knji`evno djelo dio pi{~eve autobiografije.Svaki junak svake knjige u stvari je samojedan od aspekata jednog dijela `ivotasamog autora.

Da li Vas pisanje mijenja kao~ovjeka?

Naravno. Onako kao {to stvaram jednodjelo, tako i ono mene samog mijenja itransformi{e. U tom pogledu mislim dapoetsko stvaranje dobrim dijelom li~i nastvaranje starih srednjovjekovnih alhemi~ara.

Govorilo se i vjerovalo da alhemi~ari tra`ekamen mudrosti. Me|utim, ono {to su onitra`ili nije bio nikakav kamen mudrosti, negokamen sopstvene savjesti. Bila je to, zapravo,potraga za sopstvenim savr{enstvom. Mislimda je literarno, poetsko stvaranje, koje polaziod stvarnosti onako kao {to ~inim ja, tako|etraganje i te`nja ka sopstvenoj savr{enosti. Asamim tim, to je i traganje za savr{enijimdru{tvom. U osnovi, samim tim, pisanjepostaje politi~ki rad.

Koliko poznajete jugoslovenskuliteraturu?

Na`alost, gotovo nimalo. Ali dozvolitemi da ka`em za{to. Pitam se koliko jejugoslovenskih knji`evnika prevedeno na{panski? ^ini mi se, vrlo malo. Ne znam~ija je to krivica. Ipak, imao samzadovoljstvo da upoznam poeziju jednogjugoslovenskog pjesnika koga smatramvelikim pjesnikom. To je VVasko Popa...(Marquez je ve} drugi ili tre}i put pogledaona sat. Iskoristio smo njegovo strpljenje ipostavio jo{ jedno pitanje, op. a.):

Kao i mnogi veliki pisci i Vi stepo~eli pisati kao novinar. Kako danasgledate na tu profesiju?

Ja sam ovdje veoma zauzet, nisamdo{ao kao turista, ve} da radim. Pa ipak, mirazgovaramo evo ve} ~itav sat. Mislim dato dovoljno govori o mom odnosu premanovinarstvu. Novinarstvom sam se bavio ute{kom periodu mog `ivota. Ono mi jepomoglo ne samo da mnogo putujem imnogo vidim, ve} i da savladam te`akzanat pisanja.

24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA 55

SLIKA KAO OSNOVA SVEGA

SVETE KNJIGEMarquez je napisao neke odnajboljih knjiga u istorijisvjetske knji`evnosti

gabrijel:TEKST osnova.qxd 23.4.2014 21:34 Page 55

Ako se upustite u avanturu zvanudubinsko upoznavanje i razu mije -vanje ameri~ke popularne muzike,onda se, prije ili kasnije, moratesusresti sa tri velike obitelji: prva

je naravno GGuthrie, sa velikim WWoodyjemna ~elu, potom LLomax, u kojoj opet figuriraetnomuzikolog, AAlan, kao najva`niji ~lan i,na koncu, SSeeger, ~iji nas je najistaknutiji~lan PPete napustio krajem januara, u 95.godini. Te su tri obitelji zaslu`ne zasakupljanje folklorne gra|e, izvo|enjemnogih zaboravljenih pjesama, stvaranjevelikih arhiva, objavljivanje knjiga ipisanje novih skladbi temeljenih na tra di -ciji. Od kojih }e mnoge kasnije postatinarodne i biti reinterpretirane od naj razli -~itijih izvo|a~a.

HRABROST I ODLU^NOSTSjetite se samo fotografije na kojoj Pete

Seeger sa 5-strunskim bend`om i BBruceSpringsteen u zanosu izvode istinsku himnuThis Land Is Your Land, suborca WoodyjaGuthrieja na inauguraciji BBaracka Obame2009. godine. A u tih je skoro stotinugodina `ivota ispisana cijela istorijaAmerike. Ne ona Hollywooda, niti oneglamurozne i bogate Amerike, nego onihpotla~enih, boraca za radni~ka prava,mirovnjaka, istinskih ljevi~ara, da neka`emo kumunista. Nije li jedan odnjegovih velikih suboraca Woody Guthrieodgovorio na pitanje da li je ~lanKomunisti~ke partije: Nisam crvenizvana, ali iznutra jesam sigurno. Takav jebio i put Petea Seegera: ro|en u uglednojobitelji klasi~no obrazovanih glazbenika,on }e izabrati sudbinu hoboa, putuju}egpjeva~a, sakuplja~a skoro zaboravljenihpjesama, sindikalnog borca i radni~kogglasnogovornika, ekologista, protestnog

pjeva~a par excellence, da bi u jednomtrenu u eri makartizma bio i zabranjen pasve do trenutka kada }e mu Obama odatiosobno priznanje kao ~ovjek kroz ~iji jeglas, pjesmu i glazbu progovorila onaobi~na, svakodnevna Amerika. Uz brojnepo~asti kojima je na koncu pro{log stolje}abio obasut i proslavom njegovih devedesetgodina, kada su se u New Yorku sakupilisvi da mu na koncertu odaju po~ast upoznatom Medison Square Gardenu 2009.godine.

Ro|en 3. maja 1919., on }e se zarana u{koli prigrliti ljevi~arske ideje, idejezadojene slobodom i pravdom, borbom zacivilna prava. Sjajan pjeva~, izvanredansvira~ bend`a, 12-`i~ane gitare i drugihinstrumenata rano po~inje sakupljatipjesme, pri~e, poeme, religijske tekstove itradicionalne balade, dakle cijelu oralnupovijest na osnovu koje }e kasnije nastatineke od antologijskih pjesama, poput Turn,Turn, Turn, If I Had a Hammer, ili WhereAll the Flowers Gone?, a onu sa naslovomWe Shall Overcome je obnovio i ona }e bitihimna pokreta za civilna prava sa ~uvenimpjevanjem na pohodu MMartina LutheraKinga i sljedbenika na Washington 1963.,kada je odr`ao svoj ~uveni govor I Had aDream.

Zapo~eo je 30-ih studij klasi~ne glazbe,ali }e na nekim koncertima ~uti starepjesme protesta i zaljubiti se u njih, njihovemelodije, ritmove, ljevi~arske tekstove kojisu agitovali za pravdu i jednakost. I umjestoakademskih klupa on je na ulici, putuje,poma`e, evo ga sad, Alanu Lomaxu uArhivi ameri~ke folk pjesme, sre}e velikefolk glazbenike, recimo LLeadbellyja, svirana bend`u, nastupa u rodnom mu NewYorku za farmere koji su protestirali.Dolazi II svjetski rat, on se organizirazajedno sa jo{ nekoliko sjajnih izvo|a~a ulegendarnu grupu Almanac Singers, gdjeopet sre}e Woodyja Guthrieja i oni imajutjedni radijski program antifa{isti~kih i

prosindikalnih pjesama, te tradicijskihnapjeva. Kasnije }e P.S. iskazati divljenjeW.G.-u rekav{i da je od njega nau~iobezbroj pjesama, i o tomu {to je to doistasloboda govora, hrabrost i odlu~nost da sesvaka te{ka situacija savlada. A tih te{kihtrenutaka je u njegovu `ivotu bilo isuvi{e.U ratu je, ali ga skidaju jer se 1942.pridru`io Komunisti~koj partiji, panastavlja raditi u jo{ jednoj va`nojorganizaciji kada je u pitanju spa{avanjetradicijskog narodnog blaga - onoj podnazivom Peoples Songs Inc. A onda 1948.nastaje legendarna skupina Weawers,kvartet koji je imao i hitove, ali i o`ivioneke stare pjesme, predstavljaju}i takopred{asnike folk revivala koji }e nam dati,to svi sada znamo, takve veli~ine kakve su,primjerice, BBob Dylan, CCisco Houston,Joan Baez.

MRA^NI MAKARTIZAMEra mra~nog makartizma ga udaljava

od scene, ali on se dr`i hrabro predkomisijama na koje je pozivan da svjedo~i,a s po~etka 60-ih je uz Woodyja Guthrieja,koji je ve} onemo}ao i u bolnici, jedan odklju~nih ljudi koji utje~u na ra|anjeliberalne neofolk scene u njujor{komGreenwich Villageu. Snima sjajne plo~e zaColumbiju i za Folkways, neke od njegovihpjesama u izvo|enju drugih bivajuuspje{nice, on je jedan od utemeljiteljaNewport Folk Festivala, na kome }e sedesiti i ~uveni skandal kada je, navodno,`elio sprije~iti Boba Dylana 1965. danastupi sa elektri~arskom grupom iza sebekada je ovaj izvodio pjesmu Magies Farm.No, njegovo je obja{njenje bilo drugoja~ije:da je samo (sjekirom, usput!) `elio dasprije~i da glazbenici budu ti{i da bi serazumjele rije~i Dylanove poeme, a ne dasprije~i uvo|enje elektri~nih instrumenata utradicijsku folk muziku.

I tako }e folk glazba postati temeljni diokontrakulture 60-ih, na univerzitetskim

SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.56

KUM AMERI^KOG FOLKA

Pi{e: OGNJEN TVRTKOVI]

Da je jo samo malo poivio, PETE SEEGER bi 3. maja ove godine proslavio 95. roendan; naalost, napustio je ovaj svijet krajem januara, a njegove

blistave karijere prisjea se na saradnik

PETE, I TO JE AMERIKA

Ed Wuilliamy tvrdi da je Pete Seegerbio jedan od posljednjih heroja generacije koja je

vjerovala u promjene

ognjen:TEKST osnova.qxd 23.4.2014 21:31 Page 56

kampovima osobito, nagla{eno kada jeAmerika oti{la u Vijetnam ratovati, a na{heroj nastavlja tih godina intenzivnonastupati i snimati za razne etikete, poputRounder Records, Flying Fish, ali ipodr`avati mirovnja~ke organizacije iaktivno se suprotstavljati involiviranju uvijetnamski rat, potom je borac za ~istuokolicu, posebno za ~isto}u rijeke Hudson,vodi razne radijske programe sa kojima imapuno uspjeha, pi{e instruktivne knjige,nastupa sa ostalim ~lanovima obiteljiSeeger, biva slavljen kao istinska legendaameri~ke kulture.

Tako }e 1993. dobiti Grammy za`ivotno djelo, godinu potom Predsjedni~kumedalju za umjetnost i nagradu Kennedycentra, a 1996. je uklju~en i u RocknRollHall of Fame. I gledajte sad ovo: 1997. zaalbum Pete dobija drugog Grammyja ukategoriji tradicijske folk muzike, daklekada je napunio skoro osamdeset godina. Ionda dolazi jedna od najdirljivijih posveta -njemu odanog Brucea Springsteena, koji }e

2006. snimiti album (CD, DVD, LP) WeShall Overcome - the Seeger Session, kojinaredne godine dobija Grammyja, opet ukategoriji tradicijske folk muzike i koji bivaizvanredno prihva}en. A u oktobru 2011.Pete Seeger }e opet biti na prvimstranicama novina kada sa sinom WoodyjaGuthrieja, AArlom, i samim sjajnimpjeva~em i glumcem, predvodi mar{ u NewYorku u podr{ku pokretu Occupy WallStreet.

Na svom sam se dvomjese~nomputovanju po Americi aprila i maja 1990., au potrazi za tajnom zvanom ameri~kapopularna muzika, susretao sa ~lanovimsva tri klana. U Washingtonu me je uSmithsonian Institutu do~ekao dr. AAntonnySeeger, kome je CCharles, Peteov otac, djed,veliki etnomuzikolog, profesor iantropolog, te sakuplja~ foklorne gra|e iproveli smo divno popodne, da i negovorim o brojnim izdanjima ove zna~ajnekulturne institucije koje su izdavali a kojemi je darovao. On je bio zaslu`an i za

izlazak na istoj etiketi SmithsonianFolkways kompilacije bosanske narodnemuzike, u vrijeme dok je rat pro`diraoBosnu, sura|uju}i sa na{om etno muziko -loginjom dr. AAnkicom Petrovi}, koja }eimati itekako mnogo pozitivnih reakcija, adolazio je i predavati u na{e krajeve,konkretno u Sloveniji i u Hrvatsku. Peteovotac Charles je bio muzikolog, dirigent,kriti~ar i kompozitor, a majka CCopnstanceEdson koncertna violinistica, polubratMike tako|er izvanredan multi instru men -talista, kao i sestra PPeggy; uz ve}pominjanog Anthonnyja.

Nama dragi EEd Wuilliamy, koji jegodinama prijateljevao sa PeteomSeegerom i divio mu se iskreno, pi{epo~etkom februara u The Observeru dirljivopro{tajni ~lanak pod nazivom Pozdravjednom od posljednjih heroja generacijekoja je vjerovala u promjene. Oti{ao jeKum ameri~kog folka, a ~ini se da ovajsvijet za aktivizmom, pacifizmom iborcima za pravdu naprosto vapi.

24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA 57

PROTESTNI PJEVA^ PAR EXCELLENCE

ISKRENA LJUDSKOSTPete Seeger, borac zaprava potla~enih naroda

ognjen:TEKST osnova.qxd 23.4.2014 21:31 Page 57

SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.58

KULT MARKETELTON JOHN

Goodbye YellowBrick Road (Reissue)

U poplaviglazbenihreizdanja kojasu obilje`ilaprvu polovicugodine, vrijediizdvojiti samoona vrijednaslu{anja.

Jedno od takvih reizdanja je i albumGoodbye Yellow Brick Road, velikogbritanskog glazbenika Eltona Johna.Originalni album objavljen je 1973., ana remasteriziranom albumu se nalazi17 kompozicija.

THE MEN

TommorowsHits

Rije~ je obruklinskimglazbenicimakoji sunedavnoobjavilialbum podnazivomTommorowsHits.

Ameri~ki punkeri do sad su objavili petstudijskih albuma, dva EP-a i tri singla.Albumu Tommorows Hits predvodnicaje bio videouradak za pjesmu PearlyGates, koja vrlo dobro kotira naameri~kim glazbenim top ljestvicama.

DUM DUM GIRLS

Too TrueRije~ je otre}emstudijskomalbumuameri~kihpop-rockglazbenicaDum DumGirls. Albumnosi naziv Too

True, a sadr`i deset kompozicija. Bendje osnovan 2008. u Los Angelesu, ~inega djevojke Dee Dee, Jules, Sandy iMalia, a u dosada{njoj karijeri, pored tristudijska, objavio je i ~etiri EP-ja idesetak singlova.

Ne postoji bend s ovih prostora koji jeizazvao tolike potrese svojim imageom,glazbom i stavovima kao {to je to slu~aj sLaibachom. U vrijeme kada je bendosnovan, 1980., bila su neka druga politi~kavremena, te je stoga Laibach svojimscenskim nastupima i jo{ provokativnijom imra~nijom glazbom bio predvodnik nekognovog pokreta. Ime benda je, zapravo,njema~ki naziv za Ljubljanu. Njihovi sunastupi ~esto bili prekidani, a jo{ ~e{}ezabranjivani od strane organa reda. Burnepo~etke slovenskih glazbenika obilje`ilo jei samoubojstvo frontmena TToma`aHostnika. Danas, 34 godine nakon osnutka,njihov novi album Spectre seciraju glazbenikriti~ari uglednih europskih listova. Tako ubritanskom Guardianu mo`emo pro~itatinaslov Laibach - nevjerojatni kumovipokreta Occupy i Anonymous - relevantnijinego ikad, dok u uglednom The Wireu, pak,pi{e: Spectre je dokaz da to nitko ne radibolje. ^lanovi Laibacha su ve} u najaviizlaska novoga, 18. albuma po redu,naglasili kako }e njihove nove pjesmeozna~iti i novo poglavlje u povijesti benda.Stoga evo i kratke recenzije njihova novogastudijskog uratka.

De Luxe izdanje albuma Spectre sadr`i~etrnaest pjesama, a otvara ga kompozicijaThe Whistleblowers. Iz klasi~ne kora~nicepra}ene zvi`ducima do zvuka s Divljegzapada, ukratko bi glasio opis atmosfere upjesmi koja je prva na albumu Spectre. Aonda odlazak u glazbene pop-elektroni~kevode, s pjesmama No History i Eat Liver.Ambijentalno je sna`na i ~udesno sugestivnapjesma Americana, koja glazbenom pod lo -gom dijelom podsje}a na najbolje dane

Depeche Modea. Ve} smo naviknuli daLaibach kritizira trule politi~ke sustave, ali injihove nusprodukte i nakaradne mani fes ta -cije. Upravo tome svjedo~i i pje smaEurovision. Kao {to je i za o~ekivati,Laibach ismijava Eurosong, dok refrenomklize sna`ni stihovi: Europa se rapada...

Jedna od najboljih pjesama na albumu jeResistance is Futile. Laibach je inspiracijuza pjesmu Otpor je uzaludan prona{ao userijalu o Zvjezdanim stazama i huma -noidnoj vrsti Borg, poznatoj po asimilacijisvih ostalih bi}a u kolektivnu svijest. Uvrijeme dok su `ivjeli u socijalizmu javnosu kritizirali vlast, ba{ kao {to danaskritiziraju truli kapitalizam. Stoga je albumSpectre njihov politi~ki manifest,individualna borba protiv nakaradnogsustava vrijednosti, koji polako ali sigurnoasimilira dru{tvo u kojem `ivimo.

(M. Ili~i})

MUZIKAAlbum Spectre, grupe Laibach

TOP LISTA (iz Top 40 BH radija 1)

1. Karmin: I want it all2. Parov Stelar ft. Anduze: Josephine3. Smith x Rodgers x Dislclosure x

Napes: Together4. Klaxons: There is no other time5. The Noisy Freaks: Funky Kids6. Sigma ft. Doctor: Rudeboy7. Pharrell Williams: Marilyn Monroe 8. Ben LOncle Soul: Hallelujah!

(Jai tant besoin de toi)9. Bombay Bicycle Club: Luna10. Tensnake ft. Nile Rodgers & Fiora:

Love sublime

GLAZBA I STAVOVILaibach ve} vi{e od tri desetlje}a intrigirai publiku i kritiku u Evropi

Otpor je uzaludan

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 23.4.2014 20:21 Page 58

Jerome David Salinger (J. D. Salinger)je pisac za kojeg se ~esto tvrdi da jenajzna~ajniji poslijeratni ameri~ki pisac.Intrigantan je {iroj javnosti zbog toga {tonije mario za slavu i uspjeh, {tovi{e to ga jesmaralo, a iznimno je zanimljiv i poznatpostao ba{ zbog toga {to nije `elio bitipoznat. Rodio se 1. sije~nja 1919., apreminuo 27. sije~nja 2010. godine.

Tri godine nakon Salingerove smrti prednama je zanimljiv dugometra`ni dokument ar -ni film. Scenarij za film je napisao, a potomga i re`irao SShane Salerno, koji je ujedno ijedan od produ cenata. Salinger jeposljednjih pedeset godina svog `ivotaproveo u izolaciji, a ostavio je planove zaposmrtnu objavu pet romana, 2015. godine.Prestao je pojav ljivati se u javnosti, nopisao je redovno i za svoju du{u, kako je1974. rekao za New York Times.

Salingerov sin i udovica CCollen ONeillo filmu nisu `eljeli razgovarati niti susura|ivali sa autorom. Salerno je, navodno,potro{io dva miliona dolara svog novca zaputovanje diljem SAD-a i Europe tragaju}iza materijalima za biografiju i film.Biografija The Private War of JD Salingerima 700 stranica, mnogo do sadanepoznatih fotografija i pisama, te nizdetalja iz autorovog `ivota. Mnogimkriti~arima film se nije dopao. SamSalinger, na`alost, nije `iv pa ne mo`edemantirati niti potvrditi navode dana{njihbiografa (le{inara). U stvaranju biografijei filma sudjelovali su Salingerovi ~lanoviobitelji, prijatelji, ljubavnice, kolege izrazreda, susjedi, urednici, izdava~i,pojedinci s kojima se dru`io, a da o tomenisu znali ~lanovi njegove obitelji itd.Salinger, dok je bio `iv, nije autorizirao nitijednu svoju biografiju. Za neke Salinger jebio lud ~ovjek, za druge je bio ameri~kiTolstoj. Posljednji intervju Salinger je dao1980. godine.

Lovac u `itu objavljen je 1951., imao jeogroman uspjeh i postao jedan od

najutjecajnijih ameri~kih romana 20.stolje}a. Salinger je nakon toga 1953.objavio zbirku Devet pri~a, pa Franny iZooey (1961.), te dvije novele Podignitevisoko krovnu gredu, tesari i Seymor - uvod(1963.). Njegovo posljednje objavljenodjelo, novela Hapworth 16, 1924, iza{la jeu ~asopisu The New Yorker 19. lipnja1965. Odbijao je, na najdirektnije na~ine,mnoge slavne re`isere, koji su poku{avalida adaptiraju njegov roman za film, bijesanzbog adaptacije jedne njegove kratke pri~e.

Nekima je prekidao vezu kada bi gazvali telefonom, nekima je zatvarao vratapred nosom kada bi mu osobno do{li ispredku}e... Rekao je vozdra povr{nosti,popularnosti, te raznolikim le{inarimakoji se kite tu|im. Iznimno zanimljivdokumentarni film. Preporuka distribu te -rima, te gledateljima. Salinger je premije -rno prikazan u Muzeju suvremeneumjetnosti u New Yorku. (D. Jane~ek)

KINO KRITIKA

Film Salinger (SAD, 2013.); scenarij i reija: Shane Salerno

24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA 59

KULT MARKETAFRIKA EXPRESS

Michele LupoAfrikaExpressigrani jefilm iz1976.godine.Scenarijza film

napisali su Mario Amendola, BrunoCorbucci i Gabrielle Martin, a film jere`irao Michele Lupo. Ovo je komedijao nezavisnom trgovcu kojem je ljubimac~impanza, a sve {to `eli jeste otvoritibenzinsku crpku u Detroitu.

Ocjena: 4

DANI NOGOMETA

David SerranoMischaAlexander,DavidSerrano iJean vande Veldenapisali suscenario zafilm Dani

nogometa. Re`irao ga je DavidSerrano. Antonio izlazi iz zatvora tepoku{ava okupiti nogometnu ekipusa~injenu od njegovih prijatelja.Problem je jedino u tome {to oninemaju talenta za nogomet...

Ocjena: 4

JEDNOSMJERNA ZAANTIBES

Richard HobertRichardHobertnapisao jescenario te2011. re`iraofilmJednosmjernaza Antibes.Ovo je jednaneobi~na pri~ao neobi~nojavanturi

jednog starca na samrti, ~ija djecarazmi{ljaju o tome kako }e podijelitinjegovu imovinu. Starca pomo}nicakrade, pritom je on i poluslijep... No,odlazi na putovanje u mjesto gdje `ivinjegova ljubav iz mladosti.

Ocjena: 4

AMERI^KI BOX OFFICE

1. The Other Woman(Nick Cassavetes)

2. The Quiet Ones (John Pogue)3. Brick Mansions (Camille Delamarre) 4. Locke (Steven Knight)5. For No Good Reason (Charlie Paul)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Utrka `ivota (Ron Howard, CrossCreek Pictures, Blitz film i video)

2. Obrana i za{tita(Bobo Jel~i}, Spiritus Movens, Blitz film i video)

3. Diana (Oliver Hirschbiegel,Ecosse Films, Blitz film i video)

4. Kockanje(Brad Furman, Appian Way)

5. ^udovi{ta sa sveu~ili{ta(Dan Scanlon, Walt Disney)

Vozdra leinari

NIJE @ELIO BITI POZNATPo~ast velikom Jeromeu Davidu Salingeru

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 23.4.2014 19:13 Page 59

SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.60

U ^ETIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]BH. INFO

Na predstoje}em Cannes Film Festivalupremijerno }e biti prikazan filmski omnibusMostovi Sarajeva. Me|u trinaest autora je ibosanskohercegova~ka rediteljica AideBegi}. Njen film zove se Album, a filmkroz pri~u o Sarajevu govori o iskustvima izpro{losti i upozorava da se sli~ne stvari nedogode u budu}nosti.

Na prvi dan Vaskrsa, ali i Uskrsa, 20.aprila, Srpsko prosvjetno-kulturno dru{tvoProsvjeta iz Mostara uprili~ilo je prijem zaosobe iz javnog kulturnog, politi~kog ivjerskog `ivota. Prijem je odr`an uspomen ku}i Svetozara ]orovi}a, vele nabljesku. Nakon pozdravnih rije~i uslijedilaje, naravno, prigodna zakuska.

Izlo`ba umjetnika Smaila BateBostand`i}a otvorena je u ponedjeljak, 21.aprila, na Akademiji likovnih umjetnosti uSarajevu. Posjetioci mogu vidjetiBostand`i}eve slike ra|ene tehnikom uljena papiru, kao i radove od karamike iskulpture. Ova izlo`ba, koju je otvoriolikovni kriti~ar Vojislav Vujanovi}, bi}epostavljena do 1. maja.

Na sceni Narodnog pozori{ta Tuzla uutorak je uprili~eno premijerno izvo|enjepredstave Antigona, koja je nastala kaorezultat polugodi{njeg rada Dramskesekcije Katoli~kog {kolskog centra Sv.Franjo - Op}a gimnazija Tuzla,informi{emo se na tuzlarijama 22. aprila.Rediteljica predstave je IvanaMilosavljevi}.

I jo{ ne{to i iz Tuzle i sa tuzlarija. Otvorenje regularni poziv za prijavu filmova zaslu`beni program III Tuzla Film Festivala -ju`noslavenog filma, koji }e se odr`ati od10. do 14. septembra 2014. u Tuzli. Pozivje otvoren za filmove u ~etiri kategorije:dugometra`ni, kratki igrani, dokumentarni ianimirani film.

Odli~an beogradski bend D`a ili bu uSarajevu nije svirao dvadeset i tri godine.Pa je red da ih ugostimo... Konkretno,priliku }e im pru`iti organizatori iz ProROCK Cluba Johnny, u subotu 26. aprila,sa po~etkom u 21 sat. D`a ili bu u glavnomgradu BiH promovi{e svoj {esti studijskialbum Kukovo leto... I jo{ nekolikoprethodnih.

Svoj novi sarajevski koncert grupaSkroz }e odr`ati u City Pubu, 24. aprila.Na tom nastupu }e, usput, promo vis -ati i novu pjesmu, koja se zove Vila. Takompozicija je tre}i singl koji }e, pak,biti uvr{ten na njihov ~etvrti studijskialbum, a spot je re`irao EEnes ZlatarBure.

Vila je pjesma koju je frontmenovog benda AAdnan [aran napisao jo{1996., kada je Skroz i po~eo aktivnodjelovati na na{oj muzi~koj sceni. Kadsmo spremali pjesme za prvi album,Vila nije u{la u u`i izbor iz razloga {totada nismo uspjeli da uskladimoaran`man sa muzikom i tekstom. Naakusti~noj gitari je zvu~ala puno boljenego kad bi bend poku{ao da je odsvira.Vjerovatno je trebalo vremena dasazrijemo za ovu pjesmu i iskreno jeiznesemo. Jako smo sretni da smo jeipak snimili i prezadovoljni smo kakodanas Vila zu~i, a zasluge za to snosisvakako producent \ani Pervan,posudili smo info od Agencije FENA,~isto da se [aran ne bi ponavljao.

Ako novi album grupe Skroz budekao i prethodni, Regija, eto i novemuzi~ke radosti.

ADNAN ARAN, frontmen grupe Skroz iz Sarajeva

Udarila Vila na...

MILI TIRO, producent 12. Mostar Blues & Rock Festivala

Foto: Mario Ili~i}

MILI TIROKao i prethodnih godina, bit }eorganizovane i video projekcije,slu{aone i koncerti umostarskim barovima

Foto: Mario Ili~i}

Cetri oka:Cetri oka.qxd 23.4.2014 20:37 Page 60

24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA 61

[ta se de{avalo izme|u kratkog filma Pismo idokumentarnog filma Granica?

Prvo je, dakle, bila pjesma i video spot za PismoMilanu, u kojem smo nas dvojica obi{li strati{ta u BiH iu Hrvatskoj. Taj na{ put je izazvao brojne reakcije,negodovanja, ali i podr{ku. Na YouTubekomentarima je zapo~eta prava mala rasprava, noovaj put je to izgledalo nekako civilizovano ikonstruktivno. Onda su nas, povodom toga,kontaktirali iz Mebius filma i rekli kakobi napravili filmi} o cijeloj toj pri~i.Tako smo onda Beogra|anin MMilanColi} i ja razgovarali o na{imiskustvima, strahovima i pred rasu -dama o onom drugom, i kako smouspjeli da to prevazi|emo. Nakon {to jetaj kratki film prikazan dobili smo jo{ vi{ereakcija, ali ovaj put je podr{ka bila puno ve}a.Ljudi su nakon Pisma bolje razumjeli pjesmu,ali su i shvatili da je to na{a li~na pri~a, pa suse valjda prona{li u tome. E, tek sada smo kodfilma Granica, koji je nastavak cijele pri~e.Rediteljica AAda Sokolovi} je sa ekipomobi{la dvije {kole, jednu u Sarajevu i druguu Isto~nom Sarajevu, pustila im pjesmu ifilm Pismo, te snimala njihove reakcije ikomentare. Meni, kao autoru pjesme, bilo je

zanimljivo posmatrati cijeli taj put, od YouTubekomentara, preko nekih rasprava, pa sve do tog dijalogakoji je uspostavljen u filmu. Ako jedna pjesma izazovetako ne{to, onda je to veliki uspjeh.

A, {ta je to u Pismu bilo i {ta bi tek u Granicitrebalo biti zanimljivo gledaocima?

U Pismu smo imali mojuodnosno Milanovu pri~u, doku Granici mi uop{te nismo u

prvom planu, negosrednjo{kolci koji pri~aju o

svojim iskustvima istavovima. Ispostavilo se

da ima mnogo mladih ljudi koji razmi{ljajusli~no kao i mi, no oni se uop{te ne vide i ne

~uju, jer medijima vi{e odgovaraju sva|e,prepucavanja i prijetnje. U ovoj dr`avi ima

puno ljudi koji su spremni na iskreni dijalog,no na`alost takvih je najmanje u politici.

Da li }e Granica i}i prekogranice?

Vjerujem da }e se poku{ati odr`ati{to vi{e premijera. Nakon toga }e biti iTV premijera, a onda }e film bitidostupan i na internetu.

ADNAN HAMIDOVI FRENKIE, muziar iz Tuzle

Pripreme za tradicionalni, 12. MostarBlues & Rock Festival ulaze u zavr{nidio. Odre|eni su datumi i zavr{enipregovori sa izvo|a~ima, pa i ove godinemo`emo o~ekivati niz dobrih koncerata.

Praznik bluesa i rocka po~et }e usrijedu, 16. jula, a kao i prethodnihgodina, bit }e organizovane videoprojekcije, slu{aone i koncerti umostarskim barovima, u programunazvanom Blues Corners. Dan poslije,nakon ceremonije otvaranja Festivala, nasceni Muzi~kog centra Pavarotti uvodni nastup izvest }eameri~ki kantautor Keegan McInroe. Ovaj Teksa{anin }e, uzpratnju akusti~ne gitare, odsvirati svoje blues numere, ali i nekeod najpoznatijih delta-blues standarda. Hercegova~ki band Vjeka& Electric Blues Project, ina~e grupa iskusnih svira~apredvo|ena poznatom mostarskom pjeva~icom i edukatoricomVjekoslavom Raspudi}, odsvirat }e neke od najzna~ajnijih bluesi rock klasika. Nosilac programa prve ve~eri je legendarni CocoMontoya. Ovaj ameri~ki gitarista je ve} na po~etku karijeresvirao sa Albertom Collinsom, a slavu je stekao u institucijibluesa zvanoj John Mayall & the Bluesbreakers. Radi se o

ljevorukom gitaristi, koji koristi upside-down polo`aj `ica, stil koji su proslaviliOtis Rush i Albert Collins, veli MMili Tiro,producent 12. Mostar Blues & RockFestivala.

E, ne}emo ba{ sve najaviti, tek smo uaprilu. Ipak, evo jo{ malo... U petak, 18.jula, festivalska produkcija seli u prostorSportskog centra Kantarevac, a ovufestivalsku ve~er }e otvoriti beogradskiTexas Flood, grupa koja dugi niz godinanjeguje blues-rock pravac, a posebno

treba istaknuti njihove izvrsne gitarske dionice. VlatkoStefanovski Trio nije potrebno posebno ni predstavljati... I bi}eto pravi uvod za koncert Erica Sardinasa, ameri~kog gitarskogvirtuoza, koji na rezonator gitari svira slide stil, a poznat je i potome {to na koncertima ~esto zapali gitaru, pa je tako tokomnastupa u Sydneyju zadobio i opekotine. Ovaj kontroverzniumjetnik gitaru je po~eo svirati u {estoj godini `ivota, i to kaoljevak, da bi se kasnije proslavio kao desnoruki gitarist kojinikoga ne ostavlja ravnodu{nim, pa je nastupao i na turnejamaSteveja Vaija, obja{njava Tiro.

A, ima jo{ vremena do 12. Mostar Blues & Rock Festivala.

Mostarski praznik bluesa i rocka

U politici je najmanje iskrenih ljudi

Foto: Mario Ili~i}

Cetri oka:Cetri oka.qxd 23.4.2014 20:38 Page 61

SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.62

1. Jesu li u Beogradu i danas devojke ljute?Ljute, nego {ta su! I ne samo {to su ljute, ho}e i da udare!

19. Tange ili badi}? Tange, uvek, jako mi lepo stoje.

5. [ta ne morate imati u fri`ideru? Kom{iju.

7. Koga bistepoveli napusto ostrvo? Kozu.

2. Je li te`e svirati ili pjevati?Najte`e je sinko obadvoje, a jedna plata...

4. Kako se osje}ate u Sarajevu? Odli~no.

10. [taste bili upro{lom`ivotu? Govedo.

18. Osobakoja Vam idena ganglije? Miki Maus.

20. A, begovaili {kembe~orba? Begova vala,nisam ti ja od{kembeta.

6. Da li vam je dra`i 1. maj ili29. novembar?U, to je te{ko pitanje. Mila su mioba, mada... Ipak 1. maj, tad jemoj ro|endan, a i od druga TTita.

8. [ta obaveznonosite na pla`u? ^eki}.

by DINO BAJRAMOVIC

9. Da niste to {to jeste, {ta biste bili?Biljni apotekar ili dreser slonova, amo`da i geolog avanturista.

Foto: Milutin Stoj~evi}

14. [ta obla~ite kada `elite izgledati moderno?Kimono i haltere.

16. Opi{ite Sr|ana Gojkovi}a Gileta u tri rije~i? Moj veliki prijatelj.

11. Jeste limeteoropata? Da, sve vi{e.

15. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ru`an i glup? Bez sumnje, ru`an i glup!

17. S kim biste voljeli otplesati tango? Naravno, s GGiletom.

12. Koliko ima istine

u izreci:

Ako i jesmo bra}a,

kese nam

nisu sestre?

Mnogo.

VLADA DIVLJAN, beogradski muziar:

U friideru ne moram imati komiju

3. Da li ste kao mali sanjali

da }ete biti direktor, ne~ega?

Jesam, zatvora.

21. Poruka~itaocimana{egmagazina? @ivi bili!

13. Da li je{utnja zlato? ^esto.

Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd 23.4.2014 15:45 Page 62

KLIN ^ORBA

Analiti~ari tvrde da u ovoj dr`avi svaki {esti stanovnikzaspi gladan. Naravno, takav i osvane, jer za njegaili nju novi dan gotovo nikad nije i nova nafaka.Pritom, statistike i brojke koje se vezuju za ljude redovnozamagljuju na{u percepciju stvarnosti, tome valjda islu`e, pa se uglavnom ne sjetimo da je ta neka {estica ustvarnosti raspore|ena potpuno druga~ije nego {to jemarketin{ka igrica u kojoj je svaki stoti kupac dobitnikne~ega. Igre na sre}u i igre na nesre}u imaju potpunorazli~ita pravila. To, zapravo, zna~i da u jednoj{esto~lanoj porodici glad i neima{tina ne mori samo{estog nego svih {estoro; i djecu i bebe i oca i majku itrudnicu i bolesnog djeda... Koncentracija statisti~kigladnih {estica ponekad je gusto na~i~kana u cijelojjednoj mahali. Stoga valjda i imamo toponime kaoGladno Polje, Zloku}e, Gladu{a itd.

Zadriglom i oko{talom dru{tvenopoliti~kom sistemukoji je kod nas na snazi u posljednje dvije decenije,ove su gladne {estice indirektna prijetnja. S njimaapsolutno ne mo`ete ra~unati na uspostavu nadasvepoeti~ne a istovremeno efikasne floskule javni red i mirpomo}u koje se dresira gra|anska poslu{nost. Gladni suredovito izvan kontrole dru{tveno prihvatljivih normipona{anja jer njihova sloboda po~inje i zavr{ava nasvijesti da nemaju {ta izgubiti. Oni svakodnevnonaru{avaju re~eni red i mir burljaju}i po kontejnerima sasme}em, {to u`asno uznemiruje slijede}i krug petica i~etvorki, koje pomo}u raznih trikova jo{ nekakouspijevaju osigurati dva obroka dnevno. Ovi, pak, jedvadiholje u strahu da bi mogli izgubiti i to - te se, kolikosutra, priklju~iti onim beznadnim Gladu{anima. Ti drugi,ti koji vje~ito drhte od straha da }e izgubiti to malo jada,oni su jo{ opasniji. Ba{ onako i onoliko koliko je opasnijipas kojem neko poku{ava oteti kost koju upravo glo|e odnjegovog pregladnjelog pse}eg brata koji vi{e nema snagei volje za borbu. Svaki peti ili svaki ~etvrti gra|anin ovezemlje koji svakodnevno drhti na samoj granici gladimogao bi, jer on se jo{ uvijek i tome nada, ne samouznemiriti i unerediti ~itav ovaj be{}utni politi~ki sistem,nego ga i snagom vlastitog egzistencijalnog strahasamljeti u historijski prah i pepeo. Mnogi politi~ki lideri u

ovoj zemlji ni nakon sedmog februara nisu osvijestilisilinu i potencijal tog ogromnog akumuliranog strahamase koju su doveli i ostavili na rubu egzistencije.Jednom, kad ta sila provali i posljednju branu, sve }e sepretvoriti u mulj.

Zasad, stopa smrtnosti me|u kokuzima se jo{ uvijekkre}e u po`eljnom pravcu, gledano iz perspektivePrvih, dakle, onih koji upravljaju na{im `ivotima.Zar nije sjajno {to ovi gladnjakovi}i sami upadaju usmrtonosne zamke, a {to ih, uz sve one stupice koji im jesistem podmetnuo, ubrzano prorje|uje? Ovih dana su se uSarajevu gra|ani potrovali ljupkom biljkom convallariamajalis iliti |ur|evak. Hajde da je jedna osoba pogrije{ilamisle}i da je rije~ o ljekovitoj aromati~noj biljci srijemo{pa da ka`emo: gre{ke se de{avaju. Zabrinjavaju}e jezapravo to {to su ~etiri osobe istovremeno na razli~itimmjestima posegnule za otrovnom biljkom. To ve} ukazujena izostanak uro|enog opreza, odnosno da glad ne bira ine koristi se razumom. Njoj (gladi) svaki je put i na~in dase dokopa hrane prihvatljiv. Da li smo ikad ~uli da se nekina{ bogatun otrovao gljivama ili la`nim srijemo{em? Ilida je nagazio na neku od bezbrojnih mina zasijanih poovoj zemlji u poku{aju da pre`ivi beru}i gljive,borovnice, kupine, drva, staro `eljezo? Nismo. Za njih sejutrom pripremaju vitaminski kokteli, takozvanevitaminske bombe. Ako ih spopadne kakva bolest, ona{em }e se tro{ku na}i vrhunski ljekari, {to kod nas - {todiljem svijeta, koji }e ih dr`ati ne samo na `ivotu nego ina vlasti, po cijenu da sve vitalne odluke i zakoni ~ekajunjihovo izlje~enje. Njihov je potpis na odluci o socijalnimdavanjima kudikamo vredniji od svih `ivota nepreglednemase gladnih koja obuhvata svakog ~etvrtog, petog i{estog stanovnika Bosne i Hercegovine. Zato je pravasre}a {to postoje otrovne gljive i trave, i mine naravno,kao i dovoljno nebodera s kojih se gladni, nesretni ibolesni mogu strmeknuti. Svakako je rije~ o masimalodu{nih koji u pravilu ne izlaze na izbore. Ko nema{ta izgubiti taj se vi{e ne nada ni da bi mogao ne{to dobitiili promijeniti nabolje. Dakle, svaki {esti gra|anin ovedr`ave je u svakom pogledu izgubljen. Ostaju ovi ~etvrtii peti koji zasad podmuklo re`e na svakoga ko impoku{ava oteti kost oko koje su se zabavili.

Zasad, stopa smrtnosti meu kokuzima se jo uvijek kree upoeljnom pravcu, gledano iz perspektive Prvih, dakle, onih kojiupravljaju naim ivotima. Zar nije sjajno to ovi gladnjakovii samiupadaju u smrtonosne zamke, a to ih, uz sve one stupice koji im jesistem podmetnuo, ubrzano prorjeuje?

KAD ZAMIRI[E \UR\EVAKPi{e: FADILA NURA HAVER

24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA 63

Fadila:Iluzije.qxd 22.4.2014 17:16 Page 63

SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.64

CITROEN C ZERO: Vozilo budu}nosti!

Ovoga puta pozornost }emo posvetitigradskom elektri~nom modelu CitroenC Zero, ~ije performanse govore kakoje francuski automobilski gigant uvijek korakispred konkurencije. Najve}a brzina od 130km na sat i autonomija od 150 kilometaradovoljne su za svakodnevna putovanja. Napodu su dvije papu~ice, ona od gasa ipapu~ica ko~nice. Ukoliko `elite pokrenutimotor, nema prepoznatljivog brundanjamotora, samo zvu~ni signal koji vasupozorava kako ste upravo upalili Citroen CZero. In`enjeri iz Citroena osmislili surevolucionarni sustav koji dopunjuje baterijekada vozilo usporava. Tijekom usporavanjavozilo pretvara kineti~ku energiju vozila uenergiju za napajanje baterija. Tako usamom vozilu postoje dva izvora energije,onaj iz akumulatora i drugi koji akumuliraenergiju tijekom vo`nje i nadopunjujebateriju. Na instrument plo~i nalazi se pok a -zi va~ koji neprestano informira voza~a opotro{nji i stanju baterije, kako bi voza~optimalnijim re`imom vo`nje mogao pre}i{to vi{e kilometara. Koliko smo daleko odzapada i koliko su daleko oti{lepojedine ~lanice EU-A govori ipodatak da je Citroenu C Zerozbog iznimne {tedljivostiomogu}en besplatni pa r -k ing u ve}ini euro p -skih gra do va.

Citroen C Zero je potpuno elektri~novozilo, bez rezervnog benzinskog spremnikagoriva. Voza~i koji se odlu~e za taj modelautomobila mogu zaboraviti na posjetbenzinskim stanicama. Pokre}e gaelektromotor koji razvija 67 konjskih snaga,a napaja litij-ionska baterija zapremine 16kWh. Ona je sasvim dovoljna da zadovoljipotrebe motora, rashladnog ure|aja isustava grijanja. Kada se baterija potpunoisprazni dovoljno je u blizini imati ku}nuuti~nicu od 220 Volta i spojiti kabel zanapajanje, koji dolazi uz vozilo, i za devetsati Citoen C Zero spreman je za pokret.Ukoliko vam, ni to nije dovoljno, u dodatnojopremi nalazi se 16 amperski kabel kojegtako|er mo`ete spojiti s uti~nicom i takoskratiti punjenje baterija na samo {est sati.Unutra{njost kabine Citroena C Zero jesimpati~na i ekonomi~na. Instrumenti su uskladu s vozilom, digitalni i precizni. Nasredi{njoj plo~i su pokaziva~ brzine, stanjepogonske ba -

te rij e i informacije putnog ra~unala. Iako seradi o gradskom vozilu, malih dimenzijaCitroen C Zero ima prtlja`ni prostorzapremine 166 litara, uz mno{tvo pretinaca iprostora za odlaganje stvari. [to se gadgetati~e Citroen se i ovoga puta potrudio iponudio Citroen e touch sustav koji jeugra|en u model C Zero. Najva`nije dvijeusluge u sustavu su lokalizirani poziv zahitne slu~ajeve i lokalizirani poziv zaasistenciju. U vozilu se nalazi integriranimodul koji u sebi ima GPS sustav i SIMkarticu. Mogu}e je precizno lociranje vozila teotklanjanje pote{ko}a u najkra}em mogu}emvremenu. Tako|er u serijskom paketu opremeje i Bluetooth funkcija za be`i~no povezivanjeure|aja sa zaslonom automobila. Ciroen CZero ima {est zra~nih jastuka, sustavelektronske stabilnosti vozila ESP, te sustaveABS i AFU koji uvelike poma`u prilikomko~enja. Na zapadnom tr`i{tu Citroen C Zero

stoji oko 56 tisu}a konvertibilnih maraka.

P E T A B R Z I N A

Pi{e: MARIO ILI^I]

Auto:CRNA.qxd 22.4.2014 16:52 Page 64

ISPRAVNA-oglasi sedmica-911:ISPRAVNA-oglasi.qxd 24.4.2014 1:31 Page 6

ISPRAVNA-oglasi sedmica-911:ISPRAVNA-oglasi.qxd 24.4.2014 1:32 Page 7

ISPRAVNA-oglasi sedmica-911:ISPRAVNA-oglasi.qxd 22.4.2014 15:21 Page 1

www.slobodna bosna.ba

portal slobodne bosne

najveca tvornicadnevnih vijesti u bIh