slobodna bosna [broj 941, 20.11.2014]

8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 941, 20.11.2014]

http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 1/68

FONDACIJA BREGOVI]-GORICA: GODINU POSLIJ

EZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

www.slobodna-bosna.

JEDAN JAUK

KRU@I EVROPOMBiH



EKSPRESNO FORMIRANJEVLASTIFEDERALNU VLAST FORMIRA“TROJKA” A DR@AVNU “ÊTVORKA”Vlast u svim kantonima i u Federaciji BiHformirat }e trojna koalicija sastavljena odSDA, DF-a i HDZ-a, kojoj }e se na razinidràve, uz pre{utnu suglasnost Draganaôvi}a, pridruìti Savez za promjene

AFERA “@EKILIKS”PRIÂJ SA NJOM

“Strana~ki preleti” radi obezbje|ivanjaskup{tinske ve}ine u Republici Srpskojizazvali su veliku pa`nju javnosti. U posljed-njih nekoliko dana trguje i aktuelna vlast iopozicija u RS-u, a na{a novinarka pi{ekoliko ko{ta jedan poslanik i da li }e ikosnositi odgovornost za ovu vrstu korupcije

DAMASK U SARAJEVUSIRIJISKI VETERANI U PRITVORUU nastavku opse`ne policijsko-obavje{taj-ne operacije „DAMASK“ pro{log je tjednapo nalogu Tuìteljstva BiH uhap{enodesetak radikalnih pripadnika selefijskogpokreta, uglavnom povratnika sa rati{ta uSiriji i Iraku; {estorica bosanskih mudàhe-dina, za koje je Tuìteljstvo zatraìloodre|ivanje pritvora, tvrde da su u ratnojzoni boravili kao humanitarci, sezonski

radnici, turisti...

ZLOÎNCI NA ODMORUHAP[ENJA NA ÊKANJUNakon {to je federalni ministar pravdeZORAN MIKULI] prije desetak danaposlao na godi{nji odmor osu|enikaDU[KA ZORI]A, iako je znao da mu sesprema hap{enje zbog stravi~nog zlo~inanad stanovnicima sela Zecovi kod

Prijedora, Tuìteljstvo BiH otvorilo je novuistragu protiv Mikuli}a ~etvrtu po redu uposljednje ~etiri godine; na{a novinarkaotkriva kako je ministar Mikuli} opstruiraoistrage protiv organiziranog kriminala i,istovremeno, osu|ene kriminalce „vadio“ izzatvora

UDAR NA DODIKOVOSTRUJNO KOLOHRVATSKA PROTIV

“GORNJIH HORIZONATA”Polemika oko gotovo milijardu dolara vri-

jednog hidroenergetskog projekta Gornjihorizonti, koji je po~eo sa realizacijom uisto~noj Hercegovini, u Hrvatskom saboru

je ovih dana u{la u eruptivnu fazu.Zastupnik HDZ-a BRANKO BAÎ] odVlade Hrvatske traì da se hitno zaustaviovaj Dodikov megaprojekat i obja{njavazbog ~ega }e njegova izgradnja imatikatastrofalne posljedice u dolini Neretve

DEJAN JOVI], POLITOLOGNE ZNAMO [TA EUROPA SADA @ELIDEJAN JOVI], donedavni savjetnik

hrvatskog predsjednika IVE JOSIPOVI]A,profesor na Fakultetu politi~kih znanosti uZagrebu, za Slobodnu Bosnu govori o putuka EU, novoj njema~ko-britanskoj inicijativiza Bosnu, slobodi govora, ruskom iturskom uticaju na Balkanu…

POZITIVNA GEOGRAFIJAMALO JE, MALO MALINABosna i Hercegovina je u proteklimgodinama bila 12. na svjetskoj listi poizvozu maline, a po proizvodnji malina utehnolo{kom smislu je ispred Srbije kojavaì za „svjetskog proizvo|a~a maline“. Osvojevrsnom bumu u uzgoju jagodi~astog

vo}a u BiH i stalnom rastu proizvodnjerazgovarali smo sa ADNANOMMALIÊVI]EM, upravnikom Oglednogpoligona za istraìvanje sarajevskogPoljoprivredno-prehrambenog fakulteta

20.11.2014. I SLOBODN BOSN

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nidžara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d.137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanj

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.b

22

26

30

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

36


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 4/68SLOBODN BOSN I 20.11.2014

BI]E, BI]E „LA FENI]E“

Kusturica podrugi putpotpisao ugovor

za realizacijuopere „Na Drini}uprija“

Reditelj Emir Kusturica je uposljednje dvije godine dva putasklopio ugovor sa uglednimvenecijanskim pozori{tem «LaFeni}e Verdijana» o zajedni~kojprodukciji opere «Na Drini }uprija»,

po romanu nobelovca Ive Andri}a.Prvi put je Kusturica u dru{tvuMilorada Dodika sa direktoromovog italijanskog pozori{taCristianom Chiarotom sporazumpotpisao u martu 2013. godine,najavljuju}i premijeru opere naVidovdan, 28. juna ove godine uAndri}gradu. Kusturica je tadarekao da }e opera, koju finansirajupartneri iz Venecije, potomgostovati u pozori{tima {iromEvrope. Me|utim, od toga nije bilo

ni{ta.Ove nedjelje Kusturica se obreo

u Milanu da bi ponovo saMiloradom Dodikom potpisao istisporazum sa direktorom pozori{taChiarotom, najavljuju}i premijeruopere za ~ak 2016. godinu.Kusturica je neispunjavanje svojeobaveze pravdao radom na filmu“Mlije~ni put”, ~ije snimanje jepo~elo prije nego {to je najavioprvu premijeru ovog spektakla.

(M.D.)

Nogometni savez Bosne i Hercegovinedao se u potragu za novim selektorom“Zmajeva” a ~ini se da najve}e {anse dazamijeni otpu{tenog Su{i}a za sada imaVahid Halilhodì}, donedavni trener turskog Trabzonspora .

Halihodì} se za Dnevni avaz pohvalioda je nakon napu{tanja turskog prvoliga{a,dobio nekoliko vrlo atraktivnih ponuda “isvaka se mjerila sa sedam cifara”, ali danijednu nije prihvatio jer ne èli ùriti. Nije,

naravno, otkrio ko mu je nudio milionski vri- jedne ugovore, osim da ga je kontaktirao~elnik Nogometnog saveza BiH Elvedin

Begi} i ponudio mu preuzimanje ”Zmajeva”.“Zvao me je predsjednik Saveza

Elvedin Begi}. Razgovarali smo o

mogu}nosti da preuzmem Zmajeve, ali

ni{ta nismo dogovorili. Iskreno, te{ko da

moè do}i do anga`mana, ali nikad ne treba

re}i nikad. Naredne sedmice dolazim u BiH

i bujrum, moèmo ponovo razgovarati o

ovoj temi”, rekao je Vaha “tvrde}i pazar”.Ako se Halilhodì} “iskreno” ne vidi na

klupi Zmajeva, za{to onda dolazi na pre-

govore u Sarajevo? Ili pak “iskreno” ne

vjeruje da }e mu Nogometni savez Bi ponuditi anga`man “koji se mjeri sa sedacifara”?

I smijenjeni selektor Safet Su{ posljednji ugovor s Nogometnim savezoBiH, pred po~etak kvalifikacija Evropsko prvenstvo, potpisao je u sli~niokolnostima: tvrdio je da mu Nogometsavez Irana nudi milionski ugovor za preuimanje nacionalne selekcije, no on je ipodlu~io ostati na klupi “Zmajeva”, naravn

pod neuporedivo povoljnijim finansijskiuslovima - uz pla}u od 50.000 KM i banoslovnu od{tetu u slu~aju da ga Savodlu~i smijeniti prije isteka ugovora.

Ne{to kasnije, Nogometni savez Irademantirao je Su{i}a (“nikakvih kontakanije bilo izme|u nas i Su{i}a”), no u totrenutku Pape je ve} imao ugovor u dèp~iji je sadràj nesumnjivo oblikovan po

pritiskom fantomske ponude Irana.Kako je Su{i} u julu nabijao cijenu fa

tomskom ponudom Irana, tako danas VahHalilhodì} ma{e nepostoje}im ponudamsa svih strana “koje se mjere sa seda

cifara”.

VAHA „TVRDI PAZAR“

MINI MARKET

NABIJANJE CIJENEHalilhodì} tvrdi da mu

trenerski anga`mannude sa svih strana

Iako zasut milionskim ponuda-ma sa svih strana, Vahid Halil -hodžić dolazi u BiH da prego-vara s Nogometnim savezom o

preuzimanju „Zmajeva“

EmirKusturica



FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJ^EVI]


NAVRAT NANOS I NASVOJU RUKU

PredsjednikNO HT-a Mostar

Ante Kre{i}dobio partijskizadatak da hitnoraspi{e natje~ajza izbor ~lanovaUprave

Predsjednik Nadzornog odbora

Hrvatskih telekomunikacija Mostar Ante Kre{i} dobio je zada}u odsvojih strana~kih kolega da do krajamjeseca raspi{e natje~aj za izbornovih ~lanova Uprave togpoduze}a. Odluka o raspisivanjunatje~aja trebala bi biti usvojenave} na narednoj sjednici Nadzornogodbora, koja je zakazana za 28.novembar, kako bi novi-starimenad`ment HT-a Mostar bioimenovan prije formiranja noveVlade Federacije BiH. AktualnojUpravi HT-a Mostar, ina~e, mandatisti~e krajem januara, ali ne trebasumnjati da }e proceduraimenovanja biti okon~ana u kratkomroku, zasigurno prije izbora novihfederalnih ministara. (S.M.)

MINI MARKET

UNICEF 25 godinaKonvencije o pravima djeteta

Ante Kre{i}



ČETVRTAK,13. NOVEMBAR

Opet nam je Op}inski sud u Sarajevu sara~una skinuo nezanemarivu koli~inunovca kako bi zakrpio du{evne bolove

jednog uglednog gra|anina kojega smo prema odluci toga suda te{ko oklevetali i javno diskreditirali tako {to smo gakvalificirali kao „kontroverznog“ i bliskog„kriminalnim krugovima“. Pribavio jetuìtelj validne medicinske papire otektonskim du{evnim poreme}ajima pro-uzro~enim pisanjem na{ega lista.

Ponovo ~itam tekst u ovom broju„Slobodne Bosne“ o dolasku iza Haaga uBeograd VOJISLAVA [E[ELJA i teàk kamen mi sa srca pade: nigdje u tekstuvojvodu Voju nismo tretirali kao „ratnogzlo~inca“. Jer da nam se potkrala takva kobnagre{ka, mogao bi nas [e{elj mirne du{e tuìtii sasvim izvjesno dobiti na sudu: nijednom

presudom, ni pravomo}nom i nepravo-mo}nom, on nije progla{en ratnim zlo~incem.Ve} smo, u hodu, zlu ne trebalo, jezik iterminologiju u novinama ispeglali, umili,

pacifizirali: R adovan Karadì} }e ubudu}e u biti tretiran kao „gospodin Karad i}“, a R atko

Mladi}, kako mu i prili~i, bit }e „generalMladi}“. General LJUBOMIR BEARA, koji

je u prvom stupnju osu|en na doìvotnurobiju zbog genocida u Srebrenici, sve dok tu

presudu ne potvrdi vi{a instanca, bit }e prikladno tretiran, u najgorem slu~aju kao„navodni“ ili, jo{ adekvatnije, kao „prvo-stepeni ratni zlo~inac“.

PETAK,14. NOVEMBAR

U nastavku operacije „Damask“, koju su ju~er izveli pripadnici SIPA-e po naloguTuìteljstva BiH, u nekoliko gradova

uhap{eno je 15-ak biv{ih pripadnika ISIL-svetih ratnika dìhada koji su se nakoratovanja za granice kalifata u Siriji i Irak(privremeno?) vratili u Bosnu i HercegovinMnogo je zbunjuju}ih, uznemiruju}ih, zdrvom mozgu te{ko probavljivih ~injenicvezanih uz taj bosanski krak kalifatskinternacionale; jedan od takvih je da su selafijski alfa-mu`jaci u projekat internacinalnog, kriminalnog ratovanja uklju~~itave svoje familije, ène, djecu... Bogatstvsu ljudi u Sarajevu tokom ~etiri godinopsade potro{ili da izvuku ène i djecu grada i po{tede ih ratnih pokolja. Ovi ISIL-vci ne {tede ni para ni truda da familije koliko-toliko mirne i upristojene BiH odvedu sirijsko-ira~ki ratni dèhenem.

Prostruja neki dan kroz grad savr{en viz kojeg se {to{ta moè i{~itati. Povjerio Muji sin jedinac da je peder i da }e se uskorvjen~ati sa svojim partnerom. „Pa, sin

dragi, to je kod nas muslimana teàk haram

neoprostiv grijeh... Nego, uzmi ti ma

islamske literature, provrti po dru{tveni

mreàma, pro~itaj savjete stru~njaka

SAFF-u, pa onda donesi odluku.“

Sve mali obavio, pro~itao, prosurfakonsultirao se i kaè Muji: „Sve sam

babo, shvatio: izgleda da }u se prije brak

morat’ pokriti...“

SUBOTA,15. NOVEMBAR

Vrlo je te{ko sa profesionalnog moralnog stajali{ta na}i prihvatljivu mjerodrìv novinarski standard za „medijsk

pokrivanje“ povratka VOJISLAVA [E[ELJA u Beograd. Srbijanski, prije svegelektronski mediji, dana{nji su [e{eljemiting u centru Beograda tretirali marginano, kao svojevrsnu subkulturnu nus-pojavkojoj je prisustvovalo „izme|u dvije i sedahiljada“ znatièljnika. Dràvna televizija, n

SLOBODN BOSN I 20.11.2016

Ministar policije Sarajevskogkantona NERMIN PEĆANAC

izveo je na sarajevske ulicestotine pričuvnih policajacada spasu pješake odpomahnitalih vozača i obrat-no. Prerano je ocjenjivatiefekte te interven tne odluke,ali je treba ohrabriti. Jutros,umalo ne poginuh, svjedokmi je kvartovski policajac

koji je zapisao registarsketablice mahnitog vozača koji je profurao kroz “crveno” isrećom nikog nije ubio,unakazio.“Gospodine”, obraća sepolica jac jednom auto-huli-ganu, “upravo ste pokosiličetiri osobe.” “A koliko jedozvoljeno?”, pita lola-šofer

REFORMA PRAVOSU\AHo}emo li rezultat ~ekati u

sudijskoj ili tu iteljskoj nadoknadi?



nije gre{ka, Radio-televizija Srbije premazakonu nije javni, nego dràvni servis, jerbose financira iz budèta, ne prenosi [e{eljevevatrene „}era}emo se jo{“ poruke. Imaopravdanja i za to: citirati i prenositi [e{elja

je ohrabrenje „govora mr`nje“, {to moè biti pogubno po javni prostor, demokracijuop}enito.

Ista ta televizija (dok nije bila dràvna,nego javna stvar), odlukom ve}ine poslanika uSkup{tini Srbije godinama je iz dana u dan,odnosno iz no}i u no}, emitirala sirove, surove„nedestilirane“ snimke sa su|enja [e{elju uHaagu. I tu se moè testirati, dokazivati utjecajmedija, odnosno utjecaj na medije: {ta je uinteresu javnosti u Srbiji, da se zna, ili da se nezna, kakav je [e{elj nepopravljivi „ludak kojihoda beogradskim ulicama“, kako je danasinteligentno kazala hrvatska ministrica vanj-skih poslova VESNA PUSI].

NEDJELJA,16 NOVEMBAR

Nisam u pro{lom broju htio baksuzirati,na jedvite jade, uz ogromno samodiscipli-niranje i ni{ta manju `rtvu, presko~io samda bilo {ta napi{em o nogometnoj reprezen-taciji BiH i njenom selektoru SAFETUSU[I]U uo~i utakmice protiv Izraela uHaifi. A mislio sam licitirati prili~no here-ti~ku hipotezu: da su svi na{i nogometniuspjesi, pobjede u Su{i}evoj epohi uglav-nom bili slu~ajni, spontani, neo bja{njivi,„plod nadahnu}a pojedinaca“, a svineuspjesi vrlo sistemski, predvidivi, o~eki-vani i logi~ni. Slu~ajno smo, recimo,odigrali nerije{eno u Parizu protivFrancuske (jedino bi slu~ajnije bilo da smotu gotovo dobijenu utakmicu dobili!), pravarazumna, racionalna mjera stvari bio je

prethodni susret ovih selekcija na Ko{evukada su nas izabranici Lauranta Blanca hem

pobijedili, hem ponizili. Nerealan i slu~ajan je bio nerije{en

rezultat u baraù protiv Portugala u Zenici, prava istina stigla je nekoliko dana kasnije potpunim potopom (6:2) u Lisabonu.Slu~ajno je sudija iz Novog Zelenda Peter

O’Leary u Brazilu poni{tio regularan golDèke Nigeriji, a, isto tako sat vremenakasnije, nenamjerno je previdio kako Edinsam sebi rukom namje{ta loptu na volej i sa

pola metra od gola slu~ajno proma{i...Sve sam to mislio napisati, ali se nisam

usudio, jer bih bio lin~ovan, razapet kaoono prije Svjetskog prvenstva kada sam

blago i dobronamjerno sugerirao izbornikuSu{i}u da, ukoliko ve} mora ne~ijeg

brati}a, sestri}a, ro|aka zvati u reprezenta-ciju, neka se potrudi da to ne bude njegovarodbina, Sven Tino, prosje~an igra~ ispot-

prosje~nog hrvatskog prvoliga{a.„Ne}u pozivati igra~e koji nisu

standardni u svojim timovima“, mantra jekoju Su{i} kroz cijeli svoj mandat, kao

principijelno, provla~i. Odli~no. To bitrebalo zna~iti da VEDAD IBI[EVI] iEDIN D@EKO, i da nisu povrije|eni, ne bi

bili pozvani na okupljanje za dana{njutekmu u Haifi: Ibi{evi} je posljednji gol zasvoj Stuttgart dao, ~ini mi se, prije

ujedinjenja dvije Njema~ke; a Dèko imavi{e vremena na klupi Manchester Cityja nego njegova zlosretna zamjena Zoran

Kvrì}, kojeg trener Rijeke Matia` Kek

ubaci tek kada Andrej Kramari} utrpa pet-{est golova Marsoniji, Lokomotivi i sli~nimnogometnim gigantima. Da je Su{i} namegdan Izraelcima izveo samo one igra~ekoji su standardni u svojim klubovima,danas bi na{a reprezentacija nastupila u„standardnoj {estorci“: Begovi}, Luli},

Spahi}, Pjani}, Medunjanin i Cimirot.Su{i} je prije dana{nje utakmice

strahovao zbog odsustva dvojice klju~nih (i jedinih) napada~a koje on poznaje, Dèke iIbi{evi}a, me|utim se ispostavilo da je napadna{e reprezentacije bio mila majka, ne{to setu de{avalo, neke su {anse stvorene i prosute,u pore|enju sa haoti~nim, posva|animsrednjim redom i ru{evnom odbranom.

Mo`da je prava metafora Su{i}evenogometne „filozofije slu~ajnosti“ zlosretnidana{nji vo|a napada IZET HAJROVI],svojevrsni Bogi} Bogi}evi} bh. nogometnereprezentacije; i jednom i drugom se desilo,

potrefilo da poentiraju u va nom trenutku na pravom mjestu, Hajrovi} u @ilini protivSlova~ke, Bogi}evi} u Beogradu protiv (velike)Srbije; od tada, ni krivi ni du`ni, uìvaju „nalovorikama“ slu~ajno ste~ene slave...

PONEDJELJAK,17. NOVEMBAR

Ministar policije Sarajevskog kantona NERMIN PE]ANAC izveo je na sarajevske ulice stotine pri~uvnih policajaca daspasu pje{ake od pomahnitalih voza~a iobratno. Prerano je ocjenjivati efekte teinterventne odluke, ali je treba ohrabriti.Jutros, umalo ne poginuh, svjedok mi jekvartovski policajac koji je zapisao regis-tarske tablice mahnitog voza~a koji je pro-furao kroz “crveno” i sre}om nikog nijeubio, unakazio.

“Gospodine”, obra}a se policajac jed-nom auto-huliganu, “upravo ste pokosili

~etiri osobe.” “A koliko je dozvoljeno?”, pita lola-{ofer.

UTORAK,18. NOVEMBAR

Na svim hrvatskim televizijama (i na jednoj srpskoj!!!) prigodnim programima,izravnim uklju~enjima, reportaàma, bolnimsje}anjima preìvjelih... obiljeàva se danasgodi{njica pada Vukovara, odnosno ulaskazlo~ina~kih srpskih hordi u prethodnosprèni, u Hercegovini se to zvalo „spa-

punjani“, razoreni, opusto{eni grad na istokuHrvatske. Jedan bosanski kolumnista, fri{kokanonizirani „srpski pesnik pesnik i esejista“,danas u sarajevskom dnevnom listuneprikladno serucka o identitetima, jugo-slovenskim, hrvatskim, srpskim.Vukovar jeosaka}en, njegovi stanovnici pobijeni,

protjerani, obogaljeni pod jugoslovenskom„agendom“ i (veliko)dràvnom ikonogra-fijom. Nedavno krepali general VELJKO

KADIJEVI] tvrdio je da je uni{tavaju}i

Vukovar njegova vojska spa{avala Jugoslav ju, a pro{le nedjelje otpu{teni ha{optuènik-karcinoma{ VOJISLAV [E[EL

prije 23 godine tvrdio je to isto, samo sa ne{manje obzira i „biranih rije~i“ i tu pri~a „identitetima“ mora prestati, zavr{iti zasvagda, zapravo.

Znam da nije korektno na dana{nji tu`vukovarski dan ni pisati }irilicom, a kamo~itati, ali ipak }u rizikovati, pa citira

pjesmu TRUBA, }irilicom pisanu, antmilitaristi~ki pjesni~ki vrhunac velikosrpskog pjesnika MOMÎLA NASTASIJEVI]A

TRUBA

[ta vredi plavetno nebo

I zumbul i devoj~e i laste let.

Negde zapeva truba.

To iza gora i voda

Lelek je ru{ne seljanke

Rod smo.

Kad umre ~ovek,

I moje srce ru{no je.

Otkini zumbul s grudi,

Pogni glavu;

Vojnika ho}e da zakopaju,

A njemu se tako ìvelo.

[to vredi pop {to moli

Pa krsta~a, pa ime,

Ne}e se vojnik vratiti u selo,

Ne}e poljubiti koju voli.

Otkini zumbul s grudi,

pogni glavu.

Negde zapeva truba.

SRIJEDA,19. NOVEMBAR

Dogovor o formiranju vlasti, pvertikali i po horizontali, uzdu` i poprijekkoji su danas potpisali ~elni ljudi Strankdemokratske akcije, BAKIR IZETBEGOVI], Demokratske fronte @ELJKKOM[I] i DRAGAN ÔVI], {ef HDZBiH, ako ni{ta drugo, dobar je i vaàn jdaje ~vrste nade da je kakva-takva vlaizvjesna i mogu}a, i to vrlo brzo. Cije

protokolarni ugo|aj, mizanscen, maremeti, kvari izraz lica Dragana ôvi}

koji, vidi se, u ovaj aran`man ne ulazi entuzijazmom, jer je, ~ini se ne svojovoljom, morao raskinuti ~vrsti „ruka-rucneformalni, navodno trajni i strate{dogovor sa Miloradom Dodikom.

Prenosim tu svoju impresiju prijatelju Zagreba koji o hrvatskoj politici sve zna, n~emu nebo i zemlja stoje, veli on k’o zape

pu{ka: „Izgleda da je Doris Pack dobr

naruìla Tomislava Karamarka, ~im je o

ovako pritisnuo ôvi}a da se distancira o

Dodika.“

Ima ona stara kafansko-politi~kdosko~ica: „ne}u pi}e/funkciju, pruàt }otpor, ako me jo{ samo malo ne budnagovarao“...




BOSS ILI BOSSI]

Ako ne budepremijer RS-a,Mladen Bosi} bi

mogao biti novi{ef diplomatijeBiH

Ukoliko Dragan ôvi},predsjednik HDZ-a, prilikomformiranja vlasti na nivou BiHodustane od ranijih najava da }etraìti mjesto {efa diplomatije, natom mjestu }e se po svemu sude}i

na}i Mladen Bosi}, predsjednikSDS-a. Naime, novi predsjedava}iVije}a ministara dolazi izFederacije, pa }e partneri iz RS-abirati drugu najva`niju poziciju uVije}u ministara, a to je nesumnjvodiplomatija. Ina~e, kako «SB»saznaje, ova pozicija je Bosi}evadavna{nja èlja. Naime, Bosi} jenekoliko godina bio zaposlenik MIP-a:od 2000. do 2001. bio je zamjenikministra inostranih poslova, nakon~ega je bio ambasador BiH u

Sloveniji do 2004. godine.Naravno, prva opcija Mladena

Bosi}a i dalje ostaje mjestopremijera RS-a. No, u slu~aju davlast u manjem bh. entitetu formirablok okupljen oko SNSD-aMilorada Dodika, Bosi} }e se„zadovoljiti“ i mjestom {efadiplomatije. (M.D.)

MINI MARKET

Glasnogovornici Tuìteljstva BiH pohvalili su se ovotjednim nastupom naRegionalnoj konferenciji u Crnoj Gori i

pozi tivnom ocjenom koju je, kakonavode, dobio njihov proaktivni modelkomuniciranja s medijima i gra|anima.

No, dok su predstavnici Tuìteljstva BiHu crnogorskom ljetovali{tu Be~i}ikolegama iz regiona prezentirali model

uspje{ne suradnje s novinarima, glavni jedràvni tuìtelj Goran Salihovi} uSarajevu prijetio novim tu`bama protiv„klevetni~kih“ medijskih ku}a. Nakonnovinara Slobodne Bosne , protiv kojih je{ef Tuìteljstva BiH ve} podnio jednu inajavio drugu sudsku tu`bu, naSalihovi}evoj se „crnoj listi“ na{la iFederalna televizija . (S.M.)

KO SE S NAMA TUŽI, ŽIVOT MU JE DUŽI

Predsjednik Tužilaštva BiHGoran Salihović podnio jednu

i najavio drugu tužbu protivSlobodne Bosne i FTV-a

Predsjednik Kantonalnog odbora HDZ-aBiH i ministar za rad, socijalnu politiku iizbjeglice u Vladi Zeni~ko-dobojskogkantona Ivica ]uri}, s obzirom na rezultateop}ih izbora u BiH, s pravom o~ekuje dazadrì ministarsku fotelju u Vladi ovogKantona. Me|utim, strana~ke kolege Ivice]uri}a, prije svega rukovodstvo stranke, nevide ga na mjestu ministra zbog njegovih

brojnih poslovnih “aferima”. Ivica ]uri}

prvi put “pomije{ao” je biznis sa politikomdavne 2006. godine kada je Izbornakomisija utvrdila da je kao izabranizvani~nik, vije}nik u Op}inskom vije}u@ep~e, i kao ovla{tena osoba NBI ]uri} d.o.o @ep~e , zaklju~ivao ugovore o

poslovanju sa organima vlasti, odnosnoVladom Zeni~ko-dobojskog kantona uiznosu od 370 hiljada KM, ~ime je prekr{ioZakon o sukobu interesa. Navodno,njegova firma NBI ]uri} uzela je kredit odHypo banke za ulazak u posao izgradnjeMetalurg City Centra u Zenici koji jeotvoren 2008. godine. Danas je vlasnik

Metalurga firma HETA, nasljednica Hypo Lizinga , a ]uri}eva firma je u bankrotu.Izudin Ali}, ste~ajni upravnik „NBI

]uri}a“, prilikom otvaranja ste~aja utvrd je potraìvanja u ukupnom iznosu od 3miliona, a cjelokupnu imovinu firm

procijenio je na 23 miliona KM. Krajefebruara ]uri} je priveden u policiju radavanja iskaza nakon {to je Tuìla{tvo ZDzatraìlo istragu zbog sumnje da je prijetslu`benici Uprave za indirekto oporezivanjPrema objavljenim spiskovima Poreznuprave FBiH, „]uri}“ d. o. o. @ep~e dugu64 hiljade KM poreza. Na listi UIO firm

„NBI ]uri}“ duguje 5,9 miliona KM, Beton ]uri} 288 hiljada KM.

(M.F

IVICA ZA MARICU

Propalo preduzeće kantonal-nog ministra Ivice Ćurića

ostavilo dugove na sve strane

MladenBosi}

Ivica ]uri}



PRO ET CONTRA


LIDERA KO [ODERA

Na konkurs zapredsjednikaSDP-a prijavit

}e se desetak kandidata

Na interni konkurs SDP-a zapopunu upra`njenog mjestastrana~kog lidera ve} se prijaviloosam kandidata, a taj bi se brojmogao ~ak udvostru~iti do istekakonkursnog roka, 20. novembra u12 sati.

Prema neslu`benim informacija-

ma, kandidature su podnijeliSvetozar Pudari}, Nermin Nik{i},Slavi{a [u}ur, Bogi} Bogi}evi},Denis Be}irovi}, Selim Be{lagi},Zukan Helez i Damir Hadì}, anjima }e se u fini{u najvjerovatnijepridruìti i Jasmin Imamovi},Hamdija Lipova~a, MirzaKu{ljugi}…

Jo{ uvijek aktuelni strana~kilider Zlatko Lagumdìja, naposljednjem, tako|er vanrednomkongresu SDP-a u prolje}e 2011.

godine izabran je bez i jednog pro-tukandidata.

Aktuelna poplava predsjedni~kihkandidata prvi je pouzdani znak da

je SDP zakora~io na putunutarstrana~ke demokratije. (S.B.)

MINI MARKET

ALMEDIN [I[I]

Novinar„Nezavisnihnovina“

DASafet Su{i} je ogledalo bh.dru{tva, klasi~ni primjerkorumpiranog i bahatogmo}nika. Od starta je

interese reprezentacije inacije podredio interesimavlastite porodice,poku{avaju}i da zaradi odprodaje igra~a iz bratoveagencije. Rezultat toga jesteda je gotovo sahranio bh.reprezentativni fudbal i uni{tiozlatnu generaciju. Pitanje jesamo ko je imao interes damu dopu{ta da to radi.

SMAJO KARAÎ]

GeneralnisekretarRukometnogsaveza BiH

DAO~igledno je da su igra~i istru~ni {tab izgubilime|usobno potrebnuenergiju i hemiju koji supotrebni da bi timostvarivao vrhunskerezultate. Bez obzira nasve, gospodin Su{i} je u{ao

u historiju na{eg fudbala.

SENADHAD@IME[I]

DirektorTeniskogsaveza BiH

DAKao u svakom sportu,selektor treba da preuzme

odgovornost. U ove ~etiriutakmice nije skupljenzadovoljavaju}i broj bodovai to je red nekih poteza kojisu po hijerarhiji svakereprezentacije, da se prvoide na selektora pa odnjega ka dolje.

FUAD MUZUROVI]Nekada{njiselektorfudbalskereprezentacije

BiH

NESa obzirom na situaciju ukojoj se na{la na{areprezentacija, odnosnoselektor zajedno sa sarad-nicima, smatram da biSafet trebao do kraja daizdrì i napravi preokret.Mi{ljenja sam da postojeteoretske {anse zaodlazak na Evropskoprvenstvo. Odluka je done-sena i ja mogu da kaèm

da je Su{i} zaduìo na{uzemlju i napravio punotoga.

HARUNMAHMUTOVI]

GeneralnisekretarKo{arka{kogsaveza BiH

NESmatram da je selektorSu{i} imao puno sportskogpeha i da nije imao dobrusituaciju oko nekih drugihstvari koje su se de{avale.Selektor Su{i} napravio jedobar rezultat.

BRANISLAVCRNOGORAC

Selektor

dùdoreprezentacijeBiH

DAProfesionalni sport imasvoje zakonitosti, asmatram da je bilo previ{elo{e odigranih utakmica,tako da selektor morasnositi dio odgovornosti, pai podnijeti ostavku. Mi{ljenjasam da mu je trebaloomogu}iti da je onpodnese, a ne da mu je

uru~e.

Smatrate li da je smjena

selektora Sušića opravdana?

Priredila: Ma{a ]osi}

Zlatko Lagumdìja

F o t o : M a r i o I l i ~ i }



„Trojni pregovori strana~kih delegaci

SDA, DF-a i HDZ-a, oko uspostave vlas

uspje{no su okon~ani u utorak, 1

novembra, u poslijepodnevnim satima


EKSPRESNO FORMIRANJE VLASTI

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Vlast u svim kantonima i u Federaciji BiH formirat će trojna koalicija sastavljenaod SDA, DF-a i HDZ-a, kojoj će se na razini države, uz prešutnu suglasnost

Dragana Čovića, pridružiti Savez za promjene

ODVAJANJEM OD DR@AVNE VLASTI

PO^INJE NEZAUSTAVLJIVADETRONIZACIJA MILORADA DODIKA

PUTINOVA BALKANSKA MARIONETA

Lider SNSD-a Milorad Dodik nalazise u potpunoj diplomatskoj izolaciji

PUTINOVA BALKANSKA MARIONETA

Lider SNSD-a Milorad Dodik nalazise u potpunoj diplomatskoj izolaciji

^VRST DOGOVOR “TROJKE”Budu}u vlast na svim razinamaformirat }e koalicijaSDA, DF-a i HDZ-a



posve je nebitno ho}e li se paraf na

usugla{eni sporazum staviti deset ili

dvadeset sati kasnije“, kazao je zaSlobodnu Bosnu jedan visoki strana~kidu`nosnik SDA, neposredno uklju~en utrojne pregovore.

„Prije ~etiri godine u isto vrijeme niko

nije znao ho}e li se vlast konstituirati na

prolje}e, ljeto ili jesen naredne godine, a

sada se postavlja pitanje ho}e li sporazum

biti potpisan u utorak, srijedu ili ~etvrtak“,kaè na{ sagovornik, ponosan na ~injenicuda se samo desetak dana nakon slu`benog

progla{enja rezultata oktobarskih izbora jasno naziru konture nove vlasti na svimrazima. Nju }e u federalnom dijelu BiH, nasvim razinama formirati „trojka“ - SDA,HDZ i DF, koja }e na dràvnoj razini

prerasti u „~etvroku“ priklju~ivanjem

Saveza za promjene, s kojim je jo{ prijedesetak dana potpisan sporazum.

PRE[UTNA SUGLASNOST

DRAGANA ÔVI]A

Istina, na sporazumu koji se ti~edràvne razine vlasti nedostaje ~etvrti

potpis - Dragana ôvi}a, lidera HDZ-a, alita ~injenica nema poseban zna~aj, budu}ida je ve} sada jasno da }e HDZ sigurno

participirati u dràvnoj vlasti, bez obziraho}e li partner iz Republike Srpske bitiSavez za promjene, na ~emu institiraju~elnici SDA i DF-a, ili pak Dodikov SNSD,na ~emu je sve donedavno tvrdokornoinsistirao lider HDZ-a Dragan ôvi}.

Posve je izvjesno da }e srpski partner udràvnoj vlasti biti Savez za promjene.Usmeni dogovor - pruèna ruka i data rije~

- ôvi}a i Dodika nema ba{ nikakvu teìnu pore|enju s ~injenicom da je uspostavljevrlo snaàn i unutra{nji i me|unarod

politi~ki savez usmjeren protiv Dodikovdestruktivne politike. ôvi}ev poèlj

partner iz RS-a, Milorad Dodik, definitivn je prekrièn na va`nim adresama BiHregije i Evropske unije, ~emu je, me|ostalim, lavovski doprinos dao i rusambasadror pri UN-u Vitalij ûrkin, koji

na posljednjoj sjednici Vije}a sigurnosUN-a otvoreno usprotivio euroatlantskorijentaciji BiH. ûrkin se usprotivio da „BiH gura u pravcu Evropske unije“, {to ju diplomatskim krugovima Evropske unidodatno u~vrstilo prili~no rasprostranjenuvjerenje da Rusija vi{e nije samo retori~„na srpskoj strani“ , nego je rije~ o novstrategiji Rusije prema Balkanu, koja


FEDERALNU VLAST FORMIRA „TROJKA“ A DR@AVNU „ÊTVORKA

Politi~ki utjecaj Milorada Dodika bit }e osjetno smanjen

i ograni~en na prostor RS-a



pored ostalog manifestira i kroz skoroneprikrivenu rusku podr{ku Dodikovimseparatisti~kim ambicijama i blokadamaeuroatlantskih integracija BiH.

RUSKI OSLONAC RS-u

O~igledno se ruski pogled na BiH ninajmanje ne razlikuje od ruskog pogleda naUkrajinu, a ta teza razvijena je i u onomtajnom dokumentu njema~kog Ministarstvainostranih poslova, ~ije je dijelove nedavnocitirao njema~ki magazin Der Spiegel .

„Vlada u Berlinu zabrinuta je zbog ruske

politike mo}i na Balkanu. Predsjednik Putin

o~ito poku{ava da Srbiju udalji od Evropske

unije... i da preko Republike Srpske uti~e na

cijelu BiH“, pi{e njema~ki Der Spiegel povla~e}i jasnu paralelu izme|u ruskestrategije na Balkanu i u Ukrajini.

U tom kontekstu treba posmatrati injema~ko-britansku inicijativu prema BiHkoju su zajedni~ki formulirali {efovidiplomatija ovih dràva Frank Walter

Steinmeier i Philip Hammond, a koja je ume|uvremenu dobila plebisticarnu podr{kusvih 28 ~lanica Evropske unije. Novastrategija EU-a prema BiH, zajedni~kioblikovana u Berlinu i Londonu, izravno je

suprotstavljena ruskim ambicijama naBalkanu. U najkra}em, Evropska unija }e utijesnoj suradnji s novim vlastima u BiHdogovoriti „mapu puta“ kako bi po ne{toubrzanijoj proceduri dodijelila BiH kandi-datski status i pokrenula pretpristupne

pregovore.

ÂSTAN IZLAZ

Bez obzira na ~injenicu da je Dodik nakon parlamentarnih izbora osjetno

spustio ton i ublaìo retoriku, njegov politi~ka detronizacija tretira se kao nuùvjet za ubrzano napredovanje BiH premEvropskoj uniji. Dodik se na va`nievropskim adresama ve} tretira kao bivmo}nik RS-a i te ~injenice napokon j

postao svjestan i lider HDZ-a Dragaôvi}, koji upravo poku{ava prona„~astan izlaz“ iz neugodne pozicije u kojga je doveo savez s Dodikom. ôvi} nmoè tek tako okrenuti le|a Dodikkome je dao rije~ i pruìo ruku, a

jednako tako ne moè ni insistirati nsavezu s Dodikom, na koji s izvjesnisimpatijama gleda jo{ samo PutinovRusija.

U takvim okolnostima ôvi}u i ni preostalo ni{ta drugo nego da potpikoalicioni sporazum sa SDA i DF-om, i dizostavi svoj paraf na sporazum rani

potpisan izme|u SDA, DF-a i Saveza z promjene.

U najkra}em, HDZ }e participirati vlasti na svim razinama, ali zbog date rijei pruène ruke ne}e parafirati sporazum Savezom za promjene, s kojim }e dijelivlast na dràvnoj razini.

Takvo rje{enje federalne kriàljkvjerovatno }e doprinijeti da postizbornklackalica u RS-u pretegne na stranSaveza za promjene. Gotovo je izvjesno d}e politi~ki blok okupljen oko DodikovoSNSD-a izgubiti i onu minimalnu ve}in

od 42 glasa, budu}i da su naprednja[ukalo i \or|i} na pragu ulaska u Savez z

promjene. Istina, pronose se glasine da SNSD u me|uvremenu pridobio poslanikiz Bijeljine Vojina Mitrovi}a, koji je nizborima osvojio mandat kao ~laâvi}evog NDP-a, no i nakon totransfera, koji nije slu`beno potvr|eDodikovom SNSD-u nedostajat }e jedaglas za mininimalnu ve}inu u Skup{tiRS-a.

No, i u slu~aju da Dodik uspije formiravlast, njegova realna mo} i politi~ki utjec

bit }e neuporedovo manji i strog

ograni~eni na manji bh. entitet.

U isto vrijeme kada je u Sarajevuparafiran koalicioni sprazum izme|uSDA, DF-a i HDZ-a, i u Banjoj Luci jepotpisan sporazum izme|u SNSD-a,DNS-a i SP-a.

Milorad Dodik, lider SNSD-a, potvrdio je da ove tri partije imaju dovoljan brojposlanika za skup{tinsku ve}inu {to }ese, kako je rekao, potvrditi na konstitu-tivnoj sjednici NSRS-a zakazanoj za prvidan u narednoj sedmici.

Dodik je rekao da ve} imaju spremnarje{enja za predsjednika NSRS-a kao injegove zamjenike.

Nijedan od trojice lidera ovih stranakanije èlio precizirati koji poslanici i iz kojihstranaka su im osigurali tu ve}inu uNarodnoj skup{tini RS-a.

Nije jasno da li Dodik u tu ve}inura~una i dva poslanika iz NapredneSrpske, ~iji je lider Adam [ukalo, nakonsastanka s liderom SDS-a MladenomBosi}em rekao da }e kona~nu odlukudonijeti preko vikenda.

[ukalo je rekao da su na sastanku saSDS-om usagla{ena mnoga pitanja kojasu uslov za ulazak u politi~ki dogovor, alida je ostavljeno jo{ prostora za razgovor

o eventualnom zajedni~kom nastupu uNarodnoj skup{tini RS-a.


EKSPRESNO FORMIRANJE VLASTI

POSTIZBORNA KLACKALICA

Ni jedan blok u RS-u nemasigurnu većinu

Na finalnim trojnim pregovorima uSarajevu, strana~ke delegacije SDA, DF-ai HDZ-a na~elno su dogovorile nacionalnuraspodjelu mandata u Vladi FederacijeBiH. HDZ-u }e pripasti svih petministarstava koja prema Ustavupripadaju hrvatskim ministrima, te jednood tri ministarstva koja su Ustavom

zagarantirana Srbima.Preostalih deset minstarstava, od kojih

osam pripadaju Bo{njacima i dva Srbima,podijelit }e SDA i DF u pribli`nom omjeru60:40 posto, pri ~emu }e premijerskapozicija pripasti SDA, dok }e zauzvratpredsjednika Federacije BiH imenovatiHDZ.

RASPODJELA IZBORNOG PLIJENA

HDZ-u pet hrvatskih i jedno srpskoministarstvo

SKUP[TINSKA VE]INA NADOHVATRUKELider SDS-a Mladen Bosi} vjeruje da }eSavez za promjene formirati vlast u RS-u



U poslenici Odjela za patologijuKlini~kog centra Univerzitetau Sarajevu od osnivanja ovogodjela rade u malom, sku~en-om i neadekvatnom prostoru,

koji je vi{estruko zaga|en toksi~nimkoncentracijama hemikalija i do 12 puta

ve}im od dozvoljenog maksimuma! Ni pro{li, ni sada{nji menad`ment KCUS-a dosada ni{ta nije poduzeo kako bi se rije{ilo

pitanje prostora i zaga|enosti iako ve}godinama postoji plan da Odjel patologije

bude premje{ten na ~etvrtu etaùCentralnog medicinskog bloka.

Podsjetimo, za vrijeme biv{egmenad`menta kupljen je PET-CT aparatkoji je dvije godine stajao u ambalaìneotpakovan, dok su pacijenti i Zavodzdravstvenog osiguranja tro{ili novac posusjednim dràvama za nalaze PET-CT-a.Tro{kovi nabavke aparata i ure|enja

prostorija su ko{tali oko devet i po milionaKM i na kraju je aparat smje{ten na dio~etvrte etaè CMB-a. Me|utim, u svijetu ne

postoji ustanova u kojoj su Nuklearnamedicina, kojoj je pripao PET-CT aparat, iPatologija pod istim krovom, a kamoli naistoj etaì, upravo zbog velikih koli~inahemikalija i zra~enja koje se nalaze utakvim prostorima.

Godinama izrabljivani i izloènitoksi~nim hemikalijama, ~ije je rezultatemjerenja biv{i menad`ment KCUS-a„uspje{no“ zata{kavao, uposlenici Klinike

patologije i citologije KCUS-a su u vi{enavrata od Uprave zahtijevali rje{avanjenavedenih problema, stavljaju}i interese

pacijenata ispred sopstvenog zdravlja. Ucijelu pri~u sada se uklju~io i SindikatKlini~kog centra, koji je 18. novembradonio odluku o privremenoj obustavi radaove Klinike dok se ne otklone nepravilnostikoje su ranije ustanovile Inspekcija rada iSanitarna inspekcija.

„Klinika za patologiju i citologiju je

formirana 2005. godine i nikada nije dobila

upotrebnu dozvolu gra|evinskih slu`bi, jer

ne zadovoljava nikakve uslove. Svake

godine, kada su nadle`ni organi vr{ili

mjerenja, slani su izvje{taji da su toksi~na

isparenja enormno pove}ana, ali menad`-

ment i {ef Klinike su to krili od radnika tako

da se oni nisu nikom mogli obratiti sve do

jula, kada su saznali za to. Tada su se

obratili Sindikatu i pokrenuli smo aktivnosti

i pregovore, ali ni{ta nismo uspjeli

dogovoriti. Menad`ment je izignorisao

svako na{e nastojanje da ne{to predloìmo.

Zato se i{lo u obustavu rada prema ~lanu 50.

koji precizira da, ukoliko prijeti opasnost po

zdravlje radnika, radnik ima pravo

obustaviti rad i o tome obavijestiti Inspek-

ciju rada“, izjavio je Suad Roàjac, predsjednik Sindikata KCUS-a.

Opravdani zahtjev uposlenika Odjela patologije za nezaga|enim zrakom iadekvatnim prostorom po nalogu general-nog direktora KCUS-a Damira Aganovi}a

se privremeno rje{avao tako da selaborantima dodijele dvije ljekarske sobe ukojima rade ~etiri specijalista patologije ikrene u izvo|enje radova adaptacijelaboratorija. U me|uvremenu, savjetnik generalnog direktora Alden Prci} ljekarimaspecijalistima je na nedavno odrànomsastanku rekao da rade u dvije ili tri smjeneu dvije preostale ljekarske sobe, a ako im tone odgovara, da uzmu svoje radne knjiìce

i krenu put Njema~ke, Danske, Norve{ke...

Prijetnja obustavom rada patologa ipak jkako saznajemo, urodila plodom. Uo

zaklju~enja ovog broja „Slobodne BosneUpravni odbor KCUS-a je u skladu svojim nadle`nostima donio odluku kojose generalnom direktoru Aganovi}u njegovim saradnicima nare|uje da u rokod 24 sata osiguraju dvije prostorije nOdjelu patologije koje moraju imaadekvatne ventilacione sisteme. Tako|enaredbom UO u roku od sedam danmoraju se osigurati jo{ dvije sobe lije~nike specijaliste patologije, koje }e bsmje{tene na Klinici za klini~ku hemiju

biohemiju. Savjetnici generalnog direkto

za tehni~ke i poslove javnih nabavki, Mire

Im{iriji, naloèno je da poduzme hitnmjere na projektovanju, nabavci i ugradnadekvatnog ventilacionog sistema.

U cijeloj ovoj pri~i, naàlost, najviispa{taju pacijenti, koji ionako moraju ~ekana patohistolo{ke nalaze na KCUS-u mnogduè nego {to bi to bilo u redovnim uvjetim^lanovi UO KCUS-a kojim predsjedava prodr. Mehmed Gribaj~evi} stoga su od {efiKlinike za patologiju i citologiju, kao i odirektorice dijagnosti~kih disciplina zatra`da naprave komparaciju u obradi nalaza domena patohistologije sa klinikama

regionu, sa ciljem smanjenja listi ~ekanja.


S K A N D A L N E D J E L J

Pi{e: MAJA RADEVI]Foto: MARIO ILIÎ]

SLUČAJ „ERIN BROCKOVICH“ NA BOSANSKI NAČIN

Uposlenici Patologije KCUS-a rade uprostoru u kojem je nivo toksičnih

hemikalija 12 puta veći od dozvoljenog

OBUSTAVA RADA URODILA PLODOMUpravni odbor naredio menad`mentu KCUS-a poduzimanje hitnih mjera



V

elika afera koja je krajem pro{lenedjelje otkrivena i u politi~kim

krugovima nazvana “èkiliks”, akoja pokazuje korumpiranostSNSD-a, po svemu sude}i ko{ta-

}e @eljku Cvijanovi} premijerske pozicije, koja joj je obe}ana. Cvijanovi}ka u presretnutom razgovoru govori da jeSNSD kupio dvojicu poslanika i danamjerava da ih kupi jo{, ukoliko to bude

bilo potrebno za ve}inu.U SNSD-u su svjesni da je nakon ove

blamaè Cvijanovi}ka izgubila svakiautoritet.

MUP RS-a POTVRDIO

AUTENTI^NOST SNIMKA

@eljka Cvijanovi} i njen strana~ki {ef jo{ nisu stali pred kamere kako bi javnosti ponudili svoju verziju pri~e. Premijerka iSNSD oglasili su samo putem saop{tenjau kojem tvrde da im je sve smje{teno.Ministarstvo unutra{njih poslova RS-azaklju~ilo je da je predsjednica Vlade RS-aduè vrijeme pra}ena i prislu{kivana, nespore}i da se radi o premijerkinimrije~ima o kupovini poslanika. êlniciMUP-a, pri tome, nisu objasnili kako jemogu}e da predsjednica Vlade RS-a bude

pra}ena sofis ticiranim ure|ajima bezikakvih policijskih saznanja. Nakonobjavljivanja spornog snimka, o kojem sei dalje govori, u politi~kim krugovima sekalkuli{e koliko ko{ta jedan poslanik.

Jedno poslani~ko mjestu u susjednojSrbiji pla}a se od 50 do 100 hiljada eura,me|utim Dodikov SNSD ima drugutarifu.

Lider SNSD-a Milorad Dodik ubije-|en je da }e 24. novembra, kada jezakazana konstitutivna sjednica Skup{tineRS-a, i zvani~no potvrditi ve}inu i to bezAdama [ukala i Gorana \or|i}a iz SNS-aRS-a. Nakon toga bi uslijedilo i formi-

ranje nove Vlade RS-a.“Koalicija SNSD, DNS i SP }e 24.

novembra imati dovoljno glasova da

izabere skup{tinsko rukovodstvo i to

}emo zavr{iti, {ta god ko mislio”, kaèDodik.

On na sve na~ine poku{ava obez bije-diti stabilnu skup{tinsku ve}inu ne

preù}i od politi~ke trgovine. Jedan odonih koji bi se mogao vratiti u staro jato jeVojin Mitrovi}, koji je poslani~ko mjestou Narodnoj skup{tini RS-a dobio na listi

NDP-a Dragana âvi}a. On je ponudio

ostavku u NDP-u i svoj mandat ponudioSNSD-u. Milorad Dodik se nedavno sreos njim u Bijaljini i njegov prelazak je,navodno, u potpunosti dogovoren.Mitrovi}, navodno, ima vi{e zahtjeva.Prvi je da njegovom bratu doktoruMiroslavu Mitrovi}u, nekada{njemdirektoru bolnice “Sveti vra~evi” uBijeljini, ponovo pripadne direktorkomjesto u ovoj ustanovi nakon {to sa njegaodstupi Sini{a Maksimovi}, koji je postaoSNSD-ov poslanik u Narodnoj skup{tiniRS-a. Mitrovi} je pokazao i interes za

pozicije u Elektrobijeljini , a èli i da

ponovo bude izabran za predsjednikaGradskog odbora SNSD-a Bijeljine (natoj funkciji je bio prije nego {to jenapustio SNSD 2004. godine).

Mitrovi} je nakon poplava, u kojima jestradalo i njegovo rodno selo Jelaz, bio

jedan od vode}ih kriti~ara MiloradaDodika nazivaju}i ga glavnim krivcem zastanje u RS-u. No, svoje mi{ljenje je

izgleda u zna~ajnoj mjeri korigovaMitrovi} je bio nezadovoljan jer mSavez za promjene nije obe}ao mjesministra industrije, {to mu ja davna{nèlja zbog ~ijeg neispunjenja svojevremeno napustio SNSD. Kada m

Savez za promjene nije ponudio ovo minstarsko mjesto, Mitrovi} je promijenstranu i Bijeljinu oblijepio postizborni

plakatima na kojima pi{e - „Guradalje“. Na plakatima nije istaknuta njegva strana~ka pripadnost. Nakon sastanksa Draganom âvi}em, ni jedan ni drunisu htjeli da potvrde ili demantuju dMitrovi} istupa iz NDP-a.

“U SNSD-u otvoreno kaù kako su o

kupili dva poslanika, kao da su poslani

na sto~noj pijaci. Ja nemam dileme da s

oni sigurno to poku{avali jer znam da s

kucali na mnoga vrata u poku{aju da nek

od poslanika iza|e iz bloka Saveza z

promjene i pre|e na njihovu stran

Ukoliko je to Mitrovi}eva odluka, onda

samo njegova, a ne Narodnog demokra

skog pokreta i mene. Ja sam s njim ima

prijateljski odnos i u njega imao maks

malno povjerenje”, kaè Dragan âvi predsjednik NDP-a.

On kaè da kupovina glasova imkarakter korupcije i davanja i primanmita, {to predstavlja krivi~no djelo, i trada se utvrdi ko je podmi}ivao, a k

primao mito.

[UKALO IDE NA SVE ILI NI[TA

U Naprednoj stranci RS-a Adam[ukala i bez spornog snimka taktizirajuto vrlo vje{to. Iako je malo ko mogao dzamisli da }e [ukalo biti glavni igra~formiranju vlasti sa osvojenih 26glasova, on je u posljednjoj sedmici prezasjedanja Parlamenta RS-a odigrao n


AFERA “@EKILIKS”

Pi{e: MIRHA DEDI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

“Stranački preleti” radi obezbjeđivanja skupštinske većine u Republici Srpskojizazvali su veliku pažnju javnosti. U posljednjih nekoliko dana trguje i aktuelnavlast i opozicija u RS-u, a naša novinarka piše koliko košta jedan poslanik i da li

će iko snositi odgovornost za ovu vrstu korupcije

@ELJKO MOJA, TUGO MOJA

Zbog presretnutog snimka telefonskog razgovora, @eljka

Cvijanovi} izgubi}e funkciju u Vladi Republike Srpske

P O [ T O - P O T O


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 15/6820.11.2014. I SLOBODN BOSN

PRI^AJ SA NJOM

PRA]ENA I PRISLU[KIVANANakon objavljivanja skandaloznog

telefonskog razgovora @eljkaCvijanovi} je izgubila svaki autoritet

kao premijerka RS-a



sve ili ni{ta. Zahtjev za mjesto delegata u Domu naroda BiHgotovo je doveo do raskida koalicije sa DNS-om. [ukalo je, kakosaznaje SB, ispostavio svoje zahtjeve. Pored jednog mjesta uDomu naroda i jedne ministarske pozicije, [ukalo je traìo tridirektorska mjesta u javnim preduze}ima - Vodama Srpske,Institutu za javno zdravstvo RS-a i Agenciji za igre na sre}u.Dobro upu}eni izvori tvrde da Pavi} ne}e ni da ~uje da Vode RS-a, ~ije je sjedi{te u Bijeljini, prepusti [ukalu. Isklju~iv je i kada

je rije~ o jednoj stolici u Domu naroda BiH.U Domu naroda BiH ima mjesta za pet delegata iz Republike

Srpske. Po dva mandata trebalo bi da pripadnu SNSD-u i SDS-u,a jedan koaliciji DNS-NS. Upravo taj glas koji traì NS RS-amogao bi da bude klju~ni prilikom glasanja o zakonima va`nimza Republiku Srpsku. Kako doznajemo, [ukalo ne odustaje odsvog zahtjeva. U vrijeme pisanja ovog teksta sjeo je za sto sa~elnicima SDS-a.

“Ukoliko podrì eventualnu Vladu Saveza za promjene,

[ukalo i njegovi naprednjaci dobi}e sve {to poèle, pa i

ministarsko mjesto u toj vladi. Za nas je potpuno razumljivo da

ako neko ko ho}e da podrì vladu u njoj i participira, i spremni

smo da mu to ponudimo. Razgovara}emo i o delegatskom mjestu

koje [ukalo pominje”, kaè Mirko [arovi}, potpredsjednik SDS-a.

Analiti~ari s pa`njom posmatraju komplikovanu politi~kusituaciju. Mnogi priznaju da nisu o~ekivali da }e male strankedo}i u situaciju da budu odlu~uju}a prevaga i nazaobilazan faktor u formiranju vlasti u RS-u.

Sredinom nedjelje SNSD, DNS i SP potpisali su sporazum ozajedni~kom djelovanju vlasti na nivou RS-a. Uvjereni su da suosigurali ve}inu u Skup{tini RS-a.

Demokratski narodni savez bi, prema dosada{njimdogovorom sa koalicionim partnerima SNSD-om i SP-om,mogao dobiti tri ministarstva u budu}oj Vladi RS-a. Zahtjevi ovestranke su, kako tvrde na{i izvori, usmjereni na Ministarstvosaobra}aja i veza, Ministarstvo pravde i Ministarstvo lokalneuprave i samouprave. Na ~elu Ministarstva pravde trebalo bi da

bude postavljen dosada{nji pomo}nik ministra Slobodan Zec. U

resoru lokalne uprave i samouprave osta}e Lejla Re{i}.Kao stranka koja je imala pravo da prva bira u koaliciji, DNSse odrekao premijerskog mjesta u korist SNSD-a u zamjenu zafunkciju predsjednika Narodne skup{tine RS-a, na ~ijem bi ~eluu novom sazivu trebao da sjedi Nedeljko ûbrilovi}.

Direktorska mjesta u javnim preduze}ima jo{ nisu podijeljena, a Pavi} insistira da kadar DNS-a do|e na ~eloGeodetske upave za imovinsko-pravne odnose RS-a. Razloga zato Pavi} ima vi{e, a jedan od njih je dugogodi{nji spor koji vodi

protiv Dodikovog kuma Budimira Stankovi}a. Naime gradPrijedor, ~iji je Pavi} gradona~elnik, tuìo je Stankovi}a koji je uPrijedoru uzrpirao imovinu Trgoprometa . Pavi} je od Dodikatraìo i mjesto generalnog direktora RTRS-a.

Iako je nakon posljednje sjednice Glavnog odbora SP-a Petar

\oki} rekao da Socijalisti ostaju u savezu sa SNSD-om i DNS-om, ipak je ostavljena mogu}nost da se to moè i promijeniti.Glavni odbor je ovlastio Izvr{ni odbor stranke da po potrebidonese kona~nu odluku o u~e{}u u vlasti. To zna~i da }e zahtjevisocijalista morati biti u potpunosti uvaèni ili izostaje njihova

podr{ka u formiranju vlade. Odranije je poznato da \oki} traìministarstvo unutra{njih poslova RS-a i da je to jedan od klju~nihrazloga zbog kojih je \oki} u{ao u pregovore sa SDS-om, kojimu je ponudio ulogu mandatara.

Na mjestu ministra unutra{njih poslova mogao bi se na}i Petar \oki} ili Goran Selak, zamjenik direktora KPZ Tunjice. Kao {tomu je bilo te{ko da MUP ispusti iz ruku, isto tako je Dodiku te{koda ispuni \oki}ev drugi zahtjev i prepusti mu Ministarstvo

industrije, energetike i rudarstva.


AFERA “@EKILIKS”



Samoprogla{enom vo|i selefijskog

pokreta u BiH Huseinu Bilalu

Bosni}u, koji je uhap{en po~et-kom septembra, pro{log su setjedna u pritvoru pridruìla jo{

~etvorica „bra}e“, sve sami povratnici sasirijskog rati{ta. U nastavku opse`ne

policijsko-obavje{tajne operacije pod kod-

nim nazivom Damask, koja je po naloguTuìteljstva BiH zapo~ela u ~etvrtak, 13.novembra, privedeno je desetak bosanskihmudàhedina, pod sumnjom da su kao

pripadnici formacija Islamske dràve iodreda Al-Nusre , vojnog ogranka Al- Qaide, boravili na podru~ju Iraka i Sirije.Odlukom Suda BiH, ~etvorica }e sirijskihdobrovoljaca, Salko Imamovi}, Mehmed

Tutmi}, Fikret Hadì} i Enver Lili},

provesti iza re{etaka najmanje mjesec dan

dok su R amizu Ibrahimovi}u i Sami

Hadàli}u odre|ene mjere zabrane. Suhap{eni se sumnji~e za vrbovanjorganiziranje i financiranje odlaskdràvljana BiH u Siriju i Irak, gdje su i samratovali na strani radikalnih teroristi~kskupina.

I mada su na ro~i{tu o odre|ivanj pritvora sami potvrdili da su proteklgodina boravili u Siriji, Imamovi}, Tutmi


DAMASK U SARAJEVU

U nastavku opsežne policijsko-obavještajne operacije „DAMASK“ prošlog je tjed-na po nalogu Tužiteljstva BiH uhapšeno desetak radikalnih pripadnika selefijskog

pokreta, uglavnom povratnika sa ratišta u Siriji i Iraku; šestorica bosanskihmudžahedina, za koje je Tužiteljstvo zatražilo određivanje pritvora, tvrde da su u

ratnoj zoni boravili kao humanitarci, sezonski radnici, turisti...

O SIRIJI, D@IHADU,OÊVIMA I MU@EVIMA

@ E N S K E P R I ^ E D A M E O D D A MA S K A

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

OPERACIJA DAMASK, DRUGI DIOHap{enje sirijskih veterana zapo~elo jepo~etkom septembra, a nastavljeno pro{log

tjedna



Had i} i Lili} su negirali sudjelovanje oruànim sukobima, brane}i se kako njihova misija bila uglavnom humanitarn

OPRO[TAJNO PISMO

NESU\ENOG [EHIDA

Fikret Hadì} je kazao da je samo vozcisternu, Ramiz Ibrahimovi} je tvrdio da

bio kuhar (?), a neki su odvjetnici ~aizjavili da su njihovi branjenici u Sirij

putovali kao turisti?! S druge strane, dokakojima raspolaè Tuìteljstvo BiH upu}ukako je vi{egodi{nja istraga agenata Obavj

{tajno-sigurnosne agencije i inspektoDràvne agencije za istrage i za{titu imakonkretne rezultate. Osim inkriminiraju}telefonskih razgovora i informacija dkojih su istraìtelji do{li pra}enje

bosanskih ratnika-povratnika, TuìteljstvBiH raspolaè i iskazima nekolicinnjihovih bliskih suradnika, koji ssvjedo~ili o zajedni~kom boravku u SirijU tom je smislu nedvojbeno utvr|eno da jFikret Hadì} prvi put u Siriju oti{ao jo{ljeto 2012., i da je na rati{tu proveo vi{e o

pola godine, prije nego {to se vratio u BiH Nakon nekoliko mjeseci odmora, koje

proveo u obiteljskoj ku}i u mjestu Obre koKaknja, potkraj augusta pro{le godin

ponovno je oti{ao u „humanitarnu misijuostav{i u Siriji sve do maja.

Mehmed Tutmi} iz okolice Zenikrenuo je u „sveti rat“ u julu pro{le godin

preko Srbije, Bugarske i Turske, a vratio tek u augustu ove godine, pretpostavlja nakon teèg ranjavanja. Enver Lili} zvaEbu Muslim iz sarajevskog naselja Vogo{}

je, opet, u rat krenuo sa AerodromSarajevo, letom za Istanbul u aprilu pro{godine, zajedno sa suborcima Hariso

Sivcem, Abdullahom Ibradì}em, Aldino

Aliba{i}em, Advanom Mijatovi}em

Mevludinom Cicvarom. Kako bi zavaratrag, vratio se preko Srbije, u junu 201Lili} je, tako|er, u borbama u Siriji dv

puta ranjen, ali nije odustajao od povratk Neposredno prije hap{enja, zajedno trojicom „bra}e“ iz arapskih zemalj

poku{ao je u dàmiji na Kobiljoj Glavrbovati nove pristalice. Iz Sirije se, mjesedana prije hap{enja, vratio i SalkImamovi} iz Sarajeva, premda mu to ni

bila namjera. Imamovi} je prije odlask(po~etkom septembra ove godine) supru

ostavio opro{tajno pismo, pravdaju}i se d


SIRIJSKI VETERANI U PRITVORU

Fikreta Hadì}a i Mehmeda Tutmi}a “odala“

najbli a rodbina, sve {to su njih dvojica kriliod policijskih istraìtelja, k}erka i supruga otkrile

u telefonskim razgovorima

ZAJEDNO I U DOBRU I U ZLUEnes Iri{ki} je oti{ao u Siriju ljetos, sa sobomje poveo suprugu i dvije maloljetne k}erke



je ostavlja „radi dìhada“, da u Siriju odlazikako bi postao {ehid, i da }e se vidjeti udènetu. Nakon {to se vratio u Sarajevo,znancima je govorio da je bio u Turskoj.Ramiz Ibrahimovi} iz Maglaja i Samir Hadàli} iz op}ine Doboj-Jug na sirijskomsu rati{tu boravili pro{le godine, ali su

poslije dolaska u BiH nastavil i sregrutiranjem drugih dobrovoljaca. Izizvora bliskih istrazi neslu`beno doznajemokako bi, nakon pro{lotjednog nastavkaoperacije Damask i pronalaska novihdokaza, optu`nica protiv desetak osobauskoro mogla biti podignuta.

MALO NA LINIJI, PA LEZI I PIJ

Iako su, nakon {to je izmjenamaKaznenog zakona BiH dobrovoljcima kojisudjeluju u vojnim i paravojnim forma-cijama u drugim dràvama zaprije}enedugogodi{nje zatvorske kazne, bosanskiratnici postali znatno oprezniji, informacijedo kojih je do{la Slobodna Bosna upu}uju

da su ih, unato~ strogoj konspiraciji, odali~lanovi njihovih obitelji. Tako je FikretaHadì}a „razotkrila“ ro|ena k}erka,

premda se on, suo~en s dokazima Tuìtelj-stva BiH, po~etkom ovog tjedna branio da

je novac iz Kanade dobijao za stipendiranjedjece, a ne mudàhedina. Transkripti

prislu{kivanih telefonskih razgovoraotkrivaju da je Hadì} imao tajanstvenog„donatora“ iz Kanade, koji ne govori

bosanski jezik, zbog ~ega su komuniciraliuz pomo} njegove k}erke Emine Hadì} i„prevoditelja“, osobe s nadimkom R o|o.Hadì}ev bi financijer nazvao iz Kanade,

novac je slao preko Western Uniona , ali sutransfere poku{ali sakriti otvaranjem bankovnog ra~una na ime k}erke Emine.Po~etkom marta pro{le godine EminaHadì} je pozvala oca i pitala ga {to }e re}iako je bankovni slu`benik bude pitao tko

joj {alje novac. Hadì} joj je savjetovao dakaè da je po{iljatelj o~ev prijatelj, a ako

budu inzistirali na imenu i svrsi doznake, daodgovori da se zove Abu Emran i da jenovac namijenjen za njezinu stipendiju.Emina potom obavje{tava oca da je stigladoznaka, ali i da je Abu Emran ostavio

poruku kako }e i kome novac biti podijeljen. O stipendiji, dakako, nije bilo nigovora.

„Znam koliko kome ide, mi smo se

tamo dogovorili“, poja{njava Fikret Ha-dì}, nakon ~ega ga k}erka upozorava da sevi{e ne èli petljati u njihove poslove, jer ona nema ni{ta sa tim. Otac je umiruje da

pare ne}e slati na njezino ime, nakon ~egak}erka zove majku i govori joj koliko jenovca podigla. Kako bi, ipak, ponovnosakrili „izvore financiranja“, Hadì} injegovi suborci su prije narednog pozivaAbu Emrana dogovorili da im novac {alje

na ra~un Ro|ine k}erke. Premda su se u

telefonskim razgovorima Hadì} i njegovisugovornici naj~e{}e koristili {ifriranim

porukama, nema dvojbe da je nepoznatifinancijer iz Kanade, prije nego {to je

poslao novac u BiH, precizno utvrdiokoliko }e koji „brat“ dobiti sredstava, kao ida su njegove upute po{tovane. Pare su

potom stavljali u koverte i konspirativnome|usobno dijelili, ugovaraju}i sastanke naulici, ispred prodavnica, ili su ih slali podjeci, ~ak i najmanje sumnjivimsusjetkama?! Fikret Had i} i ostali sirijskiveterani dobijali su razli~ite iznose novca,od sto do tri-~etiri tisu}e maraka,

pretpostavlja se svakom prema zaslugama. Nije, me|utim, Fikret Hadì} jedini

radikalni selefija kojeg je „prokazala“najblià rodbina. Jo{ je gore pro{ao

Mehmed Tutmi} o kojem je, mada se silnotrudio da umakne policijskim i sigurnosnimslu`bama, najkorisnije informacije dalasupruga Fikreta, dakako i ne slute}i da senjihov telefon prislu{kuje. Odmah nakon

{to se u augustu Tutmi} vratio iz Sirijnazvao je njegov prijatelj, ali ga nijzatekao u ku}i. @ena Fikreta, uvijeraspoloèna za razgovor, pojasnila je da

Mehmed pokajao {to se vratio u Zenic„Tamo mu je bilo lak{e, u Siriji je bio ka

na odmoru. Malo na liniji, pa lezi, pij

neoprezno je govorila Mehmedovsupruga. Kada je isti prijatelj ponovn

pozvao i pitao Tutmi}a kako je bilo nterenu, dobio je kratki odgovor: „N

moèmo pri~ati ovako telefonom.“

@IVOT JE JEDAN, @IVI GA, FIKRETA

Zahvaljuju}i èninoj govorljivostistraìtelji su doznali i da su u ku}Mehmeda Tutmi}a, poslije povratka rati{ta, stalno dolazili njegovi suborci, nj

oko ~etrdesetak, uglavnom iz okolicMaglaja, za koje je Fikreta vrijednspremala obroke. Prijateljici (ili ro|akkoja je pitala da li je mu` iz Sirije don

para, Tutmi}eva èna je priznala kako


DAMASK U SARAJEVU

Iako je Salko Imamovi}, poslije povrat-ka iz Sirije, tvrdio da je mjesec i pol danaboravio u Turskoj, policijskim ga je istraìte-ljima prijavio otac ]amil Imamovi}, koji jeispri~ao pravu istinu o sinovoj ratnojavanturi. Nakon {to je po~etkom septembrauhap{en Ibro Deli}, zbog sumnje da se u

Siriji borio pro{le godine, on je inspektorimvrlo brzo priznao da je ratovao zajedno sRamizom Ibrahimovi}em, ali i sa svojimzetom Samirom Hadàli}em. Ibrahimovi} iHadàli} su uhap{eni pro{log tjedna, madse Hadàli} branio da nije ratovao, nego d

je u Siriji samo kuhao.

SUMNJIVO LICE

Ćamil Imamović prijavio sinaSalku, Ibro Delić svjedočio protivzeta Samira Hadžalića

DO SIRIJEPREKO SRBIJE

Bosanski smudàhedini u Sirijuodlazili preko Srbije

Bugarske i Turske

kako bi zavarali trag



Mehmed vratio sa 20 eura u dèpu.„Pokralo mu 1.200 eura ~im je oti{ao na

liniju“, jadala se o~ajna supruga. FikretaTutmi} je u razgovoru s k}erkom koja ìviu inozemstvu otkrila da se Tutmi} ponovnosprema za odlazak na rati{te. Kada jek}erka upozorila da je pri~ala sa nekimljudima koji osu|uju njegovu grupu i pitala

majku da li otac ratuje za Islamsku dràvu,Tutmi}eva je èna odgovara da to svigovore, ali da Mehmed to ne priznaje. „A

mo`da to sve narod laè“ naivno je tje{ilak}erku. I u razgovorima s drugim prijate-ljicama, Fikreta Tutmi} se àlila da senjezin mu` promijenio nakon {to je u Siriji

proveo vi{e od godinu dana, da je ostao bez

snage i da vi{e ne moè raditi kao prije. „oti{ao je tamo kao vila“, konstatirala nesretna èna, obja{njava ju}i da je njezmu` duè od godinu dana u Siriji spavao nzemlji, da nikada nije imao kau~, da mu sistrulili bubrezi. Jednom je sestri}

ponovno se àle}i na muèvo zdravljkazala kako je Mehmed obolio u Sirijnakon ~ega je mladi} upozorio da o tome ngovori preko telefona.

Fikreta Tutmi} je naglo postala oprezntek kada je po~etkom septembra zapo~eakcija masovnog hap{enja pripadnikvehabijskog pokreta. Prijateljicima koje s

je zvale telefonom poru~ivala je da mogsamo „uìvo pri~ati“, upozoravaju}i ih d„hodaju urnebesi“, odnosno, da traj

policijska akcija. Jednako je tako umirivak}erku i ro|ake da Mehmed Tutmi} nime|u uhap{enima, iako je cijela familij

bez sumnje, jo{ prije mjesec i pol dano~ekivala da }e i na njihova vra

pokucati polic ija . Prema do sad

prikupljenim informacijama, MehmeTutmi} i Salko Imamovi} jedini su, me|desetak sirijskih veterana, koji se nisvratili nakon {to su na snagu stupiizmjene Kaznenog zakona BiH i gotovo

posve izvjesno da }e biti prvi optuènikojima }e se suditi zbog ratovanja drugim dràvama.


SIRIJSKI VETERANI U PRITVORU

OTAC NA SLU@BENOM PUTUFikret Hadì} (desno) snimljen na sirijskom rati{tu



Sude}i prema posljednjim informa-cijama iz Tuìteljstva BiH,federalni ministar pravde Zoran

Mikuli} „zaradit“ }e jo{ jednukaznenu prijavu, ~etvrtu po redu u

~etiri godine mandata?! Dràvni su tuìtelji protiv priu~enog SDP-ovog pravnika iz

Mostara (nièrazrednog ~inovnika uGradskoj upravi) sredinom tjedna otvorilinovu istragu, i to zbog ometanja rada

pravosu|a, nakon {to se ispostavilo da je na privremenu slobodu pustio ubojicu Du{ka

Zori}a. Ministar Mikuli} je, podsjetimo,zbog ometanja rada pravosu|a prijavljen i

prije godinu dana, kada je najva`nijegsvjedoka Tuìteljstva BiH u predmetu„Lutka“ An|elka Veljan~i}a, ~iji jeidentitet u to vrijeme jo{ bio za{ti}en,samovoljno premjestio iz sarajevskog uzeni~ki zatvor. Iako je tada bio upozoren da

je Veljan~i}eva sigurnost ugroèna, Mikuli}

je odluku donio na svoju ruku, ba{ kao i prije desetak dana, kada je Zori}u dozvoliokori{tenje godi{njeg odmora.

Prema navodima Tuìteljstva BiH,Du{ko Zori} je jedan od sedamnaest biv{ih

pripadnika Vojske i MUP-a RepublikeSrpske koji se sumnji~e za stravi~an zlo~in

u prijedorskom selu Zecovi. U dosada{njoj je istrazi, koju vodi dràvni tuìtelj Izet

Odoba{i}, utvr|eno da je u ljeto 1992. u tomselu mu~ki ubijeno vi{e od 150 bo{nja~kihstanovnika, me|u njima 29 èna i djece, dasu `rtve prije smrti bile izloène najgorimfizi~kim torturama, mu~enju, silovanju...

NESTRU^NI, NEPISMENI I

PRIGLUPI TU@ITELJI

Po nalogu Suda i Tuìteljstva BiH u ponedjeljak su uhap{eni Du{an Miluni},

Radomir Stojni}, Radovan êti}, Zoran

Stojni}, @eljko Grbi}, Ilija Zori}, Zoran

Miluni}, Bo{ko,Uro{ i R ade Gruj~i}, Rajk

Grbi} i R ajko Gnjatovi}. Trinaesti osumnj~eni Ljubi{a êti}, koji se nalazi nizdràvanju druge kazne u Kaznen

popravnom zavodu u Fo~i tako|er saslu{an u istrazi, dok }e za preostalotrojicom prijedorskih zlo~inaca biraspisane me|unarodne tjeralice, budu}i dve} duè vrijeme ìve izvan BiH. No, ntreba isklju~iti mogu}nost da se n

policijskoj tjeralici, u me|uvremenu, na|eime Du{ka Zori}a, jer mu se „na godi{njeodmoru“ izgubio svaki trag.

Tu itelj Izet Odoba{i} je saslu{an


ZLOÎNCI NA ODMORU

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Nakon što je federalni ministar pravde ZORAN MIKULIĆ prije desetak dana poslana godišnji odmor osuđenika DUŠKA ZORIĆA, iako je znao da mu se spremahapšenje zbog stravičnog zločina nad stanovnicima sela Zecovi kod Prijedora,Tužiteljstvo BiH otvorilo je novu istragu protiv Mikulića četvrtu po redu uposljednje četiri godine; naša novinarka otkriva kako je ministar Mikulić

opstruirao istrage protiv organiziranog kriminala i, istovremeno, osuđenekriminalce „vadio“ iz zatvora

MINISTAR PRAVDE

U RATU S PRAVOSU\EM

Zoran Mikuli} zabranio saslu{avanje svjedoka protivNasera Kelmendija, ostavio bez za{tite An|elka

Veljan~i}a, pomilovao Mirsu [vicarca...

Z O R A N M I K U L I ]

ZA[TI]ENI SVJEDOK BEZ ZA[TITEAn|elko Veljan~i} je prijegodinu dana preba~en izsarajevskog u zeni~kizatvor



Du{ka Zori}a zatraìo jo{ po~etkonovembra, kada je od federalnog minist

pravde zahitijevao da se osu|enik, u pratnsudske policije, dovede u Tuìteljstvo BiHkako bi dao iskaz. înjenica da je ZoraMikuli} znao da je posrijedi istraga

jednom od najteìh ratnih zlo~ina i da se sosumnji~eni terete za udruèni zlo~ina~

poduhvat nije, ipak, nimalo utjecala nfederalnog ministra pravde koji, posv

sigurno, ima ozbiljnih problema komunikaciji s tuìteljima. Mikuli}najprije odbio Odoba{i}a, uz skandaloznobja{njenje da u~estali zahtjevi tuìtelja

policijskih istraìtelja za razgovore osu|enicima me|u zatvorenike unonemir (???), a potom je povukao jo{ go

potez. Sedam dana kasnije pustio je Du{kZori}a na godi{nji odmor, premda je upitnda li je taj osu|enik uop}e stekao zakonsk

pravo na kori{tenje izvanzatvorsk pogodnosti.

U odgovoru novinarima Federaln

televizije , koji su traìli njegov komenta

ministar Mikuli} je poku{ao odràti pravnlekciju tuìteljima (i jo{ jednom potvrdio d

je pravna neznalica), nastavljaju}i sv privatni rat sa njima.

„Ako je neko nezadovoljan odlukom

nema pravo da prijeti zloupotrebom svoj

ovla{tenja. Zastra{uju}e je to {to pojedi

tuìtelji poput Olega âvke, Dubravk

âmpare, Gorana Salihovi}a i ovo

postupaju}eg Odoba{i}a svakodnevn

demonstriraju evidentnu pravnu nepism

nost. Ta nestru~nost, u kombinaciji sa n

ba{ pretjeranom inteligencijom i ogromni

ovlastima koje im zakon omogu}ava,

kona~nici proizvodi stra{nu bahatost, ko

VSTV uporno ne èli sankcionisati

poru~io je Zoran Mikuli}.

ME\UNARODNI

PRAVOSUDNI SKANDAL

Pravi je problem bh. pravosu|a, me|utim{to je Zoran Mikuli}, nakon svih afera koje obiljeìle njegov dosada{nji mandat, jouvijek na ministarskoj funkciji i {to, i pore

20.11.2014. I SLOBODN BOSN 2

HAP[ENJA NA ÊKANJ

MINISTAR NEPRAVDE:Pravi je problem bh.pravosuđa što je ZoranMikulić, nakon svih aferakoje su obilježile njegovdosadašnji mandat, jošuvijek na ministarskojfunkciji i što nikada nijeprocesuiran

OD GRADSKOG ÎNOVNIKA DOFEDERALNOG MINISTRA PRAVDE

Zoran Mikuli} je za ~etiri godine mandata“zaradio” ~etiri kaznene prijave,na njegovu sukobu s tuìteljima

profitirali su samo kriminalci



~vrstih dokaza, nikada nije procesuiran. Prvakaznena prijava protiv ministra Mikuli}a

podnesena je u junu pro{le godine, nakon {to je Federalna uprava policije zavr{ila istragu osumnjivoj nabavci sustava za elektronskinadzor osu|enika od mostarke tvrtke Unis telekomunikacije . Policijsko izvje{}e premakojem se Zoran Mikuli} tereti da je federalni

prora~un o{tetio za blizu 700.000 KM podneseno je Kantonalnom tuìteljstvu uSarajevu, ali optu`nica ni do danas nije

podignuta. Pet mjeseci kasnije istom jetuìteljstvu dostavljena ve} napisanaoptu`nica protiv ministra Mikuli}a, ovoga

puta zbog nezakonitog pomilovanjatuzlanskog kriminalca Merseda Hadì}a,zvanog Mirso [vicarac koja, opet, nasarajevskom Op}inskom sudu nikada nije

potvr|ena. U me|uvremenu je Zoran Mikuli}u jesen pro{le godine saslu{an u Dràvnojagenciji za istrage i za{titu (SIPA) iTuìteljstvu BiH o premje{tanju An|elkaVeljan~i}a u zeni~ki zatvor i bijegu osu|enog

ratnog zlo~inca Dominika Ilija{evi}a Come izzatvora u Mostaru. No, kako ni u ovomslu~aju optu`nica nije podignuta, federalni jeministar pravde nastavio obra~un stuìteljima, iz kojeg su, dakako, profitiralisamo kriminalci.

Nakon {to je An|elka Veljan~i}a ostaviou zatvoru u Zenici, iako je upozoren da suklju~nom svjedoku protiv zlo~ina~ke

organizacije Darka Eleza upu}ene ozbiljne prijetnje, Zoran Mikuli} je nastavio sopstruiranjem sudskog procesa u predmetu„Lutka“. Tako je prije mjesec dana odbio

zahtjev dràvnog tuìtelja Dubravkaâmpare da se Veljan~i}, dva dana prije po~etka svjedo~enja, prebaci u pritvorsku jedinicu Suda BiH, pa je svjedok na su|enjedoveden ravno iz zatvora. No, jo{ je ranijeministar Zoran Mikuli} izazvao pravidiplomatski skandal, jer me|unarodnimtuìteljima EULEX-a sa Kosova nijedozvolio razgovor s nekolicinom osu|enika

koji se nalaze u federalnim zatvorimPremda su strani tuìtelji s Kosova, kovode istragu protiv optuènog narko-bosiz Pe}i Nasera Kelmendija, sukladn

institutu me|unarodne pravne pomo}traìli saslu{anje zatvorenika-potencijalnsvjedoka, federalni je ministar pravdodbio njihove zahtjeve. Jednako sokon~ani i svi poku{aji stranih istraìtelda uzmu iskaze od osu|enika u istra

protiv Mikuli}evog „{ti}enika“ Mirs[vircarca, budu}i da je ministar zabransvaki kontakt i s njima.


ZLOÎNCI NA ODMORU

MINISTROV [TI]ENIK Mirso [vicarac je pomilovanposlije Mikuli}eve intervencije

Povjerenje stvarano decenijama!

estitamo 25. novembarDan dr avnosti BiH



Svim gra|anima Bosne i Hercegovine ~estitamo

25. novembar

Dan dr`avnosti



U posljednje ~etiri godine Vlada

RS-a sklopila je nekolikome|unarodnih ugovora o izgrad-nji desetak hidroelektrana ~ijavrijednost prelazi nekoliko mili-

jardi eura. Ve}ina njih je me|utim propala.Projekat „Gornja Drina“ obustavljen je

nakon raskida ugovora od strane partnerskenjema~ke kompanije RWE, dok je projekat„Srednja Drina“ u zastoju ve} mjesecima inejasno je da li }e i kada uop{te otpo~etinjegova realizacija. Projekat „Gacko“,nakon {to je doìvio debakl u poku{aju pri-vatizacije sa firmom ÊZ u prethodnommandatu Vlade RS-a, vi{e nije ni pokretan

u aktuelnom mandatu.Posljednji Dodikov energetski poduh-

vat, ~ijom realizacijom bi Republika Srpska postala najve}i izvoznik struje u regiji, je projekat „Gornji horizonti“ kojim je plani-rana izgradnja ~etiri hidroelektrane - HE”Dabar”, HE ”Nevesinje”, HE ”Bile}a” i”Dubrovnik II”. Prema ranijim najavama,HE “Dabar” na mreì }e biti po~etkom2017. godine. Pripremni radovi za HEDabar uveliko se izvode, zbog ~ega su

pro{le nedjelje u Hrvatskom saboru burnoreagovali hrvatski politi~ari.

HRVATSKA IMA MEHANIZME

DA ZAUSTAVI PROJEKAT

Klub zastupnika HDZ-a zatraìo je odVlade Hrvatske da hitno obustavi projekatGornji horizonti, jer bi se prevo|enjemvoda iz sliva Neretve u sliv Trebi{njicedolina Neretve mogla pretvoriti u pustinju.

Branko Ba~i}, zastupnik HDZ-a, tvrdi

da bi se izgradnjom hidrocentrale uTrebinju iz sliva Neretve u sliv Trebi{njice

preusmjeravala ogromna koli~ina vode,ve}a nego {to je cijeli protok Neretve uMostaru.

„Projekt Gornji horizonti RepublikaSrpska provodi na prostoru Nevesinja,Gacka i Bile}e, a izgradnjom najva`nijegobjekta u tom sustavu, hidroelektraneDabar i tunela Dabar, ogromne koli~inevode }e se iz gornjeg sliva rijeke Neretve

preusmjeriti na rijeku Trebi{njicu i na tajna~in smanjiti dotok vode u donji sliv rijeke

Neretve, {to moè svakako prouzro~itizaslanjivanje cijele doline, s jedne strane, as druge strane naru{iti ravnoteù slatke islane vode u Malostonskom zaljevu“,obja{njava Branko Ba~i} i dodaje kakoVlada Hrvatske ima dva pravna instrumen-

ta kojima bi mogla zaustaviti ovaj projekoji je Republika Srpska ovih danzapo~ela.

„Prvi pravni instrument kojim se VladHrvatske moè posluìti, a prema na{isaznanjima do sada nije ni{ta pokrenul

jest temeljem me|unarodnog ugovora upravljanju vodama izme|u Hrvatske i Bistopirati aktivnosti na projektu. Temeljetog ugovora je osnovano zajedni~k

povjerenstvo ~iji je zaklju~ak da se n provode nikakve aktivnosti na projekGornji horizonti dok se ne uspostavi s jednstrane monitoring, a s druge strane ndonese studija utjecaja na okoli{ koja odgovoriti na sva ova pitanja i zabrinutoskoji se javlja ju oko zaslanjivanja dolin

Neretve. Prema na{im saznanjima, studiutjecaja na okoli{, u ~ijoj su izradi sudjel


UDAR NA DODIKOVO STRUJNO KOLO

Pi{e: MIRHA DEDI]

Polemika oko gotovo milijardu dolara vrijednog hidroenergetskog projekta Gornjihorizonti, koji je počeo sa realizacijom u istočnoj Hercegovini, u Hrvatskom

saboru je ovih dana ušla u eruptivnu fazu. Zastupnik HDZ-a BRANKO BAČIĆ odVlade Hrvatske traži da se hitno zaustavi ovaj Dodikov megaprojekat i objašnjava

zbog čega će njegova izgradnja imati katastrofalne posljedice u dolini Neretve

DODIK PRETVARA DOLINUNERETVE U PUSTINJU

“Zaustavite Republiku Srpsku u realizaciji projekta

Gornji horizonti koji }e presu{iti donji dio toka Neretve!“

ZAUSTAVITE “GORNJE HORIZONTE”Branko Ba~i}, zastupnik HDZ u Hrvatskom

saboru, hitno traì od Vlade da zaustaviprojekat Gornji horizonti



vali i predstavnici Hrvatske, od stranRepublike Srpske je usvojena, a na prim

jedbe koje su dali hrvatski stru~njaci ni~ak niti odgovoreno. Sukladno tom bilatealnom ugovoru, Republika Hrvatska im

pravo stopirati i obustaviti aktivnosti nrealizaciji projekta”, kaè Ba~i}.

S druge strane, BiH i Hrvatska su po pisnice Espoo konvencije o uticaju nokoli{ prekodr avnih granica i prema t

konvenciji Hrvatska ima pravo i u~estvvati u izradi svih dokumenata koji odnose na za{titi okoli{a.

Vlada Federacije BiH tako|er je pridvije godine uloìla prigovore RepubliSrpskoj i zatraìla odgodu projekta sve dzavr{etka {iroke javne rasprave.

Krajem maja 2013. godine, federalnMinistarstvo ekologije i turizma pokrenu

je sudski spor kod Okru`nog suda BanLuka, radi poni{tenja Rje{enja nadle`noMinistarstva kojim se odobrava Studija utcaja na ìvotnu sredinu projekta H“Dabar”. Aktivnosti na izgradnji ov

hidroelektrane nastavljene su i pore pokrenutog sudskog spora, a u gra|evinskoj sezoni 2013. godine radilo se nizgradnji pristupnih puteva.

Prije nekoliko mjeseci Sud u BanjLuci odbio je tu`bu federalnog Ministarstvekologije, {to je bio okida~ na temelkojeg je resorno ministarstvo u RS-u dagra|evinsku dozvolu za ovaj projekat.

Sredinom 2012. godine tada{nji pr potpredsjednik hrvatske Vlade R adim

â~i} potpisao je s tada{njim premijeroRS-a Aleksandrom Dòmbi}em Sporazuo zajedni~koj izgradnji HE Dubrovnik 2

okviru projekta Gornji horizonti. Ov


HRVATSKA PROTIV “GORNJIH HORIZONATA

LAK POS’O, A PARALI

Izgradnjom hidroelektrana u Hercegovini,Dodik nastoji od Republike Srpske napravitnajve}eg izvoznika struje u regiji

F o t o : M i l u t i n S t o j ~ e

v i }



zajedni~ki projekat vrijedan 175 milionaeura gradi}e se uz postoje}u Dubrovnik 1 uPlatu i ima}e kapacitet od 300 megavata ili2.000 gigavat-sati elektri~ne energijegodi{nje. Voda }e do tog postrojenjadolaziti iz HE “Trebi{njica” novim tunelomdugim 16 kilometara.

PROJEKAT POGUBAN ZA PTICE,

RIBE I POLJOPRIVREDU

Bakir Izetbegovi}, tada{nji predsjedava- ju}i Predsjedni{tva BiH, projekat Gornji

horizonti ocijenio je protuustavnim i upo-

zorio zvani~ni Zagreb da se takvi sporazu-mi ne mogu potpisivati s entitetskimvladama.

Stru~njaci i ekolozi alarmiraju da bi se prvom dovr{enom fazom ovog projektaneretvanskom slivu oduzelo oko ~etirimilijarde kubika vode godi{nje koje se ve}“prevode” u slivno podru~je rijekeTrebi{njice. Ostvari li se naum o izgradnjiHE Dubrovnik 2, Neretva }e ostati bezdodatne dvije milijarde kubika vodegodi{nje.

“Dovr{ene hidroelektrane omogu}ile bi

RS-u da postane najve}i izvoznik struje regiji. Me|utim, taj bi plan mogao prestavljati katastrofu za dolinu Neretve, te ~adovesti i do ekolo{kog uni{tenja. Proble}e se pojaviti kada se tok velikih koli~in

podzemnih voda iz malenih rijeka kouti~u u Neretvu skrene u novosagra|enakumulacije”, kaè Mario [iljeg, bivdirektor hrvatske Agencije za za{tiokoli{a.

“Vlada Federacije BiH zainteresirana za zaustavljanje ovog projekta, s obziro

da je izravno ugroèn park prirode Hutov


UDAR NA DODIKOVO STRUJNO KOLO

Milorad Dodik je na krajusvog premijerskog mandatau{ao u ozbiljne pregovore saitalijanskim, njema~kim ihrvatskim partnerima koji subili spremni da ulaù u izgrad-nju hidroelektrana na podru~juRS-a, a sve sa ciljem da RSpostane najve}i izvoznik strujeu regiji.

Sredinom 2012. godineVlada RS-a donijela je odluku,u okviru projekta Gornji hori-zonti, o izgradnju hidroelek-trane “Dabar” na Trebi{njici.Formirano je i preduze}e “HEDabar”. Investicija za “HEDabar” vrijedna je oko 360 mili-ona KM, od ~ega }e”Elektroprivreda RS” i ”HE naTrebi{njici” izdvojiti oko 40 mili-ona KM, dok }e preostalasredstva biti obezbije|ena izkreditnih aran`mana.

Vlada RS-a je 2012.godine potpisala ugovor, ukup-ne vrijednosti 500 miliona eura,o izgradnji i kori{tenjuhidroenergetskog potencijala

gornjeg sliva rijeke Drine, sastrate{kim partnerom RWE izNjema~ke. Projekat HES

gornja Drina obuhvatao jeizgradnju ~etiri hidroelektrane:Buk Bijela, Fo~a, Sutjeska iPaunci. Me|utim, po~etkom

juna 2013. godine, njema~kakompanija “RWE Innogy”odustala je od izgradnjehidroenergetskog sistemaGornja Drina, jer su njihovestudije pokazale da je ekonom-ski isplativa samo HE “Buk

Bijela”, zbog ~ega su traìli dapla}aju koncesionu naknaduod jedan posto na ostvarenipromet. U Vladi RS-a su, pak,ocijenili da je to niska konce-siona naknada, te su poslijeneuspjelih pregovora odlu~ilida raskinu ugovor s ovomkompanijom.

Krajem septembra 2011.godine potpisan je preliminarnisporazum o strate{kom part-nerstvu u izgradnji trihidroelektrane u okviru projek-

ta “Srednja Drina” izme|upredstavnika “ElektroprivredeRS”, “Elektroprivrede Srbije” iitalijanske kompanije “SeciEnergia”. Procijenjena vrijed-nost projekta “Srednja Drina” jeoko 870 miliona eura, a pred-vi|a gradnju tri hidroelektrane:Dubrave, Tegare i Roga~ice,instalirane snage od 320megavata. Izgradnja hidroelek-trana u projektu “SrednjaDrina” trebala je po~eti 2013.godine. Dogovoreno je da itali-

janska kompanija “SeciEnergia” ima 51 odstovlasni~kog udjela, a elektro-privrede RS-a i Srbije po 24,5odsto, dok bi proizvedenu elek-tri~nu energiju otkupljivalaItalija po cijeni od 155 eura pomegavatu. Do potpisivanjasporazuma nije do{lo u pred-

vi|enom roku, a Milorad Dodik je po~etkom decembra 2013.godine izjavio da projekatzapravo nije dogovoren i da se~eka na kona~nu odluku part-nera iz Italije i Srbije.

Za projekat TE Ugljevik II,Vlada Republike Srpske usvojila

je 2011. godine pismo namjereinvestitora, firme „ComsarEnergy Limited“ sa sjedi{tem naKipru, u vlasni{tvu kon-traverznog biznismena Ra{idaSerdarova. Tada{nji premijer

Dòmbi} rekao je da ukupnainvesticija za izgradnju TE„Ugljevik 2“ iznosi 400 milionaeura, te da }e poslove izvoditizajedni~ko preduze}e „ComsarEnergy Republika Srpska“, gdje}e TE „Ugljevik 1“ imati 10posto vlasni~kog udjela, a„Comsar Energy“ 90 posto. Ovaodluka izazvala je protestzaposlenih u TE „Ugljevik“.Direktor RITE “Ugljevik” AntoGaji} prije nekoliko mjeseci jeizjavio da se Ugljevik II, zbog

nerije{enih imovinskih pitanja,ne}e graditi, ve} }e se sa stran-im partnerom u}i u izgradnjuUgljevika III. Pripremni radovi naizgradnji bloka III ove termoelek-trane po~eli su u septembru2013. godine, a nastavak rado-va najavljen je za prolje}e 2014.godine, no do sada su ura|enisamo pripremni radovi.

Ukupno gledano, ni jedanod najavljenih velikih energet-skih projekata Vlade RS-a nijerealizovan.

ENERGETSKE OBMANE I PREVARE

Većina Dodikovih megaenergetskihzahvata u RS-u je propala

STRUJNO KOLO

Megalomanskienergetski Dodikovi

projekti doìvjeli krah



Blato koji se nalazi na na{em podru~ju. To je najve}e evropsko stani{te ptica, ~iji cijeliekosustav u potpunosti ovisi o toku

Neretve”, obja{njava [iljeg.Poljoprivrednici oko donjeg toka

Neretve godi{nje na 12.000 hektara proizvedu preko 80.000 tona vo}a i povr}a.Lokalno stanovni{tvo strahuje da }esalinizacija rijeke zna~iti i kraj za

poljoprivredu na tom podru~ju.

“Plodna dolina Neretve, koja vo}em i povr}em opskrbljuje dobar dio biv{eJugoslavije, navodnjava se iz te rijeke.Procjenjuje se da }e godi{nje, nakon

provedbe ovog projekta, dvije milijarde prostornih metara vode biti skrenuto iz Neretve, {to zna~i da }e u velikoj mjeri bitiugroèn biolo{ki minimum rijeke, kao i sus-tav navodnjavanja za poljoprivredna

podru~ja u ovoj regiji”, kaè Ana Musa, predsjednica udruènja Lijepa na{a Neretva .

U Neretvi i njenim pritokama, podsje}aju borci za za{titu okoli{a, ìvi 75vrsta riba, od kojih je 30 autohtonih.

Najvi{e je ugroèno 12 endemskih vrstariba. Stru~njaci upozoravaju da branespre~avaju neophodne migracije riba iuzrokuju potpunu promjenu stani{ta.

Naglim i velikim promjenama temperaturai razina voda dodatno se ugroàva opstanak

endemskih vrsta riba.Svojevremeno je na zastra{uju}e poslje-

dice projekta Gornji horizonti upozoravao i prof. dr. Nijaz Durakovi}, ina~e porijeklomiz Stoca. Durakovi} je nedvosmisleno tvr-dio da }e projekt Gornji horizontidugoro~no voditi tome da Hercegovina bu-de pretvorena u pustinju.

Ve}ina ekologa i ekolo{kih udruènjakoji se bave ovim podru~jem smatra da jeovo jako ozbiljan problem kojem je potreb-no ozbiljno pristupiti, te da nikako ne bi tre-

balo i}i u investicije bez detaljnijih

istraìvanja.

U za{titu doline Neretve uklju~ila se

Svjetska nevladina organizacija za za{ti prirode (WWF) sa sjedi{tem u SAD-koja je pozvala vlade Hrvatske Republike Srpske da zaustave realizacij

projekata sve dok se ne izradi zajedni~kstrate{ka studija mogu}eg uticaja nokoli{. WWF, kao i organizacije za za{tiokoli{a iz BiH i Evrope, upozoravaju nzastra{uju}e posljedice projekta Gornhorizonti, isti~u}i da on ugroàvendemske vrste riba u rijekama BunBunici i Bregavi.

Ova svjetska nevladina organizaciupozorila je sve me|unarodne finanansi

ske institucije na negativne posljedice pro jekta Gornji horizonti kako bi sprije~iodobravanje kredita za njegovu realizac

ju.


HRVATSKA PROTIV “GORNJIH HORIZONATA

TUNEL FATNI^KO POLJEI pored osuda politi~ara i ekologa,radovi na izgadnji hidroelektraneDabar uveliko se izvode

BITKA NA NERETVZbog zaslanjivanja vode zemlji{te u

dolini Neretve posta}e besplodno

F o t o : M a r i o I l i ~ i }



U

susjednoj Hrvatskoj, Dejana

Jovi}a, politologa i biv{egsavjetnika za vanjsku politiku

predsjednika Ive Jospovi}a,smatraju kontroverznimuglavnom jer je nerijetko spreman neke odsvojih nepopularnih stavova izre}i javno.Tako se “usudio” u jednom akademskom~lanku, objavljenom u ~asopisu Politi~ka misao , napisati kako nije istina da svakinarod èli svoju samostalnu dràvudovode}i u pitanje referendume o samostal-nosti odràne u nekada{njim jugosloven-skim republikama. On pi{e kako su svireferendumu “osim crnogorskog 2006.godine” bili “neliberalni”, odnosno produktstraha. Nakon ovog teksta, Jovi} je izgubio

posao savjetnika u uredu hrvatskog pred-sjednika, a dio tamo{nje javnosti ponovo ga

je javno nazivao velikosrbinom i jugonos-talgi~arem.

“U Hrvatskoj se vodi bitka izme|umitova i slobode. O~igledno je da postojisloboda za vrije|anje i laì, ali ne i zadruk~ija gledanja na klju~na pitanja nastan-ka suvremene Hrvatske. Glasna i sve agre-sivnija nacionalisti~ka desnica nam poku{a-va zabraniti slobodan govor, naro~ito otemama kao {to su rat i raspad Jugoslavije,i uop}e - karakter Hrvatske kao dràve.

Najavljuju da }e se, ako oni do|u na vlast,

stavove koji su suprotni njihovima mo}iiznositi samo privatno, ali ne u javnosti. [toto zna~i? To zna~i da }e mijenjati zakonekako bi ka`njavali slobodan govor. Tome setreba suprotstaviti, i ja sam to u~inio. @alim{to to predsjednik Josipovi} nije takovidio”, kaè Jovi}.

TE[KA PITANJA

Europa, ~ini se, ponovo ima ideju

kako rije{iti situaciju u BiH. Mislite li da su

stvarno promjene mogu}e ovaj put?

Inicijativa je sama po sebi ohrabruju}a, jer dolazi od dviju velikih ~lanica EU-a, ali

je ipak manjkava i parcijalna. Ne otvara onskrivena, najdublja pitanja koja su u Bosi Hercegovini i oko nje i dalje tabui. Np

pitanje — misli li „me|unarodna zajednica prepustiti BiH svu suverenost ili ne? Jesad je suverenost ograni~ena institucijam„me|unarodne zajednice“. Taj suverenit

je namjerno ograni~en jer se smatralo propasnim dopustiti da BiH sama o seodlu~uje. To je isto u~injeno, primjerice,cijelom Europom nakon Drugog svjetskorata i u tom slu~aju trajalo je 45 godinOva inicijativa ne otvara ni ozbiljna pitanunutarnjih odnosa u BiH, gdje jo{ uvijenema nekog trajnog kompromisa. Aknema kompromisa, ima li alternative zBiH? Ta se pitanja, koliko god bila osjetljva, moraju postaviti, jer ina~e }e ostaatmosfera visoke napetosti, koja se gradi n

pre{utkivanju ozbiljnih pitanja.Kad spominjem te{ka pitanja, misli

naro~ito na dva: za bo{nja~ke politi~are, tako|er i za narod — pitanje koje se ne btrebalo ignorirati jest: kako posti}i balanizme|u vrlo razli~itih pozicija unutar BiH{to ako se to ne uspije? Kako se odnos

prema bojaznima drugih u BiH, onih koji u socijalizmu imali status naroda, a sada s- naro~ito ako se zemlja demokratizira smislu majoritarne demokracije, tj. odlu~vanja ve}inom - na putu da postanu, ako nve} de jure, a onda de facto, manjina? Zvo|e Srba i Hrvata u BiH, pitanje je: jesuspremni razumjeti da jedino Bo{nja

nemaju neku drugu domovinu? Za{to


DEJAN JOVI], POLITOLOG

Razgovarala: NID@ARA AHMETA[EVI]

donedavni savjetnik hrvatskog predsjednika IVE JOSIPOVIĆA, profesor na

Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, za Slobodnu Bosnu govori o putu ka EU,novoj njemačko-britanskoj inicijativi za Bosnu, slobodi govora, ruskom i turskom

uticaju na Balkanu…

INTERVIEW

PROF. DR DEJAN JOVIĆ ekspert za Balkan

Ako Evropska unija bude

neodlu~na oko BiH, otvorit }ese prostor za Rusiju i Tursku

VAŽNA PITANJA: “Kakose odnositi prema bojazni-ma drugih u BiH – onih

koji su u socijalizmu imalistatus naroda, a sada su –naročito ako se zemljademokratizira u smislumajoritarne demokracije,tj. odlučivanja većinom -na putu da postanu, akone već de jure, a onda de

facto, manjina?”



NE ZNAMO [TA EUROPA SADA @EL

DEJAN JOVIBiv{i novinar, danas profes

na Fakultetu politi~kih znanosu Zagrebu, ~esto u Hrvatskjavnosti izaziva kontrover

svojim izjavama i djelovanje



bilo prirodno da Srbi i Hrvati imaju dràvui tre}inu, a Bo{njaci samo tre}inu dràve?Ta pitanja su klju~na za budu}nost BiH isvatko tko toj zemlji èli dobro morao biimati dovoljno odgovornosti i hrabrosti daih izvu~e na svjetlo dana. Ako se to nedogodi, pitanja ne}e nestati nego }e biti

potisnuta, a to }e razvijati frustracije. Nezadovoljstvo }e tinjati, a ne}e biti ventila- kao {to je razgovor — da se ono ispu{e.

Jedni }e prema drugima biti na prvi pogledfini, ali }e u sebi nositi te{ka i neodgovore-na, neraspravljena pitanja. Ta situacija je uJugoslaviji dovela do implozije, a potom ieksplozije. Treba je izbje}i.

Otkud ovaj obnovljeni, jak interes

Zapada za BiH? Da li je uzrok samo briga

za nas ili postoje i drugi razlozi?

Zapad {alje kontroverzne i zbunjuju}esignale. S jedne strane, njema~ka kancelar-ka, a i slovenski i hrvatski predsjednik, sazi-vaju lidere zemalja smanjenog Zapadnog

Balkana i daju im nadu da }e se nastaviti proces pro{irivanja Europske unije. S druge,me|utim, EU vi{e nema povjerenika za

pro{irenje. Ne znamo, zapravo, {to Europatrenutno èli. Ona nema viziju, a ~esto sezanosi iluzijom da i dalje traju devedesete,kad je ona bila mo}na i ambiciozna, i kad semogla {iriti koliko ho}e i dokle ho}e. Tada

je proglasila pobjedu liberalne demokracijenad svim alternativama. Ali, danas se

pojavljuju izravni i otvoreni napadi naliberalizam, pa i demokraciju, ~ak i unutar same EU. Obnavljaju se autoritarne, aliekonomski i vojno prili~no uspje{ne sile u

susjedstvu, a Evropa kao da nastavlja „vrti-ti staru plo~u“. Europi treba novo strate{komi{ljenje, jer su se okolnosti zna~ajno

promijenile. Moj je dojam da bi se morala pona{ati daleko realisti~nije - a to zna~i{iriti svoj utjecaj i mo} tamo gdje moè, {to

prije moè i dokle moè. To se odnosi i naBiH, kao i druge zemlje smanjenogZapadnog Balkana. Dakle, te{ko pitanje zaEuropu, koje i ona uporno izbjegava jesljede}e: moète li dati ~vrsto obe}anje da}ete ikad primiti sve te zemlje? Europa {aljeneka poluobe}anja, ali istodobno neke njene~lanice blokiraju Makedoniju, druge

najavljuju obavezne referendume o pro{irenju, a ve}ina ih smatra da pro{irenjane}e biti u doglednoj budu}nosti. To je

pogre{na politika.

RUSKA PRIÂ

Pro{le sedmice je Rusija odbila dati

podr{ku za produènje mandata trupama

EUFOR-a. Mandat je ipak produèn, ali je

takav potez Rusije mnoge uznemirio.

Koliko je uticaj Rusije u BiH, i na Balkanu,

u ovom trenutku jak?

Rusija se pona{a realpoliti~ki: {iri svoj

utjecaj gdje, dokle i kad moè. Ako Europa

ne popuni prostor Zapadnog Balkana, akose SAD izvla~e iz Europe op}enito, taj pros-tor ne}e ostati „prazan“. Nakon ukrajinskekrize, Rusija se pojavljuje kao sila kojaodre|uje isto~ne granice EU. Na rubovimaEurope, u regijama koje sad nisu u EU,stvara se nova, bipolarna ili multipolarnasituacija - s Rusijom, ali i Turskom, SAD-

om i Kinom kao potencijalnim regionalnimsilama. Europa je u 1990-ima imala ambici-

ju protegnuti podru~je unipolarnosti prak-

ti~ki na cijeli svijet, a svakako na susjednregije, kao {to su postsovjetski prosto

ju`ni Mediteran i Bliski istok, a zajedno SAD i na Golfski prostor. No, sad se doga|obrnuti proces - Europa je zastala, jer ne}e ili ne moè dalje, a dolazi do pentracije Rusije na Balkan, pa i u BiH. Rusij

je tu u prednosti jer se pona{a realpoliti~k

pa je ne zanima je li joj saveznik ovakav ionakav. Europa traì od svojih saveznika dse promijene, tj. da se „europeiziraju“ — a


DEJAN JOVI], POLITOLOG

Nedavno ste pisali o tome kolikozemlje u regionu koje èle u}i u EUmogu u~iti iz hrvatskog primjera. Kojelekcije se mogu prenijeti na Bosnu?

Male zemlje, kao {to je BiH, ne mogumnogo posti}i same. U literaturi kojaanalizira vanjske politike, me|utim, postojestrategije koje male zemlje mogu primijenitida ipak ne{to postignu. Jedna od njih je dase blisko poveù - u sponzorsko-klijentskiodnos - s nekom mo}nom zemljom, npr.Njema~kom ili SAD-om, ili Britanijom.Hrvatska je to ~inila s Njema~kom, dijelomi sa SAD-om, a Britaniju je identificirala -po mom mi{ljenju pogre{no - kao eventu-alnog protivnika, pa je sve ~inila da je„izolira“ time {to }e sprije~iti da se uz njupojavi jo{ neka zemlja koja bi inzistirala na

dodatnim kriterijima. Me|utim, da bi sevodila ikakva vanjska politika, osim politika{utljivosti, odnosno dobrovoljnogisklju~ivanja iz odlu~ivanja, treba posti}i

neki temeljni konsenzus o tim pitanjimaunutar zemlje. Da se odmah razumijemo,{utljivost (quietism) je potpuno legitimnastrategija vo|enja vanjske politike, a zaneke zemlje je mo`da i jedina mogu}a. Zaneke zemlje, npr. Ukrajinu, opasno je imativanjsku politiku, jer upravo smjer vanjskepolitike moè dovesti do velikih unutarnjihpodjela u zemlji. BiH je, koliko vidim, usli~noj situaciji. Male dràve, ina~e, nemoraju imati veliku vanjsku politiku.Zapravo, ponekad ambiciozna vanjskapolitika stvara zemljama, a i svijetu, vi{eproblema nego {to ih rje{ava.

LEKCIJE IZ HRVATSKE

BiH treba saveznike na putu ka EU

JOVI] I JOSIPOVI]„U Hrvatskoj se vodi bitka izme|u mitova i slobode”



je dugotrajan proces, koji u kandidatskimzemljama izaziva otpore.

Rekao bih da je utjecaj Rusije u BiH usimboli~kom smislu velik, i to naro~ito zato{to s pa`njom i odre|enom zabrinuto{}ugledaju na sada{nje vodstvo u Srbiji, kojesmatra suvi{e prozapadnim. U tom smislu,~ini mi se da je Republika Srpska potenci-

jalno bliì saveznik Rusiji nego {to je tosama Srbija.

Tako|er se osjeti sve ja~i uticaj

Turske. Kakve tu interese vidimo i {ta moè

biti eventualni rezultat tog interesa?

Turska je svakako jedan od kandidatakoji bi mogli, ako èle, popuniti prostor kojiostaje prazan zbog europskog oklijevanja.Uostalom, Turska dobro zna da put premaEuropi moè biti beskona~no dug, a iobnovila je samopouzdanje, postigla dobar ekonomski razvoj, a tako|er je i postalazna~ajnija nakon kraja Hladnog rata nego{to je bila u njemu. To je paradoksalno i bilo

je neo~ekivano - ali dogodilo se. Turska }esvakako biti faktor odnosa na Balkanu, ali

koliko }e biti u tome samostalna ovisi prijesvega o odnosima sa SAD-om i Europom.

Sa SAD-om su ti odnosi jedno vrijeme bili zategnuti, prije svega u vezi s izraelsko-turskim sporovima, koji su relativno novogvijeka. No, sirijska kriza je pribliìlaAnkaru i Washington, ali je zato udaljilaAnkaru od Moskve, {to smo nedavno vid-

jeli. U samoj Bosni, postoji mogu}nost i zakonfrontiranje i za suradnju. Npr. ve} dugomi se ~ini da bi suradnja u trokutuWashington-Ankara-Moskva mogla bitidobro alternativno rje{enje za BiH, naro~ito

ako Brisel ostane nezainteresiran. Pitanje je,me|utim, gdje se Balkan nalazi na listiturskih prioriteta? îni mi se da Turska imave}e probleme i ve}e ambicije u svimdrugim njoj susjednim regijama nego naBalkanu, tako da ne znam ho}e li htjeti„iskoristiti priliku“ i ovdje.

NI FAIR NI REALNO

Va{ stav je da zemljama biv{e

Jugoslavije moraju biti olak{ani kriteriji za

ulazak u EU. Moète li pojasniti ovo, {ta

zna~e olak{ani kriteriji i kakve promjene bi

to donijelo u regionu?

Da pojasnim: ne moraju u}i, ali bi bilo

korisno, i za njih i za EU da u|u. Kad se rao kriterijima, oni se stalno zao{travaju, takda vi{e nemamo izvorne kopenhagen{ke krterije, nego modificirane i nadopunjene. Nzemlje koje su u sve lo{ijem stanju primjnjuju se sve o{triji kriteriji, od kojih neke n

bi mogle ispuniti ni sada{nje ~lanice EU. T je pogre{no. Drugo, neke od kandidatkinne}e nikada mo}i ispuniti kriterije koji

pred njih postavljaju. Ne zato {to to ne htjele, nego zato {to ne mogu. O~ekivati oBosne da postane Finska i ispuni uvjete kone moè, nije ni fair ni realno.

Nije, tako|er, ni fair da se BiH napiustav izvan nje same, postavi vanjski „kontrolor“ u liku visokog predstavnika, a ondkaè - vi ste sami odgovorni za to {to sdoga|a. Bosanci i Hercegovci ne mogu, ~ai kad bi svi jedinstveno to htjeli, promijenti prirodu sistema koji im je skrojen izvazemlje. [to se doga|a kao rezultat tog stan

ja? Ili gubitak volje da se uop}e krene na t put, ili poku{aj da se Europu prevari i tako da se reforme odglume. Ovo prvstvara potpunu nezainteresiranost gra|anza EU. Dominantan stav je — ravnodu{nos

U Hrvatskoj je to isto bio slu~aj: 56,5 postgra|ana uop}e nije iza{lo na referendum ~lanstvu u EU. Kod politi~ke elite, to stvaosje}aj da moraju varati Europu, pa to ~ine. Osim toga, politi~ari razmi{ljaju samo razdoblju dok su oni na vlasti, a to zna~etiri godine, najvi{e osam — osim ako nisdiktatori, jer jedino diktatori ra~unaju na 2i vi{e godina vlasti. Ako se ~lanstvo u EU ndogodi u okviru njihova mandata, nismotivirani raditi na tome. Prema tome, E

bi trebala spustiti kriterije, u~initi ih reaisti~nima i {to prije primiti sve zemlBalkana, naro~ito zbog konkurencije

kojoj sam ve} govorio.


NE ZNAMO [TA EUROPA SADA @EL

Nedavno ste napisali “reformi{ite

se ili nau~ite kako se glume reforme”.Moète li ovo pojasniti?Kod nas se ve} desetlje}ima govori o

reformama, kao i o krizi. Ali, da li sereforme doista èle? Ovaj britansko-njema~ki prijedlog polazi od pretpostavkeda gra|ani èle reforme, a politi~ari ne. Ali,

ja sam prema tome vrlo skepti~an. UHrvatskoj je strah od gubljenja privilegija isubvencija, od otvaranja trì{ta, od dolaskastranih radnika, od ukidanja dràvnog pro-tekcionizma, bio jedan od glavnih kreatoraeuroskepticizma. Ljudi su se vi{e bojali da

}e nakon ulaska u EU ìvjeti lo{ije nego

{to su se pla{ili „gubitka suvereniteta“. Daèle reforme, ve} bi na{li na~ina daizaberu lidere koji bi reformirali dru{tvo. I

jednima i drugima ostaje da odglumereforme, jer se „tako mora“. Da parafrazi-ram onog vojnika s po~etka rata uSloveniji, pa da kaèm da reforme kod nasizgledaju ovako: „Mi se kao ne{to refor-mi{emo, a oni se pretvaraju kao da to nevide.“ I onda se dogodi, kao u Bugarskoj,Rumunjskoj i Hrvatskoj, da se po ulasku tihzemalja u EU, svi ne{to ~ude kako to dase nisu dovoljno reformirale.

MUKA SA REFORMAMA

Opasna je zabluda da građani želereforme

UTJECAJ RUSIJE: “Rekao bih da je utjecaj Rusije uBiH u simboličkom smislu velik, i to naročito zato što spažnjom i određenom zabrinutošću gledaju na sadašnjevodstvo u Srbiji, koje smatra suviše prozapadnim. Utom smislu, čini mi se da je Republika Srpska potenci-jalno bliži saveznik Rusiji nego što je to sama Srbija”

F o t o : M

a r i o I l i ~ i }

SAVEZNICIRS potencijalnobliì saveznik Rusiji od Srbije


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-941-20112014 34/68www.slobodna bosna.ba

portal slobodne bosne

najveca tvornicadnevnih vijesti u bIh



Bosna i Hercegovina je u proteklimgodinama bila 12. na svjetskojlisti po izvozu maline, ali se otome ne pri~a dovoljno. „Mi

kona~no moramo shvatiti da nam

je jedino rje{enje, ne da pravimo ~ipove i

automobile, nego da iskoristimo prirodne

resurse. Ne}emo se obogatiti na poljo-

privredi, ali u tom segmentu moèmo

ostvariti zna~ajne rezultate“, rekao je na po~etku na{eg razgovora Adnan Mali~evi},upravnik Oglednog poligona za istraìvanjesarajevskog Poljoprivredno-prehrambenogfakulteta, s kojim smo razgovarali oekspanziji proizvodnje jagodi~astog vo}a uBiH.

OGLEDNI POLIGON

Na samom po~etku razgovora Mali-~evi} nam je naveo jedan od najpozitivnih

primjera u ~ijem epicentru se na{lo@eljezno Polje, kraj koji je katastrofalno bio

pogo|en ovogodi{njim poplavama. „Oni su

ubrali 600 tona malina, a otkupna cijena

bila je tri marke po kilogramu. Dakle, od

prodaje malina u taj kraj „slilo“ se oko 1,8

miliona KM“, kaè Mali~evi} navode}ikako je poslije poplava ameri~ka vladinaorganizacija USAID investirala preko dvamiliona ameri~kih dolara u revitalizaciju

poljoprivredne proizvodnje u tom kraju.Adnan Mali~evi} upravnik je Oglednog

poligona koji, izme|u ostalog, raspolaè

najsavremenijom kolekcijom jagodi~astogvo}a u ovom regionu. „Primjerice, mi

ovdje, na jednom mjestu, imamo 70

razli~itih vrsta malina. Zahvaljuju}i

me|unarodnim organizacijama, prven-

stveno projektu ‘Farma’ USAID-a, SIDA-e

i kasnije ê{koj agenciji za razvoj, mi smo

na toj povr{ini posadili sve atraktivne vrste,

sorte i tipove jagodi~astog vo}a kako bi

utvrdili koje su to vrste, sorte i tipovi

najbolji i najunosniji za uzgoj u BiH“,obja{njava Mali~evi} novode}i da se naOglednom poligonu nalazi i gen banka gdjese ~uvaju sva doma}a, autohtona sjemena

biljaka koje postoje samo na podru~ju BiHPored toga, u planu je da se dio kapaciteiskoristi za otvaranje laboratorije zrazmnoàvanje biljaka iz epruvetodnosno pravljenje sadnog materijala zrasadnike koji }e proizvoditi sadnice zuzgajiva~e.

Prema Mali~evi}evim navodima, d2000. godine u BiH se praktikovatakozvano tradicionalno vo}arstvo. Drugirije~ima, farmeri su samoinicijativnuzgajali {ljive, jabuke, jagode, maline... nvode}i ra~una o tome kako }e, kome i gdj

plasirati svoje proizvode. Me|utim, 200


POZITIVNA GEOGRAFIJA

Pi{e: MIRSAD FAZLI]Foto: MARIO ILIÎ]

Bosna i Hercegovina je u proteklim godinama bila 12. na svjetskoj listi po izvozumaline, a po proizvodnji malina u tehnološkom smislu je ispred Srbije koja važi z„svjetskog proizvođača maline“. O svojevrsnom bumu u uzgoju jagodičastog voćau BiH i stalnom rastu proizvodnje razgovarali smo sa ADNANOM MALIČEVIĆEM

upravnikom Oglednog poligona za istraživanje sarajevskog

Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta

NE PADAJ MI NA MALINE

“Poku{avamo osavremeniti proizvodnju, da je prilagodimoi uvedemo novitete, da ubijedimo farmera, ako ve} ima

Audija , da mu je bolje da ima najnoviji model“

R A Z V O J N A [ A N S A

Ekspanzijom proizvodnje jagodi~astogvo}a u BiH impresionirana je i njema~kafirma Eliza Beri , koja se bavi otkupomvo}a i povr}a, a jedna je od najve}ih firmite vrste u Evropi. Na podru~ju Op}ine@ivinice ova firma zasadila je 250 dunumasadnicama brusnice i borovnice, aspremna je pruìti svu tehni~ku i stru~nu

pomo} budu}im kooperantima uproizvodnji vo}a i povr}a. „Imamonezaga|enu vodu, nezaga|en zrak,jeftinu radnu snagu. Imamo sve {totreba firmi Liza Beri, {to kod nas

skromno pla}a, a Njema~koj bi je toskupo do{lo“, obja{njava AdnanMali~evi}, te dodaje kako su u posljednjevrijeme za uzgoj jagodi~astog vo}a velikiinteres pokazali i investitori iz arapskihzemalja. „Oni imaju kapital, ho}e daprave pogone, ali im ne}emo dozvolitida naru{e trì{te. Mi smo spremni da

im pomognemo, ali im ne}emodozvoliti da naprave nered“, kaèMali~evi} navode}i kako se BiH, poredevropskog, probija i na arapsko i turskotrì{te jagodi~astog vo}a.

ARAPSKO PROLJE]E NA MOJE RAME SLIJE]E

Arapi spremni investirati u pro-izvodnju jagodičastog voća u BiH



godine tri-~etiri privrednika shvatila s potencijal, odnosno da bi se sa „bobamamogao napraviti uspje{an biznis, samo sse pitali kako i koje “bobe“ treba uzgaja„Institucija kojom upravljam daje odgovo

na to pitanje, odnosno na pitanje moè

dunum zemlje biti ‘fabrika’ za farmer

gdje je on i direktor i radnik i komercij

lista...“, obja{njava Mali~evi}, ~iji Ogledni poligon finansira iz donacija okviru projekata razli~itih me|unarodnorganizacija. Rast uzgoja jagodi~astog vo

podràla je i doma}a privreda pa je Visokom otvorena fabrika za proizvodnjopreme za navodnjavanje, koja se prije toguvozila iz Gr~ke. Otvorena je i firma koizra|uje plasti~ne kop~e za maline i firmkoja pravi plasti~nu i drvenu ambalaù z

pakovanje plodova koji se prodaju {iroEurope.

AKO GAJI[, GAJI NAJBOLJEU BiH se dominantno uzgaja malinagodi{nje se proizvede vi{e od 5.000 tonStru~njaci navode da je mnogo bvo}njaka koji slijede prakse naprednevropskih vo}njaka na kojima se proizvodmaline, a da su neki ~ak i napredniji oevropskih koji imaju nadzor, pomo}

podr{ku stru~njaka i dràve. Me|utim, bliskoj budu}nosti problem bi mog predstavljati nekontrolisana proizvodn jagodi~astog vo}a. „U BiH }e se sad

posaditi sadnica koliko nije u posljednj

40 godina jer su farmeri vidjeli da se mo`

zaraditi. ôvjek na dva dunuma malin


MALO JE, MALO MALIN

UPRAVNIK S CILJEMAdnan Mali~evi}, upravnik Oglednog poligonaPoljoprivredno -prehrambenog fakulteta

KASNA MALINA

Sorta malina ~iji plodovi sazrijevaju u novembru



zaradi 9 hiljada KM. Ne moè{ mu

zabraniti da od dva napravi, odnosno zasadi

pet dunuma“, obja{njava Mali~evi} navo-de}i da se kod nas vo}arstvo ne bazira nasistemu koji prati i podràva dràva iinstitucije nego na privrednicima kojima je

profit jedina vodilja. „Mi poku{avamo da

osavremenimo proizvodnju, da je prilago-

dimo i uvedemo novitete, da ubijedimo

farmera da ako ve} ima ‘Audija’, da mu je

bolje da ima najnoviji model“, obja{njavaMali~evi} navode}i kako su na Oglednom

poligonu uzgojene sorte i kulture za koje sezna da imaju trend rasta u svijetu. Dakle,

pored maline, doma}i proizvo|a~i moraju po~eti uzgajati i kuture koje su perspektivne i traène u svijetu. Kaoinstitucija Ogledni poligon prati te trendovei poznato im je koje su to kulture i novesorte.

„Mi smo napravili projekat kojim smo

definisali {ta bi se u kojem podru~ju BiH

moglo uzgajati u zavisnosti od klime,

zemlji{ta, ali i otkupa i trì{ta. Dakle,

definisali smo perspektivne kulture u

jagodi~astom vo}u. Ameri~ku visoko-

`bunastu borovnicu treba masovno saditi,

ali ona traì specifi~nu tehnologiju uzgoja.

Interes postoji i za crvenu ribizlu, sibirsku

borovnicu...“, kaè Mali~evi} i dodaje da je jedan od faktora koji ograni~avafarmere da po~nu sa uzgojem ovih sorti

njihova cijena. Naime, nove sadnice su

skuplje jer njihovim vlasnicima mora bi pla}ena licenca. „Mi ovdje imam

kolekciju patentiranih sadnica. Dakle,

sadnice ne mogu napustiti na{ rasadn

dok se ne plati licenca za njihov

komercijalnu upotrebu“, kaè Mali~evi}dodaje da je Holandija na trì{te izbacitri nove sorte maline. „Holandsko trì{

traì samo te maline, a i evropsko trì{te

traì. A da bismo bilo konkuretni, na{im

farmerima moramo osigurati ono {to ima

i holandski farmeri, samo je pitanje ko }

to platiti“, kaè Mali~evi} koji i pore

svega smatra da je BiH ostvarila „bum“ uzgoju jagodi~astog vo}a, u ~emu vi

perspektivu razvoja vo}arstva u Biuop}e.


POZITIVNA GEOGRAFIJA

Svim gra|anima

Bosne i Hercegovine

upu}ujem najiskrenije

~estitke povodom 25.11., Dana dràvnosti

Bosne i Hercegovine

P R E D S J E D N I K@ i v k o B u d i m i r

U BiH ljudi su vijekovima brali {umskovo}e i povr}e, jagode, borovnice,gljive...“U najpoznatijim picerijama uBelgiji, Francuskoj itd. jedete picu sana{im gljivama. Vrganj, blagva, crnatruba, smr~ak... sve se to ovdje bere,otkupljuje i pakuje. Ove sezoneotkupna cijena {umskih jagoda bila jesedam maraka po kilogramu. Ljudidnevno beru po 50 kilograma i zaradednevnicu od 350 KM“, kaè Mali~evi} idodaje kako se to mora o~uvati. Sljede}i

korak bit }e pravljenje oplemenjiva~kogcentra. „Mi nemamo malinu koja sezove Fatima. Amerikanci imaju Anu,Jozefinu, Karolinu, a da bismonapravili Fatimu koja ima krupne islatke plodove kao Karolina, a da budeadaptirana na na{e uslove, moramokombinovati ameri~ke sa na{imautohtonim vrstama. To je skup,mukotrpan i dugotrajan proces“,obja{njava Mali~evi}.

MALINA FATIMA

Sljedeći projekat Oglednog poligonabit će oplemenjivački centar za jagodičasto voće

ISPLATIVO:„Žitelji Željeznog Polja suubrali 600 tona malina, aotkupna cijena bila je trimarke po kilogramu.Dakle, od prodaje malinau taj kraj „slilo“ se oko1,8 miliona KM“

VO]E, JAGOIÂSTOMaline i ribizle raznih boja iameri!~ka visoko`bunastaborovnica



Bili smo, naravno, sretni, veseli,debeli, zadovoljni i eufori~nikada je 15. oktobra pro{le godinefudbalska reprezentacija Bosne iHercegovine pobijedila Litvaniju

u gostima i plasirala se na Svjetsko prvenstvo koje je ove godine odràno u

Brazilu. Bio je utorak, a ve} u srijedu, e da bi sre}a bila potpuna, {lag na tortu iscijedio je direktno iz Göteborga Mario Brancagli-

oni... Branka smo ga zvali. Karikaturalobanje selektora Safeta Su{i}a Papeta

“nakalemljena” na ostatak tijela-kipa Isusa

Krista, neuzubillah!, u Rio De Janeiru.Zavr{ila je ilustracija, kao {to i jeste red, nanaslovnoj stranici Slobodne Bosne , sadatumom: 17. oktobar 2013. Sada, kada sePape sprema na put ku}i, u Pariz, jer jezavr{io sve obaveze prema reprezentaciji,Branka je na putu ka vje~nim lovi{tima.Iako je imao jo{ puno obaveza koje nijestigao zavr{iti. Preminuo je 12. novembra,od posljedica te{ke bolesti koja se zoveleukemija. Kakva nepravda!

BALKANSKA RAPSODIJA

Prije nekih osam godina, odlu~ili smoda ispod imena autora tekstova objavlju-

jemo i na{e e-mail adrese. Tek toliko da seneko sjeti da nam po{alje elektronsko

pismo. A, tu je negdje, ne sje}am se vi{egdje, bila i adresa na{eg grafi~kog urednikaEdina Spahi}a zvanog Spaha. To je Brankauo~io, pa mu je poslao e-mail kako bi se

“upoznali” i, eventualno, ostvarili saradnju.Spaha je tu poruku ignorisao, vjerovatno jetrebao odgovoriti na barem osamdeset“va`nijih” imejlova . Za dvije hefte uSpahinom inboxu zacrnila se nova poruka:“Pa, jebemu majku, meni iz Timea odgovaraju na mejlove...” Sve ostalo je,kazali bi oni {to èle skratiti opisivanja i

poja{njavanja, istorija. Branka je postao na{saradnik. U po~etku su to bile karikature irazne druge ilustracije, koje su uljep{avalerubriku Mini market , pa su se onda,

ponekad na{le i u ve}im tekstovima, nanaslovnim stranicama, da bi na Brankin

prijedlog, njegova djela bila sastavni dio

izuzetno ~itane i komentarisane kolumneovog magazina Balkanska rapsodija , autoraAndreja Nikoladisa. A potom su karikaturezavr{avale u rubrici Pro et contra kaoSedmi~ni pogled u krivo ogledalo , a strip

Zijan, koji je on svake sedmice slao u{lajfnama , u Patinastoj kutiji .Vi{e od godinu smo njegovo prezime u

redakciji izgovarali kao pravi primitivci i ba{ onako kao {to se i pi{e - Brancaglioni.Dok nam na{ kolega i aktuelni, a mislim itada{nji, urednik na Federalnoj televizijiAmarildo Guti}, Zeni~anin kao i Branka,nije rekao da se on, ustvari, preziva -Brankaljoni. Bilo je to 20. marta 2008.,neposredno uo~i otvaranja BrankineIzlo`be karikatura i ilustracija u foajeuBosanskog narodnog pozori{ta u Zenici, uokviru 13. me|unarodne kulturne manife-

stacije Zeni~ko prolje}e . Zamolio sam ga

tada da mi u diktafon izbaci koju re~enicuIzlo`bi , tek da obiljeìmo taj doga|aj, a nda se hvalimo kako imamo uspje{nsaradnike. “U Zenici sam predstav~etrdeset karikatura i ilustracija koje s

objavljene u skandinavskoj {tampi i Slobodnoj Bosni . Crteì su op{te tematikerazumljivi su ljudima u Bosni i Hercegovni. Nisu toliko direktni kao {to imam obi~raditi u skandinavskoj {tampi. Jer, tamo n

postoji cenzura, a novine su uglavnoliberalnog tipa. Skandinavcima je slobod{tampe - zakon. Ovo je moja prva izlo`baBiH, a ukupno peta. Nadam se da }sljede}a biti u Sarajevu. Za godindvije...”, rekao mi je te ve~eri. I bila Izlo`ba u Sarajevu, za manje od godinu: 2februara 2009. godine.

Mario Brancaglioni ro|en je u Zeni

4. decembra 1965. godine. Studirao je n


SUDBA KLETA

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

U Göteborgu je 12. novembra preminuo naš dugogodišnji saradnik - ilustratorMARIO BRANCAGLIONI; njegov vanserijski talenat za karikaturu i strip bio je

prepoznat i daleko van granica naše države

HRONIKA NENAJAVLJENE SMRTI

Na{ Branka bio je sna`nog duha,inteligentan, {armantan, duhovit,beskompromisan, ogor~en

i tuàn ~ovjek

M A R I O BR A N C A G L I ON I

JEDAN POGLED...Mario Brancaglionisnimljen u svomrodnom gradu, Zenici,2008. godine



Odsjeku za produkt dizajn Akademijelikovnih umjetnosti u Sarajevu. “Prvugodinu rata bio sam raspore|enna du`nost kabl-montera priPTT-u u Zenici. Poslijegodinu dana sve mi je

bilo jasno, pa sam sena{ao u [vedskoj, gdjemi jedno vrijeme ni{ta

nije bilo jasno. UGöte borgu sam radiorazli~ite poslove. Dok se, da tako kaèm,nisam izborio da radimovo {to sad radim i dauìvam u svom po-slu. Kao freelance karikat-urista, ilustrator, strip crta~...Izme|u ostalog i u drugim, pozna~aju i tiraù, dnevnim novinama u

Skandinaviji Göteborgs - Posten”, napisaomi je jednom prilikom kratku auto- biografiju. Nagra|ivan je na festivalima{irom svijeta. Jo{ jedan na{ kolega, itako|e Zeni~anin Selvedin Avdi} tvrdi da

je Mario Brancaglioni bio jedan odnajboljih karikaturista na svijetu!

A ne samo me|u najboljim uBosni i Hercegovini, jer

to je isuvi{e malateritorija. S tim da od

1993. nije ni ìvio unjoj, onakonesretnoj.

Izuzetan lik je bio Mario Bran-caglioni. Ponekad

je znao staviti naglavu {e{ir u stilu

Rocky Balboa . Volio je tetovaè. Sve koje

je imao, bile su vrlointimne, duboko o njemu i

samo njegove. Recimo, jedna je predstavljala {utljivog kapetana

Corto Maltesea, kojeg je volio iz dva vr jednostavna razloga: Corto je bio ~ovjekoji je sam sebi urezao liniju sudbino~evim ìletom, a drugi razlog je bilo taj {se divio djelu velikog kolege Huge Pratt

Branka je bio sna`nog duha, inteligenta{armantan, duhovit, beskompromisaogor~en i tuàn ~ovjek.

BLISTAVI TRENUCI

Duboko ga je vrije|alo to {to je nakonestanka zemlje u kojoj je ro|en nastuphaos u kojem su napredovali jedin

primitivizam, mr`nja, dogma i praznideologije. Njegova borba s bolosastojala se od kritike dru{tva krokarikaturu. Protiv ru{enja se borstvaranjem. Neizmjerno je volio svok}erke, Nadin i Nikitu. Usmjeravao ih da cijene velike tekovine civilizacije, d

budu rockerice, da sutra budu pametnène. Zapravo, jedna od njegovih najve}

pobjeda i blistavi trenutak ogromne sre}

je bio trenutak kada je sa k}erkama i{aokupovinu vinilnih LP plo~a, a jedna mu pokazala na album Low Davida Bowieja

rekla: “Tata, hajde da kupimo ovu, vidba{ je li jep ~iko.” Taj trenutak j

ponosno, u dvije rije~i, podijelio sa svisvojim prijateljima na Facebooku : “Mojk}i!”

Volio je Lou Reeda, Neila Younga, ThSmiths , Davida Bowieja, [tuli}a, i Stonei Beatlese . Volio je filmove VeliLebowski , Taksista , Rocky , crtaDespicable me , Woodyja Allena, K eith

Haringa, lijepe ène u visokim {tiklam

Apple , volio je kuhati. Hvalio se maminireceptom za knedle sa {ljivama... êtimjeseca uporno sam ga poku{avakontaktirati, na razne na~ine. Na mobitena fiksni , SMS, Viber , e-mail . Nisam uspiAli, Branka nam je slao Sedmi~ni pogledkrivo ogledalo . Posljednji za broj od 2oktobra. U pretpro{li utorak poslao sam me-mail sa pitanjem: Mogu li za ovaj brra~unati na Tebe? Odgovor jo{ uvije~ekam...


PRERANI ODLAZAK SUPERMARIJ

b y M A R I O B R A N C A G L I O N I

by MARIO BRANCAGLIONI

Safet Su{i}

Silvester Stalone



PREDSTAVE BEZ PUBLIKE

Poluprazne pozorišne sale sve su češći prizor u sarajevskim teatrima, a glumci,reditelji, dramski pisci, konačno su počeli javno i otvoreno govoriti o ovom i

brojnim drugim problemima u svojim matičnim kućama; dramski pisac ALMIRIMŠIREVIĆ, glumac Pozorišta mladih Sarajevo SANIN MILAVIĆ i reditelj idirektor nezavisne teatarske kompanije East West Centar HARIS PAŠOVIĆ

za „SB“ govore o tome ima li u Sarajevu publike za pozorište ili nema pozorištaza publiku, zbog čega je pasivnost glavna odlika menadžmenta našihteatarskih kuća i kakva im se budućnost „smiješi“...

P O B U N A N A D R U [ T V E N I M M R E @ A M A

ZAŠTO UMIRUSARAJEVSKA

POZORIŠTA

Na{i teatri izgubili su raznolikost koju su nekada imali i

stihijski prave repertoare po principu“daj {ta da{

“



Ima tome i tri-~etiri godine kada smokolegica, koja redovno i marljivo pratiteatarska zbivanja u gradu, i ja odlu~ileda vi{e ne}emo i}i na pozori{ne

premijere. Na premijeri je sala uvijek dupke puna, obavezno do|u svi prijatelji,

blià i dalja rodbina ~lanova pozori{nogansambla, kolege iz drugih pozori{ta inekolicina istinskih ljubitelja teatra kojinisu ni u kakvim familijarnim/drugarskimvezama sa glumcima i reìserom, redom se~uju ~estitke i nakon {to se zavjesa spusti,obavezno slijedi aplauz i ovacije - bez

obzira na to o kakvoj se predstavi radilo.Izrevoltirane onim {to nam se ~inilo kaohroni~no odsustvo kriti~kog mi{ljenja kod„premijerne“ publike, kolegica i ja smo,dakle, odlu~ile da }emo od tada, pa nadaljei ubudu}e gledati drugu ili tre}u reprizu

predstave, kako bismo „provjerile“ stvarnostanje stvari.

MAGI^NI BROJ 20

Od ~etiri reprizne izvedbe na koje smooti{le, na tri je sala bila poluprazna, a u

jednom slu~aju karte su se ~ak dijelile besplatno „slu~ajnim prolaznicima“ samokako predstava ne bi bila otkazana. Ne bi

bilo korektno ovdje navoditi o kojim je predstavama rije~, pa }emo to presko~iti.înjenica je, me|utim, da sarajevska

pozori{ta polako, ali sigurno umiru.Paradoksalno, Sarajevo ima Internacionalni

teatarski festival MESS , jedan od ponajboljih pozori{nih festivala u regionu.U vrijeme kada se odràva MESS, za svaku

predstavu se traì „karta vi{e“. Izuzmemo lirijetke repertoarske uspjehe, koje su

posljednjih godina najvi{e imali Kamerniteatar 55 i SARTR, ostatak pozori{nesezone u gradu je neinventivan, pasivan i

poprili~no dosadan.Prazna pozori{na sala najgora je no}na

mora svakog glumca. O tome je nedavno nasvom Facebook profilu vrlo otvoreno iiskreno pisao Sanin Milavi}, glumacsarajevskog Pozori{ta mladih.

„Ju~e, na Termalnoj rivijeri, izsusjednog bazena ma{e mi bra~ni par srednjih godina. Ne prepoznajem ih, ali imsrda~no odmahnem. Naposlijetku mi pri|ui kaù mi da su me gledali u petak na scenii da im je predstava bila odli~na. Njima i jo{14 ljudi koji su nas tu no} gledali. Prema

pravilima pozori{ta, predstava se otkazujeukoliko je broj gledalaca ispod 20. Bra~ni

par koji mi je pri{ao i koji su me zamolili da prenesem ~estitke kolegama bio je isti par koji je zamolio blagajnicu da kupe

preostale ~etiri karte ne bi li broj prodatih

ulaznica bio dovoljan da se predstava odrì.

Naravno, predstavu smo odigrali ndopustiv{i im da to u~ine. Ovo je drugi pove godine da se ovakvo ne{to dogod

Neobi~no je to osje}anje istovremeno ponosa i stida. Ponosan sam na nas ko predstave igramo kao da smo pred puno

salom. Ponosan sam na ~injenicu da je nekko nas ionako ve} pla}a kroz budètskizdvajanja voljan da potro{i jo{ novca samda bi nas gledao to ve~e. Stid me je, pak, {

je nerad osobe uposlene da bi promovisana{e pozori{te ve} godinama nagra|ivaredovnom platom obezbije|enom od istonih ljudi koje sve ~e{}e ispra}amo na{eg tetra jer je ‘ve~era{nja predstavotkazana‘. Redovnom platom i bonusom o4, 5 ulaznica koje neko èli da dokupinapisao je Milavi}, uz zaklju~ak: „ês

~ujem univerzalno obrazloènje -

Sarajevu nema publike za pozori{te. Boji

se da je stvar obrnuta. Nema pozori{ta z

publiku.“

U ~emu je, zapravo, glavni problemnedostatku novca za produkcije, lo{eizboru tekstova, nepostojanju (ineedukovanju) pozori{ne publiknedovoljnom radu na promociji prestava...?

„Sve navedeno“, kaè Sanin Milavi„Ja bih to zajedni~ki imenovao nedo

statkom kulturne strategije. Na{i teatri s

izgubili svaku vrstu diverzifikacije koju s

nekada imali i stihijski prave repertoare p

principu ‘daj {ta da{‘. Time polako, a

sigurno, gube svoju nekada{nju staln

publiku koja je bila vezana za odre|en

ku}u i uìvala u sigurnosti da }e ba{ na t

sceni gledati, uslovno re~eno, odre|en

vrstu predstave. Kriteriji su se potpun

izgubili, a samim time opada i kvalit

ponude. Tome dodajmo i sramne budè

za produkciju. Na{a godi{nja sredstva s

manja od tro{kova reprezentacije nek

javnih firmi. Onda, kao {lag na torti, ima

~injenicu da o nama odlu~uju ljudi ko

nerijetko ili nikada nisu kro~ili u pozori{t

Kad sve to saberemo, dobro je da uop{

postojimo. Publika je u svemu tom


SUMORNI DANI BH. TEATR

Pi{e: MAJA RADEVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

BEZ DLAKENA JEZIKU„êsto ~ujemuniverzalnoobrazloènje - Sarajevu nemapublike zapozori{te. Bojise da je stvarobrnuta. Nemapozori{ta za

publiku“, kaèglumac SaninMilavi}



najmanje kriva. Tretiramo je kao nemirno

dijete koje silimo da popije riblje ulje.

Publika postoji, a do nje moèmo doprijeti

jedino kvalitetom i raznovrsno{}u.“

Sanin kaè da su reakcije kolega nanjegov Facebook status, koji je izazvaomnogo pa`nje u javnosti, ve}inom bile

pozitivne, {to zapravo i ne ~udi: „Ono {to

sam javno rekao je ne{to o ~emu svi mi

privatno ~esto razgovaramo. To {to sam

u~inio je moja li~na odluka da prekinem

neki svoj zid {utnje. Ukoliko se u

budu}nosti ispune moje najcrnje slutnje

vezane za moju mati~nu ku}u i za teatar

uop{te, bar }u imati ~istu savjest jer nisam

{utio“, kaè Milavi} i dodaje: „U na{oj

sredini uvijek je te{ko govoriti otvoreno jer

ljudi sve shvataju vrlo li~no. To se mora

promijeniti, jer ono {to je teatarska ku}a sa

tradicijom i teatar sam po sebi daleko je

va`nije od mene ili od bilo kog radnika u

pozori{tu.“

Menad`mente na{ih pozori{ta koji,

kako je kazao, „dovode tre}erazredne redi-telje“ iz inostranstva, a pri tome ne daju pri-liku na{im mladim reìserima, glumcima,

piscima da pokaù {ta znaju i mogu,nedavno je javno kritizirao i reditelj i direk-tor nezavisne teatarske kompanije East West Centar Haris Pa{ovi}. Kada je ovogljeta na Latinskoj }upriji, u njegovoj reìji,obiljeèna stogodi{njica Sarajevskog aten-tata, a me|u „zvijezdama ve~eri“ bio je i[aban [auli}, Pa{ovi} je na na{e pitanje dali je ta~no da je za tu manifestaciju iz evrop-skih fondova dobio dva miliona eura,odgovorio: „Nisam, dobio sam 250.000, ali

volio bih da sam dobio dva miliona.“Svi|alo se nekome to {to radi ili ne, HarisPa{ovi} jedan je od rijetkih ljudi u Bosni iHercegovini koji je na vrijeme shvatio kako

jedino moè da funkcioni{e teatar u„(n)ovom vremenu“ - a to zna~i ne oslanjatise isklju~ivo na dràvne budète za kulturu,koji su iz godine u godinu sve skromniji,nego aplicirati sa razli~itim projektima nasve mogu}e evropske fondove i na taj na~infinansirati (ko)produkcije. Pri tome, kval-itetan marketing i PR su me|u klju~nimsegmentima za uspjeh, to jest gledanost

jedne predstave (me|u svijetlim primjerimau tom kontekstu je i mladi, agilni direktor Bosanskog narodnog pozori{ta ZenicaHazim Begagi}).

Na pitanje kako ocjenjuje sada{nje stanjeu na{im pozori{tima, Haris Pa{ovi} kaè:„Najprije da vidimo {ta je dobro: imamo

odli~ne glumce, sva pozori{ta imaju

pristojne uslove za rad, plate su redovne.

To je izvrsna osnova da se pravi uzbudljiv

teatar i da pozori{ta postanu vulkan

preobraàja dru{tva. Umjesto da imaju

klju~nu ulogu, na{a pozori{ta su sama sebe

dovela na marginu kulturnog, edukativnog i

socijalnog ìvota u zemlji. Na{a pozori{ta

nemaju ni misiju, ni viziju, ni strategiju. U

brzom vremenu u kojem ìvimo, kada

gledalac ima mnogo drugih interesantnih

izbora, pozori{te mora biti ispred vremena -

tematski, zanimljivom formom, politi~kim i

dru{tvenim anga`manom, na~inima na koje

privla~i publiku. Na{a pozori{ta ne koriste

izvanredan talenat na{ih umjetnika i ne

povezuju se sa svijetom. U sarajevskim

pozori{tima stalno je zaposleno blizu 70

glumaca, a nije zaposlen niti jedan reditelj.

Mladi dramaturzi i pisci se angaìraju samo

sporadi~no. Na{a pozori{ta samo ne{to

malo sara|uju sa Beogradom, a nikada ne

prave koprodukcije sa evropskim

svjetskim teatrima. Me|unarodne kopro

ukcije su danas standard u evropsk

kulturnoj praksi. Najbolji primjer je kako

Dubravka Vrgo~ od Zagreba~kog kazali{

mladih koje je bilo u raspadanju napravi

evropski teatar, a sada to isto radi sa HN

Zagreb.“

Za ono {to se NE de{ava u na{iteatrima, najodgovorniji su glumci, smatPa{ovi}: “Glumci su jedini koji ima

mogu}nost da spasu na{a pozori{ta o

propasti. Jer, ako to ne urade, pozori{ta }

se po~eti zatvarati. Glumci su


PREDSTAVE BEZ PUBLIKE

„[to je SDP me|u strankama, to je Pozori{te mladih me|u teatrima“ -napisao je na svom FB profilu AlmirIm{irevi}, a u razgovoru za na{ magazinpoja{njava: „Mislim da je moja izjava,moj FB status, posve jednostavan ijasan. O politici i fudbalu govorimnogo vi{e ljudi, puno ih je koji misleda se u te oblasti razumiju i imajupotrebu podijeliti svoje ’znanje iiskustvo’, ~ak kada od njih to i netraìmo. O pozori{tu, uglavnom, {ute ioni koji ga poznaju i vole. Zato sam’zloupotrijebio’ politiku da bihprogovorio o pozori{tu. Dobronamjerni}e u mojoj izjavi, nadam se, prepoznatii moju naklonost Pozori{tu mladih, ali ikritiku.“

Im{irevi} dodaje da se njegov stav neodnosi samo na Pozori{te mladih, ve} dai ve}ina ostalih pozori{ta boluje od „sli~nihbolesti“: „Uljuljkani su groznicomsamodopadnosti. Od politi~ara su sezarazili drsko{}u i bezobrazlukom, neosje}aju nikakvu odgovornost, nipotrebu za razgovorom sa ’drugomstranom’. E, tu se pojavljuju mediji.Trebali bi prepoznati va`nost ovoga o~emu govorimo, ostaviti prostor zaredovno bavljenje pozori{tem. Kritikabi tada upozoravala, analizirala, bila’politi~ka opozicija’. Tada bi osvijestilisvoju ’mr`nju’ spram Mahalu{e iSidranovih ve~eri poezije, ali i ’ljubav’prema Levyju i Handkeu, ~iju smoovogodi{nju nagradu u Norve{kojsramno pre}utali i pokazali koliko jena{ teatar neodgovoran i nezreo.“

Jurislav Koreni} je prije nekolikodecenija, u ovom istom gradu, u vrijemekoje sad nazivamo vremenom„jednoumlja“, napravio (ili pokrenuo) sve

ono na {ta mislimo kad kaèmo -sarajevsko pozori{te. Bez njega ne bi biloPozori{ta mladih, Kamernog teatra 55,MESS-a, podsje}a Im{irevi} i zaklju~uje:„Ne zaboravimo da tada u na{empozori{nom rje~niku jo{ uvijek nije bilorije~i poput PR, menadèr, marketing.A sve je to gospodin Koreni} znaobolje od nas. Novac, tekstovi, publika,ni tada, pa ni sada, nisu bili problem.Nedostaju nam ljudi koji pokre}u, ljudikojima problem nije ko~nica, ve}izazov. I ba{ kao {to sam siguran da upolitici uvijek imamo za koga glasati,siguran sam i da postoje ljudi kojiumiju voditi teatar.“

ALMIR IM[IREVI] O POLITICI I POZORI[TU

„Uljuljkani su groznicomsamodopadnosti“

KONSTRUKTIVNA KRITIKA Od politi~ara su se zarazili drsko{}u ibezobrazlukom, ne osje}aju nikakvuodgovornost, ni potrebu zarazgovorom sa ’drugom stranom’



menad`mentima i upravnim odborima.

Glumci su najbrojniji umjetnici u na{im

pozori{tima, dakle, imaju najvi{e mo}i.

Ta~no je da bez reditelja i pisaca na{ teatar

ne moè ‘ozdraviti’ i glumci mogu dovesti

njih u na{ teatar. înjenica je da se politika

kod nas ne mije{a u pozori{ta na neki bitan

na~in, mediji su naklonjeni pozori{tima...

Dakle, nema opravdanja u izvanjskim

uticajima. Sve je u rukama uposlenih u

teatrima. Glumci su odgovorni za veoma

lo{e stanje u na{im pozori{tima i bi}e

odgovorni ako pozori{ta po~nu nestajati.“

Ima i dobrih primjera koji mogu bitiuzori promjene, navodi Pa{ovi}, poputSarajevskog ratnog teatra, u kojem je

pozitivna promjena zapo~ela dolaskomNihada Kre{evljakovi}a za direktora: „I

tamo ima jo{ mnogo toga da se uradi, ali je

dinamika tog pozori{ta neusporedivo bolja

od onog {to je bilo prije Nihadovog

dolaska. Tako|er, Tanja Mileti}-Oru~evi}

se herojski bori u nemogu}im okolnostima

u Mostarskom teatru mladih. Sa{a Oru~evi}

je pokrenuo promjenu u mostarskom

Narodnom pozori{tu. Dragan Komadina je

po~eo oìvljavati HNK Mostar. Ima dobrih

pomaka i u Narodnom pozori{tu Republike

Srpske. To su sve mali, ali veoma zna~ajni

pokazatelji mogu}nosti reforme bh. teatr

Ali, prava promjena }e nastati tek ka

zaposleni glumci postanu subjekti u teatr

kad prihvate odgovornost, kad pozov

mlade reditelje i dramaturge da im s

pridruè. Na{a pozori{ta moraju napravi

revoluciju protiv sebe. Pozori{ta u Isto~n

Evropi su bila klju~ dru{tvene promjene.“

NEK

,

NESTANE, NIJE [TETA

Sanin Milavi}, pak, smatra da mlaglumci, reìseri, pisci, u ovom trenutknemaju previ{e dobrobiti od ulaska

pozori{ne institucije: „Bi}u brutalno iskre

Kakve koristi bi imali mladi autori o

ulaska u institucije ovakve kakve jesu? D

reìraju, dizajniraju scenografiju i kostim

glume u predstavama koje }e nakon sam

par igranja biti skinute sa repertoara

Pitajte mlade umjetnike koji rade na kakv

stra{ne i frustriraju}e kompromise prista

samo da bi radili. Sistem treba mijenjati,

to moramo uraditi svi mi koji tvrdimo d

volimo teatar i ovaj grad.“Dramskog pisca Almira Im{irevi} pitamo ima li pozori{te u Sarajevu budu}noi kakva mu se budu}nost „smije{i“?

„Nekad davno razgovarao sam s

Dejanom Dukovskim, piscem iz Makedonij

o ulozi dramskog pisca u savremeno

pozori{tu. U to vrijeme, mlad i naivan, ka

doma}ica zabrinuta nad sudbinom omiljen

junakinje iz sapunice, strahovao sam na

sudbinom dramskih pisaca. Pla{ili su nas, ka

i danas, nestankom. I sje}am se, utje{io m

Dukovski re~enicom: ‘Ako i nestanemo, bi}

to NA[A odluka, a ne odluka reditelj

glumaca ili direktora.’ Isto, ili sli~no je i s

sudbinom sarajevskih pozori{ta. Va`no je d

odluka bude NA[A. Pa, neka i nestane... ni

{teta? “, kaè Im{irevi}.


SUMORNI DANI BH. TEATR

Naslije|e socijalizma i ljudi koji su ve}godinama „ukorijenjeni“ u na{im teatrima i

uredno primaju pla}e svakog mjeseca, aponekad mjesecima ne odigraju nijednupredstavu, pri~a su za sebe. Taj „sindrom“od kojeg pati gotovo svaka javna firma iliustanova, nije zaobi{ao nibosanskohercegova~ka pozori{ta. „Radioili ne, ve}e su ti {anse da dobije{ ebolunego otkaz u javnom sektoru“, kaèSanin. „Kod nas vlada ta vrstamentaliteta da }emo re}i: ’nemojnekome otimat’ hljeb’, a niko nespominje da bi mo`da mogli taj isti hljebdati u ruke nekome ko }e ga krvavo

zaraditi. Bojim se da vrijeme otkazadolazi, ali da }e o njima odlu~ivati ljudi

koji nemaju pojma o teatru, ili o kulturiuop{te. S druge strane, nekima od ljudikoji ne rade, rad je svjesnoonemogu}en. Neki jednostavno nedobivaju priliku. Sa tako malimbudètima, sa kojima jedva moètenapraviti jednu po{tenu predstavugodi{nje, nemogu}e je da svi glumci iredatelji stalno rade. Samo sna`niji iraznovrsniji repertoar na{ih pozori{tajasno bi pokazao ko zaista èli da radi, ako je tu samo da pokupi GRAS-ovkupon. Za to se moramo izboriti.“

ÛVANJE FOTELJA KAO PRIORITET

„Veće su šanse da dobiješ ebolunego otkaz u javnom sektoru“

NEMA OPRAVDANJA “Glumci su odgovorni za veoma lo{e stanjeu na{im pozori{tima i bi}e odgovorni akopozori{ta po~nu nestajati“, smatra HarisPa{ovi}



Poku{ajte nekada, ako budete u

prilici, sa ceste kojom se od@ivinica vozite prema Banovi}i-ma skrenuti lijevo, pro}i ispodnadvo`njaka i “upraviti” ~etiri,

pet kilometara uz rje~icu Zla}u. U{umovitim, idili~nim predjelima, istinskiokrepljuju}im i relaksiraju}im, pogotovoako ìvite negdje u blizini Rudnika mrkog

uglja Banovi}i , ili jo{ gore , ako steuposlenik te firme, “krile” su se lokacije zasnimanje filma Hiljadarka , ali i smje{tajaekipe drugog dugometra`nog igranogostvarenja bosanskohercegova~kog redi-telja Nenada \uri}a. Naravno, kakav bi seto film snimao u Banovi}ima a da u kadrunije i Rudnik mrkog uglja , ali o tome }emone{to kasnije. Rije~, na samom po~etku,dajemo Zilhadu Klju~aninu, autoru scenari-

ja Hiljadarka .

JO[ JEDAN TITO

“Sadràj scenarija Hiljadarka zasniva se

na istinitom doga|aju: liku rudara nanekada{njoj nov~anici od hiljadu dinara.Mnogi i danas misle da je to bio A lija

Sirotanovi}, ali ne, to je bio Arif Burdali},metalac iz Zenice, kojemu sam ja‘promijenio identitet‘ u Atifa Kurtovi}a”,obja{njava Zilhad Klju~anin: “Titovidizajneri nov~anica dolaze u jedan bosanskirudnik i tu nalaze lik za socijalisti~kunov~anicu, rudara Atifa Kurtovi}a, koji je,gle apsurda!, prvi put si{ao u rudarsku

jamu, i ve} odlu~io da nikad vi{e u nju nesi|e. Ali, to dizajnerima nije bitno: Atif je

lijep, pravi prototip pregaoca, ~ovjeka za

nov~anicu (a, uostalom, i ne znaju zanjegovu odluku!)... I tu sve po~inje, savnesporazum i apsurd. Atif izlazi na ‘hiljada-rki‘, ali se u njemu tada ne{to lomi: ne}eni{ta da radi, samo pokazuje nov~anicu sasvojim likom, koja proizvodi èljeni efekat:konobari mu ne napla}uju ra~une, bolni~arine traè zdravstvenu knjiìcu, policijazazire od hap{enja itd. Atif, me|utim, svevi{e tone: oduzimaju mu ku}u koju su mudali, pije i prati, ustvari, devalvacijuhiljadarke. Na kraju propasti, ipak, ukaè setra~ak svjetla, u liku stani~ne kurve, koja

se, ironije li, zove - Hiljadarka (razlo podavala se za hiljadu dinara). Po~inj

ìvjeti skupa, u napu{tenom èljezni~kovagonu ukinute uskotra~ne pruge, ìvjesretno, i u ljubavi... A ostatak }e se movidjeti u gotovom filmu Hiljadarka , akreìser {ta ne promijeni.”

Kada smo do{li na set, 15. novembra,ranim poslijepodnevnim satima, ekipa upravo spremala za snimanje scenhap{enja u Radni~kom domu kultuUdarnik . Zapravo, u filmu je to Dokulture , pedesetih godina, a u realnoìvotu napu{tena baraka koja je preure|enza potrebe snimanja. “Policija hap

potencijalne defetiste uo~i Titovog dolask


E, TO JE BILA NOVÂNICA...

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto: MARIO ILIÎ], ADNAN RE[I]

Početkom ove sedmice okončano je snimanje filma“HILJADARKA”, koji je po scenariju ZILHADA

KLJUČANINA režirao NENAD ÐURIĆ; o novom,velikom bosanskohercegovačkom filmskom projektu

za naš magazin govore scenarista, reditelj,

producent i glumci u ovom ostvarenju

MARKA POMARKA -

HILJADARKA

NAPORNI DANIReditelj Nenad \uri}

KAFANA U “UDARNIKU”Draèn Pavlovi} i Vlado Kero{evi} (zastolom) i Goran Kosti} (stoji pored njih)

KAFANA U “UDARNIKU”Draèn Pavlovi} i Vlado Kero{evi} (zastolom) i Goran Kosti} (stoji pored njih)



To je ono op{te mjesto, zna{. A glavni lik,Atif Kurtovi}, malo kasnije }e u}i u }eliju...

Na scenariju smo radili godinama. Zilhad jemene, prije pet, {est godina, vi{e se i nesje}am ta~no, prvo pitao da li èlim reìratifilm po njegovom scenariju. Pristao sam,ali uz dogovor da puno radimo nanjegovom tekstu. On je pristao na mojeuvjete, a onda smo producenta Almira

[ahinovi}a uvukli u ovu pri~u. Trajalo je,dakle, godinama. Nije to bio nikakav tok,ve} vrludanje rijeke, ponornice, koja sesvake godine pojavi na povr{ini. Tako smoi mi svake godine najavljivali po~etak snimanja, ali uvijek nas je ne{to spre~avalo.

A spre~avala nas je, zapravo, na{a

principijelna odluka da u snimanje ne}emou}i dok ne budemo imali mogu}nost da

film realizujemo, makar dobrim dijelom,onako kako smo nama{tali , ali i da

produkcijski nivo bude pristojan. A, pristojan nivo ovdje je - golem”, veli Nenad\uri}.

Anga`manom i profesionalno{}u glav-nog glumca i glavne glumice Branislava

Baneta Trifunovi}a i Aide Bukve, ali i“novog filmskog Tita” Nikole Koje,itekako je zadovoljan. “Bane je jo{ u startu

bio jedina opcija za tuma~enje glavnog lika.Lojalan nam je od po~etka do kraja. Poredgluma~kog talenta i profesionalnosti

Baneta krasi i ljepota, koju }e Balkan tek

sada otkriti. Obratite pa`nju koliko je oAtif Kurtovi}, i u ìvotu i u kinu. Njegov

partnerica u filmu, Aida Bukva, tako|e } biti veliko otkri}e. Pipa iz TV serije Sexselo nije tako jednostavna i jedna je onajdarovitijih glumica na Balkanu, sigurn

Nikola Kojo je odigrao Tita... Savr{enotvrdi Nenad \uri}. Tita su u jugosloveskom filmu igrali R ichard Bur on, Laz

Ristovski, Marko Todorovi}, to je trojakoji nam odmah pada na pamet, a sad~ekamo Koju, u bosanskohercegova~kofilmu.

Razgovor sa Banetom Trifunovi}em pak, pro~itajte u “okviru”, a za potreb

osnovnog teksta s nama razgovara i Aid


KAKO JE ATIF POSTAO POPULARA

Almir [ahinovi}: “Podru~je op{tine Banovi}i,uklju~uju}i i ‘Rudnik mrkog uglja

‘, raj su

za snimanje filmova!”



Bukva, koja igra Hiljadarku: “Svimglumcima, razgovarali smo o tome, odmahse dopala pri~a Hiljadarka , ljudi u njoj ina~in na koji je ona napisana. Lik koji jaigram tako|e se zove Hiljadarka. Ona jeostala bez oca i bez majke sa {esnaestgodina; oca su joj odveli na Goli otok,mada to niko nije znao, a majka joj je umrlaod tog neznanja. Pa su ljudi iz partije do{lida Hiljadarki pomognu na jedan hinjskina~in. Ustvari je ona neko ko se zovePravda. Otac, koji se kasnije vratio saGolog otoka, dao joj je to ime, ali ona krozcijeli film, na svaki mogu}i na~in i usvakom obliku, proìvljava nepravdu.

Nepravdu od dru{tva i nepravdu od pojedinaca. Gledamo, zapravo, kako kolamogu da se slome na jednoj neza{ti}enojèni.”

USLUGE KOJE NEMAJU CIJENU

Nosilac realizacije Hiljadarke je sarajev-ska Heft produkcija , u saradnji sa part-

nerima i koproducentima Cine Planetom izBeograda, Jadran filmom iz Zagreba,Filmskim centrom iz Sarajeva, RTVFBiH iRMU Banovi}i. Film je podràn od straneFondacije za kinematografiju Federacije Bosne i Hercegovine , Ministarstva kultureFBiH na ~elu sa ministrom Salmirom

Kaplanom, Kantona Sarajevo, i uz veliku pomo} Op{tine Banovi}i te lokalnezajednice na svim nivoima. Ako bi seizra~unale usluge Banovi}ana, koje oni nina jednom nivou nisu naplatili, pred/post iosnovna produkcija, zna~i snimanje,Hiljadarke ko{ta vi{e od dva i po miliona

maraka! Pri~a nam to, i jo{ mnogo drugihinteresantnih detalja, direktor Heft produkcije Almir [ahinovi} dok {etamo pored Zla}e, ali i kada smo ne{to kasnijesjedili u prekrasnom ambijentu Etno avlije Ma~kovac , sastavnom dijelu Etno sela kojeovaj krajolik - podsjetimo, prvi film Nenada\uri}a zove se Nebo iznad krajolika - ~inimjestom druga~ijim od drugih, {to i pi{e udefiniciji rije~i krajolik: “Ono {to smo miotkrili, a nismo ba{ ne{to ni znali, jeste da

Banovi}i nastaju po~etkom pedesetihgodina. Rudnik je zvani~no otvoren 1948.,kad grad nije uop{te ni postojao. A zaispravno funkcionisanje Rudnika dovedenisu stru~ni kadrovi iz raznih dijelovaJugoslavije. Tako da se i nama de{ava da je,recimo, predsjednik Op{tine Stipe izHercegovine, dok je direktor Rudnika Crnogorac.”

U Banovi}ima je ekipa filma radila od

20. oktobra, pa do pro{le nedjelje, 16.novembra. “Imao sam opcije da ovonapravimo puno jednostavnije, mada ovdjeni sada nema rasko{i. Ovdje je pitanjestandarda, od glumaca do tehnike. Jo{, minismo u svom gradu, ve} na terenu, a svakidan je na setu bilo minimalno pedeset ljudi,ne ra~unaju}i glumce ve} samo tehni~koosoblje i lokalne asistente raznihzanimanja. Veliki su to tro{kovi, po~ev{i odonih banalnih, kao {to su kafa i sokovi.

Ali... Nedavno sam izjavio da }u ljudimkoji u na{oj dràvi odlu~uju {ta }e biti fila {ta ne}e, rado preporu~iti da do|u u RMBanovi}i i da prvo nau~e kako se voli filma onda i kako se o filmu razmi{lja, da takkaèm, s jedne poslovne strane. Za{to vama sve to govorim? Kada sam dobscenarij, odlu~io sam da posjetiBanovi}e, koji su za mene bili sinonim zrudnik. Sa rediteljem \uri}em obilazio sa

mogu}e lokacije za snimanje, a onda smshvatili da se ova pri~a bez rudnika nmoè ba{ tako lako realizovati. A RMBanovi}i ima jako veliku infrastrukturtehni~ka sredstva i ljude. I otkrili smo da jto raj za snimanje filma. Da smo se rukuvodstvom Rudnika dogovarali oknapla}ivanja njihovih usluga, dobili bismcijenu od koje glava boli. Ma, to i nemcijenu! Hvala direktoru Muneveru êrgi}

i njegovoj ekipi, kao i na~elniku Op}in


E, TO JE BILA NOVÂNICA...

Edhem Husi}Aida Bukva

SCENARISTA I PRODUCENTZilhad Klju~anin i Almir [ahinovi}



Banovi}i Midhatu Husi}u. Oni su naveli,zajedni~ki, imam taj dokument, da je

snimanje filma Hiljadarka od zna~aja zakompletno podru~je ove op}ine, te da }eoni sa svim svojim resursima podràti na{u

produkciju. Hvala im, zaista, oduì}emo imse”, govori Almir [ahinovi}.

KLAPA U

“TITOVOM BUNKERU

”ZA KRAJ

Ekipa filma je, da prebacimo loptu nafudbalski teren, minimalno za ~etvrtfinaleLige prvaka . Neke umjetnike smo ve}spomenuli, a u nastavku kaìmo i da jedirektor fotografije cijenjeni beogradski

filmski radnik Du{an Joksimovi}, Narcis

Babi} Neno je scenograf, Marijela Marge

kostimograf, za masku i {minku bila zaduèna Vesna Trogran~i}, dok garderoberka legendarna Nevzeta Musab

govi}. U gluma~koj podjeli su i Irin

Dobnik, Mima Karadì}, Vanesa Glo|

Moamer Kasumovi}, @eljko Pervan, Nena

Tomi}, Armin Omerovi}, Damir Mahm

tovi}, @eljko Pavlovi}, Nikolina Jelisava

Irfan Kasumovi}, Vlado Kero{evi}, Gora

Kosti}, Edhem Husi}, Slaven Knezovi}

Potonja ~etvorica govore za SlobodnBosnu . “Zilhadov scenarij ~ovjeka naprosopsjedne prvim utiskom i, moram priznadrì svo vrijeme u nekom kreativnonaponu, u nekoj interakciji i sa piscem i realizatorima filma. Odavno nisam pro~itascenarij koji tako diè atomosferu. Igralik prvoborca, oca od Hiljadarke. Usvjetskom ratu zaradio sam sva ordenjaspomenice, me|utim zaglavio sam 1948. zvrijeme Informbiroa i bio na Golom otokosam godina. Vratio sam se u svoje mal

rodno mjesto, da podvu~em ra~une”, isti~doajen bosanskohercegova~kog glumi{Vlado Kero{evi}.

Na{ sagovornik je i Goran Kosti}, kojda podsjetimo, igra glavnu mu{ku ulogu filmu U zemlji krvi i meda Angeline Joli

“Sada tuma~im lik Stojana, rudarzafrkanta, ukratko - klauna, seoske ludKoji u ovom filmu ima fini put, ali sve tlo{e zavr{i. Na sav svoj uloèni trud i rad ndobije ni{ta. Atif pokupi sve te stvari koje Stojan trebao da dobije. Ovdje radimo vedvadeset i ~etiri dana, vrlo intenzivnEkipa i ispred i iza kamere istinski je dob

i profesionalna, a i svakodnevno se osjeti pozitivna energija. Nadam se odli~nofilmu.” Edhem Husi}, glumac sarajevskoPozori{ta mladih, igra lik partijskosekretara Hamdije. “Imam najdeblji brk osvih ~inovnika. A sa Atifom Kurtovi}esam u relativnom odnosu. Ma, zna{ da

partijski sekretari bili Bog i batina u vrijeme. Bile su petoljetke i moralo se radi zavr{iti predvi|eno pod svaku cijenEkipa je fantasti~na, mislim da su vam

prethodni sagovornici govorili ne{to tome... Sve je uhodano i na visokonivou”, kaè Husi}, a zagreba~ki glumac

Mostara Slaven Knezovi} se nadovezuj“O Hiljadarki slu{am godinama, od svodruga Almira [ahinovi}a. Igram presjednika Op}ine Banovi}i, koji jnaravno, Hercegovac. Blago njima, hha, ha... I doveden je u Banovi}e prvi pkao i ja sada. Poslijeratna izgradnBanovi}a nikako nije mogla pro}i bemakar jednog Hercegovca. A ne bi mogni danas.”

U Konjicu, u Titovom bunkeru , 1novembra zavr{eno je snimanje filmHiljadarka. Mada Nikole Koje, “

njegovom bunkeru”, nije bilo...


KAKO JE ATIF POSTAO POPULARA

Glavnog junaka, Atifa Kurtovi}a, u filmuHiljadarka, dakle, igra Branislav Trifunovi},

jedan od najdarovitijih srbijanskih glumacamla|e generacije: “Se}am se, kada mi jeNenad \uri} dao scenario, sad ve} neznam koja je to ruka bila, da sam imaoutisak nekog Amarcorda. A to je jedan odmojih omiljenih filmova. Mada Hiljadarkanije ba{ na tragu Amarcorda, ali ima tajneki duh. Tako da jesam, rekao sam da }uigrati Atifa Kurtovi}a, nisam punorazmi{ljao. Jer mi je, mo`da, u ovomtrenutku moje karijere takva uloga i bila

potrebna. I sa poslovne, ali i sa emotivnestrane. Naprosto, èleo sam da budemdeo ovog filma. A Atif Kurtovi} je

jednostavan u svojoj kompleksnosti, ako totako moè da se kaè. Zna{ {ta, ja samrazmi{ljao o tome {ta se de{ava sa malim,obi~nim ~ovekom kada preko no}i postaneneko vaàn i koja se to vrsta narcisoidnostibudi u njemu. I {ta se de{ava kada vi{e nebude onako kao {to je ~ovek bio navikao. Iprednost ovog filma je {to su u njemuangaòvani glumci iz Crne Gore, Bosne iHercegovine, Srbije i iz Hrvatske. A,stvarno je lepo kada doìvi{ takvu vrstugostoprimstva kakvu smo mi doìveli uBanovi}ima. Ljudima ovde je bilo drago

{to smo mi radili ne{to {to je bitno zanjihov kraj, a mi se u skladu s tim ipona{ali.”

BRANISLAV TRIFUNOVI], GLUMAC

“Razmišljao sam o tome šta sedešava sa malim, običnim čovekomkada preko noći postane neko važan”

ATIF IZ BANOVI]A Branislav Trifunovi}, zvijezda Hiljadarke

Slaven Knezovi}



„Fondacija

Gorica Goran Bregovi}

je

pionirski i jedinstven projekat u cijelom

svijetu. Ima mnogo vladinih i nevladinih

organizacija koje na razne na~ine pomaù

romsku populaciju, ali niti jedna u oblasti

muzi~kog obrazovanja. Romi su svjetski

narod i zna~ajno naseljen u BiH, prema

procjeni upu}enih, oko 100.000 Roma su

dràvljani BiH. Sastavni dio njihovog

ìvota je muzika, i nema tog Roma koji nije

u toj oblasti na neki na~in nadaren, kao

pjeva~ ili svira~. Sve to uglavnom po~inje i

zavr{ava se na ‘sirovom’ talentu, tj. bez

odgovaraju}eg obrazovanja. To je svjetski

proslavljenog Sarajliju, kompozitora i

muzi~ara Gorana Bregovi}a inspirisalo da

osnuje Fondaciju koja }e pruàti podr{ku i

pomo} osobama romske nacionalnosti,

dràvljanima BiH, da se muzi~ki obrazuju i

tako postanu korisni sebi a i dru{tvenoj

zajednici. Pomo} se ogleda i u materijalnoj

podr{ci, u vidu stipendiranja |aka i

studenata.“ Ovako nam je u oktobru pro{legodine govorio Faruk Drina, menadèr idirektor Fondacije Gorica , koju je osnovaoGoran Bregovi} sa ciljem muzi~kogobrazovanja mladih Roma.

NE)POSTOJE]I KONKURS

Nakon {to su rije{ena sva administrati-vno-pravna pitanja, usvojen Statut Fondaci-

je i izabrani ~lanovi Upravnog odbora iSenata, pompezno najavljivani projekatsvoje je zvani~no predstavljanje i kulmina-ciju doìvio spektakularnim, humanitarnim

koncertom u sarajevskoj Zetri odrànom19. decembra 2013. na kojem su, poredBregovi}a, nastupile neke od najve}ihmuzi~kih zvijezda regiona: Branko \uri} iBombaj {tampa , Sa{a Lo{i}, Gibonni,

Severina, Petar Gra{o, Jelena Rozga, Lepa

Brena, Jelena Karleu{a... Niko ne znakoliko je ta~no novca navodnonamijenjenog stipendiranju talentiranihRoma prikupljeno na tom koncertu. Ali zato

je (tako|er navodno, jer nam niko od ljudikoji su formalno ~lanovi UO i SenataFondacije to nije mogao potvrditi), od 1.

januara 2014. objavljen konkurs zakandidate - budu}e stipendiste Fondacije.

„Iznos stipendija se razlikuje zavisno od

obrazovnog nivoa - niì, srednji ili visoki -

koji budu}i stipendisti poha|aju ili na koji

se odlu~e, da li trebaju smje{taj ili ne,

obzirom da svi |aci/studenti nemaju iste

potrebe. Mjese~na stipendija iznosi 100

KM za one koji se {koluju u niìm

muzi~kim {kolama, 200 KM za srednjo-

{kolce i 300 KM za studente Muzi~ke

akademije. Podrazumijeva se da }e stipen-

dije biti odobrene samo onim kandidatima

koji ispunjavaju uslove konkursa, a

konkurs }e biti objavljen 1. januara 2014. i

bit }e stalno otvoren. [to se ti~e mjese~ne

stipendije, |aci/studenti je primaju u toku

~itave godine, ukoliko redovno poha|aju


ROMI NA ÊKANJU

Pi{e: MAJA RADEVI]Foto: MARIO ILIÎ]

Pompezno najavljivani projekat koji je svoje zvanično predstavljanje imao 19.decembra prošle godine na velikom humanitarnom koncertu u „Zetri“, na kojemsu nastupile neke od najvećih muzičkih zvijezda regiona, za sada je, po svemusudeći, još „na čekanju“; menadžer i direktor FARUK DRINA ne odgovara na

telefonske pozive, a čak ni članovi Upravnog odbora i Senata Fondacije

nemaju pojma šta se dešava...

NEPOSTOJE]E ROMSKE ST IPENDI JE

ÐURÐEVDAN JE, A JA...

Fondacija “Gorica“, koju je udecembru 2013. osnovao Goran

Bregovi}, do sada nije upisala nijednog

stipendistu Roma u muzi~ke {kole

MUZI^KA ZVIJEZDA I DOBROTVOMladi Romi uzalud ~ekaju na stipendije kojsu im obe}ane prije godinu dana

MUZI^KA ZVIJEZDA I DOBROTVOMladi Romi uzalud ~ekaju na stipendije kojsu im obe}ane prije godinu dana



nastavu, nad ~ime }e nadzor i kontro

vr{iti Fondacija“, ispri~ao nam je Drina pomenutom intervjuu.

Prvi stipendisti Fondacije Gorica Sarajeva i Isto~nog Sarajeva trebali su na}i u {kolskim klupama od po~etka ov{kolske/akademske godine. Od toga, me|tim, nema ni{ta. U Osnovnoj muzi~koj {kli Mladen Pozaji} ka`u nam da ove godinnisu upisali nijednog u~enika romsk

nacionalnosti stipendiranog preko Bregov}eve Fondacije. Isti odgovor dobili smo iOsnovnoj muzi~koj i baletskoj {koli NovSarajevo , kao i u JU Srednja muzi~ka {koSarajevo.

„Ranijih godina smo imali i po nekolik

u~enika romske nacionalnosti. Sad

nemamo nijednog, a kamoli da ih nek

stipendira“, ka`u na{i sagovornici


GDJE JE NESTALA BREGOVI]EVA FONDACIJ

TANDEM ZA POBJEDEFaruk Drina i Goran Bregovi}

TANDEM ZA POBJEDEFaruk Drina i Goran Bregovi}



muzi~kih {kola. Na oficijelnoj web stranici Fondacije

(gorica.org ) u rubrici Aktuelno jo{ uvijek stoji probni tekst, objavljen u julu ovegodine. Na broj telefona Fondacije javilanam se ènska osoba koja, kako je kazala,radi u ra~unovodstvu, ali nam nije mogladati bilo kakve konkretne informacije oradu Fondacije. Kaè da takve podatkemoèmo dobiti samo od direktora, FarukaDrine, koji je prezauzet poslovnimsastancima ali }e mu poruka svakako biti

prenesena. Drinu smo i sami poku{alitelefonski kontakrirati u nekoliko navrata,ali na na{e pozive nije odgovarao. Toliko o„transparentnom“ radu Fondacije, o kojemnam je menadèr Drina ponosno govorio u

pro{logodi{njem intervjuu: „Pored Statuta.

izradili smo i usvojili program rada za

2013./14. godinu, a zatim i Pravilnike, koji

obuhvataju i reguli{u sva postupanja u radu

Fondacije. Kako bi se steklo povjerenje

javnosti, rad Fondacije }e biti potpuno

transparentan, a o aktivnostima Fondacije

javnost }e biti redovno informirana

direktno putem portala -

www.gorica.org

, i

posredno, putem medijskih partnera

(printanih i elektronskih medija).“

O tome koliko je rad Fondacije„ozbiljan“, govori i ~injenica da ~ak ni~lanovi Senata ove organizacije nemaju

pojma {ta se de{ava. Me|u njima je i jo{aktuelni ministar kulture i sporta KantonaSarajevo Ivica [ari}, koji nam je priznao dazbog mnogobrojnih obaveza koje ima „nijeu toku“, ali i dodao da je tako|er u vi{enavrata, bezuspje{no, poku{ao kontaktiratiFaruka Drinu. Podsjetimo, za predsjednikaUpravnog odbora Fondacije izabran je

profesor muzike Eldin Ibrahimefendi}, ~lanovi UO su Arman [arki}, ina~

portparol JU Domovi zdravlja Sarajevo, profesor Davor Maraus sa Muzi~kakademije.

„Znam da je moje ime na web strani

Fondacije, ali ja od te organizacije nisa

ni{ta ~uo ve} godinu dana“, kratko nam rekao Davor Maraus.

IZVORI FINANSIRANJA

Pored Ivice [ari}a, ~lanovi SenaFondacije Gorica su Ismeta Dervoz, Mir

Purivatra, Damir Marjanovi}, Dam

Mahmi}, Elvir [vraki}, Ljubo Pavlovi

Edin Kulenovi} i Melina Halilovi}.Prilikom osnivanja Fondacije Faru

Drina najavio je da }e se „u po~etkkoristiti finansijska sredstva GoranBregovi}a, kojima je Fondacija i osnvana“, a pored toga izvori finansiranja bi}i prihodi ostvareni vlastitim aktivnostimsponzorstvima i donacijama. „Fondacija pdefiniciji nije dru{tvo jednog lica, islikovitije, nije pekarska radnja da finansira iz dèpa gazde, nego da sugledom Osniva~a i kvalitetnim rado

obezbijedi povjerenje potencijalndonatora i sponzora da }e njihov novaoti}i u prave ruke“, naglasio je direktDrina. Godinu kasnije, me|utim, cije

projekat je jo{ uvijek „na ~ekanju“, a da je problem u nedostatku novca ili ne~emdrugom, moèmo samo naga|ati. Uglanom, mladim Romima sa kojima se GoraBregovi} u decembru pro{le godin

ponosno fotografirao u sarajevskom naseljGorica, za sada preostaje da se i daloslanjaju isklju~ivo na svoj uro|en„nebru{eni“ talenat za muziku, bemogu}nosti da dobiju i formalno obraz

vanje.


ROMI NA ÊKANJU

„Ovo radim da pomognem, kaokom{ija kom{iji. Za po~etak }emostipendirati Rome koji bi i{li u muzi~ke{kole u Srpskom Sarajevu i ovomSarajevu, pa }emo vidjeti, ako ihnekoliko uspijemo od{kolovati, meni}e to biti uspjeh. Ja znam kako izgledaRom koji je obrazovan, i Rom koji nijeobrazovan, i tu nema nikakve razlikeizme|u njih i nas. Samo obrazovan~ovjek je slobodan ~ovjek“, izjavio je

Goran Bregovi} predstavljaju}i Fondacijuu decembru pro{le godine.

Bregovi} je dodao i kako je u planu dase Fondacija bavi prikupljanjem pisanegra|e o Romima, a na novinarsko pitanjeda li planira turneju po BiH na kojoj biprikupljao novac za Fondaciju, odgovorio

je: „Ako ba{ ’zapne’, mo`da uzmemgitaru pa krenem po restoranima ikafanama...“. E pa, izgleda da je„zapelo“...

TAKO JE GOVORIO BREGA

„Ako baš ‘zapne’, možda uzmemgitaru pa krenem po restoranima ikafanama...“

NIGDJE ROMA NA VIDIKU: Prvi stipendisti Fondacije“Gorica” trebali su se naći u školskim klupama odpočetka ove školske/akademske godine. “Ranijih godina

smo imali i po nekoliko učenika romske nacionalnosti.Sada nemamo nijednog, a kamoli da ih neko stipendira“,kažu naši sagovornici iz muzičkih škola

SPEKTAKL U ZETRINiko ne zna koliko jenovca prikupljenona “humanitarnom”

koncertu



Da bi se lak{e saznalo kako je

propao rock‘n‘roll na zapadnojobali SAD-a, i to prvenstvenotakozvani alternativni rock,trebalo je oti}i u ameri~ki grad

Seattle. Preciznije, treba posjetiti ~uveniMusic Museum u tom gradu. [etnja krozovaj neobi~ni muzej otkriva nam kako je

proslavljena grunge “revolucija” muzi~ko-modno-filozofske scene ovoga grada iz 90-ih godina, bukvalno oti{la u muzej, {to }ere}i, postala svoja suprotnost. I ne samogrunge. Ovaj muzej nudi daleko vi{e.

“RO[TILJANJE” U GROBU

Najprije malo o samom Muzeju . Njegova arhitektonska konstrukcijaodudara (blago re~eno) od svega ostalog uSeattleu. I dizajneri i projektanti dobro suse potrudili da u~ine zgradu upadljivom.Po{to je Muzej osnovan 2000. godine, saèljom da se bavi prezentacijom savremene

pop-kulture i subkulture op}enito, krozmodu, muziku, kinematografiju, zabavu,filozofiju i fantaziju, èlja arihtekata iinvestitora je bila da i sam oblik zgradeodaje alternativni sadràj unutar zgrade.Kompleks vi{e uvezanih gra|evina jenatkriven nekakvim ogromnim limom,aluminijem i pleksiglasom, {to ~ini damuzejska cjelina bude u obliku nekogdìnovskog organa, barem kada se gleda izdaljine. Podsje}a na gigantski metalik

bubreg sa crijevima, a moè i na nezgrapnisvemirski brod, sa ovalnim krovovima kojise presijavaju. U svakom slu~aju, formalnose vodi kao najoriginalnije dizajniranamuzejska zgrada na svijetu.

Kroz cijeli kompleks prolazi i gradskanadzemna èljeznica. Muzej ima dvaslu`bena naziva u skra}enicama EMP iSFM, {to bi bilo Experience Music

Project i Science Fiction Museum.


IZ SEATTLEA “U@IVO”

Tekst i foto: AMIR TELIBE]IROVI](Seattle)

Formalno, MUSIC MUSE-UM u Seattleu “vodi” sekao najoriginalniji muzejna svijetu, a njegov vlas-nik je PAUL ALLEN, suos-

nivač “Microsofta”; našsaradnik je boravio uovom muzeju i piše oonom što je tamo vidio ičuo

GR U N G E

R E VOL U CI J A

U M U Z E J U



Osniva~ Muzeja je Paul Allen, poznatijikao suosniva~ Microsofta skupa saBillom Gatesom. Po{to je Allen pedeset i

peta najbogatija osoba na planeti, to je

mo`da prvi znak da je alternativni rock barem ovdje izgubio bitku protivkapitalizma. Kako znamo, pobjednik pi{ehistorijate, pa je tako ostatke alternativnescene Seattlea, hippy, grunge, hard rock i

punk, Paul Allen smjestio u svoj muzej,

poput jedne zavr{ene historijske etape.Za nekih dvadeset dolara moè se u}i u

Muzej , te ve} na prvom spratu vidjetieksponate posve}ene najpoznatijem grunge

sastavu iz 90-ih godina, a to je naravno bilaNirvana . U vitrinama su izloèni dijeloviodje}e u kojima su nekad nastupali ~lanoviovog benda. Prugasta majica preminulog

pjeva~a K urta Cobaina iz proslavljenogspota hit pjesme Smells like teen spirit ,

njegov dèmper, pohabane pantole, prvgitara, druga gitara, tene... Pa onda staaudio kasete koje su basista K rist Novosel

i Kurt koristili na po~etku karijere, te ne

papiri sa njihovim rukopisima iz 80-godina. Uglavnom, Kurt je ovdje istaknna na~in na koji to on sam nije èlio zìvota, {to je naglasio i u svojim izjavamau opro{tajnom pismu, uo~i kontroverznosamoubistva koje nikad nije razja{njeno, pse pomalo vjeruje da je ~ak bilo i ubistvo

pitanju. Sav komercijalizam i stvarankulta pop li~nosti od njega nakon smrti, svta idolatrija, vjerovatno svi po{tovaoNirvane , ili bar ve}ina, znaju da je protnjegovih ìvotnih stavova i pjesama.

“Nekad imam potrebu re}i kako se KuCobain zbog ovoga okre}e u grobu, ali s

onda sjetim da to ne mogu re}i jer on nemgrob po{to je kremiran, a pepeo mu pros

po rijeci Wishkah”, rije~i su Tom

Thurbera, aviomehani~ara koji je ro|enodrastao u Seattleu, a punk scenu rodnograda, kao i me|unarodnu, prati decnijama. Tom rado pomaè prijateljima

posjetiocima Muzeja u vezi sa jasno}oeksponata. Nagla{ava da je plasti~nmedicinska lutka-model, bez glave i ruksa otvorenim trbuhom i modelarni

prikazom unutra{njih ljudskih organa, kostoji izloèna na postolju, originalni modkoji su ~lanovi Nirvane fotografisali zomot svog zadnjeg albuma In Utero . Lutkima naknadno nalijepljena krila zboasocijacije na an|ela.

ROBOTIZACIJA MOZGOVA

U drugom dijelu Muzeja , koji se odnona pop i rock muziku i trendove, nalazi soba posve}ena Jimmyju Hendrixu, po{

je i on sahranjen u Seattleu. Ta prostorinema feti{, ve} samo uramljene fotografiiz Hendrixove karijere, stare novinsk~lanke o njemu i tekstove njegovih pjesamna zidu. Me|utim, ono zbog ~ega

moèmo sloìti sa Thurberom ok“okretanja u grobu” slavnih muzi~arnalazi se u prizemlju. Naime, tu se prodajlutke, modelirane po uzoru na Barlutkice, veli~inom i oblikom. Svaka lutk

predstavlja igra~ku, a svaka igra~ka pnekog slavnog rockera iz pro{losti. Tu s“Barbie izdanja” Boba Marleyja, HendrixCobaina, Iggy Popa (nisu samo mrtvaci ovakvom trendu), Courtney Love, Jim

Morrisona... Ipak, ne treba biti previkriti~an prema Allenovom komercijalizranju nekada{njih rock buntovnika. nekoliko prostorija se nalazi ono {to vrije

muzejskog spomena na razli~ite na~ine.


KAKO JE ROCK IZGUBIO BITKU PROTIV KAPITALIZM

Kurt Cobain je u “Music Museumu“ istaknut na na~inna koji to on sam nije èlio za ivota

PTI^JA PERSPEKTIVA Impresivni Music Museum u Seattleu



nekoliko povezanih soba stoje impresivnevitrine sa stotinama razli~itih tipova gitara,uz prikaz historijata samog instrumenta,kao i razvoj gitare od akusti~ne doelektri~ne, pa od prve elektri~ne do onihdana{njih.

U podzemnim prostorijama Muzeja jene{to za kinematografske fanove, ali i zaljubitelje stripova i knjièvne fantazije. Ne,nisu to samo slike glumaca i reìsera uzgodine nastanka filmova, niti biografije

pisaca. Ovdje se vi{e moè saznati oizmi{ljenim likovima iz filmova, knjiga istripova, a o njihovim tvorcima skoro ni{ta.To je muzejski odjel posve}en nau~nojfantastici i epskoj fantastici. Epskafantastika je malo vi{e prilago|enadje~ijem doìvljaju, gotovo na traguomanjeg Disneylanda . Radi se o

prostorijama sa vje{ta~kim “magi~nim”{umama, vilenjacima, vje{ticama izvukovima iz starih filmova takvetematike, animiranih ili igranih. Nau~na

fantastika je opet za razne uzraste. Tu su,naprimjer, lutke koje su kori{tene uklasi~nim SF filmovima i serijama izrazli~itih perioda, od prije nekolikodecenija do danas. Recimo, vremenskama{ina, Doctor Who , originalne igra~kelete}ih tanjira kori{tene za “primitivne”specijalne efekte ovakvih filmova iz 40-ih i50-ih godina. Potom, jedan od vi{e modela~uvenog metalik vanzemaljca izantologijskog filma Osmi putnik . Rije~ je oonome glavatom stvorenju sloènogtjelesnog oblika, vanzemaljcu {to je poklaosve ìvo na svemirskom brodu sa glumicom

Sigourney Weaver. Danas je poznatiji samokao Alien. Tu su i brojni drugi filmski“vanzemaljci” kod nas popularniji kaosvemirci. Izloènih robota ima ponajvi{e.Ovo SF odjeljenje nudi i poneke pomalofilozofske, uslovno re~eno, citate, na tragunau~ne fantastike, a ponegdje nau~no-tehni~ke stavke. Npr., indirektno “upozo-renje” da se ~ovje~anstvo kre}e ka

pretjeranoj robotizaciji sli~noj u nekom od popularnih starih SF filmova ili pri~a. Ilinaprimjer, na vitrini u kojoj se nalazi robotiz stare TV serije Doctor Who , stoji sljede}itekst: “Izvorno kao ljudska bi}a, kiborzi su dodavali sve vi{e i vi{e implantata u svoja tijela, sve dok njihovo razmi{ljanje nije

postalo sasvim mehani~ko. Svojomvojskom koja se osvaja~ki {irila, uzimali su mozgove drugih vrsta pa ih usa|ivali u kiborge.”

Odmah uz nau~nu fantastiku,nakalemljena je serija prostorija posve}enamodernom fenomenu furke na horror filmove. U vitrinama su izloèni modelizombija, koji su kao horror tematika

posebno popularni u SAD-u posljednjihdecenija, i ne samo u toj zemlji. Zatim,

dronjave ko{ulje, kravate, mantili, iscjepani

kaputi koje su nosali glumci {to su igralizombije, skupa sa tragovima umjetne krvi.

BANALNI TURISTI^KI POPULIZAM

Klasi~ni vampiri, grof Drakula,vukodlaci, mumije i Franken{tajn se manje-vi{e smatraju isfuranim, pa su slabozastupljeni, osim na fotografijama. Zato sevi{e forsiraju poznati, ili ~ak popularnifilmski kolja~i iz 80-ih godina, kao {to suTeksa{ani {to su se klali motornomtesterom, a tu je i originalna sjekira iz

serijala Petak 13 . Ima svakako i banalnogturisti~kog populizma. Kao {to je pritisak na zidno dugme da bi se ~uo snimak nekog

poznatog ènskog vriska uàsa, kanaprimjer iz filma Psycho . Ili, boravak

jednoj komori gdje vas moè prepasnekakav lutak sa alatom za fa{iranje ljudili neka maloumna pojava koja “ko foho}e da vam satarom rascopa glavu. I poretih klasi~nih furki na adrenalinskmajmunluke, na|e se pone{to psihologij

Naime, po zidovima stoje natpisi sociolo{kim istraìvanjima o temi ljudskopsjednutosti prepadanjem, ili ~ak èljoza strahom, odnosno èljom za vlastiti

pla{enjem i trzanjem. Tako na staklenozidu stoji definicija popularne strave i uàod Guillerma del Toroa iz Meksika, koji


IZ SEATTLEA “U@IVO”

“ODA” AROBNJAKUSoba posve}ena Jimmyju Hendrixu

PAMTI I SHVATIPoja~alo Marshall , gitara Fender Stratocaster i majica

koji su nekada bili u vlasni{tvu Kurta Cobeina



bavio i scenografijom i kostimografijom zhorrore. Del Toro kaè: “Volim ~udovi{tAko bih i{ao u crkvu, vi{e bi me zanimagargojle nego sveci. One predstavljaju onstranu nas koju treba prigrliti i slaviti.”

Na sljede}em zidu, velikim naslovom postavlja jednostavno a mo da nikad do kraodgovoreno pitanje - Ako nas horror filmotoliko prepadaju, za{to nam se onda svi|ajuUsput su nabacane i kratke nau~ne definicije

pretpostavke, kao: “Horror je mra~no shvatanji odvratnost prema ~injenici da je svijet sad{okantno, fundamentalno i trajno izmijenjenPa onda recimo ova: “Strah nas ~ini ìvimtakmi~arski nastrojenim kao vrstu.”

Ili, naprimjer: “Unato~ svim neprijanostima, uìvamo u filmu strave i uàszato jer je podjednako i konformisti~kisubverzivan.” A tu je i jedna poma

propagandna: “Na ve}oj razini, strah n~uva od sloma dru{tva i kulture.” Krun

muzejskog enterijera nalazi se u velikcentralnoj sali, blizu ulaza i izlaza. To umjetni~ki rad napravljen od vi{e hiljadgitara, starih i novih, akusti~nih elektri~nih, te ponekog bubnja, bend`tamburice i harmonike, spojenih u jedaogromni vise}i kru`ni vrtlog, {to se prostiod poda do plafona. Ide nekih tridesetametara u visinu i desetak u {irinu. Svskupa djeluje kao neki dìnovski stusastavljen samo od muzi~kih instrumenatzarobljenih u vrtlogu koji se ne mi~e, i takozna~ava kraj jedne historijske epoh

bluesa i rock and rolla, uz mogu}i nastana

neke nove.

KAKO JE ROCK IZGUBIO BITKU PROTIV KAPITALIZM

Krist Novoselic, nekada{nji basistaNirvane , danas ìvi donekle povu~eno,pored Seattlea. Iako je jednim dijelompomogao izlo`bu ovog muzeja koja seodnosi na Nirvanu , samim tim i na njega,doniraju}i ili poklanjaju}i neke odeksponata, nije raspoloèn da javno govorio tome i navodno vrlo rijetko odlazi u ovajmuzej. On je danas povremeno politi~kiaktivan, najvi{e preko svojih novinskihkolumni objavljivanih u alternativnimnovinama i web portalima, ali nije prestaoda se bavi muzikom, makar ieksperimentalno. Dok su trajali ratovi ubiv{oj SFRJ devedesetih godina Krist, poroditeljima dalmatinskog porijekla,pomagao je nekim izbjeglicama iz BiH i izHrvatske koji su se tada zadesili uSeattleu. Tako je upoznao DìbuHalilovi}a, koji od sredine 90-ih ìvi u tomgradu skupa sa svojom porodicom, nakon{to su izbjegli iz okruènog Sarajeva

krajem 1995. godine. Dìbo je prije ratabio afirmisani i dosta traèni virtuoz naharmonici. Svirao je sa priznatim doma}imfolk imenima na tom muzi~kom polju, odOmera Pobri}a do kratke saradnje salegendarnim bendom Nervozni po{tar .Novoselic je u Americi upratio Dìbinosviranje, pa ga je pozvao da sara|uju.Naime, Krist je pravio nekakav artisti~ki,kola`ni film posve}en Kurtu Cobainu.Dìbo je pristao i o tome kaè: “Trebalo jesamo da odsviram jednu dionicu naharmonici, za potrebe scene u kojojCobain ne{to kao ustaje iz mrtvih, ili takone{to. Zaista ne znam {ta je poslije bilo stim filmom.” Otkako je u ovom gradu,Dìbo je kao harmonika{ kratko sara|ivaoi sa Sr|anom Jev|evi}em, frontmenomodavno afirmisanog sastava Kultur Shock .Jev|evi} je za njega dao kratkikompliment: “Mrak harmonika{.”

D@IBO SARAJLIJA

Harmonika “diže” Kurta iz mrtvih


Dìbo Halilovi}

MUZI^KI VRTLOGOd prvih akusti~nih dosavremenih elektri~nih gitara



KULT MARKETTONY BENNETT & LADYGAGA

Cheek To Cheek Nakonkatastrofalnolo{ih kritika i

pada popu-larnosti kodpublike

jedne odnajve}ihzvijezdadana{njice

Lady Gage, svi su nestrpljivo i{~ekivalinjezin sljede}i album. Svjesnanezavidne situacije Lady Gaga seodlu~ila za neo~ekivani potez. Snimila

je album sa legendarnim glazbenikomTonyjem Bennettom pod nazivomCheek To Cheek .

FOO FIGHTERS

Sonic HighwaysU prodaji jeosmistudijskialbumalternativnihrockera izSeattlea Foo Fightersa.Novi album

vode}egbenda grunge scene nosi naziv Sonic Highways , a na njemu se nalazi osamkompozicija. U svrhu promocije novogaalbuma snimili su i videouradak zapjesmu Something From Nothing koja iotvara album Sonic Highways .

ODPISANI

[ah matSlovenskaalternativnascena nemiruje.Pro{lo je 18godina odosnutkaslovenskoghardcore-punk benda

Odpisani . Istina, posljednjih ~etrnaestnisu bili diskografski aktivni, ali su zatonedavno objavili novi dugosviraju}ialbum pod nazivom [ah mat . Naalbumu se nalazi devet kompozicija, uznovog izdava~a God Bless This Mess Records .

Kao da je ju~er bilo kada je usarajevskoj Skenderiji , u predve~erje rata,na “î~kovom” festivalu demo bendovaNove nade nove snage prvu nagradu odniomladi sarajevski pop-rock bend Konvoj .Bio je to najva`niji festival anonimnihglazbenika koji je afirmirao bendove poputMerlina , Gino Banane , Kongresa .

Od tog doba pro{lo je to~no ~etvrtstolje}a, mladi glazbenici postali su zreliljudi, a jedino {to je ostalo isto jeste njihovaljubav prema muziciranju. Nekako se stje~edojam kako je Konvoj jedan od rijetkih

bendova sa doma}e scene koji se nikadanije pretenciozno nudio. Najzaslu`niji zatakav imid` svakako je osniva~ benda,skromni i samozatajni gitarski virtuozHamdija Salihbegovi} Hamo.

Konvoj se upravo sprema promoviratisvoj peti studijski album pod nazivomMimosvijet , koji je sniman u Recording Studio MC Pavarotti u Mostaru, a koji jenastao kao odraz njihovog osobnog

proìvljavanja stvarnosti i svakodnevice.

Album, koji sadr i devet kompozicija,otvara troipolminutna pjesma Radost i veselje , za koju je snimljen i videouradak.Ve} nakon prvog slu{anja jasno je kako jeKonvoj krenuo novim pravcem, osobito utekstualnom segmentu. Ve} sada se moère}i kako }e Radost i veselje biti veliki hit,i zbog tematike koju obra|uje, ali ponajvi{ezbog izvrsno sloènih fraza iz kojih izranjasnaàn vi{eglasni refren, “potkovan”èstokom ritam sekcijom. Ne{to mra~nijeali intimnije zvu~i pjesma O slobodi , kojanakon ulaska u refren poprima oblikemoderne kora~nice. Nakon zanimljivog,

narativnog uvoda, pjesma Traì se

refrenom nas vodi u doba grupe TimUpravo “timeovski” zvu~i i kompoziciNarativi . Konvoj se na novom albumvodio provjerenim formulama, ne biti duod tri i pol minute i svu energiju usmjerka refrenima, i to im je u potpunouspjelo. Na albumu Mimosvijet mjesto na{la i sasvim solidna pjesma Pred mojivratima , uz pohvale za intuitivne gitarskdionice.

Peti studijski album grupe Konvzatvara kompozicija Vanredna vo`njkojom Hamo, Ne}ko, Haris i Boja

neparnim ritmom metafori~ki putuzapu{tenom cestom u sporoj traci be{ofera i bez broja. Nakon punih desgodina, koliko je pro{lo od prethodnoalbuma Pun mjesec , moè se slobodno rekako je Konvoj , kako svira~ki tako

produkcijski, snimio najbolji album dosda{nje karijere. (M. Ili~i

MUZIKA

Album “Mimosvijet”, sarajevske grupe “Konvoj”

TOP LISTA

(iz “Top 40” BH radija 1)

1. The Asteroid Galaxy Tour: My club

2. Lulu Gainsbourg: Lady Luck

3. Jarekus Singleton: Purposely

4. Got A Girl: Did we live to fast

5. Royal Blood: Figure it out

6. Jasmine Kara: Imperfect

7. Nikki Yanofski: Little Secret

8. Teleman: Skeleton Dance

9. Sallie Ford: Coulda Been

10. Nickel Creek : Hayloft

KAO DA JE BILO JUÊR...Grupa Konvoj postoji ve} frtalj stolje}a

Najbolji “Konvoj” do sada



Ida je igrani film, umjetni~ko filmskodjelo nastalo u koprodukciji dvije zemlje, a tosu Poljska i Danska. Scenarij su napisaliPawel Pawlikowski i R ebecca Lenkiewicz.Ovo je prvi film na maternjem, poljskomjeziku velikog filma{a, Pawela Pawlikow-skog.

Ida se bavi veoma te{kim i bolnimpitanjem njegove, uglavnom, katoli~kedomovine. To je pitanje antisemitizma ina~ina na koji su se etni~ki Poljaci ophodiliprema @idovima u Drugom svjetskom ratu .Anna, koja je u fokusu ove pri~e,redovni~ka je pripravnica koja netom prijesamog zare|enja saznaje da se zove Ida i daje zapravo @idovka, te da su njeni roditeljibili @idovi koji su ubijeni u holokaustu.

Radnja filma se odvija 1962. godine.Jedina koju ima od preìvjele rodbine je tetakoja taji svoje idovsko podrijetlo i ne zanimaje kopanje po bolnoj pro{losti. Ona je nekad

bila komunisti~ka tuìteljica odgovorna zamnoge smrti redovnika i sve}enika. Ipak, njihdvije }e zajedno krenuti na put, tijekomkojega }e se suo~iti s raznim tajnama izobiteljskog ivota, kao i s mra~nim dijelovimapoljske povijesti. Ovaj iznimno dobar filmpoljski je kandidat za Oscara .

Pawel Pawlikowski ro|en je u Var{avi1957. godine. Kada je imao ~etrnaestgodina, oti{ao je iz Poljske. Prvo je bio uNjema~koj, a nakon toga je oti{ao u VelikuBritaniju. Tamo je stekao reputaciju icijenjen je kao autor dokumentarnihfilmova. Reìrao je i nekoliko igranih

filmova. Mnogima je Pawlikowski

prvenstveno poznat po dokumentarnomfilmu koji je stvorio za BBC, a film se zvaoSrpski epovi . U tom filmu on prikazujeratni~ki ritual bosanskih Srba, R adovana

Karadì}a i R atka Mladi}a.On je snimio ruskog pisca Eduarda

Limonova kako opu{teno prilazi mitraljezute puca po nevinim ljudima u Sarajevu.Godine 2004. reìrao je film My Summer of Love , a 2011. The Woman in the Fifty .

(D. Jane~ek)

KINO KRITIKA

Film “Ida” (Poljska, Danska, 2013.),reditelja Pawela Pawlikovskog


KULT MARKETDRVENA KAMERA

NtshaveheniWa Luri

Drvena kamera je afri~kigrani film iz 2003.

godine. Rije~ je o filmuNtshavehenija WaLurija i dolazi izJu`noafri~ke Republike.Scenarij su napisali

Yves Buclet i Peter Speyer. Dvaprijatelja, Madiba i Sipho, u malomnaselju Kayelitsha igraju}i se pronalazemrtvaca u ~ijem je koferu pi{tolj ikamera. Sipha zanima pi{tolj. Madibauzima kameru. Ta mala odlukaobiljeàva njegov ìvot. Madiba kamerusakriva unutar drvene, la`ne kamere isnima i istraùje. Divan film. Ocjena: 4

BULEVAR SUMRAKA

Billy WilderBulevar sumrakaigrani jefilm iz1950.

godine. Rije~ je o crno-bijelomostvarenju za koji su scenario napisaliCharles Brackett, Billy Wilder i D. M.Marshman Jr. Jedan, ne ba{ uspje{ni,

scenarist zavr{i u ru{evnoj vili naSunset Boulevardu . U njoj, s batlerom,ìvi zvijezda nijemog filma. Poziva gada odsjedne u vili da prepravi scenarijfilma kojim namjerava da se vrati. Ubijegu od utjeriva~a dugova nemadruge nego da se upusti u to. Ocjena: 4

ÔVJEK SLON

David Lynchôvjek slon igrani jecrno-bijeli film DavidaLyncha iz 1980.godine. Scenarij za filmnapisali su Christoph-er De Vore, Eric Ber-gren i David Lynch, aprema knjigama sir

Fredericka Trevesa i AshleyMontagua. Ovo je ekranizacija ìvotastvarne, povijesne osobe, JohnaMerricka, kojeg su pogrdno zvali“~ovjek slon”. Bio je `rtva neznanja ipredrasuda. Susret s doktoromTrevesom donijet }e mu slobodu ipo{tovanje, koje kao i svako drugo bi}ezasluùje.

AMERI^KI BOX OFFICE

1. Dracula Untold (Gary Shore)2. Gone Girl (David Fincher)3. Annabelle (John L. Leonetti)4. The Judge (David Dobkin)5. Alexander and the Terrible, Horrible,

No Good, Very Bad Day (Miguel Arteta)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Let’s Be Cops (Luke Greenfield, Fox)

2. Maya the Bee Movie (Alexs Stadermann, Factory)

3. Fury (David Ayer, Sony/Columbia)4. Ouija (Stiles White, Universal)5. The Best of Me

(Michael Hoffman

, Relativity)

Mračni dijelovipoljske povijesti

ZAJEDNO NA PUTUIda se bavi bolnim i te{kim pitanjem, uglavnom, katoli~kedomovine Pawela Pawlikowskog



U ÊTIRI OKA Priredio: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFOU ponedjeljak, 17. novembra, reìser,pjesnik i aforisti~ar Ratko Orozovi}obiljeìo je pedeset godinaumjetni~kog rada. Mjesto doga|aja bio

je AKCUS Seljo-Sloga. Te ve~eri,izme|u ostalog, obiljeèna je igodi{njica njegove prve knjigeaforizama i satiri~ne poezije Od ìvotasramota, koja je objavljena 1970.godine.

Isti dan smo, pak, od direktoraIzdava~ke ku}e Vrijeme iz ZeniceMuamera Spahi}a, dobili infonaslovljen: Njema~ki Aristofan moderne na bosanskom jeziku . Azapravo poziv za promociju knjigeFrank Wedekind - izabrane drame ,koja je bila najavljena za 19. novem-

bar, u Goethe-Institutu u Sarajevu u 19sati...

Ni toj promociji, niti specijalnojprojekciji filma Goli u sarajevskom kinuMeeting Point , tako|e 19. novembra,nismo mogli prisustvovati zbog na{ihrokova. Valjda su i promocija iprojekcija odràni... Uglavnom, filmGoli , rediteljice Tihe K. Gudac,ovogodi{nji je dobitnik Srca Sarajevaza najbolji dokumentarni film.

Do 23. novembra, u Historijskom muzeju BiH , odràva se drugi

Humanitarni festival balkanskeumjetnosti Spiritus progentium . Ovegodine, Festival je posve}en poezijipjesnika Balkana, ~ije stihove, od 16.novembra, publici predstavlja glumicaIrina Dobnik . Festival organizujeneformalno umjetni~ko dru{tvo Val .

“Udruènje antifa{ista i boraca NOR -ai Dru{tvo Josip Broz Tito iz Tuzle, upovodu obiljeàvanja 71. godi{njiceprvog zasjedanja ZAVNOBIH-a i Danadràvnosti , organizuju odlazak uMrkonji} Grad. Polazak autobusa jeplaniran u nedjelju 23. novembra, u{est sati ujutro, ispred zgrade biv{eMuzi~ke {kole ”, pro~itasmo natuzlarijama.

Na Dan dràvnosti , a na Memorijalnoj Sceni 2532 , Omladinski studio Mostarskog teatra mladih 1974pedeseti put }e izvesti predstavuMaslinova grana, koju je reìrala AmraPrutina. “Tim povodom bit }eposa|eno pedeset maslina i zapo~etproces stvaranja Parka mira uMostaru”, pi{e na bljesku .

U Sarajevskoj Vije}nici }e na Dandràvnosti biti otvorena izlo`ba Sara je- vo 1914.-2014. Jo{ uvijek, dakle,

obiljeàvamo stotu godi{njicu Sara jevs- kog atentata i po~etka Prvog svjetskog rata . Organizator Izlo`be je Muzej Sarajeva , u saradnji s Gradskom upra- vom Grada Sarajeva .

“Muzej Sarajeva, nakon {to je u junu

obiljeìo mjesto atentata na prijesto o-

nasljednika Franca Ferdinanda i njegovu

suprugu Sofiju, te pobolj{ao ponudu u

ovoj instituciji i van nje, za kraj godine

pripremio je izlo`bu posve}enu Sarajevu

u posljednjih stotinu godina”, izjavila jeza Fenu direktorica Muzeja Sarajeva Amra Madàrevi}: “Sarajevo je {irom

svijeta postalo poznato upravo nakon

atentata 1914. godine. Naàlost, devede-

sete godine pro{log stolje}a su ponovo

vratile na{ grad u fokus pa`nje svjetske

javnosti po najduòj ospadi jednog grada

i po agresiji na na{u dràvu. Izme|u ta

dva doga|aja ovaj grad je ìvio, te

pokazao svijetu da moè organizovati

~ak i

Olimpijske igre

, i to izuzetno

uspje{no.”

Ma, moè Sarajevo {to{ta organi-zovati, ali mu je nekad mrsko...

AMRA MADŽAREVI , direktorica “Muzeja Sarajevo

Sarajevo zna...

GORDAN SIMI ,reditelj obnove opere “Ero s onoga svijeta”

GORDAN SIMI]“Ne mogu a da ne iskaèm velikuzahvalnost Horu Opere naizuzetnoj predanosti i podr{ci “

F o t o : K l i x . b a



Va{ novi sarajevski koncert

odsvira}ete u ~etvrtak, 20. no-

vembra, u

City Pubu

. Odgovaraju

li vam ti intimniji i prisniji susreti

s publikom?

Mi volimo i male i velikekoncerte. Na malima imamo

prisniji odnos sa publikom i onisu uvek privilegija za manji brojljudi da zaista oseti kako bendzvu~i uìvo.

Godine prolaze, a

Orgazam

decenijama opstaje, {to na Balka-

nu nije nimalo jednostavno.

Kako to uspijevate? Osim kval -

tetnim pjesmama i vrhunskim

profesionalizmom...

Pa, mi nikad nismo razmi-{ljali ni planirali koliko dugo }e

bend postojati, jednostavnoradimo to {to volimo da radimo,to jest sviramo, i sad kad seokrenemo unazad vidimo da totraje ve} trideset i pet godina.Manje-vi{e, to je uvek bilo oddanas do sutra, bez nekih

grandioznih planova za budu}nost.

Vi|ate li se Vi sa ostalim

~lanovima benda tokom “nerad-

nih dana”?

Uglavnom ne. Toliko dugogodina radimo... Mo`da je to jo{

jedna tajna dugog postojanja benda, trudimo se da nedosadimo jedni drugima. Ali, kadgod se vidimo, izgleda kao dasmo se videli ju~e. Ova postava

benda zaista dobro funkcioni{e isvira~ki i privatno, i meni je uvek zadovoljstvo kad se svi okupimoi krenemo negde na put, kaonekakva ekskurzija. I uvek seradujem probama, snimanjima ikoncertima sa bendom.

Koliko, zapravo, ~esto

nastupate?

Pa, mo`da odsviramo tridese-tak koncerata godi{nje, u proseku,zadnjih nekoliko godina. U prin-cipu, trudimo se da sviramo {tovi{e, ali ne po svaku cenu.

SRÐAN GOJKOVI GILE, frontmen “Električnog orgazma” iz Beograda

U ~etvrtak, 20. novembra, u Narodnom pozori{tu Sarajevo premijerno }e biti izvedenaobnovljena opera Ero s onoga svijeta Jakova

Gotovca, koju je 2004. reìrao K runoslav Cigoj,da bi sada Gordan Simi} bio u ulozi reditelja koji

je ponovo postavlja na scenu. Obnova nekada zna biti i teà od prve postavke...

“Potpuno ste u pravu. Prije svega, tu je

autorski rad gospodina Cigoja, ~iju osnovnu liniju

sam i ja morao da pratim, naravno i sa nekim

malim mojim izmjenama i rje{enjima koja ne

naru{avaju dramatur{ku crtu. A onda je tu i ista

scenografija, koja dozvoljava minimalne pomake

u odnosu na prvobitna rije{enja. Mali kuriozitet je

da smo se ovoga puta, umjesto ~lanice

Hora

, za

ulogu ôban~eta odlu~ili angaòvati zaista dijete.

Radili smo sa dvoje sjajne djece, Aidom

Leme{evi} i Tarikom Tanovi}em, koji }e u alternacijama

naizmjeni~no igrati tu ulogu”, obja{njava Gordan Simi}.U pogonu je, naravno, kompletan Hor Opere Narodnog

pozori{ta Sarajevo: “Ne mogu a da ne iskaèm veliku zahvalnost

Horu

Opere

na izuzetnoj predanosti i podr{ci koju su mi pruìli

u pripremi ovog djela Bilo mi je veliko zadovoljstvo raditi i sa

na{im solistima, kojima je ovo prvo susretanje sa

ulogama u

Eri

, i s njima napraviti likove. Prije

svega mislim na Leonarda [ari}a i Denisa

Isakovi}a, koji su sjajno napravili ulogu Gazda

Marka, Dajanu [egvi} u ulozi Dome, te Marka

Kalajanovi}a u ulozi Mlinara Sime. To je bio

uzajamni izazov i za njih i za mene. Naravno, i rad

sa gostima iz Hrvatske je bio izazov. Damir

Fatovi} ulogu po prvi put igra u na{oj postavci,

Eru

je ina~e igrao vi{e od 250 puta, i bez obzira na

tu ~injenicu probama je pristupio seriozno i

pa`ljivo kao da radi prvi put. Takvu vrstu

senzibiliteta pokazali su i Davor Radi} (Sima) i

Vedrana [imi}, koja uz na{u Ademu Pljevljak-

Krehi} igra \ulu. Zahvaljujem se i Orkestru

Sarajevske filharmonije

, koji ve} mjesecima ide

iz projekta u projekat, bez slobodnog dana, kao i

Baletu

NPS-a, koji je kompletan angaòvan”, veli na{sagovornik.

Nekada je gledanje predstave, odnosno opere Ero s onoga svijeta za sarajevske |ake bilo obavezno kao i vakcinisanje.Valjda }e i u godinama koje slijede. I ne samo za sarajevske|ake...

Nikada nismo imali planove za budu}nost

Gledanje “Ere...” nekad je bilo obavezno!

F o t o : M

a r i o I l i ~ i }

P l a k a t : B r a n k o D u r s u m



1. Moèmo li pro}i prvi krug na narednom

Evropskom prvenstvu u ko{arci?

Moèmo. Ne samo pro}i prvi krug ve} bitiu borbi za medalje.

19. Mala Duba ili Veliki Drvenik?

[ta }e Veliki Drvenik...

21. Poruka

~itaocima na{eg

magazina?

ûvajte sesvojih èlja,mogle bi vamse i ostvariti.

3. Kako se osje}ate u Sarajevu?

Najljep{e. Iz Sarajeva volimoti}i da bih se vratio.

5. Koga biste poveli

na pusto ostrvo?

Profesora Baltazara.

7

.

D

a

n

i

s

t

e

t

o

{

t

o

j

e

s

t

e

{

t

a

b

i

s

t

e

b

i

l

i

?

O t p ra v ni k vozo va.

2

J

e

s

u

l

i

b

o

l

j

i

T

e

l

e

t

o

v

i

}

e

v

i

r

o

o

k

l

y

n

N

e

t

s

i

l

i

N

u

r

k

i

}

e

v

i

D

e

n

v

e

r

N

u

g

g

e

t

s

i

?

B r o o k l y n N e t s i , na jma n je 19%.

asku i peraje.

]enifa.

18. [ta obla~ite kada èlite

izgledati moderno?

Sivi dèmper ùte boje.

20. A begova ili {kembe ~orba?

Naravno, {kembe ~orba.

Suhog mesa.

8

[

t

a

s

t

e

b

i

l

i

u

pro{l

o

m

`

i

v

o

t

u

?

V alt er .

by DINO BAJRAMOVIC

9. Koliko ima istine u

izreci: “Ne dade se

usranom do potoka?”

Ne puno, izmislili su je gubitnici.

14. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili?

Ne bih ostavio iste ove politi~are na vlasti.

16. S kim biste voljeli

otplesati tango?

Sa Angelom Merkel.

{e - vi{e.

Prou~im ~etiri puta Rabijesir .

15. Opi{ite selektora ko{arka{ke

reprezentacije BiH Du{ka

Ivanovi}a u tri rije~i?Gospodin, karakteran, radnik.

17. Osoba koja vam

ide na ganglije?

Harun Mahmutovi}.

1

2

D

a

l

i

j

e

b

o

l

j

e

b

i

t

i lijep

i

p

a

m

e

t

a

n

i

l

i

r

u

`

a

n

i

g

l

u

p

?

Bo l je je b i t i r u à n

i g l u p.

A i la k {e je.

H

A

R

U

N

M

A

H

M

U

T

O

V

I , genera nsekre tar “Košarkaškog sa ve

za BiH”:

“Ču va j te se s vo jih žel ja, mogle bi

vam se i os t vari ti”



KLIN ÔRBA

U

z jo{ jedan Dan dràvnosti Bosne i Hercegovine,

nostalgi~no se prisje}aju}i kako bi drug Tito otakvim i sli~nim praznicima bildao svenarodni iradni~ki optimizam, idemo se fokusirati na sada{njuzjenicu oka svoga: bratstvo i jedinstvo dràvne politike i

privatnog kapitala; simbiozu koja je skoro pa napokonstigla do ta~ke velikog sretnog obrata. Ostalo je jo{ malozavr{nog pospremanja pateti~nih ru{evina davno

poraènog socijalizma, koje se nekako najìlavije drè uTuzli, i me|usobnog tamanjenja mafije, koje se, tako|er,najuspje{nije provodi u Tuzli. Tako, kao u pjesmi Cijela Tuzla jednu kozu muzla , ostaje da se na ~elo svih

politi~ko-mafija{ko-privrednih trendova u Tuzlanskomkantonu postavi nekakav definitivno razgoli}enigoropadni arslan, tipa Aleksandra Vu~i}a, koji }e pod broj

jedan izi}i pred sve one buntovne radnike propalihtuzlanskih preduze}a, isklju~iti ih sa aparata i javno

proglasiti njihovu radni~ku smrt.

Taj politi~ki pogrebni govor bi morao zavr{itire~enicom: A sad, lijepo oti|ite svojim ku}ama i odsutra po~nite smi{ljati svako za sebe neko rje{enje,

jer je svaka smrt ujedno i novo ro|enje u nekom drugomsvijetu. Ni{ta lale-mile, vidjet }emo, probat }emo,

pokrenut }emo Aidu , Polihem, Ditu... akobogda i tomesli~no. Nego: razguli, jarane! Nije ti ovo Socijalisti~kaFederativna Republika Jugoslavija, niti je 29. novembar ,

pa da ti moram za svaki Dan Republike polagati ra~une.

Niste me izabrali za doìvotnog Titu, prema tome - nisamni ja vama duàn osigurati doìvotna radna mjesta. Enovam slobodno trì{te svega i sva~ega - pa bujrum! Stiglismo do granice najsurovijih rezova. Ko preìvi, na}i }e ses onu stranu ovovremene Plive, na kojoj - zna se, gajtan-trava raste, ali i mom~e tu`no pla~e i jo{ tu`nije je~i.Druga se obala samo s ove strane ~ini kao bajkoviti {lager Moj je ìvot [vicarska. Mo`da, nekad nekome za dvijestotine godina, ali sigurno ne Mersadu Hadì}u [vicarcu.Taj soj [vicaraca }e sigurno izumrijeti puno prijekomiranih tuzlanskih radnika.

O

va se dràva, dakle, ima ~ime podi~iti prednadolaze}i Dan dràvnosti . Srednjovjekovna

geostrate{ka fortifikacija Vranduk, u ono doba

nazvana kapijom Bosne, uskoro }e se pretvoriti u veli

gra|evinski mravinjak. Najmanje }e biti va`no ko kome, kako i za koliko omogu}io izgradnju HE Vrandu jer }e sve neophodne stavke biti ukalkulirane u cijennovih radnih mjesta. Nastavit }e se s izgradnjom novdionica autoputa po imal‘ mene tu cijeni, i jo{ bogznkoliko velikih investicija koje se same od sebe otvaraj

pokretanjem prve, druge, tre}e... Svake koja omogu}u profit svim u~esnicima u tom beskrajnom lancu igra~aigri osmi{ljenoj na dijametralno suprotnim pravilima oigara na sre}u. U ovoj igri svakom ulaga~u mora bosiguran dobitak, a igru uvijek pokre}u politi~ari ulaùsvoju politi~ku mo}.

I

stina, s ove strane Plive, narod po navici jednako rond

i kad nas Slovenci izvaraju preko Tu{a kao i kad stignaferim vijest da tuzlanski Bingo preuzima trgovinslanac Interex. Duè od dva desetlje}a kontinuiranviktimizacije odnjegovane na raspirivanju me|uetni~kstrahova na kraju se pokazalo kao glavni kamespoticanja lo{ih neproduktivnih politika. Daleko sopasniji oni koji predugo trpe osje}aj `rtve od epizodngubitnika svjesnih da su i gubici i dobici sastavni dìvota. Mo`da je malo prekasno suo~iti prevarentuzlanske radnike s realno{}u i uvjeriti ih da su im {ansza dobitak na bingu kudikamo ve}e od povratka nnekada{nja radna mjesta. Ali, {to bi rekli politi~arizgleda da nema alternative. Osim, naravno, nekomnogo stra{nijeg sedmog februara. Oduvijek sa

vjerovala u simbole i znakove koji nam sve vrijemnamiguju, sve dok nas ne navedu da drugim o~imosmotrimo svijet oko sebe. Tuzlaci bi mogli malo da zamisle oko svojih ~udnovatih pjesama Cijela Tuz

jednu kozu muzla i Gornju Tuzlu opasala guja. Potom dse upitaju otkud ba{ njima istovremeno i [vicaracBingo. Mo`da im je rje{enje svih problema cijelo vrijem

pod nosom. Ne{to kao zmija, kao koza, kao zrno soli. Kanovi pogon za proizvodnju konzumnih jaja i piletine. KaBingo me|u svim najavljenim investicijama pred Dadràvnosti , ba{ kao onomad privredno ~udo zvanAgrokomerc za Dan Republike. Ni{ta se iz onih vremenne}e vratiti u Krajinu: ni Babo, ni Republika, nAgrokomerc. Vjerovatno ni Bira. Tuzla, pak, oduvijek

zauvijek ima svoju Kozu i Guju.

Istina, s ove strane Plive, narod po navici jednako ronda i kad nasSlovenci izvaraju preko Tuša kao i kad stigne aferim vijest da tuzlan-ski Bingo preuzima trgovinski lanac Interex . Duže od dva desetljećakontinuirane viktimizacije odnjegovane na raspirivanju međuetničkihstrahova na kraju se pokazalo kao glavni kamen spoticanja lošihneproduktivnih politika

MOJ JE @IVOT BINGOPi{e: FADILA NURA HAVER




BMW 428i Cabrio: Ljepotan i zvijer u jednom!

Iako se s tom konstatacijom nikada ne}esloìti Jeremy Clarkson, voditelj na j-slavnijeg televizijskog automagazina na

svijetu, BBC-jevog Top Geara, voziti BMWdoista je stvar prestià. Voziti njema~kiautomobil oduvijek je bio san ljudima sna{ih prostora. Ne misli se tu samo na

prostore biv{e zajedni~ke dràve nego naBalkan uop}e. Nakon nedosti`nog Merc- edesa, jedan od najpoèljnij ihi “Nije maca”

je svakako automobil iz tvornice uMünchenu, koja nosi naziv Bayerische Motoren Werke AG. Upravo jedan odnajatraktivnijih novih putni~kih motornihvozila je i BMW-ov model 428i Cabriolet ,kojem }emo ovoga puta posvetitipozornost. Svi oni koji su barem jedanputsjeli za volan BMW-a potvrdit }e kako se,voze}i tog bavarskog ljepotana, nakonizvjesnog vremena stvara posebna vezaizme|u voza~a i automobila. BMW

Cabriolet je nova pri~a, ne samo zbog toga

{to je vlasnik tog vozila atraktivna figuraprilikom krstarenja gradskim ulicama, ve} izbog izvrsnih voznih karakteristika kojeBMW-ovi Cabrioleti nude. BMW 428iCabriolet je posljednji model u gami, niknuona bazi nove serije 4, ali sa DNK potpisomlegendarne cabrio-coupe “trojke”, koja ve}

odavno uìva zasluènu mirovinu. Ono {toodlikuje sve BMW-ove modele, pa tako imodel 428i Cabriolet je posebna pozornostposve}ena voza~u. Sve je podre|enovoza~u, od udobnog sjedala do pregledneinstrument plo~e zakrivljene, naravno,prema voza~u. Ostali putnici u vozilu imaju

jedan jedini zadatak - biti voèni. Tvrdi krovmodela 428i spu{ta se za svega nekolikosekudi i sam se izmje{ta u prtlja`nikautomobila. Najva`nija novina, barem kadasu Cabriolet modeli u pitanju, jeste da jeBMW modelom 428i prakti~ki rije{ioproblem strujanja zraka u kabini kada je

krov spu{ten, ali i pobolj{ao aerodinamiku

same karoserije. Jedna od najprimamljivijopcija i cjenovno najekonomi~niji je izbBMW-ovog 428i modela s ~etverocilidri~nim motorom zapremine 1997 ccmsnage 180 kw, sa 245 konjskih snaga popoklopcem motora. Model s tim motoroteàk je gotovo 1.800 kg, a maksimaln

brzina mu je 250 km/h. Do “stotke” stiè z6,4 sekunde, a u standardnom pakeopreme ima ugra|ene naplatke promje225/50/R16. Taj model je opremljen tradcionalno tvrdim, ali udobnim njema~kisjedalima, koja u opciji mogu biti i sgrija~ima, ventilatorom ili masaèrom. Ntreba posebno napominjati kako su u tBMW-ov model ugra|eni gotovo svi mogusustavi za{tite, od ABS-a do “smirivannervoze stra`njeg pogona”. Ukoliko èlipostati ponosni vlasnik modela 428i mor}ete malo dublje posegnuti u dèp, jer po~etna cijena bavarskog ljepotana 12

tisu}a konvertibilnih maraka.

P E T A B R Z I N A

Pi{e: MARIO ILIÎ]

slobodna bosna [broj 941, 20.11.2014]

Documents