe trendove prevalencije pušenja pojedinih profesionalnihskupina jasno je da Hrvatska slijedi trendove najrazvijenijih zemalja, mada jeprevalencija pušenja medicinskih sestara zabrinjavajuæe i nedopustivo visoka.Zadnjih desetljeæa u nekim razvijenim zemljama, kao što su Finska, Velika

36


Britanija, Sjedinjene Amerièke Dr�ave, Australija i Novi Zeland, pad prevalencijepušenja u lijeènika je dramatièan te je prevalencija pušenja u tih zemalja ispod10%. U drugim razvijenim zemljama, kao što su Njemaèka, Danska, Švicarska,Irska i Portugal, pad je nešto manje dramatièan, ali još uvijek vrlo velik te jeprevalencija pušenja meðu lijeènicima u tim zemljama izmeðu 10-20%. S malimpadom prevalencije pušenja su Estonija i Italija u kojih je prevalencija pušenja jošuvijek visoka, izmeðu 20-30%. Francuska, Španjolska, Turska te Bosna iHercegovina, s prevalencijom pušaèa meðu lijeènicima 30-40%, te Grèka s višeod 40%, su dr�ave u kojima je pad gotovo zanemariv te one imaju najvišeprevalencije pušenja meðu lijeènicima.17,68,70,71,73,75,82

Podaci iz Sjedinjenih Amerièkih Dr�ava upuæuju kako prevalencija pušenja meðumedicinskim sestrama pada i slijedi trendove pada pušenja kod lijeènika15,83 te daje ni�a od prevalencije pušenja opæe populacije.84

Što se tièe trenda prevalencije pušenja u odnosu na neke socioekonomskekarakteristike, prevalencija pušenja se smanjuje kako kod muškaraca tako i kod�ena, mada je apsolutno smanjenje stope pušaèa kod muškaraca bilo veæe negokod �ena (10,2% prema 4,0%). Prevalencija pušenja imala je trend pada i uodnosu na dob, kako kod starijih od 45 godina tako i kod mlaðih osoba od 45godina (4,3% prema 4,6% za cijelo razdoblje dok je u periodu 2002.-2006. ustarijih od 45 godina zabilje�en pad 5,0%). Meðutim, kroz cijelo ispitivanorazdoblje je bilo više pušaèa meðu osobama mlaðim od 45 godina nego u onihstarijih od 45 godina kod kojih je rastao broj osoba koje su prestale pušiti.

U odnosu na prevalenciju pušenja pojedinih socioekonomskih skupina razlike subile veæinom u skladu s onima iz postojeæe dostupne literature. Tako je unedavnim istra�ivanjima za opæu populaciju Hrvatske naðeno da je prevalencijapušenja u opadanju kod oba spola, mada je u jednom istra�ivanju pad višeizra�en u muškaraca,12 a u drugom više u �ena.13 U mnogim europskim zemljamakoje pripadaju sjevernoj, zapadnoj i ju�noj regiji Europe, pušenje se meðumuškarcima smanjilo dok se u �ena èak poveæalo. Osim toga, u zemljama gdjese pušenje meðu �enama smanjilo, pad je bio mnogo manji nego kod muškaracau Švedskoj i Nizozemskoj. Tako je razlika u uèestalosti pušenja izmeðumuškaraca i �ena u tim europskim regijama postala manje izra�ena u posljednjihnekoliko godina.6,85,86 Iako nema mnogo podataka o pušenju iz zemalja srednje iistoène Europe, podaci sugeriraju da pušenje opæenito nije palo u tim zemljama,dok je u Litvi èak i poraslo kako meðu muškarcima tako i meðu �enama.86-88 Uodnosu na tranzicijske zemlje kojoj pripada i Hrvatska, jedino je u Hrvatskojzabilje�en silazni trend pušenja kako ukupnog stanovništva, tako i kod muškaracai kod �ena.13

37


U odnosu na dob, dobiveni rezultati ovog istra�ivanja su uglavnom konzistentni strendovima nedavnih istra�ivanja koji upuæuju da je prevalencija pušenja najvišau osoba mlaðih dobnih skupina, a stariji sve manje puše.12,89 Povrh toga u timistra�ivanjima naðene su izra�ene spolne razlike pa je tako kod muškaraca padprevalencije pušenja zabilje�en u svim dobnim skupinama, dok je u �ena naðenastagnacija ili èak porast pušenja s dobi.12,90

U odnosu na obrazovanje, trendovi u zemljama zapadne Europe od 1985. do2000. opæenito pokazuju da manje puše muškarci i �ene visokog obrazovanjanego oni koji imaju srednje i ni�e obrazovanje.80,91 U muškaraca je prevalencijapušenja u silaznom trendu bez obzira na obrazovanje, dok je kod �ena koje imajuviše i visoko obrazovanje u opadanju, a u �ena s osnovnim i srednjimobrazovanjem je èak u porastu u nekim zemljama.80 Jedno istra�ivanje jepokazalo kako je pušenje meðu uèenicima srednjih medicinskih škola u Hrvatskoju razdoblju 1990.-2006. imalo stopostotni porast te kako 32,9% mladiæa i 30,4%djevojaka u srednjim medicinskim školama puši.92 Takoðer, istra�ivanjeprovedeno 2005. pokazalo je da 36,6% studenata treæe godine medicinskihfakulteta puši.93 Kako veæinu uèenika srednjih medicinskih škola (80%)92 istudenata medicinskih fakulteta (68,5%)94 èine �ene, za uspješnu kontrolupušenja u zdravstvenim ustanovama bit æe potrebno usmjeriti akcije premamlaðim dobnim skupina te �enama jer oni èine va�nu ulogu u zdravstvenomsustavu.

Kako je istra�ivanje o incidenciji raka bronha i pluæa u Hrvatskoj od 1988. do2008. pokazalo da on pada u muškaraca, a raste u �ena95 te kako je stopasmrtnosti od raka bronha i pluæa još uvijek visoka,13 u svjetlu tih spoznaja kao itemeljem rezultata ovog istra�ivanja mo�e se zakljuèiti da je Hrvatska opæenitoušla u treæu fazu epidemije, a prema modelu evolucije epidemije pušenja.28

Rezultati ovog istra�ivanja koji impliciraju da je Hrvatska u treæoj fazi epidemijepušenja su sljedeæi: prevalencija pušenja meðu muškarcima je u padu i došlo jedo konvergencije muško-�enske uèestalosti pušenja; došlo je do pada iizjednaèavanja stope pušenja izmeðu zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika;došlo je do velikog pada uèestalosti pušenja meðu lijeènicima kao rezultatdostupnih spoznaja o bolestima povezanih s pušenjem što utjeèe na razvojsvijesti o štetnosti pušenja, a poglavito u više educiranijih društvenih podgrupa;mjere kontrole politike duhana su se poèele implementirati.

Ovakvi su rezultati oèekivani i u svjetlu kretanja epidemije pušenja prema modelus dvije faze zrelosti, a kako ga vidi i tumaèi Kunz.27 Po tom modelu zdravstveni inezdravstveni djelatnici se nalaze na prekretnici i poèetku ulaska u "zrelu fazu",

38


lijeènici i medicinske sestre višeg obrazovanja su u "zreloj fazi", dok su sestreni�eg obrazovanja na putu da uðu u "zrelu fazu".

Uèinak zabrane pušenja u zdravstvenim ustanovama nanaviku pušenja zaposlenika u zdravstvenim ustanovamaKoprivnièko-kri�evaèke �upanije

Ovo je prvo istra�ivanje uèinjeno s ciljem procjene uèinkovitosti zabrane pušenjau zdravstvenim ustanovama, koje je kao dio opæih mjera o ogranièenju pušenja uHrvatskoj doneseno u Zakonu o ogranièavanju upotrebe duhanskih proizvoda1999., na prevalenciju pušenja zaposlenika u zdravstvenim ustanovama. Ovirezultati impliciraju pozitivan utjecaj zabrane pušenja u zdravstvenim ustanovamana redukciju pušenja zaposlenika u zdravstvenim ustanovama.

Prema rezultatima ovog istra�ivanja, u godinama nakon implementacije Zakona,uèestalost pušenja meðu zaposlenicima u zdravstvenim ustanovama smanjena je7,9% ili za èak 23,0% s time da se u razdoblju 2-6 godina nakon što se Zakonpoèeo primjenjivati dogodilo najveæe smanjenje od 4,2% (za 20,7%). Prevalencijapušenja smanjena je u svih profesionalnih skupina, ali se u razlièitihprofesionalnih skupina najveæe smanjenje dogodilo u razlièitoj vremenskojudaljenosti od implementacije Zakona. Kod lijeènika i nezdravstvenih djelatnikaprevalencija pušenja se smanjila za oko jednu treæinu, a kod medicinskih sestaraza manje od 20%, s time da je kod medicinskih sestara više struène spremeprevalencija pušenja smanjena više (oko 25%), a kod medicinskih sestara srednjestruène spreme prevalencija pušenja je smanjena najmanje (16,5%). Tijekomcijelog ispitivanog razdoblja, najveæi pad prevalencije pušaèa zabilje�en je kod:lijeènika i medicinskih sestara više struène spreme u prve dvije godine od kako seZakon poèeo primjenjivati, medicinskih sestara srednje struène spreme i svihzdravstvenih djelatnika 2-6 godina od poèetka primjene Zakona tenezdravstvenog osoblja 6-11 godina od kako se Zakon poèeo primjenjivati.

Jedno veliko sistemsko istra�ivanje je pokazalo da potpuna zabrana pušenja naradnom mjestu dovodi do apsolutnog pada prevalencije pušenja 3,8% u prve dvijegodine.41 Mada je u našim rezultatima u prve dvije godine od implementacijeZakona pad prevalencije svih zaposlenika bio nešto ni�i (2,9%), u nekihprofesionalnih skupina pad je bio viši (lijeènika 4,8% i medicinskih sestara višestruène spreme 6,8%) pa se nameæe kao zakljuèak da zabrana pušenja naradnom mjestu djeluje razlièito na pojedine profesionalne skupine.

39


Mnogo je istra�ivanja uèinjeno s ciljem procjene utjecaja politike kontrole pušenjana prevalenciju pušenja, poèetak pušenja ili prestanak pušenja. Istra�ivanje ouèinkovitosti politike kontrole pušenja u Finskoj pokazuje sna�nu statistièkiutvrðenu pozitivnu povezanost izmeðu implementacije opæih mjera politikekontrole pušenja i pada prevalencije pušenja.89,90 S time se sla�u i drugi autori kojisu pronašli da su u onim zemljama Europske zajednice koje imaju širokoobuhvatne mjere kontrole politike duhana prevalencije pušenja najni�e, madanisu našli da je utjecaj bio statistièki znaèajan.96 Nasuprot pozitivnom impaktupolitike kontrole pušenja, neka istra�ivanja provedena u Engleskoj i Škotskoj,mada nalaze smanjenje prevalencije, smatraju da su dokazi slabi da bi se mogloreæi da je na smanjenje utjecala legislativa koja je protiv pušenja (eng. smoke-freelegislation).97,98

Tri su nedavna velika sistemska istra�ivanja dala kontradiktorne zakljuèke ouèinkovitosti zabrane pušenja i opæenito kontrole politike duhana na uèestalostpušenja. Neki autori smatraju da su dokazi o uèinkovitosti smoke-free zakona nauèestalost i prestanak pušenja slabi,40 dok drugi smatraju da su jasni dokazi dapotpuna zabrana pušenja na radnom mjestu smanjuje uèestalost pušenja,poveæava stopu prestanka pušenja,4,30 te smanjuje potrošnju cigareta kod pušaèaza 2-4 cigareta dnevno.4 U svakom sluèaju, u svim tim istra�ivanjima, zakljuèci sudoneseni na temelju studija uèinka zabrane pušenja na razlièitim radnimmjestima, a ne iskljuèivo u zdravstvenim ustanovama što mo�e imati znaèajanutjecaj za interpretaciju rezultata i zakljuèaka.

Levy i Friend33 su prikazali 15 studija iz Sjedinjenih Amerièkih Dr�ava koje suistra�ivale uèinak potpune ili djelomiène zabrane pušenja u bolnicama naprevalenciju pušenja, a meðu njima 10 su pokazale pozitivan utjecaj na redukcijuprevalencije pušenja. Povrh toga, istra�ivanje iz Sjedinjenih Amerièkih Dr�ava jepokazalo da su lijeènici u odnosu na sestre spremniji prestati pušiti nakonimplementacije zabrane pušenja.48 Nasuprot tome, prevalencija pušenja meðumedicinskim sestrama u Francuskoj nakon nedavne implementacije zakona kojimse zabranjuje pušenje na radnom mjestu ostala je ista kao i prije implementacijezakona.99 Istra�ivanje provedeno u Italiji utvrdilo je pad uèestalosti pušenja kodbolnièara hitne medicinske pomoæi nakon provedbe zakona koji zabranjujepušenje u bolnicama.49 Temeljem toga, èini se kako politika kontrole pušenjamo�e imati razlièit utjecaj na razlièite populacije koje pripadaju razlièitomkulturnom miljeu, pa tako i na razlièite profesionalne skupine.

Istra�ivanja pokazuju da politika kontrole pušenja mo�e imati razlièiti impakt narazlièite socio-demografske varijable, a naroèito vezano uz spol, dob i edukaciju.Rezultati istra�ivanja su vrlo nekonzistentni, a èesto i suprotni. Neki autori tvrde

40


da razlike u navici pušenja po spolu postoje upravo kao odgovor na politikukontrole pušenja.28 Dok jedni autori tvrde da politika kontrole pušenja kojom sepodi�u cijene duhanskih proizvoda i anti-pušaèke medijske kampanje imaju višeutjecaja na �ene i to naroèito na one s ni�im obrazovanjem (manje od visokogobrazovanja),45,100 drugi smatraju da podizanje cijene prvenstveno dovodi dopada pušenja meðu muškarcima i to naroèito mlaðe dobi,101,102 kao i onih s ni�imobrazovanjem,100 treæi tvrde da je politika kontrole pušenja, i to naroèito cijena,pozitivno povezana sa stopom prestanka pušenja u odnosu na dob i spol, ali danema razlike u odnosu na stupanj obrazovanja.91 Ima autora koji tvrde darestriktivna politika pušenja na radnom mjestu ima utjecaj na oba spola.90

Nasuprot njima, na temelju rezultata koji su pokazali da se prevalencija pušenjanije promijenila meðu svim dobnim skupinama i oba spola veæ je samo padzabilje�en u muškaraca i �ena do 24 godine, autori su zakljuèili da zakonodavstvokojim se ogranièava pušenje u unutarnjim prostorima nije uèinkovito za smanjenjeprevalencije pušenja.103 Jedna je studija pokazala da, iako je opæenito stopapušaèa negativno povezana s edukacijom te je danas opæenito više pušaèa meðuosobama ni�e struène spreme, zaposlenici bez fakultetske diplome, i to naroèitomuškarci, pokazuju proporcionalno veæi pad prevalencije pušenja poslijeimplementacije zakonodavstva kojim se zabranjuje pušenje na radnommjestu.104,105 Bilo kako bilo, u godinama nakon implementacije Zakona, uzdravstvenim ustanovama Koprivnièko-kri�evaèke �upanije smanjena jeprevalencija pušenja u oba spola, ali manje u �ena; smanjena je prevalencija podobi, ali manje u osoba mlaðih od 45 godina; smanjena je prevalencija u odnosuna razinu edukacije u svih osoba, ali najmanje u medicinskih sestara srednjestruène spreme, a koje ujedno imaju i najmanje dohotke u odnosu na lijeènike imedicinske sestre više struène spreme.67

Uglavnom se smatra da je glavna svrha donošenja sveobuhvatnog zakona kojimse regulira i ogranièava pušenje, zaštita nepušaèa od pušaèkog dima, dok sudruge koristi redukcija socijalne prihvatljivosti pušenja, kasnija inicijacija pušenjau mladih te poticanje pušaèa da smanje pušenje ili prestanu pušiti.106 Neki autoritvrde da politika nepušenja na radnom mjestu utjeèe samo na zaštitu pušaèa odduhanskog dima,40 dok drugi da potièe pušaèa da prestane pušiti.35 Rezultatiovog istra�ivanja podr�avaju tezu da zabrana pušenja na radnom mjestu, kao štoto mogu biti zdravstvene ustanove, dovodi do porasta broja onih koji su prestalipušiti. Naime, broj zaposlenika koji su prestali pušiti je porastao sa 17,3% na20,5%.

Istra�ivanja su pokazala da zabrana pušenja na radnom mjestu smanjujeprosjeèni broj popušenih cigareta107 za otprilike 3 cigarete dnevno.41 Rezultati

41


ovog istra�ivanja su u suglasju s njima jer je prosjeèni broj cigareta pao s 15 na 12cigareta dnevno od 1998. do 2011. Osim toga, smanjio se i broj osoba koje puševiše od jedne kutije cigareta dnevno (15,9% nasuprot 6,8%), a što se prete�nodogodilo u prve dvije godine po primjeni Zakona. Istra�ivanja su pokazala kakopoveæanje cijena duhana utjeèe na smanjenje konzumacije duhanskihproizvoda102,108 te kako je konzumacija smanjena odmah po porastu poreza icijena.109 Meðutim, kako se pokazalo da je porezna politika kontrole duhana uHrvatskoj neefikasna, da su cijene cigareta zbog inflacije i crnog tr�išta niskeunatoè porastu poreza i trošarina,6,64,65 onda je vrlo vjerojatno da je zabranapušenja u zdravstvenim ustanovama dovela do ovakvog pada konzumacije cigareta.

Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, a zbog dokaza ouèinkovitosti šest intervencija u odnosu na isplativost, glavni akcenti širokoobuhvatne politike kontrole duhana trebaju biti na: poveæanju poreza i cijeneduhanskih proizvoda, zabrani i ogranièenju pušenja na javnim mjestima, zabranireklamiranja duhanskih proizvoda i sponzoriranja, anti-pušaèkim medijskimkampanjama, informiranju i edukaciji stavljanjem oznaka na kutije o zdravstvenojštetnosti duhana te dostupnosti tretmanima za odvikavanje od pušenja ilijeèenje.29 Dokazi upuæuju da poveæanje cijene duhanskih proizvoda ima velikutjecaj na prevalenciju pušenja, zabrana pušenja na javnim mjestima i medijskekampanje imaju srednji utjecaj, dok su dokazi o uèinkovitosti, stavljanjemzdravstvenih upozorenja o štetnosti na kutije cigareta i zabranom oglašavanja, naprevalenciju pušenja ogranièeni.30

Osim što rezultati ovog istra�ivanja sna�no zagovaraju utjecaj zabrane pušenjana radnom mjestu kao najuèinkovitiju mjeru za smanjenje prevalencije pušenjameðu zaposlenicima u zdravstvenim ustanovama, ipak je potrebno razmotritikako i koliko su ostale mjere strategije kontrole pušenja mogle utjecati nadogaðanja u smislu smanjenja prevalencije pušenja. Razmotrit æe se one mjereza koje postoje dostupni podaci iz literature, a za koje se pretpostavlja da imajuveliki i srednji utjecaj na prevalenciju pušenja kao što su cijena duhanskihproizvoda te medijske kampanje.30

Va�no je naglasiti da se u Hrvatskoj provodi jedna široko obuhvatna politikakontrole pušenja koja je ureðena legislativom: Zakonom o duhanu50 i Zakonom oposebnom porezu na duhanske proizvode koji reguliraju pitanje porezne politikeza duhanske proizvode;51 Zakonom o ogranièavanju uporabe duhanskihproizvoda kojim se reguliraju ostale preventivne i opæe mjere zaštite nepušaèa oddjelovanja duhanskog dima;52,55 te Okvirnom konvencijom Svjetske zdravstveneorganizacije o nadzoru nad duhanom61 koju je, osim Hrvatske, do danas prihvatilaveæina zemalja Europe.7

42


Istra�ivanje o utjecaju cijene na potrošnju cigareta u Hrvatskoj je pokazalo da jeu razdoblju 1998.-2007. cijena cigareta uglavnom rasla. Do 2001., u skladu str�išnom ekonomijom, potrošnja cigareta je oèekivano padala, a zatim nakonkratkotrajnog razdoblja fluktuacije, od 2004. potrošnja je cigareta konstantnorasla,65 što je bilo protivno tr�išnoj logici. Druga su istra�ivanja pokazala da jecijena duhanskih proizvoda u Hrvatskoj rasla 1,4% godišnje pa je ona realno bilaniska u odnosu na inflaciju te da su duhanski proizvodi tijekom vremena u stvaripostali jeftiniji,8 a time dostupniji što bi onda objasnilo porast potrošnje.

Utjecaj cijene duhanskih proizvoda na poèetak pušenja, prestanak pušenja,smanjenje prevalencije te ponašanje u odnosu na pušenje pokazuje varijacije uzavisnosti o razlièitim socio-demografskim i socio-ekonomskimvarijablama.31,32,110-112 Za sada postoje indicije da porast cijene utjeèe na: kasnijuinicijaciju i smanjenje pušenja prvenstveno u mlaðih osoba i što su osobe mlaðe,to je utjecaj sna�niji;32,91,102 muškarce101,102 i to osobito ni�eg obrazovanja;104,105

ili potpuno suprotno �ene ni�eg obrazovanja;35 te osobe slabijeg imovinskogstanja.31,32,102 U skladu s navedenim, da je politika cijene utjecala na prevalencijupušenja, najveæi pad uèestalosti pušenja bio bi u osoba mlaðih od 45 godina tekod medicinskih sestara srednje struène spreme, a to rezultati ovog istra�ivanjanisu pokazali. Naime, baš suprotno, najveæe smanjenje prevalencije pušenja jezabilje�eno kod osoba starijih od 45 godina te kod lijeènika i medicinskih sestaraviše struène spreme koji su najbolje plaæeni u zdravstvenim ustanovama zarazliku do medicinskih sestara srednje struène spreme koje su najmanje plaæeneod svih zdravstvenih djelatnika.67

Istra�ivanja koja su se bavila pitanjem utjecaja cijene i porezne politike kontroleduhana u Hrvatskoj, pokazala su kako je utjecaj duhanske porezne politike premapotrošnji duhanskih proizvoda slab i limitiran zbog nedosljedne primjene i èestogmijenjanja zakona u pravcu usvajanja manje restriktivnih zakona.65 I drugi autoriistièu da, mada je Hrvatska postigla dobar napredak u usvajanju zakonodavstvakoje se tièe porezne duhanske politike, napore treba ojaèati, kako u pogleduprovedbe te politike tako i u pogledu poveæanja poreza cigareta jer su cijenecigareta i porezi niski, kazne za nepoštivanje zakona minorne, a prodaja cigaretau Hrvatskoj na crnom tr�ištu je još uvijek velika.64

Unatoè oèigledno neefikasnoj poreznoj politici kontrole duhana u Hrvatskoj,prevalencija pušenja u zdravstvenim ustanovama je padala tijekom cijelogispitivanog razdoblja, s izra�enim razlikama izmeðu pojedinih profesionalnihskupina pa se postavlja pitanje je li na nju, kako i koliko mogla utjecati anti-pušaèka kampanja.

43


Na poèetku 2002., Ministarstvo zdravstva u suradnji s nacionalnom televizijom jepokrenulo anti-pušaèku kampanju "Recite DA nepušenju". U sklopu nje emitiranisu spotovi pomalo šokantnog sadr�aja koji su prikazivali rezultate štetnog utjecajaduhana na pojedine organe.113,114 Povrh toga, kao dio kampanje iste je godineorganiziran i prvi Hrvatski dan nepušenja, koji se od sljedeæe godine pa nadaljeuvijek obilje�avao na prvi dan Korizme.113,115 Koordinaciju kampanje je preuzelaŠkola narodnog zdravlja "Andrija Štampar" koja je u o�ujku 2002. otvorila Centarza prevenciju i odvikavanje od pušenja. U sklopu njega razvijen je program koji jeukljuèivao: telefonsku liniju za pomoæ pri odvikavanju od pušenja, Školunepušenja (primjena grupnog psihoterapijsko-edukativnog modela odvikavanjaod pušenja) i radio emisiju "Izaberi zdravlje". Uz gore navedene aktivnosti, Školanarodnog zdravlja preuzela je i edukaciju lijeènika školske i obiteljske medicine zaukljuèivanje u promociji nepušenja kod svojih pacijenata, kao i za rad s onima kojise �ele odviknuti i prestati pušiti. Na taj se naèin stvorila mre�a lijeènika koja jeaktivno sudjelovala u implementaciji programa za suzbijanje pušenja, te mre�a"Škola nepušenja" u cijeloj Hrvatskoj. Program edukacije za voðenje "Školenepušenja" je prošlo 120 lijeènika obiteljske medicine. Time se omoguæilootvaranje 90 novih "Škola nepušenja", te provoðenje programa odvikavanja odpušenja diljem Hrvatske1.114,116-118

Uz to, treba spomenuti da se Hrvatska ukljuèila u obilje�avanje Svjetskog dananepušenja i anti-pušaèke kampanje Svjetske zdravstvene organizacije "Quit andWin" koja od 1994. ima meðunarodni karakter i obilje�ava se svake dvije godine.Mada se ova kampanja u Hrvatskoj obilje�avala od 1996. pod pokroviteljstvomMinistarstva zdravstva i socijalne skrbi, a u organizaciji Hrvatskog zavoda zajavno zdravstvo,119 godine 2002. i 2003. iz Hrvatske su nagradu osvojile poznateosobe iz javnog �ivota8,114 što je moglo imati odjek u medijima. Meðutim,istra�ivanje je pokazalo da je uèinak "Quit and Win" akcije na uèestalost pušenjapopulacije vrlo mala jer manje od jedne osobe na 500 pušaèa prestane pušiti zbogtoga natjecanja.120,121

Takoðer, u odnosu na razlièite profesionalne skupine, lijeènici su se meðu prvimau Hrvatskoj ukljuèili u anti-pušaèku kampanju. Naime, Povjerenstvo za borbuprotiv pušenja duhana Hrvatskog lijeènièkog zbora predlo�ilo je i u razdoblju1999.-2001. odr�avalo 5-minutnu akciju prikazivanja dijapozitiva o štetnostipušenja na zdravlje ljudi na svim sastancima Zbora lijeènika2.22

44


1 Autorica ovog èlanka bila je polaznica, završila je edukaciju te vodila "Školu nepušenja". Odr�ana je Škola za jednuskupinu polaznika od 8 osoba koje su �eljele prestati pušiti tijekom 2002., a dalje nije bilo zaintresiranih.

2 Autorica ovog èlanka sudjelovala je u toj kampanji te prikazala prve rezultate o navici pušenja meðu zaposlenicimau svim zdravstvenim ustanovama Koprivnièko-kri�evaèke �upanije na sastanku Zbora lijeènika u proljeæe 1999.

Istra�ivanja upuæuju na veliku va�nost medija kod promocije zdravlja,113,122 te daje znanje i zainteresiranost ispitanika o nekoj temi bolje neposredno nakonmedijske pa�nje koja joj je dana,123 kao što i intenzitet te trajanje masovnihmedijskih kampanja mo�e utjecati na njihovu uèinkovitost.122 Prema Goel iBudak,63 pušaèi su u Hrvatskoj bili izlo�eni anti-pušaèkim kampanjama više negou drugim zemljama Europe, ali je uèinkovitost takve izlo�enosti bila skromna uodnosu na postotak pušaèa koji su �eljeli prestati pušiti. Pa ipak, prestankupušenja je posveæena jedna velika medijska pa�nja u Hrvatskoj, naroèito urazdoblju 2002.-2003.,113,116,124 a što je moglo utjecati na ovakve rezultateistra�ivanja. Naime, valja podsjetiti da je u razdoblju 2002.-2006. pad prevalencijepušenja meðu zaposlenicima u zdravstvenim ustanovama u Koprivnièko-kri�evaèkoj �upaniji bio najveæi, a da je taj pad bio uvjetovan prvenstveno padomprevalencije pušenja meðu medicinskim sestrama srednje struène spreme koje uudjelu svih zaposlenih èine najveæu skupinu. Jedno je istra�ivanje pokazalo daanti-pušaèke kampanje imaju više utjecaja na prevalenciju pušenja ni�eobrazovanih �ena,35 a meðu zdravstvenim djelatnicima to su medicinske sestresrednje struène spreme. Pa ipak, kako je prevalencija smanjena s 35,1% na31,0%, kako su istim zakonima i istim anti-pušaèkim kampanjama bile izlo�enesve profesionalne skupine, nameæe se zakljuèak da razlièite mjere strategija iintervencija politike kontrole pušenja razlièito djeluju na razlièite socio-demografske i socio-ekonomske skupine.

Na kraju treba dodati, što se tièe reklamiranja duhanskih proizvoda, da je uèinjenpozitivan napredak jer je Zakonom o ogranièavanju uporabe duhanskih proizvoda1999.52 u potpunosti zabranjeno reklamiranje koje je do tada prijašnjim zakonombilo prikriveno,125 ali i da je taj utjecaj na prevalenciju vjerojatno zanemariv usvjetlu sna�nijih i efikasnijih mjera.126

Zdravstvene ustanove su opæenito zanimljive za promatranje uèinaka zabranepušenja na radnom mjestu. Opæenito se smatra da je implementacija politikeprotiv pušenja (eng. smoke-free policy) uèinkovit put za reduciranje pušenja ubolnièkom okru�enju,44,45 a procjena provedbe i uspješnost implementacijesmoke-free politike u bolnici mo�e poslu�iti kao vodiè za njegovu odr�ivost uširem nacionalnom kontekstu.45 Bolnice, kao radna mjesta, obuhvaæajusocioekonomski spektar koji pru�a moguænost za prouèavanje prevalencijepušenja i ponašanje u svezi pušenja u odrasloj populaciji, utjecaj politike kontroleduhana i poštivanje politike protiv pušenja,46,47 a u jednom širem kontekstu su tosve zdravstvene ustanove. Kako je prevalencija pušenja meðu zaposlenicima uzdravstvenim ustanovama smanjena više nego prevalencija pušenja opæepopulacije (apsolutno 7,9% prema 5,2%13), upravo je zakonski uvjetovana

45


zabrana pušenja u zdravstvenim ustanovama najvjerojatniji razlog te razlike.

Temeljem rezultata ovog istog istra�ivanja o trendovima navike pušenja, zakljuèilose da se epidemija pušenja u zdravstvenim ustanovama Koprivnièko-kri�evaèke�upanije nalazi u treæoj fazi. Prema Lopezu,26 ona je obilje�ena, meðu ostalim iuspostavljanjem mehanizama politike kontrole pušenja. Najva�niji elementi tepolitike koji se èine da su presudno utjecali na smanjenje prevalencije pušenjameðu zaposlenicima u zdravstvenim ustanovama Koprivnièko-kri�evaèke�upanije su zabrana pušenja na radnom mjestu, što u ovom sluèaju znaèi zabranupušenja u svim zdravstvenim ustanovama, uz minorni utjecaj anti-pušaèkekampanje.

Rezultati ovog istra�ivanja daju sna�ne indicije i dokaze koji upuæuju da jezabrana pušenja u zdravstvenim ustanovama uèinkovito dovela do smanjenjaprevalencije pušenja meðu zaposlenicima u zdravstvenim ustanovamaKoprivnièko-kri�evaèke �upanije, da je utjecaj cijene duhanskih proizvoda iporezne politike na prevalenciju pušenja nedostatan i manjkav, a da je anti-pušaèka kampanja zbog svoje snage, ali kratkotrajnosti, minorno mogla utjecatina smanjenje prevalencije pušenja u zdravstvenim ustanovama Koprivnièko-kri�evaèke �upanije.

Pa ipak, za daljnji pad prevalencije pušenja potrebna je svekolika i širokoobuhvatna politika kontrole pušenja te treba: podiæi cijene i poreze duhanskihproizvoda; ojaèati napore za kontrolu provoðenja zakona i uèinkovito ka�njavanje;dodatno osna�iti Škole odvikavanja od pušenja, ali i zapoèeti nove djelotvorneprograme pomoæi za odvikavanje od pušenja koji se trebaju kontinuirano provoditiu cijeloj Hrvatskoj.

Potencijalna ogranièenja istra�ivanja

Odaziv ispitanika je bio 44-68% što je moglo dovesti do biasa te je rezultat mogaobiti drugaèiji da je više ispitanika sudjelovalo u istra�ivanju. Distribucija ispitanikapo pojedinim profesionalnim skupinama pribli�no je ocrtavala sliènu distribucijuprofesionalnih skupina u Hrvatskoj,127 mada, u odnosu na raspodjelu svihzaposlenika statistièki znaèajna razlika ispitanika po profesionalnim skupinama uodnosu na raspodjelu svih zaposlenih nije naðena samo u istra�ivanjuprovedenom 2011. (X2=5.87; p=0.118). U svim ostalim godinama u kojima seprovodilo istra�ivanje, razlika izmeðu ispitanika i ukupne populacije zaposlenika jebila statistièki znaèajna i uvjetovana time što je u istra�ivanjima sudjelovalo manje

46


nezdravstvenih radnika. Nekoliko je razloga koji su mogli utjecati na odazivispitanika. U prvom istra�ivanju kada je odgovorilo 44% kako se ispitivanjeprovodilo u lipnju 1998. kada zapoèinje korištenje godišnjeg odmora, moguæe jeda svi ispitanici nisu bili upoznati s istra�ivanjem, a takoðer je moguæe da ispitanicizato nisu bili zainteresirani za istra�ivanje. Povrh toga, slabiji odaziv mo�e serazmotriti i u svjetlu postojanja društvene svjesnosti prema pušenju. Naime,stavovi prema pušenju se mijenjaju s vremenom i promjenom ciklusa epidemijepušenja26 od društveno prihvaæenog ponašanja u društveno neprihvaæenoponašanje, što mo�e biti razlogom boljeg odaziva u zadnjem istra�ivanju.

Iako su ispitanici bili sve stariji tijekom ispitivanog razdoblja, prosjeèna dob svihispitanika je bila nešto ni�a nego što postoje podaci za Hrvatsku. Prosjeèna dobsvih zaposlenih zdravstvenih djelatnika u Hrvatskoj u 2011. je bila 49,5 godine, au odnosu na 1995. poveæala se za 5,9 godina,127 dok je u ovom istra�ivanjuprosjeèna dob poveæana za samo 1-2 godine. Pa ipak, moguæe je da je u �upanijidrugaèija raspodjela zaposlenika po dobi nego u Hrvatskoj, ali to nije bilo moguæeprovjeriti jer nije bilo moguæe dobiti podatke o dobi za zaposlenike u �upaniji.Veæina ispitanika oèekivano je bila �enskog spola (više od 80%) pa su u tomepodaci vrlo slièni nacionalnim podacima. Naime, u Hrvatskoj se spolnazastupljenost u lijeènièkoj profesiji od 1989. promijenila u korist �ena te je lijeènica60,6%,128 dok medicinske sestre èine i do 90% osobe �enskog spola.129

Drugi limit se odnosi na anketni upitnik koji nije bio prije prvog istra�ivanjaprovjeren na manjem uzorku ispitanika pa se dogodio propust u smislu izostankapitanja koja su se odnosila na dob i spol u istra�ivanju provedenom 1998. godine.

Treæe potencijalno ogranièenje odnosi se na zakljuèke koji nisu mogli biti izvedenina temelju statistièke znaèajnosti promjena uzrokovanih tijekom pojedinih godinaispitivanja. Naime, takva statistièka znaèajnost se nije mogla utvrditi jer se nijeradilo niti o potpuno nezavisnim niti o potpuno zavisnim uzorcima, tj. neki suispitanici mogli sudjelovati u jednom, ali ne i u drugom istra�ivanju, a neki su moglisudjelovali u sva èetiri istra�ivanja.

Sve to ipak ne mo�e umanjiti znaèaj koji ima ovo istra�ivanje jer je prvo koje jeispitivalo trend prevalencije pušenja u zdravstvenim ustanovama tijekom jednogdugog razdoblja od 13 godina, te je prvo koje je pokušalo procijeniti utjecaj mjerezabrane pušenja u zdravstvenim ustanovama na prevalenciju pušenjazaposlenika u tim ustanovama u svjetlu svih ostalih mjera, te je moguæa podlogasvim buduæim istra�ivanjima.

47


ZAKLJUÈCI

U 2011. prevalencija pušaèa svih zaposlenih u zdravstvenim ustanovama je26,4%, bivših pušaèa je 20,5%, a onih koji nikada nisu pušili je 53,1%.Prevalencija pušaèa je jednaka za zdravstvene i nezdravstvene djelatnike (26,4%prema 26,4%). Prevalencija pušaèa je najni�a meðu lijeènicima (19,4%), najvišameðu medicinskim sestrama (29,4%), a posebno visoka meðu medicinskimsestrama srednje struène spreme (30,4%). Prevalencija pušenja je viša meðu�enama (26,8%) i osobama mlaðima od 45 godina (28,0%) nego meðumuškarcima (24,6%) i osobama starijim od 45 godina (25,1%).

Izmeðu 1998.-2011., prevalencija pušaèa meðu zaposlenicima u zdravstvenimustanovama je konstantno padala tijekom ispitivanog razdoblja te je stopa pušaèaapsolutno smanjena 7,9% (34,3% prema 26,4%). Stopa bivših pušaèa je porasla3,2% (17,3% prema 20,5%), a stopa osoba koje nikada nisu pušile je porasla4,7% (48,4% prema 53,1%). Najveæi pad prevalencije pušaèa se dogodio izmeðuistra�ivanja provedena 2002. i 2006. odnosno 2-6 godina nakon što se Zakonpoèeo primjenjivati u praksi, dok je najmanji pad zabilje�en izmeðu 2006.-2011.,odnosno 6-11 godina nakon poèetka primjene Zakona.

Prevalencija pušaèa je u svih profesionalnih skupina tijekom ispitivanog razdobljaimala trend pada. Apsolutno je smanjenje prevalencije pušaèa 6,0%-12,8%, a štoje pad za 16,5%-32,7%. Najviše je prevalencija pušenja pala u lijeènika inezdravstvenog osoblja za više od 30%, a najmanje u medicinskih sestarasrednje struène spreme za samo 16,5%. Najveæi se pad prevalencije pušaèadogodio u lijeènika i medicinskih sestara više struène spreme izmeðu 1998.-2002., odnosno u prve dvije godine po primjeni Zakona; u medicinskih sestarasrednje struène spreme izmeðu 2002.-2006., odnosno 2-6 godina po primjeniZakona, a kod nezdravstvenih djelatnika izmeðu 2006.-2011., odnosno 6-11godina kako se Zakon poèeo primjenjivati.

Prevalencija pušaèa je padala po spolu i po dobi, više u muškaraca i osoba starijihod 45 godina nego u �ena i u osoba mlaðih od 45 godina.

Prevalencija pušaèa se smanjuje, ali je još uvijek visoka u medicinskih sestara,�ena i mlaðih od 45 godina.

48


Epidemija pušenja u zdravstvenim ustanovama Koprivnièko-kri�evaèke �upanijeušla je u treæu fazu i na poèetku je "zrele faze".

Zakonska regulativa zabrane pušenja na radnom mjestu ima pozitivan idugotrajan utjecaj na prevalenciju pušenja, ali razlièito kod pojedinihprofesionalnih, socio-ekonomskih, dobnih i spolnih skupina. Rezultati indicirajukako je za promjenu ponašanja i potrebno du�e vrijeme primjene zakona u praksi.

Za daljnji pad prevalencije pušenja potrebna je široko obuhvatna politika kontrolepušenja i primjena razlièitih strategija s akcentom na poveæanju poreza i cijeneduhanskih proizvoda, jaèanju kontrole i uèinkovitom ka�njavanju za nepoštivanjezakona te dostupnosti postupaka za odvikavanje i lijeèenje.

49


LITERATURA

1. Doll R, Peto R, Wheatley K, Gray R, Sutherland I. Mortality in relation tosmoking: 40 years' observation on male British doctors. BMJ 1994;309:901-11.

2. Doll R, Peto R, Boreham J, Sutherland I. Mortality in relation to smoking: 50years' observations on male British doctors. BMJ 2004;328(7455):1519.

3. Doll R, Peto R, Boreham J, Sutherland I. Mortality from cancer in relation tosmoking: 50 years observations on British doctors. Br J Cancer2005;92:426-9.

4. International Agency for Research on Cancer (IARC). IARC monographs onthe evaluation of carcinogenic risks to humans. Vol. 13: Evaluating theeffectiveness of smokefree policies. Lyon: IARC, 2009:163-207.

5. American Cancer Society (ACS). The Tobacco Atlas (2nd edition). Atlanta:ACS, 2006.

6. American Cancer Society, World Health Organization, International UnionAgainst Cancer. The Tobacco Control Country Profiles (2nd edition). Atlanta:American Cancer Society, 2003:132-3.

7. World Health Organization (WHO). WHO Report on the Global TobaccoEpidemic, 2011. Warning about the dangers of tobacco. Geneva: WHO,2011.

8. World Health Organization (WHO). The European Tobacco Control Report2007. Copenhagen: WHO Regional Office for Europe, 2007.

9. Kulèar �, Kovaèiæ L, Bedeniæ B. Rasprostranjenost pušenja u stanovništvuSR Hrvatske. Lijeè Vjesn 1974;96:467-71.

10. Turek S, Rudan I, Smolej-Naranèiæ N, Szirovicza L, Èubrilo-Turek M,�erjaviæ-Hrabak V, Rak-Kaiæ A, Vrhovsi-Hebrang D, Prebeg �, Ljubièiæ M,Janiæijeviæ B, Rudan P. A Large Cross-Sectional Study of Health Attitudes,Knowledge, Behaviour and Risks in the Post-War Croatian Population (TheFirst Croatian Health Project). Coll Antropol 2001;25:77-96.

50


11. Kovaèiæ L, Gazdek D, Samard�iæ S. Hrvatska zdravstvena anketa: pušenje.Acta Med Croatica 2007;61:281-5.

12. Samard�iæ S, Vuletiæ G, Tadijan D. Five-Year Cumulative Incidence ofSmoking in Adult Croatian Population: the CroHort study. Coll Antropol2012;34 Suppl 1:99-103.

13. Padjen I, Dabiæ M, Glivetiæ T, Biloglav Z, Bioèina-Lukendas D, Lukenda J.The analysis of tobacco consumption in Croatia--are we successfully facingthe epidemic? Cent Eur J Public Health 2012;20:5-10.

14. World Health Organization (WHO). The role of health professionals intobacco control. Geneva: WHO, 2005.

15. Nelson DE, Giovino GA, Emont SL, Brackbill R, Cameron LL, Peddicord J,Mowery PD. Trends in cigarette smoking among US physicians and nurses.JAMA 1994;271:1273-5.

16. Barengo NC, Sandström PH, Jormanainen VJ, Myllykangas MT. Changes insmoking prevalence among Finnish physicians 1990-2001. Eur J PublicHealth 2004;14(2):201-3.

17. Smith DR, Leggat PA. An international review of tobacco smoking in themedical profession: 1974-2004. BMC Public Health 2007;7:115.doi:10.1186/1471-2458-7-115.

18. Edwards R, Bowler T, Atkinson J, Wilson N. Low and declining cigarettesmoking rates among doctors and nurses: 2006 New Zealand Census data.N Z Med J 2008;121(1284):43-51.

19. Sarna L, Bialous SA, Jun HJ, Wewers ME, Cooley ME, Feskanich D.Smoking trends in the Nurses' Health Study (1976-2003). Nurs Res.2008;57(6):374-82.

20. Josseran L, King G, Guilbert P, Davis J, Brücker G. Smoking by Frenchgeneral practitioners: behaviour, attitudes and practice. Eur J Public Health2005;15(1):33-8.

21. Ficarra MG, Gualano MR, Capizzi S, Siliquini R, Liguori G, Manzoli L,Briziarelli L, Parlato A, Cuccurullo P, Bucci R, Piat S, Masanotti G, de WaureC, Ricciardi W, La Torre G. Tobacco use prevalence, knowledge andattitudes among Italian hospital healthcare professionals. Eur J Public Health2010;21:29-34.

51


22. Šimuniæ M, Bakran I, Orliæ D. Lijeènici i pušenje duhana. Lijeè Vjesn2002;124:104-7.

23. Glavaš D, Rumboldt M, Rumboldt Z. Smoking Cessatio with NicotineReplacement Therapy among Health Care Workers: Randomized Double-blin Study. CMJ 2003;44:219-24.

24. Gazdek D. Kovaèiæ L. Navika pušenja djelatnika u zdravstvu-Usporednastudija 1998. i 2002. Lijeè Vjesn 2004;126:6-10.

25. Tomek-Roksandiæ S, Poliæ-Vizintin M, Damiæ MA i sur. Lijeènik kaoidentifikacioni model bolesnika u odnosu na pušenje duhana. Zdravstvo1998;1:5-10.

26. Lopez AD, Collishaw NE, Piha T. A descriptive model of the cigaretteepidemic in developed countries. Tobacco Control 1994;3:242-7.

27. Davis RM. When doctors smoke. Tob. Control 1993;2:187-8.

28. Dedobbeleer N, Béland F, Contandriopoulos A-P, Adrian M. Gender and thesocial context of smoking behaviour. Soc Sci Med 2004;58:1-12.

29. World Health Organization (WHO). WHO Report on the Global TobaccoEpidemic, 2008: The MPOWER Package. Geneva: WHO, 2008.

30. Wilson LM, Avila Tang E, Chander G, Hutton HE, Odelola OA, Elf JL,Heckman-Stoddard BM, Bass EB, Little EA, Haberl EB, Apelberg BJ. Impactof Tobacco Control Interventions on Smoking Initiation, Cessation, andPrevalence: A Systematic Review. J Environ Public Health 2012:961724.

31. Chaloupka FJ, Straif K, Leon ME; Working Group, International Agency forResearch on Cancer. Effectiveness of tax and price policies in tobaccocontrol. Tob Control 2011;20(3):235-8.

32. Chaloupka FJ, Yurekli A, Fong GT. Tobacco taxes as a tobacco controlstrategy. Tob Control 2012;21(2):172-80.

33. Levy DT, Friend KB. The effects of clean indoor air laws:what do we knowand what do we need to know? Health Educ Res 2003;18:592-609.

34. Levy DT, Chaloupka F, Gitchell T. The effect of tobacco control policies onsmoking rates: a tobacco control scorecard. J Public Health Manag Pract2004;10:338-53.

35. Levy DT, Mumford EA, Compton C. Tobacco control policies and smoking in52


a population of low education women, 1992-2002. JECH 2004;60(SupplII):ii20-ii26.

36. Levy DT, Ross H, Kmetova A, Kralikova E, Stoklosa M, Blackman K. TheCzech Republic SimSmoke: The Effect of Tobacco Control Policies onSmoking Prevalence and Smoking Attributable Death in Czech Republic.ISRN Public Health 2012;8.

37. Levy DT, Blackman K, Currie LM, Mons U. Germany SimSmoke: The Effectof Tobacco Control Policies on Future Smoking Prevalence and Smoking-Attributable Deaths in Germany. Nicotine Tob Res 2012. [Epub ahead ofprint]

38. Nagelhout GE, Levy DT, Blackman K, Currie L, Clancy L, Willemsen MC.The effect of tobacco control policies on smoking prevalence and smoking-attributable deaths. Findings from the Netherlands SimSmoke TobaccoControl Policy Simulation Model. Addiction 2012;107:407-16.

39. Currie LM, Blackman K, Clancy L, Levy DT. The effect of tobacco controlpolicies on smoking prevalence and smoking-attributable deaths in Irelandusing the IrelandSS simulation model. Tob Control 2012 [Epub ahead ofprint].

40. Callinan JE, Clarke A, Doherty K, Kelleher C. Legislative smoking bans forreducing secondhand smoke exposure, smoking prevalence and tobaccoconsumption. Cochrane Database Syst Rev 2010;(4):CD005992.

41. Fichtenberg CM, Glantz SA. Effect of smoke-free workplaces on smokingbehaviour: systematic review. BMJ 2002;325:188.

42. Lemmens V, Oenema A, Klepp Knut I, Brug J. Effectiveness of smokingcessation interventions among adults: a systematic review of reviews. Eur JCancer Prev 2008;17:535-44.

43. Muilenburg JL, Legge JS Jr, Burdell A. Indoor smoking bans in Bulgaria,Croatia, Northern Cyprus, Romania and Turkey. Tob Control 2010;19:417-20.

44. Ravara SB, Calheiros JM, Aguiar P, Barata LT. Smoking behaviour predictstobacco control attitudes in a high smoking prevalence hospital: A cross-sectional study in a Portuguese teaching hospital prior to the nationalsmoking ban. BMC Public Health 2011;11:720.

53


45. Donchin M, Baras M. A smoke-free hospital in Israel - a possible mission.Prev Med 2004;39:589-95.

46. Fitzpatrick P, Gilroy I, Doherty K, Corradino D, Daly L, Clarke A, Kelleher C:Implementation of a campus-wide Irish hospital smoking ban in 2009:prevalence and attitudinal trends among staff and patients in lead up. HealthPromot Int 2009;24:211-22.

47. Jones TE, Williams J: Smoking prevalence and perspectives on smokingon campus by employees in Australian teaching hospitals. Intern Med J2012;42:311-6.

48. Stillman FA, Hantula DA, Swank R. Creating a smoke-free hospital: attitudesand smoking behaviors of nurses and physicians. Am J Health Promot1994;9:108-14.

49. Murgia N, Gambelunghe A, Tinozzi C, Tosoni G, Muzi G, Abbritti G, dell'OmoM. [Smoking ban observance in a general hospital]. [Article in Italian]. G ItalMed Lav Ergon 2008;30(3 Suppl):54-5.

50. Zastupnièki dom Hrvatskoga dr�avnog sabora. Zakon o duhanu. Zagreb:Narodne novine, 69/1999.

51. Zastupnièki dom Sabora Republike Hrvatske. Zakon o posebnom porezu naduhanske proizvode. Zagreb: Narodne novine, 51/1994.

52. Zastupnièki dom Hrvatskoga dr�avnog sabora. Zakon o ogranièavanjuuporabe duhanskih proizvoda. Zagreb: Narodne novine, 128/1999.

53. Zastupnièki dom Hrvatskoga dr�avnog sabora. Zakon o izmjenama i dopuniZakona o ogranièavanju uporabe duhanskih proizvoda. Zagreb: Narodnenovine, 55/2000.

54. Odbor za zakonodavstvo Hrvatskog sabora. Zakon o ogranièavanju uporabeduhanskih proizvoda (proèišæeni tekst). Zagreb: Narodne novine, 137/2004.

55. Hrvatski sabor. Zakon o ogranièavanju uporabe duhanskih proizvoda.Zagreb: Narodne novine, 125/2008.

56. Zastupnièki dom Sabora Republike Hrvatske. Zakon o zdravstvenojispravnosti i zdravstvenom nadzoru nad namirnicama i predmetima opæeuporabe. Zagreb: Narodne novine, 60/1992.

57. Zastupnièki dom Sabora Republike Hrvatske. Zakon o izmjenama i

54


dopunama zakona o zdravstvenoj ispravnosti i zdravstvenom nadzoru nadnamirnicama i predmetima opæe uporabe. Zagreb: Narodne novine, 55/1996.

58. Odbor za zakonodavstvo Hrvatskog sabora. Zakon o izmjenama idopunama zakona o zdravstvenoj ispravnosti i zdravstvenom nadzoru nadnamirnicama i predmetima opæe uporabe (proèišæeni tekst). Zagreb:Narodne novine, 1/1997.

59. Zastupnièki dom Sabora Republike Hrvatske. Zakon o zaštiti na radu.Zagreb: Narodne novine, 59/1996.

60. Ustavni sud Republike Hrvatske. Odluka. Zagreb: Narodne novine, 14/2000.

61. Hrvatski Sabor. Zakon o potvrðivanju Okvirne konvencije Svjetskezdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom. Zagreb: Narodne novine-Meðunarodni ugovori, 3/2008.

62. Bozicevic I, Gilmore A, Oreskovic S. The Tobacco Epidemic in South-EastEurope: Consequences and Policy Responses. Health, Nutrition andPopulation Discussion Paper, Economics of Tobacco No. 18. WashingtonDC: The World Bank, 2004.

63. Goel RK, Budak J. Smoking patterns in Croatia and comparisons withEuropean nations. Cent Eur J Public Health 2007;15:110-5.

64. Loubeau PR. Selected aspects of tobacco control in Croatia. Cent Eur JPublic Health 2009;17:47-52.

65. Zelenka I. Tax Policy Impact on Consumption of Tobacco Products inCroatia. Financial Theory and Practice 2009;33:465-79.

66. Zavod za javno zdravstvo Koprivnièko-kri�evaèke �upanije. Status zdravljaza 1998, 2001, 2005 i 2010. Koprivnica: Zavod za javno zdravstvoKoprivnièko-kri�evaèke �upanije

67. Kalauz S, Orliæ-Šumic M, Šimunec D. Nursing in Croatia: Past, Present, andFuture. Croat Med J 2008;49:298-306.

68. Hodgetts G. Broesrs T, Godwin M. Smoking behaviour, knowledge andattitudes among family medicine physicians and nurses in Bosnia andHerzegovina. BMC Family Practice 2004;5:12.

69. Merrill RM, Gagon H, Harmon T, Milovic I. The importance of tobaccocessation training for nurses in Serbia. J Contin Educ Nurs 2010;41:89-96.

55


70. Sebo P, Bouvier Gallacchi M, Goehring C, Kunzi B, Bovier PA. Use oftobacco and alcohol by Swiss primary care physicians: a cross-sectionalsurvey. BMC Public Health 2007;7:5.

71. Ramos MC, Vinagre S, Cardoso MF. Knowledge, behaviour and ethicalresponsibility of health professionals with regard to smoking. Rev PortCardiol 2010;29:923-46.

72. Beletsioti-Stika P, Scriven A. Smoking among Greek nurses and theirreadiness to quit. Int Nurs Rev 2006;53:150-6.

73. O'Donovan G. Smoking prevalence among qualified nurses in the Republicof Ireland and their role in smoking cessation. Int Nurs Rev 2009;56:230-6.

74. Slater P, McElwee G, Fleming P, McKenna H. Nurses' smoking behaviourrelated to cessation practice. Nurs Times 2006;102:32-7.

75. Fernandez Ruiz ML, Sanchez Bayle M. Evolution of the prevalence ofsmoking among female physicians and nurses in the AutonomousCommunity of Madrid. Gac Sanit 2003;17:5-10.

76. Birkett NJ. Trends in smoking by birth cohort for births between 1940 and1975: a reconstructed cohort analysis of the 1990 Ontario Health Survey.Prev Med 1997;26:534-41.

77. Kemm JR. A birth cohort analysis of smoking by adults in Great Britain1974-1998. J Public Health Med 2001;23:306-11.

78. �iviæ D, Pokos N. Odabrani sociodemografski indikatori razvijenosti Hrvatskei �upanija. [Chosen socio-demographic indicators of the development ofCroatia and Croatian counties]. Revija za sociologiju 2005;36(3-4):207-24.

79. Alpeza M, Deliæ A, Jurlin K, Periæ J, Oberman Petika S, Singer S, VuèkoviæV. Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2010. Zagreb: Tiskara Zelina,2011. dostupno 13. rujna 2012. s http://www.konkurentnost.hr/Default.aspx?sec=93

80. Giskes K, Kunst A, Ariza C, Benach J, Borrell C, Helmert U, Judge K,Lahelma E, Moussa K, Ostergren P, Patja K, Platt S, Prättälä R, WillemsenM, Mackenbach J. Applying an equity lens to tobacco-control policies andtheir uptake in six Western-European countries. J Public Health Policy2007;28:261-80.

81. Nagelhout GE, de Korte-de Boer D, Kunst AE, van der Meer RM, de Vries

56


H, van Gelder BM, Willemsen MC. Trends in socioeconomic inequalities insmoking prevalence, consumption, initiation, and cessation between 2001and 2008 in the Netherlands. Findings from a national population survey.BMC Public Health 2012;12:303.

82. Sampedro Martinez E, Narzabal Goni MA, Frias Oyaga O, Antero BerganzosE, Saez Salazar M, Aranegui Lasuen MC, Millet Sampedro M. Attitude totobacco and prevalence of smokers among primary care physicians inGuipuzcoa. Aten Primaria 1994;14:1073-6.

83. Garfinkel L, Stellman SD. Cigarette Smoking among Physicians, Dentists,and Nurses. Ca Cancer Clin 1986;36:2-8.

84. Sarna L, Bialous SA, Nandy K, Yang Q. Are quit attempts among U.S.female nurses who smoke different from female smokers in the generalpopulation? An analysis of the 2006/2007 tobacco use supplement to thecurrent population survey. BMC Womens Health 2012;12:4.

85. Dobson AJ, Kuulasmaa K, Moltchanov V, Evans A, Fortmann SP, JamrozikK, Sans S, Tuomilehto J. Changes in cigarette smoking among adults in 35populations in the mid-1980s. WHO MONICA Project. Tob Control1998;7:14-21.

86. Molarius A, Parsons RW, Dobson AJ, Evans A, Fortmann SP, Jamrozik K,Kuulasmaa K, Moltchanov V, Sans S, Tuomilehto J, Puska P; WHOMONICA Project. Trends in cigarette smoking in 36 populations from theearly 1980s to the mid-1990s: findings from the WHO MONICA Project. AmJ Public Health 2001;91:206-12.

87. Helasoja V, Lahelma E, Prättälä R, Patja K, Klumbiene J, Pudule I, KasmelA. Determinants of daily smoking in Estonia, Latvia, Lithuania, and Finlandin 1994-2002. Scand J of Public Health 2006;34:353-62.

88. Puska P, Helasoja V, Prättälä R, Kasmel A, Klumbiene J. Health behaviourin Estonia, Finland and Lithuania 1994-1998, Standardized comparison. EurJ Public Health 2003;3:11-17.

89. Helakorpi S, Martelin T, Torppa J, Patja K, Vartiainen E, Uutela A. DidFinland's Tobacco Control Act of 1976 have an impact on ever smoking? Anexamination based on male and female cohort trends. J EpidemiolCommunity Health 2004;58:649-54.

90. Helakorpi S, Martelin T, Torppa J, Vartiainen E, Uutela A, Patja K. Control

57


Act in Finland on the proportion of ever daily smokers by socioeconomicstatus. Prev Med 2008;46:340-5.

91. Schaap MM, Kunst AE, Leinsalu M, Regidor E, Ekholm O, Dzurova D,Helmert U, Klumbiene J, Santana P, Mackenbach JP. Effect of nationwidetobacco control policies on smoking cessation in high and low educatedgroups in 18 European countries. Tob Control 2008;17:248-55.

92. Stojanoviæ D, Barbir A, Kralj V, Malatestiniæ J, Cattunar A, Ceroviæ R.Increasing Smoking Prevalence among Pupils of Several CroatianSecondary Medical Schools between 1990 and 2006. Coll Antropol2011;35:695-700.

93. Vrazic H, Ljubicic D, Schneider NK. Tobacco use and cessation amongmedical students in Croatia--results of the Global Health Professionals PilotSurvey (GHPS) in Croatia, 2005. Int J Public Health 2008;53:111-7.

94. Ljubicic D, Schneider NK, Vrazic H. Attitudes and knowledge of third yearmedical students in Croatia about tobacco control strategies: results of theGlobal Health Professionals Pilot Survey in Croatia, 2005. Public Health2008;122(12):1339-42.

95. Jankoviæ M, Samar�ija M, Jakopoviæ M, Kuliš T, Znaor A. Trends in lungcancer incidence and mortality in Croatia, 1988-2008. Croat Med J2012;53:93-9.

96. Martínez-Sánchez JM, Fernández E, Fu M, Gallus S, Martínez C, Sureda X,La Vecchia C, Clancy L. Smoking behaviour, involuntary smoking, attitudestowards smoke-free legislations, and tobacco control activities in theEuropean Union. PLoS One 2010;5(11):e13881.

97. Lee JT, Glantz SA, Millett C. Effect of Smoke-Free Legislation on AdultSmoking Behaviour in England in the 18 Month following Implementation.PLoS ONE 2011;6(6): e20933.

98. Mackay DF, Haw S, Pell JP. Impact of Scotish Smoke-Free Legislation onSmoking Quit Attempts and Prevalence. PLoS ONE 2011;6(11): e26188.

99. Fathallah N, Maurel-Donnarel E, Baumstarck-Barrau K, Lehucher-MichelMP. Three-year follow-up of attitudes and smoking behaviour amonghospital nurses following enactment of France's national smoke-freeworkplace law. Int J Nurs Stud 2012;49(7):803-10.

58


100. Federico B, Mackenbach JP, Eikemo TA, Kunst AE. Impact of the 2005smoke-free policy in Italy on prevalence, cessation and intensity of smokingin the overall population and by educational group. Addiction2012;107(9):1677-86.

101. Ohsfeldt RL, Boyle RG. Tobacco excise taxes and rates of smokelesstobacco use in the US: an exploratory ecological analysis. Tob Control1994;3:316-23.

102. Centers for Disease Control and Prevention (CDC). Response toincreases in cigarette prices by race/ethnicity, income, and age groups-United States, 1976-1993. MMWR 1998;47:605-9.

103. Regidor E, de Mateo S, Ronda E, Sánchez-Payá J, Gutiérrez-Fisac JL, dela Fuente L, Pascual C. Heterogeneous trend in smoking prevalence by sexand age group following the implementation of a national smoke-free law. JEpidemiol Community Health 2011;65(8):702-8.

104. Heloma A, Jaakkola MS, Kähkönen E, Reijula K. The Short-Term Impact ofNational Smoke-Free Workplace Legislation on Passive Smoking andTobacco Use. Am J Public Health 2001;91:1416-8.

105. Heloma A, Jaakkola MS. Four-year follow-up of smoke exposure, attitudesand smoking behaviour following enactment of Finland's national smoke-freework-place law. Addiction 2003;98:1111-7.

106. Cokkinides V, Bandi P, Ward E, Ahmedin J, Thun M. Progres andOpportunities in Tobacco Control. CA Cancer J Clin 2006;56:153-42.

107. Chapman S, Borland R, Scollo M, Brownson RC, Dominello A, Woodward S.The impact of smoke-free workplaces on declining cigarette consumption inAustralia and the United States. Am J Public Health 1999;89(7):1018-23.

108. Cahill K, Moher M, Lancaster T. Workplace interventions for smokingcessation. Cochrane Database Syst Rev 2008;(4):CD003440.

109. Reed MB, Anderson CM, Vaughn JW, Burns DM. The effect of cigaretteprice increases on smoking cessation in California. Prev Sci 2008;9:47-54.

110. Main C, Thomas S, Ogilvie D, Stirk L, Petticrew M, Whitehead M, SowdenA. Population tobacco control interventions and their effects on socialinequalities i n smoking: placing an equity lens on existing systematicreviews. BMC Public Health 2008;8:178.

59


111. Licht AS, Hyland AJ, O'Connor RJ, Chaloupka FJ, Borland R, Fong GT,Nargis N, Cummings KM. How do price minimizing behaviors impactsmoking cessation? Findings from the International Tobacco Control (ITC)Four Country Survey. Int J Environ Res Public Health 2011;8:1671-91.

112. Licht AS, Hyland AJ, O'Connor RJ, Chaloupka FJ, Borland R, Fong GT,Nargis N, Cummings KM. Socio-economic variation in price minimizingbehaviors: findings from the International Tobacco Control (ITC) FourCountry Survey. Int J Environ Res Public Health. 2011;8(1):234-52.

113. Èivljak M, Ulovec Z, Soldo D, Posavec M, Oreškoviæ S. Why Choose Lentfor a "Smoke Out Day?" Changing Smoking Behavior in Croatia. Croat MedJ 2005;46:132-6.

114. Èivljak M. Iskustva programa "Recite da nepušenju" [Experiences from theprogram "Say yes to non-smoking"]. Hrvatski èasopis za javno zdravstvo2007;11.

115. Marusic A. Religious leaders and celebrities back Croatia's first national no-smoking day. Lancet 2003;361:842.

116. Marusic A. Croatia opens a national centre for the prevention of smoking.Lancet 2002;359:954.

117. Marusic A. Croatian campaign promotes lifestyle change. Programme to bemodel for prevention campaigns in eastern Europe. Lancet2004;363(9408):538-9.

118. Posavec M, Èivljak M, Šoškiæ T, Soldo D, Šimiæ Z, Oreškoviæ S. First toll freehelpline for smoking cessation-analysis of results after one year of operation.Coll Antropol 2003;27:461-7.

119. Kralj V, Hrabak-�erjaviæ V. Zdravstvena akcija "Prestani pušiti i pobijedi"[Health action "QUIT AND WIN"] Hrvatski èasopis za javno zdravstvo2007;11.

120. Hey K, Perera R. Quit and Win contests for smoking cessation. CochraneDatabase Syst Rev. 2005;(2):CD004986.

121. Cahill K, Perera R. Quit and Win contests for smoking cessation. CochraneDatabase Syst Rev 2008(4):CD004986.

122. Bala M, Strzeszynski L, Cahill K. Mass media interventions for smokingcessation in adult. Cochrane Database Syst Rev 2008;23:CD004704.

60


123. Nelson JP. Cigarette advertising regulation: a meta-analysis. Int Rev LawEcon 2006;26(2):195-226.

124. Budak J, Goel RK, Nelson MA. Smoking prevalence and antismokingregulations in transition countries. Transit Stud Rev 2006;13(1):231-48

125. Simpson D. Croatia: Hot salaries, cool penguins. Tobacco Control1999;8:362.

126. Nelson MJ, Delorio NM, Schmidt T, i sur. Local media influence on opting outfrom an exception from informed consent trial. Ann Emerg Med 2010;55:1-8.

127. Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ). Zaposleni u zdravstvu uHrvatskoj 2011. [Persons employed in the healthcare system in Croatia in2011]. Zagreb: HZJZ 2012, dostupno 27. kolovoza 2012. nahttp://www.hzjz.hr/publikacije/zaposleni_2011.pdf

128. Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ). Hrvatski zdravstveno-statistièkiljetopis za 2010. godinu. Zagreb: HZJZ, 2011.

129. Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara. Radno-pravni polo�ajmedicinskih sestara u sustavu zdravstva. dostupno 27. kolovoza 2012. nahttp://www.hssms-mt.org/uploads/pdf/Odbor%20za%20ravnopravnost%20spolova.pdf

61


DODATAK

Prilog 1. Anketni upitnik

62


Prilog 2: Obavijest

Zavod za javno zdravstvoKoprivnièko-kri�evaèke �upanijeSlu�ba za javno zdravstvo i socijalnu medicinuTrg dr. Tomislava Bardeka bb48 000 Koprivnica

655 160655 163655 150

ZDRAVSTVENE USTANOVE UKOPRIVNIÈKO-KRI�EVAÈKOJ �UPANIJI

-SVEN/P ravnatelja i voditelja odjela

Poštovani!

Pušenje je veliki javnozdravstveni i ekonomski problem koji je odgovoran, što direktno štoindirektno, za brojne prerane bolesti i smrti. U prevenciji i odabiru ispravnog ponašanja kaoprimjer drugima trebaju prednjaèiti zdravstveni radnici, ali i ostani ne-zdravstveni radnici uzdravstvenim ustanovama.

Iz tih razloga, a radi planiranja zdravstvene politike i zdravlja naših sugraðana, Zavod zajavno zdravstvo prati trendove navike pušenja kod svih djelatnika u svim zdravstvenimustanovama �upanije. Ovo je istra�ivanje koje se provodi veæ èetvrti put. Ranija istra�ivanjaprovedena su 1998, 2002., i 2006., a pokazala su da se broj pušaèa u zdravstvenimustanovama smanjuje.

Ispitanici su, kao što je ranije navedeno, svi djelatnici u svim zdravstvenim ustanovama, ametoda istra�ivanja kratki, anonimni upitnik. Upitnike bi djelatnici Slu�be za javnozdravstvo dostavili po odjelima i ustanovama ili izravno ili putem pošte. Za sedam danauputnici bi se prikupili. Oni upitnici koji su dostavljeni poštom molimo vas da nam ihdostavite izravno ili takoðer, poštom.

Nadamo se da æete se i ove godine odazvati ovom našem pozivu za istra�ivanje kao štoste to uèinili i tijekom ranijih godina.

Za sve nejasnoæe i upite stojimo Vam na usluzi.

S poštovanjem,

rukovoditelj Slu�be iglavni voditelj istra�ivanja:

mr. sc. Davorka Gazdek, dr. med.spec. javnog zdravstva

63


64


Pril

og 3

: D

odat

ne t

ablic

eP

reva

lenc

ija p

ušen

ja p

rem

a pr

ofes

iona

lnim

sku

pina

ma

po s

polu

i do

bi,

2011

.

65


Pre

vale

ncija

puš

enja

pre

ma

prof

esio

naln

im s

kupi

nam

a po

spo

lu i

dobi

, 20

06

Prosjeèan broj godina ispitanika po profesionalnim skupinama u 2011.

Ispitanici po spolu prema profesionalnim skupinama u 2011.

66


Prosjeèan broj godina ispitanika po profesionalnim skupinama u 2006.

Ispitanici po spolu prema profesionalnim skupinama u 2006.

67


68


Pril

og 4

: Z

akon

odav

stvo

pol

itike

kon

trol

e du

hana

u H

rvat

skoj

-opæ

e pr

even

tivne

mje

re,

1991

.-20

12.

69


70


71


O AUTORICI

Roðena je u Koprivnici gdje je završila osnovnu i srednju školu. Diplomirala je naMedicinskom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu. Pripravnièki sta� je obavila uMedicinskom centru Koprivnica gdje je nakon struènog ispita nastavila raditi kaosekundarac na odjelu ortopedije. Od 1996. radi u Zavodu za javno zdravstvoKoprivnièko-kri�evaèke �upanije kao rukovoditelj Slu�be za javno zdravstvo isocijalnu medicinu.

Završila je poslijediplomski studij iz epidemiologije i javnog zdravstva naMedicinskom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu, te poslijediplomski studij izmedicinskog prava na Pravnom fakultetu Sveuèilišta u Splitu.

Godine 2004. obranila je magistarski rad pod nazivom Epidemiologija malignihhematoloških bolesti u Koprivnièko-kri�evaèkoj �upaniji u razdoblju od 1971. do2000., a 2011. disertaciju pod nazivom Informirani pristanak u lijeèenju ovisnostio opijatima.

Napisala je nekoliko znanstvenih te više struènih èlanaka i kongresnih priopæenja.Posebno treba izdvojiti da je više godina bila urednik zdravstvene publikacijeStaze koju izdaje Zavod za javno zdravstvo Koprivnièko-kri�evaèke �upanije, teda je bila urednik i jedan od autora publikacije Borba protiv raka u Koprivnièko-kri�evaèkoj �upaniji koju je povodom svoje desete obljetnice postojanja izdalaLiga protiv raka Koprivnièko-kri�evaèke �upanije.

Kao specijalist javnog zdravstva, u svakodnevnom struènom i znanstvenom radubavi se prevencijom i istra�ivanjem raka na podruèju �upanije, prevencijom iistra�ivanjem problema ovisnosti kao i problematikom bolesnika s bolešæuovisnosti koji se nalaze na lijeèenju u izvanbolnièkom sustavu lijeèenja. Odnedavno, interesi su joj usmjereni prema medicinskom pravu te etièkimproblemima u medicinskoj praksi.

72


sluŽba za javno zdravstvo i socijalnu medicinu¡enje u zdrastvenim ustanovama publikacija.pdf ·...

Documents