slobodna bosna [broj 673, 8.10.2009]

ZLATNI LJILJANI PROTIV DR@AVE: SKICE ZA PORTRET PATKOVI]A I RAD@E

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

Volim tr~ati, a jo{ mi je dra`e kad ne moram tr~ati

EKSKLUZIVNO ZA SB Usain Boltwww.slobodna-bosna.ba

KRV JE PALA[TA SAD?

Ho}e li sudbinu BiH ure|ivati huliganiHo}e li sudbinu BiH ure|ivati huligani

SMRT VEDRANA PULJI]A Dva grada, dvije istine

Smrt Vedarana Pulji}a, mladog navija~a“Sarajeva“ u [irokom Brijegu, otvorila jePandorinu kutiju nacionalisti~ke retorike,mr`nje i netrpeljivosti; dok se ovda{njimediji upiru ne bi li dokazali ko je pro{lenedjelje po~eo rat na ulicama [irokogBrijega, navija~i Sarajeva pitaju samojedno - ko je i za{to ubio njihovog mladogsugra|anina

BUTMIRSKI SAMIT G8 [ta nude Bildt i Steinberg

“Slobodna Bosna“ otkriva sadràj doku-menta s kojim }e Carl Bildt i JamesSteinberg iza}i pred lidere osam politi~kihstranaka u BiH na pregovorima u vojnojbazi Butmir

OD KARAD@I]A DO DODIKA Lideri se mijenjaju, platforma ostaje

Aktuelni srpski vo`d Milorad Dodik dosljedno slijedi politi~ku platformu ratnogzlo~inca i dugogodi{njeg lidera SDS-aRadovana Karadì}a; Na{a novinarkaanalizira Karadì}evu politi~ku strategijukoju je kreirao u svojim skrovi{tima i u tajnim pismima slao vrhu SDS-a i poredi jesa javnim istupima Milorada Dodika

NAFTNA AFERA Rat za Naftne terminale u Plo~ama

Hrvatski poduzetnik Jasminko Umi~evi},suvlasnik kompanije “Deltagrip“, prvi put zabh. medije iznosi svoju verziju pri~e o tro-godi{njoj poslovnoj suradnji “Deltagripa“ sNaftnim terminalima Federacije BiH uPlo~ama i odgovara na optu`be da uPlo~ama uìva povla{ten staus

NOGOMET Utakmica decenije u Tallinnu

Narednog vikenda nogometnareprezentacija BiH u Estoniji igra vjerovat-no odlu~uju}u utakmicu kvalifikacija zaodlazak na Svjetsko prvenstvo 2010.; EmirSpahi} i Miralem Pjani}, bh. reprezentativcikoji grade nogometnu karijeru uFrancuskoj, za na{ list govore o utakmici uTallinnu, sjajnoj sezoni u svojim klubovima iokr{ajima Lige prvaka

EKSKLUZIVNO ZA “SB”Usain Bolt, najbrì ~ovjek na svijetu

USAIN BOLT, fenomenalni, neuhvatljivisprinter sa Jamajke, koji je svojim svevre-menskim svjetskim rekordima zaprepastio

(ne samo) sportski svijet, u razgovoru sana{om novinarkom, obja{njava “tajnu svoguspjeha”, govori o svojim sportskim korijen-ima, ljubavi prema “rodnoj grudi”, kolega-ma, prijateljima

BLAGO SA TITANICA Originalni artefakti izronjeni saolupine slavnog broda

Dobro poznata pri~a o najslavnijem brodusvih vremena, luksuznom TITANICU koji je 1912. potonuo na svojojprvoj plovidbi, na nov i poseban na~inispri~ana je putuju}om svjetskomizlo`bom originalnih predmeta koji su uronila~kim ekspedicijama izva|eni protek-lih godina sa olupine broda; na{a novinarkaposjetila je ovu nesvakida{nju izlo`bu kojarekonstrui{e atmosferu sa tragi~nog brodaza koji se vjerovalo da je nepotopiv

8.10.2009. I SLOBODNA BOSNA 3

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Danka SAVI],

Mehmed PARGAN, Mirha DEDI], Nermina [UNJ, Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],

Adisa BA[I], Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213

FIMA BANKA d.d. SARAJEVO137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.ba

12

24

32

38

58

46

50

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

SLOBODNA BOSNA I 8.10.2009.4

VU^KI] DLAKU MIJENJA

Talentirani fudbalerNewcastlea Haris Vu~ki} nakorak do dresareprezentacije BiH Nakon pro{lonedjeljnog pisanjaSlobodne Bosne kako se NS BiHodlu~io za ofanzivu te da èli u na{eredove dovesti mladog Harisa Vu~ki}a,igra~a Newcastlea i jednog od najtalen-tiranijih mladih fudbalera Evrope,Slovenci su se uspani~ili i èle na svena~ine mladog igra~a bosanskih korije-na zadràti u svom timu. Vu~ki} se ovihdana nalazi na okupljanju slovena~keU-19 reprezentacije koja se sprema zautakmice kvalifikacija za odlazak naEvropsko prvenstvo naredne godine.Slovena~ki novinari opsjedaju mladogVuk~i}a, traè}i njegovo mi{ljenje otome {ta }e poduzeti u budu}nosti.Haris im je potvrdio kontakte s NS BiH.“Istina je, Bosanci su me ve} kon-

taktirali, bilo je nekoliko kontakata,no za sada nema ni{ta konkretno.“Vu~ki} je kazao kako mu je veomate{ko da se odredi o svojoj budu}nosti.

Slavko Jovi~i} Slavuj odlu~io je, ukoliko muto uop}e po|e za rukom, ubudu}e biti oprezan urazgovoru sa novinarima a svaku rije~ “izvagati”prije nego je javno izgovori. Jovi~i}a je, naime, ujavnosti poznatog kao nekog kome “vaganjerije~i” ba{ ne ide od ruke, zbog komentiranjarazloga propasti poku{aja da na{a himnakona~no dobije tekst, ovih dana itekako zaboljelaglava. Govore}i o rezultatima rada Komisije zaizbor teksta himne, Jovi~i} je kazao kako vi{ene}e sudjelovati u njenom radu. U SNSD-u,odnosno “ u njegovom narodu” mu je, me|utim,zamjereno obrazloènje koje je dao za takvuodluku. ““Ne mogu ugoditi nikome, pa ~ak niovim mojim budalastim Srbima”, kazao jeJovi~i} za dnevnu {tampu. I mada tvrdi kako gaje novinar pogre{no citirao i da je zapravo rekao“nekim” mojim Srbima, njegova je izjavamunjevitom brzinom prenesena u medijima uRepublici Srpskoj a stigla je i do u{iju strana~kih{efova. Mobilni telefon Slavka Jovi~i}a navodnone prestaje da zvoni, a Jovi~i}u valja odgovoritina desetine poziva ali samo jedno pitanje: koga tinaziva{ budalastim Srbinom?! Ve} se spekulirakako je Jovi~i}, kada je izrekao takvu kvalifikaci-ju o svom narodu, mislio na svoju strana~kukolegicu DDu{anku Majki} koja je u Domu naro-da zajedno sa ostalim delegatima uz reda srpskognaroda, uz obrazloènje kako “tekst himne nemaemocija”, glasala protiv Prijedloga zakona odràvnoj himni BiH. Procedura izbora tekstatako je vra}ena na po~etak a Komisija jepotro{ila 33. 000 maraka, odnosno po 3.000 zasvakog od 11 ~lanova Komisije. Uz to }e izbudèta, autori teksta DDu{an [esti} i BBenjaminIsovi} podijeliti jo{ 30.000 maraka nagrade zapobjedni~ke tekstove na anonimnom konkursuraspisanom krajem pro{le godine. No, uzaludnopotro{en novac za komisije u BiH i nije najve}a{teta. Kako zakonska procedura nalaè, novipoku{aj usvajanja zakona o himni u dràvnomParlamentu bit }e mogu} tek za {est mjeseci. Dotada }e na{i sportski reprezentativci i dalje naterenima {utjeti uz svoju himnu a kako pred-stavnici u Parlamentu nisu zadovoljnidosada{njim rje{enjem “teksta bez emocija”,malo je vjerovatno da }e sredinom marta sve i}imnogo lak{e. Jedan od razloga je to {to je ~lanuKomisije Slavku Jovi~i}u ozbiljno zamjerenonepo{tivanje jedinstvenog stava srpskih delegata.Uz to, ima Jovi~i} jo{ jednu glavobolju, starijuod aktuelne situacije u kojoj se na{ao. U

nemilosti “nekih svojih Srba” se, naime, na{aojo{ od trenutka kada je strana~koj kolegiciMajki} uputio nespretno formuliran kompliment,bar Jovi~i} tvrdi da je to bio kompliment.Majki}ka je, naime, jednom prilikom u zgradudràvnog Parlamenta do{la odjevena u teget odi-jelo i sa nezaobilaznim detaljem kojim upotpunj -uje garderobu, kravatom. ““Kolegice, jeste li todobili posao stjuardese?”, pitao je Jovi~i} i odtada, navodno, za strana~ke kolege i pred-stavnike Srba u dva doma Parlamenta vaì kon-statacija da su Jovi~i} i Majki} kao “dva roga uvre}i”. Majki}eva, ina~e, vaì za SNSD-ovkukoja ni o ~emu ne odlu~uje dok ne dobije pre-cizne instrukcije strana~kog {efa MMiloradaDodika. Jovi~i}u, stoga, koji tako|er mora slu{ati{efa iz Lakta{a, nije bilo lako ni tokomusagla{avanja teksta himne udovoljavati èljamakoje su mu suflirane iz Republike Srpske. Tokomrazmatranja 339 tekstova za himnu pristiglih nakonkurs, navodno su ~lanovi Komisije danima~itali i prijedloge u kojima bi ljepote BiH trebaloda oslika i stih, ako se tako nazvati moè, “rakijauz poga~u vru}u”. Jovi~i}a su navodno zvali saSokoca kako bi mu sugerirali da bi se u nekoj odstrofa obavezno trebao na}i i stih o RRadovanuKaradì}u. Ni{ta manje iznena|eni ~lanoviKomisije nisu bili ni ~itaju}i brojne plagijatepristigle na konkurs, pa ~ak i originalnu pjesmuAlekse [anti}a Ostajte ovdje. U “pre~i{}enom”tekstu himne, usagla{enom ne bez raspravame|u ~lanovima Komisije, kona~no se na{ao icjelovit naziv na{e dràve, za razliku od prvo-bitnog gdje se u jednoj strofi pominjala Bosna au drugoj Hercegovina. U tekstu se kona~nospominje i na{e more. Me|utim, srpski su pred-stavnici u Parlamentu BiH na{li da kona~ni,pre~i{}eni tekst vi{e nema emocija. Ispostavilose, tako|er, da je Jovi~i} bio jedini predstavnikSrba u Parlamentu koji je podrào prijedlog a jo{se usudio nazivati svoj narod budalastim.

Kako bi mogao pro}i naredni poku{ajKomisije, odnosno dràvnih parlamentaraca dana{a himna kona~no dobije i tekst, moè se ve}sada naslutiti i iz komentara ~lana KomisijeJovi~i}a. Za~udo, nije èlio komentiratiunutra{nje sukobe ~lanova Komisije, odnosnozastupnika u Parlamentu, nije èlio razgovarati osukobu s kolegicom Majki}, ne èli da ga novi -nari citiraju niti vi{e èli biti ~lan Komisije zaizbor teksta himne Bosne i Hercegovine.

(N. [unj)

Poslanik SNSD-a SlavkoJovičić zbog “dugog jezika” unemilosti stranačkih kolega

JADNA TI MAJKI]EVA

MINI MARKET

Haris Vu~ki}

FOTO NEDJELJE

8.10.2009. I SLOBODNA BOSNA5

“înjenica je da sam ro|en uSloveniji, odrastao sam ovdje,Slovenija mi je dala sve {to imam,ali...“ Jasno je kako se Vu~ki} zagrijaoza reprezentaciju BiH, osobito nakonnekoliko uzastopnih uspjeha pod ]iri-nom komandnom palicom. No, NS BiHmora biti konkretniji u akciji i poslatiVuk~i}u zvani~an poziv za neku odutakmica A-tima kako bi ga tako moglizakaparisati za budu}nost. “Za sadajo{ uvijek nisam dobio nikakavzvani~an akt iz bosanskog Saveza“,kaè Vu~ki}. “Ne mogu spekulirati otome {ta }e biti niti odgovoriti na topitanje. No, ako oni zaista pokaùvolju za mene, ako me zvani~nopozovu u reprezentaciju, razmislit }uo tome. To sasvim sigurno ne}e bitiisklju~ivo moja odluka, razgovara}u isa roditeljima, i onda odlu~iti {ta jenajbolje za mene.“Borba za jednog od najtalentiranijihevropskih fudbalera je po~ela. Napravilismo prvi korak i sada treba vidjeti {ta}e i kako Haris Vu~ki} odlu~iti. Nadamose da }e se odlu~iti za zemlju svojihkorijena. (N. H.)

SUKOB INTERE@D@IJA

Nova sje~a kadrova ubiha}kom ZavoduzdravstvenogosiguranjaSuad Hamzabegovi}, direktor Zavodazdravstvenog osiguranja Unsko-san-skog kantona, iako pod prijetnjomsmjene s te funkcije, odlu~io je uvestikakvog-takvog reda u instituciji na ~ijemje ~elu. Tako je s mjesta predsjednikaLjekarske komisije Zavoda smijenioministra zdravstva USK MustafuAvdagi}a, te ~lana iste komisijeSamira Muminovi}a, ina~e direktoraKantonalne bolnice Biha}, zbog sukobainteresa. Istovremeno, da bi osiguraonaklonost inspektora slu`be za privred-ni kriminal MUP-a USK koji ispitujunavode o kriminalu u Zavoduzdravstvenog osiguranja,Hamzabegovi} je zaposlio supruge nji-hovih kolega policajaca Sabiru Pr{i} iArnelu Srabovi}. (M. F.)

MINI MARKET

Veče za Darija DžamonjuNoć sjećanja

ABDULAH SIDRAN Potresno slovo o Daci Dàmonji

ABDULAH SIDRAN Potresno slovo o Daci Dàmonji

MARKO VE[OVI]Briljantna vivisekcija Dàmonjinog literarnog opusa

MARKO VE[OVI]Briljantna vivisekcija Dàmonjinog literarnog opusa

Halid Be{li}Zapostavio sve obaveze, kako bi se poklonio

neprolaznom sarajevskom piscu Dariju Dàmonji

Halid Be{li}Zapostavio sve obaveze, kako bi se poklonio

neprolaznom sarajevskom piscu Dariju Dàmonji

Vjerovatno najsretniji dan u ranoj fazi mog djetinjstvabio je dolazak velikog nogometa{a DDragana Holcerau Hajduk. (O ovom sretnom doga|aju i MMiljenko

Jergovi}, prije nego {to se probudi, napisao bi naslijepotri-~etiri tugaljive knjige-romana, me|utim, stvar-materijaje mnogo delikatnija).

Da pribliìm mladim generacijama: Holcer je u tovrijeme, po~etkom sedamdesetih, u tada{njoj nevaljalojdràvi, tamnici svih naroda i narodnosti, bio ono {to jedanas NNemanja Vidi} u srbijanskoj, ili GGerard u engleskojreprezentaciji. Postoje razli~ite teorije koje do~aravajuokolnosti zbog kojih je Holcer izba~en 1974. godine iztada{nje jugoslovenske reprezentacije. Pamtim Firencu1968. kao da je bilo danas: trojica engleskih hrtovaopkolili Holcera negdje oko kornera; gospodin im loptuprovu~e kroz noge i dobaci do „desnog bo~nog“, tako sesad to zove u novinarsko-teorijskoj obradi, a nakon togaDragan Dàji} dadne gol.

Mali sam ja, nedorastao bio tada, ali ipak dovoljnosportski i nogometno osvije{ten... Dragan Holcer je u

biv{oj Jugoslaviji bio isto ono {to je PPepe Guardoila udana{njoj Barceloni - vaàn, vaàn, nezaobilazan faktor-~imbenik. Tek }u kasnije, puno i mnogo kasnije saznati,da je cijela familija Holcer krvni~ki pobijena u nekomrasisti~kom pohodu tokom Drugog svjetskog rata. Kadabih zapo~eo temeljitu pri~u o Draganu Holceru, pla{im seda se nikada ne bi zavr{ila; najjednostavnije je re}i da jebio genije.

Ja, nadalje, mislim da je navijanje za tada{nji na{HAJDUK naprosto stvar ukusa i da ne postoji na~inda mi neko ogadi taj moj klub. Ima tu i te{kih detalja(VVedran Roì}, Igor [timac, Kerum) koje ja ne bihpoèlio nikom. Pitam neki dan IIvicu Osima za{to muje pucao taj i taj a nije ovaj i onaj. Ne}e to [vabonikad re}i niti priznati i, pored ostalog, i zato jenajve}i.

Ja sam, dakle teàk, nepopravljiv navija~, ovisnikHajduka; svi su se moji problemi, argumenti preteù namoja stranu, iscrpili kad mi je u zapadnoj Hercegovinicrno na bijelo dokazano da sam titoista - naime i pokojniBroz je volio Hajduk.

Pratio sam i patio nad svakim transferom u Hajduk ibrinuo da ne bude kakve gre{ke, fule, nesmotrenosti. Eh,da je neko mogao zaviriti u moju radost u trenutku kad jegenijalni “zadnji vezni“ NK Zagreba Drago Ruklja~pre{ao kod nas - u “Hajduk“. A tek kad je kongenijalnitrener TTomislav Ivi} uz pomo} izda{nog menad`mentauspio iz Bora dovesti u Split BBori{u \or|evi}a.

îtatelj, ozbiljan i razborit, }e jednostavnimpostupkom zaklju~iti, i bit }e u pravu, kako ja brbljam“nasuho, ali da sam dobronamjeran“

Nikad to, do danas, napisao nisam, niti pomislio, a nisada to ne bih uradio da nije dogorjelo do nokata;usred Splita i u predve~erje utakmice „Hajduk“-

“Roma“ napali me u Splitu “moji“ - “Torcida“ U

klasi~noj samoodbrani objasnim èstokim splitskimmomcima da smo na istom zadatku.

Sve skupa {to se oko nas, godinama, sa nama ili beznas, de{ava oko bosanskohercegova~kog nogometa, apomalo i dru{tva, ne vrijedi prebijene pare; na lokalnimderbijima padaju mrtve glave; nama “presjek stanjanacije“ prave rijetki forenzi~ari i psihopatolozi, ako ihimamo uop}e.

Mnogo se posljednjih nedjelja po svjetskim medijimaprusulo teza kako nogometna reprezentacija Bosne iHercegovine, i uspjesi koji uz nju idu, potpiruje i raspirujela`nu sliku o zemlji, dràvi koje, su{tinski, nema.

A jesu li ti na{i na{i klinci, koje predvodi ]]iroBlaèvi}, krivi {to je kroz 3 D nao~ale promiksana slikao nama ovdje i ovda{njim? Svako od tih “]irinihsinova“ ima konkretnu, uglavnom te{ku i bolnu


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

Kažu, tvrde, ozbiljni mediji i planetarni analitičari svih boja idezena, kako je nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine svojevrstan neprirodan eksces koji se, eto, desio, jednom i nikadviše, uprkos svemu. Fino je to kao stilska figura rečeno, ali srećom,nije tačno: gledao sam u Wolfsburgu, prije tri-četiri mjeseca, sakakvom strašću i radošću Edin Džeko na sebe ogrće zastavu Bosne iHercegovine, a podržava ga u svemu Zvjezdan Misimović

NOSI MI SE BILA BOJAPi{e: SENAD AVDI]

Kad ]irina reprezentacija postane pravilo, a ne

biografiju. Kad se krene od, recimo, VVedada Ibi{evi}a, krasnogna{eg de~ka, Boga mi, samo ignorantima moè proma}izapanjuju}a podudarnost sa onim mojim Draganom Holceromkoji je ro|en u fa{isti~kom koncentracionom logoru (1945.godine). Odakle god da krene{, pojedina~no i kadrovski, ubosanskohercegova~kom nogometnom/fudbalskom sazvije`|u,od NNemanje Supi}a do SSamira Muratovi}a, zaklju~no saMiralemom Pjani}em, sve je to li~na, pa potom i obiteljskadrama; literarna gra|a za ozbiljne pisce, kakvih mi naàlost jo{uvijek nemamo.

Kaù, tvrde, ozbiljni mediji i planetarni analiti~ari svihboja i dezena, kako je nogometna reprezentacija Bosnei Hercegovine svojevrstan neprirodan eksces koji se,

eto, desio, jednom i nikad vi{e, uprkos svemu. Fino je tokao stilska figura re~eno, ali sre}om, nije ta~no: gledao sam

u Wolfsburgu, prije tri-~etiri mjeseca, sa kakvom stra{}u irado{}u EEdin Dèko na sebe ogr}e zastavu Bosne iHercegovine, a podràva ga u svemu ZZvjezdan Misimovi}.

Pla{im se te{kih, pateti~nih rije~i, ali mislim, vjerujem,nadam se da smo svi mi, manje-vi{e, nenormalni, da je taekipa divnih dje~aka koji se zovu reprezentacija BiH pravilo,a da smo svi mi dekadentni, nam}orasti izuzeci. Zbog toga, isamo zbog toga, pakujem jedan jedini kofer i putujem uEstoniju na utakmicu na{ reprezentacije - da vidim, ili da seuvjerim kakvi bismo svi mi morali biti, ako znamo, èlimoi umijemo.

Dragana Holzera je neka vi{a sila (Puma, Adidas,Miljani}...) sprije~ila da nastupi u Njema~koj 1974. godine.Ovu na{u djecu, od prvog do zadnjeg, niko ne moèzaustaviti prije Ju`ne Afrike. Jer su dobri, po{teni, ~estitimomci! Ja to garantujem kao neizlije~eni navija~ Hajduka. �


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

izuzetak, bh. dru{tvo ima izglede za ozdravljenje

MO@EMO LI ZAJEDNO DO KRAJABolesnik Hajduka sa fanaticima Dinama iz Sarajeva

Foto

: Mar

io Il

i~i}

Foto: Milutin Stoj~evi}

ÊTVRTAK, 1. OKTOBARVe~er u kafani [etali{te posve}ena

na{em DARIJU DACI D@AMONJI. Mno -gobrojni pametni i knji{ki ljudi izgovorilisu {to je trebalo izgovoriti, i ja sam dao svojdoprinos tako {to sam ne{to neartikulirano

promucao poku{avaju}i objasniti da bi Dacibilo puno draè da smo ga svi mi tu oku-pljeni mal~ice pripazili dok jo{ bio ìv, a nesada, kada je nepovratno mrtav.

Kaè nekad Daco, dok smo stanovalikod mene: ““Nema ve}e ublehe, vjeruj, odhoroskopa: danas gledam novine, istihoroskop i za mene i za glumca KevinaCostnera i savjet ‘budite tolerantniji premapartneru/partnerici’. Hajd’, eto, ti si minekakav partner, a |e mi je partnerica,matere ti?!“

PETAK, 2. OKTOBARDa sam ju~er umro, a mogao sam, boba

mi je falila, ne bih znao da je NIJAZDURAKOVI] a) federalni poslanik i b)dobitnik najve}eg ratnog priznanja“Zlatnog ljiljana“. Danas to Nijaz re~e(priznade) za govornicom ParlamentaFederacije. Navodno mu je najve}e ratnopriznanje dodijelio general Armije BiHMEHMED ALAGI]. A, mogao mu je istotakvo priznanje uru~iti i jedan drugi gener-al - \UR\EVAC, koji mu je, Nijazu, prijenego {to se zapucalo vojnim avionomfamiliju iz Sarajeva na sigurno prebacio.

SUBOTA, 3. OKTOBARIGOR MANDI], vjerojatno najbolji, a

zasigurno najrazboritiji hrvatski pisac uposljednjih pola stolje}a, gostovao je naknjièvnoj manifestaciji u Leskovcu. Uizjavi za stanovitu televiziju (ovu sam rije~pokrao iz Mandi}eve kolumne u VUS-u pisane

70-ih godina onoga tamo stolje}a) nepopravlji-vo cini~ni i uvijek ta~ni Igor kaè: ““Dragomi je da su se preko mene spojila dva na{aprovincijska grada - Zagreb i Leskovac“!

Bio jedan divan sarajevski momakNikodije Stojanovi}, pokoj mu du{i,bolesnik {aha, pa po kafanama kupovaoneobjavljene pjesme od pripitih pjesnika.Na jednoj od pjesama pisalo: ““Ovu sampjesmu kupio od pjesnika Branka û~ka zatri hiljade dinara u Klubu knjièvnika i odtada je smatram svojom“.

Tako i ja, od dvadesetak knjiga IgoraMandi}a, nezaobilazne literature za svakogko se poslovima pisanja namjerava baviti,vazda pone{to ukradem, a ne platim, i treti-ram kao svoje. îtam danas u Jutarnjemlistu pohvalu Igoru Mandi}u koju pi{enovi nar TTomislav âde`. Sve bih u tomtekstu na nevi|eno potpisao osim malesitne autorske nepa`nje da je “MarshallMcLuhan“ poznati ameri~ki teoreti~armedija. Gospodi McLuhan je, naime,Kana|anin.

NEDJELJA, 4. OKTOBAROd ju~er pa do no}as kod mene je na

televiziji permanentni festival sporta.Rukometa{i Bosne u fantasti~noj utakmicidobili francuske rivale, svaka ~ast PPipetu

Smajlagi}u i njegovim momcima; DDèkoopet briljirao i utrpao gol Bochumu; na{malac MMire Pjani} doveo Lyona do lider-skog mjesta u francuskoj ligi; ne znam zakoga bih navijao u utakmici Grenoblea pro-tiv Montpelliera, da li za MMe{u Ba`darevi}aili za EEmira Spahi}a. Jutro mi po~elo sa“Formulom 1“ pa uslijedila op}a panika:moram gledati kako SSa{a Papac igra uGlasgow Rangersima (a igra genijalno) uderbiju {kotskog prvenstva protiv ljutihdu{mana iz Celtica. Propustim zbog Sa{e~itavo prvo poluvrijeme briljantne utak-mice engleskog prvenstva Arsenal - Bolton.Usput nekako uhvatim i tekmu Chelsea -Liverpool, pri tom presko~im uzbudljivupobjedu Palerma nad Juventusom da bih seposvetio i koncentrisao na fenomenalnuSevillu koja je ponizila “galacticose“ RealMadrida. Usput sam bacio pogled na gra-ciozne, neodoljive, izazovne italijanskeodbojka{ice koje su porazile Holan|ankena prvenstvu u Poljskoj. Nakon ovog nezab-

oravnog sportskog vikenda: kako iko, koimalo drì do sebe i elementarne sportskekulture, ide na utakmice bezveznih timovaSarajeva i [irokog Brijega?!

PONEDJELJAK, 5. OKTOBARNa svu sre}u, nije bilo sukoba izme|u

policije i demonstranata na protestimanosilaca najve}ih ratnih priznanja. Demo n -strantima koji su policiji prijetili lin~ompodr{ku je dao nezaboravni “zlatni ljiljan“

@ELJKO KOM[I] okruèn petoricom pri-padnika policije (dràvne, SIPA) i BAKIRHAD@IOMEROVI] (u pratnji dvojicekantonalnih/federalnih policajaca). Kontam,koliko bi se u{tedilo budètskih para da seukine policijska pratnja @eljku i Bakiru?Pun mi je kufer budètski podrànogsamoljubivog konformizma!

UTORAK, 6. OKTOBARRazgolitio, ogolio, demaskirao sino} u

emisiji Otvoreno Hrvatske televizije “mali“doktor NINO RASPUDI] ministra kulturei sporta Sarajevskog kantona, glumcaEMIRA HAD@IHAFIZBEGOVI]A. Takoje i hrvatska javnost saznala pone{to odesni~arskom licu dobro}udnog Bosanca saVIP-ove reklame.

SRIJEDA, 7. OKTOBARI na kraju ove te{ke sedmice, mala

po{alica, dogodov{tina: Pita me ABDU-LAH SIDRAN ima li smisla, a pogotovopotrebe odgovarati na ne{to {to je o njemunapisao EEmir Imamovi} Pirke. Velim mu danema. Kaè Sidran u daljnem toku raspraveda mu je to isto rekao i SSenad Hadìfej-zovi}. ““A {ta }e mu ono Pirke“, pita Avdo.“Pa valjda da ga ne bi s nekim pobrkali“,odgovaram ja. ““A s kim?“, opet }e Sidran.“Ne znam“, moradoh priznati.


SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI

SLOBODNA BOSNA I 8.10.2009. 9

U[TEDITE NOVAC!PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE

Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!

Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpanservis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!

Detaljnije upute potraìte na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba

NOVO! SMS komentari!Od ovog broja Slobodna Bosna vam nudi mogu}nost da putem SMS poruka komentirate

tekstove objavljene u na{em listu. Uputstvo: SMS poruku kreirate tako {to utipkate klju~nu rije~ SBK, zatim prazno polje, potombroj po~etne stranice teksta na koji se odnosi poruka, ponovo prazno polje, nakon ~ega pi{ete

va{u poruku koja ne smije biti duà od 160 slova. Poruku po{aljite na broj 091 410 005. Sve poruke bit }e objavljene u rubrici Komentari, ispod

teksta na koji se odnose na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba. Npr. za komentar teksta objavljenog na stranicama 5,6 i 7 poruka je

SBK 5 ––––––––––––––––––- (tekst komentara)

Redakcija Slobodne Bosne zadràva pravo da ne objavi komentare uvredljivog I neprimjerenog sadràja.

Cijena SMS poruke je: 0,5 KM.

Vi znate za{to smo najbolji!

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci moète izvr{iti na na{ ra~un:502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i

Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Singd.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:

Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, êkalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo

Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 160 EUR

Polugodi{nja: 80 EUR

Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD

Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD

E-mail adresa je: [email protected]


TIHI]EV LOVAC NA NOVAC

[erif Isovi} izBH Telecomaprekomandovanu FDSIzvr{ni direktor Izvr{ne direkcijeekonomsko-finansijskih poslova BHTelecoma [erif Isovi} po partijskojdu`nosti nedavno je promijenio radnomjesto. Sa direktorskog mjesta vi{enego uspje{ne javne kompanije, Isovi}je pre{ao u tako|er uspje{nu kompani-ju, Fabriku duhana Sarajevo, naravnona mjesto finansijskog direktora. Vlada

Federacije BiH u FDS-u najve}i je poje-dina~ni suvlasnik, s vlasni~kim udjelomod skoro 40 posto. Klju~ne odluke uFDS-u vu~e predsjednik SDA SulejmanTihi} i upravo je po Tihi}evom nalogunedavno imenovan novi Nadzorni odborFDS-a. Isovi}ev zadatak u FDS-u bit }ekontrola finansijskih tokova o ~emu }eredovno izvje{tavati svog partijskog{efa Sulejmana Tihi}a koji ~ini sve dasa~uva te{ko ste~eni uticaj u ovoj iznimno profitabilnoj kompaniji. (M. F.)

Od 1.oktobra ove godine AAdnan Terzi}raskinuo je suradnju s koncernom Agram iposvetio se profesionalnoj politi~koj kari-jeri. U koncern Agram Terzi} je do{ao umartu 2008. godine, kada je imenovan zapotpredsjednika Uprave, odnosno za prvog~ovjeka Agrama na trì{tu BiH. O razlazuTerzi}a s Agramom, kruì nekolikorazli~itih verzija, no sam Terzi} u izjavi zaSlobodnu Bosnu kaè da je Agram napustiojer nije èlio sjediti na dvije stolice.

“Imam velike obaveze u novom politi -~kom projektu s Fahrudinom Radon~i}em ièlim se potpuno posvetiti izgradnji parti-je“, rekao nam je Terzi}, uz opasku da se supravom Agrama razi{ao na korektanna~in.

Od 2005. godine Terzi} se s porodicomtrajno preselio iz Travnika u Sarajevo. Nekovrijeme je sa suprugom i sinom stanovao uelitnom sarajevskom naselju Breka, gdje jekupio stan, no odnedavno stanuje u tako|erelitnom naselju Ciglane, ali u znatno manj -em, navodno unajmljenom stanu, a svojveliki stan na Breki dao je pod zakup.

(M.A.)

POLITIKA KAO SUDBINA

Terzić napustio “Agram” iposvetio se političkoj karijeri

MINI MARKET

Od prije nekoliko dana vaskolikaGradska uprava Sarajeva pala je na ple}avreme{nog SDP-ovog gradona~elnikaAlije Behmena. Zamjenik gradona~elnikaSarajeva NNenad Markovi} povukao se napolovini mandata - od jula ove godinepreselio se u Gr~ku i preuzeo trenerskupalicu u ko{arka{kom klubu Panionisu.Drugi zamjenik gradona~elnika, SSlobodanNe{kovi} iz Na{e stranke, smijenjen jenedavno odlukom SDP-a, nakon èstokesva|e koalicionih partnera u Gradskojupravi, SDP-a i Na{e stranke.

Kako doznajemo, rukovodstvo SDP-ajo{ uvijek nije prona{lo zamjenu zaMarkovi}a i Ne{kovi}a, {to i nije neko

iznena|enje ako se zna da kadrovskukomisiju SDP-a vodi upravo AlijaBehmen! (S. B.)

DA TE NIJE, ALIJA

Gradonačelnik SarajevaAlija Behmen ostao bez

oba zamjenika

Alija Behmen

Adnan Terzi}

Sulejman Tihi}

PRO ET CONTRA

Vjerujete li da će nakontragedije u Širokom Brijegubiti usvojen državni Zakon o

sprečavanju nasilja na javnim skupovima?


PISANJE UZ ETAR

U~esnici realityshowa “Farma“pjevali “OdTopole pa doRavne Gore“Televizija Pink u vlasni{tvu medijskogtajkuna @eljka Mitrovi}a ne prestajeiznena|ivati gledatelje programskim“inovacijama“. Tako je i popularni realityshow Farma koji, kako s ponosom isti~una Pinku, ru{i sve rekorde gledanosti,nedavno “osvjeìo“ biv{i fudbaler Sa{a\ani ]ur~i} koji je seoskim imanjemdanima opu{teno {etao sa {ubarom nakojoj je stajao simbol ~etiri S. To jeinspirisalo i druge “farmere“ koji su,daju}i podr{ku Sa{i, veselo zapjevali~etni~ku himnu Od Topole pa do RavneGore, i sve to izravno u eter TV Pinka,dok su u dnu ekrana uredno stajali bro-jevi telefona na koje gledaoci iz BiHmogu glasati za svoje favorite. Nakon{to je nekoliko bh. gra|ana uputiloprigovore Regulatornoj agenciji zakomunikacije, emitiranje Farme napodru~ju BiH je prekinuto, ali samonakratko. PR menadèrica PinkBH tele-vizije Alena Kulenovi}-Deli} izjavila jeda su u~esnici Farme “opomenuti zanjihovo pona{anje“, te da se takvi “inci-denti“, to jest promocija ~etni{tva naPinku, vi{e ne}e ponavljati. (M. R.)

MINI MARKET

MIJO KRE[I] zamjenik ministra sigurnosti BiH

DA/NEMislim da bi doga|aji u [irokom Brijegu, uzprethodne incidente na sportskim terenima, tre-bali biti lekcija svima nama. Bojim se, me|utim,da ta lekcija ne}e biti shva}ena i da ne}e rezul-tirati dono{enjem zakona na dràvnom nivou.Kao ~elnik Ministarstva sigurnosti u~init }u sveda rije{imo ovaj problem i izradimo zakonskorje{enje koje }e biti prihvatljivo svim agencijamau BiH i provodivo na terenu.

ALISA ]ORI]urednica na RTV Mostar

NEPotrebno je hitno donijeti zakon koji }e za{tititisve nas. Za{to, kao novinarka i kao gra|anka,svaki put kada u Mostaru gostuje nekanogometna ekipa moram da strahujem? Ljetossmo u centru grada imali zapaljen autobus.Takve skupove koji bi trebalo da budu sportskidoga|aji osiguravaju kordoni policije. Trebane{to hitno u~initi da se sprije~i nasilje koje jepostalo uobi~ajeno na sportskim terenima.

BAKIR HAD@IOMEROVI],urednik 60 minuta na FTV-u

DA/NEUkoliko èlimo normalnu dràvu, moramo donijetijedan zakon za tu oblast, posebno sada nakondoga|aja u [irokom Brijegu. Obeshrabruje me,me|utim, {to na{i politi~ari ne vode brigu ni odrugim bitnim pitanjima u zemlji tako da nisamsiguran da }e se posebno anga irati da poduzmusve {to bi sprije~ilo da se ponovi [iroki Brijeg.

ZLATKO MILETI]direktor Federalne upravepolicije

NEDa su na{i politi~ari imali sluha, donijeli bi tajzakon prije pet godina, jer upravo je tolikostara inicijativa koju smo mi iz FUP-apokrenuli. Naàlost, ovo nije prvi incident i svremena na vrijeme nam se de{avaju sli~nisukobi tako da nisam uvjeren da }e tragedijau [irokom Brijegu potaknuti na{e vlasti zazakonski reguliraju oblast sigurnosti na javnimskupovima.

LIDIJA KORA] direktorica Oslobo|enja

NEMnogo ve}e tragedije nisu potakle na{e vlastida donesu zakone va`ne za funkcioniranjeBiH. Vlasti su pokazale apsolutnu nesprem-nost da urede zemlju u kojoj }e gra|ani mo}ida ostvare svoja prava po uzoru na svijet, pa~ak i zaostajemo u toj oblasti i u odnosu nazemlje u okruènju.

SRE]KO BORAS premijer Hercegova~ko-neretvanskog kantona

NENu`da, potreba i nastojanja da se zakondonese postoje odranije, me|utim, iz namanerazja{njenih razloga zakon do danas nijeusvojen. Tako je stvoren vakuum u kojem idolazi do ovakvih nemilih doga|aja i, naàlost,neko je morao i “glavom platiti”, da bismo seozbiljno pozabavili tim pitanjem.

@eljko Mitrovi}

Kada je, prije ~etiri godine, nakonnavija~kih nereda u Zenici smrt-no stradao navija~ @eljezni~araAner Kasapovi}, kazali smo -nikada vi{e. Naàlost, jo{ se jed-

nom pokazalo kako brzo zaboravljamo.êtiri godine kasnije, pokazalo se da nismoni{ta nau~ili niti smo izvukli ikakve poukeiz Anerove smrti. U [irokom Brijegu je unedjelju popodne ubijen VVedran Pulji},navija~ Sarajeva. Vedranova smrt pokazalaje u punom svjetlu sve licemjerje na{egdru{tva, nespremnost za bilo kakvu vrstudijaloga, hu{ka~ku retoriku medija koji sunas, brane}i “svoje“, istoga ~asa vratili u‘90. godine pro{log stolje}a. Vedranova jesmrt pokazala da je u BiH patriotizam upravom smislu posljednje uto~i{te hulja jersu mnogi potr~ali da smrt nedu`nogmladi}a umotaju u pla{t nacionalisti~keretorike, pozivaju}i se idiotski, poputJosipa Bevande, generalnog sekretara NK[irokog, na “prestanak ugroàvanjaHrvata“ i “kona~no pronalaènje ubica JozeLeutara“. Ili na one me|u prosvjednicima izSarajeva koji su pozivali na bojkot “banakakoje drè Hrvati“ i “milione maraka koje seiz sarajevskih kladionica odljevaju uHercegovinu“. Zaboravljamo svi pritom daje Vedran Pulji}, 24-godi{nji mladi}, ubijenjer je i{ao na nogometnu utakmicu.Njegova smrt je ono {to bi nam svima tre-balo biti jedino va`no, to je sramota svijunas i teret koji }emo jo{ dugo nositi navlastitim ple}ima.

“Sve {to mi èlimo jeste po{tena ikvalitetna istraga o tome {ta se doljede{avalo“, kaè nam AAdnan Dèmidì},~lan udruènja gra|ana Navija~i Sarajeva.“Sada je lako pri~ati o tome, no ru`no je dase diskutuje o tome ko je po~eo nerede.Nije stvar u tome, iako je i to lako dokaza-

ti. Zaboravljamo da je u [irokom Brijegu,iz vatrenog oru`ja, ubijen mladi} koji jekrenuo na utakmicu. Pa, mi smo pro{li polaEvrope navijaju}i za Sarajevo, nigdje nijebilo incidenata! Stravi~no je da se na navi-ja~e Sarajeva pucalo i to je jedino {to jeva`no. Imamo nekoliko navija~a pogo|enih


SMRT VEDRANA PULJI]A

Pi{e: NEDIM HASI]

Smrt Vedarana Puljića,mladog navijača“Sarajeva“ u ŠirokomBrijegu, otvorila jePandorinu kutijunacionalističke retorike,mržnje i netrpeljivosti;dok se ovdašnji medijiupiru ne bi li dokazali koje prošle nedjelje počeorat na ulicama ŠirokogBrijega, navijači Sarajevapitaju samo jedno - ko jei zašto ubio njihovogmladog sugrađanina

ZA[TO JE UBIJENVedranova smrt je sramota BiH, ìg

mecima, imamo nekoliko auta koja suizre{etana rafalima? Ko je za to kriv?“, pitase D`emid`i}, a ono {to govori stav je svihnavija~a koji su se pro{le nedjelje krvavihglava vratili iz Hercegovine. ““To je bilaklasi~na sa~eku{a“, jednoglasni su dokpri~aju detalje sa ratnog popri{ta u koje su

se u nedjelju popodne pretvorile ulice[irokog Brijega. Neki od njih tvrde kako suim policajci, dok su pretresali autobuse ukojima su putovali u Hercegovinu govorili“kako }e vidjet svog Boga“, da su ““naje-bali“ kada do|u u [iroki. Jedan od navija~a,sa povezom na glavi, pri~a kako su oni koji


DVA GRADA, DVIJE ISTINE

N VEDRAN PULJI]koji }emo zauvijek nositi na savjesti

R.I.P. VEDRAN PULJIĆ:Nije uopće više važno koje u Širokom prvi baciokamen, strašno je da jepoginuo momak koji jedošao gledati utakmicusvoga kluba, radovati sepobjedi ili tugovati zbog poraza

Foto: Mario Ili~i}

Foto: Mario Ili~i}

BLOKIRANO SARAJEVONavija~i Sarajeva protestirali su

zbog ubistva Vedrana Pulji}a, zahtijevaju}i hitan pronalazak

njegovih ubica

BLOKIRANO SARAJEVONavija~i Sarajeva protestirali su

zbog ubistva Vedrana Pulji}a,zahtijevaju}i hitan pronalazak

njegovih ubica

��



04. oktobar 2009. Široki BrijegU navija~kim neredima pred utakmicu [irokog i Sarajeva ubijenVedran Pulji}, 24-godi{nji navija~ Sarajeva.

20. avgust 2005. ZenicaNakon utakmice êlik - @eljezni~ar smrtno je stradao AnerKasapovi}, navija~ @eljezni~ara. Kasapovi}, 26-godi{nji apsolventVi{e medicinske {kole, umro je na putu do bolnice Ko{evo.Policijsko poja{njenje bilo je da je Kasapovi} umro od infarkta, doknavija~i @elje i danas tvrde kako je umro od ugru{ka izazvanogbrutalnim policijskim premla}ivanjem.

26.05.2003 Široki BrijegNakon utakmice [iroki - @eljezni~ar izbijaju navija~ki neredi na ioko stadiona. Premla}ivanje navija~a iz Sarajeva spre~avajuigra~i @eljezni~ara. Nemiri po~eli nakon {to su navija~i [irokoguzvikivali Gazi balije, No`, ìca, Srebrenica, Ahmi}i idu u raj...Zastava BiH, koja je tokom utakmice visili na pola koplja, poderana i zapaljena.

17.05 2008. MostarU gradskom derbiju Vele` - Zrinjski te{ko je ozlije|en dje~ak, komeje u ruci eksplodirao “topovski udar”, a lije~nici su mu uspjeli spa-siti prst. Dje~ak je s travnjaka poku{ao ukloniti eksplozivnu

napravu, koju su bacili navija~i Zrinjskog. Povod nereda bila jeminuta {utnje za stradale pripadnike Armije BiH.

20. juli 2007. MostarTrideset i {est lica je povrije|eno, od ~ega 27 policajaca, u neredi -ma koji su izbili za vrijeme i nakon utakmice prvog kola kvalifikaci-ja za Kup UEFA izme|u Zrinjskog i Partizana, koja je zavr{enapobjedom Beogra|ana 6:1.

Maj 2003. Mostar[est navija~a Veleà policija je uhapsila zbog sumnje da su nakonutakmice s Zrinjskim napali slu`bene osobe. Nakon utakmiceskupina navija~a Veleà kamenovala je igra~e, slu`beno osoblje ipolicajce, te upala u teren. Pri tome je o{te}eno devet policijskih te~etiri privatna vozila.

Juni 2003. PosušjeNakon navija~kih sukoba na utakmici Posu{je - Sarajevo izautomatske pu{ke pucano na navija~e Sarajeva.

Novembar 2004. Banja LukaPrekinuta utakmica Borac - Sarajevo nakon {to je navija~ BorcaSr|an Ni{i}, u 46. minuti, pored redara, utr~ao u teren i udariogostuju}eg igra~a Mirnela Sadovi}a.

26. april 2009. Mostar Molotovljevim koktelom zapaljen autobus navija~a Slobode koji suse vra}ali iz [irokog Brijega. Navija~i Zrinjskog kamenovali suautobus u kojem je bilo 25 navija~a i zapalili ga.

8. februar 2004. Široki Brijeg Petorica policajaca povre|eno je u neredima nastalim poslijeprekida fudbalske utakmice Dinama i Hajduka, koja se igrala ufinalu turnira “Gojko [u{ak“ u [irokom Brijegu. Tokom utakmice ugradu su bili zatvoreni svi ugostiteljski objekti i benzinske pumpe,a svjedoci prenose da se za vrijeme nereda ~ula i pucnjava izvatrenog oru`ja.

04. 03 2005. Široki BrijegTokom prijateljske utakmice mladih reprezentacija BiH i Hrvatskezapaljena zastava BiH. Izvi`dana himna BiH, a lokalni navija~itokom utakmice, koja je prekinuta nakon 45 minuta zbog nestankastruje, skandirali usta{ama i generalu Anti Gotovini.

Maj 2009. SarajevoNa utakmici @eljezni~ar - Zrinski zapaljena zastava Hrvatske. Dannakon utakmice uhap{ena dvojica Sarajlija, ka`njeni sa 500 maraka.

24. maj 2005. BijeljinaBh. zastava zapaljena od strane lokalnih navija~a pred prijateljskuutakmicu mladih reprezentacija BiH i SiCG, koja se igrala u tomgradu. �

DUGA HISTORIJA SUKOBA

Najteži navijački neredi na bh. stadionima

CRNA SLIKA BH. STADIONAUstrijeljeni navija~

Sarajeva u [irokom Brijegu

CRNA SLIKA BH. STADIONAUstrijeljeni navija~

Sarajeva u [irokom Brijegu

su pucali na njih bili organizovani, da suoni sa oru`jem u rukama imali znakoveraspoznavanja te da je sve {to se u [irokomde{avalo bila dobro smi{ljena akcija. ““Doksmo stajali na ulazu na stadion na nas jeba~ena ki{a kamenica, koje su, kako sadavidimo bile spremljene za nas. Moramobjasniti svima koji to ne znaju, mi nismonosili nikakvo oru`je sa sobom, jer smoznali da }e na{i autobusi biti pretreseni.Kada smo uzvratili onima koji su nasnapali, policija se otvoreno stavila na nji-hovu stranu, po~ela nas udarati pendrecima,dok su nas nastavljali kamenovati“, pri~anam jedan od navija~a. Ostali slu{aju ipotvr|uju njegove tvrdnje. Pitamo ko je ikada pucao na njih. Svi su jednoglasni uodgovoru: ““Policija!“ Iako je u [irokomBrijegu uhap{en OOliver Knezovi}, Sarajlijakoji je tokom rata, kao pripadnik jediniceJusufa Juke Prazine oti{ao u Hercegovinu,u kojoj je ostao ìvjeti kao demobilizirani

pripadnik Ka`njeni~ke bojne, niko od navi-ja~a Sarajeva ne vjeruje da je Knezovi}ubio Vedrana Pulji}a. ““Kako to da je priz-nao pa pobjegao? Jel’ on neki virtualnilik?“, govore uglas, tvrde}i kako jeKnezovi} `rtveno janje kojeg treba prinijetikako bi se sprala odgovornost policije.“Kada je nama presje~en put, kojim smohtjeli pomo}i na{ima koji su ostali dalje odnas, dvojica policajaca vade pi{tolje, puca-ju u zrak. Ostali su bili oko pumpe i ni{tanisu radili da bi sprije~ili nasilje. Tada smovidjeli momka kako leì, tada smo shvatilida se puca po ljudima. Mi smo do{li dopolicije, vikali im da zovu hitnu, jer nam jemomak upucan, a ovi su nas prskali spre-jom. Tada je nastao kompletan haos.“Specijalci iz Mostara stigli su, kako tvrdenavija~i Sarajeva, sat vremena nakonpo~etka sukoba. ““Oni su nas suzavcimaotjerali iza autobusa, ispaljivali su ga ne uzrak nego direktno nama u le|a, sa nekoliko

metara. Kada su se oni pojavili, ovi iz[irokog su se opet ohrabrili i krenuli nanas, ali su ih smirili. Izlazili smo kroz{palir divljaka, re{etali su nas ~ime sustigli. Bilo je kao u ratu“, pri~aju navija~i,dodaju}i kako su njihovi “suborci“, koji suprivedeni u policiju, imali poseban tret-man. ““Kada su ih doveli pred stanicu, prvosu pustili [kriparima da ih premlate, pa suih tek onda uveli unutra. Kada su se vratiliu Sarajevo, pri~ali su nam kako su ih mal-tretirali i u policiji“, kaè AAldin Popara izudruènja Navija~i Sarajeva.

POLICIJA NIJE NEVINAIako je, gostuju}i u emisiji Otvoreno,

na programu Hrvatske televizije, predsjed-nik [irokog Brijega Zlatan Mijo Jeli}kazao kako se na stadionu u ovom gradunikada nisu de{avali incidenti, treba sevratiti tek nekoliko dana unazad da se vidikako je general Jeli} kratkog pam}enja ilipak namjerno izvr}e istinu. Naime, prijepetnaest dana u [irokom je napadnuta

grupa navija~a Veleà nakon utakmice kojuje njihov klub igrao na Pecari, i to nije biojedini vatreni incident na ovom stadionu.Mostarski su navija~i dan kasnije te{kooptuìli tamo{nju policiju za brutalnost ivrije|anje na nacionalnoj osnovi. Kako jeza rtm.ba ispri~ao 27-godi{nji KKenanMemi} iz Mostara, njega su brutalno, uzvrije|anje na nacionalnoj osnovi, poslijeutakmice pretukli pripadnici specijalnepolicije MUP-a, zbog ~ega je zavr{io uboln ici Ju`ni logor. Svjedo~enja navija~aVeleà upotpunosti su ista sa onim {to sunakon nereda u [irokom pri~ali navija~iSarajeva. Naime, i pripadnici skupine RedArmy stigli su 20-ak minuta prije po~etkautakmice i ve} tu ih je do~ekala grupa oddesetak huligana i kamenovala ih. Jedankamen je uletio u auto i razbio dva stakla.Ipak, oni su se tu parkirali, policija jenapravila uvi|aj tog doga|aja, nakon ~egasu u{li na stadion. ““Oni su po~eli kameno-



Miroslav ]iro Blaèvi}, selektornogometne reprezentacije BiH, tek je tridana nakon stravi~nih navija~kih sukobana ulicama [irokog Brijega do{ao sebi ipolako se vra}a u svoje prepoznatljivo,{armersko stanje. ]iro oko sebe {iri opti-mizam i u trenucima dok reprezentativcirazgovaraju o ubistvu Vedrana Pulji}a, no,ipak, ostao je zate~en kada smo ga upitaliza{to su mu u [irokom, na protestimagra|ana organiziranim u tom gradu,skandirali ]iro pederu i ]iro Tur~ine.“Sine, ne znam {ta bih ti uop}e rekao otome. Ne znam za{to su to vikali. Ma,najbolji je komentar da nemam komen-tara.“ �

MIROSLAV ]IRO BLA@EVI]

“Ne znam za što sam im ja kriv?“

[IROKI BRIJEG POPUT BAGDADAUlicama ovog hercegova~kog grada ratovalo je oko hiljadu navija~a

TRAGI^NI BILANS SUKOBATijelo ubijenog Vedrana Pulji}a na

ulici ispred stadiona Pecara

TRAGI^NI BILANS SUKOBATijelo ubijenog Vedrana Pulji}a na

ulici ispred stadiona Pecara

Miroslav Blaèvi}

��

�

Foto

: Mar

io Ili~

i}

vati neka auta, mi smo stajali u koloni.Pri{ao nam je policajac, jedan s jedne, drugis druge strane, dvojica specijalaca i rekli sunam da zatvorimo prozore. Nismo ih moglizatvoriti, kolega im je rekao, ne moèmo ihzatvoriti, jer su porazbijani prozori, na {ta suoni odmah, njih ~etvorica-petorica potr~aliprema nama, sa sprejevima i u o~i namna{trcali sprejeve“, pri~a Memi}. Kaè da jeosjetio stra{nu bol, zatim da je refleksnootvorio vrata i iza{ao iz auta, te krenuoprema 20-ak metara udaljenoj pumpi, gdjeje namjeravao isprati o~i. Pri~a da je uspiopretr~ati nekoliko metara, ali da su gado~ekali policajci govore}i: ““Ulazi u auto,ulazi u auto, balijo!“ Za{titio je rukamaglavu, a specijalci su pendrecima krenuli nanjega. Ipak, uspio je u}i u auto i sjesti.“Jedan policajac, ne znam da li bih ga sadaprepoznao, dva metra je otpilike u njemubilo, bacio se na auto i rekao: ‘Ubij baliju,ubij Tur~ina, zgazi Tur~ina, nek’ znaju {tosu do{li ovdje’, u tom smislu”, pri~a KenanMemi}. Tvrdi da su odmah potom policajcipo~eli udarati èljeznim pendrecima po autui unutar njega, no mladi}i su uspjeli autoupaliti i pobje}i u kolonu koja se vra}ala zaMostar. Da je policija imalo vodila ra~una osigurnosti sviju koji su taj dan bili na utak-mici, trebala je pogledati sve ono {to se otome pisalo prije i nakon nje. Naime, nalokalnim {irokobrije{kim internetskim por-talima ve} se tada znalo da }e biti sukoba, aprekomjerna policijska revnost je pozdravlj -ena nakon utakmice. Ve} tada, dakle, pet-naest dana prije ubistva Vedrana Pulji}a,moglo se naslutiti {ta }e se de{avati u vri-jeme utakmice sa Sarajevom. ““Uvik }emonapast balije jer sama njihova pojava nana{em stadionu je provokacija“, ““Samidolazak ovih talibana u [B je provokacija iubudu}e kad budu dolazili ostali talibani izBosne ~ekat }e ih vatreni do~ek“, ““U ciljuuspostavljanja dobrosusjedskih odnosa ipromicanja totalitarizma, mi se obvezujemoda }emo kod sljede}e utakmice [iroki -Vele`, samo za vas, spremiti jedno 200 pali -ca, 300 boca a ako se na|e i 20-ak AK-47 ilijepo vas po~astit, a cijeli stadion pjevati“Ide TUTA nosi pu{ku“, bila su samo nekaod razmi{ljanja foruma{a, koji se uop}e nisuobazirali na rijetke pozive na razum.

OSU\ENI NA PARANOJUIako nas svih ovih dana politi~ari,

poku{avaju}i ubrati koji poen za sebe, bom-barduju saop}enjima, poku{avaju}i objas-niti nevidljivu ruku koja stoji iza nemira,kojoj odgovaraju ru{ila~ki pohodi na na{imulicama, jasno je kako je krvoproli}e u[irokom rezultat poreme}enog sistema vri-jednosti. Nije ru{ila~ki pohod u [irokomBrijegu rezultat tajne sile koja nastoji desta-bilizirati zemlju, nego je ono posljedicaìvota i sistema u dràvi u kojoj se djeca

ve} petnaest godina u~e da mrze drugo idruga~ije. Ono je rezultat dru{tva u kojemje ku}ni odgoj postao staromodna floskula,a vlastiti se patriotizam i religija ne dokazu-ju ~estito{}u i po{tenjem, nego gaènjemdruge nacije. Kako se, uostalom, u [irokomBrijegu moglo o~ekivati bilo {ta osim smrtiVedrana Pulji}a kada je u BiH ve} odavnouspostavljen obrazac po kojem se isplatisamo destrukcija i likvidacija svakog konam nije simpati~an. Svejedno da li u tram-vaju ili na nogometnom stadionu. Jasno jeporu~eno kako se “mi“ vi{e ne}emo prila-go|avati drugima, ali mrtva glava padakada se “oni“ s druge strane odlu~e pokaza-ti kako se svijet mora prilago|avati njima. Idanas, kada se prebrojavaju mrtvi vedrani ianeri jasno nam je kako je ova doma}azada}a dobro ura|ena. Danima raspravlj -amo o tome ko je po~eo nerede u [irokom,pritom zaboravljaju}i kako najva`nijepitanje, pri~aju}i o svemu {to se tamodogodilo nije “ko je po~eo rat“, nego za{to.Navija~ko divljanje ve} odavno je postalo~injenica bez koje se ne moè zamislitinogomet, navija~i Celtica ili GlasgowRangersa izbjegavaju odlazak na stadionekada igraju ova dva tima, poku{avaju}i takopreduhitriti nerede i razbijene glave. No,pucati u navija~e, a nije prvi put da se tode{ava, ne{to je {to se nije smjelo dogoditi,ma kako oni rabijatni bili. Nije uop}e vi{eva`no ko je u [irokom prvi bacio kamen,stra{no je da je poginuo momak koji jedo{ao gledati utakmicu svoga kluba,radovati se pobjedi ili tugovati zbog poraza.Mi smo, raspravljaju}i po internetskimforumima ili slu{aju}i izvje{taje svojihmedija, optuùju}i druge ve} sami sebekaznili na paranoju, izigravanje `rtve i

vje~ito traènje krivice u drugima zavlastite frustracije. A zbog njegove smrtika`njeni moraju biti svi oni koji su u~estvo-vali u organizaciji utakmice, od ~lanoveuprave klubova do najvi{ih policijskihdu`nosnika. Za{to je poginuo Vedran Pulji}znaju svi oni koji idu na utakmice ove na{e~emerne lige, svi koji su se maknuli daljeod svog praga i osjetili kako je to te{ko bitimanjina, bez obzira bio to navija~ Sarajevau [irokom, povratnik Bo{njak u RepublikuSrpsku ili homoseksualac u vrijemeramazana u Sarajevu. Smrt Vedrana Pulji}a,naàlost, nema veze s nogometom. Ona jerezultat mr`nje tri getoizirana plemena kojau Sarajevu, Me|ugorju ili Dodikovomkriminalno sagra|enom zamku u BanjojLuci vide izvor svih svojih problema. Iokruèni svojima smatraju da imaju legiti -mno pravo pretu}i ili ubiti svakoga ko imsvojim prisustvom zagadi njihov mali geto.“Ne znam ima li uop}e vi{e smisla igratinogomet. Za nas je susret u [irokomBrijegu zavr{en, nikada ga ne}emo igrati“,kazao je MMehmed Janjo{, trener Sarajeva.Naàlost, prvenstvo }e se nastaviti, smrtmladi}a }e brzo biti zaboravljena, sve dokse ne{to sli~no opet ne ponovi. Evropa znakakvi smo, zna da smo nau~eni da ne kon-troliramo vlastiti bijes i da uìvamo u svo-joj slobodi tako {to se iìvljavamo naddrugima. Zato }e nas i kazniti. U baraù zaSP `rijeb }e nam, kojeg li ~uda, dodijelitinajteèg mogu}eg protivnika i tako }e naselegantno izbaciti iz aviona koji leti zaJu`nu Afriku. Bi}e to Francuska iliHrvatska. Ba{ onako kako je to kazao kole-ga iz Zagreba. Evropa }e zbog svega ubaraù spojiti nepoèljne. Kako bi nas,nepoèljnih, na SP-u bilo {to manje. �



MEHMED JANJOŠ: “Ne znam ima li uopće više smislaigrati nogomet. Za nas je susret u Širokom Brijeguzavršen, nikada ga nećemo igrati“

[OK I NEVJERICANogometa{i Sarajeva Sedin

Torlak, Damir Hadì} i Ajdin Maksumi}sa trenerom Mehmedom Janjo{em

[OK I NEVJERICANogometa{i Sarajeva Sedin

Torlak, Damir Hadì} i Ajdin Maksumi}sa trenerom Mehmedom Janjo{em

�

Foto: Mario Ili~i}



Dva dana nakon tragičnih sukoba na ulicama ŠIROKOG BRIJEGA ekipa “SB“ posjetila je taj zapadnohercegovački gradić, razgovarala sa svjedocima nereda,

kao i s policajcima MUP-a Zapadnohercegovačke županije kako bi na licu mjestačuli i njihovu istinu; i dok u policiji ne negiraju da je bilo propusta u osiguranju

utakmice, ogorčeni Širokobriježani tvrde da su žrtve medijskog linča iz Sarajeva ida su sarajevski navijači, u pohodu na njihov grad, rušili i lomili sve pred sobom

PRVI SMO NAPADNUTI IMORALI SMO SE BRANITIMogu u Sarajevu pri~ati {to ho}e, ali njihovi navija~i su

bili naoruàni

ZAKA[NJELA REAKCIJA POLICIJEêlnici MUP-a Zapadnohercegova~ke ùpanijepriznali su da utakmica izme|u Sarajeva i[irokog Brijega nije bila adekvatno osigurana

ZAKA[NJELA REAKCIJA POLICIJEêlnici MUP-a Zapadnohercegova~ke ùpanijepriznali su da utakmica izme|u Sarajeva i[irokog Brijega nije bila adekvatno osigurana

“Gra|ani [irokog Brijega su napadnu-ti! Vidio sam svojim o~ima kada je prviautobus s navija~ima iz Sarajeva u pratnjipolicije stigao ispred stadiona. Nitko ihnije do~ekao, ni [kripari, ni gra|ani, nijebilo nikakvog povoda i razloga da po~nudivljati. Probleme je po~ela praviti prvagrupa, ~im su iza{li iz autobusa. Mogu uSarajevu pri~ati {to ho}e, ali me|u njimaje bilo momaka s pi{toljima. Za{to sunosili maske, za{to su lica skrivali {alovi-ma?“ Ovim je rije~ima razgovor s novi -narima Slobodne Bosne zapo~eo [iroko-brijeànin, izravni svjedok nedjeljnihkrvavih sukoba koji su i dalje glavna temame|u stanovnicima tog zapadnohercego-va~kog gradi}a. Inzistiraju}i da mu zbogpolicijske istrage ne objavljujemo ime,ovaj sugovornik tvrdi da su navija~iFudbalskog kluba Sarajevo najprije udar-ili na slu`bene prostorije Nogometnogkluba [iroki Brijeg, ~emu je svjedo~io isarajevski golman MMuhamed Alaim, da bi

se potom obru{ili na obli`nje poslovneprostore, ru{e}i i lome}i sve pred sobom.“Policija je bila potpuno nemo}na. Gledaosam kada su oborili jednog policajca,po~eli ga tu}i, kako je zapaljen policijskiautomobil“, dodaje sugovornik, obja -{njavaju}i kako u prvim minutama neredave}ina navija~a [irokog Brijega, kao ni

lokalnih mje{tana, uop}e nije znala {to sede{ava.

KAKO JE POÊO RAT U [IROKOM BRIJEGU

No, nije trebalo pro}i puno vremena dase vijest o sukobima munjevitom brzinompro{iri, nakon ~ega je protiv Sarajlija ustaocijeli grad. ““Prvi su krenuli [kripari, a zanjima i ostali gra|ani. Ljudi su tr~ali slopatama, krampama, {to im se prvo na{lopri ruci. To~no je da se pucalo i izkala{njikova, da su od policajaca otimanipi{tolji. Ma, to je bio potpuni kaos“, prizna-je isti sugovornik. I ponavlja: ““Prvi smonapadnuti i mi smo se morali braniti“.

@eljko Zadro, 59-godi{nji voza~ iz[irokog Brijega, ina~e zet najpoznatijehercegova~ke politi~ke bra}e BBoè iMariofila Ljubi}a (suprug je njihove sestre)koji je ranjen ispred svoje ku}e, hicima izpi{tolja, kaè da mu jo{ nije jasno tko ga jei zbog ~ega napao. ““To je bio stampedo.Sje}am se da sam ugledao 200 ljudi kakotr~e, onda sam osjetio da me netko udario,~ini mi se drvenim {tapom. Pao sam na



Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

POTRAGA ZA BJEGUNCEMZa osumnji~enim Oliverom

Knezovi}em raspisana je me|unarodna tjeralica

POTRAGA ZA BJEGUNCEMZa osumnji~enim Oliverom

Knezovi}em raspisana je me|unarodna tjeralica

KAOS NA ULICAMA [IROKOG BRIJEGASukobi policije, navija~a Sarajeva i [irokobrijeàna trajali su dulje od sat vremena; smrtno je stradao 24-godi{nji Vedran Pulji}, ~etiri osobe su ranjene hicima iz vatrenog oru`ja, vi{e od pedeset ljudi je teè i lak{e ozlije|eno

��

zemlju, dobio sam nekoliko udaraca. Nisamuop}e ~uo pucanj, samo sam osjetio bol.Mislio sam da me netko zbo noèm. Leìmja, pored mene leì policajac, jedan dru-gome ne moèmo pomo}i“, sje}a se Zadro,dok s njim razgovaramo u bolni~koj sobi.Na pitanje da li bi danas mogao prepoznatinapada~e, odmahuje glavom. ““Ma kakvi,sve se desilo brzo, nisam ih uspio ni vidjeti“.

Napominju}i da policijski istraìtelji tektrebaju detaljno rekonstruirati {to se to~no unedjelju de{avalo u [irokom Brijegu,budu}i da istraga nije mogla biti zavr{ena uroku od tri dana, koordinator rada policijeu zajednici i glasnogovornik MUP-aZapadnohercegova~ke ùpanije DDamirûtura tako|er ne dvoji da su nerede izaz-vali navija~i iz Sarajeva.

“Odgovorno tvrdimo da se navija~iSarajeva nisu sukobili s navija~ima [irokogBrijega, budu}i da u vrijeme njihovogdolaska u grad, doma}i navija~i nisu bili naistom mjestu. U tom se trenutku jedanmanji dio navija~a NK [irokog nalazio nastadionu, a drugi su bili u gradu. Nije bilonikakvog organiziranog do~eka, nikakvesa~eku{e. Nerede su izazvali navija~iSarajeva, tako {to najprije napali policijskeslu`benike, potom gra|ane koji su se na{lina ulici i, ni~im izazvani, uni{tavali tu|uimovinu.” ûtura kaè da je nakon sukobakoje je izazvala prva skupina pripadnikaHordi zla zapo~eo obra~un s navija~ima[irokog Brijega, a onda i s ostalimgra|anima. ““@upanijsko tuìteljstvo i



Dan nakon {to su ozloja|eni navija~iSarajeva blokirali glavni grad BiH, blizu pettisu}a stanovnika [irokog Brijega i okolnihmjesta prosvjedovalo je ispred zgradeùpanijske Vlade. Premijera ZvonkuJuri{i}a, ministra policije Ivicu Ga{para ituìteljicu Vesnu ]avar prosvjednici suoptuìli da su pod politi~kim pritiskom pot-predsjednika Federacije BiH MirsadaKebe iz pritvora pustili sedmoricu navija~aSarajeva. Sude}i, me|utim, prema dostup-nim informacijama, odluka o pu{tanjuuhap{enih Sarajlija nije imala nikakve vezes Kebinom posjetom, budu}i da je tuìtelji-ca ]avar postupila profesionalno, premaustaljenoj proceduri, i nije podlegla o~evid-nim pritiscima. Sedmorica navija~a su,naime, oslobo|eni jer je tuìteljica, nakon{to su svi uhap{eni dali iskaze, zaklju~ilakako nema razloga za njihovo daljezadràvanje u pritvoru. No, za razliku odtuìteljice Vesne ]avar koja se dràlazakona, Mirsad Kebo je, ~ak i uz najbolje

namjere, demonstrirao kako nema jed-nakog povjerenja u policijske i pravosudnevlasti na cijelom prostoru Federacije BiH,“zaboravljaju}i“ da sarajevski navija~i nisuratni zarobljenici, nego privedeni osumnj -i~enici. Manje je, naime, poznato da jeKebo uloìo silan trud kako bi sedmoricuuhap{enih navija~a posjetio u pritvoru, teda je, izme|u ostalih, traìo (i dobio) iodobrenje glavnog federalnog tuìteljaZdravka Kneèvi}a. �

OFICIR ZA VEZU

Mirsad Kebo od glavnog federalnogtužitelja Zdravka Kneževića tražiodozvolu da posjeti pritvorene sarajevske navijače

POLICIJSKA ISTRAGA: Inspekto

DAMIR ÛTURANije bilo nikakvog organiziranogdo~eka, nikakve sa~eku{e

POLICIJSKO PRIVO\ENJEUhap{eni navija~i Sarajeva

�

istraìtelji MUP-a Zapadnohercegova~keùpanije, zajedno s kolegama iz Federalneuprave policije, tek trebaju identificirati svesudionike nereda i dokazati krivnju onimakoji su po~inili kaznena djela”, smatraûtura. Na na{e pitanje da li je istina da sunavija~i Sarajeva, odmah po izlasku izautobusa, kamenovani i da su ih [irokobri-jeàni do~ekali uvredljivim povicima, poli-cijski glasnogovornik odgovara: ““Policijskislu`benici su sve snimili, istina, samo s jed-nom kamerom. Me|utim, i ta je jedna snim-ka dovoljna da opovrgne tvrdnje navija~aSarajeva. Na tom se snimku jasno vidi da sugostuju}i navija~i djelovali organizirano,ve}ina ih je bila zamaskirana. Snimljeno jei kako s kamenjem, metalnim i drvenim{ipkama napadaju policiju, pale, o{te}ujuvozila”. Na{u opasku da je u sukobima,o~evidno, zakazala i sama policija, ûturaje kratko prokomentirao; ““[to se ti~e polici-je, na{e sigurnosne prosudbe i samog osigu -ranja skupa, ne èlimo prejudicirati ni~ijukrivnju ili odgovornost. Zna~i, ako je netkonapravio profesionalni propust ili teèdjelo, ne}emo mu progledati kroz prste isigurno }e odgovarati ako mu se dokaèkrivnja”, obe}ava Damir ûtura.

UTAKMICA SREDNJEG RIZIKANo, kako nezvani~no doznajemo, pro-

sudba prema kojoj je utakmica izme|uSarajeva i [irokog Brijega ocijenjena kao“srednje rizi~na“ stigla je iz Policijskeuprave [iroki Brijeg gdje su se, opet,

rukovodili informacijama iz Sarajeva onajavljenom broju gostuju}ih navija~a.(Prema prvim podacima, bio je najavljendolazak 150 pripadnika Hordi zla, dok jedolazak vi{e nego dvostruko ve}eg brojanavija~a tek naknadno potvr|en.) Natemelju takve procjene dogovoreno je dasusret dva nogometna kluba osiguravaju 44policajca i 36 za{titara. Doda li se tome da jeve}ina pripadnika Jedinice za podr{ku@upanijskog MUP-a istoga dana bilaupu}ena u Mostar, kao ispomo} u osiguranjuutakmice izme|u Zrinjskog i Veleà koja jeocijenjena kao “visokorizi~na“, posve jejasno da su, u kona~nici, nerede trebalismirivati lokalni policajci koji za tako sloènzadatak uop}e nisu obu~eni. U sukobimapolicije, gra|ana i sarajevskih navija~a u[irokom Brijegu teè i lak{e je ozlije|eno 29policajaca, izme|u ostalih, i BBranko Vukoja,zamjenik zapovjednika {irokobrije{ke poli-cije. Slu`benici Odjela za profesionalnestandarde MUP-a Zapadnohercegova~keùpanije, u suradnji s federalnim policajci-ma, ve} su zapo~eli internu kontrolu svojihkolega. Od svih policajaca koji su se u ned-jelju zatekli na {irokobrije{kim ulicamaizuzeto je naoruànje. Nakon {to balisti~kovje{ta~enje bude zavr{eno, znat }e se da li jei iz kojeg pi{tolja pucano. ““Znamo da jejavnost nestrpljiva, ali treba vremena da seprona|u i krivci i dokazi”, napominje Damirûtura.

I mada istraga nije ni blizu kraja, prve,nezvani~ne informacije upu}uju da je nes-



� Ubijen Vedran Pulji}, navija~ FKSarajevo;

� Hicima iz vatrenog oru`ja ranjenatri navija~a; Sarajeva i jedan stanovnik[irokog Brijega;

� 29 teè i lak{e ozlije|enih policajaca;

� 25 teè i lak{e ozlije|enih civila;

� Jedan policijski automobil zapaljen,osam vozila o{te}eno;

� Polupana stakla i inventar u vi{eposlovnih prostora i obiteljskih ku}a.

CRNI BILANS SUKOBA U [IROKOM BRIJEGU

ori MUP-a Zapadnohercegovačke županije u protekla su tri dana saslušali oko 150 svjedoka

POPRI[TE SUKOBAVlasnici poslovnih prostora na

stadionu Pecara tvrde da se njihova imovina prva na{la na

udaru huligana

POPRI[TE SUKOBAVlasnici poslovnih prostora na

stadionu Pecara tvrde da se njihova imovina prva na{la na

udaru huligana

POSJETA RANJENICIMA@upanijski premijer Zvonko Juri{i} i ministar policije Ivica Ga{par posjetili su u mostarskoj bolnici @eljka Zadru i navija~e Sarajeva

��

retni VVedran Pulji} ubijen iz policijskogpi{tolja kojeg se do~epao OOliver Knezovi},najvjerojatnije, iskoristiv{i nepa`nju poli-cajca. Sumnja se, naime, da je Knezovi},umirovljeni pripadnik Ka`njeni~ke bojneHVO-a i ro|eni Sarajlija, koji je u [irokiBrijeg do{ao po~etkom rata, pucaostradalom Pulji}u u glavu, nakon ~ega jepobjegao iz grada - navodno je oti{ao naplaninu. Nezvani~no doznajemo i da suùpanijski policajci ubojicu identificirali urekordnom roku, za svega nekoliko sati, nokako ga nisu prona{li u ku}i, pozvali su gana mobilni telefon i zatraìli da se javi u PU[iroki Brijeg, kako bi dao iskaz. Knezovi}je u zgradu Policijske uprave do{ao u nedj -elju nave~er (4. oktobra), oko 22 sata,nakon ~ega je saslu{an i sproveden upritvor. U ponedjeljak je, zajedno suhap{enim navija~ima Sarajeva: VVedranomDrljevi}em, Arminom Halilovi}em, AdisomKulovi}em, Amerom Hadòvi}em, Makom

Do{enovi}em, Vedadom Ov~inom iAnerom Zeljkovi}em predat u nadle`nost@upanijskog tuìteljstva u [irokomBrijegu. U pritvoru se, me|utim, nije dugozadrào. Zvani~no je pobjegao u no}iizme|u ponedjeljka i utorka, pola sata izapono}i, premda nema dvojbe da su dvojicasudskih policajaca zaduènih za ~uvanjeOlivera Knezovi}a - IIvan Bari} i MMarinkoBarbari}, po svoj prilici, samo “okrenuliglavu“ i pustili osumnji~enika da umakne.Knezovi} je, posve sigurno, pobjegao uHrvatsku, budu}i da ima dvojno bosansko ihrvatsko dràvljanstvo. Sudski policajciBari} i Barbari} su odmah suspendirani iprotiv njih, te jo{ {estorice sudskih polica-jaca, otvorena je policijska istraga.

Inspektori MUP-a Zapadnoherce gova~keùpanije u protekla su tri dana saslu{ali oko150 svjedoka, uglavnom gra|ana [irokogBrijega koji ìve u neposrednoj blizini sta-diona Pecara, te desetak Sarajlija, ali jo{ uvi-

jek nemaju ~vrstih dokaza tko je pucao ite{ko ranio trojicu navija~a; AAmira Hadì}a,Kemala Muti}a i AArnesa [abetu, te[irokobri je anina @eljka Zadru. No, osiminspektora iz Odjela kriminalisti~ke policijeFUP-a koji su ve} stigli u Hercegovinu, poli-cajci MUP-a Zapadnohercegova~ke ùpanijenastavak istrage vodit }e i u suradnji skolegama iz MUP-a Kantona Sarajevo, kakobi identificirali sve sudionike obra~una.Pored video-zapisa snimljenih policijskomkamerom, upanijska tuìteljica VVesna ]avarkoja vodi istragu u ovom predmetu izuzela jei snimke sigurnosnih kamera oko stadiona.“Pozivamo sve gra|ane da nam dostavedruge snimke i dokaze s nereda u [irokomBrijegu. Svi èlimo {to prije do}i do istine,jedino tako moèmo smiriti tenzije, posebnou ovoj situaciji kada svi radimo pod ogromnimmedijskim pritiskom“, poru~io je, u kratkojizjavi za SB ùpanijski ministar policije IIvicaGa{par. �



� Ju~er (5. oktobra) sastali ste se s ministrom kulture isporta Kantona Sarajevo Emirom Hadìhafizbegovi}em i pot-predsjednikom Federacije BiH Mirsadom Kebom koji su pos-jetili [iroki Brijeg. [to ste dogovorili na tim sastancima?

Ja sam posjete ministra Emira Hadìhafizbegovi}a i potpred-sjednika Federacije BiH Mirsada Kebe doìvio, a one su tako inajavljene, kao prijateljske. Drago mi je da smo malo spustili tenzije,mada, nakon prosvjeda koji su bili u Sarajevu, sada imamo okuplj -anja i u [irokom Brijegu. Razlog je, barem koliko sam mogaoshvatiti, nekorektno medijsko izvje{tavanje o doga|ajima u[irokom Brijegu, pa i objava identiteta ~ovjeka koji je ve} osu|enkao ubojica. Zaklju~ili smo da se smrtno stradanje mladog ~ovjekaVedrana Pulji}a ne moè ni sa ~ime izmjeriti, i u svakoj smo izjaviizrazi l i duboku su}ut njegovoj obi te l j i . Svi u VladiZapadnohercegova~ke ùpanije àlimo {to se to dogodilo u[irokom Brijegu. Me|utim, iako je najva`nije da se {to prijeprovede istraga i prona|u po~initelji, ne smije se zanemariti ni sveono {to je prethodilo tragediji, kako su izbili neredi u kojima je nes-retni mladi} stradao. @eli se, na neki na~in, predstaviti da su navi-ja~i Sarajeva do~ekani organizirano od navija~a [irokog Brijega,{to zaista nije istina. Ovdje u [irokom Brijegu ljudi dolaze na sta-dion neposredno pred po~etak utakmice, a ne sat ili vi{e vremenaranije. Ne bih volio da se ovo interpretira kao me|unacionalnisukob.

� Imate li konkretne dokaze da navija~i Sarajeva nisu u[irokom Brijegu do~ekani kamenicama i uvredama?

Policija radi svoj posao i ja sam vidio snimke koje su napravilipolicijski slu`benici, od samog dolaska navija~a. Kazeta jepokazana i ministru Hadìhafizbegovi}u, potpredsjedniku Kebi,kao i predstavniku navija~a Sarajeva. Naàlost, tu snimku nisamvidio ni na jednoj televiziji, iako su na njoj zabiljeèni napadi na

imovinu ljudi i policajce. Na samom se po~etku vidi kako su navi-ja~i Sarajeva napali policajca, oborili ga na zemlju i udarali stolica-ma, saksijama... @ao mi je {to je sve ovako ispalo, jer su u [irokomBrijegu dobrodo{li svi gosti koji imaju dobre namjere.

� Ima li MUP Zapadnohercegova~ke ùpanije Va{upodr{ku?

Imamo osposobljeno Ministarstvo i policijske slu`benike koji}e, sigurno, napraviti kompletno izvje{}e. Ne smijemo se dovesti usituaciju da ne vjerujemo policiji, tuìteljstvu i sudstvu. Bilo jeraznih spekulacija da su pritvoreni navija~i Sarajeva oslobo|enipod pritiskom, da ih je odveo sam potpredsjednik Federacije BiHMirsad Kebo. Tuìteljica Vesna ]avar je obavila svoj posao i nakonuzetih izjava procijenila da nema razloga za dalje zadràvanje tihljudi u pritvoru. �

ZVONKO JURI[I], PREMIJER ZAPADNOHERCEGOVA^KE @UPANIJE

Moramo vjerovati policiji, sudstvu i tužiteljstvu

ZVONKO JURI[I]Premijer Zapadnohercegova~ke ùpanije

�


BUTMIRSKI SAMIT G8

OHR SE ZATVARA DO KRAJA GODINEA SPECIJALNI PREDSTAVNIK EU-aZADR@AVA DIO BONSKIH OVLASTI

Bildt insistira na hitnom zatvaranju OHR-a, Steinbergzagovara uklanjanje “entitetskog glasanja“

MINI DAYTONZA SPAS BiHCarl Bildt i JamesSteinberg dolaze sobimnim paketompoliti~kih i ustavnihreformi

Organizatori butmirskog samitaG8, {vedski {ef diplomatije CCarlBildt i zamjenik dràvnog sekre-tara SAD-a JJames Steinberg,pou~eni ranijim negativnim

iskustvom, odlu~ili su da do posljednjegtrena ne otkrivaju sadràj dokumenata s

kojim }e iza}i pred osam lidera najrelevant-nijih politi~kih partija u BiH. Unato~ nji-hovom nastojanju, u javnost je procurilodovoljno informacija na osnovu kojih semoè sklopiti prili~no vjerna slika predsto-je}ih pregovora u vojnog bazi Butmir, pre-tenciozno nazvanih Dayton 2. Prema infor-macijama Slobodne Bosne, na butmirskomsamitu dominirat }e nekoliko tema, nodoma}ini sastanka insistirat }e na rje{avanju

“najve}eg“ problema - zatvaranju kancelar-ije OHR-a, odnosno tranziciji OHR-a ukancelariju specijalnog predstavnikaEvropske unije. Doma}ini sastanka Bildt iSteinberg ovaj }e problem smjestiti u kon-tekst skorog podno{enja aplikacije BiH zakandidatski status u Evropskoj uniji, za {taje glavni preduvjet dokidanje OHR-a kaoneke vrste poluprotektorata. No, uprkos pri-mamljivom obe}anju, doznajemo da }ebo{nja~ki politi~ari zatvaranje OHR-a uvje-tovati dono{enjem odluke da i budu}ispecijalni predstavnik EU-a u BiH zadrìdio bonskih ovlasti OHR-a kako bi mogaointervenirati u slu~aju blokade institucijaBiH. U protivnom, ishitreno zatvaranjekancelarije OHR-a i{lo bi na ruku sepa-ratisti~kim namjerama politi~kog establi -{menta Republike Srpske. Bonske ovlastibile bi zadràne toliko dugo dok BiH neusvoji novi ustav i ne prona|e institu-cionalne mehanizme za deblokadu sistema.

Prema nezvani~nim informacijama,ameri~ki diplomata Steinberg ima razumi-jevanja za ovaj zahtjev, za razliku od nje-govog evropskog kolege Carla Bildta, kojije prili~no suzdràn.

RUSIJA PROTIV [IRENJA NATO-aSteinberg i Bildt tako|er }e insistirati na

usugla{avanju stavova oko prijema BiH uNATO. Od prijema BiH u NATO-ov sigu -rnosni program Partnerstvo za mir (decem-bar 2006. godine) nikada, ni u neoficijel-nim, a pogotovo oficijelnim strukturama,nije se problematizirao ulazak BiH uNATO. Sve donedavno, to je bilo jedno odrijetkih pitanja oko kojih je postojao punipoliti~ki konsenzus u cijeloj BiH, u obaentiteta i sva tri konstitutivna naroda. No,unazad nekoliko sedmica i to je jedinstvonaru{eno, u~estalim zahtjevima teledirigi-ranog nevladinog sektora u RepubliciSrpskoj koji insistira da se odluka o tomedonese na referendumu. U me|unarodnimdiplomatskim krugovima vlada uvjerenjeda je u~estalo pozivanje na referendum uRS-u inspirirano strate{kim interesimaRusije. Na posve izravan na~in to je potvr-dio i ambasador Rusije u BiH AAleksandarBocan Har~enko, koji je dva dana pred but-mirski samit izjavio: ““[to se ti~e ~lanstvaBiH u NATO-u, to }e rje{avati narodiunutar BiH“. Ambasador Har~enko je pod-sjetio na ruski stav da “{irenje NATO-a neide u prilog stabilizaciji i bezbjednosti“.

Na butmirskim pregovorima Bildt iSteinberg traìt }e eksplicitno izja{njavanjepoliti~kih lidera o ulasku BiH u NATO, za{ta je BiH uveliko ispunila sve bitnepreduv jete.

KOPIJA “APRILSKOG PAKETA“Najmanje {anse za uspjeh daje se pake-

tu ustavnih promjena, koji se u osnovi svodi


[TA NUDE BILDT I STEINBERG

Pi{e: ASIM METILJEVI]

��

“Slobodna Bosna“ otkriva sadržaj dokumenta s kojimće Carl Bildt i James Steinberg izaći pred lidere osam

političkih stranaka u BiH na pregovorima u vojnoj bazi Butmir

na prepisivanje rje{enja iz tzv. aprilskogpaketa. U najkra}em, novim “mini pake-tom“ ustavnih amandmana predvi|ene suskoro neznatne intervencije kojima bi seoja~ao kapacitet zakonodavne i izvr{nevlasti na dràvnom nivou. Pored ostalog,predvi|a se pove}anje broja zastupnika uoba doma Parlamenta BiH te formiranjedva nova ministarstva u Vije}u ministara


BUTMIRSKI SAMIT G8

Butmirki samit G8 naprasno je reduci-ran na G7 - dva dana pred sastanak uButmiru Dragan âvi}, lider Demokratskepartije, odustao je od butmirskih dogovora.Kao krunski razlog âvi} navodi ~injenicuda politi~ke partije iz RS-a nisu odràlesastanak na kojem bi usuglasile jedin-stvenu politi~ku platformu za pregovore.Umjesto toga, predsjednik RS-a RajkoKuzmanovi} odvojeno se susreo s pred-stavnicima SNSD-a a potom s pred-stavnicima ostalih partija. “To zna~i daSNSD treba da da smjernice a ostalipoliti~ki predstavnici iz RS-a daizvr{avaju njihove zadatke“, stoji uâvi}evom obrazloènju.

Stvarni razlog zbog kojeg âvi} ne}esudjelovati na butmirskom sastanku,vjerovatno se krije u ~injenici da se ve}neko vrijeme u RS-u protiv njega vodi bru-

talna medijska kampanja u kojoj se âvi}portretira kao “nacionalni izdajnik“ i“poslu{nik me|unarodne zajednice“.Odbijanjem poziva Carla Bildta i JamesaSteinberga, âvi} vjeruje da }e anuliratiefekte prljave kampanje protiv njega. �

ÂVI] ODBIO POZIV

Čavić ne pristaje na uloguDodikovog poslušnika

BOŠNJAČKI ULTIMATUM: Doznajemoda će bošnjački političarizatvaranje OHR-a uvjetovati donošenjemodluke da i budući specijalni predstavnik EU-a u BiH zadrži diobonskih ovlasti OHR-akako bi mogao intervenirati u slučajublokade institucija BiH

PREGOVARA^KI KRAHPOLITI^KE [ESTORKE

Lideri {est politi~kih partija nisuuspjeli pribliìti stavove

ME\USOBNE OPTU@BE SRPSKIH LIDERA

Dodik âvi}a optuùje za izdaju, a âvi}Dodika za politi~ku improvizaciju

�

BIH - za poljoprivredu i nau~ni razvoj -zbog efikasnijeg kori{tenja pretpristupnihfondova Evropske unije.

Ne{to krupnije promjene predvi|ene suza Predsjedni{tvo BiH: prema ponu|enomprijedlogu, umjesto tro~lanog, rotiraju}egPredsjedni{tva BiH, birao bi se predsjedniki dva dopredsjednika, a iz Ustava bi se eli-minirala diskriminiraju}a odredba premakojoj se pripadnici “manjinskih“ naroda udva entiteta ne mogu kandidirati za ovufunkciju. Ostalo je me|utim otvorenopitanje na~ina izbora predsjednika i dvojicedopredsjednika dràve, {to je ina~e biojedan od va`nih razloga zbog kojih je liderSDA SSulejman Tihi} gorljivo branio aprilskipaket ustavnih promjena, nasuprot lideruSBiH HHarisu Silajdì}u, koji ga je jo{gorljivije ru{io. Tihi} se naime zalaè da sebudu}i predsjednik bira posredno, iz redaizabranih zastupnika u Parlamentu BiH,ra~unaju}i da je to najbliì i najsigurnijina~in da se ponovo domogne ~elne dràvne

fikcije. Silajdì} pak zagovara prijedlog dapredsjednika neposredno biraju gra|anikako bi se izbjegla mogu}nost neprincipi-jelne zakulisne trgovine izme|u parlamen-tarnih stranaka.

(ZLO)UPOTREBA ENTITETSKOG GLASANJA

Doznali smo da }e se na butmirskomsamitu G8 otvoriti i te{ko rje{ivi problemrasprostranjene zloupotrebe entitetskogglasanja. BiH je ustrojena kao asimetri~na(kon)federacija dva entiteta, od kojih jejedan (RS) ustrojen unutarno, po modelujedan ~ovjek jedan glas, skoro bez ikakveinstitucionalne mogu}nosti da dva manjinskanaroda, bo{nja~ki i hrvatski, za{tite vitalnenacionalne interese. Nasuprot tome, srpskipredstavnici u dràvnim institucijama BiHimaju institucionalnu mogu}nost (entitet-sko glasanje) da u dràvnim institucijamaospore i zaustave usvajanje svake odluke isvakog zakona koji im nisu po volji.Rje{enje ovog problema, naravno, nije utome da se isti mehanizmi blokade uvedu iu institucije Republike Srpske, nego u tomeda se precizira lista vitalnih nacionalnihpitanja o kojima se u dràvnim institucija-ma odluke moraju donositi konsenzusom.Na tragu te ideje zasniva se i prijedlogme|unarodne zajednice da se mehanizamentitetskog glasanja ne primjenjuje naevropski set zakona koje BiH mora usvojitina putu euroatlantskih integracija. Tako|er,razmatrat }e se i prijedlog da se o svakomzakonu koji je oboren mehanizmom entitet-skog glasanja o~ituje Ustavni sud BiH.Sli~an model ve} se primjenjuje uRepublici Srpskoj pa ne postoji ni jedanracionalni razlog zbog kojeg se ne bi primj -enjivao i na dràvnom nivou. �


[TA NUDE BILDT I STEINBERG

Lider SDP-a Zlatko Lagumdìja prvi jejavno ocijenio sadràj dokumenata okojem }e se razgovarati 9. oktobra u vojnojbazi Butmir. Lagumdìja je ocijenio da“papir, koji sam imao priliku da vidim, nijeprihvatljiv za SDP. Nas interesuje papir koji}e nam garantovati funkcionalnu dràvu“,rekao je Lagumdìja na javnoj tribini SDP-au Zenici.

Doznajemo da su ponu|enim papirimajednako nezadovoljni i Sulejman Tihi} iHaris Silajdì}, kao i lideri oba HDZ-a,Dragan ôvi} i Boò Ljubi}, koji surazo~arani {to se u ponu|enom papiru ~aki ne nagovje{tava mogu}nost teritorijalnogpreustroja BiH, o ~emu je ranije “prudskatrojka“, Dodik, Tihi} i ôvi}, postigla visoknivo politi~ke suglasnosti. �

BO[NJA^KI LIDERI RAZOÂRANI, HRVATSKI OGORÊNI

Ni slova o teritorijalnom preustroju BiH

RAZOÂRANOST U HRVATSKOM TABORUDragan ôvi} i Boò Ljubi} o~ekivali su raspravu o teritorijalnom ustroju u BiH


MOSTAR, GRAD NA ^EKANJU

Ni godinu dana nakon lokalnih izbora gradske vlasti u Mostaru nisu uspjelepostići dogovor o imenovanju novog gradonačelnika kao ni bilo kojem

drugom pitanju bitnom za grad; u očekivanju da odluku o izboru gradonačelnikanametne visoki predstavnik, u Mostaru stoje svi projekti, nezaposlenost raste, a

stranke ne odstupaju od svojih maksimalističkih zahtjeva

ROVOVSKA STRANA^KA BORBAU MOSTARU SE NASTAVLJA

UMostaru su i golim okom vidljiveposljedice stanja u kojem ìvotarigrad posljednjih godinu dana.Naime, zbog nepostizanjadogovo ra o imenovanju

gradona~elnika i dono{enju gradskogprora~una na ~ekanju su i obnova i izgrad-nja mosta Avenija — Sutina, vrijednog {estmiliona KM, gra dske vije}nice (3 milionaKM), rekonstrukcije 200 stanova, odnosno25 zgrada i Muzi~ke {kole (12 milionaKM). ““Sve to sada stoji”, kaù u Gradskojupravi, ““jer nema prora~una”. Nakon{esnaest propalih poku{aja tokom proteklihgodinu dana u Gradskom vije}u Mostara, izborgradona~elnika, za {to je potrebno 18 glaso-va od ukupno 35 gradskih vije}nika,pokazao se kao nemogu} posao. Daparadoks bude ve}i, vije}nici u Gradskomvije}u na ovaj na~in ne kr{e Statut grada jerim on i omogu}ava da se gradona~elnikmoè biti biran unedogled. Nigdje se,naime, u Statutu ne navodi da se grado -na~elnik mora izabrati u precizno odre -|enom roku.

SUKOB UNUTAR MOSTARSKOG SDA Pitanje imenovanja gradona~elnika nije

samo podiglo tenzije izme|u dvije klju~nestranke SDA i HDZ nego je, kada je rije~ oSDA, produbio podjele unutar njenih redo-va. Po~etkom ove sedmice na Gradskomodboru SDA u Mostaru ponovo je u prviplan do{ao sukob dvije frakcije, jedne kojupredvodi ZZijad Hadìomerovi}, predsjednikGO SDA Mostar, i druge koju predvodimostarski odvjetnik FFaruk ]upina.Hadìomerovi} je nedavno, nakon sastankasa visokim predstavnikom VValentinomInzkom, iza{ao sa stavom da je SDA za

povratak na Statut HHansa Koschnicka,biv{eg predstavnika EU-a u Mostaru iz sre-dine devedesetih godina pro{log stolje}a, teza povratak na {est poslijeratnih, etni~kio~i{}enih gradskih op}ina. Protiv oveHadìomerovi}eve zamisli su ne samopredstavnici ve}ine stranaka - od SDP-a,HDZ-a, HDZ 1990, Stranke za BiH (SBiH)Mostara, pa do Narodne stranke Radom zaboljitak (NSRZB) i Hrvatske stranke prave(HSP) \api} - dr. Juri{i}, nego i dio one izkoje on dolazi. ““U SDA je trenutno nasnazi sukob dvije koncepcije, ova koja jebliska Hadìomerovi}u se vodi logikom da}e iz sada{nje pat pozicije u gradume|unarodna zajednica izvu}i zaklju~ak daje bilo kakav dogovor nemogu} te da semora priznati podjela grada. I HDZ-u naneki na~in odgovara ova situacija. Akobude ponovo imenovan Ljubo Be{li},propala bi inicijativa o promjeni Statuta, aon ovako ipak ima neku vlast bar utehni~kom mandatu”, obja{njava jedan odna{ih sugovornika iz SDA.

Dok u SDA traju previranja i nesugl -asice oko toga treba li Mostar biti jedin-stveni grad ili podijeljen na op}ine, ne pos-toji nikakva potreba za me|ustrana~kimrazgovorima na nivou SDA-HDZ. Premana{im sugovornicima, posljednji put ove sudvije stranke koje u svakoj opciji ~ine oso-vinu vlasti u gradu razgovarale u novembrupro{le godine desetak-petnaest minuta.Nakon toga nikada nisu vi{e sjeli za stol.

I hrvatski i bo{nja~ki vije}nici uGradskome vije}u me|usobno se mjeseci-ma optuùju i ne èle popustiti upravo zbogtoga {to im “za pravo” daje mostarskiStatut. DDanijel Vidovi} iz HDZ-a 1990podsje}a da sve tri stranke sa hrvatskimpredznakom koje participiraju u raduGradskog vije}a imaju identi~ne stavoveoko Statuta grada, odnosno èle njegovoukidanje. Ipak, kako kaè, u ovoj fazi bi


HO]E LI PRESUDITI OHR

Pi{e: DANKA SAVI]Bo{njaci usvajanjeprora~una uvjetuju imenovanjemgradona~elnika,HDZ insistira naizmjeni statuta

[TA ]E PODUZETI OHRPredstavnici politi~kih stranaka

u Mostaru ~ekaju na odluku me|unarodne zajednice koja bi ovaj grad izvukla iz sada{nje pat pozicije

KATASTROFALNE POSLJEDICE(NE)RADA NEODGOVORNE VLASTIZbog nepostizanja dogovora o imenovanjugradona~elnika i dono{enju gradskog prora~una,ne obnavlja se ni Muzi~ka {kola u centru grada

��

Foto: Mario Ili~i}

Foto: Mario Ili~i}

bilo dovoljno da se barem izmjeni 44.~lanak Statuta, odnosno na~in na koji sebira gradona~elnik. ““Ako èlimodugoro~no rije{iti problem, onda je jedinorje{enje omogu}iti izravno glasanjegra|ana za ovu poziciju”, kaè on.Hrvatske stranke pokrenule su, podsjetimo,inicijativu o ukidanju mostarskoga Statuta.Hrvatski su zastupnici pred Ustavni sudBiH dostavili zahtjev za ocjenu ustavnostiovoga dokumenta jer su “te{ko povrije|enaprava bira~a koji nisu u jednakoj pozicijioko ostvarivanja svojih prava biranja.” UMostaru, podsjetimo, gra|ani biv{esredi{nje gradska zona ne mogu glasati priizboru vije}nika u gradskim podru~jimave} samo za kandidate s zajedni~ke gradskeliste s koje se u Vije}e bira 18 od 35vije}nika. Klub delegata hrvatskoga narodau Domu naroda Parlamentarne Skup{tineBiH podnio je Ustavnom sudu Bosne iHercegovine Zahtjev za ocjenu i za{tituustavnosti pojedinih odredbi Izbornogzakona BiH, Amandmana CI na UstavFederacije BiH i Statuta Grada Mostarakoji je prije pet godina nametnuo tada{njivisoki predstavnik za Bosnu i HercegovinuPaddy Ashdown. Zahtjev se u biti fokusirana odredbe propisanog na~ina izboravije}nika i gradona~elnika grada Mostara.Prema Statutu grada, jedino segradona~elnik Mostara ne bira izravno naizborima kao u ostalim op}inama nego izreda vije}nika. Osim toga, za Gradskovije}e Mostara postoje dvije liste, gradska ilista gradskih podru~ja, a koja su granicebiv{ih op}ina, tako da u jednom podru~juza mandat u vije}u treba hiljadu, a u dru-gom ~etiri hiljade glasova. Isti broj vije}nikadaje, recimo, gradsko podru~je Jugozapad sa40 hiljada stanovnika i Jugoistok sa ~etirihiljade stanovnika, dok gra|ani biv{esredi{nje zone ne mogu glasati na listi zagradska podru~ja niti biti birani ve}isklju~ivo na zajedni~ku gradsku listu.

Prema odredbama Statuta u Gradskomvije}u ne moè biti vi{e od 15 vije}nika,niti manje od 4 koja dolaze iz istog naroda.Time se prakti~no ne moè utjecati napromjenu Statuta u Gradskom vije}u jer zanjegovu izmjenu potrebno dvije tre}ineglasova. Treba podsjetiti kako Gradskovije}e nije nikada usvojilo Statut koji jenametnuo Paddy Ashdown.

DA LI JE SPAS U TAJNOM GLASANJU? U Gradskom vije}u Mostara, u kojem

postoje klubovi stranaka i naroda, {tonigdje drugo nije slu~aj u BiH, ima 15bo{nja~kih, 13 hrvatskih, 5 srpskihvije}nika i jo{ dvojica iz reda ostalih. [to seti~e srpskih predstavnika, oni dolaze izstranaka sa bo{nja~kim i hrvatskim predzn -akom jer SNSD nije osvojio ni jedan man-

dat. Socijaldemokratska partija u Mostaru,koji u Gradskom vije}u ima tri vije}nika,bila je suzdràna tokom glasanja zagradona~elnika, nije se èljela priklonitiHrvatima ni Bo{njacima, i nekoliko jenavrata traìla raspu{tanje vije}a i izravnobiranje gradona~elnika. ZZoran Peri}, pred-sjednik Gradskog odbora (GO) SDP-aMostara, kaè na na{ list da dilema ko }e

biti gradona~elnik Hrvat ili Bo{njak postojisamo da bi se podigle tenzije. ““U svakojvarijanti HDZ i SDA dijele vlast, samo }ese mijenjati imena njihovih ljudi, stvarifunkcioniraju tako da oni moraju kontroli-rati jedni druge. Su{tina, dakle, nije uizboru gradona~elnika nego u tome postojili parlamentarna ve}ina, ko }e, dakle, bitiodgovoran za ono {to }e se u gradu de{avatinaredne ~etiri godine”, nastavlja Peri}.Gradona~elnik Mostara se, prema Statutu, uGradskom vije}u moè birati i tajno, a zanjegov izbor dovoljna je natpolovi~nave}ina prisutnih vije}nika. ““Nisam siguranda bi svi SDA vije}nici na tajnom glasanjupodràli istog kandidata iako bi tajnoglasanje moglo donijeti neko rje{enje”,dodaje Peri}. Ipak, SDP je na stajali{tu damora postojati neko trajno rje{enjeugra|eno u Statut. ““Statut se trebadora|ivati i treba postojati stavka kojapredvi|a u kojem se vremenskom periodumora izabrati gradona~elnik. [to se nasti~e, smatramo da bi Federacija BiH u


MOSTAR, GRAD NA ÊKANJU

Odlukom OHR-a o nametanju privre -mene Odluke o financiranju za {est mjese-ci iz jula ove godine ka`njeni su onivije}nici (njih {est) koji profesionalnoobavljaju tu du`nost (gradona~elnik LjuboBe{li}, koji je i vije}nik, kao i njegova glavnasavjetnica Radmila Komadina, predsjed-nik Gradskog vije}a Danijel Vidovi},dopredsjednici Murat ]ori} i Sla|ana

Gotovac te Obren Lozo). Oni nisu dobilipla}u za {est mjeseci, a ne upla}uje im seni mirovinsko i zdravstveno osiguranje.Ve}ina ostalih vije}nika nije pogo|enaInzkovom odlukom budu}i da su neki odnjih gra|evinski poduzetnici, odvjetnici,savjetnici, izvr{ni direktori u javnimpoduze}ima, lije~nici itd. i ne ìve odvije}ni~kog pau{ala. �

KAZNA ZA NEDU@NE

Većina vijećnika Gradske uprave neživi od vijećničkog paušala

SUZDR@ANI SDPZoran Peri}, predsjednik Gradskog odboraSDP-a Mostar

PRIVATNI POSLOVI GRADSKIH VIJE]NIKASamo {est ~lanova Gradskog odbora su profesionalni vije}nici, dok je za druge ovo teksporedni posao

�

Foto: Mario Ili~i}

Foto: Promedia

ovakvim slu~ajevima, kada nema dogovo-ra, trebala imenovati prvog ~ovjeka ugradu. “

Ono {to se ve} sada pitaju svi jeste {ta}e uslijediti nakon izbora gradona~elnika.Ho}e li on imati dovoljnu podr{ku i kako }ese donijeti prora~un kada je za njegovousvajanje potrebna podr{ka dvije tre}inevije}nika?

MOSTAR U I[ÊKIVANJU ODLUKEVALENTINA INZKA

“Mostar }e, naàlost, i dalje biti stalnoàri{te, imenovanjem gradona~elnika sene}e ni{ta promijeniti”, stav je ve}inena{ih sagovornika. S jedne strane, Bo -{njaci uvjetuju usvajanje prora~una imen-

ovanjem gradona~elnika, a HDZ insistirana izmjeni statuta. ““Do{li smo do jedneta~ke kada vi{e nemamo gdje”, kaèIbrahim Rahimi} iz SDA, koji je vije}niku Gradskom vije}u iz reda ostalih.Spasonosno rje{enje on vidi u podjelimandata. ““Mislim da je Statut odli~an ipruà mogu}nost za dogovor. U situaciji ukakvoj smo sada svi smo gubitnici, a gra|aninajvi{e. Niti jedna odluka nije donesena ve}godinu dana. Moramo ‘deblokirati’ ìvot ugradu. Po meni, spas je u podjeli mandata,dvije godine za SDA, a dvije za HDZ. Sada sebez potrebe pravi problem oko toga ko }e bitiprvi. Reizbor gradona~elnika ne moè bitirazlog da sve u gradu stane, Mostar je umrtvl-jen, svaki dan je sve vi{e nezaposlenih.”

Kolegij Gradskog vije}a je prijenekoliko dana zasjedao i zaklju~io dane}e zakazivati narednu sjednicu i da }e~ekati odluku o Mostaru kojoj se nadajuda }e sredinom mjeseca donijeti visokipredstavnik u BiH Valentin Inzko. On je,podsjetimo, nedavno kazao kako se nadada }e na sastanku u Butmiru krajem ovesedmice biti usvojen paket ustavnihpromjena u BiH, te da }e “mo`da bitiMostar i u tom paketu”. ““O tome ne bihspekulirao, ali u svakom slu~aju usljede}ih 10 dana ne}e biti nikakvihodluka {to se ti~e Mostara”, dodao jevisoki predstavnik. U Mostaru, se, ipak,nikome ne ùri. Svi ~ekaju da, na kraju,opet presudi OHR. �


HO]E LI PRESUDITI OHR

U UTRCI ZA ÊLNU POZICIJULjubo Be{li} i Suad Hasandedi}, HDZ-ov i SDA-ov kandidat za gradona~elnikaU UTRCI ZA ÊLNU POZICIJULjubo Be{li} i Suad Hasandedi}, HDZ-ov i SDA-ov kandidat za gradona~elnika

IBRAHIM RAHIMI]Vije}nik SDA u Gradskoj upravi Mostara

IBRAHIM RAHIMI]Vije}nik SDA u Gradskoj upravi Mostara

GRAD BEZ POGLAVARAVe} godinu dana stranke u Mostarunisu bile u stanju posti}i dogovor o

imenovanju gradona~elnika

Foto: Promedia


OD KARAD@I]A DO DODIKA

Karadì}: “Sve {to je nametnuto nas ne obavezuje” Dodik: “

KAKO JE MILORAD RAZUKAKO JE MILORAD RAZU

Slobodna Bosna podsjeća na postratnu platformu ratnoNAJBOLJI KARAD@I]EV UÊNIKMilorad Dodik preuzeo je politi~kuplatformu Radovana Karadì}a

Srpski vo`d MMilorad Dodik uposljednje je vrijeme gotovo upotpunosti preuzeo vokabular,politi~ki stil i, {to je najva`nije,glavne ideje ratnog zlo~inca

Radovana Karadì}a. O tome svjedo~inedavni bezo~ni poku{aj minimiziranjazlo~ina po~injenog na Markalama i tuzlan-skoj Kapiji.

“Kapija je inscenirana, kao {to su iMarkale inscenirane“, kazao je nedavnoDodik citiraju}i Radovana Karadì}a.

Da je aktuelni premijer RS-a u pot-punosti preuzeo i prisvojio politi~ku plat-formu Radovana Karadì}a, dokazujuKaradì}eva pisma koja je prije devet god-ina iz duboke ilegale slao rukovodstvuSDS-a. Karadì} je u pismima, koje jeina~e slao u strogoj tajnosti, davaokonkretne instrukcije vrhu SDS-a kako dase pred izbore organizuju, kako u javnostida nastupaju i na koji na~in da se odnoseprema “me|unarodnom faktoru”.

TAJNE UPUTE SDS-uNa{ list je u decembru 1997. i oktobru

2000. godine ekskluzivno objavio dvaKaradì}eva pisma, krcata politi~kiminstrukcijama SDS-u, na temelju kojih nijete{ko izvesti zaklju~ak da se aktuelna poli-tika Milorada Dodika u dlaku poklapa spolitikom Radovana Karadì}a!

Karadì} politi~ku situaciju u BiH2000. godine, kada se na ~elu OHR-analazio visoki predstavnik WWolfgangPetritsch, poredi sa ulaskom Austro-Ugarskeu Bosnu, i kaè da }e “oni Petritschu usko-ro da vide le|a”.

Isto tako je Milorad Dodik posljednjihmjeseci zapo~eo otvoreni rat protiv ~elnikame|unarodne zajednice u BiH, visokogpredstavnika VValentina Inzka i njegovogzamjenika RRaffija Gregoriana, optuùju}iih za politi~ku okupaciju i destabilizacijuBiH.

“Stanje u BiH, sve dok je ovdje OHR,moè se opisati kao uzurpacija i okupacijakoja se provodi kroz razli~ita tuma~enjaDejtonskog sporazuma“, ponavlja nedavnolider SNSD-a Milorad Dodik davnonapisanu “misao” Radovana Karadì}a.

AKTIVIRANJE NEVLADINOG SEKTORAU Karadì}evim smjernicama SDS-u

sugeri{e se osnivanje nevladine organizaci-je koja moè da mobili{e veliki brojgra|ana u RS-a i koja }e se suprotstavitisvakoj izmjeni Dejtonskog sporazuma.

“Su{tina je slede}a: treba formiratijedno slobodno i nestrana~ko udruènjegra|ana, sa nazivom ‘Srpski Gandi’, koji binenasilnim sredstvima, brojnim pismima


LIDERI SE MIJENJAJU, PLATFORMA OSTAJE

Pi{e: MIRHA DEDI]

Ne}emo po{tovati nametnuta rje{enja”

UMIO RADOVANAUMIO RADOVANA

og zločina Radovana Karadžića

DAYTON IIAktuelni srpski vožd MILORAD

DODIK dosljedno slijedi političkuplatformu ratnog zločinca i dugogodišnjeg lidera SDS-a

RADOVANA KARADŽIĆA; Naša novinarka analizira Karadžićevu

političku strategiju koju je kreirao usvojim skrovištima i u tajnim

pismima slao vrhu SDS-a i poredi jesa javnim istupima Milorada Dodika

��

{efovima dràva — garanata Dejtona, svet-skoj javnosti, te na{im gra|anima, apelovatiza o~uvanje mira kroz o~uvanje Dejtona.To udruènje se moè suprotstaviti svakojizmeni Dejtona, moè mobilisati narod, jerse narod ne moè mobilisati na agresivne isamoiscrpljive akcije, nakon kojih nastupazasi}enje, stid, ose}anje odgovornosti.(...)Treba sve uveriti da }e Bosna pu}i upravona unitarizaciji. UVEREN SAM DA BIOVO BIO PRAVI POGODAK. Molim vasda ovu stvar ~uvate u najve}oj tajnosti ividite da li iko moè raditi na uspostavljanjutakve strukture. Naime, nama }e u~initi sve{to budu smeli, i ne}e ni{ta {to ne budusmeli. Oni cene samo snagu, pa je jedinore{enje u blagom i konzilijantnom nastupu,uz debelu batinu iza le|a. Batina ne sme dabude strana~ka, nego narodna», savjetujeKaradì}.

Rukovo|en Karadì}evim savjetima,Dodik je angaòvao kompletan nevladinsektor Republike Srpske, koji kada god toDodiku zatreba organizuje narodneproteste. Najodaniji Dodikovi pomaga~isu ~elnici bora~kih i logora{kih organi-zacija, sindikata i nevladine organizacije“Izbor je na{”, koji po direktivi skupljajupotpise za otcjepljenje RS-a ili pak refer-

endumsko izja{njavanje naroda u ulaskuBiH u NATO.

“E, {ta bismo mi morali da radimo. Isto{to i Hrvati u Jugoslaviji 70- tih godinanjenog postojanja. Ne smemo dopustiti nijednu modifikaciju Dejtona, pa ako Bosnamoè da funkcioni{e po Dejtonu, neka

izvoli. Mi moramo znati {ta nam je cilj isvaku taktiku podrediti tom cilju. Po{tozapad uskoro mora sre|ivati ovo podru~je,on }e ga sre|ivati na bilo ~iju {tetu. Na na{usigurno najradije, ali ako ne mogne, ondana bilo ~iju. A to je na{a {ansa? Mi smostari, istorijski narod i pravo je da poslednja

na Balkanu u svim krizama bude srpska. Jasam naj~vr{}e uveren da }e i biti, ako nebude, onda mi nismo narod. Ovo {to prolaz-imo i trpimo, uklju~uju}i mene i mojuporodicu, ne radimo zbog sebe, nego zbognaroda,”, pi{e Karadì} u svom pismo vrhuSDS-a.

“Mene montirane istrage i sve {to mirade nisu pokolebale da me|unarodnojzajednici jasno kaèm da je moj prioritetsvih prioriteta Republika Srpska, i to }e ~utiponovo i svaki put”, izjavio je Dodik prijenekoliko dana povodom predstoje}eg sas-tanka u vojnoj bazi Butmir.

“ODLAGATI NEPOVOLJNA RE[ENJA“U pismu koje je Karadì} iz svog tajnog

skrovi{ta na Palama poslao rukovodstvuSDS-a 1997. godine stoje precizne uputena koji na~in treba opstrurati me|unarodnuzajednicu kako bi Republika Srpska ostvarilasvoj krajnji cilj.

“Pouzdani obavje{tajni izvori ukazujuna razmi{ljanja u svetskim centrima opodeli BiH na dva ili tri dela. Naravno,retorika }e jo{ dugo biti druga~ija, a i nas-tojanja nekih tvoraca Dejtona, jer ne èle daostanu bez svog ìvotnog dela. Ipak, i njimaje bliska ideja da bi se Dejton morao


OD KARAD@I]A DO DODIKA

KARADŽIĆEV AMANET: Ako ne izdržimo u nekoliko nerešenih pitanja, nikad ona neće biti povoljna, jer što muslimani jednom dobiju, nikad više neće dozvolitida se problematizuje

NA UDARU SEPARATISTA RS-a

Politi~ari iz RS-a poùruju zatvaranje kancelarije

OHR-a

NACIONALSOCIJALISTIDodik pre{ao put od socijaliste do

radikalnog nacionaliste

�

‘unaprediti’, a da se ne ru{i. âk je iHolbrooke rekao kako se vi{e ne moèobnoviti multietni~ko dru{tvo, jer ga je ratdefinitivno uni{tio, ali bi trebalo poku{atida se stvore zajedni~ki, multietni~kidràvni organi. Poslednja izjava MadeleineAlbright je u tom smislu da se StejtDepartment jo{ uvek nada da moè do}i dospajanja u BiH. To je nijansa koja je bilanezamisliva pre nekoliko meseci, kada je uizjavama dominirala odlu~nost da se stvorijedinstvena dràva BiH.

Kada kod nas ne bi bilo izdaje, njihovenade u obnovu Bosne bi ve} bile znatnomanje. No, i pored toga, te aspiracije sesmanjuju, makar toga i ne bili svesni nji-hovi predstavnici na terenu. Zato su nera -zumljiva i neprihvatljiva stanovi{ta na{ihljudi, koji su hiperkooperativni, da me|unar-

odna zajednica ne}e menjati svoj odnos, ida se ne vredi boriti. Da smo tako radili, nebi bilo RS, jer se me|unarodna zajednicabila opredelila za jedinstvenu Bosnu 6.aprila 1992. godine, a tokom svih konferen-cija je poku{avala da je o~uva. Treba odla-gati svako nepovoljno re{enje, jer za njegauvek ima vremena. Treba stvarati noverealitete, a oni }e naterati me|unarodnuzajednicu da na|e formu za reviziju svojihprvobitnih ciljeva.

Ako ne izdrìmo u nekoliko nere{enihpitanja, nikad ona ne}e biti povoljna, jer {tomuslimani jednom dobiju, nikad vi{e ne}edozvoliti da se problematizuje. Ako se nedefini{e shodno Dejtonu, u istom zakonu,da je izvorno dràvljanstvo entitetsko, abosansko da je iz toga izvedeno, mi nikadne}emo imati dràvljanstvo RS. Ko ima

pravo da prihvati takvo re{enje? Nek namet-nu {ta god ho}e, mi treba da postignemomaksimum, pa da onda prihvatamo. Ako napaso{u ne bude atribut RS, nikad ga ne}e nibiti, a to }e onda biti Alijin paso{. Sve {toprihvatimo osta}e za sva vremena, a sve {tooni nametnu, moèmo problematizovati svremena na vreme, i kona~no ih u nekompovoljnom trenutku uceniti, vezati sa ne~imdo ~ega im je stalo, i dobiti povoljnore{enje. Bolje je nametanje, jer nas manjeobavezuje, nego prihvatanje”, savjetujeKaradì} politi~ki vrh SDS-a.

OVLADAVANJE MEDIJIMADugogodi{nji lider SDS-a iz ilegale je

tako|er savjetovao na koji na~in kadroviSDS-a da nastupaju u javnosti i kakoobezbijediti kontrolu ve}ine medija uRepublici Srpskoj.

“U novom sazivu svaki na{ poslanikmora}e da bude maksimalno pripremljen ida stalno istupa, jer }e TV sve prenositi, panarod mora da vidi na{u superiornost.Treba hitno razvijati ‘nezavisne privatnemedije’, koje su manje ranjivi od dràvnih.Uskoro }emo, shodno me|unarodnim kon-vencijama, morati dozvoliti i privatnemreè, pa je bolje da ih zauzimaju ljudi koji}e zauvek biti bliski SDS-u, nego da do|u unesigurne ruke, u kojima ve} ima dostaubita~nih medijskih sredstava. Trebadràvni medij vratiti u nadle`nost Vlade, ito treba posti}i svim sredstvima. SRT jekompanija, njome su upravlja po zakonu, istranci ovde ometaju imovinu i zakonitoupravljanje njome. Mo`da treba zapretiti da}emo u Bonu napraviti skandal oko toga,kako bi nam vratili SRT pre Bona. Oni nassada umiruju kako se radi na tome, amo`da to rade da mi u Bonu budemo blaì.Mislim da u Bonu treba podneti ekspoze,koji }e biti ne samo za istoriju, ve} koji }eodjeknuti i naneti im sramotu. Ovo jeveoma va`no jer se me|unarodna zajednicakoleba u pogledu pro{irivanja mandatavisokog predstavnika, te produènje ipro{irenja mandata SFOR-a. Ako budemohrabro i jasno izrazili svoje nezadovoljstvoi neprihvatanje stvari koje ne moramo daprihvatimo, gurnu}emo ih u situaciju datrpe pritiske svoje javnosti i da se ne sloè,kao zemlje, sa odre|enim aspektima svogprisustva i akcije. [to im situacija budekomplikovanije izgledala, to }e se preodlu~iti na povoljnija re{enja po nas. Tajmaterijal treba da bude Bela knjiga, nemora da bude obiman, ali treba da navedesve gde su na{a prava pogaèna, gde seodstupa od Dejtona, a mi okrivljujemo.Tako }emo sa odbrambene pozicije, pre}i unapada~ku, aktivnu, {koditi ne moè, apomo}i moè, i to mnogo”, kaè na krajusvojih detaljnih direktiva rukovodstvuSDS-a Radovan Karadì}. �


LIDERI SE MIJENJAJU, PLATFORMA OSTAJE

Karadì}evo pismo o politi~koj platfor-mi SDS-a, koja se zasniva na strategijiupornih opstrukcija i blokada dràvnihinstitucija, tajnim kanalima dospjelo je doAlije Izetbegovi}a. Karadì}eve uputepartijskoj bazi u kojima se sugeri{e da ”neprihvataju ni{ta {to ne moraju”, da fingirajuprimjenu Dejtonskog sporazuma i strpljivo~ekaju dan kada }e mirovnjacima pogle-dati u le|a, Izetbegovi} je pokazao

ameri~kom predsjedniki Billu Clintonu,koji je 1997. godine stigao u slu`benu pos-jetu Sarajevu.

Kao odgovor na Karad`}eve upute,Clinton je uzvratio izjavom da }eme|unaro dna zajednica ne}e povu}i izBiH neobavljenog posla, odnosno da }eostati u BiH ”onoliko dugo koliko bude bilopotrebno za provo|enje Dejtonskog spo-razuma”. �

CLINTON BIO UPOZNAT S UPUTAMA KARAD@I]A

”Ostajemo u BiH dok ne obavimoposao”

CLINTONOVA PORUKA Tokom posjete BiH Izetbegovi} je upoznao

Clintona o Karadì}evim instrukcijama SDS-u

CLINTONOVA PORUKA Tokom posjete BiH Izetbegovi} je upoznao

Clintona o Karadì}evim instrukcijama SDS-u

Pro{lotjedni prosvjedi ~lanova Savezadobitnika najve}ih ratnih priznanja,vi{esatna blokada zgrade Parlamenta

Federacije BiH i prijetnje federalnim zast -upnicima pokazali su se, definitivno, kaonajefikasnije metode za ispunjenje svihzahtjeva. Nekoliko tisu}a “zlatnih ljiljana“ injihovih nekada{njih suboraca uspjeli su,naime, natjerati zastupnike u Zastupni~komdomu Parlamenta Federacije BiH danapre~ac poni{te ranije odluke federalneVlade o u{tedama i dobitnicima najve}ihratnih priznanja isplate puni iznosmjese~nih naknada, bez planiranog smanj -enja za deset posto. Unato~ ozbiljnim upo-zorenjima da }e, ionako simboli~no umanj -enje mjese~nih apanaà “zlatnim ljiljani-ma“, ugroziti dogovoreni stand-byaran`man s Me|unarodnim monetarnimfondom a time i financijsku stabilnost fede -ralnog prora~una, bo{nja~ki su zastupnici ufederalnom Parlamentu listom podràlizahtjeve prosvjednika. Bez obzira jesu lifederalni zastupnici na ultimatum “zlatnihljiljana“ pristali iz straha za svoju sigurnost,bojazni od medijskog lin~a ili iz jeftinihpolitikantskih razloga, ~injenica je da suzahtjevi prihva}eni, a da uop}e nisu konzul-tirani ~elnici Vlade Federacije BiH- premi-jer MMustafa Mujezinovi} i ministar financi-ja VVjekoslav Bevanda. Mujezinovi}u iBevandi je tako, u kona~nici, ostavljeno da

sami prona|u rje{enja i podmire golemimanjak u prora~unu, bez obzira kako }e seneozbiljnost parlamentaraca odraziti nacijelu vojsku budètskih korisnika.

No, ma koliko se dobitnici najve}ih rat-nih priznanja, uz svesrdnu podr{ku poje-dinih novinara, trudili da svoje zahtjevepredstave opravdanim, zbog ~ega bi se dalopomisliti da ratni heroji ìve od 350 KMmjese~nih naknada, fakti, naprosto, nisu nanjihovoj strani. Ve} smo pisali da velikave}ina “zlatnih ljiljana“ prima vojnemirovine, da je nemali broj onih koji dobi-jaju i invalidnine, te da me|u dobitnicimanajve}ih ratnih priznanja ima politi~ara ibiznismena koji su miljama daleko od“stanja socijalne potrebe“. Uostalom, upra-vo su prvi ~ovjek Saveza dobitnikanajve}ih ratnih priznanja DDèvad Ra|o ipredsjednik Skup{tine [[erif Patkovi}najbolji primjer da su federalne vlastiitekako vodile ra~una o “zlatnim ljiljani-ma“.

Osim {to je uz pomo} biv{ih strana~kihkolega iz SDA Zeni~ko-dobojskog kantonaizda{nim dotacijama i donacijama ranijeizgradio golemo poljoprivredno dobro ipokrenuo mljekaru Eko milk u BegovomHanu kod @ep~a, [erif Patkovi} je, kakodoznajemo, nakon rata u Zenici dobio i dvaprostrana stana. U jednom ìvi s obitelji,drugi je dao u najam. Patkovi}a su, poredtoga, biv{i suborci optuìvali i za prijevaru,tvrde}i kako je na ime njihovog fiktivnogupo{ljavanja iz federalnog Zavoda za

zapo{ljavanje dobijao novac. [erifPatkovi}, uz sva davanja - mirovinu,invalidninu i naknadu za dobitnike najve}ihratnih priznanja, godinama u Zenici koristii dràvno poljoprivredno zemlji{te, premdase u farmerskom biznisu nije odve}proslavio.

“Zlatni ljiljan“ Dèvad Ra|o je, pak,povla{tenu vojnu mirovinu (beneficiranepenzije iznose od 700 do 1.900 KM) dobiou 35. godini ìvota. Okolnosti pod kojimaje mladi oficir Ra|o naprasno umirovljen,dakako, nikada nisu do kraja razrije{ene,no, spekuliralo se da je Vojsku FederacijeBiH napustio “sporazumno“, kako bi seizbjegao skandal nakon saobra}ajnenesre}e koju je sam izazvao. Prethodno jeDèvad Ra|o od tada{njeg federalnogMinistarstva obrane u sarajevskom naseljuDolac Malta dobio stan pozama{ne kvadra-ture.

Kako je, me|utim, Ra|o umirovljen upunoj radnoj snazi, on je od 2004. do2008. godine bio angaìran kao savjetnikpredsjedavaju}eg Zastupni~kog domaParlamenta Federacije BiH, SDA-ovcaMuhameda Ibrahimovi}a. I mada nijepoznato ~emu je to oficir Ra|o savjetovaoparlamentarca Ibrahimovi}a, nema sumnjeda je “savjetni~ke usluge“ dobro naplatio.U posljednjih godinu dana Dèvad Ra|ose posvetio privatnom biznisu kojipokre}e na imanju svojih roditelja, navod-no, uz zna~ajnu potporu iz federalnogprora~una. �


S K A N D A L N E D J E L J E

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Imovinski kartoni “zlatnih ljiljana“

Hoće li Dževad Rađo i Šerif Patković priznati borcima koliko su budžetskih para dobili u

posljednjih deset godina?!SKUPO

NAPLA]EN PATRIOTIZAM

Dèvad Ra|o i [erif Patkovi},

predstavnici “zlatnih ljiljana”

Afera u Naftnim terminalimaFede racije BiH u Plo~ama spromjenjivim intenzitetom trajeve} nekoliko godina, no posljed-njih sedmica ulazi u dramati~no

finale. Vlada Federacije BiH odlu~na je unamjeri da ra{~isti dugogodi{nji kriminalu Plo~ama koji je najve}im dijelom nastaodo 2005. godine, kada je Terminalimagospodario hroni~ni gubita{ Energopetrol.No, ve}ina bo{nja~kih i ve}ina hrvatskihministara posve razli~ito vidi uzroke irje{enje ovog problema koji sna`nooptere}uje odnose u Vladi Federacije BiH.Svi se slaù da je problem kulminiraotokom pregovora vo|enih izme|u Naftnihterminala i privatne kompanije Deltagrip usuvlasni{tvu hrvatskog poduzetnikaJasminka Umi~e vi}a, nekada{njeg drugog~ovjeka Ine. Navodno, Deltagrip bi mimojavnog tendera i potpuno besplatno dobiona kori{tenje 25.000 kvadratnih metarazemlji{ta u Plo~ama i pravo gradnje novognaftnog terminala u vrijednosti od oko 20miliona eura kojim bi raspolagao narednih20 godina nakon kojih bi izgra|eni termi-nali ostali u vlasni{tvu Federacije BiH.Ugovor bi ve} davno bio potpisan da jedirektor Terminala JJosip Tomi} uspio pri-dobiti ostale ~lanove uprave koji su u prvimah podràvali aran`man s Deltagripom apotom naglo i bez jasnog obja{njenjaodustali. Dva ~lana uprave, DDavor Tomi} iVahid Frljak, odbili su potpisati ugovor uzobrazloènje da je {tetan i da je sklopljenna nezakonit na~in. Prema njihovommi{ljenju, investitor-koncesionar mora seizabrati na javnom tenderu.

O poslovnom aran`manu Deltagripa iNaftnih terminala FBiH razgovarali smo sklju~nim akterom - Jasminkom Umi~e v -i}em, uglednim biznismenom iz Hrva -tske, koji je do 2000. godine zajedno sDavorom [ternom vodio Inu, najve}unaftnu kompaniju u regiji. Nakon 2000.godine, Umi~evi} se povukao iz Ine i snekoliko drugih partnera osnovao kom-paniju Deltagrip sa sjedi{tem u Londonu iispostavama u nekoliko balkanskih srednjo-

evropskih dràva. Deltagrip upo{ljava 25radnika, godi{nje pravi promet od oko 200miliona dolara i spada u red najve}ih zaku-paca postoje}ih naftnih terminala uPlo~ama.

Prema Umi~evi}evoj tvrdnji, poslovnasuradnja Deltagripa i Naftnih terminala uPlo~ama datira od 2005. godine, kada jeDeltagrip dobio u najam jedan naftnispremnik u Plo~ama.

IMA LI DELTAGRIP POVLA[TENI STATUS

“S obzirom da su ostali spremenici bilizauzeti, a Deltagripu jedan spremnik nijebio dovoljan, prihvatili smo prijedlogtada{nje uprave Energopetrola da u|emou investiciju obnove i rekonstrukcije dvanapu{tena mazutska spremnika, koja subila izvan funkcije jo{ od 1992. godine“,kaè na po~etku razgovora suvlasnikDeltagripa Jasminko Umi~evi}. Obnovu irekonstrukciju dva napu{tena mazutskaspremnika Deltagrip je finansirao kreditomu ukupnom iznosu od 2,2 miliona dolara.Investicija je tekla prili~no glatko sve dosukoba izme|u direktora “Termi nalaFBiH“ ZZijada Dèmi}a i direktora k}erke-firme, dakle “Naftnih terminala FBiH“,Josipa Tomi}a.

Dèmi} i Tomi} sporili su se okonabavke mjernih instumenata, ali i zbognavodno povla{tenog statusa koji jeTomi} osigurao kompaniji Deltagrip.

Navodno, raniji direktor TerminalaDrago Bur|elez Umi~evi}u je daobeneficirane cijene za iznajmljivanjenaftnih spremenika, ~ak 50 postoniè od cijena drugim kompani-jama. Umi~evi} to odlu~nodemantira.

“ Prema informacijamakojima raspolaèmo, nijedan od ponu|a~a nijedao ni pribli`nu cijenunajma koju je pla}aoDelta grip“, rezolutnotvrdi Umi~e vi}, a nana{u primjedbu kakosmo dobili posveopre~nu informaciju,kaè:


NAFTNA AFERA

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Hrvatski poduzetnik Jasminko Umičević, suvlasnikkompanije “Deltagrip“, prvi put za bh. medije

iznosi svoju verziju priče o trogodišnjoj poslovnojsuradnji “Deltagripa“ s Naftnim terminalima

Federacije BiH u Pločama i odgovara na optužbe dau Pločama uživa povlašten staus

��


RAT ZA NAFTNE TERMINALE U PLO^AMA

JASMINKO UMI^EVI] DELTAGRIP NE]E NITIMO@E PRIVATIZIRATINAFTNE TERMINALE

Deltagrip zainteresiran za izgradnjunovog spremnika u Plo~ama koji bi

ostao u vlasni{tvu Federacije BiH

“Oni koji su vam to rekli vjerovatno supre{utili o kojem se vremenskom perioduradi. Naime, u vrijeme kada je zaklju~enugovor izme|u Delta gripa i Energopetrola,u januaru 2006. godine, Ina je najamkubnog metra prostora u naftnom sprem-niku pla}ala 2,94 dolara po toni, Petrol 3,5dolara po toni, dok je Deltagrip pla}ao 4dolara po toni“.

Umi~evi} potvr|uje da je kasnije do{lodo korekcije cijena, pa Petrol od po~etka2009. godine pla}a 4,9 eura a Ina 4 eura potoni, no napominje da je i kompanijaDeltagrip bila spremna prihvatiti korekcijucijena iako to ne mora u~initi budu}i da imaugovorom definiranu fiksnu cijenu na peri-od od pet godina.

Umi~evi} napominje da je bio spremanpotpisati ugovor o korekciji cijena kao inekoliko drugih ugovora koji su na~elnousugla{eni izme|u NTF-a i Deltagripa.Jedan od tih ugovora odnosio se na izgrad-nju novih spremnika koje bi Deltagripizgradilo o svom tro{ku i nakon eksploata -cije od 20 godina vratila u posjed Naftnimterminalima Federacije BiH. No, ni jedanod ovih ugovora nije potpisan.

“Tijekom pregovora za pove}anjecijene najma i pregovora za rje{avanjepla}anja naknade {tete Deltagripu, zbogka{njenja s rekonstrukcijom spremnika,Uprava NTF-a ponudila je, o tome imamdokumentaciju potpisanu od strane sva tri~lana Uprave NTF-a, da se reaktivira ranijepotpisano Pismo namjera o izgradnji novihspremnika na neizgra|enom zemlji{tu a daDeltagrip prihvati pove}anje cijene od 35%i da se odrekne naknade {tete. Deltagrip jena kraju pristao i usugla{eni su tekstoviUgovora o pravu gra|enja za izgradnjujednog spremnika za lo` ulje kapaciteta

10.000 m3, jednog spremnika za lo` uljekapaciteta 5.000 m3 i dva spremnika zaskladi{tenje bijelih naftnih derivata ka -paciteta 5.000 m3, jedno skladi{te za UNPukupnog kapaciteta 10.000 m3, koje bi seizgradilo u dvije faze od po 5.000 m3svaka“, obja{njava Umi~evi}.

Na na{e pitanje po kom principu biDeltagrip gradio spremnike, Umi~evi} kaèda bi se gradnja zasnivala na modelu BOT(Build — Operate — Transfer) na period od 20godina uz obvezu Deltagripa da na zemlji{tuNTF-a kompletno finansira izgradnju napri-jed navedenog spremni~kog prostora, a da

po isteku perioda od 20 godina kompletnoizgra|ena infrastruktura automatski pre|e uvlasni{tvo NTF-a.

Potpisivanje ugovora bilo je zakazanoza po~etak juna ove godine, ali se pred-stavnici NTF-a iz neobja{njivih razloganisu pojavili.

TERMINALI OSTAJU U VLASNI[TVUFEDERACIJE

Umi~evi} tvrdi da su potpuno besmis-lene teze koje se plasiraju u dijelu sara-jevskih medija o tome kako Deltagrip namala vrata poku{ava provesti privatizacijunafnih spremnika u luci Plo~e.

“Deltagrip kao trgovac naftnim deriva-tima ima interes normalno poslovati i pro-davati svoje naftne derivate u okviru ugovorakoje je zaklju~io sa Energopetrolom, a kas-nije sa NTF-om, i nema interes ulaziti uvlasni~ke odnose u Terminalima, pa su ipri~e o preuzimanju Terminala od straneDeltagripa deplasirane. Tako|er, dug NTF-a prema Deltagripu, koji je osiguran hi -potekom, iznosi 2,2 milijuna dolara,uve}ano za kamate, {to je u golemom nesr -azmjeru sa vrijedno{}u samog terminala,~ija vrijednost po mom mi{ljenju iznosivi{e desetaka milijuna dolara, pa stoga ieventualno ‘preuzimanje’ sukladno hrva t -skim zakonima nije mogu}e“, kaèUmi~evi}, no nagla{ava da }e Deltagrip i}ina naplatu svojih potraìvanja aktiviranjemhipoteke u slu~aju da iz nekog razloga NTFne mogne izmiriti kreditne obaveze ili nepristane nadoknaditi pretrpljenu {tetunastalu ka{njenjem s rekonstrukcijomnaftn ih spremnika.

“Ne vjerujem da }e Vlada FBiH koja jevlasnik Naftnih terminala to dozvoliti i odvestiNTF u ste~aj“, zaklju~uje Umi~evi}. �


NAFTNA AFERA

DEZINFORMACIJA:“Deltagrip nema interesulaziti u vlasničke odnoseu Terminalima, pa su ipriče o preuzimanjuTerminala od straneDeltagripa deplasirane”

�

TERMINALI NA UDARUKRUPNIH IGRAÂInteres za naftne spremnike uPlo~ama pokazuje desetak velikihnaftnih komapanija

Foto: Mario Ili~i}


RAT ZA NAFTNE TERMINALE U PLOÂMA

Uz ime ranijeg federalnog premijera Nedàda Brankovi}agodi nama se, osnovano ili neosnovano, vezao kriminal u naftomsektoru. Umi~evi} me|utim za Brankovi}a tvrdi suprotno - da jenajzaslu`niji {to je BiH sa~uvala u posjedu dvadesetak benzinskihpumpi u Hrvatskoj.

“Kao {to Vam je vjerojatno poznato, ja sam u periodu 1998. -2000. bio izvr{ni direktor i zamjenik generalnog direktora Ine. Tadasam i upoznao gospodina Brankovi}a, koji je u to vrijeme bio gene -ralni direktor Energoinvesta. Naàlost, upoznali smo se u okolnos-tima kada je prijetio ste~aj Energoinvestove tvrtke u Hrvatskoj -Energopetrol Zagreb koja je zapala u blokadu od skoro 40 milijuna

kuna, odnosno oko 10 milijuna DEM u to vrijeme.Veliki dio od tih 40 milijuna odnosio se na dugo-vanja prema Ini za isporu~ene naftne derivate.S obzirom da je ranijih godina EnergopetrolZagreb konstantno dugovao Ini izme|u 15 i 20

milijuna kuna po osnovi nabavljene robe, Ina jesvoja potraìvanja osiguravala korpo-

rativnim garancijama izdanim od

strane Energoinvesta Sarajevo, koji je bio vlasnik ve}ine benzinskihpostaja u Hrvatskoj kojima je upravljao Energopetrol Zagreb, mislimda se radilo o 22-23 benzinske postaje.

Budu}i da je Energopetrolu Zagreb prijetio ste~aj, Ina jepoku{ala naplatiti svoje potraìvanje zapljenom njegovih ra~una, akada u tome zbog blokade ra~una nije uspjela, preostala joj je jedi-no ovrha na imovini Energoinvesta u RH, tj. na benzinskim posta-jama.

Tada su nas gospodin Brankovi} i suradnici, apeliraju}i na tekuspostavljene gospodarske odnose izme|u RH i BiH, uspjelinagovoriti da ne idemo u prisilnu naplatu jer bi to zna~ilo trajnigubitak benzinskih postaja Energoinvesta u RH.

Umjesto toga, dogovoreno je da INA unajmi Energoinvestovebenzinske postaje te da kroz cijenu najma naplati svoja potraìvanja.Potpisani su odgovaraju}i ugovori, Ina je vremenom naplatila svojapotraìvanja, radna mjesta svih djelatnika Energopetrola uHrvatskoj su sa~uvana, a Energoinvest i dan danas ima svojuimovi nu koja je, prema informacijama kojima raspolaèm, jo{ uvijeku najmu kod Ine za koji Ina pla}a naknadu Energoinvestu.

Dr. Brankovi}a upoznao sam kao vrsnog managera i intelektu-alca, te sam i nakon mog odlaska iz Ine, kao {to je to uobi~ajeno uciviliziranom svijetu, ostao s njim u, naàlost samo povr{nom, kon-taktu.“ �

POZNANSTVO S BRANKOVI]EM

Branković je spasio benzinske pumpe u Hrvatskoj

POHVALE BRANKOVI]UUmi~evi} tvrdi da je Brankovi}

spasio Energopetrolove pumpe u Hrvatskoj


DANI NJEMA^KOGJEDINSTVA U SARAJEVU Ove godine Njema~ka slavi 60.godi{njicu Ustava i 19. godi{njicuponovnog ujedinjenja. “Osmog majaove godine imali smo priliku dasve~ano obiljeìmo 60. godi{njicu odobjavljivanja njema~kog Ustava ipotom utemeljenja SavezneRepublike Njema~ke, a za nekolikosedmica, 9. novembra, proslavi}emo20. godi{njicu od otvaranja Zida“,kazao je ambasador SavezneRepublike Njema~ke Joachim Schmidtna prijemu uprili~enom u povodu Dananjema~kog jedinstva u Sarajevu.Govore}i o procesu evropskih integracija,ambasador Schmidt je naglasio daevropski proces ujedinj enja ostaje jednaod centralnih stvari njema~ke vanjskepolitike, a u tom kontekstu, kako jekazao, Njema~ka }e pratiti i gdje je godmogu}e podràvati politi~ki razvoj BiHu demokratsko ustrojeno, stabilno i kabudu}nosti orijentisano dru{tvo, “kojemoè polagati pravo na pripadnostvelikoj evropskoj porodici.“

POBJEDA SOCIJALISTA UGR^KOJ Na prijevremenim izborima u Gr~koj,socijalisti Giorgosa Papandreouauvjerljivo su pobjedili ~ime jePapandreouovoj stranci Pasok(Panhelenski socijalisti~ki pokret)otvoren put za formiranje nove vlade.Premijer Kostas Karamanlis jemorao priznati politi~ki poraz. Njegovakonzervativna stranka Novademokracija dobila je 33 posto glasova, dok je Pasok sa 11 postovi{e glasova (44%), stekao uvjete zaformiranje vlade. Socijalisti }e, prematrenuta~nom ra~unanju, dobiti 162, odukupno 300 zastupni~kih mjesta uparlamentu. Za Novu demokraciju ovosu najlo{iji rezultati od njenog osnivanja, 1974. godine, a za njenoglidera i sada{njeg gr~kog premijeraKostasa Karamanlisa to je bio razlogda odstupi s funkcije predsjednikastranke.

EVROPA, ODMAH

Lak{e nego {to se o~ekivalo Irci su, ~aki u podru~jima gdje su euroskepticinajsna`niji, prihvatili Lisabonski

ugovor. Za razliku od prethodnog, ovaj jeput referendum bio mnogo bolje pripremljen,a njegovo je odràvanje uslijedilo u vri-jeme kada je Irska jako pogo|ena finansi-jskom i gospodarskom krizom. Uprkostome, ba{ u trenutku kad osje}aju njeneposljedice, u tromilionskoj Irskoj jepo~elo rasti povjerenje u evropske institu-cije. Prema objavljenim podacima,stanovnici ju`ne irske pokrajine Ju`ni

Tipperary, koji su pro{le godine odbacilievropski sporazum, ovaj su ga putpodràli sa 68,42 posto glasova, a 31,58posto bio je protiv. Pro{le je godine u tojpokrajini sporazum odba~en sa 53 postoglasova. Prema slu`benim rezultatima, upokrajini Sjeverni Kildare na istoku zemlje“za“ je bilo 76,19 posto stanovnika, a pro-tiv 23,8 posto. Evropa je, prethodno,iza{la u susret irskim zahtjevima i stvorilapreduvjete za pozitivni ishod na referen-dumu. Prema nekim proc jenama,Lisabonski ugovor mogao bi stupiti na

Prošlosedmičnim pozitivnim ishodom referenduma uIrskoj izbjegnuta je nova kriza unutar Evropske unije i

otvoren put za nastavak prihvaćanja Lisabonskog sporazuma i početak konsultacija o imenovanjima

za najvažnije funkcije unutar EU-a

Bildt i Rehn među mogućim kanEvropske unije


HRVATSKA NAPREDUJE U PREGOVORIMA SA EU-om Hrvatska je krajem pro{le sedmice naMe|uvladinoj konferenciji o pristupanjuu Briselu otvorila {est i zatvorila petpoglavlja pristupnih pregovora sEvropskom unijom, a u pregovorimasa Slovenijom do{lo se blizu dogovoraza rje{avanje grani~nog pitanja.Zahvaljuju}i tome, sa po~etkom ovogmjeseca i uo~i ~etvrte godi{njiceotvaranja pristupnih pregovora,Hrvatska ima 28 otvorenih i 12zatvorenih poglavlja. Do kraja ovegodine, moè se o~ekivati da }eHrvatska imati otvoreno svih 33poglavlja i dvadesetak zatvorenih.[vedsko predsjedni{tvo EU-a do krajagodine planira sazvati jo{ dvije pris-tupne konferencije, u novembru idecembru. Hrvatski zvani~nici senadaju da i pregovori sa EU-om mogubiti zavr{eni do sredine sljede}egodine.

USPOSTAVA SISTEMAOZNAÂVANJAGUMA U EU Evropljani imaju tri godine zauspostavu sistema ozna~avanja guma~ije bi oznake morale klijentima datijasne informacije o potro{nji goriva,buci i prianjanju na mokru podlogukako bi oni mogli u~initi informiraniizbor prije kupnje, najavljeno je uEvropskom parlamentu. Oznake }eimati tri elementa: klasa od A do G oekonomskoj u~inkovitosti, odnosno opotro{nji goriva, o prianjanju gume namokru podlogu, te o tome koju ja~inubuke proizvode. Razlike u potro{njigoriva se kre}u do 10 posto izme|unajboljih i najlo{ijih guma, {to predstavlja godi{nju u{tedu od oko300 eura za prosje~nog voza~a, kazalisu stru~njaci. Nova pravila stupit }ena snagu najkasnije 1. novembra2012. godine kao dio kompromisaizme|u Evropskog parlamenta, dràva~lanica EU-a i Evropske komisije.

snagu do kraja godine. Preostaje jo{dovr{etak postupka ratifikacije u Poljskoji ê{koj, u kojima su parlamenti dovr{iliratifikacijski postupak, ali nedostaju jo{potpisi {efova dràva. U me|uvremenu,skupina ~e{kih senatora zatraìla je odUstavnog suda da ponovno razmotriuskla|enost Lisabonskog sporazuma s timtemeljnim dokumentom jer, kako kaènjih desetak, daje prevelike ovlasti EUnad zemljama ~lanicama. To bi dodatnomoglo produìti ve} sada dug proces rati -fikacije u toj zemlji u kojoj su i gornji idonji dom parlamenta odobrili ugo -v or. Poljski predsjednik LLech Kaczynskitrebao bi uskoro potpisati Lisabonskiugovor, ~ime }e biti zavr{en proces nje-gove ratifikacije u Poljskoj. Kaczynski je,ina~e, nakon {to je parlament ove zemljeprihvatio Ugovor, kazao da }e ga pot-pisati kad ga prihvate Irci. Evropski medi-ji pi{u da se Poljskoj ne ùri, a [vedska bièljela da se poljska ratifikacija zavr{i

prije summita EU-a o institucionalnimpitanjima krajem ovog mjeseca. Ovih jedana ponovo aktuelizirana rasprava ofunkcijama u novoj Uniji, me|u kojima jenajva`nije mjesto predsjednika EU-a.Iako je jo{ neizvjestan ishod àlbe uê{koj i potpis njenog predsjednikaVaclava Klausa, plan {vedskog Predsje -dni{tva bio je da kandidate za dvije novefunkcije u Uniji izabere na sastanku navrhu potkraj ovog mjeseca. PremaLisabo nskom sporazumu, stalni predsjed-nik Vije }a Evropske unije zastupaobi Uniju, a birala bi ga kvalificirana ve}ina

{efova dràva i vlada EU-a. Novost je i da}e visoki predstavnik za vanjsku poli-tiku imati diplomatsku slu`bu. Najiz -gledniji kandidat za predsjednika EU-a jebiv{i britanski premijer TTony Blair, aspominju se jo{ i imena nizozemskog pre-mijera JJan Petera Balkenendea, biv{egfinskog premijera PPaava Lipponena, tepredsjednika belgijske vlade HHermana vanRompuya. Osim za predsjednika EU-a,Francuska i Njema~ka su zapo~ele i kon-sultacije o izboru novog visokog pred-stavnika EU-a za vanjsku politiku i bezb-jednost. U potrazi za kandidatom koji }edobiti podr{ku obje ove zemlje spominjuse WWolfgang Schauble, njema~ki ministarunutarnjih poslova, CCarl Bildt, {vedski {efdiplomatije, te OOlli Rehn, evropski povj -erenik za pro{irenje.

(D. Savi})

NOVE POZICIJE U EU:Lisabonski ugovor predviđa funkciju stalnogpredsjednika VijećaEvropske unije koji bi zastupao Uniju a kojeg bibirala kvalificirana većinašefova država i vlada EU-a. Osim toga, novinupredstavlja i to što ćevisoki predstavnik za vanjsku politikuimati diplomatsku službu

ndidatima za šefa diplomacije

PORAST POVJERENJA UEVROPSKE INTITUCIJE

Na pro{losedmi~nom referendumu u Irskoj, Lisabonski sporazum je dobio

podr{ku i u podru~jima u kojima ima dosta euroskeptika

PORAST POVJERENJA UEVROPSKE INTITUCIJE

Na pro{losedmi~nom referendumu u Irskoj, Lisabonski sporazum je dobio

podr{ku i u podru~jima u kojima ima dosta euroskeptika


BUSINESS� Dramati~na upozorenja MMF-a

� Elektroprivrede u regiji grcaju u gubicima

� Hroni~ni pad prometa na obje berze u BiH

Parlament Federacije BiH popustio jepod pritiskom “zlatnih ljiljana“ koji su ulti-mativno traìli izuze}e od utvr|enog pro-grama {tednje Vlade FBiH. Na taj na~indoveden je u pitanje cijeli kreditniaran`man s MMF-om u iznosu od 1,2 mili -jarde eura, tvrdi federalni premijerMustafa Mujezinovi} koji je proteste “ljilj -ana“ u Sarajevu pratio s bezbjedne udalj -enosti od nekoliko hiljada kilometara. UIstanbulu, gdje se odràva godi{njaskup{tina MMF-a i Svjetske banke,Mujezinovi} se sastao s nekolikozvani~nika ovih institucija koji su musaop}ili izri~iti stav prema kojem BiHmora po{tovati potpisani ugovor, jer }e uprotivnom izgubiti kreditnu podr{kuMMF-a.

Da je rije~ o krajnje ozbiljnoj prijetnjiMMF-a, pokazuje primjer susjedne Srbije.Jo{ potkraj protekle godine Srbija je sMMF-om ugovorila kreditni aran`man uiznosu od 3 milijarde eura, uz obavezu dareducira javnu potro{nju i da budètskideficit ne prelazi 3 posto GDP-a. No, ve}kod prve revizije MMF je utvrdio drasti~naodstupanja: umjesto 3 posto, budètskideficit je porastao na 4,5 posto, odnosno zapreko 680 miliona eura! Revizija MMF-aiz augusta ove godine bila je naravno nega -

tivna, pa je izostala uplata druge tran{ekredita. Dogovoreno je, naime, da }eSrbija skresati budètsku potro{nju tako{to }e otpustiti odre|eni broj administra-tivnih radnika, nakon ~ega bi MMF uplatiozajedno drugu i tre}u kreditnu tran{u.Dakako, pod uvjetom da Srbija ispunipreuzetu obavezu.

U slu~aju kreditnog aran`mana BiH sMMF-om, situacija je puno komplicirani-ja. To {to je Parlament Federacije BiHiza{ao u susret “zlatnim ljiljanima“ mo`dai ne bi bio prevelik problem, budu}i da nijerije~ o prevelikim sredstvima. No, problemje {to }e za “zlatnim ljiljanima“ uskorokrenuti i prosvjetni radnici, administracija,policija, ljekari, prakti~no svi budètskikorisnici od kojih neki imaju puno vi{erazloga za proteste nego {to su ih imali“zlatni ljiljani“. Naprimjer, pla}a aktivnogpolicajca u nekim kantonima neuporedivoje manja od penzije i dodatnih prihoda kojeostvaruje umirovljeni policajac-nositeljratnog priznanja. Ho}e li ParlamentFederacije BiH i njima iza}i u susret kao{to je iza{ao “zlatnim ljiljanima“? Ho}e lise partijski funkcioneri SDP-a i SBiH itada utrkivati s populisti~kim obe}anjimabez realnog pokri}a, kao {to su se licemjer-no ulagivali “zlatnim ljiljanima“?

Sve tri elektro-privrede uBiH u plusu

Sve elektroprivredne kompanije uregiji, bez izuzetka, suo~avaju se s dra-mati~nim rastom poslovnih gubitaka.Elektroprivreda Srbije 2008. godinuokon~ala je s gubitkom od 290 milionaeura, dok je Hrvatska elektroprivreda uprvih osam mjeseci ove godine ve} uminusu od preko 25 miliona eura.Situacija u Crnoj Gori samo na prvipogled ~ini se manje nepovoljnom:pro{logodi{nji gubitak prema{io je“samo“ 17,8 miliona eura. No, s obziromna veli~inu crnogorskog trì{ta, taj jegubitak srazmjerno jednak gubitkuElektroprivrede Srbije.

Suprotno nepovoljnom trendu uregionu, tri elektroprivredne kompanije uBiH ostvarile su rekordan profit u 2008.godini od preko 50 miliona eura. Jo{ boljiposlovni rezultati o~ekuju se u ovoj godi-ni: samo u prvih {est mjeseci ove godineElektroprivreda BiH ostvarila je netoprofit od 37 miliona eura, tri puta vi{enego u istom razdoblju protekle godine.Prema realnim o~ekivanjima, profit trielektroprivredne kompanije u BiH nakraju teku}e godine prema{it }e iznos od100 miliona eura!

Iz ovih nekoliko pokazatelja nije te{koizvesti zaklju~ak o iznimnom privrednomi razvojnom potencijalu energetskog sek-tora BiH. Tim prije {to BiH trenutnokoristi tek 35 posto raspoloìvog hidropo-tencijala.

No, ohrabruju}e vijesti iz Elektro -privrede BiH tek slijede. Kako smo doz-nali, najkasnije do kraja godine EPBiHzapo~et }e izgradnju nove hidroelektrane(Vranduk) i rekonstrukciju dva najve}atermobloka u Kaknju i Tuzli. Sva tri pro-jekta, u vrijednosti od preko 350 milionaKM, EPBiH finansirat }e vlastitim sred-stvima, bez marke kreditnog zaduènja.Tako|er, sredinom naredne godine, moglazapo~eti izgradnja hidrocentrale na Drini(Ustikolina) te 18 mini elektrana naNeretvici kod Konjica, za {ta }e EPBiHmorati obezbijediti oko 400 miliona KM,dijelom iz kredita a dijelom iz vlastitedobiti.

“Ljiljani“ srušili stand-byaranžman

Priredio: ASIM METILJEVI]

PRED VELIKIMISPITOM

Ho}e li premijerMujezinovi} odustati od

usvojenih mjera {tednje

Foto

: Milu

tin S

toj~e

vi}


I tre}i kvartal zaredom dvije berze u BiH, Sa -rajevska i Banjalu~ka, biljeè drasti~an pad prometapra}en stalnim padom cijena dionica. Rekordan padpo oba osnova zabiljeèn je na Sarajevskoj berzi:indeks SASX-10 (indeks akcija 10 najlikvidnijih kom-panija) u proteklih devet mjeseci ove godine pao je za8,4 posto, {to je najve}i pad u cijeloj regiji.

Na ve}ini berzi u okruènju primjetan je suprotantrend - stalni rast berzanskog prometa koji je osobitoizraèn u posljednjih nekoliko mjeseci. No, trend nadvije berze u BiH kre}e se upravo suprotnim smjerom.

Ovaj nepovoljni trend nesumnjivo se “hrani“nepovoljnim razvojem politi~kih prilika u BiH, stal-nim {trajkovima, protestima, blokadama, ratno -hu{ka~kom retorikom itd. Op}a dru{tvena nestabilnosttjera ozbiljne investitore i poput magneta privla~i{pekulante i {vercere.

A upravo je to aktuelni trend u BiH.

Nakon {to smo upoz-nali potro{a~a i kategoriju,definirali konkurencijskookru enje i donijeli va`neodluke vezane za segm -ente, razvili koncepte iparalelno krenuli razvijatiproizvode, imaju}i uvijeku vidu potrebu da koncep-ti odgovaraju proizvodi-ma - proizvodi koncepti-ma, te razvili strategijekomuniciranja, slijediobavezno testiranje! Ili,jednostavnije, nakon istraìvanja zapotrebe razumijevanja, segmentiranja ipozicioniranja, prelazimo na nova istraì -vanja, ta~nije testiranja oglasa.

Testiraju se, ili koncepti, ili storyboar-di, ili ve} gotovi oglasi, sa ciljem odabiranajboljeg rje{enja ili jedostavnog finalnog,finog, dora|ivanja. Naravno, u zavisnostiod toga {ta se testira, bira se i najboljimetod testiranja. Nerijetko su za potrebe“pred-testa” najadekvatnije metode kojekombiniraju kvalitativne i kvantitativnepristupe.

U momentu kada smo testirali oglas,provjerili njegovo poklapanje sa ciljevima(brifom), zavr{ili smo tek pred-test nakonkojeg slijedi manje-vi{e kontinuiranopra}enje rezultata odnosno efekata — post-

test. U toj fazi se sluìmo naj~e{}e kvanti-tativnim pristupima.

Tako|er, vrlo je bitno da znamo {taèlimo posti}i, prije nego {to uop{tepo~nemo pra}enje efikasnosti kampanje?Prvo, ako ne znamo {ta su bili na{i ciljevi,te{ko }e biti definirati indikatore efikas-nosti, pa pra}enje mo`da i nema nekogsmisla. Drugo, treba razlikovati kratko -ro~ne od dugoro~nih ciljeva. Naprimjer,percepcija ili imid` nekog branda nijene{to {to bi se moglo izmijeniti jednomj -ese~nom ili dvomjese~nom kampanjom.To je trka na duge pruge. Sa druge strane,tipi~an kratkoru~ni indikator je takozvaniTOM, top-of-mind — prvo: spontano pris-je}anje oglasa za neki brand u nekoj kate-goriji. TOM predstavlja vrh ledenog brije-

ga, na koji se svi èle popeti alisamo manjina uspijeva. Ako jeva{ brand potro{a~u na prvommjestu, kad pomisli na kategorijuu kojoj se nalazite, vjerovatno}ada }e u narednom navratu kupitiva{ proizvod a ne neki drugi,mnogo je ve}a. Naravno, to zavi -si - i tu postoje velike razlike - odkategorije do kategorije proizvo-da. Spontani TOM ~esto jeupotrijebljen indikator naro~itokod FMCG proizvoda - roba{iroke potro{nje. Isto tako,

kratkoro~ni indikator je, naprimjer, razma-tranje ili consideration - da li se nalazimo uizboru brandova, koji dolaze u obzir kodkupovine nekog proizvoda.

Mo`da i najjednostavniji argument kojiide u prilog obaveznom pred-testiranju,leì u ~injenici da se u izradu oglasa ulaèveliki novac, a upravo je to naj~e{}i slu~aj,valjda treba i uloìti jedan, naj~e{}e malidio, budèta u test, kojim }emo sprije~itigre{ku (pred-test) ili pobolj{ati potencijal-ni efekat oglasa (post-test). Skoro pa nikadkompanije ili kreativne agencije ne bi tre-bale imati posljednju rije~, a upravo to jenaj~e{}e slu~aj. Pravo na posljednju rije~zadràva isklju~ivo potro{a~, onaj koji }eproizvod koristiti, a sa kojim komunici-ramo putem oglasa!

BUSINESS KOMENTAR

Politička nestabilnost rastjerala investitore

Pi{e: ISMIR OMERAGI]

I prije i poslije testiranja

Nogometna reprezentacija BiH usubotu igra utakmicu decenije,utakmicu istine u estonskoj pri-jestolnici Tallinnu. Tri boda iztog me~a vode nas direktno u

doigravanje za odlazak na Svjetskoprvenstvo. EEmir Spahi} i MMiralem Pjani},dva reprezentativca BiH koji od ovesezone zajedno igraju u francuskom LeChampionnatu, stupovi optimizma MMiro -slava ]ire Bla`evi}a u na{em nacional-nom timu, uvjereni su u sigurnu pobjeduu Estoniji, nakon koje bi utakmica saevropskim prvacima [pancima bila samorevijalnog karaktera, me~ za nadigravan-je i merak kako navija~a tako i na{ihreprezentativaca.


NOGOMET

Pi{e: NEDIM HASI]Foto: MARIO ILI^I]

Narednog vikendanogometna reprezentacijaBiH u Estoniji igravjerovatno odlučujućuutakmicu kvalifikacija zaodlazak na Svjetskoprvenstvo 2010.; EmirSpahić i Miralem Pjanić,bh. reprezentativci kojigrade nogometnu kari-jeru u Francuskoj, za našlist govore o utakmici uTallinnu, sjajnoj sezoni usvojim klubovima iokršajima Lige prvaka

]IRIFRANCUS

]IRIFRANCUSPjani} i Spahi}: Iz Estonijee

“Bi}e te{ko, to je jasno, ali nas 11 nanjihovih 11, pa {ta nam Bog da“, pri~anam Emir Spahi}, kapiten bh.reprezentacije i od ove sezone odbram-beni igra~ Montpelliera. ““Ova utakmicasa Estonijom nije najve}a {ansa ovegeneracije, mi smo najve}u {ansu imaliu utakmici protiv Danske, kada nam je uSarajevu trebala pobjeda da direktnoodemo na Evropsko prvenstvo. Aliutakmica sa Estonijom nam je super{ansa da napravimo ne{to dobro iveliko. Nadam se da }emo u Tallinnurije{iti pitanje baraà i onda u}i mirno udvije utakmice kvalifikacija pa {tabude.“

OVO JE [ANSA DECENIJESpahi} tvrdi kako su on i njegovi

suigra~i izvukli pouke iz razo~aravaju}ezavr{ene utakmice protiv Danaca.Lekciju koju su tada nau~ili vi{e nikadane}e zaboraviti. ““Nakon te utakmicesmo nau~ili puno toga. Mislim da nismobili spremni za tu utakmicu, za takav tiputakmice koja je davala i uzimala sve.Nismo se znali nositi s tim pritiskom.Sada je situacija druga~ija. Rastemo izutakmice u utakmicu i nadam se da }eovaj put sve biti kako treba. Meni jeovo, ipak, tre}a sre}a.“ Pjani}, biserevropskog nogometa, briljantni vezistaOlympiquea iz Lyona, bio je premlad dabi igrao na utakmici protiv Danaca. No,sada je Miralem jedan od najboljihigra~a reprezentacije BiH, nogometa{koji svojim sposobnostima moè unijetiu igru kvalitet vi{e, neophodan za pob-jede. Uvjeren je kako }emo se, sasvimsigurno, iz Estonije vratiti sa tri boda.“Mi imamo kvaliteta da pobijedimo uEstoniji i to }emo i u~initi“, siguran jeMire. ““Uradi}emo sve {to kaèmo da seiz Estonije vratimo kao pobjednici. Nesmijemo sebi dozvoliti da nam odlu -~uju}a utakmica bude ona protiv [pa -naca, jer te{ko je igrati na pobjedu,


UTAKMICA DECENIJE U TALLINNU

INA SKA VEZAINA

SKA VEZAje se vra}amo kao pobjednici

��

te{ko je ne izgubiti od najbolje repreze n -tacije na svijetu.“

ÊKAM OKR[AJ SA GERRARDOMSpahi} i Pjani} ove sezone igraju

sezonu iz snova. Spahi}ev Montpellier,odmah po ulasku u prvu ligu, postao jenajprijatnije iznena|enje prvenstva, ~vrstodrè}i pobjedama mjesto u vrhu tabele.Spaha je strijelac dva gola, nekoliko putafrancuski su ga novinari uvrstili me|unajboljih jedanaest kola. ““Nisam pogrije{iodefinitivno kada sam odabrao ovaj klub, topokazuje i sam start prvenstva“, pri~aSpahi} koji je Moskvu ovoga ljeta zamije-nio Francuskom. ““Osjetio sam, kada samtraìo klub, da bi dolazak u Francuskumogao biti jedan super pozitivan korak umojoj karijeri i nisam se nimalo prevario.Barem se tako moè suditi po svim rezulta-tima koje do sada imamo klub i ja.Prezadovoljan sam.“ S druge strane, nakonodlaska legendarnog Brazilca JJuninha,Pjani} je postao temelj Lyonovog veznogreda, s njim u timu Olympique ove sezonenema niti jednog poraza, kako u prvenstvu,tako i u Ligi prvaka. ““Nisam nikada sumnj -ao u sebe i to je najva`nije. Znao sam {tamogu i sve {to mi je trebalo bilo je povj -erenje u klubu, da mi vjeruju i da me pusteda igram opu{teno. Svi su mi dali podr{ku iosje}am se lijepo u toj ulozi. Mislim da sunajljep{e stvari, ako ovako nastavim, tekispred mene.“ Nakon, nadamo se, uspje{nereprezentativne pauze, Pjani}a i Lyono~ekuje susret protiv Liverpoola u okviruLige prvaka. Cilj Lyona je jasan, grupnafaza se mora uspje{no prebroditi. ““Imamoekipu koja to moè napraviti, sasvim sigu -rno. Grupa nije nimalo laka, pred nama jejo{ dosta te{kih utakmica, ali idemo dalje

sigurno“, uvjeren je Mire. ““Snaga Lyonaleì u izvanrednoj atmosferi, u zajedni{tvu.Svi imamo volju i samo jedan cilj — da vra-timo naslov prvaka koji smo izgubili pro{lesezone. Kada smo na terenu, di{emo kaojedan, pobjeda je jedino na {ta mislimo.Doveli smo sjajne igra~e, ali je najva`nije{to smo u klub doveli mlade nogomata{e, toje pametno ulaganje u budu}nost.“ O utak-mici protiv Liverpoola ne treba mnogopri~ati, ime i tradicija protivnika dovoljan

su motiv za svakog nogometa{a svijeta.Pjani} nije izuzetak. ““Dovoljno je re}i daigramo protiv Liverpoola. Mada, ~ini mi seda ove godine ne li~e na onaj tim iz pro{lesezone. Igrali su ja~e, ~vr{}e. Vidi se daimaju problema, nadam se da ih ne}e rije{itido utakmice sa nama. Gerrard i Torres,jedva ~ekam okr{aj protiv njih. Pogotovoprotiv Gerarrarda, to je fenomenalan igra~,za mene jedan od najboljih na svijetu. Bit}e mi ~ast igrati protiv njega.“ �


NOGOMET

Spahi} o Pjani}u: O tome kako Mireigra za Lyon uop}e ne treba pri~ati, jednos-tavno, i kao igra~ i kao de~ko je izvanredani o njemu mogu govoriti samo naj, naj.Uzmite svaki dan bilo koje francuske novinei on je doslovno u svakoj od njih. Njegovo jeime u velikim naslovima, o njemu se pi{utekstovi puni superlativa. Pi{u kako jePjani} novo ~udo, kako su u Lyonu preboljeliJuninha, kako imaju novog, mla|eg i boljegod Juninha... Intonacija tih tekstova samagovori za sebe.

Pjani} o Spahi}u: O Emiru sedosta pri~a, pozitivno su iznena|eni

kako je dobro u{ao u prvenstvo, kako jejedan od najboljih defanzivnih igra~alige. êsto je bio u timu kola i menestalno pitaju o njemu. Drago mi je {to jedo{ao u Francusku, {to se dobroosje}a tamo i {to je jedan od najza-slu`nijih za dobre igre Montpelliera.Njegove igre otvaraju prostor na{imigra~ima, dosta se pi{e o Bosancima.Osjetio sam da se Francuzi nas boje,strah ih je da se ne sretnemo u baraùjer znaju da igramo dobro, da imamoigra~e u jakim klubovima koji ih lakomogu pobijediti. �

ÊKAJU]I OKR[AJ MONTPELLIERA I LYONA

“Pjanić je Lyonu pomogao dabezbolno prežali Juninha“

EMIR SPAHI]Estonija je moja

tre}a sre}a

U LYONU KAO U RAJUMiralem Pjani} uìva u bazenu

ispred porodi~ne vile u Francuskoj

�


EKSKLUZIVNO ZA “SB”

NISAM LEGENDA, ALI NA DOBROM SAM PUTU

DA TO POSTANEM

USAIN BOLT, fenomenalni, neuhvatljivi sprinter sa Jamajke, koji je svojimsvevremenskim svjetskim rekordima zaprepastio (ne samo) sportski svijet,

u razgovoru sa našom saradnicom objašnjava “tajnu svog uspjeha”, govori o svojim sportskim korijenima, ljubavi prema

“rodnoj grudi”, kolegama, prijateljima

Interview I USAIN BOLT, lete}i Jamaj~anin

OBIÂN, PRISTUPAÂN,NORMALAN, GENIJEUsain Bolt, najve}i sprinter svih vremena i najatraktivniji sporta{dana{njice, ne krije da mu je najdraàpodr{ka ona koja stiè od obi~nihljudi {irom planete

Do}i do intervjua sa najbrìm~ovjekom na svijetu, sportistomkoji je na Olimpijskim igrama uPekingu oborio oba svjetskarekorda na kratkim stazama i

prvim koji je nakon Carla Lewisa 1984.godine na istim olimpijskim igrama osvo-jio zlato na 100 i 200 metara te osobomkoja jo{ uvijek drì svjetski juniorski rekordna 200 metara (19,93 sekunde) bio je, nar-odski re~eno, ma~iji ka{alj. Savr{eno orga-nizirana PR slu`ba, u svakom trenu naraspolaganju novinarima {irom svijeta,zaslu`na je i za ovaj intervju.

Nesu|eni profesionalni igra~ kriketa,prvi put se na svjetskoj sceni pojavio naSvjetskom juniorskom prvenstvu 2002.godine, kada osvaja zlato na 200 metara idva srebra kao ~lan ekipe {tafete Jamajke.

Samo dvije godine kasnije, postaje prvijuniorski sprinter koji je 200 metara istr~aoza manje od 20 sekundi, ~ime ru{idotada{nji svjetski rekord koji je drào RoyMartin. Bio je bolji za dvije desetinke.

VOLE ME SVI, ÂK I NOVINARIU Ateni ne osvaja medalju, ali postavl-

ja novi dràvni rekord na 200 metara, kojiod tada iznosi 19,67 sekundi. Najuspje{nijinastup na Olimpijskom igrama Bolt jeimao u Pekingu pro{le godine. NaSvjetskom prvenstvu u Berlinu koje jeodràno nedavno, Usain Bolt postavio jedva svjetska rekorda, na 100 m - 9,58sekundi i na 200 metara - 19,19 sekundi.

Trenutno u rodnoj Jamajci odmara se,kaè, od svega. Uìva u slobodnom vre-menu, provodi se po barovima s prijatelji-ma, uìva u video igricama i kombinacijienergetskih napitaka i hamburgera. Za novinare


USAIN BOLT, NAJBR@I ÔVJEK NA SVIJETU

Razgovarala: ADISA BE]IRAGI]Foto: REUTERS

Lijepo je {etatiulicama i znatida si brì odsvakog prolaznika!

>>

>>

��

je uvijek raspoloèn. Prihvata ih kao ne{to{to neizostavno ide uz njegov posao.

� Postoji li ne{to iz Va{eg privatnog iprofesionalnog ìvota da Vas novinari nisupitali?

Ne znam. Zapravo, mislim da ne posto-ji ni{ta. Pitali su sve, ba{ sve, ali postojestvari koje nikad nisam rekao, niti namjer-avam. (smijeh)

� Jeste li umorni od intervjua, papa -razza, photo sessionsa i sli~nih stvari kojineizostavno idu uz Va{ posao ili status zvi-jezde?

Nekako prihvatam da je to dio mogaposla, ali ponekad jeste jako te{ko udovolji-ti svim tim èljama ili potrebama, kakomedija tako i obi~nog svijeta. Ali, {ta drugoda radim? Me|utim, dobro je da i vi novi -nari, uglavnom, po{tujete i razumijetemene.

� Ima li momenata kada poèlite bitisamo bogati i anonimni. Slavni ljudi kaùda je to idealno…

Oh da, bilo bi krasno biti nevidljiv barnekoliko dana. Ali...

� Vi ste slavna, mlada i jako bogataosoba. No, je li to dovoljno da moète re}ida ste u potpunosti sretni?

Da, da, ja sam jako sretan ~ovjek.

� Imate li profil na Facebooku,MySpaceu ili Twitteru za komunikaciju sVa{im fanovima?

Naravno.

� Imate li problem s njima?Do sada nisam imao nikakvih problema

i ne vjerujem da }e ih biti. Ja, op}enito,nemam nikavih problema sa ljudima, nitioni sa mnom.

� Kako biste opisali sebe? Ko je zapra-vo Usain Bolt kao osoba, ne kao atleti~ar ilisvjetski rekorder? [ta volite, u ~emuuìvate, kako provodite slobodno vrijeme?

Zapravo uìvam da besposli~arim,igram video igrice, gledam filmove, izlazims dru{tvom. Moj ìvot se, ako izuzmemotreninge, ne razlikuje mnogo od ìvota ljudimojih godina bilo gdje na planeti.

MISLIO SAM DA SAM DOBAR VOZA^, ME\UTIM...

� Prije nekoliko godina, rekli ste daVam je san imati BMW M3. Jeste li gakupili?

Da, da, kupio sam ga pro{le godine, alinaàlost, vi{e ga nemam, mo`da znate i za{to...

� Pri~amo o saobra}ajnoj nesre}i kojuste imali prije nekoliko mjeseci…

Razumjeli smo se, mislim da sam dobarvoza~, ali, eto desilo se. Moj dragi M3 jepro{lost. Nemam ga vi{e.

� “Ne marim za rekorde, èlim bitilege nda“ — ovo je Va{a izjava. Pa, evo,postali ste legenda. Kakav je osje}aj?

Iskreno i bez la`ne skromnosti, osje}amda sam na putu da postanem legenda, alipotrebno je jo{ mnogo stvari da bi se procesnastajanja legende zaokruìo.

� Prije odluke da postanete atleti~ar,bili ste odli~an igra~ kriketa i ~ak su Vam i


EKSKLUZIVNO ZA “SB”

BOLTOVI “POROCI”: Zapravo uživam dabesposličarim, igram video igrice, gledam filmove,izlazim s društvom. Moj život se, ako izuzmemotreninge, ne razlikuje mnogo od života ljudi mojih godina bilo gdje na planeti

MALO TALENTA I U@ASNO PUNO RADAUsain Bolt obja{njava recept za uspjeh

�

tu predvi|ali blistavu karijeru. [ta se desilopa ste odustali?

Moj trener kriketa predloìo mi je da seokrenem tr~anju u kojem bih, prema nje-govom mi{ljenju, mogao puno napraviti.Sada sam tu gdje jesam. On je bio u pravu,a ja sam sretan. (smijeh)

PRAVE SENZACIJE ]E TEK STI]I, KAD POPRAVIM START� Olimpijada u Pekingu je bila neka

vrsta kompenzacije za Atenu kada ste imalijako lo{u sezonu. Moè li se re}i da jenedavno odràno Svjetsko prvenstvo uNjema~koj bilo kruna Va{e karijere i {ta sezaista desilo u Ateni?

Bio sam podloàn povredama i bilo ih jenekoliko prije Atene. Na svu sre}u, mojtrener Glen Mills ima odli~an program kojija~a moje tijelo i na neki na~in prevenirave}inu mogu}ih budu}ih ozljeda. A krunamoje karijere, bar se nadam, jo{ se nijedesila. Imam ja jo{ puno toga dati.

� Iznimno ste visok ~ovjek i stru~njacitvrde da je to zapravo veliki problem zasporta{a kakav ste Vi. Kako se nosite s tim?

Moram jako naporno raditi napobolj{anju starta, {to je ina~e mojaprili~no slaba ta~ka i to je ono u ~emu jemoja visina problem. S druge strane, kakotrka odmi~e, postajem sve brì i na nekina~in nadokna|ujem taj lo{ start. Zato sami rekao malo~as - imam ja jo{ mnogo togadati i pokazati!

� Imali ste mnogo povreda u karijeri.Pla{ite li se sada? U Va{em svijetu jednaozbiljna povreda zna~i i kraj karijere. [ta~inite da se za{titite {to je vi{e mogu}e?

Radim jako puno na ja~anju tijela. To jezapravo sve {to mogu uraditi, osim nadatise da ozbiljnijih povreda ne}e biti. Bar netoliko ozbiljnih da mi ugroze karijeru.

� Kako se osje}ate dok hodate ulicamai znate da ste najbrì ~ovjek na svijetu?

Odli~no! Kad idem ulicom i gledam sveljude oko sebe, ~esto pomislim kako bih mogaosve da ih pobijedim ako bismo se utrkivali.

� Stru~njaci za sve i sva{ta godinamaistraùju {ta je prava tajna va{eg uspjeha?[ta biste im Vi odgovorili?

- Nema tu nikakvih tajni. Spoji{ malo tale -nta i puno, puno napornih treninga. I to je to…

� Prije sedam godina postali ste najml -a|i svjetski juniorski {ampion ikada. Sadaste i zvani~no najbrì ~ovjek na svijetu.Imate li jo{ uvijek snova i èlja? [ta je Va{sljede}i cilj?

RADUJEM SE SVAÎJEM USPJEHUVolio bih zadràti sve svjetske i olimpij -

ske titule i u narednim godinama.

� Sigurna sam da Vam je svaki novinarna ovom svijetu postavio pitanje vezano zava{eg kolegu, zemljaka, fenomenalnogsprintera Asafu Powella. Kako to komenti-rate?

Ljudi traè senzaciju i ja to razumijem,ali naprosto nemam komentara na takvapitanja. Asafa je izuzetan sprinter i mojodli~an prijatelj. Nekad je on bio brì odmene, sad sam ja brì od njega, {to ne zna~ida se to ne}e promijeniti. Odgojen sam takoda se radujem sva~ijem uspjehu, pa sevjerovatno, zbog toga veliki broj ljudi radu-je mom uspjehu. Strepio sam i navijaonedavno u Gr~koj da Blanka Vla{i} oborisvjetski rekord u skoku uvis. Takav sam,volim ljude, navijam za svakog svog koleguatleti~ara.

� U danima Va{eg trijumfa, kako naOlimpijadi u Pekingu, tako i nedavnonakon svjetskog {ampionata u Njema~koj,mogli smo na svakom koraku kupiti majice,satove i sli~ne stvari s Va{im likom. Postaliste idol mnogim mladim ljudima. Uìvate liu tome?

Sretan sam, ne samo zbog toga ve} izbog ~injenice da mnogo ljudi uìva gleda-ju}i me kako tr~im.

� Jo{ u William Knibb Memorial gim-naziji koju ste poha|ali, bili ste prepoznatikao iznimno prirodno nadaren atleti~ar.Dwight Barnett, Va{ profesor, jednom jerekao: Ponekad sam gledao u {topericu imislio kako ne{to s njom nije u redu jerniko ne moè tr~ati tako brzo, posebno neneko dijete. Imate li jo{ uvijek kontakt sBarnettom?

Naravno. On je bio moj trener kad sambio mla|i, podràvao me i usmjeravao, a jatakve ljude ne zaboravljam. Nije on jediniiz mojih mladih dana s kim kontaktiram. Idalje se druìm uglavnom s ljudima s koji-ma sam odrastao. �


USAIN BOLT, NAJBR@I ÔVJEK NA SVIJETU

� Imali ste mogu}nost i ponude dase preselite u Ameriku koja je sanmnogih sporta{a, ali niste htjeli na -pustiti Jamajku. [ta je to tako posebnou Va{oj zemlji?

Ne znam {ta je posebno, ali - prostore~eno ja Jamajku vol im. Volim oveljude koji su najbolji, najsrda~niji inajljubazniji na svijetu, volim ovu klimu,

zrak, hranu… Heej, ~ovje~e, to je mojdom.

� Va{ premijer je javno obe}ao da}ete dobiti diplomatski paso{, Order ofJamaica odlikovanje i da }e ~ak autoputnazvati po Vama. Je li ispunio obe}anja?

Jeste, ispunili su sve {to su obe}ali i toje za mene velika ~ast. �

BOLT I JAMAJKA

U svojoj državi imam sve što mi treba

NACIONALNA IKONABolt sa premijerom

Jamajke Bruceom Goldingom

“Mi volimo Lisabon onako kako ga jevolio i Pessoa”, predizborni je slogan jedneod partija na nedavno odrànim izborima uPortugalu. Te{ko je zamisliti da bi se nekabh. stranka reklamirala pozivaju}i se namrtvog pjesnika i njegovu ljubav premarodnom gradu, ali kao {to ni Lisabon nijesvakida{nji, tako ni ljubav FFernanda Pessoe

prema rodnom gradu nije bila bilo kakva.To je mitska ljubav velikog pjesnika i~udaka koji je volio zgrade, kafane, ulice itrgove Lisabona, a ljudi se uglavnom klo-nio. To donekle obja{njava za{to je on zasvog ìvota ostao slabo poznat, a tekposthumno, kada je otkrivena njegovaneobjavljena pisana zaostav{tina, progla{enjednim od najzna~ajnijih svjetskih pjesnika.

Iako je preminuo 1935, Pessoa je {irojjavnosti postao poznat tek proteklih decenija, a

njegova kapitalna Knjiga nemira, po prvi putje objavljena tek 1982. u Portugalu, skoro polastolje}a nakon pi{~eve smrti (prije nekolikogodina knjiga je doìvjela i hrvatski prevod).

VI[ESTRUKA LI^NOSTZa ìvota je Pessoa objavio samo jednu

knjigu, te brojne pjesme koje je uknjièvnim ~asopisima potpisivao svojimpseudonimima. Me|u tim, za razliku od“obi~nih” pisaca koji bi se iz manje-vi{e


KNJI@EVNI PORTRET LISABONA

Slavni portugalski pisac FERNANDO PESSOA bio je čudak čija su najvažnija djelaotkrivena tek nakon njegove smrti; ovaj usamljenik je zazirao od ljudi, uzdržavao seod seksa, izmišljao sebi različite identitete, polemizirao sam sa sobom; naša novi -narka posjetila je kuću u kojoj je lisabonski genije proveo najveći dio svog života,

kao i mjesta koja su nadahnjivala ovog pjesnika zaljubljenog u svoj rodni grad

ZA STOLOM SA FERNANDOMPessoa je brend koji prodaje sve, od suvenira do

politi~kih programa

TURISTI^KA ATRAKCIJAPortugalski pjesnik Fernando Pessoabio je veliki samotnjak, a pored njegovog kipa u centru Lisabonadanas je i bronzana stolica na kojoj se fotografi{u stranci

TURISTI^KA ATRAKCIJAPortugalski pjesnik Fernando Pessoabio je veliki samotnjak, a pored njegovog kipa u centru Lisabonadanas je i bronzana stolica na kojoj se fotografi{u stranci

Pi{e: ADISA BA[I] (Lisabon)

prakti~nih razloga zaklonili iza la`nogimena, Pessoa nije uzimao samo izmi{ljenoime, nego je kreirao cijeli identitet, a svakiod njih bio je neki na~in dio pravog Pessoe.Za svakog od svojih alter ega (najpoznatijisu AAlberto Caeiro, RRicardo Reis i ÁÁlvaro DeCampos) on je znao datum ro|enja, rod-binske odnose, fizi~ki izgled, obrazovanje,sklonosti, bolesti, èlje, ambicije... Iako senjegova podvojenost danas ~ini dobrimmaterijalom za iskusnog psihijatra, od nje jeknjièvnost profitirala: u zavisnosti od togau ~ije ime je pisao i iz koje perspektive,Pessoa je mijenjao i stil, jezik, pa i uvjerenja...Jednom je bivao zaljubljenik u prirodu isanjar, drugi put racionalni strogi agnostik,tre}i put ljubitelj astrologije i okultnog. I{aoje tako daleko da je u ~asopisima objavlji-vao i tekstove u kojima je polemizirao samsa sobom, napadao ili hvalio svoja djela ipostupke.

Histori~ari knjièvnosti smatraju da jerazlog za izmi{ljanje ovih rezervnih iden-titeta leào u tome {to je Pessoa bio veomausamljen: rano je ostao bez oca, sa majkom


U KU]I FERNANDA PESSOE, PORTUGALSKOG GENIJA

DOM OSLIKAN STIHOVIMAKu}a u kojoj je jedan od najve}ih pjesnika

20. stolje}a ìvio petnaestak godina, danas jesva u znaku poezije, a Pessoina poema Odaispisana je i na spolja{njim i na unutra{njim

zidovima ove gra|evine

��

i o~uhom bio odselio u Durban (Ju`noa f -ri~ka Republika), a kad se vratio na studij uLisabon tamo vi{e nije imao prijatelja pa nipoznanika. Studij nikad nije zavr{io, aizdràvao se prevode}i poslovna pismaraznim firmama, po{to je perfektno govorioengleski i francuski (na engleskom je ~ak ipisao poeziju). U Pessoinim zapisima post -oje podaci da je ve} kao {estogodi{njakpo~eo izmi{ljati svoje prijatelje, a ovadje~ija sklonost fantaziranju kod njeganikada nije prestala.

Posebno zanimljiv detalj iz biografijeovog pisca je njegovo dopisivanje sabiv{im prijateljima iz srednje {kole: pred-stavljao im se kao psihijatar misterioznog iveoma te{kog bolesnika FFernanda Pessoe(u jednom slu~aju je govorio da se pacijentubio, a u drugom da je povu~en u sebe i dani s kim ne komunicira) te je od njih traìoda mu kaù ne{to vi{e o ovom ~ovjeku.Prepostavlja se da je na ovaj na~in Pessoazaista htio saznati vi{e o sebi i uz pomo}spolja{nih, objektivnih sudova, pozicioni-

rati sebe u svijetu koji mu se rasplinjavao igubio jasne konture.

Odnos prema ènama bio je posebnapri~a u Pessoinom ìvotu. Zna se da je voliosamo jednu ènu, izvjesnu OOphéliju sakojom se dopisivao oko godinu dana, bezikakvog fizi~kog kontakta, a onda je tuvezu prekinuo.

ZAKLETI DJEVACPo sopstvenom priznanju, bio je

odlu~an da se nikad ne oèni, kako ne biuzalud rasipao svoju stvarala~ku energiju.“Posjedovati zna~i izgubiti”, pisao jePessoa, vjeruju}i da ““svi bra~ni parovi nasvijetu imaju lo{ brak jer svaki od njih usebi krije, u tajnama gdje je du{a \avolova,blijedu sliku èljenog mu{karca koji nijenjezin, i ù|eni lik divne ène kakva njego-va nije”. Ipak, u svojim zapisima spominje

SLOBODNA BOSNA I 8.10.2009.

KNJI@EVNI PORTRET LISABONA

Lisabon nije bio inspiracija samo Pessoi,nego i cijelom nizu slavnih knjièvnika. Nekisu radnje svojih romana smje{tali u Lisabon,drugi su kroz njega putovali i spominjali ga udnevni~kim zapisima i pismima.

Knjièvnici su se uglavnom odu{evlj -avali klimom, arhitekturom i melanho li~nom

atmosferom grada u kojem se istinskimije{aju najrazli~itija lica, fizionomije i jezi-ci doseljenika iz raznih krajeva svijeta.Najve}e gun|alo bio je lord Byron koji je upismu svojoj majci 1809. napisao da “gradnije vrijedan hvalospjeva koji su onjemu napisani” i da on ne zna da li su uLisabonu “prljavije ulice ili ljudi”. Goetheje pisao o zemljotresu iz 1755. koji je skorouni{tio grad, a Baudelaire je pitao samogsebe: “Reci mi, du{o moja, jadna proze-bla du{o, {ta misli{ da se nastanimo uLisabonu? Tamo mora da je toplo, pa bii ti ìvnula kao kakav gu{ter.” ThomasMann o Lisabonu pi{e u Ispovijestimavara lice Felixa Krulla a Erich MariaRemarque u romanu No} u Lisabonu govorio dvojici izbjeglica iz nacisti~ke Njema~kekoji se u osvit Drugog svjetskog rata sre}uu lu~kom baru u Lisabonu. �

LISABON U DJELIMA VELIKIH PISACA

“Ne znam da li su prljavije ulice ililjudi”, pisao je Byron

56

ÔVJEK SA VI[E LICAPessoa je izmi{ljao svoje pseudonime,ali i cijele rezervne identitete

LI^NI PREDMETI Jedna vitrina sa pjesnikovim nao~alama, bilje`nicama, mu{tiklama i

drugim sitnicama podsje}a da je on nekad ìvio u ovoj ku}i koja danassluì kao javni prostor za kulturna de{avanja

UNUTRA[NJOST PESSOINOG DOMA

Iskusni tim dizajnera angaòvan je nanedavnom ure|ivanju pjesnikove ku}e

povodom 120. godi{njice njegovog ro|enja

UNUTRA[NJOST PESSOINOG DOMA

Iskusni tim dizajnera angaòvan je nanedavnom ure|ivanju pjesnikove ku}e

povodom 120. godi{njice njegovog ro|enja

ULI^NI ANTIKVARIJAT Ljubav izme|u Lisabona i knjièvnosti traje stolje}ima

ULI^NI ANTIKVARIJAT Ljubav izme|u Lisabona i knjièvnosti traje stolje}ima

�

kako je redovno masturbirao, zbog ~ega se gorko kajao, ne toliko izvjerskih razloga (vjera mu uglavnom nije bila vodilja), koliko zato{to je u njegovim o~ima predavanje tjelesnom uìtku zna~ilo sop-stvenu slabost.

Fernando Pessoa je vrijeme obi~no provodio u kafanama, stupa-ju}i tek nerado u povr{ne razgovore sa neznancima, a takva scenaopisana je i na po~etku njegovog “romana bez radnje” Knjiga nemi-ra. Vremenom se potpuno odao alkoholizmu i umro je u ~etrdeset isedmoj godini od zatajenja jetre. ““Ako neko dobro pi{e samo kad jepijan, treba mu re}i - napij se!”, govorio je Pessoa.

On je godinama pisao stihove i prozne bilje{ke, pohranjivao ihuredno u jedan kofer i nikad se nije pretjerano trudio da svojerukopise dovede u neki red. Zato je nakon njegove smrti bilo nejas-no kojim redoslijedom neke dijelove tekstova treba ~itati, pa suizdanja njegovih knjiga pripremana godinama. Zbog toga su i danasostale ostvorene mogu}nosti za razli~ita ~itanja i interpretiranja nje-govih djela.

Kada se pripremala obnova Ku}e Fernanda Pessoe ova ~injenicaje iskori{tena na poseban na~in: stihovi njegove poeme Oda kom-pjuterski su generirani da bi se dobile sve mogu}e verzije kako surije~i i stihovi mogli biti poredani. Nakon {to se dobilo skoro tridesethiljada mogu}ih kombinacija, one najuspjelije su izabrane i ispisanena zidovima ku}e u kojoj je Fernando ìvio petnaestak godina, {to jebilo njegovo najduè zadràvanje u jednom domu.

Danas Ku}a izgleda neobi~no lijepo, stihovi su u unutra{njosti,kao i na fasadi, i to je ~ini zaista jedinstvenom gra|evinom.Uspomena na Pessou sa~uvana je u jednoj muzejskoj vitrini sa nje-govim li~nim predmetima, a prostor je ina~e predvi|en za razli~itakulturna de{avanja: izlo`be, promocije, predavanja. U jednom dijeluku}e otvorena je biblioteka u kojoj se nalaze i neke knjige iz njegovezaostav{tine.

Danas su Portugalci itekako ponosni na svog pjesnika, on je jedanod najpoznatijih simbola Lisabona. Me|utim, ova ljubav je po~ela dadobiva uobi~ajene potro{a~ke manifestacije: njegov lik naslikan je nanajrazli~itijim proizvodima, od kerami~kih plo~ica koje su portugal-ski za{titni znak, do {oljica za kafu i tanjira!? Bronzana bista u cen-tru Lisabona postavljena je u ba{ti kafane gdje je pjesnik bio redovangost. Pored njega je i bronzani sto, kao i jo{ jedna prazna stolica kojase dobrano izlizala od zadnjica turista. Rijetko ko odoli da se bar natrenutak ne ovjekovje~i u dru{tvu slavnog pjesnika, a fotografija sazami{ljenim brkom uspomena je sa putovanja, nastala bez potrebe dase pro~ita neka njegova pjesma ili knjiga.

Izlizana stolica pored bronzanog Pessoe ima u sebi ne{toironi~no: usamljenik koji nikad nije volio gu`vu i koji se dràopodalje od svih, danas je maskota u najprometnijem dijelu grada, aprazna stolica pored njega poziva svakog prolaznika da se olakona|e u dru{tvu velikog pjesnika. �

8.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

U KU]I FERNANDA PESSOE, PORTUGALSKOG GENIJA

PRODAJA KNJIGA I SUVENIRAPessoin lik je ~est motiv na suvenirima, ali su i

njegove knjige veoma traène

PRODAJA KNJIGA I SUVENIRAPessoin lik je ~est motiv na suvenirima, ali su i

njegove knjige veoma traène

57


BLAGO SA TITANICA

Dobro poznata priča o najslavnijem brodu svihvremena, luksuznom TITANICU koji je 1912.potonuo na svojoj prvoj plovidbi, na nov i posebannačin ispričana je putujućom svjetskom izložbomoriginalnih predmeta koji su u ronilačkim ekspedi-cijama izvađeni proteklih godina sa olupine broda;naša novinarka posjetila je ovu nesvakidašnjuizložbu koja rekonstruiše atmosferu sa tragičnogbroda za koji se vjerovalo da je nepotopiv

^ETIRI BOSANCASTRADALA SU NA “TITANICU”

Sa Titanica su nakon skoro jednog vijeka izva|enenarazbijene boce {ampanjca, posu|e, nakit, parfemi...

TEHNOLO[KO ^UDOU prvoj deceniji dvadesetog vijeka, kada je po~ela njegova gradnja, Titanic je bio simbol~ovjekovog trijumfa, ali je njegovotragi~no okon~avanje postalo univerzalna opomena protiv pretjerane ambicioznosti i oholosti

“Ova ulaznica je replika originalnekarte koju su imali putnici Titanica. Na njoj}ete dobiti i ime jednog od putnika, a naizlazu sa izlo`be vam je spisak stradalih ipreìvjelih, pa moète provjeriti kako stepro{li”, ljubazno obja{njava prijatna hoste-sa dok do~ekuje posjetioce na izlo`biTitanic: artefakti. Iako je smi{ljena kao lakazabava, igra sa ulaznicom pomalo je uzne-miruju}a. �udna je pomisao da bi se usun~anom popodnevu smrt mogla na ulazudobiti zajedno sa klju~em od ormari}a ukoji se moraju odloìti torbe i foto-aparati.Kao i u stvarnom ìvotu, krajnji ishod jeprepu{ten slu~aju, a simpati~na hostesa neostavlja posjetiocima mogu}nost ni daizaberu barem identitet kakvog putnikaprve klase kojem bi {anse za preìvljavanjebile malo ve}e. Radoznalci i turisti uzimajusvoje ulaznice i bez pogovora se ukrcavajuna palubu fantomskog broda, sretni zbogprilike da razgledaju originalne ostatkeTitanica.

SENZACIONALNO PORINU]ESa velikim entuzijazmom su prije skoro

jednog vijeka svoje ulaznice uzimali ibudu}i putnici Titanica. Najluksuzniji brodtog vremena bio je simbol ljudskog napret-ka, tehnolo{ke mo}i i novog, dvadesetog

vijeka u kojem su se komunikacije ubrzalea preplovljavanje okeana postalo rutina. Izrazli~itih motiva ljudi su birali da putujuTitanicom - nekima je to bilo pitanjeprestià, posebno bogata{ima koji su zaku-pljivali luksuzne apartmane u kojima je pri-jevoz po dana{njim cijenama ko{tao dese-tine hiljada dolara. Neki su se na Titanicuna{li zbog {trajka u engleskim rudnicimauglja koji je poremetio uobi~ajeni brodskisaobra}aj, drugi zbog iznenadnih bolesti isvadbi u porodicama, tre}i da bi preko no}ipobjegli od ljubavnih skandala u ~ijemsredi{tu su se na{li. Iz kojeg god razloga dasu se odlu~ili za Titanic, svi njegovi putni-ci bili su barem malo polaskani {to su sena{li na brodu ~ije je porinu}e bilo medijskasenzacija, i koji je u luci ispratila masa odpreko stotinu hiljada ljudi.

Na Titanicu su u novi ìvot putovalisiromasi odlu~ni da sre}u oku{aju uAmerici, ali i bogati koji su uìvali u luk-suznim kabinama, restoranima, muzicibrodskog orkestra... Osiguravaju}a dru{tvanisu bila spremna nuditi posebne premije zaosiguravanje putnika Titanica jer se brodzbog svoje izuzetne konstrukcije smatrao“prakti~no nepotopivim”. Na po~etku puto-vanja vrijednosti su predavane u brodskisef, a njihovi vlasnici dobili su potvrde kojesu trebali pokazati po dolasku u pristani{tei uzeti nazad svoj nakit, novac i drugedragocjenosti. Niko nije ni slutio da brod

nikada ne}e sti}i na odredi{te, a da }epotvrde potonuti zajedno sa sefom, dragocjenos-tima i ve}inom putnika... Neke od tih pred-meta danas je mogu}e vidjeti na izlo`bikoja putuje svijetom i koja se ovih dananalazi u Lisabonu, a prije portugalske pri-jestolnice je bila u New Yorku: na mjestuprema kojem se Titanic originalno i zaputiodavne 1912. godine iz engleske lukeSouthampton.

Predmeti spa{eni sa Titanica svrstani suu nekoliko grupa: to su dijelovi broda (maliprozori, ograde, lusteri, podne plo~ice),zatim posu|e ({erpe, porcelan, boce za


ORIGINALNI ARTEFAKTI IZRONJENI SA OLUPINE SLAVNOG BRODA

Pi{e: ADISA BA[I] (Lisabon)

� Titanic je gra|en tri godine.

� Trebao je putovati od Engleske doNew Yorka.

� Na put je krenuo 10. aprila 1912., apotonuo 15. aprila.

� “Nepotopivi” brod je nakon sudarasa ledenom santom potonuo za manjeod tri sata.

� Na putovanje je krenulo 2.227 ljudi apreìvjelo ga 705.

� Olupina broda danas se nalazi naskoro ~etiri hiljade metara dubine usjevernom Atlantskom okeanu.

� Posljednja preìvjela putnica saTitanica Millvina Dean umrla je u majuove godine.

NAJPOZNATIJA POMORSKA TRAGEDIJA

Brod građen trigodine potonuoje peti dan putovanja

PREDMETI SA TITANICANa izlo`bi se mogu

vidjeti prozor~i}i sa broda (1); porcelan (2); parfemi (3); {ampanjac

(4), kao i rekonstrukcija luksuznihsoba iz prve putni~ke klase

Kolos me|u brodovima

1 2

4

35

��

vino, pa ~ak i nerazbijena boca {ampanjca ukojoj se jo{ uvijek moè vidjeti sa~uvanapjenu{ava te~nost!), te li~ni predmeti putni-ka. Veoma zanimljiv je i sanduk pun porce-lanskih zdjelica koje su se netaknute iposlagane u sanduku na{le na morskomdnu. One su na izlo`bi pokazane u sandukusa pijeskom, da bi se {to autenti~nijeprikazalo kako su prona|ene. Iz pogleda naposu|e se tako|er vide i jasne dru{tvenepodjele: putnicima u luksuznim kabinamasluèno je sve u najkvalitetnijem porcelanu,a {to je cijena vozne karte bila nià, to je ikvalitet su|a bio slabiji.

Veliku radoznalost posjetilaca izlo`beTitanic: artefakti budi vitrina sa bo~icamaparfema iz kojih se jo{ uvijek moè osjetitislatkasti, opori miris: ove bo~ice su uzorcikoje je sa sobom nosio jedan od putnika,ina~e trgovac mirisnim vodicama.

Na izlo`bi se moè vidjeti i nekolikoveoma lijepih primjeraka nakita, a tu su inao~ale, lule, molitvenici, kao i karte zaigranje kojima su putnici kratili vrijeme (nabrodu su putovale i karta{ke varalice kojebi opelju{ile bogate putnike, i na njih jeposada posebno upozoravala na brodu).

U okviru izlo`be je i replika velike santeleda koju posjetioci mogu dodirnuti i takona trenutak osjetiti djeli} jeze iz aprilskeno}i u kojoj je Titanic nakon sudara saledenim brijegom potonuo u vode Atlantika.

KRAJI[NICI NA TITANICUMe|u siroma{nim putnicima tre}e klase

koji su Titanicom krenuli u potragu za boljimìvotom bila su i ~etvorica Bosanaca izkraji{kih sela Ostu`nica i Badi} kodBosanske Krupe. Bili su to ]]erim Balki} (26godina, u nekim dokumentima pod imenomKerim), zatim RRedò Delali} (25 godina),Tido Reki} (38 godina, u nekim dokumenti-ma pod imenom EEjdo) i HHusein Sivi} (40godina), sva ~etvorica oènjeni radnici kojisu krenuli u pe~albu. Odredi{te im je bio gradHarrisburg u ameri~koj dràvi Pennsylvania.Zajedno su kupili karte za Titanic kod {vica -rskog agenta VViktora Klausa Wildija i platiliih po 293 {vicarska franka. Ejdo Reki} je ve}ranije bio u Americi 1906. godine, a ìvot jeizgubio vra}aju}i se tamo nakon vremenaprovedenog u domovini.

Sva ~etvorica Bosanaca su stradala upotonu}u Titanica i njihova tijela nikadanisu prona|ena. Zajedno sa njima potonuloje jo{ 1.518, od 2.227 ljudi koliko se ukup-no ukrcalo na brod. Spasilo se samo 705osoba, a spiskovi sa imenima preìvjelih istradalih do~ekuju posjetioce izlo`beneposredno prije izlaza.

Koliko god izlo`ba Titanic: artefakti li~ilana povr{nu zabavu modernih voajera koji vireu veliku tragediju iz pro{losti, ona je u istovrijeme i podsje}anje da su na najpoznatijembrodu na svijetu stradala ljudska bi}a. Svakood njih nosilo je svoju pri~u, i na poneku indi-vidualnu sudbinu ova izlo`ba podsje}a.Naprimjer, za jednog putnika se tek na jedvitejade otkrilo da je uop{te bio na brodu i takostradao, po{to je on putovao pod la`nim prezi -menom, u tajnosti sa svojom ljubavnicom.

U staklenim vitrinama su izloène i note,kao i ostaci instrumenta brodskog orkestra: potvrdnjama preìvjelih orkestar je svirao dok jebrod tonuo, a jedan broj putnika im se, shva-tiv{i da spasa nema, u zadnjim trenucimapridruìo u salonu.

Na brodu su potonuli bankari, jednakokao i emigranti ili loà~i iz potpalublja, askupa sa brodom potonuo je i ljudski san onepobjedivosti. Svjetski ratovi koji }e usli-jediti definitivno }e uni{titi entuzijazamkoji je obuzeo ~ovje~anstvo u vremenuvelikog tehnolo{kog napretka, ranogdvadesetog vijeka, a predmeti sa Titanicaostaju kao podsjetnik na trenutak kada jesan o ljudskom napretku bio na korak doostvarenja. �


BLAGO SA TITANICA

Olupina Titanica je locirana tek 1985.godine, u vodama Atlantskog okeana, i odtada je organizovano sedam ronila~kihekspedicija do ostataka broda koji leè nadubini od skoro ~etiri hiljade kilometara.Prva ekspedicija je bila 1987. godine, a sli-jedila su zaranjanja 1993., 1994., 1996.,1998., 2000. i posljednja 2004. godine.

Posebne te{ko}e prilikom istraìvanjaTitanica predstavlja veliki pritisak kojivoda stvara zbog dubine, a najve}ao{te}enja na brodu nastala su zapravodjelovanjem mirkoorganizama kojipolako nagrizaju brod. Prema nekim proc-jenama, u narednih sedamdeset do stotinugodina brod bi mogao potpuno nestati.Zato se danas ulaè veliki napor da se {tovi{e artefakata izvu~e na povr{inu, alinakon skoro jednog stolje}a pod vodom,ovi predmeti su danas ekstremno krhki i~uvaju se pod strogo kontroliranim uvjeti-ma. Jedina firma koja ima zakonskedozvole da se bav i istraìvanjem

olupine Titanica i izranjanjem predmeta sanje je RMS Titanic, Inc. i oni su do danasizronili preko pet hiljada predmeta.Najinteresantniji od njih pokazuju se naizlo`bi Titanic: artefakti za koju vlada velikointeresovanje {irom svijeta. Izlo`ba je dosada gostovala u Japanu, Kini, Meksiku,Njema~koj, [vedskoj... a nakon Portugalaplanirana su dalja izlaganja po Americi. �

RONILA^KE EKSPEDICIJE

“Titanic” će u narednih 100 godina nestati

SVJETSKA PUTUJU]A IZLO@BAArtefakti Titanica trenutno su izloèni u

Portugalu, a zatim slijedi turneja po Americi

OLUPINA TITANICAOtkrivena tek 1985.

�

61SLOBODNA BOSNA I 8.10.2009.

Onda }emo konja jedinog upregnuti, Da te provozamo kroz na{ mali grad.Nad njim se nebo nisko uvijek muti.Pod njim prigu{eno tutnji vodopad.Ako me upita{, dok na{e staro kljuse B u d e p l a { i l a k r a j p u t a { a { :- Koja je ovo zemlja? - Kazat }u:O Isuse, pa to je Bosna, ti to zna{.(Nikola [op, “Isus u posjetu kod nas“)

U Muzeju AVNOJ-a u Jajcu praznozjapi nekoliko redova tu`no ostarjelihdrvenih stolica, a na centralnom mjestu, uprvom redu, fotelja presvu~ena, od pra{inepotamnjelim, zlatnoùtim bar{unom, nakojoj je 1943. sjedio JJosip Broz Tito i sa togmjesta stvarao Jugoslaviju. Poruke AVNOJ-a,kaù oni bolje upu}eni, ve} odavno nestanuju u Jajcu. Sje}anja na SFRJ prigodnose nastoje zatomiti, a Titova Jugoslavija,uostalom, nije puno dobrog donijela nitinajpoznatijem jaja~kom (a po mnogima inajve}em bosanskohercegova~kom i hrva -tskom) pjesniku NNikoli [opu, u ~iju je ~astpro{log vikenda u kraljevskom graduodràna kulturna manifestacija [opovi danina Plivi.

ZADA]A PAM]ENJANikola [op (Jajce, 1904. - Zagreb,

1982.) bio je religiozan, ali ne i bogobo-jazan pjesnik koji je u svojim stihovima“drsko“ prizemljio IIsusa predstavljaju}i gakao nekog sasvim obi~nog ~ovjeka kojisvakog ~asa moè navratiti - a za{to ne? -upravo u Jajce i tu se sa mje{tanima“provozati kroz na{ mali grad“, a takvepjesni~ke vizije nisu se pretjerano dopadaleni Crkvi, ni komunistima.

Ove godine, 27 godina nakon [opovesmrti, ispred njegove rodne ku}e u Jajcuokupili su se brojni pisci i pjesnici iz svihkrajeva BiH, oni ve} afirmisani kao i oni~ija je pjesni~ka rije~ tek u za~etku, kako bise prisjetili [opovog djela i, koliko prilikadopu{ta, promovirali vlastito. Najmla|ame|u njima, EElla Boj~eti}, u~enica sedmograzreda Osnovne {kole 13. rujan iz Jajca,~itala je svoju pjesmu posve}enu Nikoli[opu, koja je progla{ena najboljom me|u

u~eni~kim radovima: Na{ jaja~ki pje -snik/nije bio poznat u zemlji namstaroj/Jugoslaviji zvanoj/A za{to?/ZbogBoga/Zbog vjere i plemenitih rije~i/ u pjes-mi mu svakoj/A svaka pjesma/ u mom srcumladom/drhtaj izazove/ i prepoznam vjeruu domovinu, Isusa, prosjaka, ~arobnu vilu iBosnu mi zemlju, zemlju vila i leptira...

Nakon PPetra Gudelja i IIvana Kordi}a,ovogodi{nji [opovi dani bili su posve}enipjesniku MMili Stoji}u, kojeg je predsjednikHKD Napredak Franjo Topi} nazvao “aut-enti~nim nasljednikom poezije i djelaNikole [opa“. ûle su se u ta dva dana uJajcu o Stoji}evoj poeziji mnoge rije~i

hvale, govorili su se i prepri~avali njegovi sti-hovi, u Domu kulture odràn je okrugli stolposve}en njegovom djelu, sve onako kako iprili~i jednom od na{ih najzna~ajnijih savre-menih pjesnika. Najavljuju}i manifestacijuna konferenciji za novinare u Sarajevu, pro-fesor EEnver Kazaz naglasio je, izme|u osta-log, kako je Mile Stoji} ““jedan od na{ihnajva`nijih intelektualaca i pjesnika koji suèstoko bili protiv kulture rata i koji suizvr{ili eti~ko-moralnu sondaù stanja na{egduha, na{eg dru{tva, na{ih kultura i ukupnogprostora u najteìm vremenima“ (“Hvala ti,Envere, lijepo si govorio, iako te ni{ta nisamrazumio“, duhovito je odvratio Stoji}).


PJESNICI U JAJCU

Pi{e: MAJA RADEVI]

Kulturna manifestacija “Šopovi dani na Plivi“ u organizaciji HKD “Napredak“ ove godine okupila je brojne pjesnike iz svih krajeva BiH; uz sjećanje na

velikog jajačkog pjesnika NIKOLU ŠOPA, ovogodišnji skup bio je posvećen poetskom stvaralaštvu MILE STOJIĆA

PORTRET JEDNOG @IVOTA

MILE STOJI]Cijeli sam ìvot pisao, prije

svega, zbog borbe za spas du{e

MILE STOJI]Cijeli sam ìvot pisao, prije

svega, zbog borbe za spas du{e

Foto: Mario Ili~i}

Mile Stoji} ve} je previ{e dugo uknjièvnosti da bi imao ikakvih iluzija otome kako pisci svojim re~enicama, ili sti-hovima, mogu promijeniti bilo {ta naovome svijetu, osim eventualno pomo}isebi samima i svojim najbliìma da se malobolje nose sa ìvotnim neda}ama.

“O meni su pisali ovo i ono, ali u vre-menima pomu}enim, knjièvnost ima ipakneku ‘zada}u’ pam}enja. Ja nemam iluzijuda moje ili va{e pisanje mogu {to bitnopromijeniti u svijetu, ali da bar ne dopusti-mo zlikovcima da nakon zlodjela na miruuìvaju. [to se ti~e moje knjièvnosti, odsvih definicija najdraà mi je ona Charlesa

Olsona da je moderna umjetnost samoborba za golo preìvljavanje... Iako uzalud-no, na{e pisanje ponekad ipak pomaèljudima da malo razbistre misli, jer puno setoga sru~i na le|a takozvanog malog ~ovje-ka“, rekao je Stoji} jednom prilikom u raz-govoru sa novinarom i piscem IIvicom\iki}em.

PJESNICI LJUBAVIAko bi se ipak povla~ila neka paralela

izme|u Nikole [opa i Mile Stoji}a, onda jeona sadràna u definiciji “pjesnik ljubavi“,kako je jedan od u~esnika skupa u Jajcu,knjièvnik SStevan Tonti}, nazvao Stoji}a.Istu onu uzvi{enu ljubav i vje~no traganje ipotrebu za utjehom koju je [op izraàvaoprema Bogu, Stoji} izraàva prema ènikoju voli - HHasiji - koja je, prema njegovomvlastitom priznanju, najve}i razlog iinspiracija njegovog pjesni{tva.

“Ima jedna misao Gottfrieda Bennakoju ja stalno citiram: nije va`no o ~emupi{emo, pa ~ak ni kako pi{emo, va`no jezbog ~ega mi to ~inimo. I tu dolazimo dojedne od klju~nih kategorija suvremeneestetike, a to je razlog zbog kojeg radimo to{to radimo. Ja sam cijeli ìvot pisao, prijesvega, zbog borbe za spas du{e i, naravno,

zbog Hasije i moje porodice. A tako }u inastaviti. Borhes je govorio da svaki ~ovjeku po~etku èli da opi{e cijeli svijet, i tadaopisuje polja, livade, rijeke, gradove, ène,djecu, konje... A na kraju, kad sve to skupina jednu hrpu, vidi da je narisao samo svojvlastiti ìvot“, kaè Mile Stoji}.

Pretvoreno u stihove, sve to otprilikeglasi ovako: Kada bih se ponovo rodio imogao birati, ne bih izabrao ovaj jezik, niovo zanimanje/Ni ovaj znak vjere, ni ovuvjeru bez nade/Ne bih prihvatio da meubojice u~e pravdi/Ne bih izabrao ovo vri-jeme ni ovu zemlju u kojoj utjehenema/Ni ovu bra}u koja su me prodala/Niovaj narod {to svoje sinove prinosi teletuod zlata/Bacio bih svoje ime/Jedino bihponovo izabrao tebe, {to te u svakom danutisu}u puta dodirnem pogledom odanosti isjaja.

[opovi dani na Plivi okupili su pjesnikeiz Sarajeva, Mostara, Br~kog, Banjaluke,Bile}e, Fojnice, Te{nja... Bio je to, kako birekli politi~ari, jedan pravi multinacionalniskup, u leèrnim ve~ernjim druènjimaznale su se zapjevati ~ak i ilahije... Samo jeovog puta, umjesto politike i visokih pred-stavnika, glavnu rije~ u kreiranju suìvotaimala poezija. �


[OPOVI DANI NA PLIVI 2009.

Dok je Stoji}eva rana poezija pomalohermeti~na, ona se po~ela sve vi{e“otvarati“ paralelno sa ratnim i postratnimiskustvima koja smo proìvljavali svako nasvoj na~in, da bi u krajnjoj liniji postala vrlo~itljiva i jasna, ~esto sna`no angaòvanapoezija, isti~e Stevan Tonti}: “Mile Stoji}je bio pjesnik koji nije mogao da }uti nasva zla i uàse koji su se dogodili isna`no je reagovao na sve to. Pri tome,me|utim, njegova poezija nije izgubilana svom jezi~kom majstorstvu, namuzikalnosti...“.

Jedna od pjesama koja najbolje govorio tome je Trijumf ma{te: Nad kraterimahramova revolucionirali smo poeti~keforme/i otkrili jedini bitni ritam/ritam zemlje{to se otvara i zatvara/Ove pjesme supisane za na{e mrtve/oni nas najboljerazumiju.

U pjesmi Krhotine uz dan 11. rujna,Stoji} opisuje posljedice teroristi~kih napa-da na Njujork i Va{ington 11. septembra2001., “dana koji je promijenio svijet“:

(...) îtam studiju o izgradnji novih tornjeva Koji }e nekoliko puta umnoìti profit I ujedno biti spomenik umorenima

Ve} pretvorenim u broj 2752I da }e biti nazvaniKulama slobode Zgrade ne}e biti blizanciKako bi se izbjeglo ponavljanje historijeZazivanje sudbine.

(...) Spali svoje skice LibeskindeI u {irokim prostranstvima AmerikeProjektiraj svojim sugra|anima kameneprizemlju{e, tople zemunice

Obloène sedrenim plo~ama i medvj -e|im krznom

Gdje }e povaljivati ènke i pravitidjecu. Sazidaj

Ognji{te od cigle za toplo sje}anje na `rtve ideje progresaZa novu sretnu generaciju[to }e do}i. �

ANGA@OVANA POEZIJA RO\ENA U RATU

“Ove pjesme su pisane za našemrtve, oni nas najbolje razumiju...“

PJESNI^KI SUSRETI U JAJCUU slavu poezije, nekad i danas


TRA@ILI STE, GLEDAJTE

TV serija LUD, ZBUNJEN, NORMALAN u Hrvatskoj i dalje obara sve rekordegledanosti, a mnoge od epizoda gledanije su čak i od “Dnevnika” HRT-a;

o nastanku i snimanju TV serije koja je trenutno jedan od naših najznačajnijihizvoznih proizvoda govore scenarista FEÐA ISOVIĆ, reditelj ELMIR JUKIĆ, vođa

izvrsnog glumačkog tima MUSTAFA NADAREVIĆ te “njegov sin” SENAD BAŠIĆ, producent DAVOR PUŠIĆ...

STAZAMA REVOLUCIJEIZETA FAZLINOVI]A

Mustafa Nadarevi}: “U poslu kojeg radimo niko nije nilud, ni zbunjen, svi smo normalni”

ULOGA ZA OSCARAMustafa Nadarevi} u seriji Lud,

zbunjen, normalan igra lik “starog partizana” Izeta Fazlinovi}a

Ne, to se nije smjelo desiti. A kada sedesilo onda se krilo. Podatak da jeTV serija Lud, zbunjen, normalanu Hrvatskoj gledanija ~ak i odDnevnika u 19.30 gotovo da je bio

spakovan u kutijicu na kojoj je pisalo:dràvna tajna. A kutijica bri`ljivo ~uvana uprisavskim seharama. ““Meni je draì, mislimi zna~ajniji, podatak da je na{a serija gledani-ja od filmova iz holivudske produkcije”, veliSenad Ba{i}, koji u TV seriji Lud, zbunjen,normalan tuma~i lik FFaruka Fazlinovi}a.Gledanija je bila ova serija i od utakmicaLige prvaka u pro{loj sezoni. Ali, “sru{iti”HRT-ov Dnevnik, e to je ve} poduhvat.Uglavnom, neka se malo “zagriju” hrvatskeelektronske ikone - eljuska, [[prajc i uljak-[elebaj. S NNovak-Srzi} na ~elu.

NE ÛVAJ TAJNUNo, otkrivena je i ta, ba{ kao i skoro

svaka druga tajna. Dodu{e, nisi trebao bitini lud ni zbunjen, tek samo malo normalan,da to pretpostavi{. Kada na Glavnom zagre-ba~kom kolodvoru prodava~ svoju kolegicu- prodava~icu, na pristojnoj udaljenosti oddesetak metara, oslovljava: [efika, bona,onda je jasno i da su likovi iz ove TV serijeu{li u srca i du{e publike u Hrvatskoj. A toje bilo po~etkom emitovanja serije Lud,zbunjen, normalan u susjedstvu. Danas je IIzetFazlinovi}, kojeg igra MMustafa Nadarevi},

najpopularniji televizijski lik na ovim pros-torima. Kada bi scenarista odlu~io da ga“ubije”, onako ba{ filmski, najvjerovatnijebi bio progla{en dan àlosti, sinhronizo-vano u ~itavom regionu. ““Ne vidim da bi sesnimanje serije moglo nastaviti bez likaIzeta Fazlinovi}a”, tvrdi scenarista serijeFe|a Isovi}. ““Vjerujem da bi ogroman brojljudi bio na rubu suza”, govori rediteljElmir Juki}.

Snimanje serije po~elo je u aprilu 2007.godine. Do sada su u Bosni i Hercegoviniprikazane sedamdeset i dvije epizode.Nedavno je zavr{eno snimanje novih desetepizoda, ~ije }e emitovanje po~eti za Novugodinu, a u planu je snimanje jo{ ~etrnaest:po sedam u novembru i u januaru sljede}egodine. ““To je tri, ~etiri hiljade stranica. Eto,toliko je rada i truda. A svako snimanje jenaporno. Radi se po dvanaest, trinaest sati,intenzivno, svaki dan. Sa danom pauzesedmi~no. Jedna epizoda ima 40-45 stranica.Dodu{e, to nisu va{e novinarske kartice, jerformat scenarija je malo druga~iji.Najjednostavniji princip u mom radu jezagrijavanje stolice. Puno radim i nikada nepo~nem pisati dok ne budem siguran daimam dobar zaplet. A kad ima{ dobresituacije, dijaloge je jednostavno poslije togaraspisati. Reìser Elmir Juki} apsolutno zna{ta ho}e, i sjajan je u svom poslu, a ekipaapsolutno zna {ta on ho}e. I svi savr{enofunkcioni{emo”, obja{njava Fe|a Isovi}.

“Klju~ uspjeha ove serije je èstoki rad.Ali, svih ~lanova ekipe. Od scenariste Fe|e


TAJNA USPJEHA BOSANSKOG “SITCOMA”

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

��

MIRNA REDITELJSKA

RUKAElmir Juki}

SCENARISTA BEZ PARDONAFe|a Isovi}

SCENARISTA BEZ PARDONAFe|a Isovi}

DAVOR PUŠIĆ, PRODUCENT SERIJE“LUD, ZBUNJEN, NORMALAN”: Još uvijeknismo potpisali ugovor saFederalnom televizijom,očekujemo da će se todesiti za nekoliko dana,dok su ugovori sa NovomTV iz Zagreba i agencijomNira iz Beograda a za program RTS-a potpisani


Isovi}a, preko gluma~ke podjele. @estokirad naj~e{}e podrazumijeva dvanaest satisnimanja dnevno. Prije svega, mi smonapravili dobru stvar. A vrijeme je takvo daljudi nakon {to odgledaju dnevnik, iekstremno se nasekiraju, imaju potrebu dauzmu ne{to kao sedativ. Pa im onda serijakoju mi radimo do|e kao neka vrsta apauri-na da preìve taj dan. Serija je jako duhovi-ta, a svi znamo da je smijeh ljekovita stvar”,kaè Elmir Juki}: ““U januaru ove godineimali smo situaciju da smo svi zajednopomislili da je to kraj. Nakon 72 epizodekoje smo snimili za manje od dvije godine,osjetili smo potrebu da radimo neke drugestvari. I da se pri~a o Izetu Fazlinovi}u i nje-govoj porodici stavi negdje u ladice, kako bise to s merakom gledalo u narednih pedesetgodina. Ali, nekoliko mjeseci bili smoizloèni pritiscima i gotovo svakodnevnoodgovarali na pitanje kada }emo nastavitisnimati nove epizode. A onda smo shvatilida bi bilo jako lo{e da Bosna bude prvazemlja na dunjaluku koja je ugasila izuzetnouspje{an projekat. Tako smo se, zapravo, ivratili. Drago mi je da su neke druge stvaripostale va`nije od politike, da su ljudikona~no po~eli razmi{ljati u interesu svogdobrog raspoloènja.”

“Tajna na{eg uspjeha je da ni{ta neuspijeva kao uspjeh. Svi u na{em timu subili vrlo uspje{ni i provjereni ljudi i prijepo~etka snimanja serije. Od autora dotehnike, svako u svom sektoru. I svi suradoholi~ari, koji znaju da bez ozbiljnogpristupa i rada ne}e biti nikakvog uspjeha”,kaè Senad Ba{i}.

IZET FAZLINOVI]: [KRTAC, NEUROTIK, @ENSKARO[, KOMUNISTA

Odakle god da krene{, nanovo do|e{ doIzeta Fazlinovi}a. On je i dalje neurotik,{krt je, voli ène, a i ljevi~ar je, naravno.“Pitaju me po kome sam pisao lik Izeta.Kaèm po sebi, jer ja sebe tako vidim kadostarim. Izetu }e u novim epizodama do}ipartizanski drug, \uro Ubiparip, koji jeginekolog po zanimanju, a tuma~i ga BoroStjepanovi}. S obzirom na \urino zani-manje, Izet u njemu vidi idola, zato {to jekarijeru proveo me|u ènskim nogama”,govori Fe|a Isovi}, koji trenutno pi{e ~etvr-tu, od ukupno ~etrnaest epizoda koliko }e ihekipa serije jo{ snimiti za ovu sezonu. ““Ovobi bila neka druga serija da nije MustafeNadarevi}a. Njega izdvajam kao klju~nog,ali cijela gluma~ka ekipa je perfektna. Ibolji su nego {to sam se nadao. Razgovaralismo prije prve klape sa glumcima, i reditelj,i producent, i ja. Ali, svaki glumac je doniosvoj pe~at, neku svoju boju karakteru kojisam napisao. Sad se ta~no zna ko je kakav i{ta od koga moèmo o~ekivati”.

A za Slobodnu Bosnu govori i gospodinIzet Fazlinovi}: ““Za uspjeh na{e serije bitni


TRA@ILI STE, GLEDAJTE

Kada smo kontaktirali Sini{u Svilana,direktora programa Nove TV iz Zagreba,pro~itao nam je podatke sa tzv. komerci-jalnog targeta, istraìvanje o gledanostitelevizijskog programa populacije od 18 do49 godina. Prema tom istraìvanju TV seri -ja Lud, zbunjen, normalan ve} duè vri-jeme drì prvo mjesto. “Serija Lud, zbunj -en, normalan kontinuirano je me|u topemisijama na hrvatskim kanalima i tajpodatak nikada nismo krili. Visokagledanost i rezultati koje postiè kodhrvatske publike razlog su za{to jeprikazujemo tre}u godinu zaredom. Toje u skladu s na{om ure|iva~kom poli-tikom - da uvr{tavamo samo najboljeprograme u udarni televizijski termin. ALud, zbunjen, normalan ima upravotakav tretman”, obja{njava Sini{a Svilan.

Upitali smo Sini{u Svilana i {ta je toprivla~i pa`nju gledateljstva Nove TV, {taovu seriju na neki na~in izdvaja od drugih?Znamo i za kvalitenu gluma~ku podjelu iodli~an scenarij, dobru rediteljsku ruku...“Upravo sve ovo {to ste naveli i to jo{ne{to, nepretenciozan doma}i humor,prepoznatljiv na ovim prostorima. Po -znato je da je najteè raditi jednostavanhumoristi~ni format koji prolazi kodpublike i zato je rezultat ove serije jo{ve}i. Uspjeh koji Nova TV doìvljava

ove jeseni - a to je da smo najgledanijatelevizija u udarnom terminu na komer-cijalnom targetu i da je od deset naj-gledanijih formata njih ~ak sedam sNove TV - prepoznali su i na{i ogla{i -va~i jednako kao i publika.” �

SINI[A SVILAN, DIREKTOR PROGRAMA NOVE TV IZ ZAGREBA

Serija “Lud, zbunjen, normalan”ima najbolji tretman

�

NAJJAÎ SMO Sini{a Svilan

INDIKACIJE ZA BOLJE SUTRAElmir Juki} na setu zajedno sa glumcima bosanske uspje{nice

INDIKACIJE ZA BOLJE SUTRAElmir Juki} na setu zajedno sa glumcima bosanske uspje{nice

su dobar scenarij, dobro organiziran posao,dobar tim, reìser koji zna {ta ho}e igluma~ka ekipa koja je spremna kao da jekazali{na predstava. U poslu niko nije ni lud,ni zbunjen, svi smo normalni. O tome se radi.Ja ne gledam televiziju, ali mislim da su ljudièljni humora, èljni su dobrih i interesantnihserija koje se ne rade za jedan dan. Nije na{narod tako lud, vidi kad je ne{to profesional-no napravljeno. Mo`da nekome izgleda kaoda se mi zezamo. Ali, mi se zezamo samoonda kad smo nau~ili {utnuti loptu i voditi jeu brzini. Dakle, zezamo se kad smo maksi-malno spremni, a to je ljepota igre!”

Velike uloge u TV seriji Lud, zbunjen,normalan ostvarili su pokojni VVanja Drachi @@an Marolt; prvi je tuma~io lik doktora\i|imilovi}a, a drugi EEnesa Hadìedhe m -}umurovi}a. Umrli su u razmaku od samodva mjeseca. ““Fale nam, uàsno nam fale,Vanja Drach i @an Marolt. Nismo izgubilisamo poslovne partnere nego smo izgubilii prijatelje. To je rupa koja se ne da zatr-pati. Obojica su bili generatori dobreenergije na setu. Fantasti~ni ljudi, fan-tasti~ni glumci. Vanja i @an napravili supotpuno prepoznatljive likove, koji supostali sinonim za prevaru, jedan, a drugi iza prevaru i za ublehu”, kaù Fe|a Isovi} iElmir Juki}.

UHVATI RITAMProducent serije je producentska ku}a

F.I.S.T. iz Sarajeva, a snimanje je nakonVogo{}e nastavljeno u Domu kulture uHrasnici. ““Sedamdeset i dvije epizode pro-ducent serije bila je ku}a Baba film izSarajeva. Ali, njen direktor Mirsad Herovi}je zbog poslovnih obaveza sada u Turskoj,pa smo mi preuzeli kompletnu produkciju.Jo{ uvijek nismo potpisali ugovor saFederalnom televizijom, o~ekujemo da }ese to desiti za nekoliko dana, dok su ugovo -ri sa Novom TV iz Zagreba i agencijomNira iz Beograda a za program RTS-a pot-pisani. Sada je Lud, zbunjen, normalandaleko najgledanija serija na ovim prostori-

ma”, govori DDavor Pu{i}, direktor produ-centske ku}e F.I.S.T.

“Fe|a Isovi} kaè da {to je umorniji tobolje pi{e. îni mi se da se od svake epizodemoè napraviti filmi}. Zapravo se i ~udim daon drì taj fenomenalan ritam i kvalitetu evove}, kad snimimo sve epizode bit }e ih ukup-no 96. Imate masu serija u svijetu, pa je jednaepizoda bolja, jedna lo{ija. A Izet me nijeumorio. Mi dosta pristojno snimamo u odnosuna serije koje se snimaju na prostoru biv{eJugoslavije. Ti producenti stvarno upregnuglumce, pa oni vuku ko konji. A namadovoljno ubace u kola za vu}i, tako damoèmo malo i posko~iti. I onda mi je dragoposlije duèg vremena opet sresti te ljude, s

kojima se fantasti~no slaèm. Mi smo ekipavelikog zajedni{tva”, kaè Mustafa Nadarevi}.

“Volio bih da radim ne{to drugo”,iskreno }e Fe|a Isovi}: ““Umorio sam se odFazlinovi}a. Druìm se s njima po deset satidnevno i proìvljam to njihovo ludilo. Ali,kako sad stvari stoje, bojim se da }emo seiz ovoga te{ko i{~upati. Na setu je sjajnaatmosfera, i to se osjeti.” “Mo`da jo{ jednasezona poslije ove i mislim da bi tu mogaobiti kraj”, veli Elmir Juki}. Ako to uop{teikome bude u interesu. Dnevnici FTV-a iHRT-a u 19.30 ve} odavno imaju manjugledanost od serije Lud, zbunjen, normalan.Ko je sljede}i? Pa, naravno, Dnevnik RTS-a!Ali, ko }e to tamo priznati... �


TAJNA USPJEHA BOSANSKOG “SITCOMA”

NOVI LIKUz porodicu Fazlinovi} u novim nastavcima igra i BoroStjepanovi}, koji tuma~i lik ginekologa \ure Ubiparipa

NOVI LIKUz porodicu Fazlinovi} u novim nastavcima igra i BoroStjepanovi}, koji tuma~i lik ginekologa \ure Ubiparipa

KAKAV DEDA, TAKAV UNUK

Moamer Kasumovi} i Mustafa Nadarevi}

KAKAV DEDA, TAKAV UNUK

Moamer Kasumovi} i Mustafa Nadarevi}

Narodno pozori{te u Mostaru oveje godine trebalo proslaviti jubi-larnih {ezdeset godina postojanjai 12.000 izvedenih predstava kojestoje iza djelatnika ove, jedne od

najstarijih teatarskih institucija u Bosni iHercegovini. Umjesto toga, uposlenicimostarskog Pozori{ta u utorak su odràlikomemorativni skup, upalili svije}e za“pokoj du{e” ove kulturne institucije,zaklju~ali vrata i oti{li svojim ku}ama.

Spora, ali sigurna smrt Narodnogpozori{ta Mostar po~ela je prije dvijegodine, kada je Gradsko vije}e GradaMostara, kojim je predsjedavao MMurat]ori}, odlu~ilo “velikodu{no” ustupitisvoja osniva~ka prava nad Pozori{temHercegova~ko-neretvanskom kantonu.

BRIGO MOJA, PRE\I NA DRUGOGA…Umjesto o~ekivanog pove}anja budèta

za produkciju i plate, prenos osniva~kih pravasa Grada na HNK ostavio je uposlenike NP-aMostar “ni na nebu, ni na zemlji”: Grad serije{io mrske du`nosti finansiranja Pozori{ta,a Kanton svoja prava, to jest obavezu finan-

siranja, do danas nije preuzeo. U martu ovegodine, ministar obrazovanja, nauke, kulture isporta HNK EEsad Dèlilovi} je u dopisu~lanovima Uprave NP-a Mostar koji su traìlida Kanton kona~no preuzme prava nadPozori{tem, izme|u ostalog, naveo: ““OvoMinistarstvo nije konsultirano u vrijemedono{enja te Odluke, niti je bilo upoznato sapokrenutom procedurom preno{enjaosniva~kih prava sa Grada Mostara naKanton. Daljnji postupci u vezi sa rje{avanjemstatusa ustanove Narodno pozori{te Mostarnisu u ovlasti ovoga Ministarstva.”

Tako su ove godine i gradske i kantona -lne vlasti u raspodjeli budèta svjesno pre-


NARODNO POZORI[TE MOSTAR

Pi{e: MAJA RADEVI]

Nakon šest decenija rada, mostarsko Narodno pozorište u utorak, 6. oktobra, do daljnjeg je zaključalo svoja vrata; direktor NP-a Mostar ŠERIF ALJIĆ za naš magazin govori o razlozima koji su doveli do zatvaranja ove kulturne institucije,

političkim igrama i bahatosti gradskih vlastodržaca

POZORI[TE KOJE NIKO NE]E

CRNA ZAVJESA NA ZGRADI MOSTARSKOG NARODNOG POZORI[TA

Nesposobne vlasti u Mostaru dovele su do zatvaranja kulturne institucije

Foto: Promediaphoto

vidjele Narodno pozori{te Mostar, {to jezaposlenima u ovoj instituciji na po~etkuteatarske sezone, umjesto planiranja novihprojekata i premijera, ostavilo samo jednuopciju: staviti katanac na vrata.

“Gradskim vlastima je bio cilj da nas se{to prije rije{e”, kaè za “SB” direktor NP-aMostar [[erif Alji}. ““Odluka o prenosu osni-va~kih prava donesena je 28. decembra2007. Grad je finansirao Pozori{te jo{ trimjeseca nakon toga, i od tada je finansiran-je nula! [to se ti~e Kantona, oni su pro{legodine odobrili 275.000 KM za sufinansira -nje, tako da smo se u 2008. jo{ kako - takosnalazili. Ali, sada smo zaista u bezizlaznojsituaciji. Kanton je po~eo smanjivati grantu rebalansima i tih 275.000, koliko je bilo u2008. godini, ove je godine prvo spalo na220.000, pa onda na oko 180.000 KMgodi{nje. U posljednjem izvodukoji smo dobili od HNK u sept -embru, planirano je mjese~no9.465 KM za plate svihuposlenih, produkciju i sveostale tro{kove”, ogor~eno kaèAlji}.

Mostarsko Pozori{te ima 33uposlena. ““Podijelili smo iztog zadnjeg granta po300 maraka svima, od~ista~ice, do menekao direktora. Atoliko bi otprilikeimali i na Birou”,nagla{ava Alji}.

Glavnim krivci-ma za situaciju ukojoj se na{lo NPMostar nakon {estdecenija postojanjaAlji} smatra gradske

vlasti na ~elu sa biv{im predsjedavaju}imGV-a Muratom ]ori}em i sada{njimDanijelom Vidovi}em koji, kako kaè,nemaju pristojnosti ni obzira ~ak ni dauvrste problem Pozori{ta na dnevni red

sjednica Vije}a. Pozori{te je u maju ovegodine pokrenulo sudsku tu`bu protivGrada Mostara, u kojoj potraùjuukupno 467.530 KM.

“NA[I” I “NJIHOVI”“Svi pravnici s kojima smo

razgovarali rekli su nam datu`bu moèmo dobiti

bez problema, jerGrad je na{ osniva~ ito je klju~na stvar ucijeloj ovoj pri~i.Ali, znate kako toide, na{i sudovi inisu ba{ efikasni,tako da je pitanjekad }e se tajspor okon~ati.Kada je donese-

na odluka o pre -nosu ovlasti sa

Grada na Kanton, svi su o~ekivali da }e bitibolje - Kanton, naravno, ima ve}i budèt -ali ja sam odmah posumnjao da se tu radi io nekim politi~kim igrama. Ne èlim{pekulirati, ali ne bi me nimalo iznenadiloda je neko zgradu Pozori{ta ‘zapikao’ zaneki trgova~ki centar i sli~no... Njima netreba pozori{te, to im je samo balast…”,zaklju~uje [erif Alji}.

Mostar je grad bez gradona~elnika, bezkina, a sada i bez svog najstarijeg pozori{ta.Sve su prilike da }e se “trend” ga{enja kul-turnih institucija u gradu na Neretvi nastavi-ti: Hrvatsko narodno kazali{te i Mostarskiteatar mladih tako|er su u ogromnim finan-sijskim problemima, uposlenici Narodneknji`nice {trajkuju zbog drasti~nog smanj -enja mjese~nih dotacija… U Mostaru danas,kako kaù djelatnici Narodnog pozori{ta,vladaju ljudi kojima su kultura i civilizacijastrani i nerazumljivi pojmovi, ljudi koji sedijele na “na{e” i “njihove”: ””Obavje{tava-mo sve ljude koji se osje}aju stanovnicimaovog grada da su ‘na{i’ i ‘njihovi’ skoro prikraju posla. Nakon {to smo izdràli sve isva{ta u zadnjih nekoliko godina, do{lo sedo zida.” �

69

UMJESTO JUBILEJA - SMRTOVNICA

“Politi~ka bahatost i potpuno nera -zumijevanje lokalnih politikanata zava`nost o~uvanja i razvijanje kulture iumjetnosti su osnovni razlozi zbogkojih su pozori{ni radnici mostarskogNarodnog pozori{ta prisiljeni zaklju~ativrata ove eminentne kulturne institucijenakon 60 godina uspje{nog rada”,navodi se u reagovanju koji je uputilaDirekcija Festivala MESS.

“Ne mogu da vjerujem da postojetakve budale, takvi kreteni, takvi maj-muni, mafija, zaodjenuti u bo{nja~ke,hrvatske, srbijanske, katoli~ke, musli-manske, pravoslavne ideje, koji }edopustiti da se ugasi jedna od rijetkihkarakteristika koja gradu daje razlog dase zove gradom. Na ovoj dènazi, naovom sprovodu, nema kardinala, nemareisa, nema mitropolita, nema alija,~ovi}a, tihi}a, dodika i ostalih kretena -oni su negdje tamo, oni su napraviliovo. Oni su dobro naplatili svoje hrva-tovanje, srbovanje, bo{njakovanje”,rekao je u utorak u Mostaru sarajevskiredi telj Sulejman Kupusovi}.

Podr{ku uposlenicima NP-a Mostaruputili su i predsjedavaju}i Predsjedni{tva

BiH @eljko Kom{i}, direktor Narodnogpozori{ta Sarajevo Gradimir Gojer, pred-stavnici HNK Mostar, direktor FestivalaSarajevska zima Ibrahim Spahi} i mnogidrugi kulturni i javni djelatnici. Na mreìFacebook kreirana je grupa Podr{kaNarodnom pozori{tu Mostar, koja je unepuna dva dana okupila blizu 2.500~lanova. �

O[TRE REAKCIJE NA GA[ENJE POZORI[TA

Politička bahatost i primitivizam

8.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

SULEJMAN KUPUSOVI]“Ne mogu da vjerujem da postoje

takve budale, takvi kreteni...”

[ERIF ALJI], DIREKTOR NP MOSTAR

“Gradskim vlastima je bio cilj danas se {to prije rije{e”

[ERIF ALJI], DIREKTOR NP MOSTAR

“Gradskim vlastima je bio cilj danas se {to prije rije{e”


KULT MARKETELIF SHAFAK

Kopile IstanbulaElif Shafak, popularnaturska knjièvnica ro|enau Francuskoj, u svomnajnovijem romanu KopileIstanbula (Hena, Zagreb,2009.) obra|uje temu kojaje Turcima trn u oku:genocid nad Jermenima.Ona govori o dvije

djevojke netipi~ne za svoje sredine:Turkinji nihilistkinji koja ìvi u Istanbulu iAmerikanki jermenskog porijekla kojakrene u Tursku da bi bolje shvatila svojeporijeklo i identitet. Zbog romana jeShafak, kako u Turskoj nerijetko biva,o{tro napadnuta. Cijena je 33 KM.

MIRKO KOVA^

MalvinaRoman Mirka Kova~aMalvina iz 1971. ovihdana doìvio je novoizdanje kod beogradskogSamizdata B92. Glavnajunakinja je MalvinaTrifkovi}, pravoslavnauzorna u~enica koja }ese najprije udati za katoli-ka, a zatim zaljubiti u

njegovu sestru: ona tako, po mjerilimakonzerva tivnog dru{tva, postaje vi{estrukagre{nica i izop}enica. Malvina je tako|er ijedna od najintrigantnijih junakinja jugoslovenskeknji evnosti. Cijena je 15 KM.

DAVID BYRNE

Biciklisti~kidnevnici

David Byrne je najprijebiciklirao po NewYorku, a zatim je svojsklopivi bicikl po~eonositi i na putovanja{irom svijeta. Dopadalamu se ta~ka gledi{takoju je imao: malo vi{i i

malo brì od prosje~nog gradskog pje{aka,on je na poseban na~in doìvio Berlin,Istanbul, Buenos Aires, San Francisco...Svoje utiske i promi{ljanja o svijetuvi|enom na nov na~in opisao je u knjiziBiciklisti~ki dnevnici (Geopoetika, Beograd,2009.). Cijena je 29 KM.

Nagovarati nekoga na ne{to po pravilu jeneka podvala: da je to za na{eg sagovornikadobro, on bi to lako uvidio i sam, bez potrebe damu “otvaramo o~i”. Dijalog u kojem prego-varamo, traìmo zajedni~ka rje{enja i kompro-mise, na~elno je gubljenje vremena i nije pravidijalog nego mla}enje prazne slame. To jeuvjera vanje druge osobe u na{e nu`nosti (kojesu puki zbir na{eg odgoja, predrasuda, iskusta-va, kulture...). Ako smo dovoljno rje~iti, domi-nantni, nasilni ili {armantni, postiza}emo uspje-he u takvim dijalozima, nevezano za to kolikosu na{i argumenti sna`ni i ispravni. Jedini pravidijalog je onaj u ve}oj grupi ljudi (najbolje~etrdesetak) poredanih u krug, koji se postepenoosloba|aju svojih nu`nosti (uvjerenja posisanihsa maj~i nim mlijekom) i onda svojepojedina~ne raspr{ene misli sakupljaju u jednukoherentnu misao (kao {to se u laseru svjetlosnivalovi poja~aju jer se {ire u istom smjeru).

Tako je o dijalogu razmi{ljao ameri~kifizi~ar DDavid Bohm koji je radio na najugledni-jim univerzitetima, sara|ivao sa EEinsteinom, izbog optu`bi da je komunisti~ki simpatizer

morao napustiti Ameriku. U knjizi O dijalogu,nalaze se njegovi eseji koje je pisao o ovoj temikojom se godinama bavio veoma strastveno.

Njegove teze su na prvi pogled pomalosumanute, a zapravo su samo uznemiruju}e jer~itaoca tjeraju da raskrsti sa svojim najdubljimuvjerenjima, da uvijek ostavi mogu}nost da je ukrivu i da u potrazi za istinom ne {tedi ni sebe nidruge. Ovakve tvrdnje su te{ko primjenjive ustvarnosti i Bohm je toga svjestan, posebno napolju politike i religije gdje su sukobljene stranekao jar~evi na brvnu, bez mogu}nostikreativnog razrje{enja problema.

Zato se Bohm, pomalo jeftino, izvla~i insis-tiraju}i na razlici izme|u stvarnog problema iparadoksa. Nacionalizam, tako naprimjer, ponjegovom mi{ljenju, nije problem jer jeparadoksalan, iracionalan, nerazje{iv i nikakvimdijalogom ne moèmo ostvariti napredak ve}samo rasipati energiju. ““Kako je mogu}e da smospremni ubijati djecu koja pripadaju drugomenarodu a istodobno voljeti djecu koja pripadajuvlastitom narodu?”, pita Bohm, dokazuju}i danacionalizam skupa sa li~nim nesigurnostima,kompleksima ili emocijama spada u poljeparadoksa. Neuspje{ni ljudski odnosi za njegasu paradoks, a ne problem i iako ovaj pogledjeste kontroverzan, on ipak nudi druga~iji i kon-struktivniji pristup u njihovom prevazilaènju.

Bohmovi eseji O dijalogu nisu priru~nik okomunikaciji, nego filozofsko promi{ljanjekako ujediniti snage na putu ka novim saznanji-ma, a pri tome se osloboditi {umova kakvestvaraju na{e sujete, i na{a druga, ljudskaograni~enja. ((A. Ba{i})

KNJI@EVNA KRITIKA

Eseji Davida Bohma ”O dijalogu” (Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2009.)

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGAU SVIJETU (Amazon)

1. Sarah Palin: Going Rogue2. Dan Brown: The Lost Symbol3. Jeff Kinney: Diary of a Wimpy Kid4. Glenn Beck: Arguing with Idiots5. Charlaine Harris: A Touch of Dead

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGAU BiH (Knjiàra Buybook)

1. Kader Abdolah: Ku}a imama2. Aleksandar Hemon: Ljubav i prepreke3. Khaled Hosseini: Hiljadu sjajnih sunaca4. Niall Ferguson: Uspon novca5. Rabih Alameddine: Hakawati

Filozofija iz pera fizičara

PREPOZNATI RAZRJE[IV I NERAZRJE[IV PROBLEMNacionalizam nije problem ve} paradoks, jer je iracionalan, nerazje{iv i nikakvim dijalo-gom ne moèmo ostvariti napredak negosamo uzalud rasipati energiju, smatra Bohm

Program Ujedinjenih nacija za razvojobjavio je godi{nju listu najboljih i najgorihzemalja za ìvot. Glavni kriterij premakojem su se rukovodili istraìva~i UN-a jeukupni ìvotni standard u pojedinim zemlj -ama, te stepen obrazovanja i prosje~anìvotni vijek stanovni{tva. Prema aktuelnojlisti, me|u 182 obra|ene zemlje, najbolja zaìvot je Norve{ka, a najgori Niger. Me|uprvih dvadeset zemalja na listi najboljihnalaze se Australija, Island, Kanada, Irska,Holandija, [vedska, Francuska, [vicarska,Japan, Luksemburg, Finska, SAD, Austrija,[panija, Danska, Belgija, Italija iLihten{tajn. Bosna i Hercegovina plasiranaje kao 76. na listi, {to je lo{ije od ostalihdràva sa prostora biv{e Jugoslavije. Me|u

ex-yu zemljama najbolje je pozicioniranaSlovenija na zavidnom 29. mjestu,Hrvatska je na 45. mjestu, Srbija je 67. nalisti, Crna Gora 65., Albanija 70., dok jeMakedonija na 72. mjestu. U vrhu najboljihzemalja za ìvot na listi UN-a nalazi se iGr~ka na 25. mjestu, ê{ka Republika je36., Slova~ka 42., a slijedi je Ma|arska.Velike svjetske sile nisu se ba{ „proslavile“kada je rije~ o kvalitetnom ìvotnom stan-dardu - Rusija je tek 71. na listi, Kina je na92. a Indija na 134. mjestu. Sa druge strane,zanimljivo je da je ove godine Kuba zauzelavisoko 51. mjesto. Ove godine najgorazemlja za ìvot je Niger, a na za~elju listeodmah iznad Nigera su Afganistan, SijeraLeone, Centralnoafri~ka Republika, Mali iBurkina Faso. Iraka uop{te nema na listi,dok je Iran na 88. mjestu. Uz objavljenepodatke data je i napomena da je listanapravljena na osnovu indeksa razvoja~ovje~anstva (HDI) izra~unatog uglavnomiz podataka prikupljenih prije po~etkagloba lne privredne krize. Indeks razvoja~ovje~anstva veoma je sloèna kategorijakoja uzima u obzir veliki broj informacija.Najva`niji podaci su o duìni ìvota izdravlju stanovni{tva, nivou obrazovanja iìvotnom standardu, ali obuhva}eni su ibroj ni drugi aspekti, od poslovnih mogu}nostido ravnopravnosti spolova i prisutnosti ènau politi~kom ìvotu. ((M. Radevi})

LIFESTYLE

Na godišnjoj listi UN-a Bosna i Hercegovina plasirana je na76. mjestu, ispod svih ostalih zemalja bivše Jugoslavije


KULT MARKETHOLANDIJA

SpavanjeStarijeène uprosjekuspavajubolje odmu{kara-ca, iakose vi{eàle na

probleme sa snom, zaklju~ak je studijeobavljene u medicinskom centru Erasmusu Rotterdamu. U studiji je u~estvovalo 956mu{karaca i èna starosti od 59 do 97godina, koji su tokom {est dana vodilidnevnik o tome koliko su prethodne no}ispavali i koliko im je trebalo da zaspe.

SAD

IzolacijaDru{tvenaizoliranostpove}avaizglede zasmrt odraka,pokazaloje

istraìvanje znanstvenika sa Univerzitetau Chicagu provedeno na ìvotinjama.Ranije studije pokazale su kako podr{kaljudi iz okoline moè pove}ati {anse zauspjeh lije~enja raka dojke, dok dru{tvenaizoliranost pove}ava izglede za smrt odnekih hroni~nih bolesti.

FRANCUSKA

Proteza protivhrkanja

U Francuskoj jeproizvedena inovativna proteza protivhrkanja - Bluenocta, koju korisnik moèsam da

pode{ava pomo}u ugra|enog {arafa.Proteza potiskuje donju vilicu naprijed~ime se spre~avaju hrkanje i prekidi disanja tokom sna, a njena efikasnost je,tvrde proizvo|a~i, stopostotna.

ISTRA@IVANJE UN-a OBUHVATILO JE 182 ZEMLJEVode}a na listi je Norve{ka, a najgora zemlja za ìvot je Niger

Norveška najbolja zemlja za život

DOBAR @IVOT U SLOVENIJISlovenija je na 29. mjestu, daleko iznad drugihzemalja biv{e Jugoslavije


KULT MARKET2/DUO

Nobuhiro SuwaDuo jesuvremenijapanskiigrani filmkoji jesnimljen daizgledapoput doku-mentarnogkamerom iz

ruke. Bavi se prou~avanjem polaganogotu|ivanja ljudi i raspadanjem jednogljubavnog odnosa. Ocjena: 4

ADIOS, AMOR

Serigo Cata

Rije~ je o suvremenom {panjolskomkratkometra`nom filmu. Edoardo i Patricia,iako bezglavo zaljubljeni, morat }e se rastatizbog njegovog posla. Posljednji dan prednjegov odlazak }e iskoristiti kao da se nikadvi{e ne}e vidjeti. Ocjena: 4

PERFECT DAY

JoanaHadjithomas iKhalil Jorejge

Malek je mladi} s poreme}ajem spavanja. Ion i njegova majka se bore s gubitkomljubavi. Njegov otac, koji je prije 15 godinanestao u ratu, je prona|en. Malek poku{avado}i do Zeine, djevojke koju voli, koja ga jeostavila, no koju jo{ uvijek nije spremanpustiti. Ocjena: 4

Ovom prilikom predstavljamo jo{ jedanu nizu veoma dobrih autorskih filmskihuradaka. Ovaj put radi se o autorskom filmuRamina Bahranija.

Ramin je internacionalno poznat i priz-nat filmski autor koji iza sebe ima dva vrlodobra filma, a to su Man push cart i ChopShop. Ovo je prvi film koji je snimio usvom rodnom gradu, Winston-Salemu uSjevernoj Carolini. I ovim filmom Bahranipokazuje kako apsolutno zasluùje nazivjednog od vrhunskih reìsera, filmskihautora svjetske klase.

Na samotnoj cesti u Winston-Salemudvoje odraslih mu{karaca doìvljavajuneobi~no prijeteljstvo koje }e promijenitiobojici ìvote i stavove o ìvotu. SSolo je izSenegala i radi kao voza~ taksija da bi svo-joj obitelji obezbijedio bolji ìvot. WWilliamje stariji gospodin, koji je {utljiv i misteri-ozan. Dok se prvi trudi obezbijediti la`niameri~ki san, drugi je pun potisnute tuge nakraju svog o~ito sa`vakanog tzv. ameri~kogsna. Ubrzo oboje spoznaju da su potrebnijedno drugom.

Souleymane Sy Savane je odigrao uloguSola uvjerljivo. On je afri~ka TV zvijezda,a ovo mu je debitantska uloga na filmu.Njegova gluma je okarakterizirana kaosnaga prirode. RRed West je tako|erupe~atljivo odigrao svoju ulogu. Radio jedo sada filmove s mnogim velikim autori-ma, poput RRoberta Altmana, OOlivera Stoneate FFrancisa Forda Coppole. No, ovo mu jedebitantska glavna uloga. Minimalisti~kim

sredstvima odli~no tuma~i lik introvertnog imisterioznog gospodina.

Michael Simmonds je velikim znanjempridonio da ovaj film ima fotografiju kakvui zasluùje. Ovaj komorni film o jednomprijateljstvu je vizualiziran uz pomnorazmi{ljanje o atmosferi, naro~ito svjetlukojim se ona u ovom slu~aju ponajvi{estvara. Film Zbogom, Solo je na VeneziaFilm Festivalu dobio FIPRESCI - interna-cionalnu nagradu kritike.

(D. Jane~ek)

Soliranje u duetu

KINO KRITIKA

Film ”Zbogom, Solo” (SAD, 2008.), reditelja Ramina Bahranija

AMERI^KI BOX OFFICE

1. Mamurluk (Todd Phillips)2. Ledeno doba 3: Dinosauri dolaze (Carlos

Saldanha, Mike Thurmeier)3. Ponovno 17 (Burr Steers)4. Prisila na brak (Anne Fletcher)5. Harry Potter i Princ mije{ane krvi (David

Yates)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Dje~ak A (John Crowley, Film Four/Discovery film i video)

2. Zamjena (Clint Eastwood, Universal Pictures/Continental film)

3. Hrva~ (Darren Aronofsky, Fox Searchlight Pictures/Blitz)

4. Gost (Thomas McCarthy, Overture Films/Blitz)

5. Milijuna{ s ulice (Danny Boyle, Loveleen Tandan, Fox Searchlight Pictures/Blitz)

KOMORNI FILM O PRIJATELJSTVUZbogom, Solo - ostvarenje autora svjetske klase

Paolo Serpieri je ro|en u Veneciji 1944.godine. Jo{ kao mladi} se preselio u Rim dabi studirao slikarstvo i arhitekturu na umjet-ni~koj akademiji, pred profesorom RRena -tom Guttusoom, a 1966. godine je zapo~eosvoju karijeru slikara. No sve se to promije-nilo 1975. Serpieri je svoj fokus sa slikarst-va usmjerio na devetu umjetnost, zaposliose u talijanskom strip magazinu Lanci o -story i odlu~io upotpunosti posvetiti stripu.Kao veliki ljubitelj vesterna Serpieri je kaokoautor sa piscem RRaffaeleom Ambrosiomsudjelovao u nastajanju Pri~e o Zapadu, ser-ije stripova o historiji Divljeg zapada, kojisu objavljivani u talijanskim strip ~asopisi-ma Lancio Story i Skorpio. Radio je nakolekcijama poput Découvrir la Bible, ali jei pisao kratke pri~e za ~asopise L’Eternauta,Il Fumetto and Orient-Express. Godine1985. Serpieri izdaje Morbus Gravis, prvinastavak strip sage o DDruuni, heroinipostapokalipti~nog svijeta, koji mu je me|uljubiteljima devete umjetnosti jo{ za ìvotaosigurao kultni status. Strip zapo~injescenom u kojoj Druuna ~ita knjigu kojaopisuje pro{la vremena u kojima se jo{ uvi-jek postojala priroda, zelena polja i drve}e.Tada nagli rez donosi pri~u u “stvarnost“,vrijeme u kojem ljudi ne mogu imati djecu,a ~itav ljudski rod je pogo|en uàsnombole{}u Morbus Gravis, koja uzrokujeuàsne mutacije. Jedan od pogo|enih je i

Druunin de~ko SShastar, a njezine avanture,koje su se protegnule kroz seriju od osamsvezaka nastalih izme|u 1985. i 2003.godine, zapo~inju kada krenu u potragu zalijekom koji moè zaustaviti uàsne mutaci-je i spasiti mu ìvot. Druuna je u svojimavanturama prete`no vi{e gola negoobu~ena i upu{ta se u seksualne odnose, {todobrovoljno {to pod prisilom sa ljubavnici-ma, ènama, lopovima, mutantima, na -u~nicima, androidima i mnogim drugima.Ponukan uspjehom Morbusa Gravisa,Serpieri je nastavio raditi na avanturamaeroti~ne heroine i do 2003. je izdao osamsvezaka: Morbus Gravis, Morbus Gravis 2:Druuna, Kreatura, Meso`derka, Man -dragora, Aphrodisia, Zaboravljeni planet iKlon. Obilje`ja svih nastavaka sage oeroti~noj Druuni su eksplicitno nasilje iseks, koji su svoj vrhunac doìvjeli nakonKreature, kada se Serpieri u sljede}a tri nas-tavka odlu~io za hard core verziju seksa,bez imalo prikrivene penetracije. No u zad-nja dva nastavka Serpieri se odlu~io vratitiprvotnom, ne{to blaèm izri~aju koji je bioobilje`je prvih dijelova postapokalipti~nepri~e. Serpieri je izdao i mnoge knjige ilus-tracija u kojima je Druuna dobila glavnuulogu, a o njezinoj popularnosti govori~injenica da su njezine avanture prevedenena 12 jezika i prodane u vi{e od milionprimjeraka. ((N. Hasi})

Erotična heroina stripa

CRVENI FENJER

Druuna je heroina SF strip serije “Morbus Gravis“, a glavni iodgovorni za nastanak serije je Paolo Eleuteri Serpieri, koji je

zahvaljujući njoj još za života stekao kultni status


KULT MARKETSAD

Olivia WildeOlivia Wilde, kojusmo gledali u serijiDr. House, ponovnoosvaja svijet svojimseksi izdanjem. Nanovim fotografijamaotkrila je svoje bradavice i potaknulama{tu mu{karaca diljem svijeta. Nakon{to ju je ~asopisMaxim proglasio

najljep{om ènom svijeta, Olivia sa svihstrana dobiva poslovne ponude.Osvjeàvaju}a je ~injenica {to Olivia nije prsata, silikonska ljepotica, ve} ima profinjenost i eleganciju na koju niko nijeravnodu{an.

EGIPAT

Umjetni himenEgipatski konzervativci traè zabranukineskog paketa Gigimo koji pomaèènama da odglume nevinost. Jedan je~ak traìo progon onih koji }e ga uvoziti!Osim {to je u Egiptu zabranjen predbra~niseks, smatra se da èna nije djevica akone krvari tokom seksa. Iako je operacija{ivanja himena vrlo skupa i zabranjena,mnoge ène je potajno rade.

[PANIJA

Najbolji ljubavniciNajbolji svjetski ljubavnici su [panci, a tre}ugodinu za redom titulu najgorih ljubavnikadobili su Nijemci. Na osnovu ankete prove-dene me|u 15.000 èna u 20 zemalja,napravljena je lista u kojoj su najgori rangirani po svojim sposobnostima u krevetu. Nijemci su titulu najgorih ljubavnikazaradili zbog toga {to se “ne kupajuredovno“, odnosno “neprijatno miri{u“.

DRUUNA O popularnosti govori ~injenica da su njezine avanture prevedene na 12 jezika

74

KULT MARKETIN MEMORIAM

Mr. MagicBio je pionir hip hopa.Mr. Magic. Preminuo je2. oktobra u 53. godiniìvota od posljedicasr~anog udara.Ure|ivao je emisiju RapAttack, prvu rap emisijukoja se emitovala najednoj komercijalnoj

radio stanici u SAD-u. Bio je guru mnogimizvo|a~ima, me|u njima i grupi PublicEnemy, te Notorious B.I.G-u.

PAUL McCARTNEY

Good EveningNew York City

Svoj novi live albumobjavi}e, tokomnovembra, PaulMcCartney. CD iDVD - Good EveningNew York Citysnimljeni su u julu ovegodine, u njujor{komCiti Fieldu. Nasvakom od tri koncer-

ta, Paula McCartneyja je gledalo i slu{alo120.000 poklonika njegovog zvuka. NaCD su uvr{tene 33 pjesme.

ORPHANED LAND

The Never Ending Way OfORwarriOR

E, ovo je interesantno. Bendu OrphanedLand iz Izraela ”prika~ili” su uz ime i etike-tu: progressive-doom-death-folk-metal. Pasad ti budi mangup i ne opravdaj ono {tose od tebe o~ekuje. Uglavnom, njihov~etvrti studijski album se zove The NeverEnding Way Of ORwarriOR, a bi}e objavljen u januaru sljede}e godine.

Pearl Jam jedan je od najpostojanijihsvjetskih bendova. Jo{ su 1991. snimili Ten,svoj prvijenac, i sebi samima postavili visokestandarde. Poslije toga objavili su jo{ osamalbuma, posljednji - Backspacer prije dvade-setak dana, a da nam nikada nisu darovaliTrojanskog konja. Nema prevare, nema laì,Pearl Jam svira uìvo, mo`da bi danas kazao~ovjek zvani ôrba.

Zaista, te{ko je nadma{iti Ten. Ali, imalaje druìna EEddiea Veddera blistavih trenutakau karijeri. Ustvari, ima mnogo onih koji ni neèle kazati da je Ten njihov najbolji album. Isvi smo upravu: nijanse }e odlu~ivati, mo`dafoto-fini{, ako budemo organizovali utrkugdje }emo u cilju proglasiti najbolju plo~uPearl Jama.

Eh, taj Backspacer. Uzdah je u startu zato{to ne}emo, jer ne moèmo po ko zna kojiput, re}i ni{ta drugo do - odli~no! Zar opet?Aha. [ta }e{, krene Gonna See My Friend,pjesma koja otvara album, a ve} gleda{ onajplayer, i kao da ga pita{: da nisi ne{topobrkao, jarane? Got Some te opet razdrma,

bez pauze u seansi izme|u dvije muzi~ke,gitarsko-distorzi~ne opservacije. Divno!

Just Breathe po~inje, i dalje traje, kao nekikoncert koji bi se mogao zvati: Za klasi~nugitaru i Veddera. I me|u dvije je vode}enumere na Backspaceru. Divno! Eno, opet.Jeste, prekrasno. Unthought Known startujegitarskim picikatom, i prerasta u izvrstan,malo je re}i energijom ukra{en spoj autorskepoetike i èlje za kvalitetnim muziciranjem.Supersonic je ona druga najbolja stvar naalbumu. Tako ”ravna”, a tako lijepa. Speed ofSound, pak, ne{to je kao nastavak pjesmeJeremy, sa Tena.

Ma, Eddie, majstore! [ta drugo da ti~ovjek kaè? A, samo sam jednom video TTitaMar{ala! ((D. Bajramovi})

Vedderalno ministarstvo muzike

MUZIKA

”Backspacer”, deveti studijski album grupe ”Pearl Jam”

DEVETO, PA MU[KOPearl Jam snimio je jo{ jedan odli~an studijski album

SLOBODNA BOSNA I 8.10.2009.

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)

1. Major Lazer: Hold the line (feat. Mr. Lexx & Santigold)

2. Muse: Uprising3. Simian Mobile Disco: Audacity of Huge 4. Gus Gus: Add this song5. The Prodigy: Take Me To The Hospital6. Marmaduke Duke: Silhouettes7. Casiokids: Finn Bikkjen!8. Toddla T: Manabadman (ft. Serocee)9. Wild Beasts: Hooting & Howling10. Calvin Harris feat. Mary Pearce:

Ready For The Weekend

[est je mjeseci trajala borba KKenanaHasagi}a, toliko je trajao oporavak od bolnepovrede ramena koja ga je dugo udaljila odnogometnih terena. Legendarni EEnverMari} kazao nam je nedavno kako je topovreda koja je najgora za golmana, noHasagi} se nije predavao. Dugotrajne tera -pije u Istanbulu i Minhenu dale su ploda,golman reprezentacije BiH i Istanbula BBponovo je me|u vratnicama, a selektorMiroslav Blaèvi} je ve} kazao kako }eHasagi} braniti u utakmici istine koju sli-jede}e subote igramo u Estoniji. Prvog danaokupljanja reprezentacije u Sarajevu,

Blaèvi} nam je kazao kako ga iznimnoraduje Hasagi}ev povratak te da je on zanjega ~udesan golman. ““On je poputVladimira Beare“, uzviknuo je ]iro. ““Menije drago {to selektor tako razmi{lja, ali se jane èlim nametati, niti misliti kako }u sigu -rno na gol. Asmir Begovi} je isto tako legit-iman kandidat za golmana u toj utakmici ividje}emo za koga }e se ]iro odlu~iti.Jedno je sigurno, ukoliko mi selektor ukaèpovjerenje, u~init }u sve da ne razo~aram ninjega ni na{e navija~e“, pri~a nam Keno.Dodaje kako mu je drago {to reprezentacijaBiH nema problema sa golmanima, za ~ijuje formu zaduèn EEnver Lugu{i}, koji nasvako okupljanje reprezentacije dolazi izKine. ““Imamo Nemanju Supi}a i AsmiraBegovi}a, dva vrhunska golmana i sjajnamomka. Ne bojim se konkurencije, {tavi{e,drago mi je {to }u se stalno sa njima moratiboriti za mjesto u timu. To je dobro, jerimamo ponajbolje golmane, svako moèodli~no braniti kada god zatreba i to jedobro za na{u reprezentaciju.“ Tokom svihovih mjeseci dok je izbivao sa terena punose pisalo o njegovom budu}em klubu,spominjale su se razne destinacije, noKenan je jo{ uvijek u Istanbulu. ““I mislimda }e tako biti do kraja sezone. Zvani~nihponuda nemam, mada se pri~alo da bihmogao u Njema~ku. No, bio sampovrije|en i niko nije htio razmi{ljati omeni dok sam u takvom stanju. Sada je nameni da se vratim u staru formu, kada jetako, onda ne}e biti problema da na|emnovi klub.“ (N. Hasi})

Imamo najbolje golmane

SPORT

Nakon šest mjeseci pauze zbog povrede ramena, Kenan Hasagić sevratio u nogometnu reprezentaciju BiH i na gol “Istanbul BB-a“


KULT MARKETAUTOMOBILI

Hyundai Equus

Hyundai je u Ju`noj Koreji promovisaoluksuzni model Equus sa produènimme|uosovinskim rastojanjem. Equusima ambiciozan zadatak da pokaèzube rivalima poput Mercedesove Sklase i Lexusa LS. Nova verzija Equusaje duà za 300 mm, pa je ukupnaduìna limuzine sada 5,460 mm. Svojimdimenzijama Equus ostavlja iza sebe iMercedes S500 sa 5,210 mm i BMW750iL sa 5,212 mm.

MOTOCIKLI

MV AgustaIspod “koè“ Agusta Brutale ima 85%novih komponenti i prakti~no je potpunodruga~iji motocikl u odnosu na prethod-nika. Novi motor bi trebalo da budeelasti~niji, ali sude}i po ciframa, ~ini seda je razlog za slabije performansenovog modela isklju~ivo obaveza daagregat po{tuje EURO 4 normative.Cijena – 15.500 eura.

DESIGN

Opel MerivaFotografije prototipa nove generacijemodela Meriva otkrivaju upotpunosti novidizajn i neke od interesantnih detalja.Posmatraju}i svjetlosne grupe i linijebokova automobila lako se uo~avasli~nost sa modelima Insignia i Astra.Premijera nove Merive vjerovatno }e bitiodràna na narednom salonu automobi-la u @enevi, koji je na programu u martu.

Foto: Mario Ili~i}

KENAN HASAGI]Bh. reprezentacija

ima tri vrhunska golmana

KENAN HASAGI]Bh. reprezentacija

ima tri vrhunska golmana

UÊNIK I MENTORKenan Hasagi} i Enver Lugu{i}

UÊNIK I MENTORKenan Hasagi} i Enver Lugu{i}


U ÊTIRI OKA Razgovarali: MAJA RADEVI] I DINO BAJRAMOVI]

BH. INFO

U Kulturnom centru Ambasade BiH uZagrebu 1. oktobra je otvorena izlo`baslika Sarajevo - Zagreb, autora IbrahimaHrle. O izlo`bi su govorili ambasador BiH uHrvatskoj Vladimir Raspudi} i savjetnik zakulturu u Ambasadi RH u SarajevuKrunoslav Cigoj, a izlo`bu je otvorio IvoJelu{i}, zamjenik gradona~elnikaZagreba.

Prvu nagradu za neobjavljenu zbirkupoezije, na manifestaciji Slovo Gor~ina uStocu, osvojio je Jasmin Saletovi} izTuzle. @iri u sastavu: Marko Ve{ovi},Mehmed Dizdar i Dijana Hadìzuki}drugu nagradu dodijelio je Halidu Buli}u iz@ivinica, a tre}u Enesi Mahini} iz Maglaja.

U Omladinskom centru u Br~komotvorena je izlo`ba fotografija: Sport uBr~kom 1919-2009, koju je priredio nekada{nji fudbaler br~anskog JedinstvaFadil Redì}. Sa oko 500 hronolo{kiizloènih fotografija, Redì} je èliopokazati kako se u Br~kom razvijao sport uposljednjih 90 godina, te podsjetiti kako subr~anski sportisti u pro{losti na raznimtakmi~enjima predstavljali svoj grad.

Ljubi~asti notturno naziv je knjige autora Vojislava Vujanovi}a, koja }e bitipromovisana 8. oktobra u Foajeu Narodnogpozori{ta Sarajevo. O ovom djelu }e govoriti: prof. dr. Zehra Kreho, teatrolog izSarajeva i prof. dr. Ra{ko V. Jovanovi},teatrolog iz Beograda, a odlomke iz knjige~ita}e Nada \urevska.

Ekogalerija Sarajevo naziv je izlo`bekoja }e biti postavljena 9. i 10. oktobra ueko-ku}i Mojmilo u Sarajevu. Postavkaobuhvata slike, plakate i fotografije sa tematikom za{tite okoli{a, a na njima suprikazani, izme|u ostalog, izleti{te VreloBosne, Vilsonovo {etali{te, Bentdba{a, planine Igman i Bjela{nica...

Izlo`ba bosanskohercegova~kih stripautora, a u organizaciji StripopekaInicijative, bi}e otvorena 10. oktobra u OKC-u Abra{evi} u Mostaru. “Na izlo`bi }ebiti izloèni radovi prikazani publici na 3.godi{njoj izlo`bi bh. strip crta~a koju smoorganizovali u aprilu ove godine uSarajevu”, navode organizatori.

� Nedavno ste sa Merimom Klju~o uCankarjevom domu u Ljubljani promoviralialbum Zumra, a zatim ste nastupili i uNjema~koj. Kakve su bile reakcije publike?

U Ljubljani nas je publika zaistaodli~no prihvatila, dvorana klubaCankarjevog doma bila je prepuna. To jebio na{ prvi zajedni~ki nastup tamo, aplanirali smo ga oko godinu dana. Nakontoga, bila sam u Njema~koj na otvorenjufestivala Dani bh. kulture, gdje sam odràladva koncerta, u Dresdenu i Leipzigu. Sobzirom da je to primarno pozori{ni festi-val, napravili smo ne{to kao teatarski per-formans, zajedno sa a capella izvo|enjemsevdalinke, i tako|er smo imali odli~an pri-jem kod njema~ke publike.

�Gdje }e Vas jo{ ljubitelji sevdalinkemo}i vidjeti do kraja godine?

Za po~etak decembra pripremam minibh. turneju sa BBojanom Zulfikarpa{i}em.Za sada su potvr|eni koncerti u Sarajevu,Tuzli i u Zenici, a organizator je agencijaGramofon.

AMIRA MEDUNJANIN, glazbenica

U decembru kre}emo na mini bh. turneju

DINO MUSTAFIĆ, direktorInternacionalnog teatarskog festivala MESS

DINO MUSTAFI]“Posebno sam sretan {to }emo ovegodine, pored Sarajeva i Zenice, ponuditinekoliko pozori{nih predstava i najmla|ojpublici koja ìvi u sredinama bezteatarske infrastrukture”

DINO MUSTAFI]“Posebno sam sretan {to }emo ovegodine, pored Sarajeva i Zenice, ponuditinekoliko pozori{nih predstava i najmla|ojpublici koja ìvi u sredinama bezteatarske infrastrukture”

Foto

: Mar

io Ili~

i}



� Reìrali ste i adaptirali Ma~ka u ~izmama CharlesaPerraulta, a premijera }e biti odràna 9. oktobra uPozori{tu mladih. Laè li ovaj na{, bosanski ma~ak?

Naravno da ne laè. Sve je ma~ak odradio za svogagazdu. Ovog Ma~ka po~eo sam da radim pro{le godine.Ubacio sam neke nove likove, neke nove odnose, malosmo sve to pribliìli na{em mladom, modernom gledaocu.A pripreme za ovu predstavu po~ele su u martu ovegodine, i bilo je dosta zahtjevno. Dok gluma~ke probetraju od 2. septembra, to je nekih trideset i pet radnih dana.Vjerujem da }e se na{ Ma~ak u ~izmama dopasti iroditeljima koji u Pozori{te mladih dovedu svoju djecu.Jer, uvijek nastojimo da na na{im predstavama za djecu iroditelji prona|u ne{to za sebe. Da ne bude: ubaci}u dijeteu salu, a ja odoh u birtiju. Vjerujem da smo napravili prist -ojan posao.

� Ko }e igrati u Va{em Ma~ku u ~izmama?Damir Kustura, EElma Ahmetovi}, MMerima Lepi},

Mario Drma}, SSanin Milavi}, MMirza Tanovi} i AAdnanGoro. Muziku su napisali HHamdija Salihbegovi} i NNedàdMerdànovi} - to je moj tim koji dobija, pa da ja ne mijen-jam. Scenografiju, kostim i kreaciju lutaka potpisujeVanja Popovi}, njen asistent je DDènita Huseinovi}, kojaje zajedno sa MMirjanom îstopoljski izvela i radove nalutkama. Dramaturg je AAida Pilav.

DRAGO BUKA, glumac i reditelj

U toku su finalne pripreme za 49. izdanje Internacionanogfestivala MESS, koji ove godine traje od 16. do 26. oktobra.

“Kao direktor Festivala zadovoljan sam ~injenicom da smouprkos brojnim finansijskim problemima, koji su rezultiralina{im nevoljkim odustajanjem od programa Future MESS, uspj -eli sa~uvati kontinuitet festivala i odràti visoki standardponu|enih predstava. Posebno sam sretan {to }emo ovegodine, pored Sarajeva i Zenice, ponuditi nekoliko pozori{nihpredstava i najmla|oj publici koja ìvi u sredinama bezteatarske infrastrukture. Uspjeli smo organizovati da nekoliko,po mom mi{ljenju, odli~nih teatarskih predstava za djecu, kojedolaze u okviru na{eg programa MESS Children, gostuje i uSrebrenici i Gora`du. Siguran sam da }e ova gostovanja ne samouljep{ati ìvot djece nego i inicirati me|u njima budu}e glumce,reìsere, pisce, gledaoce i pozori{no obrazovati publiku koju}emo onda vidjeti na nekom od budu}ih festivala”, kaè DDinoMustafi}, direktor MESS-a.

Ovogodi{nji MESS }e otvoriti njema~ka predstava Pakao nazemlji, pozori{ta Dorkypark, koju je reìrala argentinska redi -teljica CConstanze Macras. ““[to se ti~e zna~ajnijih predstava,zaista imamo dobar MESS. Dolazi nam vi{e od 500 umjetnika iz13 zemalja, koji }e na{oj vjernoj publici, messovcima, kako ih mi

u {ali zovemo, ponuditi 26 predstava u11 festivalskih dana. Recimo, Vremenagoda, Makedonca Ivana Popovskog,koji dolazi sa trupom iz Rusije, zasig-urno }e ostati zapam}ena po sjajnomvizuelnom segmentu, ma|arski red-itelj Mandruszo Kornel gostuje sa{okantnom i kontroverznom pred-stavom Led u izvedbi Nacionalnogteatra iz Budimpe{te, dok }eBelgijanac Jan Lauwers, sa trupomNeedcompany, predstavom Iza -belina soba ispri~ati najzna~ajnijetrenutke evropskog dvadesetogstolje}a, kroz prizmu kompleksnog glavnog lika,Izabele, ène specifi~nog senzibiliteta. Predstava Medeja ovegodine predstavlja zna~ajnog reditelja Jean Luisa Martinellija,koji nam dolazi iz Francuske. Naravno, i ove godine }e s namabiti stari poznanik Paolo Magelli, te Aleksandar Popovski, i jo{neka velika imena iz regije, kao i Pa{ovi}eva Nora, koja }eizme|u ostalih predstavljati BiH na ovogodi{njem MESS-u”,veli Mustafi}.

“Ma~ak” za djecu i roditelje

Uspjeli smo sa~uvati kontinuitet MESS-a

Foto: Mario Ili~i}


Tajni putevi sme}aU trenutku kada je pa`nja svijeta usmjerena na borbu protiv globa -

lnog zagrijavanja, vijest da je sredinom septembra kod obale Italijeprona|en brod koji mo`da sadrì radioaktivni otpad nije dobila prevelikipublicitet. Skromno je propra}ena i pri~a o internacionalnoj kompanijiTrafigura, koja trguje naftom i koja je prije desetak dana pristala da isplati46 miliona dolara od{tete za 30.000 stanovnika Obale Slonova~e ~ija jenaselja prije tri godine zatrovala hemijskim otpadom. Od posljedica je 15ljudi umrlo, a vi{e hiljada se razboljelo. Strogi zakoni o upravljanju opas-nim otpadom gurnuli su ovaj ozbiljan posao u sivu zonu. Po dojavi mafi-ja{a Francesca Fontija, koji tvrdi da je 1992. li~no naredio da se brod sanuklearnim otpadom iz Norve{ke potopi 30 kilometara od jugozapadneobale Italije, olupina je zaista prona|ena, ali rezultati istrage jo{ nisusaop{teni. Na dnu Sredozemnog mora, koje zapljuskuje obale 22 zemljena tri kontinenta, nalazi se mo`da jo{ trideset brodova sa radioaktivnimotpadom, rekao je Fonti. Pri~a da se mafija umije{ala u dosad najprljavi-ji posao nije, me|utim, nova i ve} je ko{tala ìvota dvoje ljudi. Italijanskanovinarka Ilarija Alpi i njen kamerman ubijeni su 1994. u Somaliji,zvani~no u neuspjelom poku{aju otmice. Nova istraga treba potvrditisumnje da su mo`da likvidirani jer su pratili trag nuklearnog otpada odItalije do Somalije. Fonti tvrdi da je za brod sa tovarom iz Norve{ke kal-abrijska mafija Ndrangheta dobila 100.000 eura. Norve{ka je poznata postrogim zakonima u oblasti za{tite ìvotne sredine i brod sa nuklearnimotpadom ne moè tek tako da nestane, osim ako je neko na visokompoloàju “za`mirio na jedno oko”, smatra Guardianov kolumnistaGeorge Monbiot. Poznati antiglobalista i eko aktivista, Monbiot ovajslu~aj i vansudsku nagodbu Trafigure vidi kao dva nova u nizu primjeraprebacivanja sme}a u tu|e dvori{te da bi velike korporacije sa~uvaleprofit. On podsje}a da je tsunami prije pet godina izbacio na obaluSomalije burad sa bolni~kim otpadom sa Zapada, {to se odrazilo nazdravlje lokalnog stanovni{tva. Po podacima Evropske agencije zaza{titu ìvotne sredine (EPA), izvoz plasti~nog, papirnog i metalnog otpa-da iz EU-a udesetostru~io se od 1995. do 2007. Ilegalan izvoz u Kinu~etiri puta je jeftini od obrade u Holandiji u skladu sa propisima EU-a.Ameri~ki zakoni su labaviji. Kao {to nisu ratifikovale Kyoto protokol, SADsu za vrijeme Busha bile jedna od rijetkih zemalja koje nisu ratifikovale niBazelsku konvenciju o upravljanju opasnim otpadom. Stotinu kontejnerasa sme}em za reciklaù svakodnevno stiè u Hongkong iz SAD-a iKanade. Zemljama u razvoju neke vrste otpada su dobrodo{le kaosekundarna sirovina, ali samo ako stiù legalnim kanalima i u upotre-bljivom stanju. Ljetos je britanski komunalni otpad stigao u Brazil, obilj -eèn kao “~ista plastika za reciklaù“. Po{iljka zaga|ena prljavim pelena-ma i ostalim ku}nim otpadom vra}ena je nazad, a tri osobe su u vezi sovim slu~ajem uhap{ene. Odba~eni kompjuteri, monitori, {tampa~i, kon-zole i ve{-ma{ine ~ine gomilu sme}a koja najbrè raste, a obi~no zavr{iu afri~kim zemljama kao {to su Gana, Egipat i Nigerija. Komponente kao{to su katodne cijevi ili baterije sadrè {tetne materije i moraju se zbrinu-ti na odgovaraju}i na~in. Zbog strogih zakona EU-a za obradu elektron-skog otpada, od o~ekivanih sedam miliona tona, pro{le godine je fabrika-ma za reciklaù stiglo samo tri miliona tona. Ostatak je vjerovatnoizvezen ilegalno. [verceri imaju provjerene na~ine maskiranja. Roba seizvozi pod etiketom polovne, ali ~ak i ako joj se nakratko produì vijek,velika je vjerovatno}a da }e na kraju zavr{iti na nekoj deponiji u Kini iliNigeriji, gdje }e deca poku{ati da spale plastiku i izvuku bakar i aluminij,a usput }e udisati olovo, kadmij, dioksine i druge otrove. �

P U T O K O S V I J E T A

Pi{e: NEDIM HASI]

Foto: REUTERS


Vladimir Ilji~ Lenjin, lider bolj{evika,vodio je u Petrogradu Oktobarsku revoluciju,koja je po~ela 7. novembra (25. oktobra postarom kalendaru) 1917., kada je sru{enaprivremena ruska vlada AleksandraKerenskog.

Crvena garda i revolucionarne jedinice suu rano jutro tog dana zauzele sve va`neobjekte u gradu, a “zatim je Vojno-revolu-cionarni komitet objavio proglas o paduprivremene vlade, a vlast je preuzeoPetrogradski sovjet radni~kih i vojnih deputa-ta”, tvrde na Wikipediji. Dok je trajala akcija, u

Smoljnom se odràvao Drugi kongres sovjetaradni~kih i vojni~kih deputata, koji je izabraoprvu revolucionarnu radni~ko-selja~ku vladu.S Lenjinom na ~elu, razumije se.

Neki kaù da Oktobarska revolucija nas-taje kao posljedica I svjetskog rata, dok seoni drugi pozivaju na slu`bene dokumenteRuskog carstva. E, to je op{irna pri~a.Uglavnom, od 1910. do 1914. u Rusiji je evi-dentirano vi{e od {est hiljada {trajkova. Umartu 1917. po~inje gra|anska revolucija,car raspu{ta Dumu, a dio poslanika formiraPrivremeni izvr{ni odbor. Na 4. kongresu,

odrànom iste godine, bolj{evici donoseodluku o oruànom sukobu.

Sad se vra}amo na po~etak teksta.Osvojili su bolj{evici sve {to se trebalo osvo-jiti u Petrogradu, a tada je i okon~ano carskorazdoblje u istoriji Rusije. Dan poslije, dakle8. novembra, Kongres Sovjeta je prihvatioda se do Ustavotvorne skup{tine osnujeprivremena vlada “radnika i seljaka”, podnazivom Sovjet narodnih komesara. Ne{tokasnije po~eo je krvavi gra|anski rat.Godine 1918., u martu, potpisan je mirovnisporazum. �

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

�

P A T I N A S T A K U T I J A

S T R I P A R T I S T

“Oktobarska revolucija” u novembru

BOLJ[EVIZAM I REVOLUCIJAVladimir Ilji~ Lenjin vodio je Oktobarsku revoluciju 1917. godine

Pozvao me HHamid Sirkukalo da do|em na sastanak umjesnu zajednicu penzionera. Okupilo nas se sedam ipo, jer NNedjeljka Mla}anicu nismo mogli ra~unati kao

jednog, zato {to je odmah na po~etku sastanka zaspao, tetako sve do kraja. U svom uvodnom izlaganju Hamid nam jekazao da je do{lo vrijeme da i mi penzioneri pokaèmo svojusnagu, te da se okupimo i solidarno ukaèmo na nepravdekoje nam se nanose. Na prvom mjestu, kazao je Hamid, upitanju je lova, jer se ovo vi{e ne moè trpiti. Vrijeme je zana{e demonstracije.

Kada mi pokaèmo na{u snagu, napomenuo je Hamid,ovi parlamentarci }e se prepasti, pa odmah promijeniti zakoni meni pove}ati penziju. A {to samo tebi? - upita SSejdalijaDjevenica. Zato {to sam se ja prvi put sjetio da organizujemobunu, odgovara Hamid, a onda }ete i vi do}i na red.

Onda se za rije~ javi OOsman-beg Prdovina i upita da limoè na bunu povesti i svoju hanumu. Evo pedeset godinapodnosim njen buntovni karakter, pa da se i ona uklju~i i sasobom ponese oklagiju, mogla bi je gurati odgovornima ujedno mjesto. Svi se sloì{e neka je povede.

Neko iz ugla se oglasi da ne zaboravimo KKre{u Poskoka,koji je u onom ratu razdrljenih grudi skakao natenkove, pa bi to i sad ~inio, ali nije do{ao na sastanak

po{to ga je ne{to u{}aklo u le|ima. I tu se svi sloìsmo, aSejdalija opet se javi: zar ga je to ufatilo u le|ima, a ja mis-lio da ima hemoroide.

Zatim je Hamid razra|ivao strategiju. Po{to namsvakako odmah ne}e glave{ine iza}i u susret, osta}emo nekovrijeme stacionirani u Sarajevu. Ve} je osigurano da budemosmje{teni po no}i u Holiday Innu. Ne da |avo Sejdaliji, papita: Pa mi smo ionako stacionirani u svojim stanovima uSarajevu. Ti ni{ta ne zna{!, zavika Hamid, drugo je voditi ratiz ku}e, a drugo iz hotela. Kako je na{e mudro rukovodstvou oslobodila~kom ratu porazilo agresora, nego iz mirnog{taba vode}i ofanzive.

Svi smo se sloìli da je za na{ poduhvat potrebna logisti-ka, {ta }e re}i penezi. Hamid nam je kazao da je ve} u dogovorimasa NNihadom Imamovi}em, koji dugo vremena pomaè sveone koji su u nevolji, pa tako stalno daje pare SDA. A {ta jeovo na{e, pita se Hamid, nego isto tako jedna demokratskaakcija. Ima izgleda da se uveèmo s FFahrudinomRadon~i}em, mada je on sada u frci, osniva stranku. A to jeba{ pogodno za nas, mi }emo ga podràti na izborima, neka

on nas podrì oko na{eg kulturnog i dostojanstvenog ru{enjavlasti. Kad bi on stao na na{u stranu, odmah su tu u paketu iBakir Izetbegovi}, [[ahinpa{i} [aja i AAli Ga{i.

Odmah tu upada opet Sejdalija s pitanjem. [to }e namAli Ga{i, kad je on u zatvoru. Ti ne zna{ ni{ta i nemoj se vi{ejavljati! - strog je Hamid. Jer ako je na na{oj strani Ali Ga{i,ti ne zna{ koliko onda imamo sljedbenika! I budu}ihzatvorenika.

Stidljivo se javi MMehmed Puniga}a. Kaè: Da mi je znatiza koga }emo traìti ostavku, koga }emo izdevetati davi{e ne do|e sebi. Ja bih predloìo da prvo opalimo po

Miljenku Prda{evi}u, eno ga u Skup{tini, radi na protokolu.[ta nam je on skrivio? - pitamo. Mo`da nije vama, a menijest, odgovara Mehmed. Stanuje u zgradi vi{e mene, pasvako malo baca |ubre kroz prozor. Ljeti ne mogu daotvorim svoj prozor, stalno me zasipa krme}im otpacima. Tajje ~ovjek prava boìja napast. A i Srbin je.

O tom Miljenku }emo kasnije raspravljati. Sada smose dogovorili da prvo traìmo ostavku NNiki Lozan~i}u.Bruka penzionere, dobija mirovinu iz Hrvatske, a hvali seda ima puno posla. Pa kakav je to umirovljenik koji radi,sram ga i stid bilo! Zatim }emo traìti ostavku od SSafetaHalilovi}a {to ni{ta ne radi. Ne}emo valjda mi penzioneriza njega raditi! Dalje smo se dogovorili da sastavimospisak koga }emo sve {upirati, a svako od nas neka stavina taj spisak po desetak imena. I onda }emo zaredati dasve degene~imo.

Negdje pred kraj sastanka do|e na vrata BBahrijaAbduhamidovi}. Pomaè se {tapom, jednu nogu vu~e zasobom, a jedna mu ruka ne prestaje mlatiti. Po{ao je on na vri-jeme na sastanak, ali od velike gu`ve nije mogao pre}i prekoulice, auti samo tutnje. Kaè da bez njega nema na{eg protes-ta, ho}e da bude u prvim redovima. Kad je propustio u ovomratu da odmah na po~etku bude uz ]]elu, CCacu, JJuku, ne}esebi dozvoliti da presko~i jo{ jednu uspostavu reda i nereda.

Upravo smo krenuli da sastavljamo zaklju~ke, da pi{emona{ operativni plan, kad u|e MMarica, po slu`benoj du`nosti~ista~ica. Sve nas ispra{i napolje, psuju}i {to smo joj napunilipepeljare ~ikovima. Zabrani}e vam vlast pu{enje, pa }eteodmah cr~i!, kaè Marica.

Svaka revolucionarna akcija ima prepreka, pa }emo i miovu s Maricom prebroditi. Neka se u vlasti ne nadaju da smoodustali. Eto nas koliko sutra. �


HRONIKA IZ MALOG MOZGA

Sada smo se dogovorili da prvo tražimo ostavku Niki Lozančiću.Bruka penzionere, dobija mirovinu iz Hrvatske, a hvali se da imapuno posla. Pa kakav je to umirovljenik koji radi, sram ga i stid bilo!Zatim ćemo tražiti ostavku od Safeta Halilovića što ništa ne radi.Nećemo valjda mi penzioneri za njega raditi!

DEMONSTRACIJA SILEPi{e: SEAD FETAHAGI]

slobodna bosna [broj 673, 8.10.2009]

Documents