slobodna bosna 582

80
NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA DESET NAJMO]NIJIH STRANIH BIZNISMENA U BiH: OD TODORI]A DO MI[KOVI]A LAJ^AKOV ANTIKORUPCIONI TIM TRAGEDIJA AGROKOMERCA PING-PONG SARAJEVA I BIHA]A @eljko Kom{i} odrije{io ruke policiji i tu`ila{tvu Tajna hap{enja u Sarajevu Uhapsite Ga{ija! EKSKLUZIVNO Pritisak na vlasnike AKOVA grupe Zelena{tvo i kamatarenje Naru~ena ubistva RAZLOZI ZA AKCIJU PROTIV MUHAMEDA ALI GA[IJA I NJEGOVIH SARADNIKA Pritisak na vlasnike AKOVA grupe Zelena{tvo i kamatarenje Naru~ena ubistva KO FAVORIZIRA POTRO[ENOG DAUSTERA?

Upload: emir

Post on 13-Apr-2016

110 views

Category:

Documents


1 download

DESCRIPTION

SB

TRANSCRIPT

Page 1: Slobodna Bosna 582

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

DESET NAJMO]NIJIH STRANIH BIZNISMENA U BiH: OD TODORI]A DO MI[KOVI]A

LAJ^AKOV ANTIKORUPCIONI TIM TRAGEDIJA AGROKOMERCA

PING-PONGSARAJEVA IBIHA]A

@eljko Kom{i} odrije{io rukepoliciji i tu ila{tvu

Tajna hap{enja u Sarajevu

UhapsiteGa{ija!

EKSKLUZIVNO

Pritisak na vlasnike AKOVA grupe

Zelena{tvo i kamatarenje

Naru~ena ubistva

RAZLOZI ZA AKCIJU PROTIVMUHAMEDA ALI GA[IJAI NJEGOVIH SARADNIKA

Pritisak na vlasnike AKOVA grupe

Zelena{tvo i kamatarenje

Naru~ena ubistva

KO FAVORIZIRAPOTRO[ENOGDAUSTERA?

Page 2: Slobodna Bosna 582

2 Omot.qxd 1/9/2008 12:18 PM Page 2

Page 3: Slobodna Bosna 582

06 ANTIKORUPCIONITIM OHR-aPosljednji lov na mafiju

Visoki predstavnik u BiHMIROSLAV LAJ^AK posljednjihnedjelja najavio je (re)aktiviranjeuga{enog antikorupcionog odjelaunutar svog aparata; na{i novinariistra`ili su kako }e djelovati budu}iantimafija{ki sektor OHR-a

16 HAP[ENJA U SARAJEVUPotraga za bra}om Ga{i

Po~etkom ove nedjelje policajciFederalnog MUP-a, uz asistenciju poli-cije Kantona Sarajevo, u nekolikovezanih akcija uhapsili su desetakmanje-vi{e poznatih sarajevskih“`estokih momaka” a da javnost nijeinformirana o razlozima ove policijskeakcije; samo je “SB” saznala pozadinuove pravosudno-policijske operacijekoja }e uzdrmati bh. poslovnu, polici-jsku i pravosudnu scenu

24 IZBORSLOBODNE BOSNEKo su najuticajniji stranibiznismeni u BiH

“Slobodna Bosna” objavljuje listu10 najmo}nijih i najuticajnijih stranihinvestitora i menad`era u BiH ~ije sukompanije preuzele kontrolu nadve}inom bankarske, trgovinske,prehrambene, naftne i metalske industrije BiH

32 REPUBLIKA SRPSKA- BOLJI DIO BiHStrujno kolo MiloradaDodika

Predsjednik Vlade RepublikeSrpske MILORAD DODIK ove je sed-mice najavio tu`bu protiv nevladineorganizacije TRANSPARENCYINTERNATIONAL koja je razotkrila

njegovu umije{anost u me|unarodnikriminal prilikom prodaje elektroener-getskih potencijala RS-a partnerima iz^e{ke; na{a novinarka otkriva “tajnuuspjeha” Dodikove vlade

48 ZIMSKETURISTI^KE RADOSTIOkupacija bosansko-hercegova~kih planina

Uprkos tome {to se turisti~ki biznisu BiH odvija stihijski i bez bilo kakvesmi{ljene strategije, po~etak ovegodine obilje`ila je do sadanezapam}ena “invazija” stranih turistana bosanskohercegova~ke planine; na{inovinari obi{li su glavne zimske centrei svjedo~e o izvanredno uspje{nompo~etku turisti~ke sezone

54 SPORTAdisa iz zemlje ~uda

Desetogodi{nja ADISA BJELI],rusko-bosansko ~udo od djeteta,najbolja ritmi~ka gimnasti~arka Rusijeu svojoj generaciji, ovih dana je saroditeljima boravila u Sarajevu idogovorila da ubudu}e nastupa podzastavom Bosne i Hercegovine; na{ireporteri prisustvovali su jednomnjenom treningu i donose pri~u o,gotovo je izvjesno, budu}oj velikojzvijezdi svjetske ritmi~ke gimnastike

62 SLAVNI MEKSIKANACKo se politike la}a -lakukara~a

ALFONSO CUARÓN, ro|en uMeksiko Sitiju 1962., jedan je od najz-na~ajnijih reditelja dana{njice; ovajMeksikanac, reditelj kultnog filma “Itvoju mamu tako|er”, razgovarao je sana{om saradnicom o politici GeorgeaW. Busha, stanju “kolektivnog {oka” inovih ratova, pripremi ~etiri filmskaostvarenja koja }e potpisati kao scenar-ista i reditelj...

SLOBODNA BOSNA

nezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Predsjednik Upravnog odboraAsim METILJEVI]

DirektorErbein RE[IDBEGOVI]

Glavni i odgovorni urednikSenad AVDI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI],

Danka SAVI], Mehmed PARGAN,Dario D@AMONJA, Nermina [UNJ, Nedim HASI],

Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],Adisa ^E^O

DopisniciMirha DEDI] (Beograd), Nijaz HAMZA (Ljubljana),

Boris JELENACA - KOSOR (Zagreb)

DesignEdin SPAHI]

DTPAtif D@IDI]

LektorSedina LON^ARI]

Sekretar redakcijeIsmira TAHIROVI]

Marketing i prodajaAmela [KALJI]

e-mail: [email protected]

FotografijaMario ILI^I]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni

444-041, 262-630

telefaks444-895

Adresa^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034

Raif feisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK

3060510000025213

140-101-00006860-17

Volksbank Sarajevo

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnihglasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i

sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnogministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od

12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003

e-mail: [email protected]

582Sadr`aj

SJAJNA TURISTI^KA SEZONA: Novinari SB na BiH planinama

Foto: Mario Ili~i}

sadrzaj.qxd 1/10/2008 2:23 AM Page 1

Page 4: Slobodna Bosna 582

Hasan ^engi} pobunu cazinskestrana~ke }elije SDA protivsarajevske sredi{njice, kojaje uslijedila nakon koaliranjaove stranke sa Socijaldemo-

kratskom partijom BiH na kantonalnojrazini, opravdava negativnimpam}enjem i traumati~nim iskustvomtamo{njih Bo{njaka spram repre-sivnog, su{tinski antibo{nja~kogkomunisti~kog periodu u povijestiovog dijela BiH. Recimo da je to tako,progledajmo ^engi}u kroz prste, pre-mda je stvar sa Cazinskom krajinom injenom, predkomunisti~kom, a osobitokomunisti~kom pro{lo{}u, neuporedi-vo slo`enija nego {to ju je u stanjusvariti pragmati~ni i nedelikatni mozak^engi}a i njegovih cazinskih vazala.Trebalo bi za ozbiljnu diskusiju na tutemu, kao obaveznu literaturu,pro~itati ozbiljne (zapravo najozbiljni-je) radove koje je na tu vje~ito u`arenugeopoliti~ku temu ispisala slovena~kapovjesni~arka (kraji{ka snaha), profe-sorica Vera Kr`i{nik-BBuki}; neophodnoje reaktuelizirati sve {to je o Cazinskojkrajini u komunisti~kom vremenunapisao i izgovorio Alija Isakovi}...

Me|utim, budu}i da je takva vrstadijaloga nemogu}a, jednim dijelomzbog limita ove rubrike, s druge pakstrane {to se sa ^engi}em dijalog vodi-ti ne mo`e, poentirat }u na isti ideo-lo{ki netrpeljiv na~in: vi{e je zla,bijede, nesre}e Cazinskoj krajini svo-jim vizionarskim petljanjem, arbitri-ranjem, poslovno-privatizacijskimhara~em ovom dijelu BiH nanio Hasan^engi} sa svojim rodbinsko-orta~kimegzekutorima (Mirsad Velagi} & kom-panija) nego svi komunisti i jugo-uni-taristi kroz povijest tog kraja! Uaran`manu ^engi}eve zlo~ina~ke,mafija{ke frakcije SDA osmi{ljen jeprivatizacijski uragan Citrus koji jeopusto{io desetak najpotentnijihkraji{kih firmi, {to su ih komunistisvojedobno u dogovornom, aliekonomski logi~nom (odr`ivom) siste-

mu instalirali. Cijenu te avanture platioje zlosretni direktor “Citrusa”Muharem Kulauzovi}, osu|en na dese-tak godina zatvora samo zato {to je pri-hvatio biti operativni pajac klana^engi}-Velagi}. Uni{tili su @itopre-radu, oplja~kali Agrokomerc, ojadiliPolietilenku, prisilili stotine ljudi damjesecima {trajkuju gla|u po ulicamaBiha}a. Doveli su, odmah nakon rata,neke svoje turske strate{ke bandite kojisu opusto{ili mljekarsku industriju; nasvu sre}u, usred agonije pojavio senjema~ki gigant Meggle, potjerao^engi}eve turske ahbabe i doslovcespasio egzistenciju stotina radnika ihiljada mljekarskih kooperanata uregiji.

Ima ona zgoda iz 2002. godine saSarajevskog aerodroma kada sugrani~ne vlasti tretirale dvojicuPakistanaca, navodno uglednihbiznismena-investitora koji su

kazali kako su u BiH krenuli da kupefirmu “Polietilenka” u Krajini a napoziv Hasana ^engi}a. I vjerovatno bii kupili, samo da su mogli mrdnutidalje od aerodromskih prostorija: nisuveliki pakistanski biznismeni imali 50maraka {to je minimum “monetarnih”uvjeta da bi uop}e u{li na teritorijBosne i Hercegovine, pa su deporto-vani u zemlju porijekla - Pakistan.

Hasan ^engi} je po mnogo ~emupersonifikacija i rodona~elnik bo-{nja~kog antikomunisti~kog gospo-darstvenog d`ihada ~iji je strate{ki,{atro, ideolo{ki, a su{tinski cilj“ekonomsko podrivanje” komunisti~keostav{tine - bolj{evi~kih preduze}a, odzgrade UPI-ja u Sarajevu do “@itopre-rade” u Biha}u. Sli~an model je vi|enu drugim nacionalnim privatizacijskimmodelima u Bosni i Hercegovini: takoje hrvatski tribun Dragan ^ovi} izvr{ioopravdanu nacionalnu odmazdu nadkomunisti~kim kolosom Soko uMostaru, koji je bio tamnica hrvatskeradni~ke klase...

No}as spaljujemo iluzije

4 SLOBODNA BOSNA 10. 1. 2008.

Pi{e

Senad Avdi}

Hasan ^engi} je po mnogo ~emu personifikacija i

rodona~elnikbo{nja~kog antikomu-

nisti~kog gospo-darstvenog d`ihada ~iji

je strate{ki, {atro, ideo-lo{ki, a su{tinski cilj

“ekonomsko podrivanje”komunisti~ke ostav{tine

- bolj{evi~kihpreduze}a, od zgradeUPI-ja u Sarajevu do

“@itoprerade” u Biha}u.Sli~an model je vi|en udrugim nacionalnim pri-vatizacijskim modelima

u Bosni i Hercegovini:tako je hrvatski tribun

Dragan ^ovi} izvr{ioopravdanu nacionalnu

odmazdu nad komunisti~kim kolosomSoko u Mostaru, koji je

bio tamnica hrvatskeradni~ke klase...

OD ^EGA JE BOLESTAN SULELustracijski model Hasana ^engi}za sebe prisvojiti sve {to su komu

iluzije.qxd 1/9/2008 6:33 PM Page 4

Page 5: Slobodna Bosna 582

Ali, da parafraziram HansaMagnusa Enzensbergera (“Njema~ka,Njema~ka, pored ostalog”), zanima me“Hasan, Hasan ^engi}, prije ostalog”.Pri~ao mi je prije desetak godinaRasim Kadi}, u vrijeme kad je bioministar za izbjeglice u Bi~ak~i}evojVladi Federacije, kako je diskretnoupozorio Aliju Izetbegovi}a da nijeba{ politi~ki a ni moralno prihvatljivoda se crijep za obnovu poru{enih ku}anabavlja iz srbijanskog kombinata uKikindi. “Imamo mi solidnu fabrikucrijepa u Bla`uju, samo je malo trebatehnolo{ki modernizirati i kadrovskiekkipirati”, govorio je Kadi}. “Jest, upravi si”, objasnio je Predsjednik, “alimeni su ljudi rekli da je ovaj na{ crijepdva-ttri puta te`i od srbijanskog, panam treba i vi{e drvene gra|e koja }ega ‘podr`aavati’“! “Ta~no, Alija, aliako i{ta imamo na bacanje, imamodrvene gra|e”, navodno je rekaoRasim Kadi}.

Kad je Izetbegovi} biorazoru`an ponu|enim argu-mentima, skru{eno je priz-nao: “Sve znam, ali mora iHasanovih sto pedeset {lep-

era ne{to raditi”. Dakle, voziti crijep izbanatsko-srbijanske Kikinde zadomove bo{nja~kih povratnika! Neznam, ali pretpostavljam, bio je to spo-razum, poslovna “Ma`ino linija”komunisti~kih stradalnika Izetbegovi}ai ^engi}a: da bi Mali princ BakirIzetbeggovi} dobio poslove sa ustaklji-vanjem Sarajeva (ina~e donirane), nje-gov }a}a je morao dati Hasanu ^engi}uusmenu koncesiju nad krovovima. Dabi Bakir mogao tranzicijski divljati poSarajevu, Alija je morao Hasanu^engi}u osigurati istovjetnu kontrolunad Cazinskom krajinom.

Ru`no je i nemoralno, zapravoodvratno, govoriti o bolesti predsjedni-ka SDA, ali i ja~a bi fizi~ka konstituci-ja od Sulejmana Tihi}a u toj nerazr-je{ivoj dvorskoj igri te{ko oboljela!

10. 1. 2008. SLOBODNA BOSNA 5

^ETVRTAK, 3. JANUARHILLARY CLINTON u strana~koj utrci ameri~kih demokrata za pred-

sjedni~kog kandidata govori o strahotama kroz koje je pro{la tokom svojeposjete Bosni i Hercegovini. “Oko mene su pucali snajperi, ginulo se na

sve strane...”. Jeste, sje}am se njenog dolaska u Sarajevo kao da je ju~er,a ne prije deset godina, bilo: krenuo ja tokom njene posjete Sarajevu u

Gradsku kafanu i umalo ne poginuh: okolo na~i~kani snajperisti, ameri~ki marinci spremni daraznesu mozak svakom ko se poku{a pribli`iti obitelji Clinton, koja je unutra pijuckala kafu!

PETAK, 4. JANUARSrpska turbofolk pjevaljka SEKA ALEKSI] u jednom intervjuu citira

nobelovca IVU ANDRI]A. “Citirala bih ja i sebe, ali nisam toliko pre-

tenciozna”, poja{njava Seka. I srpski pisac MOMO KAPOR, obja{njavaju}iza{to se tokom rata u BiH smucao po rati{tima, od Pala do Trebinja,tako|er citira Andri}a koji je, navodno, nekad kazao kako “treba biti uz svojnarod, ~ak i kad je narod u krivu”. Do|e mi da i ja tim povodom citiram neku genijalnu Andri}evumisao, ali ne znam ni jednu! Za to }u se morati utje{iti fragmentom koji je u svom Dnevniku,objavljenom u novom Odjeku, pribilje`io SLOBODAN BLAGOJEVI], a koji se, o~ito, ne odnosi na“lakog” pisca Kapora: “Nekada je pisao romane u ime generacije. Sada ih pi{e u ime

nacije. Nikada nije imao svoje ja, da i u njegovo ime koju ka`e.”

SUBOTA, 5. JANUARVlasti protjerale Deda Mraza iz Visokog. Obrazlo`enje: sve je to najo-

bi~niji ki~. Pa se sjetim onog vica gdje Mujo i Suljo u predve~erje pijuck-aju pivu u Neumu i gledaju zalazak sunca. “Bo`e, kakav krasan

prizor”, omamljeno govori Mujo. “Daj, ne zajebaji, ovo ti je

najobi~niji ki~”, prekori ga Suljo, ina~e profesor estetike iz Visokog.

NEDJELJA, 6. JANUAROglasio se intervjuom za hrvatsku {tampu, iz New Yorka, pomalo

zaboravljeni MUHAMED [A]IRBEGOVI], biv{i ministar vanjskih poslova BiHkojeg ameri~ke vlasti nikako da izru~e pravosu|u BiH. [a}irbegovi}atu`ila{tvo u Sarajevu tereti za nekih 2-3 miliona dolara dr`avnog novca,koje je, po svemu sude}i, privatno “popla{io”. [a}irbegovi} otkriva i dazavr{ava knjigu u kojoj }e iznijeti mnoge diplomatsko-dr`avne tajne iz vremena kad je bio “Alijindiplomata”, otkriva kako je optu`nica protiv njega posljedica zavjere na relaciji WASHINGTON-SARAJEVO, “baca svjetlo” na svoje {valerske avanture... Sve }e nam, {to ga niko ne pita, odgovoritii objasniti “mali vrtni patuljak” Muhamed, samo }e izbje}i klju~ni odgovor: gdje je skr{io dva-trimiliona dolara i ko je platio 6 miliona dolara kaucije za njegov izlazak iz zatvora!?

PONEDJELJAK, 7. JANUARU vrhu prioriteta za dana{nje ~estitanje Bo i}a je SLAVKO TOMI], moj dugogodi{nji

prijatelj i prvi {ef (prije tri decenije kad sam po~eo novinarsku karijeru kao kolporter -ku}ni dostavlja~). Slavko je ina~e posljednjih godina vodio privatnu tvrtku za distribuci-ju {tampe u Isto~nom Sarajevu. Ju~er nam je donio bo i}ne poklone. Danas, za Bo i},

skoknuo je na d`enazu poznaniku na groblje Vlakovo. I tu umro... Laka mu zemlja u bilo kom entitetu...

SRIJEDA 9. JANUAR^udna je cvje}ka HALID DEMIROVI], rukometni selektor reprezentacije

BiH. Kad ga je lani “trust mozgova” predvo|en MIROM PURIVATROM otjeraoiz Bosne, ja sam se vi{e od njega nasekirao. U nedjelju, kad je vodioreprezentaciju BiH protiv olimpijskih prvaka Hrvatske ~iji je selektor ^ervar

umalo nervni slom do`ivio, nakon {to su sudije sprije~ile pobjedu BiH Halid ima pomirljiv, defi-tisti~ki komentar “malo su sudije bile pristrasne”! Ve~eras je njegova reprezentacija “bez srkle-ta” dobila Finsku. Demirovi}, hercegova~ki Posavljak, ima genijalne `ivce, strpljenje i viziju. Aproblem je, o~ito, u nama “brzacima” - za svaki te`ak problem o~ekujemo brzo rje{enje! A takvih,ozbiljnih i dugoro~nih rje{enja, naravno, niti je bilo niti }e biti!

UTORAK, 8. JANUARBRANIMIRA GLAVA[A, osje~kog poglavicu, na sud gdje mu se

sudi za ratne zlo~ine nad Srbima u tom gradu dovode iz bolnice ukojoj mjesecima {trajka gla|u. Glava{, zbilja, izgleda stravi~no! Dokga gledam suosje}am, ali ne s njim ve} sa srpskim civilima u ratnomOsijeku: ako je Glava{ ovo spreman uraditi sebi, {ta li je tek bio spreman u~initi njima!?

SEDAM DANA & LJUDI

SULEJMAN TIHI]engi}a: Oplja~kati ikomunisti izgradili!

iluzije.qxd 1/9/2008 7:08 PM Page 5

Page 6: Slobodna Bosna 582

ANTIKORUPCIONI TIM OHR-a

6 SLOBODNA BOSNA 10. 1. 2008.

Iako “Avaz” lobira za svog miljenika i za{titnika Nijemca Manfreda D

OHR-ov posljedodgovor maf

OHR-ov posljedodgovor maf

RAFFI GREGORIAN: “Selektor”

budu}eg OHR-ovog antikorupcionog

tima

Fazla i Danka.qxd 1/9/2008 11:22 PM Page 6

Page 7: Slobodna Bosna 582

Otkako je prije dva mjeseca visokipredstavnik Miroslav Laj~ak, uobra}anju pred Vije}em sigurnostiUN-a, najavio “pokretanje jo{jednog udara na organizirani krimi-

nal i korupciju”, misle}i pri tome na formi-ranje novog Antikorupcionog tima OHR- a, umedijima se ne prestaje govoriti o njegovomosnivanju, te spekulisati ko }e biti na njegovom~elu.

Najave koje su se mogle ~uti proteklihdana o tome da }e biv{i prvi ~ovjek Anti-korupcionog odjela Ureda visokog pred-stavnika Manfred Dauster ponovo do}i naovu poziciju, kako saznajemo iz diplomatskihizvora, potpuno su neutemeljene. Razgovorasa Dausterom, sada{njim sudijom @albenogsuda Njema~ke u Minhenu (koji je 2001.godine progla{en li~no{}u godine Dnevnogavaza), o njegovom ponovnom anga`manu uAntikorupcionom timu OHR-a uop}e nijebilo.

BORBA PROTIV KORUPCIJE BEZ

ISTRAGA I HAP[ENJA Uostalom, od pitanja ko }e voditi ovaj tim

je mnogo va`nije {ta mo`e uraditi ovo tijelokoje }e prakti~no samo prikupljati informacijeo kriminalu, a potom ih dostavljati lokalnimpravosudnim organima, i to u trenutku kada jeOHR pri kraju svoga mandata?

Novi antikorupcioni tim, koji bi formalnotrebao po~eti raditi u februaru, jednostavno,nema predispozicija da postane ono {to muovih dana pripisuju mediji, ali mo`e biti ide-alno sredstvo pritiska na politi~are ne~istesavjesti. “Najavljena jedinica za borbu protivkorupcije koju radi razbijanja spregepoliti~ara i podzemlja obnavlja visoki pred-stavnik bi}e sredstvo discipliniranja onihdu`nosnika koji ko~e razvoj dr`ave”, pi{eOslobo|enje. Ali, koji su to mehanizmi naosnovu kojih }e OHR to posti}i? Zamjenikvisokog predstavnika u BiH, ameri~ki diplo-mata Raffi Gregorian (koji se ina~e u OHR-ui bavi poslom oko osnivanja ovog tima)nedavno je u intervjuu Dnevnom avazu pono-vo “tuma~io” ono {to je ve} prethodno najavljeno iz OHR-a - tim }e istra`ivati nakoje su na~ine kriminalci, te ~lanovi mre`e zapodr{ku ratnim zlo~incima povezani savisokopozicioniranim politi~arima. “Antiko-rupcioni tim nije tijelo koje }e i}i po BiH ihapsiti ljude, ne}e provoditi istrage, niti pisatioptu`nice. Oni }e”, nastavio je Gregorian,“analizirati sve obimniju dokumentaciju koju

nam donose obi~ni gra|ani, ali i zvani~nici, ukojoj su ~vrsti dokazi o nezakonitostima. Stim informacijama oni }e upoznavati visokogpredstavnika, koji onda mo`e dalje djelovati,ako bude trebalo”, kazao je Gregorian.

Prakti~no, Antikorupcioni tim OHR-a }ebiti mjesto na kojem }e oni koji nemaju pov-jerenja u doma}e institucije mo}i dostavljatiinformacije, da bi na osnovu njih kasnijeOHR od doma}ih institucija tra`io pokretanjeistraga. Doma}e institucije, naravno, ne}emo}i ignorirati zahtjeve OHR-a koji }e imatineuporedivo ve}u te`inu od dojava pojedi-naca. Ali, osim toga, ovaj tim }e imati jo{manja ovla{tenja od onih koja je imaoprethodni Antikorupcioni tim koji je od 2000.godine vodio Dauster i ~iji je rad tako|er biozna~ajno limitiran. Bez policijskih ovla{tenja,on jednostavno nije imao snagu koja mu jebila neophodna za rad.

Tekst objavljen u New Work Timesuprije devet godina zgodan je primjer da sepoka`e koju je nekada mo} u psiholo{komsmislu imao Antikorupcioni tim - javnost jebila sklona vjerovati u to da on ima efikas-nost, snagu i te`inu koju on objektivno nijeimao, iako njegovo postojanje jeste bilaodre|ena vrsta pritiska na one zbog kojih jeosnovan. Niko (ili samo vrlo mali broj ljudi)nije znao kakvim informacijama raspola`eovaj tim koji je pod nazivom Jedinica zaborbu protiv kriminala i korupcije (ACCU),postojao do kraja 2005. godine i primarno bionadle`an za istrage, krivi~no gonjenje isu|enje u ve}ini krupnih slu~ajeva orga-niziranog kriminala i korupcije. “Uz pomo}raznih prevara bosanskih nacionalisti~kihvo|a, iz javnih fondova ili projekata human-itarne pomo}i u BiH nestale su ili pokradenemilijarde ameri~kih dolara”, pisao je u augustu1999. godine The New York Times (NWT)pozivaju}i se na rezultate rada Antiko-rupcionog tima Ureda visokog predstavnikau BiH. Izvje{taj ovog tima dug “~etiri hil-jade” stranica naveo je i imena prevaranata,korumpiranih politi~ara, preduze}a koja nevra}aju pozajmice i gradova u kojima sunestale najve}e sume novca. Ali, to nije bilosve - tim OHR-a, stajalo je dalje, “trenutnoistra`uje 220 slu~ajeva prevara i korupcije uBiH”. Navodi objavljeni prije nepunih devetgodina u NYT-u uzdrmali su Bosnu dotemelja, OHR je, me|utim, demantirao pos-tojanje izvje{taja o korupciji na ~etiri hiljadestranica (navode}i da postoje neki izvje{taji,ali ne toliki), a sumu od pronevjerenih mili-jardu dolara nije mogao potvrditi jer je pitan-je ta~nog iznosa pronevjerenog novca “vrlokomplicirano”.

Podsjetimo se onoga {to je u nekolikogodina svog postojanja u BiH uradio Anti-korupcioni tim OHR-a. Pored niza smjenakoje su ura|ene na zahtjev Antikorupcionog

Posljednji lov na mafiju

10. 1. 2008. SLOBODNA BOSNA 7

Visoki predstavnik uBiH MIROSLAV

LAJ^AK posljednjihnedjelja najavio je

(re)aktiviranjeuga{enog antikorup-cionog odjela unutarsvog aparata; na{inovinari istra`ili sukako }e djelovati

budu}i antimafija{kisektor OHR-a

freda Daustera, antikorupcijsku borbu u BiH }e voditi Amerikanac!

Pi{u

Danka Savi} i Mirsad Fazli}[email protected]

[email protected]

ednjiafijiednjiafiji

Fazla i Danka.qxd 1/9/2008 11:22 PM Page 7

Page 8: Slobodna Bosna 582

tima, njegov je najve}i uspjeh to {to jenjegov rad bio osnov za upad uHercegova~ku banku u Mostaru, u aprilu2001. godine, ~ime je obilje`en po~etakslamanja projekta tzv. hrvatske samo-uprave.

SLAMANJE HRVATSKESAMOUPRAVE

Prvi ~ovjek koji je bio na ~elu OHR-ove Jedinice za borbu protiv korupcije ikriminala (ACCU) bio je Franz Bruner,naslijedio ga je Adrian Rouch, da bi 2000.godine na ~elo ACCU-a do{ao njema~kitu`ilac Manfred Dauster. Provedba planao uspostavi privremene uprave u Her-cegova~koj banci i (od)uzimanju doku-mentacije o njezinom financijskom poslo-vanju za koji je, dan ranije, znalo sveganekoliko visokih me|unarodnih i doma-}ih du`nosnika uslijedila je, navodno, natemelju Dausterovih procjena.

Na osnovu dokumentacije zaplijenj-ene prilikom ove akcije otvoreni su idrugi povezani slu~ajevi kao {to su kom-panije Monitor M, Mondo, Hercegovinagradnja, Hercegovina osiguranje, teCroherc. U kona~nici, istraga Hercego-

va~ke banke dovela je do podizanja bro-jnih krivi~nih prijava me|u kojima je iona protiv Ante Jelavi}a, bi{eg ~lanaPredsjedni{tva BiH i predsjednika HDZ-a,koji je krajem 2005. osu|en na desetogo-di{nju zatvorsku kaznu i koji je trenutno ubijegu.

Godinu dana nakon spektakularnogupada u Hercegova~ku banku, OHR jepokazao da u njegovim odlukama nemadosljednosti i sistemati~nosti. Ironija je dase upravo tada, “u borbi protiv kriminala”,na udaru na{ao ~ovjek koji je bio vrlokooperativan u me|unarodnom poduhvatuslamanja projekta tzv. hrvatske samo-uprave. Nakon dolaska na du`nost PaddyjaAshdowna u BiH, po~etkom ljeta 2002.,

ANTIKORUPCIONI TIM OHR-a

8 SLOBODNA BOSNA 10. 1. 2008.

CILJEVI: Antikorupcionitim OHR-a }e biti mjestona kojem }e oni kojinemaju povjerenja udoma}e institucije mo}idostavljati informacije,da bi na osnovu njih kasnije OHR od doma}ihinstitucija tra`io pokretanje istraga “

PROPALE ISTRAGE MANFREDA DAUSTERA,BIV[EG [EFA ANTIKORUPCIONOG TIMA OHR-a

DAUSTER-PO VOLJILOKALNE MAFIJE

SLU^AJ

DRAGAN ^OVI] I OSTALI SLU^AJ

HASAN ^ENGI]

SLU^AJ

MUHAMED [A]IRBEGOVI] SLU^AJ

EDHEM BI^AK^I]

Fazla i Danka.qxd 1/9/2008 11:23 PM Page 8

Page 9: Slobodna Bosna 582

on je smijenio tada{njeg zamjenika premi-jera i ministra finansija u Vladi FBiHNikolu Grabovca zbog afere AM [ped.Antikorupcioni tim OHR-a prou~avao jeprethodno slu~aj AM [ped, a potom je,prema Ashdownovoj odluci, “nastradao”Grabovac koji je u me|uvremenu irehabilitiran, tako|er odlukom OHR-a.Ali, nakon smjene, on je u pismu koje jeuputio Ashdownu govorio o tome kako jeupoznat sa izvje{tajem Antikorupcionogtima OHR-a o otkrivenim brojnim aferama. “Su{tina je”, napisao je tadaGrabovac, “da u bud`et FBiH nismo dobilini jednu KM. Prave se bombasti~niizvje{taji, spominju se milioni, a rezultat jevrlo lo{.”

Nekoliko istraga koje je vodioAntikorupcioni tim je jednostavno obus-tavljeno jer je “na vrhu” OHR-a procijenjenoda dalje ne treba sa njima i}i, ali te{ko da}e ikada javnost saznati o kojim je toslu~ajevima bilo rije~ i koji su bili razloziobustava istraga koje su imale temelja dabudu nastavljene.

Navodno, Dauster je svojevremenoupozorio biv{eg ministra vanjskih poslo-va BiH Zlatka Lagumd`iju na milionskepronevjere Muhameda [a}irbegovi}a.Istraga je pokazala da je na{ ambasadorpri UN-u pronevjerio 2,5 miliona dolara.Jo{ jedan ugledni politi~ar na{ao se unemilosti me|unarodne zajednice zbognalaza Dausterove jedinice. EdhemBi~ak~i}, biv{i premijer FBiH, odlukomVisokog predstavnika smijenjen je sa tepozicije u februaru 2001. i zabranjen muje svaki politi~ki i javni anga`man, naosnovu dokumentacije koju je prikupioACCU. Pored malverzacija sa novcem izdr`avnog, a zatim i federalnog Fonda zazapo{ljavanje, Bi~ak~i}u je stavljeno nateret nezakonito raspolaganje sredstvimaprikupljenim u bh. Ambasadi u Be~u kojasu preba~ena na ra~un BOR banke, a kojasu utro{ena prema nalogu Bi~ak~i}a.Tako|er, na Dausterovu inicijativu,Visoki predstavnik stopirao je Bi~ak~i}evnalog za smjenu tada{njeg rukovodstvaFinansijske policije Zufera Dervi{evi}a.

Na meti ACCU-a bio je i Bi~ak~i}evpomo}nik, biv{i ministar finansija u VladiFBiH Dragan ^ovi}, kao i poslovi Hasana^engi}a. Predmetom istrage ACCU-a bio jei nekada{nji ministar socijalne politike iraseljenih osoba u Vladi FBiH SulejmanGarib koji je parama poreskih obveznikakupovao ~ipkane ga}ice, odijela, ko{ulje itd.Spomenimo jo{ nekoliko slu~ajeva koji subili pod istragom Antikorupcionog tima -Elektroprivreda BiH, ugovor o kupovini dvaaviona AirBusa za potrebe Air Bosne,Hercegova~ke {ume, Fruteks ^eli}, Fondkraljice Jelene, Hotel Ero, Soko Mostar, pija-ca Rener kod Stoca, Elektrobosna Jajce.

Posljednji lov na mafiju

10. 1. 2008. SLOBODNA BOSNA 9

Antikorupcioni tim djelovat }e u okviruPoliti~kog odjela OHR-a i bit }e odgovoranzamjeniku visokog predstavnika u BiHameri~kom diplomati Raffiju Gregorianu.Prema informacijama kojim raspola`e “SB”,na ~elo Antikorupcijskog tima Gregoriannamjerava imenovati suradnika kojeg mupreporu~i administracija njegove zemlje,Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava.

Prema istim izvorima, budu}i Anti-korupcioni tim OHR-a, za razliku odprethodnih, koncentrirat }e se isklju~ivooko krupnog kriminala i njegovih politi~kihza{titnika. Prioriteti ovog tima bit }e prob-lemati~ne privatizacije u oba bh. entiteta injihovi politi~ki sponzori, prije svih entitetskipremijeri Milorad Dodik i Ned`ad

Brankovi}, kao i njihovi prethodnici. Za-nimljivo je da OHR-ov tim najavljuje idetaljnu provjeru privatizacijskih poslova u

koje su uklju~ene pojedine novinske ku}e -medijski tajkuni iz Banje Luke i Sarajeva.Problematizirat }e se poslovni aran`manifirme Integral In`enjering iz Lakta{a ~iji jevlasnik Slobodan Stankovi} me|unarod-nim antikorupcijskim istra`iteljima zanimljivi zbog toga {to je u~estvovao u svim sumnjivimposlovima Vlade Republike Srpske u mandatu Milorada Dodika, od izgradnjezgrade Vlade RS-a u Banjoj Luci do jo{ uvijek nezavr{enog projekta autoputa BanjaLuka - Gradi{ka u kojima je nestalo desetine miliona maraka.

U “akcionom planu” koji stoji predbudu}im OHR-ovim Antikorupcionim timomje i energi~na borba protiv me|unarodnemre`e kriminala i njenih najva`nijih pred-stavnika u BiH; kako saznajemo, prvi nalisti sumnjivih je albansko-bosanski biznis-men Naser Kelmendi!!!

OHR NAPRAVIO LISTU PRIORITETA

Slijede provjere imovineDodika, Brankovi}a, ^engi}a,

Stankovi}a, Kelmendijai novinskih tajkuna...

OHR-ov UDAR NA MAFIJU:Raffi Gregorian i Miroslav Laj~ak

PRVI NA UDARU: Entitetski premijeri Ned`ad Brankovi} i Milorad Dodik

Fazla i Danka.qxd 1/9/2008 11:24 PM Page 9

Page 10: Slobodna Bosna 582

MINI MARKET

Nisam naivan pa da ne znam da neki radikalnikrugovi Bo{njaka, pa i Srba, `ele da me vide na

neki drugi na~in, a ne samo `ivogMILORAD DODIK, premijer Republike Srpske

NULA PROFILA

Pod punim gasom, voze}i “pod gasom”, Mirza Deli}, {ef u Grani~noj policiji BiH,zabio se u parkirano vozilo

u Tasov~i}ima[ef jedinice za podr{ku i kontrolu grani~ne policije u ^apljini

Mirza Deli}, ~ija je supruga Dunja, u pro{lom broju SB o{tro reago-vala i demantovala navode da je njen suprug napravio incident u~apljinskoj piceriji, 18. decembra pro{le godine u vidno alkoholizira-nom stanju skrivio je saobra}ajnu nesre}u u blizini mjesta Tasov~i}i.Naime, upravljaju}i privatnim vozilom marke Opel Astra, regis-tarskih oznaka MA-845-AS, koje je registrovano na ime njegovesupruge, Deli} je udario u vozilo koje je bilo parkirano na raskrsnicikraj benzinske pumpe Aura. Uvi|aj su izvr{ili pripadnici Policijskeuprave ^apljina, a tom prilikom Deli} je odbio ponu|eni mu alkotest, te je verbalno vrije|ao policajce koji su vr{ili uvi|aj. Ne znaju}ikako da postupe, policajci su Deli}a odveli u svoje slu`beno voziloodakle su o svemu obavijestili {efa smjene grani~ne policije u

^apljini Edina @eticu. Kada se smirio, Deli} je telefonom pozvaosvog prijatelja Vinka Milo{evi}a zvanog Bugar da sa svojom {lepslu`bom odveze njegovu slupanu Opel Astru i popravi je. Ovdje valjaista}i kako je Vinko brat Ivice Milo{evi}a zvanog Zolja koji je uHrvatskoj osu|en zbog organizovanog krijum~arenja ljudima. Ovomincidentu prethodio je incident koji se prije pola godine desio ispredrestorana Brotnjo, smje{tenog u centru ^apljine i 200 metara uda-ljenom od sjedi{ta grani~ne policije, kada je Deli} fizi~ki nasrnuo nainspektora unutra{nje kontrole grani~ne policije. (M.F.)

10 SLOBODNA BOSNA 10. 1. 2008.

Ure|uje

Mario Ili~i}

MEHO KODRO,

Gospodin koji je vr

LULA MIRA: Kodro je neposredno nakon izbora za selektorapozvao na kafu sve novinare i zamolio ih za strpljenje i suradnju

mm10-11.qxd 1/10/2008 1:51 AM Page 10

Page 11: Slobodna Bosna 582

FUJBALSKI SAVEZ

Kasa Fudbalskog saveza BiH potpuno prazna, novca

nema ni za pla}anje osmrtnicapreminulom predsjedniku

Saveza Milanu Jeli}uIako je u prostorijama Nogometnog saveza BiH osjetna euforija

nakon smjene Ahmeda Pa{ali}a i imenovanja Mehe Kodre nadu`nost selektora nogometne reprezentacije BiH, ra~uni za lo{eposlovanje ku}e nogometa sti`u svakoga dana. Naime, proteklihgodina NS BiH, sa bud`etom od oko {est miliona maraka, bio jenajprofitabilnija sportska institucija u na{oj zemlji, u posljednjihgodinu dana, ponajvi{e zbog nezainteresiranosti navija~a za utak-mice reprezentacije, novca je sve manje, pa tako Savez nema novca~ak ni za pla}anja oglasa. Tako ve} nekoliko mjeseci iz ovda{njihdnevnih novina od NS BiH poku{avaju naplatiti fakture za smr-tovnice koje je Savez naru~io za objavljivanje nakon smrti tada{njeg

predsjednika NS BiH Milana Jeli}a.Iako je rije~ o iznosu ne{to ve}em odhiljadu maraka, iz NS BiH ve} tri mjese-ca ignoriraju pozive za pla}anje, tako dase ~ini kako im i u ovom slu~aju prijetijo{ jedna sudska tu`ba. (N.H.)

Ja dolazim iz opozicionog SDP-a i samim tim nemamsvakodnevni teret dono{enja odluka koje su proizvodi

trulog i neprincipijelnog kompromisa@ELJKO KOM[I], predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH

10. 1. 2008. SLOBODNA BOSNA 11

RO, SELEKTOR

e vratio optimizam

DESNA RUKA: Elvir Boli} pomagat }eselektoru Kodri u svim va`nim poslovima

GARANTUJEM SAMO DA ]EMORADITI PO[TENO I ODGOVORNO:

Meho Kodro, novi selektornogometne reprezentacije BiH

MilanJeli}

mm10-11.qxd 1/10/2008 1:52 AM Page 11

Page 12: Slobodna Bosna 582

MINI MARKET

Budu}nost BiH, jo{ podijeljene na dva entiteta,predstavlja ozbiljniju prijetnju po stabilnost

Balkana nego KosovoJANEZ JAN[A, slovenski premijer

IZBORNA KOMICIA

Policijskim tuma~enjem Zakona o sukobu interesa,

Izborna komisija Bosne i Hercegovine pokazuje

zavidan nivo pravne neukosti

Izborna komisija BiH ponovo je problematizirala izbor Senada

[epi}a, zamjenika u dr`avnom Ministarstvu civilnih poslova. Kaoi prije godinu dana, nije sporan [epi} nego njegov punac uTravniku koji je predsjednik Upravnog odbora Javnog preduze}aVodovod i kanalizacija pa se, po tuma~enju pravovjernika iz

Izborne komisije, Senad [epi} nalaziu sukobu interesa!

U Izbornoj komisiji o~ito nisushvatili ni duh ni su{tinu Zakona osukobu interesa. Naime, imenovanje[epi}a ni na koji na~in nije spornojer je i budalama jasno kako niti[epi} niti njegov punac u Travniku iztog imenovanja ne mogu izvu}inikakvu posebnu korist za sebe nitipak nanijeti {tetu za dru{tvo.

[epi}evo imenovanje moglo bi biti sporno samo u slu~aju daVije}e ministara s Javnim preduze}em Vodovod i kanalizacija izTravnika uspostavi neku vrstu posebne, privilegirane suradnje, dana primjer ugovore i realiziraju neki posao bez javnog natje~aja.A takva mogu}nost sasvim je isklju~ena. Osim toga, [epi}evpunac u Travniku izabran je puno prije imenovanja njegovog zetau Vije}e ministara BiH, i ta dva imenovanja nisu ni u kakvojme|usobnoj vezi. Jednako kao {to bez ikakve logi~ne vezeIzborna komisija BiH tuma~i vlastite pravne norme.

(M.A.)

Nakon {to su specijalisti Klinike za gastroenterologiju uSarajevu predsjedniku SDA Sulejmanu Tihi}u dijagnostici-rali maligni tumor na debelom crijevu, identi~nu dijagnozuuspostavili su i specijalisti s Tuzlanske klinike gdje je Tihi}naknadno podvrgnut dodatnim pretragama. Prema informaci-jama Slobodne Bosne, Tihi} }e u Tuzlanskoj klinici provestijo{ nekoliko dana nakon ~ega }e najvjerovatnije biti preba~enna Onkolo{ki in{titut Ljubljana gdje }e biti operiran. Za tajugledni institut Tihi} se prvenstveno opredijelio zbog dokto-ra Ibrahima Edhemovi}a, glasovitog specijaliste Onkolo{kogin{tituta, koji se smatra najboljim stru~njakom u regiju za tuvrstu hirur{kih intervencija. Edhemovi} (43) je ina~e Br~ak,medicinu je studirao u Tuzli a postdiplomske i specijalisti~kestudije zavr{io je na Medicinskom fakultetu Ljubljana, gdjeje kasnije izabran za asistenta. Na Onkolo{kom in{titutu uLjubljani radi ve} desetak godina, a o njegovoj reputaciji uzdravstvenim krugovima regije najbolje govori ~injenica dasu njegovi operativni termini rezervirani mjesecima unapri-jed.

Nakon detaljnog pregleda u Sarajevu i naknadnog pregle-da u Tuzli, ljekari su uvjereni da }e Tihi}evo lije~enje bitiuspje{no, budu}i da je rak otkriven u ranoj fazi {to je zauspje{an ishod lije~enja od presudne va`nosti.

Ve} kod prvog pregleda obavljenog na Klinici za gas-troenterologiju u Sarajevu, ljekari su Tihi}u saop}ili dijag-nozu - bez uljep{avanja i ubla`avanja. Raport ljekara Tihi} jepodnio stoi~ki, ~ak je nakon obavljenog pregleda oti{ao na

12 SLOBODNA BOSNA 10. 1. 2008.

TIHI] ]E SE OPERIRAT

Po~etkom naredne sedmice predsjegdje }e ga na tamo{njoj OnkoloIbrahim Edhemovi}, jedan od n

Senad[epi}

ODLU^NA BITKA PROTIVOPAKE BOLESTI: SulejmanaTihi}a operirat }e jedan odvode}ih regionalnih hirurga dr. Ibrahim Edhemovi} saljubljanskog Onkolo{kogin{tituta

mm12-13.qxd 1/10/2008 2:15 AM Page 12

Page 13: Slobodna Bosna 582

posao gdje je ranije imao nekoliko zakazanih sastanaka. Tekpri kraju radnog vremena svojim strana~kim kolegamapokazao je nalaze sarajevskih lije~nika.

(A.Metiljevi})

TITOVIM STAZAMA REZOLUCIJE

Andrej Broz, unuk Josipa Broza Tita,

otvara kompjuterski ured uglavnom gradu BiH

Unuk Josipa Broza Tita Andrej Broz (1973) od prije nekolikodana imenovan je na mjesto glavnog menad`era hrvatske infor-mati~ke tvrtke Combis. Broz je zadu`en za {irenje ”Combisa” u BiHa sjedi{te njihovog ureda u Sarajevu, kako i dolikuje, nalazi}e se uTitovoj ulici!

Andrej Broz je vrlo uspje{ni menad`er s vi{egodi{njim poslovn-im iskustvom koje je sticao u inostranstvu. Diplomirao je u Moskvina Ekonomskoj akademiji G.V.Plahanov na kojoj je i magistriraome|unarodne ekonomske odnose a nekoliko godina radio je u^e{koj kao menad`er u East Air Company.

Andrej je brat pozori{ne rediteljice Sa{e

Broz, odnosnosin Aleksandra

Mi{e Broza,dakle unuk

Herte Has iJosipa Broza

Tita. (A.M.)

Hrvati bi htjeli tre}i entitet, Bo{njaci da nema entiteta, doksmo mi spremni da razgovaramo o svemu {to nije nau{trb RS

MLADEN IVANI], lider PDP-a

10. 1. 2008. SLOBODNA BOSNA 13

OPERIRATI U LJUBLJANI

predsjednik SDA putuje u LjubljanuOnkolo{koj klinici operirati dr.

an od najboljih hirurga u regiji

Andrej Broz

Andrej Broz sa sestrom Sa{om

Iako }e Tihi} s posla odsustvovati najmanje dva mjeseca, uvrhu SDA za sada ne razmi{ljaju da ovlastistrana~kog predsjednika prenesu na nekogdrugog. U Tihi}evom odsustvu, Strankom }erukovoditi njegov zamjenik Adnan Terzi} ipet potpredsjednika SDA, ali klju~ne odlukedonosit }e se uz obavezne kon-sultacije s predsjednikomTihi}em, kako je i ina~e pred-vi|eno strana~kim internimaktima.

SDA ZA VRIJEME TIHI]EVOG ODSUSTVA

Partijske obavezepreuzimaju

potpredsjednici

AdnanTerzi}

JosipBroz - Tito

mm12-13.qxd 1/10/2008 2:15 AM Page 13

Page 14: Slobodna Bosna 582

ZLATKO DIZDAREVI]novinar i diplomata

Mislim da su politika i kriminal sraslido te mjere da je naivno vjerovati da jepravosu|e izvan politi~kog uticaja.Politika i sudstvo su ovisni u tolikoj mjerikoliko nemamo onu klasi~nu podjeluvlasti na zakonodavnu, izvr{nu i sudsku.Tako da se moje uvjerenje da itekako

politika ima uticaja na neprocesuiranje kriminalaca ~ini logi~nim.

Mislim da postoje politi~ki pritisci napravosudne institucije. Me|utim, bojimse da, kada govorimo o neprocesuiranjukriminalaca, najve}a odgovornost le`i na

ovda{njim tu`iocima koji ne smiju da se uhvate uko{tac sa krimi-nalcima. ^ast izuzecima, ali mislim da je ve}ina njih korumpirana.

AHMET HAD@IPA[I] ~lan GO SDA

Apsolutno da jesu. Mnogo je razlo-ga, naravno, ali politi~ki segment igraveliku ulogu u nedovoljnom proce-suiranju kriminalaca u Bosni iHercegovini. Zato bi bilo neophodnotu`ila{tvo i sudstvo upotpunosti odvoji-ti od politike.

14 SLOBODNA BOSNA 10. 1. 2008.

MINI MARKET

Republiku }emo da slavimo zauvijekRAJKO KUZMANOVI], predsjednik

Republike Srpske

I MI KONJA ZA TRKU IMAMO

Nakon Vlade RS-a, i Vlada FBiH u`urbano privodi krajupripreme za izgradnju novezgrade u Mostaru koja }e

ko{tati desetine miliona KMPosljednja odluka Vlade Federacije BiH da za kupovinu devasti-

ranog objekta nekada{njeg hotela Hercegovina u Mostaru plati trimilijuna KM jo{ je jednom pokazala kako se ovda{nji ministri nedr`e istih ar{ina kada prodaju i kupuju dr`avnu imovinu. Za razlikuod drugih mostarskih hotela koji su posljednjih godina prodani pobagatelnim cijenama, Vlada Federacije je novim vlasnicimaHercegovine (tvrtki Hoteli Mostar) po jednom ~etvornom metruzemlji{ta platila blizu 1.600 maraka! Pore|enja radi, poznatimostarski hotel Neretva prodan je, prije nekoliko godina, za603.000 KM, a nekada{nja Titova vila za 700 tisu}a maraka. Nakon{to sve formalnosti oko kupoprodajnog ugovora budu zavr{ene i

PRO ET CO

DA/NE

DA

DA

Vjerovatno jedan od razloga jeste ipoliti~ke prirode, odnosno sprega izme|upoliti~ara i kriminalaca. Nedavno su ineki me|unarodni zvani~nici, a ve} godi-

nama to rade mediji, javno progovorili o tome da ta veza u BiH pos-toji. Na`alost, to ukazuje na jedan drugi problem, a to je da na{epravosu|e nije neovisno, tj. da su organi gonjenja, tu`ila{tva i sudoviu svom radu i dalje ovisni o dnevnoj politici, {to je nedopustivo izabrinjavaju}e.

Smatrate li da su razprocesuiranja kriminalaca u

DA

PRO ET CO

BAKIRHAD@IOMEROVI]

urednik emisije “60 minuta” na FTV-u

NID@ARAAHMETA[EVI]

urednica BIRN - JusticeReport

Mostar - HotelHercegovina

VladaFederacije

MINImarket-ANKETA1415.qxd 1/10/2008 12:53 AM Page 14

Page 15: Slobodna Bosna 582

ET CONTRAsada{nje ru{evine uklonjene, na mjestu biv{e Hercegovine iobli`njeg objekta @TO-a, bit }e izgra|ena nova zgrada u kojoj se, uz~etiri ministarstva, planira smje{taj i federalnih agencija. Ra~unase da }e za federalne ~inovnike u Mostaru biti izgra|eno oko 10.000~etvornih metara uredskih prostora. Visina investicije jo{ nijeutvr|ena ali, sude}i po cijeni kupljenog zemlji{ta, investicija }e semjeriti desetinama miliona maraka. (S.M.)

OPUHANA BORJANA

Predsjednicu Federacije BiHBorjanu Kri{to lopovi pokrali

dok se {etala ulicamaStrasbourga

Predsjednica Federacije BiH Borjana Kri{to koja je, prijemjesec dana, s gradona~elnicima Banje Luke i Viteza Dragoljubom

Davidovi}em i Vladom Alilovi}em bila u posjetu Strasbourgu, ba{nije imala sre}e za kratkog boravka u Francuskoj. PredsjednicaKri{to je u Strasbourg otputovala kako bi, zajedno s Alilovi}em,primila nagradu koju je Vije}e Europe dodijelilo Op}ini Vitez zapomo} Romima, ali se iz Francuske jedva vratila, budu}i da je osta-la bez osobnih dokumenata. Neopreznu predsjednicu Federacije BiHi biv{u ministricu pravde Borjanu Kri{to oplja~kali su lopovi, dok se{etela ulicama Strasbourga! (S.M.)

Kako ina~e objasniti ~injenicu da se i12 godina nakon rata u policiji, pravosu|ui drugim organima vlasti mogu na}i oni zakoje svi znaju da su po~inili ratne zlo~ineili su bili ratni profiteri? Kako objasnitifenomen onih ~iji je jedini imetak 90-ihbila najlon kesa u ruci, a danas su “ugled-

ni” poslovni ljudi ~ije poreklo imovine niko ne utvr|uje? Kako ina~eobjasniti potrebu nekih verskih i politi~kih predstavnika da se uratom razorenoj zemlji slikaju u ble{tavim salonima, ako ne potre-bom da demonstriraju nedodirljivost? ^injenicu da u BiH, osim retkih~estitih izuzetaka, vladaju bande organizovanih kriminalaca, “nevide“ samo oni koji sa njima sara|uju ili ih pre}utno podr`avaju.

FARUK [EHI] pjesnik i novinar

Kako se meni ~ini, politika je i uratu bila u sprezi sa mafijom, a nakonrata odre|eni kriminalci zahvaljuju}itome u`ivaju imunitet. Kriminalce su,naravno, koristili i koriste za “prljaveposlove”. Vjerujem da je u pravosud-nim organima gdje ima stranaca uticaj

politike malo manji. Me|utim, op}enito, {ta je politika i {ta jevlast? Dakle, i vlast je sama po sebi neka vrsta soft Cosa Nostre.

Na{a suradnica iz Zagreba otkrila je najvjerovatnije jo{jednu piramidu koja je u dosta o{te}enom stanjuSEMIR OSMANAGI], predsjednik Fondacije

Arheolo{ki park: “Bosanska piramida Sunca”

10. 1. 2008. SLOBODNA BOSNA 15

su razlozi nedovoljnog aca u BiH politi~ke prirode?

DA

SVETLANA BROZ Evropski pokret BiH

DA

T CONTRA

BorjanaKri{to

MINImarket-ANKETA1415.qxd 1/10/2008 12:54 AM Page 15

Page 16: Slobodna Bosna 582

HAP[ENJA U SARAJEVU

16 SLOBODNA BOSNA 10. 1. 2008.

Po~etkom ove nedjelje policajci Federalnog MUP-a, uz asistenciju policije Kantona Sarajevo, u nekoliko povezanih akcija uhapsili su desetak manje-vi{e poznatih sarajevskih “`estokih momaka” a da

javnost nije informirana o razlozima ove policijske akcije; samo je “SB”saznala pozadinu ove pravosudno-policijske operacije koja }e uzdrmati

bh. poslovnu, policijsku i pravosudnu scenu

Bra}a Ga{i terete se da su prijetnjama i reketarenjem `eljeli p

Udar nareketa{kumre`ufamilijeGA[I

Udar nareketa{kumre`ufamilijeGA[I

Akova.qxd 1/9/2008 11:32 PM Page 16

Page 17: Slobodna Bosna 582

Potraga za bra}om Ga{i

10. 1. 2008. SLOBODNA BOSNA 17

eljeli preuzeti vlasni{tvo u poznatoj mesnoj industriji “Akova”!

POLICIJA U AKCIJI: U hap{enju “zlo~ina~ke

organizacije” u~estvovale su elitne postrojbe Federalnog MUP-a

Foto: Milutin Stoj~evi}

Akova.qxd 1/9/2008 11:32 PM Page 17

Page 18: Slobodna Bosna 582

Udvodnevnoj policijskoj akcijipripadnika MUP-a FederacijeBiH koja je po nalogu Kanto-nalnog tu`iteljstva u Sarajevuzapo~ela u utorak, 8. januara,

uhap{eno je sedam osoba koje se sumnj-i~e za pripadnost zlo~ina~koj organizacijipod vodstvom bra}e Aziza i MuhamedaAli Ga{ija. Prema zvani~nim informacija-ma koje su u srijedu poslijepodne nov-inarima saop}ili na~elnik Odjeljenja zaborbu protiv organiziranog kriminalaFederalnog MUP-a Edin Vranj i sarajevskikantonalni tu`itelj Oleg ^avka, privedenisu Edin Hot, Muharem ^au{evi}, EnginProho, Sinan Ljuca i Amir Kasumi}, teIzet i Fuad D`afi}, ina~e, direktori i(su)vlasnici poduze}a Akova impex. Zabra}om Ga{i, Adnanom Alomerovi}em iMirsom Krasni}em policija jo{ uvijektraga. Kako je novinarima otkrio tu`itelj^avka, istraga protiv Ga{ija i njegovedru`ine vodi se ve} mjesecima (nakon {toje koncem juna ubijen Ramiz Delali}]elo), s tim da je Kantonalno tu`iteljstvo,u me|uvremenu, prikupilo nove dokaze

HAP[ENJA U SARAJEVU

18 SLOBODNA BOSNA 10. 1. 2008.

Pi{e

Suzana Mijatovi}[email protected]

Obiteljsku tvrtku “Akova group” osnovao je prije rata Raif

D`afi}, poduzetnik podrijetlom iz Bijelog Polja, koji je u Sarajevu,me|u prvima, izgradio tvornicu za preradu mesa. Premda jesjedi{te poduze}a u ratnim godinama preseljeno u Ljubljanu, vlas-nici “Akove” u poratnim godinama kre}u u poslovnu ekspanziju na

bh. tr`i{tu koja je rezultirala {irenjem djelatnosti i upo{ljavanjempreko 600 radnika. U sklopu “Akova grupacije” danas djeluje vi{etvr tki: Akova impex, Ovako, Frigosa, Brovis i Ribogojili{te uBugojnu, a vrijednost imovine u vlasni{tvu obitelji D`afi} procjenjujese na nekoliko milijuna maraka.

HISTORIJAT “AKOVE”

Poslovno carstvo biznismena D`afi}a iz Bijelog Polja

PISMO IZ AKOVE I ODGOVOR PREDSJEDNIKAPREDSJEDNI[TVA:Reketarenje treba zaustaviti

RESPEKTABILNO POSLOVNO CARSTVO: Proizvodni pogon Akova grupe u Visokom

Foto: Mario Ili~i}

Akova.qxd 1/9/2008 11:33 PM Page 18

Page 19: Slobodna Bosna 582

koji ih terete za zlo~ina~koudru`ivanje, odnosno,cijeli spektar kaznenihdjela: iznudu, zelena{tvo,nasilni~ko pona{anje,otu|enje imovine.

@ALBA IZ “AKOVE”@ELJKU KOM[I]U

Premda tu`itelj Oleg ^avka nije `elioprecizirati o kakvom se, konkretno, krim-inalu radi, nezvani~no doznajemo da jeistraga o “poslovnim vezama” direktoraAkova impexa Izeta i Fuada D`afi}a iMuhameda Ali Ga{ija zapo~ela koncem

decembra, nakon {to je nekolicina osni-va~a i ~lanova biv{eg menad`menta togpoduze}a (spekulira se da su svi rodbins-ki povezani) zatra`ila policijsku, ali ipoliti~ku za{titu od, kako su naveli, reke-ta{a i ucjenjiva~a. “Mi smo se na{li podpritiskom koji traje vi{e mjeseci i ozbiljnodovodi u pitanje normalan rad na{e firme.

Ljudi iz kriminalnog miljea MuhamedaAli Ga{ija i Edina Hota sa svojim sarad-nicima od ranije poznatim vlastima ijavnosti, vr{e pritisak na suvlasnike na{efirme, prisiljavaju}i ih na ustupanje i pro-daju osniva~kog udjela i tra`e}i novac zazasluge u ostvarenoj i ispla}enoj dividen-di. Vrhunac je nastupio kada su 6. novem-

Potraga za bra}om Ga{i

Kantonalni tu`itelj Oleg ^avkaoptu`io je prije vi{e od dvije godine EdinaEnku Hota za izazivanje op}e opasnosti inedozvoljeno dr`anje oru`ja, odnosno,pucnjavu koja se dogodila koncemaugusta 2004. prilikom hap{enja RamizaDelali}a ]ele. Delali} je, podsjetimo,poslije vi{emjese~nog skrivanja, uhap{enu kafi}u Enco na Ilid`i, ~iji je vlasnik EdinHot u to vrijeme bio njegov blizak prijatelj(razi{li su se nakon {to je Hot o`enioGa{ijevu sestru). Ranije je Edin Hot bioosu|en na uvjetnu polugodi{nju kaznuzatvora zbog napada na biv{egnogometa{a Sarajeva Murata [arana

kojeg je pretukao u njegovom kafi}uLevante na Ilid`i.

EDIN HOT, UGOSTITELJ

Od Ramiza ]ele do Muhameda Ali Ga{ija

10. 1. 2008. SLOBODNA BOSNA 19

KA

PRVI IZA RE[ETAKA: Edin Hot osumnji~enje zbog pomaganja ureketarenju

DOSTA JE BILO BEZAKONJA:@eljko Kom{i}, predsjedavaju}iPredsjedni{tva BiH

Foto

: Milu

tin S

toj~

evi}

Akova.qxd 1/9/2008 11:34 PM Page 19

Page 20: Slobodna Bosna 582

bra 2007. nenajavljeno, bahato i agre-sivno, izvr{ili upad u prostorije preduze}a(izvan radnog vremena) vi~u}i na pre-stravljene radnike koji su se na{li uslu`benim prostorijama. Ovaj slu~aj jeprijavljen Policijskoj upravi Ilid`a i doku-mentovan video zapisom”, stoji, izme|uostalog, u dramati~no intoniranom pismuuposlenika Akove koje je 12. novembra

pro{le godine upu}eno na vi{e adresa:Predsjedni{tvu BiH, Vije}u ministara,federalnoj i kantonalnoj vladi, te SIPA-i,OSA-i, Federalnom i MUP-u KantonaSarajevo. Mjesec dana kasnije predsje-davaju}i Predsjedni{tva BiH @eljkoKom{i} koji je, kako se ~ini, jediniozbiljno shvatio apel uposlenika Akove,slu`beno je od direktora Uprave policijeMUP-a Federacije Zlatka Mileti}azatra`io provjeru navoda iz pisma osni-va~a i malih dioni~ara. Potom je istragu opritiscima na uposlenike jedne od vode}ihmesnih industrija u BiH preuzeloKantonalno tu`iteljstvo u Sarajevu, po~ijem je nalogu, po~etkom ovog tjedna,pokrenuta akcija hap{enja vi{e osobaosumnji~enih za udru`ivanje u zlo~ina~kuorganizaciju bra}e Aziza i Muhameda AliGa{ija.

HAP[ENJA U SARAJEVU

20 SLOBODNA BOSNA 10. 1. 2008.

“Tvrdim da Oleg ^avka nije uhapsio

nikakvu zlo~ina~ku organizaciju, nego

nedu`ne ljude koji su se na{li na

krivom mjestu. Engin Proho pere auto-

mobile u auto-praonici koja se nalazi u

blizini moje ku}e, Sinan Ljuca nije

kriminalac, on je glumac u Pokretnom

pozori{tu i koliko je meni poznato, pro-

tiv njega nikada nije podnesena nijed-

na krivi~na prijava. S Amirom Kasumi-

}em ne pri~am ve} dva mjeseca. Ja,

zaista, ne znam {ta se de{ava sa tim

~ovjekom, pa on nas svako malo

optu`uje da smo zlo~ina~ka organi-

zacija”, tvrdi Muhamed Ali Ga{i, sa kojimsmo razgovarali u srijedu poslijepodne,nakon {to nas je pozvao telefonom snepoznate lokacije u Sarajevu. Na na{epitanje da odgovori na te{ke optu`be osni-

va~a i malih dioni~ara “Akova impexa”,Ga{i je kazao da je u tom poduze}u biosamo jednom, na poziv zeta Edina Hota(koji je o`enjen njegovom sestrom). “Ja te

D`afi}e ne poznajem, oni su daid`e

moga zeta. ^uo sam da se oni ve}

godinama izme|u sebe sva|aju, ali je

to njihova porodi~na stvar. Znam da

Oleg ^avka pri~a da ima dokaze protiv

mene, izjave svjedoka, ali ponavljam da

je to sve rekla-kazala. Kakva iznuda,

kakvo reketiranje? Neka iza|e javno i

doka`e kakva smo to mi zlo~ina~ka

organizacija! Policiji svaka ~ast, oni su

samo radili svoj posao, ali ovdje je

problem tu`ilac ^avka kojem je izgleda

ponestalo para. Ho}e reket, a Ga{ija

niko ne reketira”, poru~io je, na koncurazgovora, bjegunac Muhamed Ali Ga{i.

MUHAMED ALI GA[I, BJEGUNAC

“Tu`itelj ^avka vodi privatni rat protiv mene”!

ZADATAK POLICIJI:Mjesec dana kasnijepredsjedavaju}iPredsjedni{tva BiH@eljko Kom{i} koji je,kako se ~ini, jediniozbiljno shvatio apeluposlenika Akove,slu`beno je od direktoraUprave policije MUP-aFederacije ZlatkaMileti}a zatra`io provjeru navoda iz pisma osniva~a i malih dioni~ara “

DOSTUPAN ZA MEDIJE, NEDOSTUPAN POLICIJI: Muhamed Ali Ga{i u vrijeme dok su policajci za njim tragali, redovno se javljao u programeprivatnih i javnih televizijskih stanica

NEMAM POTREBU ODGOVARATI NA OPTU@BE KRIMINALACA KOJI BJE@EPRED ZAKONOM: Izjava tu`ioca Olega ^avke data ekskluzivno za SB

Akova.qxd 1/9/2008 11:35 PM Page 20

Page 21: Slobodna Bosna 582

Sude}i prema dosada{njim nalazimaistrage koju je sarajevski kantonalnitu`itelj Oleg ^avka vodio u strogojdiskreciji, operacija nasilnog preuzimanjadionica u Akova impexu zapo~ela je uljeto pro{le godine. Tada je, navodno,direktor Izet D`afi} zadu`io svog sestri}aEdina Hota kako bi natjerao skupinu osni-va~a “Akove” da mu prodaju dionice,budu}i da su oni ranije odbijali njegove

poslovne ponude. Hot je kasnije u pomo}pozvao svog prijatelja AdnanaAlomerovi}a i {uraka Muhameda AliGa{ija, te Sinana Ljucu koji su, kakotvrde svjedoci, prijetnjama i ucjenamaprisilili male dioni~are da se odreknusvog vlasni~kog udjela. Poslovna“akvizicija” bra}e D`afi} je okon~ana uaugustu 2007., kada je Izet D`afi} naSkup{tini dioni~ara i zvani~no preuzeo

kontrolu nad ve}inskim paketom dionicaAkova impexa. Ovdje se, me|utim, pri~ane zavr{ava.

PRIJETNJE,UCJENE, TEROR

U prijavi osniva~a i ~lanova biv{egmenad`menta Akova impexa navodi se,naime, da je Izetu D`afi}u, a nakon {to jeon ostvario svoj plan, Muhamed Ali Ga{i“ispostavio fakturu”, odnosno, tra`io damu se isplati ve}a svota novca. Kada jeD`afi} to odbio, Ga{i je navodno tra`iodio vlasni~kog udjela, ili isplatu dividen-di, budu}i da je odranije poznato daAkova impex posluje s izvrsnim rezultati-ma i ostvaruje zna~ajnu dobit. Kako su,me|utim, Izet i Fuad D`afi} u FederalniMUP privedeni u srijedu, jo{ uvijek nijepoznato {to su njih dvojica izjavili u svojuobranu.

Osim u slu~aju sumnjive trgovinedionicama “Akova impexa”, bra}a Ga{i injihovi kompanjoni mogli bi biti optu`enii po jo{ najmanje tri kaznene prijave kojeje tu`itelj Oleg ^avka, o~evidno, podveopod istu istragu o zlo~ina~kom udru`ivan-ju. Radi se, po svoj prilici, o kaznenoj pri-javi koju je Uprava policije MUP-aFederacije, u prolje}e pro{le godine, pod-nijela protiv Aziza Ga{ija, AlmiraSmaji}a, ]amila i Irhada Bibera zbogsumnje da su po~inili kazneno djelougro`avanja sigurnosti i lihvarenja. Uzovu, Kantonalno tu`iteljstvo istra`uje ikaznene prijave koje su protiv bra}e Ga{ipodnijeli biv{i na~elnik sarajevskeOp}ine Centar a danas vlasnik kafi}aGracia Huso Kamber, Fikret Mrzi}(tako|er vlasnik jednog ugostiteljskogobjekta u centru Sarajeva), te ZaimVejzagi}, ro|ak Jasmina ]ati}a Bombe,koji je jesenas dobio batine od bra}e Ga{i,u vrijeme kada su oni poslije pucnjave naBa{~ar{iji tragali za njegovim odbjeglimro|akom. I, kona~no, posljednje kaznenodjelo koje tu`itelj Oleg ^avka stavlja nateret Azizu i Muhamedu Ali Ga{ijuodnosi se na njihove veze s LjirimomBiti}ijem, pla}enim ubojicom s Kosova,koji je pro{le godine pucao na AmiraPa{i}a Fa}u i glavni je osumnji~eni zalikvidaciju Ramiza Delali}a ]ele.

Tu`itelj Oleg ^avka najavio je kako}e u narednim danima zatra`iti odre|i-vanje pritvora Edinu Hotu, Enginu Prohi,Muharemu ^au{evi}u, Sinanu Ljuci iAmiru Kasumi}u, dok }e za bra}om Ga{i,Mirsom Krasni}em i Adnanom Alomero-vi}em biti raspisane policijske tjeralice.No, unato~ inzistiranju novinara, ^avkanije `elio odgovoriti kakvim dokazimaraspola`e Tu`iteljstvo, odnosno, ho}e li iposljednja istraga protiv zlo~ina~ke orga-nizacije zavr{iti kao i sve prethodne.

Potraga za bra}om Ga{i

10. 1. 2008. SLOBODNA BOSNA 21

ISTRAGA JE U TOKU: Kantonalni tu`ilac Oleg ^avka i predstavnici Federalnog MUP-a

Edin Vranj i Robert Cvrtak ne `ele novinarimaotkriti kona~ni cilj policijske operacije

SPECIJALCI U GA[IJEVOJ GARA@I:Tokom istrage policija je izuzela obimnu imovinu i dokumentaciju u posjedu bra}e Ga{i, ali ne inajskupocjenije automobile

Akova.qxd 1/9/2008 11:36 PM Page 21

Page 22: Slobodna Bosna 582

Oglasi.qxd 1/9/2008 11:11 PM Page 22

Page 23: Slobodna Bosna 582

Sada ve} biv{i direktor Agrokomerca Mujo Milak, koji jesmijenjen prije petnaestak dana, po svoj }e prilici iz ureda iza}ionako kako je u njega svojedobno i u{ao - uz asistenciju policije.Nastavljaju}i “tradiciju” svojih prethodnika Milak i dalje tvr-doglavo odbija predati du`nost novom direktoru (a njegovomdosada{njem zamjeniku) Sirijcu Saadu Nasouhu, pravdaju}i sekako odluku o smjeni treba potvrditi i Vlada Unsko-sanskog kan-tona u ~iju je nadle`nost, odskora, ponovno vra}en Agrokomerc.Mujo Milak je, podsjetimo, smijenjen koncem decembra 2007.zbog lo{ih poslovnih rezultata u 2006. godini (?), odnosno,prekora~enja ovlasti, podizanja kredita i stavljanja imovinepoduze}a pod hipoteku, te davanja nov~anih pozajmica...

Uporedo sa smjenom direktora, na Skup{tini dioni~ara togpoduze}a, a prema odluci Vlade Federacije BiH, prihva}ene su iostavke ranijih ~lanova Nadzornog odbora (koji se, prethodno,nije sastao gotovo godinu dana) i imenovani novi-stari ~lanovi.Za predsjednika NO Agrokomerca izabran je nekada{nji direktor[efik [tulanovi}, te jo{ dva ~lana iz ranijeg saziva MuharemDupanovi} i Meho Sadikovi} (bliski prijatelj biv{eg federalnogpremijera Ahmeta Had`ipa{i}a) koji su ve} odavno u mirovini.Novi ~lanovi Nadzornog odbora i menad`ment poduze}a dobilisu zada}u da, prije nego {to upravljanje Agrokomercom i for-malno preuzme Vlada USK, u roku od dva mjeseca urade popisstanja i zavr{ni ra~un poslovanja u 2007. godini. Kako je,me|utim, odranije poznato da dugovanja Agrokomercaprema{uju sto milijuna KM, kao i da vi{egodi{nja plja~ka nikadanije sankcionirana, jasno je da je i posljednja odluka federalnihministara predstavljala tek kozmeti~ku intervenciju, prije nego{to rje{avanje dalje sudbine tog poduze}a prepuste svojim kan-tonalnim kolegama.

Da se, naime, Vlada Federacije kojim slu~ajem ozbiljno zain-teresirala za rje{avanje problema u Agrokomercu, onda, posvesigurno, za predsjednika Nadzornog odbora ne bi bio postavljen[efik [tulanovi} za ~ijeg je direktorskog mandata izvr{enanajve}a plja~ka imovine. [tulanovi} je po~etkom 2006. osu|enna tri godine zatvora, ali je pravosna`nom presudom Vrhovnogsuda Federacije kasnije oslobo|en krivnje, unato~ brojnimdokazima o njegovom kriminalu. Posljednju prijavu protiv[tulanovi}a podnio je, prije nekoliko mjeseci, smijenjeni direk-tor Mujo Milak optu`uju}i ga, izme|u ostalog, da je otu|ioAgrokomercovu imovinu u Sarajevu vrijednu vi{e od 1,5 miliju-na KM.

[to se, pak, ti~e samog Milaka, njega bi kaznene prijave,osim prodaje imovine iz tzv. male privatizacije, mogao stajatii ugovor o zakupu dijela proizvodnih pogona koji je sklopljens Mesnom industrijom Lijanovi}i sa [irokog Brijega. Premdasu bra}a Ivankovi} Lijanovi} u Velikoj Kladu{i zaposlili 50-akradnika i zapo~eli proizvodnju gula{a i pa{teta, ~ini se kako sui oni “prepoznali” svoju priliku da se olako domognu dijelaimovine Agrokomerca. Tako su, svega nekoliko mjeseci nakonpokretanja proizvodnje, iz Velike Kladu{e po~eli odvoziti stro-jeve, navodno, na remont, s tim da su kasnije poslovodstvuAgrokomerca ispostavili ra~une prema kojima je, samo zaremont jednog stroja, trebalo platiti 200.000 KM?! Budu}i dapoduze}e ve} godinama posluje s gubicima, ra~uni za remontsu “namireni” tako {to je pod hipoteku stavljen jedna od naj-ljep{ih zgrada Agrokomerca u Velikoj Kladu{i - objekatDispanzer koji bi uskoro trebao postati vlasni{tvo Lijanovi}a.

(S. Mijatovi})

U novu upravu “Agrokomerca” imenovaniljudi koji su ga prethodno oplja~kali

Sarajevsko-biha}ki ping-pong sa “Agrokomercom”

10. 1. 2008. SLOBODNA BOSNA 23

SMJENE UZ ASISTENCIJU POLICIJE: Novog predsjednika Nadzornog odbora Agrokomerca [efika [tulanovi}a (lijevo) izdirektorskog ureda je svojedobno istjerala policija, ista sudbina ~eka i sada ve} biv{eg direktora Muju Milaka

Skandal Nedjelje.qxd 1/9/2008 11:09 PM Page 23

Page 24: Slobodna Bosna 582

IZBOR SLOBODNE BOSNE

24 SLOBODNA BOSNA 10. 1. 2008.

“Slobodna Bosna” objavljuje listu 10 najmo}nijih i najuticajnijih strankontrolu nad ve}inom bankarske, trgovinske, prehr

Strani kapitalisti kontrolirajStranih biznis

Matja`Gantar

ZvonimirJurjevi}

VukHamovi}

MiroslavMi{kovi}

IgorBav~ar

TieSosnowski

Asim Biznismeni.qxd 1/9/2008 11:15 PM Page 24

Page 25: Slobodna Bosna 582

Ko su najuticajniji strani biznismeni u BiH

10. 1. 2008. SLOBODNA BOSNA 25

nijih stranih investitora i menad`era u BiH ~ije su kompanije preuzele ske, prehrambene, naftne i metalske industrije BiH

iraju 60 posto privrede BiHismena u BiH

MichaelMüller

IvicaTodori}

ZoltanMichael Taka~

AlniaBrusokiene

Asim Biznismeni.qxd 1/9/2008 11:16 PM Page 25

Page 26: Slobodna Bosna 582

Sprodorom inostranih investicijai kapitala, u BiH se posljednjihnekoliko godina naselila prili-~no brojna kolonija vrlo mo}nihinostranih biznismena koji su

preuzeli ve}inu glavnih privrednih punk-tova u BiH - prije svega banke, osigu-ravaju}a dru{tva, trgovinu, gra|evinarst-vo, metalsku i naftnu industriju itd. Urukama inostranih investitora ve} senalazi skoro 60 posto privrednog potenci-jala BiH.

Inostranim kapitalom u BiH u praviluupravljaju inostrani top menad`eri kojimasu mati~ne kompanije povjerile restruk-turiranje preuzetih kompanija i osvajanjatr`i{nih pozicija u BiH, no nije zane-marljiv ni broj inostranih kapitalista kojiu u BiH anga`irali doma}e menad`ere.

Brojna je i kolonija stranih {pekulana-ta ~ije se poslovne operacije uglavnomsvode na berzansko me{etarenje i prepro-daju kapitala u posjedu famoznih PIF-ovana Sarajevskoj i Banjalu~koj berzi.

Slobodna Bosna je prema vlastitomizboru sa~inila listu 10 najmo}nijih inos-tranih investitora i menad`era u BiH,izabranih po osnovu nekoliko kriterija -visine investicije, broja uposlenih radnika iobima poslovnih operacija. U nekimslu~ajevima, investitor je ujedno i glavnimenad`er u BiH, ali kako su te dvije funkci-je naj~e{}e odvojene, vi{e smo se fokusiralina investitore i vlasnike kompanija nego nanjihove neposredne izvr{ioce u BiH. Saspiska smo namjerno izostavili neke odnajve}ih stranih investitora u BiH (npr.Mittal u Zenici, ili Natron u Maglaju) zbog~injenice da njihove poslovne operacije uBiH jo{ uvijek nisu dovr{ene i zaokru`ene.

Matja` Gantar, jedan od~elnika slovenskog fonda KD Ljubljana,spada u red najbogatijih Slovenaca. No,glavnina njegove imovine ne nalazi se ude`eli nego u BiH gdje je Gantar suvlas-nik u preko 90 razli~itih tvrtki, me|u koji-ma je nekoliko iz samog vrha bh.ekonomije. Rije~ je zapravo o dionicamanajve}eg investicionog fonda BIG Investu kojem Gantar vodi glavnu rije~. Fond suosnovali gra|ani BiH na ~elu s 40poslovnih ljudi (Ned`ad Brankovi},Edhem Bi~ak~i}, Salko Selimovi}, EdinArslanagi}, Salko Hasanefendi} i drugi) tenekoliko konsultanata iz Slovenije siskustvom tranzicije dr`avnog u privatnikapital. Me|u njima su bili i Matja`Gantar i njegov najbli`i poslovni ortak

Janez Bojc. Svoje savjetodavne usluge uBiH Gantar i Bojc naplatili su u desetina-ma, pa i stotinama miliona eura jer su uzminimalna investiciona ulaganja uspjelipreuzeti glavninu dionica u fondu BIGInvest. Dana{nja imovina Gantara i Bojcau BiH procjenjuje se na preko 300 milionaKM. Pored ostalog, suvlasnici su najve}eosiguravaju}e ku}e u BiH Sarajevo osigu-ranja, gdje je Bojc predsjednik Nadzornogodbora, a zna~ajan vlasni~ki udio imaju iu Velpru ~iji je ve}inski vlasnik hrvatskipoduzetnik Ivica Todori} s kojim su ve}dulje vremena na ratnoj nozi. Stvarnainvesticija Gantara i Bojca u privredu BiHbarem je 100 puta manja od dana{nje vri-jednosti njihove imovine.

Zvonimir Jurjevi}, iskusnizagreba~ki bankar, nekada{nji ~lanUprave Zagreba~ke banke, od prije neko-liko mjeseci nastanio se u Sarajevu gdje jepreuzeo upravu u jednoj od najve}ih

banaka u BiH - HVB Central profit banci.Nakon integracije talijanske UniCredit injema~ke HypoVerein banke, nastajejedna od najve}ih bankarskih ku}a uEvropi a uskoro i u BiH. UniCredit jenaime ranije kupio Zagreba~ku bankudok je HVB kupio sarajevsku Centralprofit banku i Banjalu~ku novu banku.Sve }e ove banke uskoro raditi pod jed-nim krovom i jednim nazivom: UniCreditbanka a integracija ovih banaka u BiHpovjerena je Zvonimiru Jurjevi}u. Nakonintegracije, UniCredit }e preuzeti liderskupoziciju u bankarskoj industriji BiH str`i{nim udjelom od oko 25 posto.

Jurjevi} je ro|en u Austriji 1962.godine.

Vuk Hamovi}, vlasnik bri-tanske tvrtke EFT, ubraja se me|u vode}etrgovce strujom ne samo u BiH nego ucijelom regionu. No od prije dvije godineHamovi} je i jedan od vode}ih investitora u

IZBOR SLOBODNE BOSNE

26 SLOBODNA BOSNA 10. 1. 2008.

Pi{e

Asim Metiljevi}[email protected]

U rukama stranaca nalazi se “privrednU rukama stranaca nalazi se “privredn

Ve}ina stranih kompanija najva`nije i najoVe}ina stranih kompanija najva`nije i najo

Asim Biznismeni.qxd 1/9/2008 11:16 PM Page 26

Page 27: Slobodna Bosna 582

BiH: njegova kompanija EFT upravoprivodi kraju pripreme za izgradnju veliketermoelektrane u Stanarima kod Dobojakapaciteta 420 megavata ~ija }e izgradnjako{tati oko 1,6 milijardi KM. Ne{to ranijeHamovi} je u Doboju kupio rudnik lignitau koji je investirao 54 miliona KM.Tako|er, EFT Vuka Hamovi}a priveo jekraju projekt zapo~et prije skoro 40 godina- prevo|enje voda tunelom iz Fatni~kog uBile}ko jezero ~ime je proizvodnja elek-tri~ne energije u Bile}kom jezeru pove}anaza 150 megavata. Na ovaj projekt Hamovi}je dobio trogodi{nju koncesiju koja muisti~e sredinom 2009. godine kada }e sis-tem predati Elektroprivredi RS-a.

Pos lovnim operac i jama VukaHamovi}a u BiH nekoliko godina baviose specijalni revizorski tim OHR-a izmandata Paddyja Ashdowna. No skorotrogodi{nja istraga protiv Hamovi}a nijepotvrdila ni jednu od brojnih sumnji unjegov nezakonit rad.

Hamovi} je ro|en u Beogradu 1949.godine gdje je zavr{io Ekonomski fakul-tet i postdiplomske studije iz ekonomije.Bio je direktor dr`avnog preduze}aEnergoprojekt, poznatom izme|u ostalogi po tome {to je ovo preduze}e napraviloprvi personalni ra~unar u biv{ojJugoslaviji poznat pod nazivom TIM 011.Od 1992. godine Hamovi} `ivi uLondonu gdje je osnovao tvrtku EFT,koja je u po~etku trgovala dugom biv{ihdr`ava Sovjetskog saveza a ne{to kasnijepreusmjerila se na trgovinu elektri~nomenergijom.

Michael Müller, Austrijanacna privremenom radu u BiH, od prijenekoliko mjeseci preuzeo je ~elnu funkci-ju u Raiffeisen banci, vode}oj banci uBiH po aktivi, visini kredita, brojuuposlenih radnika i profitu. Raiffeisenbanka kontrolira ~etvrtinu bankarskogtr`i{ta BiH a tako zna~ajan tr`i{ni udio

prvenstveno duguje ~injenici da se prvame|u stranim bankama odva`ila investi-rati u BiH. Najprije je Raiffeisen bankapreuzela lokalnu Market banku koju su uratu osnovali i vodili Edin Mufti} iZdenko Mihajlovi}, da bi potom krenulau agresivnu izgradnju sopstvenebankarske mre`e koja je danas ubjedljivonajrazvijenija u BiH. Bankaru Müllerupripadaju velike zasluge za {irenjeRaiffeisen banke u regiji: naime, prijedolaska u Sarajevo, Müller je nekolikogodina radio u Zagrebu kao ~lanmenad`menta Raiffeisen banke koja je i uHrvatsku do{la me|u prvim stranimbankama. Müller je u Zagrebu proveopunih pet godina. Od 2001. godine `ivi uSarajevu. Govori nekoliko jezika, me|uostalim i bosanski.

Ivica Todori}, vlasnik Agrokora,najve}e trgovinske i prehrembene kom-panije u Hrvatskoj, jedan je od najve}ih

Ko su najuticajniji strani biznismeni u BiH

10. 1. 2008. SLOBODNA BOSNA 27

vredni krvotok”- bankarski sektor Bosne i Hercegovinevredni krvotok”- bankarski sektor Bosne i Hercegovine

i najodgovornije poslove povjerava inostranim menad`erima i najodgovornije poslove povjerava inostranim menad`erima

Asim Biznismeni.qxd 1/9/2008 11:17 PM Page 27

Page 28: Slobodna Bosna 582

hrvatskih investitora u BiH. U njegovomje posjedu ve} skoro deset godinaSarajevski kiseljak i tvornica sladoledaBarpeh iz ^itluka koja posluje u sastavuLeda. Od prije dvije godine Todori} jepoduzeo opse`nu operaciju {irenjatrgovinske mre`e u BiH koju razvija uokviru Konzuma, najve}eg trgovinskoglanca u Hrvatskoj s tr`i{nim udjelom odoko 40 posto. Konzum je u BiH izgradionekoliko vlastitih prodajnih objekata (npr.Velpro u Sarajevu), no ve}inu trgovinskemre`e preuzeo je od lokalnih trgovaca,poput Jasminka Selmanagi}a, vlasnikaVF-a, ili Salke D`ananovi}a, najve}egtrgovca u Zenici.

Svojevremeno je Todori} s vode}imtrgovcem iz Srbije Miroslavom Mi{ko-vi}em sklopio pakt o povezivanjuKonzuma i Delte i njihovom zajedni~komnastupu na tre}im tr`i{tima, no od togdogovora za sada nema ni{ta. Todori}evKonzum u Federaciji BiH tre}i je poveli~ini trgovinski lanac, a u svimTodori}evim firmama u BiH uposleno jepreko 1.000 radnika.

Todori} je ro|en 1951. godine uZagrebu, studirao je ekonomiju, a za nje-gov vrtoglavi poslovni uspon dobrimdijelom zaslu`an je njegov otac Anto,nekada{nji direktor Agrokombinata.Todori} je danas najve}i poslodavac uHrvatskoj s preko 18.000 uposlenih radni-ka u stotinjak tvornica!

Miroslav Mi{kovi}, vlas-nik najve}e trgovinske i prehrambenekompanije u Srbiji, od prije dvije godinepostao je i jedan od najve}ih srbijanskihinvestitora u BiH, odnosno RepublikuSrpsku. Njegove dosada{nje investicije uBiH isklju~ivo su vezane za {irenje mre`eDeltinih {oping-centara. Mi{kovi} je u

RS-u ve} stekao dominantnu poziciju utrgovini, osobito od prije nekoliko mjese-ci kada je preuzeo Tropicov lanac {opingcentara. U Federaciji BiH za sada nemave} ih u sp j e ha , ma da j e , p r e manezvani~nim informacijama, njegov fed-eralni partner Fahrudin Radon~i}, vlasnikAvaza, navodno uspio rezervirati neko-liko lokacija u Sarajevu i Tuzli, na kojima}e Delta izgraditi trgovinske objekte.

Mi{kovi}eva poslovna karijera mo`ese podijeliti u dva dijela: prijeratni dio,kada je bio direktor kru{eva~ke fabrike@upa, i ratno-poratni dio kada se s mjestaministra privrede Srbije 1992. godineotisnuo u privatni biznis. Poslovni usponMiroslava Mi{kovi}a neizostavno se ve`e

za bliskost re`imu Slobodana Milo{evi}aa ne{to kasnije i Vojislava Ko{tunice.Delta je zapravo registrirana na Kipru kaooff shore kompanija a ta ~injenica jed-nako kao i veza s re`imom SlobodanaMilo{evi}a uveliko je doprinijela slabomugledu Mi{kovi}a u poslovnim krugovi-ma Srbije.

Igor Bav~ar, prvoborac slo-vena~ke tranzicije s po~etka 90. godinapro{log vijeka, danas je nesumnjivonajimu}niji biznismen u Sloveniji, ali i uBiH. Veze s politi~kom elitom BiHBav~ar je u~vrstio jo{ u ratnom raz-doblju kada je kao slovena~ki ministarpolicije sudjelovao u {vercu oru`ja zaArmiju BiH i HV. Bav~ar se u politicizadr`ao sve do 2000. godine kadazapo~inje njegov iznimno brzi poslovniuspon u kompaniji Istrabenz. Dio kapi-tala Istrabenza Bav~ar je kasnije prodaoAustrijancima a s vi{e od 200 milionaeura u d`epu i uz sna`nu podr{ku poli-ti~ke elite Slovenije i BiH, realizirao jedesetine krupnih akvizicija: u Slovenijije postao suvlasnik Droge a kasnije iKolinske koje je objedinio pod jedankrov, a ne{to kasnije preuzeo je kontrolui nad najve}im lancem trgovinskihobjekata u regiji Mercatorom.Istovremeno, Bav~ar je jednako sna`nonapredovao i u BiH gdje se DrogaKolinska pozicionirala kao vode}iuvoznik prehrambenih proizvoda aMercator kao jedan od vode}ih trgovin-skih lanaca. Osim toga, Bav~ar je u BiHinvestirao i u izgradnju nekoliko minihidrocentrala u Fojnici a zainteresiran jei za izgradnju nekoliko velikih hidro-centrala na Neretvi. Obim poslovaBav~arevih kompanija u BiH te{ko jeprecizno izra~unati, no nesumnjivo se

IZBOR SLOBODNE BOSNE

28 SLOBODNA BOSNA 10. 1. 2008.

BERZANSKI[PEKULANTI:Brojna je i kolonijastranih {pekulanata~ije se poslovneoperacije uglavnomsvode na berzanskome{etarenje i preprodaju kapitalau posjedu famoznihPIF-ova naSarajevskoj i Banjalu~koj berzi “

Asim Biznismeni.qxd 1/9/2008 11:17 PM Page 28

Page 29: Slobodna Bosna 582

radi o iznosu ve}em od milijardu mara-ka godi{nje. U njegovim kompanijama uBiH uposleno je preko 500 radnika.

Tie Sosnowski, ameri~kibiznismen na privremenom radu u BiH,nesumnjivo je najzanimljiviji lik me|ubrojnom poslovnom zajednicom stranaca.Sosnowski je osniva~ i vlasnik tvrtkeTriland Development koja je prije neko-liko godina na Ko{evu izgradila stambenuvilu, vjerovatno najluksuznije opremljenuzgradu u cijeloj BiH. U najstro`em grad-skom centru, uz dva nebodera UNITIC-a,Sosnowski je upravo zapo~eo izgradnjuvelikog poslovnog objekta povr{ine23.000 kvadratna metra.

Sa svojom kompanijom Sosnowski jeprisutan u jo{ nekim dr`avama Evrope iAmerike, no glavne ambicije ameri~kogbiznismena vezane su za BiH i Sarajevogdje se nastanio jo{ prije pet godina. Kaoveteran inostrane poslovne zajednice uBiH, Sosnowski je pro{le godine izabranza predsjednika Vije}a stranih investitoraa istovremeno je i potpredsjednikAmeri~ke privredne komore u BiH.Visoku integriranost u dru{tveni `ivotgrada Sosnowski je demonstrirao naneobi~an na~in: sredinom pro{le godine uSarajevu je osnovao profesionalniko{arka{ki klub KK Triland u koji je

doveo nekoliko perspektivnih ko{arka{aiz drugih klubova. Sosnowski je i samnekada igrao ko{arku dok je studirao naUniverzitetu Washington and Lee.

Zoltan Michael Taka~,direktor investicija u Energopetrolu,najeksponiraniji je predstavnikma|arskog energetskog lobija u BiH. Usarajevski Energopetrol Zoltan je do{aopro{le godine nakon {to su ma|arskiMOL i hrvatska INA dokapitalizirali ovunekada vode}u naftnu tvrtku u BiH.Zoltan je jedan od trojice Ma|arazaposlenih u Energopetrolu a jednak brojmenad`era do{ao je i iz hrvatske INE.Energopetrol trenutno upo{ljava preko1.000 radnika, no barem ih je tre}inaprekobrojna i to je jedan od problema nakojem strana uprava Energopetrola radive} mjesecima. U maloprodaji naftnihderivata Energopetrol i Ina jo{ uvijeknemaju dominantan polo`aj, no u veletr-govini nafnim derivatima sudjeluju spreko 80 posto.

Alnia Brusokiene rijetkaje `ena me|u inostranom svitom stranihmenad`era u BiH. Kapitalom rusko-lit-vanskog milionera Vladimira Romanova,vlasnika UKIO Grupe, Brusokieneuptravlja od prije dvije godine kada je

preuzela rukovo|enje rudnikom boksita itvornicom glinice u Zvorniku nakon {to jeprethodni direktor Arvidas @igis podnerazja{njenim okolnostima stradao usnje`noj lavini na Jahorini. LitvankaBrusokiene u Zvornik je do{la jo{ 2004.godine i od tada se nalazi u vrhu kom-panije kao jedan od klju~nih menad`eraVladimira Romanova zadu`enih za {iren-je kompanije. Poslovne ambicijeRomanova i njegove agilne menad`ericeu BiH bile su me|utim puno ve}e:zaokru`ivanje cijele industrije preradealuminija. Nakon Bir~a iz Zvornika,Romanov je namjerava preuzeti Tvorniculakih metala iz [ibenika i Aluminijskikombinat Mostar, ali u oba slu~aja ostaoje kratkih rukava, uprkos opse`nojlobisti~koj akciji koju je poduzela njego-va menad`erica u BiH Alnia Brusokiene.Zbog neuspjeha oko preuzimanja TLM-ai Mostarskog kombinata Brusokiene jenedavno smijenjena s ~ela Bir~a i nakonprimopredaje du`nosti najvjerovatnije }enapustiti BiH, a mogu}e i UKIO Grupu.

Romanov u BiH kontrolira glavnanalazi{ta boksitne rude i njene prerade uglinicu, osnovnu sirovinu u proizvodnjialuminija. U Zvorniku upo{ljava preko1.400 radnika a godi{nji promet njegove kompanije prama{uje 140 miliona KM.

Ko su najuticajniji strani biznismeni u BiH

10. 1. 2008. SLOBODNA BOSNA 29

Asim Biznismeni.qxd 1/9/2008 11:18 PM Page 29

Page 30: Slobodna Bosna 582

30 SLOBODNA BOSNA 10. 1. 2008.

Oglasi.qxd 1/9/2008 11:13 PM Page 30

Page 31: Slobodna Bosna 582

Oglasi.qxd 1/9/2008 11:13 PM Page 31

Page 32: Slobodna Bosna 582

REPUBLIKA SRPSKA - BOLJI DIO BiH

32 SLOBODNA BOSNA 10. 1. 2008.

Predsjednik VladeRepublike SrpskeMILORAD DODIK oveje sedmice najaviotu`bu protiv nevladineorganizacijeTRANSPARENCYINTERNATIONAL kojaje razotkrila njegovuumije{anost ume|unarodni kriminalprilikom prodaje elektroenergetskihpotencijala RS-a partnerima iz ^e{ke;na{a novinarka otkriva“tajnu uspjeha”Dodikove vlade

Da li je Dodik Termoelektranu u Gacku prodao ^esima

Kako Miloradstrate{ke nacion

Kako Miloradstrate{ke nacion

Gacko.qxd 1/10/2008 2:21 AM Page 32

Page 33: Slobodna Bosna 582

Strujno kolo Milorada Dodika

10. 1. 2008. SLOBODNA BOSNA 33

^esima pod lobisti~kim pritiskom Madeleine Albright?!

ad Dodik {titiionalne interesead Dodik {titiionalne interese

TE[KE OPTU@BE ZA DOGOVORNIKRIMINAL: Premijera RS-a Milorada

Dodika tereti se da je energetskepotencijale prodao kompaniji iz ^e{kepod pritiskom biv{e ameri~ke dr`avne

tajnice Madelaine Albright

Gacko.qxd 1/10/2008 2:21 AM Page 33

Page 34: Slobodna Bosna 582

“Ovo je najve}i investicioni projektod nastanka RS-aa”, trijumfalno je kazaoMilorad Dodik nakon potpisivanjaUgovora o izgradnji drugog bloka ter-moelektrane “Gacko 2” izme|uElektroprivrede Republike Srpske(ERS) i ^e{ke elektroprivrede (^EZ)16. maja pro{le godine.

“Vrijednost cjelokupne investicijeiznosi}e 1,4 milijarde evra, po ~emu jenajve}a od nastanka RS-aa, dok }eGacko sa postoje}im i budu}im pogoni-ma ukupne snage 960 megavata postatilider u proizvodnji elektri~ne energije ujugoisto~noj Evropi”, govorio je Dodik.

Me|utim, pola godine kasnije,ta~nije tokom pro{le nedjelje, otkrivenoje da je Dodik tom prilikom potpisaojo{ jednu sebi svojstvenu prevaru!

Transparency International BiHpro{le nedjelje iznio je dokaze koji go-vore da je posao koji je Dodik sklopiosa ^e{kom elektroprivredom krajnje{tetan za RS i da je Vlada RS-a tom pri-likom prekr{ila ~itav niz zakona. Dodikje na to reagovao burno, optu`io jeTransparency BiH da “smi{ljeno la`e” apotom protiv ove nevladine organizaci-je podigao tu`bu.

Prema potpisanom ugovoru, po~etakizgradnje nove termoelektrane kapacite-ta 660 megavatsati, ali i rekonstrukcijaTE Gacko 1 planirana je tokom ovegodine, a zavr{etak cjelokupnog projek-ta o~ekuje se do 2013. godine. Rudnik uGacku }e za potrebe termoenergetskihkapaciteta isporu~ivati sedam milionatona uglja godi{nje.

Revizorska ku}a Delloite&Touched.o.o Beograd procijenila je u junu ka-pital RiTE Gacko na iznos od 204 mi-liona eura, {to je gotovo tri puta manjeod vrijednosti koje je ovo preduze}eimalo dva mjeseca ranije. RiTe Gacko i^EZ formiraju zajedni~ko preduze}e“Nove elektrane RS” (NERS). Kom-pletna imovina RiTE Gacko prenijeta jeu zajedni~ko preduze}e NERS, uz 208miliona eura osnovnog kapitala koji je^EZ unio u NERS.

^EZ RANIJE NUDIO VI[EKoji su sve propusti na~injeni pri-

likom sklapanja ovog sporazuma, za

na{ list govori ekonomski ekspert ibiv{a ministrica finansija SvetlanaCeni}, koja je zajedno sa stru~nimtimom Transparency Internationala BiHrazotkrila sve propuste “Dodikovogposla stolje}a”.

“U pro{lom sazivu Vlade, ~iji samja bila ~lan, ^EZ je nudio da ulo`idvije milijarde eura u TE Gacko. Mismo pitali kako to da nas zapadnetakva ponuda. Saznali smo da su,prethodno, taj prijedlog odbileHrvatska i Srbija, ~ak je i Kosovo bilorezervisano prema toj ponudi. Zbogtoga {to izgradnja termoelektranepodrazumijeva izuzetno veliko za-ga|enje okoline, mi smo vratili po-nudu tra`e}i studiju izvodljivosti. Ume|uvremenu, Milorad Dodik 1.marta preuzima vlast, a ve} 21. martaverifikuje glavni sporazum sa ^EZ-oom.O manjkavosti tog sporazuma moglabi se napisati debela knjiga i naprostone postoji ~lan Ugovora koji nije man-jkav. Prije svega, u Ugovoru stoji da }ebiti izgra|ena termoelektrana snage od600 do 700 megavata (MW), a po svimevropskim standardima jedan megavatko{ta jedan milion eura. Tako|e,otvaranje lokacije C rudnika uglja uGacku, prema procjeni eksperata, nemo`e pre}i 200 miliona KM. Akoimamo u vidu da ^EZ ula`e 1,4 mili-jardu eura, postavlja se pitanje gdje }ebiti ulo`en ostatak novca. U ugovorustoji da }e ostatak novca ^EZ investi-rati u druge energetske objekte RS-aa.Jasno je da se ovdje radi o privatizaci-ji kompletnog energetskog sistema

REPUBLIKA SRPSKA - BOLJI DIO BiH

34 SLOBODNA BOSNA 10. 1. 2008.

Pi{e

Mirha Dedi}[email protected]

SVETLANA CENI]: U pro{lom sazivu Vlade,~iji sam ja bila ~lan, ^EZje nudio da ulo`i dvijemilijarde eura u TEGacko. Mi smo pitalikako to da nas zapadnetakva ponuda. Saznalismo da su, prethodno,taj prijedlog odbileHrvatska i Srbija, ~ak jei Kosovo bilo rezervisanoprema toj ponudi “

FIKTIVNI PRIVATIZACIJSKI USPJESI: MiloradaDodika nevladin sektor u RS-u optu`uje za gu{enje

istine o stvarnom stanju privrede u tom entitetu

Gacko.qxd 1/10/2008 2:22 AM Page 34

Page 35: Slobodna Bosna 582

RS-aa od strane ^EZ-aa i to na malavrata”, ka`e Ceni}eva.

Na{a sagovornica isti~e da je tako|esporno osnivanje novog preduze}a -NERS-a. Po njenom mi{ljenju, bilo bibolje da se i{lo na formiranjeakcionarskog dru{tva ili dokapitalizaci-ju. Dug od 10 miliona RiTE Gackonikome ne mo`e biti opravdanje zaizno{enje imovine iz tog preduze}a ipreno{enje u drugo preduze}e. “Nevidim nijedan razlog za{to se i{lo naformiranje dru{tva sa ograni~enomodgovorno{}u osim toga {to }e ^EZimati bolju startnu poziciju, lak{e }e

donositi odluke. Svako izdvajanjeimovine u netransparentnu pravnuformu, kao {to je to dru{tvo saograni~enom odgovorno{}u, daje lo{uporuku tr`i{tu kapitala. Osim toga, 35odsto kapitala u RiTE Gacko vlasni{tvoje oko 2.400 akcionara. Po Zakonu opreduze}ima, dru{tvo sa ograni~enomodgovorno{}u koje su oni osnovalimo`e da ima maksimalno 30 akcionara,{to zna~i da po postoje}em Zakonu opreduze}ima nije mogu}e registrovatid.o.o. sa 2.400 akcionara, a to je ipakura|eno. Ovdje je izvedena privatizaci-ja mimo svakog zakona. Tako|e, vansvake pameti je da se ve}e utapa umanje. To nigdje u svijetu nije vi|eno.Dakle, kompletan kapital RiTE Gacko(termoelektrana, rudnik, kop, postro-

Strujno kolo Milorada Dodika

10. 1. 2008. SLOBODNA BOSNA 35

^e{ka elektroprivreda (^EZ) va`i zaelektroenergetskog lidera na podru~jusrednje Evrope. Njihove ambicije,me|utim, tu se ne zaustavljaju. Njihoviposlovni planovi usmjereni su na osvajanjeliderske pozicije i na prostoru jugoisto~neEvrope. Prema tom ambicioznom planu,^EZ je planirao da do 2009. godine inve-stira sedam milijardi eura u preuzimanjeenergetskih firmi iz centralne i isto~neEvrope. Jedan od prvih koraka ka tom{irenju u~injen je nedavno ulaskom u TEGacko. ^EZ je privatizovao dijelove elek-troprivreda u Poljskoj, Bugarskoj iRumuniji, a u{li su u u`i izbor kandidata natenderu za strate{kog partnera u FBiH.

Samo u prvoj polovini 2007. godineGrupacija ^EZ ostvarila je ~ist profit odoko 760 miliona eura. Rukovodstvo ^EZ-ao~ekuju da }e zajedno sa ameri~kom fir-mom AES uskoro po~eti izgradnju nekolikonovih termoelektrana na Kosovu. Isto tako^EZ ima namjeru da u~estvuje u izgradnjinovih blokova TE “Kolubara” i “NikolaTesla” u Srbiji. Zajedno sa ma|arskimMOL-om ^EZ }e graditi plinske termoelek-trane u Sloveniji i Slavoniji. Da bi dobioposao na Kosovu, ^EZ je anga`ovaoameri~ku lobisti~ku kompaniju Madeleine

Albright The Albright Group. Uloga biv{egdr`avnog sekretara SAD-a bila je presudnada ^EZ dobije posao na Kosovu.

[TA TREBA ZNATI O ^EZ-u

Firma iza koje lobisti~kistoji Madeleine Albright

SR\AN BLAGOV^ANIN:Ovakav sporazumpokazao je da ne postojinikakva za{tita malihakcionara u preduze}imagdje je dr`ava ve}inskivlasnik, {to je odmahrezultovalo padom cijeneakcija RiTE Gacko naBanjalu~koj berzi “

SPOR SA DODIKOVOM VLADOM:Sr|an Blagov~anin

PREDMET SPORENJA:Termoelektrana Gacko

Gacko.qxd 1/10/2008 2:23 AM Page 35

Page 36: Slobodna Bosna 582

jenja, pokretna imovina, dozvole), pri-pao je NERS-uu, ~iji je osniva~ki kapitalsvega 800 hiljada KM. Pri tome,^esima pripada ve}inski paket od 51odsto. [to zna~i da }e ^esi kao ve}inskivlasnici skidati kajmak. Dok }emo miimati koristi tako {to }emo, kako su istak-li u Vladi RS, da zaposlimo nekoliko hi-ljada radnika. To je tako|e neta~no.Zabluda je da }e biti otvorena nova radnamjesta, jer savremena tehnologija koja }ebiti uvedena podrazumijeva znatno manjibroj radnika”.

Treba napomenuti da u potpisanomugovoru tako|e stoji da RiTE Gackosvoj udio mo`e prodati isklju~ivo EZ-u,i to prema njihovoj procjeni, a ne prematr`i{noj cijeni. Pored toga {to je formi-rao zajedni~ku firmu sa TE Gacko, ovihdana ^EZ u Bosni i Hercegovini osnivavlastitu kompaniju, koja }e se bavitiprvenstveno prodajom elektri~neenergije. Upu}eni tvrde da }e ^EZ upo~etku prodavati upravo onu strujukoju bude proizvodila TE Gacko, kojaje u njenom ve}inskom vlasni{tvu.

Osim toga, Sporazumom koji je^EZ potpisao sa Vladom RS-a pred-vi|ena je i obavezna prodaja elektri~neenergije od strane NERS-a ^EZ-u,kako bi ^EZ sticao profit od NERS-a iiznad njegovog u~e{}a u kapitalu.

Ina~e, vrijednost ^e{ke elektro-privrede (^EZ-a) na Var{avskoj iPra{koj berzi u samo tri dana nakon

potpisivanja ugovora o njihovomulasku u Gacko sko~ila je za nev-jerovatnih milijardu eura.

Svoj glas protiv ovog Ugovora diglisu i mali akcionari te predstavnici fon-dova tvrde}i da su izigrani jer im jeuskra}eno da imaju svoje udjele unovoosnovanom dru{tvu s ograni~enomodgovorno{}u. Najdalje su oti{li pred-stavnici tri fonda koji su tu`ili VladuRS-a, rije~ je o Zepter fondu, BLBfondu i Euroinvestment fondu koji ima7,22 odsto dionica u RiTE Gacko. Iizvr{ni direktor Investicionog fondaMonte Cristo Capital Adam Klirinajavio je podizanje tu`be protiv VladeRS-a, Elektroprivrede RS-a, ali i ^EZ-azbog prevare malih akcionara RiTEGacko. On je prodaju TE Gacko ^EZ-uobjasnio na slijede}i na~in: “To je istokao kada bi ku}u koja vrijedi 200 hilja-da KM prodao za deset hiljada KM jermi je kupac obe}ao da }e u nju ulagati”.

On tvrdi da su manjinski dioni~ariRiTE Gacko prevareni jer gube kon-trolu nad imovinom preduze}a u ~ije suakcije investirali, jer aktiva RiTEGacko bi}e pridru`ena novoj strukturipo vrijednosti znatno manjoj od njenetr`i{ne vrijednosti koju je imala prijeobjavljene transakcije.

SITNIJE, MILE,SITNIJE

Sli~no se desilo i u rudniku“Ljubija“ koji je “odra|en“ po istomprincipu. Svi oni akcionari koji su imaliakcije u “starom“ preduze}u ostali sukratkih rukava nakon osnivanja novogpreduze}a - dru{tva sa ograni~enomodgovorno{}u.

Sr|an Blagov~anin iz TransparencyInternationala, koji je otkrio velikuDodikovu prevaru, za na{ list ka`e da}e {teta od posla sa ^EZ-om bitiogromna.

REPUBLIKA SRPSKA - BOLJI DIO BiH

36 SLOBODNA BOSNA 10. 1. 2008.

Banjalu~ka berza pro{lu godinuzavr{ila je sa najgorim rezultatima uregionu. I pored “posla stolje}a”, ba-njalu~ki indeks najlikvidnijih preduze}aBIRS je 2007. godine jedini me|u berzamana prostoru biv{e Jugoslavije oti{ao uminus i to za 11,1 posto. Po~etkom pro{legodine, kao i druge berze u regiji,

Banjalu~ka je startala sa rastom cijenadionica, da bi u drugoj polovini godini usli-jedio pad BIRS-a koji je zacementirannajve}om krizom od potpisivanjaDejtonskog sporazuma. U Banjalu~kojberzi kao klju~ne razloge pada glavnogindeksa navode lo{u politi~ku situaciju uzemlji i regionu.

UDAR NA BANJALU^KU BERZU

Katastrofalneposljedice Dodikovog“ekonomskog buma”

GLOBALNO I LOKALNO:Ina~e, vrijednost ^e{keelektroprivrede (^EZ-a)na Var{avskoj i Pra{kojberzi u samo tri dananakon potpisivanja ugovora o njihovomulasku u Gacko sko~ilaje za nevjerovatnih milijardueura “

VRIJEME ZA POLAGANJERA^UNA: Dodik i SNSD preuzeli su potpunu kontrolu nad politi~kom i ekonomskomsudbinom RS-a

Gacko.qxd 1/10/2008 2:23 AM Page 36

Page 37: Slobodna Bosna 582

Oglasi.qxd 1/10/2008 1:46 AM Page 37

Page 38: Slobodna Bosna 582

“Ovakav sporazum pokazaoje da ne postoji nikakva za{tita

malih akcionara u preduze}ima gdje jedr`ava ve}inski vlasnik, {to je odmahrezultovalo padom cijene akcija RiTEGacko na Banjalu~koj berzi.Vrijednost preduze}a je potcijenjenaza 2,7 puta u odnosu na tr`i{nu vrijed-nost. Prije potpisivanja ugovora, 17.04. 2007. godine, jedna akcija ovogpreduze}a na Banjalu~koj berziiznosila je 2,45 KM {to je, kada sepomno`i sa ukupnim brojem akcija,davalo ukupnu vrijednost od 930 mi-liona KM. Ve} 21. juna vrijednostjedne akcije pala je na 1,18 KM, {to jesamo 48 odsto ranije cijene. Zar nije~udno da neko svoju imovinu potcje-njuje pri prodaji?! Dakle, postavlja sepitanje motiva takvog pona{anja. Maliakcionari su jednostavno izigrani. Onisve do samog kraja nisu znali {ta sede{ava, a nisu uop{te ni pitani da li sesla`u sa takvim modelom. Najve}a{teta je indirektna, jer je upu}ena lo{aporuka budu}im stranim investitorima,

a ona glasi: Vlada RS-aa potezomolovke mo`e relatizovati privatnuimovinu. To je zaista skandalozno”,ka`e Blagov~anin.

On smatra da }e se indirektna {tetaodraziti i na tr`i{te kapitala.“Postavlja se pitanje zbog ~ega uop{tepostoji tr`i{te kapitala kada Vlada jed-nom svojom odlukom ka`e koja je vri-jednost ne~ega {to kotira na berzi.Su{tina berze je da se uspostavitr`i{na cijena. Tako|e je sporan iizbor procjenitelja koji je vr{io proc-jenu vrijednosti preduze}a, koja jeura|ena mimo zakona. Zakonom opreduze}ima predvi|eno je da proc-jenu mo`e da vr{i samo procjenitelj saliste sudskih vje{taka”.

Procjenu RiTE Gacko izvr{ila jerevizorska ku}a Deloitte&Touche izBeograda, koji je ujedno, kako sazna-jemo, i finansijski savjetnik ^EZ-a!?

“TE Gacko sa rudnikom procije-njena je na oko 200 miliona eura, aprocjena novog kapaciteta na 1,4 mi-lijarde eura, i to bez uglja. Gdje je tu

logika? Ovdje se favorizuje stranipartner nau{trb interesa dr`ave. Trebada se zapitaju svi, a naro~ito istra`niorgani, koji je motiv ovakvogpona{anja. Mi imamo dokaze da jeprekr{en zakon i da je vrijednost pre-duze}a potcijenjena. Za to mogu pos-tojati dva razloga - nneznanje i privatniinteres. O~ito je bio u pitanju privatniinteres, me|utim, mi za to ne posjedu-jemo dokaze!”

Blagov~anin ka`e da je Vlada RS-amalim akcionarima ponudila nagodbu,koja je jo{ nepovoljnija u odnosu naonu kada je Sporazum sa ^EZ-ompotpisan. Dioni~ari su tu ponuduodbili, me|utim, na{ sagovornik sma-tra da }e akcionari ipak morati bitiobe{te}eni i to iz bud`eta RS-a.

Prema neprovjerenim informacija-ma, predstavnici ^EZ-a su, navodno,da bi dobili posao u Gacku, do kojegim je bilo izuzetno stalo, donijeli 15miliona eura koji su zavr{ili u privat-nim d`epovima onih koji su za ovajposao dali saglasnost!

REPUBLIKA SRPSKA - BOLJI DIO BiH

38 SLOBODNA BOSNA 10. 1. 2008.

Predstavnici vlasti RS-a i ^EZ-a kategori~ni su u tvrdnjama da upotpisanom sporazumu nema ni{ta sporno i da je rije~ o projektu koji}e imati veliki uticaj na privredu RS-a.

“Na{e obe}anje jeste da }emo izgraditi jednu od najmo-

dernijih termoelektrana u Evropi koja }e ispunjavati najstro`e

ekolo{ke limite, i sigurni smo da }e gra|ani Gacka

i cijelog RS-a biti veoma ponosni na nju!”, ka`eAleksandar Obradovi}, direktor firme ^EZ Srbija, pod~ijim je patronatom poslovanje ^EZ-a u BiH.

On se ne sla`e sa tvrdnjom da projekat ide samo ukorist ^EZ-a. Kao razloge navodi to {to }eERS preko NERS-a, gdje posjeduje 49posto, u}i u projekat vrijednosti 1,4 mili-jarde eura, za koje ne bi imali sredstva bezulaska ^EZ-a.

“Investicija }e kompletno moderni-

zovati sada{nju TE Gacko, omogu}iti

otvaranje novog rudnika sa pove}anom

proizvodnjom, kao i omogu}iti izgradnju

novog bloka Gacko 2 kapaciteta do 660

MW. Bez ^EZ-a ta investicija bila bi

skoro nemogu}a. U isto vrijeme taj pro-

jekat ima}e veliki uticaj i na privredu

RS-a. Jer ako mi ula`emo preko milijar-

du eura, to je na prvom mjestu veoma

jak signal i za ostale investitore kako iz

regiona tako i iz cijelog svijeta. Signal

koji govori da je RS okru`enje koje je i u

ekonomskom i u politi~kom smislu

dovoljno sigurno i perspektivno tr`i{te.

Na taj na~in uti~emo i na rejting RS-a u svijetu i svakako na

njeno strate{ko pozicioniranje kao destinacije za direktna

strana ulaganja“, ka`e Obradovi}.Komentari{u}i ~injenicu da je nakon potpisivanja sporazu-

ma o osnivanju novog preduze}a NERS, kada jeistaknuto da }e to biti dobar signal drugim investi-torima da ula`u u BiH, do{lo do pada cijena akcijaRiTE Gacko, Obradovi} ka`e: “Nisam upoznat sa

~injenicom da su se strani investitori povukli

sa berzanskog tr`i{ta RS-a. Banjalu~ka berza

je mlada berza koja je imala

impozantne rezultate u posljed-

njem periodu, a usponi i padovi

indeksa svakodnevica su berzan-

skog `ivota. Tako|e, te{ko }ete u

svijetu prona}i primjer da pad

indeksa berzi bude izazvan ovako

pozitivnim doga|ajem u privredi

jedne zemlje. Naprotiv, ulazak

ovako velike investicije, jedne od

najve}ih u ovom dijelu Evrope,

zapravo bi trebalo da osna`i

berzu i da da dodatnu motivaciju

stranim investitorima, pa samim

tim i fondovima. Zato smatram da

se nagli pad akcija na Ba-

njalu~koj berzi zaista ne mo`e

dovesti u vezu sa potpisivanjem

ugovora o kome se toliko pisalo i

govorilo u javnosti.“

ALEKSANDAR OBRADOVI], DIREKTOR ^EZ-a SRBIJA

“Na{e su namjere korektne!“

NI[TA NE KRIJEMO: Aleksandar Obradovi}

Gacko.qxd 1/10/2008 2:23 AM Page 38

Page 39: Slobodna Bosna 582

10. 1. 2008. SLOBODNA BOSNA 39

Oglasi.qxd 1/10/2008 1:47 AM Page 39

Page 40: Slobodna Bosna 582

Bit }e zanimljivo vidjeti kako}e se na pregovore o pristu-panju Hrvatske u Evropskuuniju odraziti provedba od-redbe o za{ti}enom ekolo{-

ko-ribolovnom pojasu (ZERP), kojaje, uz protivljenje Slovenije i Italije,ipak, stupila na snagu od po~etka ovegodine.

Evropska komisija je, podsjetimo,u vi{e navrata savjetovala Hrvatskojda se suzdr`i od bilo kakvog jednos-tranog aktiviranja Za{ti}enog ekolo{-ko-ribolovnog pojasa na Jadranu, anjeni slu`benici najavljivali su da bijednostrano aktiviranje ove zonemoglo imati negativne posljedice upristupnim pregovorima.

Za{ti}eni ribolovno-ekolo{ki po-jas Hrvatska je proglasila 2003. nainicijativu Hrvatske selja~ke strankekoja }e biti koalicioni partner vlada-ju}em HDZ-u i u novoj Vladi.

Primjena ZERP-a na ~lanice EUpo~ela je, podsjetimo, prvih dana2008. automatizmom, s obzirom da jetakvu odluku pro{le godine doniopro{li saziv Hrvatskog sabora. Iakohrvatska Vlada ima pravo donositiuredbe sa zakonskom snagom, ZERP-ase nije doticala.

ZERP je pitanje s kojim bi se ovazemlja, nakon {to uskoro formiravlast (po~etkom ove sedmice potpisanje koalicijski ugovor za sastavljanjenove hrvatske vlade), morala odmahsuo~iti. O ZERP-u, podru~ju od oko24.000 ~etvornih kilometara od 1. jan-uara zabranjenom za plovila iz zemal-ja Evropske unije, krajem ovogmjeseca raspravljat }e i Vije}e mini-stara EU. Posljednjih dana izSlovenije i Italije sti`u upozorenja onegativnim posljedicama koje bi zatamo{nje ribare mogla donijeti prim-jena hrvatskog ekolo{ko-ribolovnog

pojasa - najmanje tre}ina gospo-darskih aktivnosti dolazi iz ZERP-a,procjena je italijanskih ribarskih orga-nizacija. Prema slu`benim podacima,italijanski ribari godi{nje zarade 300miliona eura od ribarenja u tom pros-toru, odnosno nekoliko puta vi{e nego{to zaradi Hrvatska. S druge strane,slovensko ministarstvo za poljo-privredu i {umarstvo priprema uredbupo kojoj bi ribari iz Pirana i Izoleimali pravo na od{tetu zbog smanjenjaribljeg fonda u Jadranu, ali i zbogeventualnih {teta izazvanih prim-jenom hrvatskog ZERP-a. Analizaljubljanskog dnevnog lista Dnevnikpravi paralelu izme|u Hrvatske iNorve{ke, navode}i da, iako Hrvatskasvoj ZERP u Jadranu brani ekolo{kimmotivima, njegov pravi sadr`aj jegospodarski interes, te da se pri tomeona oslanja na model kojim se

EVROPA, ODMAH

40 SLOBODNA BOSNA 10. 1. 2008.

TRAMVAJ IZME\UBE^A I BRATISLAVE

Zahvaljuju}i pro{irenju Schengena i nes-tanku grani~nih kontrola Be~ i Bratislavu biponovo, najkasnije do 2013., trebao povezivatitramvaj, najavljuju u Austriji i Slova~koj.Procjene govore da bi zbog izgradnje mostatro{kovi obnavljanja tramvaja za ove gradovekoji su udaljeni svega {ezdesetak kilometara bilioko 70 miliona eura. Glavna prednost te du`e,jednosatne vo`nje bila bi {to bi tramvaj spojiomala naselja na obje strane nekada{nje schen-genske granice.

LJUDSKA TIJELAIZVORI ENERGIJE

U [VEDSKOJ Toplina koju osloba|aju ljudska tijela bit }e

iskori{tena za zagrijavanje zgrade u Sto-ckholmu. Inicijatori projekta kazali su za AFP da}e toplinu ljudi koji svakodnevno prolaze krozzgradu `eljezni~kog kolodvora iskoristiti zazagrijavanje zgrade koja se gradi u blizini.@eljezni~kom stanicom u Stockholmu svakod-nevno pro|e oko 250.000 ljudi. Toplina proizve-dena ljudskim tijelima slu`it }e za zagrijavanjevode koja }e potom biti upu}ena do vi{ekatnice~ija }e izgradnja biti dovr{ena po~etkom 2010.godine, a novi sistem }e omogu}iti smanjenjetro{kova grijanja do 20 posto.

Pregovori o priklju~enju Hrvatske EU trebali bi u ovoda pitanje za{ti}enog ekolo{ko-ribolovnog pojas

O ZERP-u }e krajemraspravljati i Vije}e mini

Pi{e

Danka Savi}[email protected]

VELIKO ISKU[ENJEZA NOVU HRVATSKUVLADU: Izbje}i sukobsa EU, a za{tititi svojnacionalni interes

Evropa.qxd 1/8/2008 7:10 PM Page 40

Page 41: Slobodna Bosna 582

poslu`ila Norve{ka 70-ih godinapro{log stolje}a. Ova je zemlja prijedono{enja UN-ove konvencije opravu mora iza{la s idejom o svomisklju~ivom gospodarskom pojasu uSjevernom moru. Dnevnik pi{e da sehrvatska strategija za{tite gospo-darskih interesa u Jadranu razotkrilakrajem 2003. godine, kada je formira-no posebno ministarstvo za pomorst-vo i more, ~ime je Hrvatska po~elapratiti norve{ki model ostvarivanjasvog interesa u Jadranu.Pitanje Za{ti}enog ekolo{ko-ribo-lovnog pojasa na Jadranu EU ne sma-tra samo pitanjem Hrvatske, s jedne, injenih susjeda, s druge strane, nego seti~e i ribolovne evropske politike. ZaHrvatsku je klju~no ispunjavanjeobaveza proisteklih iz bilateralnihsporazuma sa EU, Sporazuma o stabi-lizaciji i pridru`ivanju, te rje{avanja

grani~nih sporova sa susjedima.Vije}e je pozivalo Hrvatsku dapo{tuje sadr`aj zapisnika sa sastankatroje dr`avnih tajnika (Hrvatske,Slovenije, Italije) iz 2004. godine kojije u me|uvremenu proglasilo spo-razumom. Njime se Hrvatska oba-vezala ne aplicirati re`im za{ti}enezone - ili ZERP-a - na ~lanice EU, svedok se ne postigne sporazum o rib-arenju.

Evropski povjerenik za pro{irenjeOlli Rehn ponovio je po~etkom sedmice na Brdu kod Kranja, gdje sesastala Evropska komisija sa sloven-skom vladom, da Hrvatska nakonformiranja vlasti rje{enje ZERP-atreba izna}i zajedno sa Slovenijom iItalijom uz mogu}u pomo}Evropske komisije, ali najava omogu}im posljedicama po pregovorenije bilo.

EVROPA, ODMAH

10. 1. 2008. SLOBODNA BOSNA 41

ITALIJI PRIJETEKAZNE ZBOGZAGA\IVANJA

O problemu oko 100.000 tona sme}a na uli-cama u Napulju i njegovoj okolini raspravlja se iu Briselu, a Evropska unija prijeti sankcijamaItaliji zbog zaga|ivanja. Italijanska vlada lijevogcentra Romana Prodija naredila je intervencijuvojske po~etkom ove sedmice koja je po~elasakupljati sme}e po ulicama. Stanje s otpadomu tom podru~ju je problem koji tamo postoji 14godina. Lokalne vlasti optu`uju se za korupciju isuradnju s mafijom, koja navodno u poslovima sotpadom zara|uje velike svote novca. Talijanskavlada najavila je radikalne mjere za uklanjanjesme}a u Napulju i okolici.

SLOVENA^KAPODR[KA SRBIJISlovenija, kako je najavila po~etkom sed-

mice, podupire potpisivanje Sporazuma o stabi-lizaciji i pridru`ivanju (SSP) sa Srbijom {to jeprije mogu}e, vjerojatno do kraja ovog mjeseca,ali evropski povjerenik za pro{irenje Olli Rehn

bio je oprezniji u davanju izjava, te je vi{e insis-tirao na va`nosti potpune suradnje Beograda sICTY-jem. Sa druge strane, nestabilan politi~kiambijent u Srbiji, pi{u mediji ovih dana, uticao jei na strane investicije kojih gotovo i da nije bilou protekla dva mjeseca. Pored toga, strani fon-dovi koji ula`u na Beogradsku burzu prestali sukupovati i po~eli prodavati, nakon {to su zabilje-`ili gubitke u posljednja tri mjeseca.

li bi u ovoj godini u}i u odlu~uju}u fazu pod uvjetom vnog pojasa na Jadranu bude uspje{no rije{eno

ajem ovog mjeseca ministara Evropske unije

JanezJan{a

Foto: REUTERS

Evropa.qxd 1/8/2008 7:11 PM Page 41

Page 42: Slobodna Bosna 582

Business

42 SLOBODNA BOSNA 10. 1. 2008.

Priredio: Asim Metiljevi}

IKEA zainteresirana za preuzimanje Krivaje Nova inves

Vijest da je za preuzimanje Krivaje iz Zavidovi}a zaintere-sirana multinacionalna kompanija IKEA odjeknula je kao prvorazredna poslovna senzacija. Na prvom mjestu zato {toIKEA predstavlja sami svjetski vrh drvoprera|iva~ke industrije,ali i zbog toga {to se Krivaja, nekada{nji privredni div, nalazi uskoro bezizlaznoj situaciji. Delegacija IKEA-e u nekolikonavrata posljednjih mjeseci razgovarala je s predstavnicimaFederalne agencije za bankarstvo, a o prilikama u Krivaji raz-govarali su i s menad`mentom te poslovnim partnerima kom-panije. Ispred IKEA-e pregovore je vodio Miljan Popovi},regionalni zastupnik IKEA-e sa sjedi{tem u Beogradu.

Kako se i o~ekivalo, u centru svih razgovora o mogu}empreuzimanju Krivaje nalazila se stabilna opskrba tvornicekvalitetnim repromaterijalom po subvencioniranim cijenama.Kao i ve}ina drugih drvoprera|iva~a, i Krivaja je posljednjihdecenija u`ivala zna~ajne beneficije kod sje~e kvalitetnogdrveta budu}i da je gospodarila golemim {umskim pros-transtvima. No ta je praksa prekinuta prije nekoliko godinakada je na podru~ju Zeni~ko-dobojskog kantona formiranoposebno preduze}e ([umsko-privredno dru{tvo) za eksploata-ciju drveta i kada su svi drvoprera|iva~i, pa i Krivaja, izgubilikoncesiju za samostalno raspolaganje {umskim bogatstvom.Uvo|enje tr`i{nih mehanizama u drvoprera|iva~ku industrijeizazvalo je duboke potrese, puno ja~e od potresa s kojima seupravo suo~avaAluminijski kom-

binat iz Mostara zbogzahtjeva da kao i drugiprivrednici pla}a komer-cijalnu cijenu elektri~neenergije. Ono {to je zaAluminijski kombinatelektri~na energija, zaKrivaju je drvo - i jedna idruga tvornica morat }ese suo~iti sa zakonimatr`i{ta, budu}i da je idrvo kao i struja robakoja ima svoju komerci-jalnu cijenu.

Prvo pitanje zastupni-ka IKEA-e Popovi}aodnosilo se dakle naopskrbu Krivaje kvalitet-nim drvetom po benefici-ranim cijenama. Od odgovora na to pitanje uve-liko ovisi daljnji tok pregovora. Ukoliko IKEA dobije odgo-varaju}e dr`avne garancije, vrata za preuzimanje Krivaje bit}e {irom otvorena.

Kako smo doznali, IKEA je zainteresirana za vrlo ambicioznu proizvodnju namje{taja uZavidovi}ima, i spremna je u taj projekat

investirati zna~ajna sredstva, prije svega umodernizaciju proizvodnih prostrojen-ja. Najve}a prednost IKEA-e je u tome{to bi za Krivajine proizvode moglaobezbijediti veliko tr`i{te u okvirusvoje mre`e maloprodajnih objekata

koja je me|u najve}im na svijetu.Vi{e detalja o pregovorima IKEA-e

i Agencije za privatizaciju doznat }emonaredne sedmice do kada bi se IKEA

trebala izjasniti o ponu|enim uvjetima.

IKEA tra`i beneficiranecijene drveta

SVJETSKI LIDER: Namje{taj IKEA-e jedan je od najcejenjenijih u svijetu

Biznis.qxd 1/8/2008 6:52 PM Page 42

Page 43: Slobodna Bosna 582

10. 1. 2008. SLOBODNA BOSNA 43

Kraj 2007. godine berze u nekoliko dr`ava regije okon~ale su sa solidnim rezulta-tima, osobito u pore|enju s dvije berze u BiH koje su se na{le na samom za~elju.Najsna`niji rast indeksa zabilje`en je na berzi Makedonije - ~ak 109,1 posto, a najs-labiji na Banjalu~koj berzi koja je jedina u regiji zabilje`ila minus od 11,1 posto, iSarajevskoj berzi koja je posljednja u nizu berzi s pozitivnim indeksima.

SASE I BLSE NA ZA^ELJU REGIJE

Nova investicija Petra ]orluke Po~inje izgradnja panevropskog plinovoda Nabucco Bilans berzanskih indeksa u regiji

VIOLETAUDVOSTRU^UJEPROIZVODNEKAPACITETE

Petar ]orluka, vlasnik vode}e tvornicehigijenskih proizvoda Violeta, obznanio jenedavno namjeru da u Grudama izgradi jo{jedan proizvodni pogon koji bi skoro uduplaoproizvodni obim Violete. ]orluka je spremanu novi pogobn investirati oko 30 miliona euraa nova tvornica higijenskih proizvoda uGrudama po~ela bi s radom na prolje}e 2010.godine. S paletom proizvoda Violeta ]orlukaje u relativno kratkom vremenu uspio izgradi-ti sna`an tr`i{ni brend i osvojiti zna~ajan diotr`i{ta BiH, ali i regije. Njegova klju~na pred-nost pred konkurencijom proisti~e iz osjetnoni`ih transportnih tro{kova koji za njegovukonkurenciju iz Slovenije, Italije i drugihdr`ava predstavlja nerje{iv problem.

Mo`da i prelomni trenutak u ina~e vrlouspje{nom razvoju Violete desio se sredinomjuna 2006. godine kada je u Grudama otvorenpogon za proizvodnju pelena koje su u vrlokratkom roku postale najprodavanije natr`i{tu BiH, uprkos `estokoj reklamnoj kam-panji konkurentskih kompanija. U taj pogon]orluka je investirao oko 5 miliona eura iprema svim raspolo`ivim podacima ta mu seinvesticija vi{estruko isplatila jer je upot-punio proizvodni program Violete i to s pale-tom skupljih proizvoda.

Tako|er, zna~ajan doga|aj u razvoju Violetedesio se pro{le godine kada je ]orluka po prviput iskora~io izvan evropskog tr`i{ta. Naime, usuradnji sa sarajevskim MIMS-om MujeSelimovi}a, ]orluka se s Violetom pojavio i natr`i{tu Libije gdje je Selimovi} izgradio prvi{oping centar s proizvodima made in BiH.

U novom pogonu Vilota }e prera|ivaticelulozu, odnosno proizvodit }e papir, ~ime}e upotpunosti zaokru`iti proizvodni ciklus -od prerade celuloze do proizvodnje razli~itihartikala i njihovog plasmana na tr`i{tu. Premanajavama ]orluke, novi pogon u Grudamatrebao bi proraditi 2010. godine a zapo{ljavat}e oko 100 novih radnika.

NABUCCO ZAOBILAZI BiH?Uskoro }e sve

biti spremno zapo~etak izgradnjejednog od najve}ihinfrastrukturnihpanevropskih pro-jekata - plinovodaNabucco, kojim }eEvropa u velikojmjeri smanjiti svoju ovisnost oruskom plinu.Nabucco je zajedni~ki projekat pet dr`ava - Turske, Bugarske, Rumunije,Ma|arske i Austrije, odnosno tamo{njih kompanija za transport plina BOTAS(Turska), BULGARGAZ (Bugarska), TRANSGAZ (Rumunija), MOL(Ma|arska) i OMV (Austrija). Izgradnja plinovoda Nabucco stajat }e oko 5 mili-jardi eura a bit }e dovr{en 2012. godine kada }e zapo~eti doprema plina u Evropuiz zemalja Kaspijskog zaljeva, prije svih Azerbejd`ana i Kazahstana, a potom idrugih dr`ava. Na sli~an na~in prije nekoliko godina pu{ten je u rad i prvi «alter-nativni» naftovod nad kojim Rusija tako|er nema kontrolu. Tim naftovodomdugim 1760 kilometara nafta iz Kazahstana doprema se do Turske koja je takou~vrstila poziciju klju~nog ~vori{ta evropske opskrbe naftom i plinom.

U posljednjih nekoliko godina pojavilo se nekoliko razli~itih verzijamar{rute plinovoda Nabucco, od kojih je jedna bila iznimno povoljna za BiH.Naime, prema toj mapi plinovod bi prolazio kroz centralni dio BiH smjerom odjuga prema sjeverozapadu, no ta je verzija trase, iako najkra}a, u me|uvremenunapu{tena u korist Ma|arske i Rumunije. Ostaje me|utim mogu}nost da se BiHipak priklju~i na plinovod Nabucco izgradnjom priklju~ka iz Ma|arske iHrvatske smjerom cestovnog koridora 5 C.

Na`alost, diplomatija BiH bila je posve pasivna oko projekta Nabucco madasu s razli~itih strana stizali signali za njen anga`man: Nabucco }e u {irokom lukuzaobilaziti na{u dr`avu iako je postojala realna mogu}nost da prolazi sredinomBiH.

TRI TRASE PLINOVODA: Jedan od tri prijedlogabudu}e trase Nabucca koji bi i{ao sredinom BiH

Biznis.qxd 1/8/2008 6:52 PM Page 43

Page 44: Slobodna Bosna 582

Kemal ^au{evi}, direktor Upraveza indirektno oporezivanje, svo-jevremeno je o{tro, da neka`emo prosta~ki, uz najvulgar-nije psovke i otvorene prijetnje,

demantovao navode Slobodne Bosne da jena tu dr`avnu funkciju imenovan zah-valjuju}i vezama sa porodicom ^engi},ocem Halidom i sinom Hasanom. Tomprilikom ^au{evi} je insistirao na dokazi-

vanju kako je on “gradsko dijete” kojenema nikakve veze sa “provincijomkakva je Visoko”, te da, dakle, odlu~noodbacuje vezu sa porodicom ^engi}.

KAKO JE PO^ELOKoliko je ^au{evi} bio iskren, najbolje

ilustruje dokumentacija koja je u posjeduSlobodne Bosne, a u kojoj, izme|u ostalog,stoji: “Skup{tina dru{tva Bosanski trans-portni servis (BTS) na svojoj prvoj sjedniciodr`anoj krajem septembra 2001. godineimenovala je Nadzorni odbor u koji su u{liKemal ^au{evi}, kao predsjednik, te Halid^engi} i Jasmina Knezovi}, kao ~lanovi”...

IZ PRA[NJAVIH ALBUMA

44 SLOBODNA BOSNA 10. 1. 2008.

Kemal ^au{evi} u krimioperaciji IZETBEGOVI]-^Kemal ^au{evi} u krimi

operaciji IZETBEGOVI]-^Pi{e

Mirsad Fazli}[email protected]

U legaliziranju plja~ke humanitarne pomo}i u~estvovali Izetbego

KEMAL ^AU[EVI], direktorUprave za indirektno oporezi-

vanje, energi~no demantujekako je politi~ko-dr`avnu kari-jeru po~eo kao sitni poslu{nik

mo}ne familije ^engi}, ocaHalida i sina Hasana; na{

novinar otkriva kako je “neza-visni i profesionalni” dr`avni~inovnik ^au{evi} asistirao ulegaliziranju ogromne krimi-

nalne operacije - privatiziranjadoniranih vozila u vlasni{tvu

humanitarne organizacijeTWRA kroz Bosanski trans-

portni servis iz Visokog (BTS);iako su pravosu|u sve

~injenice oko ovog skandalagodinama dostupne, niko od

sudionika afere BTS nije sudski procesuiran

ULOGA DIREKTORA:Dakle, ime Kemala^au{evi}a spominjese u izvje{taju ukojem su opisanesve nezakonitostivezane za osnivanje BTS-a “

NAMJERNOZABORAVLJENA PRO[LOST:Kemal ^au{evi}

BTS.qxd 1/10/2008 2:14 AM Page 44

Page 45: Slobodna Bosna 582

Dakle, ime Kemala ^au{evi}a spo-minje se u izvje{taju u kojem su opisanesve nezakonitosti vezane za osnivanjeBTS-a. Naime, ova firma osnovana je saciljem da se sa~uva kontrola nad golemimvoznim parkom kupljenim sredstvimadoniranim BiH. Da bi se izvela jednatakva operacija, polovinom maja 1997.godine Velepromet - transport iz Visokogi Bosanska investiciona organizacija(BIO), kojom je suvereno upravljaoHasan ^engi}, osnovali su BTS. Odlukuo ulasku Velepromet - transporta u BTSpotpisao je predsjednik Upravnog odborapreduze}a Re{ad Buri}, a njome jeovla{ten direktor firme Midhat Limo dazaklju~i ugovor o osnivanju zajedni~kogpreduze}a. Ulog osniva~a Velepromet-transporta u BTS iznosi 1.906.102,00DEM (u stvarima) ili 28,50 procentaprema procjeni poznatog i priznatogSDA-ovskog sudskog vje{taka AbidaHod`i}a. Prema procjeni istog vje{taka,Hod`i}a, BIO je u BTS ulo`io puno vi{e,4.771.674,00 DEM u vozilima, odnosno71,5 posto ukupnog kapitala novoosno-vane firme. U ime BIO-a odluku o ula-ganju kapitala i osnivanja zajedni~kogpreduze}a donio je Upravni odbor, a pot-pisao je predsjednik Be}ir ^engi}.Odlukom je utvr|eno da BIO ula`e svojkapital u iznosu od 4.771.674,00 DEM idato je ovla{tenje direktoru Tariku Baltida zaklju~i ugovor o osnivanjuzajedni~kog preduze}a.

Vozila koja je BIO “investirao” u BTSzapravo su kupljena sredstvima doniranimBiH, a bila su u vlasni{tvu humanitarneorganizacije TWRA. Naime, krajem maja1995. godine u Istanbulu je izme|u ElFatiha Al Hassaneina, vlasnika TWRA, iHasana ^engi}a, kao zastupnika humani-tarne organizacije Fond za pomo} musli-manima BiH, potpisan ugovor o darivanjuteretnih motornih vozila, kamiona (61komad), teretnih motornih vozila – teg-lja~a (17 komada), prikolica za kamione(65 komada), specijalnih teretnih vozila(12 komada), te jedne pokretne radionice.Spomenuti kamioni vrijedni 4,7 miliona

DEM su u augustu 1996. godine prilikomregistracije BIO-a postali osniva~ki ulogFonda za pomo} muslimanima BiH, da bipolovinom maja 1997. prilikom regis-tracije BTS-a postali osniva~ki ulog BIO-a u toj firmi. Ugovorom sklopljenimizme|u Hassaneina i ^engi}a bilo je pred-vi|eno da }e se kamioni isklju~ivo koristi-ti za otklanjanje ratnih posljedica u BiH, te

da se ne mogu otu|iti. Me|utim, uvidom uposlovne knjige BTS-a utvr|eno je da sukamioni obavljali komercijalni prevozrobe, a ne prevoz humanitarne pomo}i.

Prilikom osnivanja BTS-a, u kojem jeBIO postao ve}inski vlasnik “investira-ju}i” vozila pribavljena doniranim sred-stvima BiH, u obzir nisu uzeta potra`iva-nja koja je Velepromet-transport imaoprema federalnom Ministarstvu odbrane.Naime, za usluge transporta za potrebeArmije BiH u periodu od 1992. do 95.godine, Transport Visoko od FederalnogMinistarstva odbrane potra`ivao je oko7,35 miliona KM. Iz navedenog se vidi daje BIO sa manje ulo`enih sredstava postaove}inski vlasnik BTS-a. Na osnovunare|enja komandanta Zdru`ene komandeVojske Federacije od aprila 1999. godine,u cilju utvr|ivanja ta~nosti podataka kojeje navela firma Transport Visoko, a koji seodnose na obim usluga prijevoza zapotrebe Armije BiH, formirana jeKomisija na ~elu sa pukovnikomAbidinom Deljaninom, koji je obna{aodu`nost zamjenika komadanta GLOCA(Glavni logisti~ki centar) Halida ^engi}a.

Dakle, za period od 23.7.1992. godinedo 15.3.1996. godine, izdato je ukupno2.686 faktura za usluge transporta. No,

Kako je stvaran Kemal ^au{evi}

10. 1. 2008. SLOBODNA BOSNA 45

minalnoj]-^ENGI]minalnoj]-^ENGI]

etbegovi}, Alispahi}, Dudakovi}, ^engi}, Deli}, ^au{evi}, Lisak...!

Prema ugovoru o osnivanju BTS-a,organ upravljanja preduze}em je Upravniodbor od sedam ~lanova od kojih je petimenovao BIO, a dva ~lana Velepromet-transport Visoko. Za v.d. direktora osni-va~i su imenovali Midhata Limu, a uUpravni odbor u{li su: Namik Nani}, kaopredsjednik, te ~lanovi: D`emal ^abar-

avdi}, Zijad Bre{~i}, [uaib [eta,Mevludin Sinanagi}, te Jasmina

Knezovi}, sekretar.

UPRAVNI ODBOR BTS-a

ProvjereniSDA-ovi ratni

profiteri

SLO@ENA OPERACIJA PRIVATIZIRANJA HUMANITARNE POMO]I:Hasan ^engi}

BTS.qxd 1/10/2008 2:14 AM Page 45

Page 46: Slobodna Bosna 582

prema zapisniku komisije, postoji doku-mentacija za 2.191 prijevoz, a za 495 nepostoji adekvatna dokumentacija.

VOJSKA PRISKA^E U POMO]

Komisija je konstatovala, na osnovuizjave direktora preduze}a Midhata Lime, daje nekompletnost dokumentacije uzrokovana

~estim premje{tanjem lokacije firme, ~ime jedio dokumentacije izgubljen. Kona~no,komandant Zdru`ene komande VojskeFederacije Atif Dudakovi} je krajem decem-bra 2001. godine uputio dopis Komandilogistike Vojske Federacije BiH prema kojemse Komanda logistike obavje{tava da je “uroku od ~etiri dana du`na u~initi likvidnomdokumentaciju o uslugama transporta koje jeza potrebe GLOC-aa Visoko vr{io TransportVisoko”, a koja se odnosi na ratni period.Dalje u dopisu je navedeno da se doku-mentacija dostavi upravi za materijalno-finansijsko poslovanje i da se prilikom obradera~una rade nalozi za kalendarsku godinu,tako da se ne moraju raditi nalozi za isplatu zasvaku fakturisanu uslugu prijevoza.

Preduze}e Velepromet-transport Visoko usvojoj knjigovodstvenoj evidenciji, odnosno upotra ivanjima od kupaca, nema evidentiranapotra`ivanja od Federalnog ministarstvaodbrane u iznosu od 7.365.786,00 KM. Ovdjeje bitno spomenuti i to da je u periodu osni-vanja i rada BTS-a, na ~elu krim-slu`bePolicijske uprave Visoko bio zamjenik direkto-ra SIPA-e Sead Lisak, koji je morao biti upoz-nat s ovim nezakonitostima.

IZ PRA[NJAVIH ALBUMA

46 SLOBODNA BOSNA 10. 1. 2008.

DUDAKOVI]EVANAREDBA: KomandantZdru`ene komandeVojske Federacije AtifDudakovi} je krajemdecembra 2001.godine uputio dopisKomandi logistikeVojske Federacije BiHda je “du`na u~initilikvidnom doku-mentaciju o uslugamatransporta koje je zapotrebe GLOC-a Visoko vr{io Transport Visoko” “

Koliko je (ne)zakonita registracijakamiona u vlasni{tvu humanitarne organi-zacije TWRA bila kompikovana, najboljesvjedo~i slu`bena zabilje{ka sa~injenapo~etkom juna 1995. godine u SJBVisokom. Naime, kamioni u vlasni{tvuTWRA dati su na kori{}enje TransportuVisoko, koji je vr{io usluge prevoza namjen-skih roba za Armiju BiH. Humanitarna orga-nizacija TWRA odre|eni broj motornih ipriklju~nih vozila dala je na kori{tenje ArmijiBiH, a kako je Transport vr{io usluge pre-voza tokom 1994. godine, [VK Armijeobra}ao se policiji iz Visokog sa zahtjevomda se vozila registruju na firmu Transport.Naime, pod vojnom saobra}ajnom doku-mentacijom vozila ne bi mogla prelazitidr`avne granice, a prevoz se obavljaouglavnom iz inostranstva. Uz saglasnostna~elnika op}ine, na~elnika SJB-a i na~elni-ka Odjeljenja za pravne i upravne posloveSJB Visoko ova vozila registrovana su napreduze}e Transport. Kako su ovakvi zaht-jevi bili sve u~estaliji, iz SJB-a Visoko upo-zorili su da ovakav postupak nije u skladusa zakonskim propisima, te da za ta vozilane}e mo}i produ`avati registracije. O nji-hovom zahtjevu je direktno bio upoznat itada{nji predsjednik Predsjedni{tva RBiHAlija Izetbegovi}, koji je tada ministruRMUP-a BiH Bakiru Alispahi}u nalo`io dase vozila registruju po dotada{njoj praksi o

~emu je na~elnika SJB Visoko telefonomupoznao ministar. Polovinom marta 1995.godine SJB Visoko uputio je [VK Armije BiHtri mogu}nosti zakonite registracije vozila.Kako ni ovim nisu bili zadovoljni, a SJBVisoko vi{e ni po kakvu cijenu nije prihvatioda registrira vozila na nezakonit na~in, 26.aprila 1995. godine u prostorijama [VK-a uVisokom odr`an je sastanak na kome jerije{en ovaj problem. Sastanku su pris-ustvovali Alija Izetbegovi}, Bakir Alispahi},Rasim Deli}, komandant General{tabaArmije BiH, Halid ^engi}, komandantGLOC-a, Mugdim Vranac i Salih Leme{ uime SJB-a Visoko. Na tom je sastankuodlu~eno da }e se ubudu}e ova vozila re-gistrovati na temelju ugovora o lizingu kojimTWRA vozila daje na kori{tenje Armiji i da}e ona biti registrovana na armijske sao-bra}ajne dozvole i registarske tablice.Nakon toga }e GLOC uputiti zahtjev za dvo-jnu registraciju vozila MUP-u BiH, odnosnoministru Bakiru Alispahi}u, a preko SJBVisoko, a isti zahtjev }e potpisivati Halid^engi}. Nakon {to ministar odobri ovu dvo-jnu registraciju, SJB Visoko }e izvr{iti regis-traciju ovih vozila na Transport Visoko. Takosu vozila, darovana po ugovoru s kraja maja1996. godine, do uno{enja u BTS bila re-gistrovana na Velepromet transport Visokoposredstvom GLOC-a Armije BiH i policijskeuprave Visoko.

DR@AVNA OPERACIJA

Alija Izetbegovi} anga`iraovojsku i policiju da“spase” ^engi}a

POMO] PRIJATELJUHASANU ^ENGI]U U

NEVOLJI: AlijaIzetbegovi}

BTS.qxd 1/10/2008 2:15 AM Page 46

Page 47: Slobodna Bosna 582

10. 1. 2008. SLOBODNA BOSNA 47

Oglasi.qxd 1/10/2008 1:49 AM Page 47

Page 48: Slobodna Bosna 582

ZIMSKE TURISTI KE RADOSTI

48 SLOBODNA BOSNA 10. 1. 2008.

Dalmatinci na planinama vra}aju Bosanc

BiH regionalnzimski turistBiH regionalnzimski turisti

SNIJEG ZA BO@I]: Hiljade turistaiz cijele regije po~etkom ove nedjelje opsjedali su smje{tajnekapacitete na Jahorini

Planine.qxd 1/9/2008 3:39 PM Page 48

Page 49: Slobodna Bosna 582

Ove }e se zime, prema predvi-|anjima hrvatskih turisti~kihradnika, oko 200 hiljadaHrvata zaputiti ka skija-li{tima na kojima namjerava-

ju provesti zimski odmor. Prema gru-bim procjenama, hrvatski gra|ani }eove zime na skijali{tima u susjednimzemljama (ne ra~unaju}i BiH) potro{itioko pola milijarde eura. Tako se vi{e od80 procenata Hrvata odlu~ilo skijati uAustriji, dok je, zbog pove}anih cijena,pao interes hrvatskih skija{a za zimo-vanje u Sloveniji. No, zato je ovegodine poraslo zanimanje za skijanje naplaninama u BiH, gdje ovih danaHrvati ~ine 90 procenata od ukupnogbroja gostiju. Svi smje{tajni kapaciteti,iako su hotelijeri ove zime znatnopovisili cijene, u najva`nijim bh.skija{kim centrima popunjeni su dokraja ovog mjeseca.

BJELA[NICA - OLIMPIJSKI OSMIJEH

Bosna i Hercegovina je jedna odzemalja u regionu koja predvodi listupotencijalno opasnih, ali popularnihturisti~kih odredi{ta. Tako barem stojiu irskom izdanju lista TheIndependent u kojem se, izme|u osta-log, hvale nedirnute planinske divljineBiH, Crne Gore i Hrvatske. Stoga nijenimalo ~udno {to su najve}i zimskicentri u na{oj sezoni do`ivjeli pravituristi~ki bum, posebice nakon {to suhrvatski gosti okupirali najve}a ski-jali{ta na Jahorini, Bjela{nici,Kupresu i Vla{i}u. Kad smo ve} kodIrske, na Bjela{nici je novogodi{njepraznike, uz nezaobilazno pivo i ski-janje, proveo i Irac Peter Hughes,ljekar iz Dublina. Iako Irci, tradi-cionalno, ne preferiraju zimskesportove, Hughes je ~ari skijanjaotkrio prije desetak godina i od tadanije propustio niti jednu skija{kusezonu. “Skijao sam u Americi,Austriji i Njema~koj, a nakonBjela{nice odlazim na skijanje uFrancusku”, ka`e Hughes koji smatrakako je najbolje skijanje ipak uAustriji. Na njegovu sre}u, Hughes je

Okupacija bosanskohercegova~kih planina

10. 1. 2008. SLOBODNA BOSNA 49

Uprkos tome {to seturisti~ki biznis uBiH odvija stihijski ibez bilo kakvesmi{ljene strategije,po~etak ove godineobilje`ila je do sadanezapam}ena“invazija” stranihturista na bosansko-hercegova~ke pla-nine; na{i novinariobi{li su glavnezimske centre i svjedo~e o izvanrednouspje{nom po~etkuturisti~ke sezone

Pi{u

Nermina [unj, Nedim Hasi} iMirsad Fazli}

Foto

Mario Ili~i}

sancima novac koji su potro{ili na moru!

alnisti~ki hitalnisti~ki hit

Planine.qxd 1/9/2008 3:40 PM Page 49

Page 50: Slobodna Bosna 582

na Bjela{nici boravio dok su uvjeti za ski-janje bili savr{eni, pa }e se na bosanskuolimpijsku planinu vratiti i sljede}egodine. Iako na Bjela{nici rade svega~etiri ugostiteljska objekta, ne ra~unaju}uusluge koje pru`a jedini hotel na toj plani-ni Mar{al, Hughes je zadovoljanponudom. “Ovdje sam radi skijanja. Stazesu dobro ure|ene, uslovi za skijanje suidealni. A da sam bio `eljan nekogno}nog provoda i `ivota, ostao bih uDublinu”, ka`e kroz smijeh Hughes.Prema njegovom mi{ljenju najbolja hranaje Kod Sulje, a najskuplja je Srebrna lisi-ca gdje XXL gove|i odrezak ko{ta 35KM. Na samoj stazi smje{teni su Benetoni Koliba gdje se cijene bitno ne razlikujuod onih po prosje~nim sarajevskimrestoranima. Me|utim, uslovi za skijanjeovih dana daleko su od idealnih, tempera-tura na Bjela{nici u ponedjeljak jedosegla za ovo doba godine nevjerovatnih

{est stepeni iznad nule. Gosti su zado-voljni smje{tajem i uslugom, ali kad nemasnijega za skijanje sve im smeta, ka`eDragan Miji}, rukovodilac za smje{taj iprodaju hotela Mar{al. “Sezona je po~elaidealno. Bili smo 100 posto popunjeni, aza novogodi{nje praznike tra`ila se sobavi{ka”, ka`e Miji} te dodaje da je i federa-lni premijer Ned`ad Brankovi} inter-venisao za neke svoje prijatelje da im se uMar{alu obezbijedi smje{taj. Sa snije-gom, topi se i zainteresovanost turista, aliMiji} se nada novim snje`nim padavina-ma, te vjeruje kako se sezona jo{ uvijekmo`e spasiti.

KUPRES I VLA[I] -IZNENA\ENJE SEZONE

Cijena dvokrevetne sobe kre}e se od50 do 85 KM u zavisnosti od aran`mana,a apartmana od 95 do 125 KM, a najve}ibroj gostiju sti`e iz susjedne Hrvatske,

ZIMSKE TURISTI KE RADOSTI

50 SLOBODNA BOSNA 10. 1. 2008.

Jahorina: Dnevna karta 30 KM,smje{taj od 70 do 150 KM

Bjela{nica: Dnevna karta 30 KM,smje{taj od 50 do 150 KM

Vla{i}: Dnevna karta 22 KM,smje{taj od 50 do 150 KM

Kupres: Dnevna karta 25 KM,smje{taj od 55 do 200 KM

CIJENE SKIJALI[TA

Nama Bosanci do|u ljetovati na more, onda im mNama Bosanci do|u ljetovati na more, onda im m

BRATSTVO I JEDINSTVO NA JAHORINI: Turisti iz Hrvatske i Srbije okupirali su olimpijsku planinu

BJELA[NICA

JAHORINA KU

Planine.qxd 1/9/2008 3:40 PM Page 50

Page 51: Slobodna Bosna 582

uglavnom Dalmacije i Zagreba, te Slo-venije.

Sli~no kao i na olimpijskoj Bjela{nici,Hrvati ~ine najve}i broj gostiju u zimskimcentrima Kupres i Vla{i}. Za razliku odpro{le godine, kada je sezona na Kupresupropala jer nije bilo snijega, skijali{te na^aju{ama ovog je vikenda bilo preplavlj-eno Dalmatincima. “Jasno je za{to dolazi-mo ovamo, prije svega jer je neuporedivojeftinije u odnosu na skijali{ta u Austriji iliSloveniji, a i blizu nam je ku}e”, pri~ajuIvanka i Dario iz Splita. “Staze su dobroure|ene, autom smo ovdje za sat i polvo`nje, pa nije rijetkost da mnogiDalmatinci ovdje do|u na dan ili za vikendna skijanje.” Dnevna karta na kupre{komskijali{tu ko{ta 25 maraka, sezonska 350, akarta za no}no skijanje 15 maraka. “Ova jesezona mnogo bolja u odnosu na pro{lu.Ima dovoljno snijega, a pustili smo upogon novi ~etverosjed {to se odmahodrazilo i na posjetu skija{a”, ka`eTomislav Bagari}, upravitelj hotela AdriaSki na Kupresu. Bagari} ka`e kako je i ljet-na sezona na Kupresu bila uspje{na, jer semno{tvo nogometnih ekipa iz BiH iHrvatske tu pripremalo za novu sezonu.Procjenjuje kako je ove sezone u BiH oko20 hiljada turista iz Hrvatske odlu~ilo do}ina skijanje, a kako uspje{nost sezone ne biovisila od vremenskih prilika, kupili su itopove za snijeg, koji }e u funkciji biti odnaredne godine. Velikoj popularnostiKupresa me|u Hrvatima svjedo~i i brojnovoizgra|enih vikendica u blizini ski-jali{ta ^aju{a. Prije desetak godina cijenasru{ene ku}e na pola dunuma zemlji{ta

Okupacija bosanskohercegova~kih planina

10. 1. 2008. SLOBODNA BOSNA 51

Na Bjela{nici je smje{tena i turisti~kaagencija Turist biro Subhije Lop~alije kojase bavi posredovanjem u iznajmljivanjuapartmana. Trenutno, sklopljeni su ugovorisa blizu dvadesetak vlasnika apartmana naBjela{nici, a jo{ pedesetak pokazalo jeinteres za sklapanje ugovora sa Turistbiroom. “Cijene najma apartmana kre}u

se izme|u 50 i 150 eura po danu u zavis-

nosti od veli~ine apartmana kao i

smje{tajnih kapaciteta apartmana”, ka`eLop~alija, te dodaje kako se na{i ljudi nisu

navikli baviti tom vrstom biznisa. Cijene pro-pusnica za skijanje na Bjela{nici ne{to suvi{e nego na ostalim bh. planinama. Dnevnakarta je 30, a poludnevna 24 marke, dok seza no}no skijanje treba izdvojiti petnaestmaraka. S druge strane, va`no je naglasitikako ovih dana igmansko Malo polje bilje`irezultate nezapam}ene od Olimpijade.Naime, ve} 54 dana bez prestanka trajeskija{ka sezona na ovoj planini, a svaki danu ovda{njoj {koli skijanja prve korake na sni-jegu pravi vi{e od 700 djece.

APARTMANI NA BJELA[NICI

Dva mjeseca unaprijed rasprodato

im mi te novce vratimo na skijanju i svima dobroim mi te novce vratimo na skijanju i svima dobro

KUPRES VLA[I]

CJELODNEVNIPROVOD:

Apartmantskonaselje naBjela{nici

Planine.qxd 1/9/2008 3:41 PM Page 51

Page 52: Slobodna Bosna 582

bila je oko pet hiljada maraka, da bi danaste iste ku}e na tr`i{tu nekretnina doseglevrijednost od oko 150 hiljada maraka.“Ovdje su nam redovni gosti, recimo,@eljko Bebek ili Dino Ra|a koji nepropu{taju skijati makar preko vikenda”,ka`e Bagari}, dodaju}i kako su neki odnajpoznatijih bh. politi~ara u poznim godi-nama prvi put stali na skije upravo na^aju{ama.

Parking ispred skija{kog centra naBabanovcu ispunjen je do posljednjegmjesta, a Vla{i} je ove godine mjesto nesamo turisti~ke nego i graditeljske ekspanzije.Na Babanovcu radi desetak hotela, mnogovi{e restorana, }evabd`inica, kafana i pro-davnica u kojima se mogu zabaviti i onikoji ne skijaju. Ponuda je upotpunjena ibazenima i saunama, stoga nije ~udno {toovu planinu naj~e{}e za odmor odabirucijele porodice iz Hrvatske. “Pa, ovo semo`e nazvati razmjenom dobara”, ka`enam smiju}i se Pero, Dubrov~anin, koji ve}drugu godinu zaredom dolazi na Vla{i} izDubrovnika. “Nama Bosanci do|u ljetovatina more, onda im mi te novce vratimo na

skijanju i svima dobro.” Cijene su i vi{enego pristupa~ne, u najpoznatijem vla{i-}kom hotelu Pahuljica no}enje sa

doru~kom u jednokrevetnoj sobi ko{ta 101,a u vi{ekrevetnoj 78 maraka. Priliku zazaradu vidjeli su i mnogobrojni travni~kitrgovci, koji ovdje prodaju sve, od ~uvenogvla{i}kog sira i suhog mesa, do jeftinihkineskih drangulija. “Za sto nam op{tinasvakog dana naplati deset maraka i ondanam po{alju inspekciju da vide izdajemo limu{terijama ra~une”, ka`e Osman, koji naBabanovcu poku{ava pre`ivjeti prodaju}isanke i vunene kape. “Zarada je tanka,dvadesetak maraka dnevno, ali bogami, danije Hrvata, ne bih ni toliko zaradio. Ovina{i, koji do|u na skijanje, ne kupuju ni{ta.I ~aj ponesu sa sobom od ku}e.”

JAHORINA: LJUBE SE ISTOK I ZAPAD

Dok je na nekoliko planinskih centara uBiH ovih dana ledena ki{a pokvarila odmorbrojnim gostima, posjetiocima Jahorinepo~etkom nedjelje posre}ilo se s novihdvadeset centimetara snijega. Ova olimpi-jska ljepotica zasigurno je me|u prvimzimskim turisti~kim destinacijama posadr`ajima i smje{tajnim kapacitetima, ali ipo cijenama. Pa i pored toga, tra`i se “sobavi{e”, a sre}a je prona}i mjesto naparkingu. Pored gostiju iz BiH, posebnoonih koji na Jahorini borave tokom dana,ipak naj~e{}e parkirani automobili su predhotelima i to sa registarskim oznakamagradova iz Srbije, Crne Gore i Hrvatske.Gostima je na raspolaganju desetak hotela,isto toliko privatnih apartmanskih prostora,na desetine vikendica, te vi{e od dvadesetkilometara ure|enih staza za alpsko skijanje.Pored toga {to je za poludnevnu propusnicuza odrasle potrebno izdvojiti 23 KM, a zadnevnu 30 KM, odnosno 21 KM za djecu,na polazi{tu ski liftova ~eka se na red.Cijene propusnica su ne{to povoljnije uko-liko je rije~ o vi{ednevnoj karti. Skija{iimaju na raspolaganju ~etiri `i~are i ~etiriski-lifta, koji za sat vremena prevezu oko7500 skija{a. U sklopu ponude je i savre-mena ski-{kola, servis i ski-rental. Cijenesvakako nisu za sva~iji d`ep, pa ipak premaprocjenama, Turisti~ke organizacije Repu-blike Srpske, u toku zimske sezone naJahorini zabilje`e i do 150 hiljada no}enja,mada podaci nisu potpuni jer, posebno pri-vatnici, izbjegavaju evidentiranje svihgostiju. Po luksuzu, naravno i cijenama,prednja~e hoteli Board i Termag, a ovihdana privode se kraju radovi na izgradnjioko 70 novih apartmana u okviru hotelaVu~ko 2. Cijene smje{taja za jednu no} naJahorini iznose od 40 KM kod privatnikado 100 KM u najluksuznijim hotelima. Nino} nije prepreka za ljubitelje zimskihsportova. U North parku, zimskom parkuekstremnih sportova, nalaze se staza zasnowbord, skakaonica i ledena staza zapenjanje. Ulaznica je petnaest maraka.

ZIMSKE TURISTI KE RADOSTI

52 SLOBODNA BOSNA 10. 1. 2008.

Jelena Tasi} i Nemanja Radi{i} do{lisu iz Beograda. Nemanja je instruktor ski-janja u {koli SAN i boravit }e na Jahorini doaprila. Jelena }e s jo{ ~etiri ~lana porodiceu hotelu Bistrica ostati sedam dana. “Cene

jesu mo`da malo vi{e nego bi trebalo,

valjda zbog PDV-a”, ka`e Jelena, “ali je

lepo. Ima mnogo sadr`aja, sve {to

treba”. No}enje u hotelu Bistrica ko{ta od60 do 107 KM. Bra~ni par iz Podgorice nijebio raspolo`en za fotografisanje, ali ka`u dasu odu{evljeni ponudom. Tvrde kako ~estozimuju na Jahorini a ove su godine odsjeli uhotelu Termag. Za ~etiri ~lana porodicednevno pla}aju 600 KM, a planiraju ostatideset dana. Dakle, samo za hotelske uslugeplatit }e 6000 KM.

UTISCI SA JAHORINE

“Svetsko a na{e”

HRVATI DOLAZE:Stoga nije nimalo~udno {to su najve}izimski centri u na{ojsezoni do`ivjeli pravituristi~ki bum, pose-bice nakon {to suhrvatski gosti okupi-rali najve}a skijali{tana Jahorini,Bjela{nici,Kupresu i Vla{i}u “NO]NA

ATRAKCIJA: Malo polje na

Igmanu

ODMOR UZ DOBAR PROVOD:Jelena Tasi} i Nemanja Radi{i}

Planine.qxd 1/9/2008 3:42 PM Page 52

Page 53: Slobodna Bosna 582

10. 1. 2008. SLOBODNA BOSNA 53

Oglasi.qxd 1/9/2008 3:50 PM Page 53

Page 54: Slobodna Bosna 582

Rusiji i ruski jezik govori mnogo boljeno bosanski, nastupat }e za re-prezentaciju BiH u narednim godina-ma. Gimnastikom se po~ela baviti prijepet godina, na nagovor majke Marine,koja je i sama u mladosti bila uspje{nagimnasti~arka. “Ispo~etka je bilo veo-ma te{ko nagovoriti je da se po~nebaviti ovim sportom. Bilo je i suza, nijeuop}e `eljela i}i na treninge, no ipaksam bila uporna i pokazalo se toispravnim. Kasnije je zavoljela gim-nastiku i sama po~ela i}i na treninge”,pri~a Marina. Adisa ka`e kako natreninge nije `eljela i}i jer su joj isprvabili veoma naporni. “I sada je te{ko, alisam se navikla i vi{e mi to nije prob-lem.” Adisa trenira {est dana sedmi~nopo tri sata, najte`e joj je, kako priznaje,bilo navi}i se na ~eli~nu disciplinu kojaje nametnuta u klubu. Pravila pona-{anja su iznimno stroga, primjerice,ukoliko djevoj~ica zaboravi na `va-ka}u gumu u ustima, mora za kaznunapraviti 70 sklekova. “Najvi{e {tosam ja morala napraviti bilo je 170sklekova, jer sam se smijala natreningu dok nam je trener poja{njavao{ta }emo tog dana raditi.” U Sarajevu,pak, ima problem druge vrste. Obo`avabosansku kuhinju, odu{evljena je pita-ma, ali njih ne smije jesti. Stoga, kadaporodica ode na }evape, Adisa pojedesamo jedan }evap i eventualno koma-di} bureka, jer ima strogo propisan

Nekada{nje sredi{te sovjetskete{ke industrije, komunisti~-ki Sverdlovsk odnosno dana{-nji Jekaterinburg, u ruskoj }ehistoriji ostati zapam}en kao

grad koji je dobio ime po Katarini,supruzi ruskog cara Petra Velikog, temjesto u kojem su bolj{evici 1918.godine smaknuli posljednjeg ruskogcara Nikolu Drugog zajedno sa porodi-com. Jekaterinburg je u historiji Rusijeostao upisan i kao grad u kojem serodio Boris Jeljcin, nekada{nji pred-sjednik koji je Rusiju izveo iz komu-nizma i uveo u burne tranzicijske vode.Smje{ten na obodima Urala, skorodvije hiljade kilometara daleko odMoskve, milionski Jekaterinburg je,me|utim, i grad u kojem `ivi i bosan-sko ~udo od djeteta, desetogodi{njagimnasti~arka Adisa Bjeli} kojojstru~njaci ve} sada predvi|aju svjetskiuspje{nu sportsku karijeru.

PUT OCA HASIBA ODVARE[A DO RUSIJEAdisin otac Hasib Bjeli} iz rodnog

Vare{a je prije 15-ak godina oti{aoprvo u Poljsku, a zatim i u Rusiju gdjeje pokrenuo uspje{an gra|evinski busi-ness. Suprugu Marinu, Ruskinju, upoz-nao je, ka`e, sasvim slu~ajno, na trole-jbuskoj stanici u Jekaterinburgu. Sje}ase da je, vra}aju}i se s posla, tra`iomjesto da se skloni od ki{e i vidioMarinu kako ~eka prevoz. “Bez pitanjasam joj stao pod ki{obran. Tako smo seupoznali i ostali zajedno do danas”,sje}a se Hasib. Na svijet je prvo do{aosin Adis, koji }e nekoliko godina kas-nije postati zara`en tenisom, i k}erkaAdisa, koju stru~njaci, i u Rusiji i una{oj zemlji, nazivaju sportskim~udom, prori~u}i joj blistavu karijerukada je u pitanju ritmi~ka gimnastika.I, {to je najva`nije, iako je ro|ena u

SPORT

54 SLOBODNA BOSNA 10. 1. 2008.

Desetogodi{nja ADISA BJELI], rusko-bosansko ~udo od djeteta, najbolja ritmi~kagimnasti~arka Rusije u svojoj generaciji, ovih dana je sa roditeljima boravila uSarajevu i dogovorila da ubudu}e nastupa pod zastavom Bosne i Hercegovine;

na{i reporteri prisustvovali su jednom njenom treningu i donose pri~u o, gotovoje izvjesno, budu}oj velikoj zvijezdi svjetske ritmi~ke gimnastike

Pi{e

Nedim Hasi}[email protected]

Foto

Mario Ili~i}[email protected]

Sarajlije }e se u aprilu uvjeriti da je djevoj~ica Adisa Bjeli}

Dijete gsa Ur

Dijete gsa Ur

^UDO IZ RUSIJE: Adisa Bjeli} od jeseni }e poha|ati ~uvenumoskovsku Olimpijsku {kolu u kojoj mjesec dana treniranjako{ta tri hiljade eura

Sport.qxd 1/9/2008 4:47 PM Page 54

Page 55: Slobodna Bosna 582

Adisa iz zemlje ~uda

10. 1. 2008. SLOBODNA BOSNA 55

re`im ishrane. No, takav je re`im radadao rezultate, jer je Adisa u posljednje~etiri godine osvojila pet medalja nagimnasti~kim prvenstvima. “Takmi-~enja su organizirana po oblastima iAdisa je najbolja u oblasti kojoj pripa-da Jekaterinburg. Najbolji takmi~arionda idu na dr`avno prvenstvo, gdje seselektiraju ~lanovi reprezentacija.Mo`da je zanimljivo re}i da je oblastJekaterinburg velika kao biv{aJugoslavija i onda je jasno kako je veli-ki uspjeh osvojiti medalju na tomtakmi~enju”, tvrdi Marina Bjeli}. Odjeseni bi Adisa trebala krenuti na~uvenu moskovsku Olimpijsku {kolu.Upitan bi mogao biti samo novac jerse, naime, mjesec dana {kolovanja natoj akademiji pla}a tri hiljade eura.“Novac meni nije problem, plati}ukoliko treba, jer mi je stalo da Adisaima najbolje trenere. A ho}e li uspjeti ukarijeri ili ne}e, to samo Bog zna. Mi}emo dati sve {to je do nas da postaneuspje{na sporta{ica”, dodaje Hasib.

SARAJEVSKISTRU^NJACI FASCINIRANI

Posljednjih nekoliko dana, kolikoje sa svojom porodicom na zimskomodmoru u Sarajevu, Adisa je treniralapod paskom trenera iz kluba ritmi~kegimnastike Bosna. Ve} nakon prvogtreninga prepoznali su njezin talenat iodlu~ili joj uputiti zvani~an poziv zau~e{}e na jakom me|unarodnomturniru, koji }e se u aprilu odr`ati uSarajevu. Adisa bi na ovom turniru,koji je odmah po osnivanju stekaoepitet jednog od najja~ih na svijetu ibio prete~a Svjetskog prvenstva uritmi~koj gimnastici 1989. godine, tre-bala nastupati za Bosnu, {to je prvikorak prije njezinog pozivanja u

Bjeli} najve}i sportski talenat koji BiH trenutno ima!

e gumaUralae gumaUrala

reprezentaciju BiH. Naime, iako joj unjezinom klubu prori~u izniman uspjehna dr`avnom prvenstvu Rusije i samimtim i poziv za rusku reprezentaciju,Adisini roditelji, odnosno, otac Hasib,ipak bi `eljeli da ona nastupa za Bosnui Hercegovinu. “Ve} na prvi pogledjasno je kako se radi o nevjerovatno

talentiranoj djevoj~ici pred kojomje velika karijera. Osim {to posje-

duje izniman talenat, iz njezinihse pokreta vidi kako se sa

njom odli~no radi i taprva trenerska faza

je savr{eno uk-lopljena u njenunadarenost za ovaj

sport”, ka`e AidaHod`i}, trenerica u

KRG Bosna. “Adisaje imala veliku sre}u

da je karijeru po~ela unajboljoj {koli na svijetu

kada je u pitanju ritmika isada je na njoj i njezinim

trenerima da se taj talenatizbrusi i da ona nastupa na

svjetskom nivou.” Hod`i} dodajekako je uvjerena da }e Adisa,

nakon nastupa na turniru u Sarajevu,biti pravo osvje`enje za ovaj sport u

na{oj zemlji. “Prilika je to da je pred-stavimo kao na{u budu}u repre-zenativku. U Adisu zaista pola`emomnogo nade.” Iako Adisa Bjeli} imatek deset godina, njezina sarajevskatrenerica ka`e kako nije za nju ranoda se na nju ra~una kao nabudu}eg ~lana reprezentacije BiH.“Ona je sada u godinama kada setrasira njezina budu}nost. Jedno-stavno, gimnastika je takav sportu kojem se najbolji rezultatiposti`u u mladoj `ivotnoj dobi.Adisin anga`man u reprezen-taciji je ne{to {to bi nam svimamoglo donijeti velike koristi. Zarazliku od BiH, ona radi uuslovima koji su na svjetskomnivou. Rusija je zemlja ogromnesportske tradicije, ali i sa, zarazliku od na{e zemlje, razvi-jenom sportskom kulturom itamo se ni{ta ne prepu{ta

slu~aju, pogotovo kada suovakvi talenti u pitanju. Ukolikose Adisa nastavi ovako razvijati,nije te{ko predvidjeti kako }eimati karijeru dostojnu najve}ihsporta{ica u historiji svjetskeritmi~ke gimnastike.”

PORODICABJELI]:

Hasib, Adisa, Adis i Marina

Sport.qxd 1/9/2008 4:47 PM Page 55

Page 56: Slobodna Bosna 582

Svojim prvim dnevni~kim zapi-som na internetskoj straniciblogger.ba, britanski ambasadoru na{oj zemlji Matthew Rycroftpostao je za sada vjerovatno

najpoznatiji ~lan ogromne zajedniceblogera u Bosni i Hercegovini. Njegoviblogovi, odnosno, dnevni~ki zapisi moguse ~itati na adresi matthewrycroft.blog-

FENOMEN 21. STOLJE]A

56 SLOBODNA BOSNA 10. 1. 2008.

Blog je jedan od najpopularnijih internet fenomena, anjegovi autori u posljednjih su desetak godina postali izvor informacija i alternativa klasi~nim

medijima kakvi su novine i televizija; blogomanija je zahvatila i na{u zemlju, stranica blogger.ba je najposje}enija internetska bh. strana, a njezinomuspjehu doprinose i mnogi dnevnici ~iji su vlasnici

poznate li~nosti

Virtualna zajednica za politi~are, spor

Pi{e

Nedim Hasi}[email protected]

BLOG

Najve}i interfenomen novog

Blog.qxd 1/9/2008 3:44 PM Page 56

Page 57: Slobodna Bosna 582

ger.ba i samo su djeli} od stotina hiljadablogova koje svakodnevno pi{e vi{e od70 hiljada ovda{njih autora. Svojim jeblogom Rycroft tako postao dijelomvjerovatno najve}eg internet-fenomenana{eg doba koji je ve} odavno postao vi{eod obi~nog dnevni~kog zapisa dostupnogsvakome ko u svome domu ili na posluima internet. Blog je najpopularnija inter-netska forma koja nije mimoi{la niti na{uzemlju, posebno nakon {to je krajemnovembra 2004. godine, kreiranjemprvog bh. blog servisa blogger.ba, ovamedijska forma stigla i u BiH.

Rije~ blog se mo`e prevesti kao inter-net dnevnik, {to on u biti i jeste, to je jedin-stven alat koji svakome dozvoljava danapravi svoju internetsku stranicu na kojojbilje`i svoje stavove, iskustva i mi{ljenjakoja su dostupna svakom posjetitelju.

MO]NO ORU@JE USLU@BI DEMOKRATIJE

Historija ka`e kako je prvi blog ikadnapisan prije ~etrnaest godina i to nastranici Scripting News. Od tog su danainternetski dnevnici uzrokovali sudske par-nice, seksualne skandale, zatvorske kazneali i spa{avali `ivote i svoje autore pro-movirali u svjetski poznate knji`evne zvi-jezde. U isto vrijeme, blog je postao imo}no oru`je u borbi za demokratiju.Posebno je popularan postao nakon tero-risti~kih napada na New York, 2001.godine. Blogove uglavnom pi{u i ~itaju~lanovi porodice ili prijatelji, no neki su seuspjeli izdi}i iznad toga i stvoriti karijeruod svojih dnevni~kih zapisa. Kako je s vre-menom rastao, blog je kao nova medijskaforma postao i predmetom analize, pa setako tvrdi kako je on postao sna`nodemokratsko oru`je na kojem svi moguizraziti svoje mi{ljenje i stav, neovisno odku}e u kojoj rade, jer je dinami~na i osob-na autorska forma. Pretra`iva~ Technoratiprati oko sedamdeset miliona blogova di-ljem svijeta. Sude}i prema rezultatima nji-hovog istra`ivanja, dnevno na internetunastane oko 120 hiljada novih blogova, {tobi, prera~unato, zna~ilo da svake sekundenegdje u svijetu nastane vi{e od jednogbloga. Svakoga dana blogeri objave milioni pol ~lanaka ili 17 ~lanaka u sekundi, a {tose govornog podru~ja ti~e, najzastupljeniji

su, o~ekivano, Japanci. Statistika ka`e ikako je kineska glumica i rediteljica XuJinglei naj~itanija blogerica na svijetu saostvarenih stotinu miliona posjeta njezinojstranici. Najstarija je, pak, Australka OliveRiley, ro|ena 1899. godine. Zanimljivo jeda je zahvaljuju}i blogu, 17-godi{nja pros-titutka iz Brazila Raquel Pacheco postalame|unarodna zvijezda. Njezin je blogpostao bestseler a ona progla{ena brazil-skim seks simbolom. Filmski dio pri~epo~eo je {est mjeseci nakon {to se odreklaprostitucije. Tada je po~ela pisati blog nakojemu je detaljno opisivala svoja seksual-na iskustva koja su na njezin blog privuklidesetine hiljada Brazilaca.

OD BUSHA DOAHMADINEJADA

Iako ih na prvi pogled ne ve`e ni{ta,britanska kraljica Elizabeta, predsjedni~kakandidatkinja Hillary Clinton, kubanskilider Fidel Castro te iranski predsjednikMahmud Ahmadinejad ipak imaju ne{to

Internetska blog zajednica

10. 1. 2008. SLOBODNA BOSNA 57

sportiste, diktatore, kurve, pjesnike...

ternetvog doba

BLOGGER.BA: Dom bh. blogera je najposje}enija bh.internetska stranica kojumjese~no posjetivi{e od pola milionasurfera “

Blog.qxd 1/9/2008 3:45 PM Page 57

Page 58: Slobodna Bosna 582

zajedni~ko. Naime, svi su shvatili kako jeva`no neposredno komunicirati sa svojimsljedbenicima, pa svi imaju svoje blogove,kao i video kanale na popularnom YouTubeu. Castro, koji se zbog bolesti naj-vjerovatnije vi{e nikada ne}e vratiti namjesto predsjednika, pomo}u svoje ko-lumne Razmi{ljanja glavnokomanduju}eguspijeva gotovo svakodnevno ostati u ukontaktu s narodom. Blogove imaju mnogeslavne li~nosti, izme|u ostalih popularnibelgijski politi~ar Guy Verhofstadt, koji jena svojoj stranici posjetiteljima u karikaturipredstavljen kao plavi zec, zatim i rediteljMichael Moore, George Soros, predsjednikSAD-a George W Bush, muzi~ar Moby,glumac Jeff Bridges, teniserka AnaKurnjikova, najpoznatiji kuhar na svijetuJamie Oliver... ^ini se, ipak, kako jeAhmadinejad najzagri`eniji ljubitelj inter-neta. Iranski je predsjednik priznao kakosvakodnevno satima surfa mre`om, te da jestrastveni bloger. Zanimljivo je kako je nje-gova retorika na blogu mnogo bla`a negoprilikom javnih istupa, te da ne cenzurirakomentare koje mu {alju ~itatelji njegovestranice. S druge strane, desetine iranskihblogera svakodnevno su `rtve njegovogre`ima zbog izno{enja stavova suprotnihslu`benoj iranskoj politici: mnogi suzavr{ili u zatvoru ili su pobjegli iz zemlje ustrahu od progona. Iranska blogerska zajed-nica, poznata kao Weblogistan, relativno jenovijeg datuma. Za`ivjela je 2001. godine,kada je, u vrijeme naj`e{}e medijske repre-sije, Iranac Hossein Derakhshan postaviona internet instrukcije na farsiju o tomekako pokrenuti blog. Iranci su to jedvado~ekali i blogerska zajednica naglo sepo~ela {iriti te danas broji oko 100 hiljadaaktivnih blogova. Iako su cenzorskemetode sve rigoroznije, prijetnja koju iran-ski blogeri predstavljaju za vladaju}i re`imgotovo je zanemariva. Naime, rasprave nairanskim blogovima rijetko su politi~keprirode. Uglavnom je tu rije~ o kulturnoj,dru{tvenoj i seksualnoj tematici. Mjesto je

to na kojemu se mladi Iranci upoznaju izaljubljuju. Aktivisti za ljudska prava,me|utim, tvrde da se svaka rasprava per-cipira kao prijetnja vlastima.

BLOGERSKI BUM U BiHKada je BiH u pitanju, pravi mali

blogerski bum zabilje`en je od 2004.,kada je pokrenuta blogger.ba, bh. bloger-ska zajednica. S ovom su stranicom sviljubitelji bloga iz BiH kona~no do{li nasvoje i tako postali dijelom pomame zablogom koja je zahvatila cijeli svijet jo{prije desetak godina. Statistika ka`e kakoje blogger.ba najposje}enija bh. internets-ka stranica koju mjese~no posjeti vi{e odpola miliona surfera. Do sada je na ovojstranici 75.041 blogera otvorilo 80.340blogova, a svi blogeri upisali su 1.300.874postova i 6.025.788 komentara. “Jednaburna i te{ka godina za BiH do{la je dosvog kraja. Po~ela je istorijskom presu-dom Me|unarodnog suda pravde u Hagu,

nastavila se dugim i iscrpljuju}im prego-vorima o reformi policije, bilo je tu istrana~kih i me|ustrana~kih kriza, azavr{ila se krizom stvorenom prenagla-{enim reakcijama na neke umjerene mjereVisokog predstavnika. Sre}om to je razri-je{eno, Sporazum o stabilizaciji i pri-dru`ivanju je parafiran, ustanovljena je

FENOMEN 21. STOLJE]A

58 SLOBODNA BOSNA 10. 1. 2008.

Jessica Cutler, 28-ogodi{nja Ame-rikanka, je pod nadimkom The Was-hingtonienne bila autorica zanimljivog blogakoji je opisivao njen burni seksualni `ivot. Utome ne bi bilo ni~ega ~udnog da Jessica nijeradila u administraciji Kongresa, a neke odosoba spominjanih u blogu bili su tamo{njivisokopozicionirani du`nosnici. Njen bloguklju~ivao je opise seksualnih susreta naCapitol Hillu i ostalim mjestima slu`benogWashingtona. Nije se libila pisati i o pru`anjusvojih seksualnih usluga za novac, jer je, kakoje rekla, trebalo ne~im upotpuniti “smije{nu”pla}u od dvadeset i pet hiljada dolara, kolikoje godi{nje dobivala iz Ureda senatora.Njezine iskrene ispovijedi u Washingtonu supostale ekstremno popularne, ~itale su sesvakodnevno i mjesecima prepri~avale.

SEKS I BLOG

Skandal u Washingtonu

MAHMUD AHMADINEJAD I MATTHEW RYCROFT: Iranski predsjednik i britanskiambasador u na{oj zemlji dio su velike svjetske internet porodice

MATTHEW RYCROFT: Na svome bloguzabrinut je za budu}nost BiH i svogomiljenog kluba, londonskog Arsenala

JESSICA CUTLER: Biv{a uposlenicaKongresa postala je, zahvaljuju}iblogu, zvijezda Playboya

Blog.qxd 1/9/2008 3:45 PM Page 58

Page 59: Slobodna Bosna 582

radna grupa za reformu policije, i godinase zavr{ila u pozitivnijem tonu. Kudadalje, i {ta nas ~eka u sljede}oj godini? Dali }e biti jo{ kriza, ili nas ~ekaju svjetlijidani?”, napisao je u svom posljednjempostu Matthew Rycroft, britanski amba-sador u na{oj zemlji. Rycroft je jedna odnajpoznatijih li~nosti koje imaju svojustranicu na blogger.ba. No, zanimljivo jekako biti najpoznatiji ne zna~i imati i naj-posje}eniju stranicu. Jedan od naj~itanijih

bh. blogova naslovljen je sa bore oko o~ijui stranica je nekada{njeg borca ArmijeBiH, koji pi{e o do`ivljajima iz rata itvrdi: “Tema nije popularna, ali mo`da }eneko da pro~ita neku od pri~a koje }uovdje napisati. Sudbina sli~nih mojoj biloje na hiljade, tako da nisam nikakav izuze-tak ili heroj. Bio sam mlad i lud i nisamimao ni{ta izgubiti osim golog `ivota.” Sdruge strane, knji`evni blogovi, popularnonazvani litblogovi, postali su omiljeni

me|u neafirmisanim piscima {irom svije-ta, a u novije vrijeme sve vi{e i me|u afir-misanima kojima je ovo mogu}nostdodatne promocije na internetu. Sli~na jesituacija i u na{em regionu, hrvatski i srbi-janski izdava~i ve} se uveliko bave ovimfenomenom, dok blogomanija jo{ uvijeknije u tolikoj mjeri zahvatila na{uknji`evnu scenu. Ipak, da se ne{to kre}epokazuje i slu~aj pjesnika SemezdinaMehmedinovi}a, koji je pro{le godine uSarajevu pokrenuo novu izdava~ku ku}u,nazvanu Ajfelov most. Zanimljivo je da naoficijelnoj stranici ove ku}e, za koju pi{uMiljenko Jergovi}, Ivan Lovrenovi} iMuharem Bazdulj, postoje linkovi na blo-gove u vlasni{tvu ovih autora. U susjed-stvu je, naravno, situacija umnogome

druga~ija. U Hrvatskoj je,tako, do sada ukori~eno neko-liko pri~a koje su blogeri pisalina svojim stranicama. Ta~nije,{est samostalnih autorskihizdanja blogera, kao i dvazbornika pri~a sa blogova. Uknjizi Blog pri~e Davor[i{ovi}, knji`evni kriti~ar ali isam bloger, sakupio je 53najbolje pri~e blogera, koje jeza na{u zemlju objavila izda-va~ka ku}a Zoro. “Prvi put u

ovom regionu neko je objavio sakupljene

blog pri~e. Ve}ina autora nije otkrila svojpravi identitet. Ima tu dobrih pri~a. Sobzirom na prisutnost blogova u svijetu imogu}nosti koje blog pru`a, mislim da jeto pozitivno”, kazao je nakon objavljiva-nja blogerskih naslova Samir Fazli},direktor Zoroa za BiH. Sli~na situacija je uSrbiji, gdje blogove pi{u brojne istaknuteli~nosti iz javnog i kulturnog miljea, me|ukojima su i Biljana Srbljanovi}, SvetozarCvetkovi}, Bojana Maljevi}...

Internetska blog zajednica

10. 1. 2008. SLOBODNA BOSNA 59

Perezhilton.com ispo~etka je bio samojedan iz mno{tva tra~erskih blogova, a danasje jedna od naj~itanijih internet stranica nasvijetu. Sa nevjerovatnih 32 miliona posjetasedmi~no, njegov tvorac postao je jedna odnajve}ih zvijezda interneta, lationoameri~kihomoseksualac koji je karijeru izgradio nabrutalnom vrije|anju slavnih osoba. Njegovrat s Britney Spears grani~i s patolo{kommisijom uni{tavanja `ivota, stoga nije ~udoda je Paris Hilton, jedna od njegovih starijihmeta i inspiracija za ime cijelog bloga, vrlobrzo na{la na~in da se sprijatelji s njim i takoizbjegne kritike. Perez Hilton zapravo jeMario Armando Lavandeira, 30-godi{njakiz Miamija kubanskog porijekla. MagazinThe Insider prozvao je njegov blog “najomra-`enijim web siteom u Hollywoodu”, no pos-jete su i dalje astronomske - navodno je 30.jula 2007. site zabilje`io rekordnu posje-}enost od 8,82 milijuna posjeta u jednomjedinom danu. Perez je danas gotovo slavnijiod slavnih o kojima pi{e. Fergie ga je opje-vala u pjesmi Pedestal a po~ast mu je odanai u tv seriji Dirt, gdje je glumio sebe.

PEREZ HILTON

No}na mora Hollywooda

Mario Armando Lavandeira

RAQUEL PACHECO ALIAS BRUNA: Ispovijedi nekada{nje prostitutke postale su pravi hit u Brazilu; zahvaljuju}i blogu ovaje djevojka postala knji`evna zvijezda u svojoj zemlji ~ije se knjige prodaju u tira`ima od vi{e stotina hiljada primjeraka

Blog.qxd 1/9/2008 3:45 PM Page 59

Page 60: Slobodna Bosna 582

Me|u studentima koji su 1929.godine polagali zavr{ni ispitna Sorboni bili su mladi} idjevojka koji }e narednihdecenija svojim idejama

revolucionarizirati svjetsku filozofiju iknji`evnost. Masne kose i lo{ih zuba, onnije bio neko u koga su se `ene zaljublji-vale na prvi pogled, ali mu je smisao zahumor bitno pove}avao popularnost. Onaje bila odgojena u strogoj katoli~kojporodici gdje se do iznemoglosti molilo,kle~alo i sa osudom gledalo na sve {toizdaleka mo`e podsjetiti na grijeh. Ne-po{tivanje dru{tvenih konvencija znalo seplatiti `ivotom. Bila joj je dvadeset i

jedna godina i bila je najbolja studenticaod svih svojih vr{njaka. Njegovi rezultatiispita bili su najbolji, ona je bila natre}em mjestu. Ali biografi obi~no pre{uteda je u tom trenutku bila tri godine mla|aod svog budu}eg ljubavnika. Zavr{etakstudija bio je ujedno i po~etak jedne odnajintrigantnijih ljubavnih veza dvadese-tog vijeka, veze izme|u majke modernogfeminizma Simone de Beauvoir inobelovca Jeana Paula Sartrea.

PREZIR PREMA BRAKUSartre je Simone uskoro ponudio brak,

ali kako je raskrstila sa svojim porijeklom,vjerom i odgojem, Simone je tako odbila ibra~nu ponudu, smatraju}i brak malo-gra|anskom institucijom. Iako nikad nisu`ivjeli zajedno niti su se vjen~ali, a sve vri-jeme su imali ljubavne i seksualne odnosei sa drugim ljudima, Simone i Sartre su nasvoj poseban na~in bili iznimno vezani

preko pedeset godina. Nakon njegovesmrti Simone je objavila neke prepiske izkojih je postalo jasno da je i njih dvojeizjedala ljubomora, te da su znali biti vrlozajedljivi jedno prema drugom. (Simonega je jednom prilikom optu`ila da sezaljubljivao isklju~ivo u lijepe i atraktivne`ene, {to ga je prili~no poni`avalo u njenimo~ima). Me|utim, ni{ta nije uspjelonaru{iti imid` ovog para kojem su francus-ki mediji dali nadimak “Fred i Gingerfrancuskog egzistencijalizma”.

Svojom knjigom iz 1949. Drugi pol opolo`aju `ena kroz historiju Simone deBeauvoir postavila je temelje modernogfeminizma. Nazivaju}i `ene “drugimpolom” ona je izrazila kritiku ukorijenje-nog shvatanja prema kojem su `enezapravo nedovr{eni i nesavr{eni mu{-karci. Svojom tvrdnjom “`enama se nera|amo, nego postajemo” Simone deBeauvoir je prva uvela razlikovanje roda i

100. OBLJETNICA RO\ENJA

60 SLOBODNA BOSNA 10. 1. 2008.

Devetog januara navr{ilose stotinu godina odro|enja francuskespisateljice i filozofkinjeSIMONE DE BEAUVOIR;ova obljetnica obilje`ava se{irom svijeta, a pored podsje}anja na njena vrlozna~ajna djela u `i`ijavnosti se opet na{ao injen privatni `ivot; Simoneje ru{ila dru{tvene tabue,sa nobelovcem Sartreomupra`njavala “otvorenibrak”, lumpovala popari{kim kafanama,uni{tavala se alkoholom idrogama, otvoreno govorilao svojoj biseksualnosti i nakraju ostala upam}ena kaoautorica “Drugog pola”,temeljne knjige modernogfeminizma

Pi{e

Adisa ^[email protected]

“@enama se ne ra|amo, nego pos

BESMRTNA BUNTOV

BEZ KOMPROMISA: Zarad svojefilozofije i knji`evnosti Simonede Beauvoir se odrekla braka,

porodice i maj~instva

Adisa Simone.qxd 1/8/2008 7:05 PM Page 60

Page 61: Slobodna Bosna 582

pola, sugeri{u}i kako je pol dru{tvenikonstrukt. Iako je nedvojbeno bila jednaod najuticajnijih filozofkinja 20. vijeka isvoju karijeru posvetila intelektualnom imentalnom osloba|anju `ena, ona samabila je vrlo vezana za svog ljubavnika.Jednom prilikom je ~ak, {to je te{kozamislivo za jednu feministicu, rekla dajoj je veza sa Sartreom najve}i uspjeh u`ivotu!?

Njihovi savremenici pamte kako suJean-Paul i Simone podsticajno djelovalijedno na drugo: u dugim me|usobnimrazgovorima provjeravali su svoje teze,jedno drugom davali na ~itanje svojerukopise i strastveno se dopisivali. Ljudisu ih obo`avali zato {to su izgledali kaoljudi koji dosljedno i beskompromisno`ive svoju filozofiju. Bili su seksualnonesputani, a svoju zajednicu nazivali suporodicom. “Sartre i ja - tto je osmoza”,znala je re}i Simone.

U zrelijim godinama ~esto su me|usvojim studenticama birali one posebnodarovite i uzimali ih u svoju za{titu. Vo-dili bi ih u kino, pozori{te, razgovarali snjima i upoznavali ih sa svojim dru{tvom,a na kraju bi jedno od njih dvoje, ili ~estooboje, zavr{avalo u seksualnoj vezi sasvojom {ti}enicom. Simone sama nikadanije rodila dijete i tvrdila je kako jemaj~instvo samo vje{t na~in da `enuzadr`i{ u ropstvu. Svoje vrijeme, pa`nju iljubav ona je posvetila svojim knjigama(Go{}a, Krv drugih, Svi su ljudi smrtni,Mandarin, Uspomene dobro odgojenedjevojke...)

ROPSTVO MAJ^INSTVA

Jean-Paul je umro 1980. a Simone gaje nad`ivjela {est godina. Me|utim, predkraj `ivota se nemilosrdno uni{tavala al-koholom i amfetaminima. Sahranjena jena pari{kom groblju Montparnasse u istugrobnicu sa Sartreom.

Od zlatnih godina dvojca Sartre-DeBeauvoir pro{le su decenije, ali i danasnjihova veza, nekonvencionalni na~in`ivota i neprolazna filozofska i knji`evnadjela uzbu|uju ljude. Simone de Beauvoiri njeno djelo predmet su brojnih istra`i-vanja i knjiga, a njena `ivotna pri~a je uvi{e navrata ekranizirana.

Francuzi su joj na razne na~ine odalipo~ast, a ove jubilarne godine posebno suse potrudili. Ovih dana u Parizu se odr-`ava velika nau~na konferencija na kojojsvjetska feministi~ka krema raspravlja odjelu Simone de Beauvoir. Funkcioneripari{ke gradske uprave za Novu godinusu slali ~estitke sa citatima iz njenih knji-ga, a po slavnoj spisateljici je nazvan inajnoviji pje{a~ki most na Seni.

Simone de Beauvoir, majka modernog feminizma

10. 1. 2008. SLOBODNA BOSNA 61

@enama se ne ra|amo, nego postajemo.

I najprosje~niji mu{karac se kad gauporedi{ sa `enama osje}a kao polubog.

Ovaj svijet je oduvijek bio mu{ki, aod svih obja{njenja za{to je to tako,nikada nije dato ni jedno prikladno.

Rije~ ljubav nema isto zna~enje zaoba pola i to je jedan od razlogaozbiljnog nerazumijevanja koje ihdijeli.

Po`ivi{ li dovoljno dugo vidje}e{ dase svaka pobjeda pretvara u poraz.

Svako tla~enje na kraju izazove rat. Ku}ni poslovi su kao Sizifove mukezato {to se ponavljaju ubeskona~nost: o~i{}eno se isprlja,isprljano se o~isti i tako unedogled.

Danas promijeni svoj `ivot, ne kockajse sa budu}no{}u, djeluj odmah,bez odlaganja.

Biti tvrdoglav pred nepremostivompreprekom zna~i biti glup.

I homoseksualnost je u su{tini jednako ograni~avaju}a kao i heteroseksualnost: bilo bi idealnovoljeti sva ljudska bi}a, bez straha,suzdr`avanja ili prinude.

DESET NAJPOZNATIJIHCITATA

Iz peraSimone deBeauvoir

postajemo!”

TOVNICA

1980.: SlomljenaSimone na Sartreovoj sahrani u Parizu

SEKSUALNE SLOBODE: Simone nikadnije krila svoje biseksualne sklonosti

1952.: Sartre i Simone u kafani saprijateljima, bra~nim parom Vian

Adisa Simone.qxd 1/8/2008 7:06 PM Page 61

Page 62: Slobodna Bosna 582

SLAVNI MEKSIKANAC

62 SLOBODNA BOSNA 10. 1. 2008.

ALFONSO CUARÓN,ro|en u Meksiko Sitiju1962., jedan je od najzna~ajnijih rediteljadana{njice; ovajMeksikanac, rediteljkultnog filma “I tvojumamu tako|er”, razgovarao je sa na{omsaradnicom o politiciGeorgea W. Busha, stanju “kolektivnog{oka” i novih ratova,pripremi ~etiri filmskaostvarenja koja }e potpisati kao scenarista i reditelj...

ALFONSOCUARÓN REDITELJ IFILOZOF

ALFONSOCUARÓNREDITELJ IFILOZOF

Ne ~itam romane koje ekranizujem jer se bojim da bih

Foto: REUTERS@ELIOSAM BITI

ASTRONAUT:Alfonso Cuarón

Kuaron.qxd 1/8/2008 4:47 PM Page 62

Page 63: Slobodna Bosna 582

On je prvu kameru dobio zadvanaesti ro|endan i od nje sevi{e nije odvajao, snimaju}i sve{to su mogle da vide njegoveo~i. Sre}om, jer da nije postao

reditelj, meksi~ki autor Alfonso Cuarónbio bi, kako ka`e, astronaut! Samo je za tedvije stvari, tvrdi, bio zainteresovantokom djetinjstva.

Cuarónov kratki boravak na 48. film-skom festivalu u Solunu, na kojem su muodate sve zaslu`ene po~asti (primio jenagradu Zlatni Aleksandar za doprinossvjetskom filmu, odr`ao je izvanrednoposje}enu master klasu i predstavio sekao producent filma Godina nokta, koji jere`irao njegov sin Jonas Cuarón), iskoris-tili smo i za ovaj intervju.

BRZA I RACIONALNAAKCIJA

Da li je film Doktrina {oka snimljeni pod uticajem anga`ovanih dokumen-taraca kojima se posljednjih godinaogla{ava Michael Moore kritikuju}ipolitiku Georgea W. Busha?

Mo`da je umjesto pod uticajembolje re}i pod impresijom koju su namene ostavljali filmovi Michaela Moo-rea. Me|utim, za razliku od Mooreovih,moj film je manje doslovan u poruka-ma. ^injenica je da na Bushu le`i ogro-man dio krivice za situaciju u kojoj svi usvijetu danas `ivimo. Me|utim, smatramda je fer re}i i da je poslije 11. septembrapoliti~ka dezorijentacija uzela velikogmaha i zavladala svugdje, pa nisam sigu-ran da je za to krivac isklju~ivo gospodinBush. ^isto sumnjam da }e sve automatskibiti “fantasti~no i divno” ~im on ode svlasti. Stvari su mnogo komplikovanije idelikatnije.

Niste ba{ preveliki optimista?Trudim se da budem realan. Na{a

planeta, a ne samo Amerika, u stanju jekolektivnog {oka, novih ratova, teror-isti~kih napada i, sve vi{e, prirodnihkatastrofa. Sve to zahtijeva brzu i ra-cionalnu akciju, ina~e bi se zaista moglodogoditi da nam budu}nost bude crna.

Kako je do{lo do saradnje izme|uVas i Naomi Klein?

Naomi Klein bila je odu{evljenaDjecom ~ovje~anstva (Potomci) i po{to jezavr{ila knjigu, zamolila me da za njunapi{em predgovor. Kada sam pro~itao

knjigu, nazvao sam Naomi i rekao joj dabih prije napisao filmski scenarij negopredgovor, smatraju}i da je materijalveoma sna`an i da ga konzumentimatreba ponuditi na odgovaraju}i na~in.

STRAST ZA FILMOMPrije ovog kratkometra`nog

filma, 2006. ste snimili i petominutnisegment omnibusa Paris, je t’aime.Kratki metar je podjednako izazovan?

Nije lo{e s vremena na vrijemeeksperimentisati u formi, snimati ne{toza sopstvenu du{u, upu{tati se u ne-obi~ne niskobud`etne projekte i u pro-dukcionom i u autorskom smislu.

Stvarala~ka zadovoljstva sve ~e{}edijelite i sa sinom Jonasom koji jeu~estvovao u nastanku Doktrine {oka, a~iji ste dugometra`ni igrani film Godinanokta, vi|enog i nagra|enog u konkuren-ciji Solunskog festivala, potpisali kaoproducent?

Jonas je impresionirao Naomi Kleinsvje`im idejama, izme|u ostalih i onomda Doktrinu {oka treba distribuirati prekointerneta. Ja se toga nikada ne bih sjetio,jer sam do skora bio potpuno “kompjuter-ski nepismen”. Tek nedavno sam otvorioe-mail adresu. Jonas je do sada snimio trikratka filma, a svoj debitantski, dugome-tra`ni igrani film potpisuje kao scenarista,reditelj, monta`er i koproducent. On imadvadeset i ~etiri godine i trenutno jeveoma u`ivljen u ulogu reditelja, a ja nepoku{avam od toga da ga odvratim. Nevidim za{to bih, kada sam i ja u njegovimgodinama imao ogromnu strast za film. Idanas je imam.

Nedavno ste izjavili da ne ~itateromane koje filmski ekranizujete. Niste~itali ni Potomke ni Harryja Pottera?

Nisam, jer se uvijek bojim da bih~itanjem romana potpao pod uticaj vizijenjihovih autora. Ukoliko samo ~itamadaptirani scenarij, poredam scene u glavi

Ko se politike la}a - lakukara~a

10. 1. 2008. SLOBODNA BOSNA 63

Razgovarala

Dubravka Jovanovi}

da bih mogao potpasti pod uticaj vizije njihovih autora

SAM SVOJ MAJSTOR:Smatram da trebada kontroli{emsvoje filmove, da sam pi{em scenarije ili ih sam odabiram iprilago|avam...

Foto: REUTERS

Kuaron.qxd 1/8/2008 4:48 PM Page 63

Page 64: Slobodna Bosna 582

i stvaram sopstvenu viziju toga kako filmtreba da izgleda.

ROMANTI^NAFANTAZIJA

Objavljena je i nova knjiga oHarryju Potteru, pa me interesuje da li}emo Vas ponovo vidjeti kao rediteljafilmske verzije?

Dvije godine koje sam proveo snima-ju}i tre}i film iz serijala, Harry Potter -zatvorenik iz Azkabana, bile su mo`da inajbolje godine mog `ivota, te ne bihimao ni{ta protiv jo{ jedne ekranizacije.Uostalom, J.K. Rowling je jo{ tada reklada sam nesvjesno “predvidio” mnogedoga|aje iz njenih budu}ih knjiga.

Poznati ste po dugim kadrovimakoje snimate {irokougaonom kamerom uneprekidnom pokretu, ali se ~ini da ste ufilmu Potomci oborili sopstveni rekorddesetominutnom akcionom scenom u jed-nom kadru?

Kadar o kojem pri~ate snimali smo~etrnaest dugih i napornih dana, uz punoizazova i na op{te zgra`avanje produce-

nata iz holivudskog Universala. Dok suoni grizli nokte, ja sam prili~no u`ivaoposmatraju}i kako se glumci snalaze.

Ovakva vrsta slobode nijebeskona~na, {to se pokazalo i stalnimpoku{ajima velikih studija da interveni{u uVa{ rad. Da li je i to razlog {to ste “okrenulilist”, uzeli producentsku i autorsku kon-trolu u svoje ruke i najavili nekoliko novihameri~ko-mmeksi~kih projekata?

Jeste. Smatram da treba da kontro-li{em svoje filmove, da sam pi{em sce-narije ili ih sam odabiram i prilago|avam,da re`iram i produciram, a ne da mi samodostavljaju “gotove ponude”, uslovljava-ju}i projekte, na ku}na vrata. Trenutnoradim na nekoliko projekata koje }upoku{ati realizovati u naredne dvije do trigodine. Jedan je o nasilnom studentskombuntu 1968. u Meksiku, drugi je o vijet-namskom veteranu koji krstari zemljomna biciklu u poku{aju da povrati tijelopreminule sestre, a tre}i je romanti~nafantazija. Postoji jo{ jedan, za sada jo{uvijek neimenovani projekat do kojeg mije posebno stalo, jer je rije~ o mom sce-nariju, drami jedne porodice tokom 1971.koja bi bila snimana u Meksiku. To je sve{to u ovom trenutku smijem i mogu davam ka`em.

SLAVNI MEKSIKANAC

64 SLOBODNA BOSNA 10. 1. 2008.

San o nebeskim visinama ipak je zamijenjen realizacijom film-skih snova. Nije i{lo bez muke, jer je mladi Alfonso Cuarón ponagovoru (~itaj insistiranju) majke morao studirati i filozofiju para-lelno sa re`ijom. Ljubav prema filmu bila je ja~a i vodila je dalje, ~akdo Hollywooda. Po{to je na Filmskom festivalu u Torontu vidio Cua-rónov debitantski film - Ljubav u doba histerije (1991.), legendarniSydney Pollack uru~io mu je pozivnicu za “Fabriku snova”.

Put do holivudskog trona Cuarón je prvo prokr~io nagra|ivanombajkom Mala princeza (1995.), a potom i Velikim o~ekivanjima(1998.) sa Gwyneth Paltrow, Ethanom Hawkeom i Robertom De

Nirom u glavnim ulogama, ali je pravi bum nastao kada je snimiokultni film I tvoju mamu tako|er, koji je imao na stotine milionagledalaca {irom svijeta. Ostalo je poznato, Cuarón je i reditelj fil-

mova Harry Potter - zatvorenik iz Azkabana i Djeca ~ovje~anstva(Potomci), a sve ~e{}e se potpisuje i kao producent. Izme|u osta-log, i filmova poput Atentata na Richarda Nixona sa Seanom

Pennom i Panovog labirinta Guillerma del Tora.U septembru pro{le godine, na Venecijanskom festivalu, zajed-

no sa sinom Jonasom, predstavio je uzbudljivi i uznemiruju}i{estominutni politi~ki dokumentarac The Shock Doctrine: The Riseof Disaster Capitalism (Doktrina {oka), koji je nastao premaistoimenom antiglobalisti~kom knji`evnom pamfletu poznatekanadske novinarke Naomi Klein, u kojem je autorka skrenulapa`nju na globalnu politi~ku ekonomiju koja ve} decenijama provo-di {ok-terapiju zarad kontrole i profita, mijenjaju}i tako li~nu kartu~ovje~anstva.

FILMSKI SNOVI

Biografija Alfonsa Cuaróna

NOVE FORME: Nije lo{e s vremena na vrijeme eksperimentisatiu formi i u produkcionom i u autorskom smislu “

KULTNI MEKSI^KI FILM: Scena iz filma I tvoju mamu tako|erDVIJE GODINE NA SNIMANJU TRE]EG DIJELA SERIJALA:Scena iz filma Harry Potter - zatvorenik iz Azkabana

Kuaron.qxd 1/8/2008 4:48 PM Page 64

Page 65: Slobodna Bosna 582

Oglasi.qxd 1/9/2008 3:47 PM Page 65

Page 66: Slobodna Bosna 582

“Avion Montenegroerlajnza pogodio jehitac ispaljen iz vatrenog oru`ja sino} oko21.30 prilikom slijetanja na aerodromPodgorica. Hitac je pogodio repni dio aviona, ao{te}enje je primije}eno prilikom rutinskogtehni~kog pregleda letjelice. Zbog o{te}enjaFoker 100 je bio prizemljen 20 sati na pod-gori~kom aerodromu.

Avion je pogo|en dok je letio na linijiLjubljana - PPodgorica. Uprava policije danas senije ogla{avala povodom ovog incidenta. PilotMili}, koji je upravljao pogo|enim avionom,apelovao je da se ne {enlu~i prilikom praznovanja.U Crnoj Gori je na snazi zakon o zabrani no{enja iupotrebe vatrenog oru`ja na javnim mjestima, alise ti zakoni kr{e, posebno prilikom slavlja”, pisaloje u bo`i}nim izdanjima crnogorskih novina.

Ono “sino}” iz teksta odnosi se na ve~eBadnjeg dana, kada ljudi u ruku kojom se krsteuzimaju sprave za ubijanje i ispaljuju metke unebo, put Boga kojega, njega i njegovog sina, tove~e slave.

To ve~e zvao me je prijatelj iz Podgorice.Zaklju~ao sam se u kupatilo, rekao je, sav upanici. Nikada nisu ovoliko pucali, rekao je jo{.Ispri~ao mi je da ~itav grad odjekuje odeksplozija i pucnjeva. On stanuje u soliteru, nadesetom spratu. Prije neku godinu, metak ispaljenu vazduh ubio je dijete gore, u njegovomkom{iluku. Neko je slavio svadbu. Metak jeudario u plafon i zario se djetetu u mozak.Prijatelj je iskoristio poznanstva koja ima idobio je takozvane ~elne ljude podgori~ke poli-cije. ^ujete li vi koliko se puca, pitao ih je,znate li vi da je {enlu~enje zakonom zabranjeno?A {ta }emo im mi, takvi su obi~aji, rekli su mu.Koji sat nakon tog razgovora, metak je pogodioavion nad Podgoricom.

I ove godine sam imao tu nesre}u da pro~itamneke od ~estitki koje su ljudi mobilnim telefonimajedni drugima slali, {ire}i tako rije~ima podlost imr`nju. Ti ljudi kao da nikada nisu ~itali ni{tadrugo osim Mein Kampf. Ni u trenucima najra-dosnijeg slavlja, Srbo-Crnogorci ne zaboravljajuna bra}u muslimane. Neke od SMS bo`i}nih~estitki izra`avaju nje`nu ljubav prema kom{ijidruge vjere, uz puno uva`avanje razli~itosti i nje-govih obi~aja. Ka`e ovako (tekst prenosim inte-gralno, sa stilskim i pravopisnim bravurama auto-ra, takozvanog Narodnog pjesnika):

Krsticu se ko i prije, jer moj niko klanjo nije!Cuvam obraz roda svoga,nemam gazde osim BOGA!Tri bozicna nedam dana

za stotinu ramazana!Do smrti cu ostat isti,pozdravlja te SRBIN cisti...MIR BOZIJI HRISTOS SE RODI. SRETAN BOZIC

Neke poruke doti~u se aktuelnih politi~kihzbivanja. Na lucidan na~in, svojstvenna{im narodima, pjesnik se osvr}e na

dana{nji trend nametnutog takozvanogSuo~avanja sa pro{lo{}u. U pjesmi, koja je isvojevrsni komentar pitanja zlo~ina i kazne(tekst otvoreno polemi{e sa Dostojevskim injegovom tezom da tek priznanje i kaznezlo~incu donose olak{anje), Narodni pjesnikizra`ava i svoj neprijateljski stav spram suda uHaagu, kao i jasan prezir prema konceptuovozemaljskih sudova i pravde. Sudija i prav-da su na nebu, zna Narodni pjesnik. A tamo je,njemu uz nogu, i na{, kako je rekao mitropolitAmfilohije, “izabrani hri{}anski rod”, odnosno“nebeski srpski narod koji ~uva Istinu, stradazbog Istine i ima zadatak da tu Istinu nametnedrugima”, kako su i ovoga Bo`i}a saop{tavalipravoslavno-pjesni~ki nastrojeni rodoljubi.^ekajte, pitamo se sada, o kakvim izabranimrodovima i izabranim narodima u hri{}anstvumo`e biti rije~i, kada Pavle u Galatimaposlanici lijepo ka`e: “Jer koji se god u Hristakrstiste, u Hrista se obukoste. Nema tuJevrejina ni Grka, nema roba ni gospodara,nema mu{koga roda ni `enskoga; jer ste vi svijedno u Isusu Hristu.” No o tome, drugi put. Zasada, evo predivnih stihova obojenih bo`i-}nom blago{}u, pra{tanjem i ljubavlju.

Iz smetova i mecave, brat poruku bratu kiti,dje no samo vuk i hajduknocas smiju zanociti.

Mozda ce me posjetiti Karadzicu vitez brale,il na konak s gardom svratitMladic Ratko generale.

Pa te zovem da nam dodjes iz daleka mio brate,jer ovaki sokolovicesto puta misle na te.VAJISTINU SE RODI

Nasuprot srbo-crnogorskih bo`i}nih~estitki kolja~ke provinijencije, stoji jednacrnogorska ~estitka poltronske provinijencije.

Balkanska rapsodija

66 SLOBODNA BOSNA 10. 1. 2008.

Pi{e

Andrej Nikolaidis

U Nik{i}u su,ka`u, partizanisvojevremenoorganizovali

spektakularanperformans:

sahranu Boga.Momci sa

petokrakama na~elu doslovce su

shvatiliNietzschea. Bogje mrtav, primilisu k znanju. A

mrtvoga, makari Boga, valja

sahraniti

BO@I] JE, BO@I] JE, PUCAJU PRANGIJEPravoslavno-pjesni~ki nastrojeni rodoljubi

Andrej.qxd 1/9/2008 11:12 PM Page 66

Page 67: Slobodna Bosna 582

Podgori~ke Vijesti su objavile porukukoju je sa svog telefona slao jedan odfunkcionera vladaju}e Demokratskepartije socijalista. Poruka priziva Drugidolazak: ali ne Hristov, nego Milov. Nakoncu, pjesnik \ukanovi}a izjedna-~ava sa Isusom, i opisuje plamen“Milovog badnjaka”. Ka`e ovako:“Badnje ve~e tiho pada/sva se CrnaGora nada/Ro|enje se Hrista slavi/bad-njak da se pred oltar stavi./Da namsunce opet grije/da se na nas Bog nas-mije./Da nam vrati majsku zoru/iuzdigne Crnu Goru/da nam pru`i sjememira/i vrati nam glas pastira./Da se

Bo`ja rije~ prihvati/da se MILO namavrati/da se vrati i da ka`e/da se svako ssvakim sla`e./Ministri da se neglade/no da tr~e i da rade./Da nas Milosve povede/do pobjede da do-vede./Badnjak Milov no}as gori/sretanBo`i} Crnoj Gori!”

Tako crnogorski vrli hri{}ani,“izabrani rod”. Tako oni, a ovako Pavle,opet Galatima: “Idolopoklonstvo,~aranja, neprijateljstva, sva|e, pakosti,srdnje, prkosi, raspre, sablazni, jeresi,zavisti, ubistva, pijanstva, `deranja, iostala ovakova, za koja vam naprijedkazujem, kao {to i kazah naprijed, da

oni koji takova ~ine ne}e naslijediticarstva Bo`ijeg.”

U Nik{i}u su, ka`u, partizani svo-jevremeno organizovali spektakularanperformans: sahranu Boga. Momci sapetokrakama na ~elu doslovce sushvatili Nietzschea. Bog je mrtav, primilisu k znanju. A mrtvoga, makar i Boga,valja sahraniti. Okupili su se, stoga,dobri ljudi i u zemlju polo`ili praznikov~eg. Zatrpali humku i zalelekali, dadostojno o`ale pokojnika.

Dana{nja Crna Gora odbacila jekomunizam, i s obje ruke prigrlilaono {to joj je SPC predstavila kao

hri{}anstvo. Boga vi{e ne sahranjuju,ali kao da se trude da ga, kakvim{enlu~kim metkom, pogode gore nanebesima. ^udan je odnos ovoga naro-da prema nebu: kao da se trude ubitiBoga u njemu. Ovaj narod za Bo`i}lo~e, urli~e, puca i mrzi. Na Bo`i} onpu{ta mr`nju iz srca, da poleti slobod-no, kao le{inar oslobo|en iz kaveza. Nasvaki Bo`i}, ovdje se mrcvari i zlostavljaHrist. Na svaki Bo`i}, ovdje kao da seotvori Pakao: ova se zemlja pretvara uGolgotu, gdje }e on opet biti razapet,dok svuda naokolo gore paganskeloma~e oko kojih stoje ljudi kojiispaljuju metke u Nebo.

10. 1. 2008. SLOBODNA BOSNA 67

Jedno treba biti jasno: ono sa ~imeovdje imamo posla nema ni{ta sah r i {}ans t vom. U p i t an ju j e go lodivlja{tvo i najodvratnija zloupotrebavjere, koja se koristi kao alibi za ispolja-

vanje onog naj`ivotinjskijeg {to

ovda{nji ljudi u sebi uspijevaju prona}i.Ovim bi ljudima, za njihovo dobro, treba-lo zabraniti da slave Bo`i}, ~ak i dapominju Boga. Jer kad se ovda{nji~ovjek pozove na vjeru i Boga, zna{ daje naumio po~initi kakvo zlo.

GOLO DIVLJA[TVO...

... i najodvratnijazloupotreba vjere

Balkanska rapsodijaIlu

stra

cija

: BRA

NCAG

LION

I

Andrej.qxd 1/9/2008 11:14 PM Page 67

Page 68: Slobodna Bosna 582

KNJI@EVNA KRITIKA: Roman Marsele[unji} “Puno pozdrava s Mjeseca” (KUD

France Pre{ern, Ljubljana, 2007.)

LJUBI] IZ DIJASPOREPi{e: Adisa ^e~o

Dijana je Mostarka na Manhattanu, nezadovoljna svojimljubavnim `ivotom i poslom bibliotekarke u malom muzeju.Jednog dana sre}e De~ka, ljubav iz mladih dana, koji je uAmerici napravio zavidnu spisateljsku karijeru. De~ko je bogat,ugla|en i uspje{an, ali taman kad se stara strast po~ne ponovorazbuktavati, pojavljuje se njegova ljubavnica Tatjana, izdanakruske mafija{ke porodice. I ta prepreka bi bila prevazi|ena daDijana ne sretne Zorana, uspje{nog mostarskog novinara kojemse divila godinama. Zoran je o`enjen i neobi~no odan supruzi, alise on i Dijana upu{taju u ljubovanje putem sms-a.

Marsela[unji} napisalaje `anrovski vrlokorektan ljubi} ukojem su nabroju svi potreb-ni sastojci:`ivopisni likovi(ljepotice, zvi-jezde, boemi,mafija{i),ljubavni zaplet,prepreke ost-varenju ljubavi ineizostavni hepi-end. Zanimljiv jemilje kojemlikovi romanapripadaju: bh.dijaspora u NewYorku, gradubajkovitihuspona iko{marnih pado-va. Posebnu ~arromanu dajuprikazi njihovog`ivota: mostarskimangupi postajuburzovnime{etari, a biv{etelevizijske zvi-jezde nezaposleni probisvijeti. I kod Marsele [unji} prisutan je~est motiv iz emigrantske knji`evnosti: rezigniranost ljudi koji sunekad bili “neko i ne{to” a u novoj se sredini moraju nanovodokazivati.

Likovi nose te{ko breme ratnog iskustva, granatiranja, logora,izgnanstva... Autorica je ovim kontrastom ratni Mostar - `ivopis-nost New Yorka poku{ala svom romanu dati dodatnu te`inu i izd-vojiti ga od tipi~nih `anrovskih {e}erlama. To joj je skoro i uspjelo,posebno u epizodama sa prijateljicom [ejlom, `rtvom silovanja, alive}ina politi~kih pasa`a ostaje na nivou pomalo otrcanih fraza ospoju istoka i zapada, zlatnom dobu Jugoslavije i ludilu rata kojese pojavilo iznenada i niodkud.

Roman Puno pozdrava sa Mjeseca, za~injen egzoti~nimlokacijama, slatkastom nostalgijom i stidljivim seksom, dopa{}ese ljubiteljima so~nih ljubi}a sa sretnim zavr{ecima.

68 SLOBODNA BOSNA 10. 1. 2008.

KULT MARKET

Pravi sam Bosan~eros iz Krajine, ta~nije, izKlju~a; eto, skoro da je [erif Konjevi} moj kom{ija

JOVAN PERI[I], pjeva~

GRUPA AUTORASarajevske

sveske

Novi knji`evni tekstovi Predraga

Luci}a, Marka Ve{ovi}a, Marije

Fekete Sullivan, Bjanke Alajbegovi}-

[aboti}, Igora [tiksa i brojnih drugih,zatim pregr{t knji`evnih kritika i teksto-va o savremenoj kritici (koja je i temabroja) nalazi se u najnovijem,

sedamnaestom broju Sarajevskih sveski. Cijena je 7 KM.

FRANK WESTERMANIn`enjeri du{e. Pisci

pod Staljinom

Pisac i publicista Frank Westerman

autor je vi{e zapa`enih knjiga, izme|uostalog i knjige o Srebrenici Crni sce-nario. Njegova najnovija knjiga In`enjeridu{e. Pisci pod Staljinom (Durieux,Zagreb, 2007.) govori o izgradnji velikihsovjetskih kanala: suludom projektupovezivanja rijeka i mora na kojem su

radili milioni Staljinovih robova. Me|u njima su bili i brojni piscikoji su `ivotom pla}ali najmanji neposluh. Cijena je 40 KM.

HERMANNHUPPENAfrika

Hermann, jedan od najcjenjenijihstrip autora dana{njice (Jeremiah,Sarajevo Tango, Mjesec ratnika...),objavio je nedavno najnoviji albumAfrika. Novinarka Charlotte dolaziu Afriku u potrazi za pri~om o krivolovu i upoznaje upraviteljatamo{njeg rezervata. Njih dvoje

bivaju slu~ajni svjedoci vojnog pokolja u jednom selu i tako postajudr`avni neprijatelji koje treba ukloniti. Cijena je 20 KM.

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U SVIJETU:

1. Michael Masterson: Ready, Fire, Aim2. Elizabeth Gilbert: Eat, Pray, Love3. Khaled Hosseini: A Thousand Splendid Suns4. Janet Evanovich: Plum Lucky5. Michael Pollan: In Defence of Food

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U BiH (Knji`ara Sehara):

1. Ned`ad Ibri{imovi}: Vje~nik2. Ismet Huseinovi}: Svjetlost Evrope u BiH3. Ozren Kebo: Kako je lijepa moja Vectra4. Orhan Pamuk: Istanbul5. D`evad Karahasan: Sabrana djela

VRIJEME KNJIGE

BH. LJUBAVNI TROUGAO U NEW YORKU:Roman Puno pozdrava sa Mjeseca,za~injen egzoti~nim lokacijama, slatkas-tom nostalgijom i stidljivim seksom,dopa{}e se ljubiteljima so~nih ljubi}a

KULTmarket1.qxd 1/9/2008 6:30 PM Page 68

Page 69: Slobodna Bosna 582

KINO KRITIKA: “Kraljevstvo” (SAD,2007.) u re`iji Petera Berga; uloge:Jamie Foxx, Jennifer Garner, Jason

Bateman, Chris Cooper, Andrew Esposito

FILM KOJI TRUJEPi{e: Damir Nemir Jane~ek

Radnja filma se odvija u Rijadu, glavnom gradu KraljevineSaudijske Arabije. U jednom njegovom dijelu nastanjeni suameri~ki gra|ani. Na krilima dogme iznjedren, nasilni ubila~kinapad biva po~injen. Mr`nja biva realizirana.

Film po~inje napadom na ameri~ke gra|ane. Oni su dakle,napadnuti. Pa se moraju braniti. Naravno, jadni. I naravno, oniimaju eksperte kojimoraju do}i i prosvijetlitidruge. Ne{to poput prvesezone Zvjezdanih staza(sa genijalnimSpokom!). U timZvjezdanim stazamaAmerikanci lete okolopo svemiru, slije}u naplanete i ispravljaju nji-hova pravila sve dok nebudu poput njihovih.Jer, tako je pravedno.Tako i ovom filmudolaze u Rijad irje{avaju probleme.Uglavnom, mnogi,na`alost, poginu u tomzlom napadu. FBIeksperti za terorizamdolaze u SaudijskuArabiju. Slu~aj morajurije{iti brzo, za petdana. Nisu sretni odno-som arabijskih vlasti i`ele raditi na svoj na~in, jer oni to najbolje znaju. Kako i ne bi.Kad su arhetip teroriste.

Re`iju filma potpisuje Peter Berg. Glumio je u televizijskojseriji Chicago Hope, te re`irao i napisao Gore ne mo`e.

Ovaj film svojom estetikom, glumom, pri~om nije vrijedanvelikog spomena. Njegova vrijednost le`i u samom po~etku filma,te njegovom kraju. Film po~inje kreativnom i modernommonta`no grafi~ki dizajniranom sekvencom u kojoj se obja{njavaodnos Saudijske Arabije i Amerike (mudro, ali ipak populisti~ki ipovr{no). Oni su saveznici. Ina~e, ambasade Saudijske Arabijeuglavnom se nalaze ili do ili preko puta ameri~kih. Takav je slu~aji u Sarajevu. Kod nas se tu na|e i pokoja vila. Sve prema zasluga-ma. Dovoljno to govori o namazanoj povezanosti. Sredi{nji diofilma je nepodno{ljivo nekreativan i pateti~no nema{tovit. Ali, krajfilma donosi interesantnu scenu. Shva}amo da su obje strane, kroz{apat, najavile da }e pobiti onu drugu. S jedne strane to je upozo-ravaju}e s obzirom na humano, ljudsko, sociolo{ko nerje{avanje(insceniranih) sukoba. S druge strane to je samo jo{ jedna ameri~kadoza metaka i informacija koje trebaju stvoriti strah, te needuciranimai naivnima re}i da nema mira izme|u islama i Amerike.

Jo{ jedan stra{an proizvod zle ma{inerije. Film koji }e do}ido gledatelja u BiH. Dok filmovi poput @ivot drugih, te mnogidrugi autorski anga`irani mudri, plemeniti filmovi, ne}e. Ne}e jerje i sustav distribucije dio te iste ma{inerije. Kako i ne bi biokada Amerika vlada i nama.

10. 1. 2008. SLOBODNA BOSNA 69

MODERNA VREMENA Charlie Chaplin

Jedan od najve}ihikada! Filmski genije!Umjetnik do neba. Kritikamodernom vremenu kojujo{ nitko nije nadma{io.Borba ~ovjeka i stroja,~ovjeka i kompletnetehnologije. DVD izdanje

koje donosi i sjajan desetominutni kubanski dokumentarac o reak-cijama seljaka koji su gledali ovaj film kao svoj prvi, zahvaljuju}ikinooperateru koji je putovao i prikazivao film.

MADE IN SERBIAMladen \or|evi}

Mnogo mudar film. Ijako intrigantan. Film osrbijanskoj filmskoj pornosceni. Film koji nasmije idonese toliko boli i gor~ineu grudi. Tu`an, pretu`anprikaz srozanih ljudskih`ivota u 21. stolje}u.Sramotno je na {to je~ovjek spao. Tuga,

`alost. Jedan od boljih doma}ih filmova u posljednje vrijeme.

PASJA LJUBAVAlejandro Gonzales

Inarritu

Inarritu je tu dokazao da je modernigenije filma. Toliko nje`an film s toliko grubosti. Tri pri~e koje donose ljubav, izdaju i umorstvo, naizglednepovezane, povezuju se u sudbinskojprometnoj nesre}i. Skoro tri sata film-skog ludila. Pogledajte ga. Ako jeste,u~inite to opet.

Sebe nikada nisam smatrao nekim laf~inom niti sam se na to furao

HALID BE[LI], estradna zvijezda

AMERI^KI BOX OFFICE

1. National Treasure: Book of Secrets (Jon Turteltaub)2. Alvin and the Chipmunks (Tim Hill)3. I Am Legend (Francis Lawrence)4. Charlie Wilson’s War (Mike Nichols)5. Juno (Jason Reitman)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. 2001: Odiseja u svemiru (Stanley Kubrick, Continental) 2. Brianov `ivot (Terry Jones, Blitz)3. Raspad (Vic Sarin, Blitz)4. Najgluplja smrt (Finn Taylor, Blitz)5. Goli u sedlu (Dennis Hopper, Blitz)

KU]NO KINO

AMERIKA VLADA: FilmKraljevstvo je jo{ jedan stra{anproizvod zle ma{inerije

KULTmarket1.qxd 1/9/2008 3:14 PM Page 69

Page 70: Slobodna Bosna 582

MUZIKA: “Emina”, novi studijski album“Mostar Sevdah Reuniona”

SLU[AJTE HE]IMA!Pi{e: Dino Bajramovi}

Krajem 2006. objavljen je CD V2 grupe Vuneny iz Mostara.Krajem decembra pro{le godine, pak, novi studijski albumMostar Sevdah Reuniona. @anrovski i stilski, Mostarci bi kazali,ni|e veze. Samo {to je izdava~ oba izvrsna muzi~ka proizvoda,

isti - sarajevski Buybook.Emina je naziv fri{ko odsvira-

nog i od{tampanog albuma MostarSevdah Reuniona, i to pod ravna-njem maestra Mustafe [anti}a.Prvo }emo o kadrovskim promje-nama u ovom MSR-u, po{to pos-toji jo{ jedan, MSR producenta

Dragog [esti}a.Dakle, dvojicagitarista: Mi{oPetrovi} i SandiDurakovi} pot-pisali su za [esti}a,pa je [anti} bioprinu|en potra`itinovog gitaristu.Umjesto dvojicesada je jedan -Mustafa Behmen. Isasvim dovoljan.Pa je Eminanajbolja prilika dase svekoliki pukkona~no upozna saovim vrhunskimgitaristom. IlijazDeli}, KostaLatinovi}, Sead

Avdi}, Ne|o Kova~evi}, uz spomenute [anti}a i Behmena,sada{nja su postava Mostar Sevdah Reuniona.

Ovog, koji je objavio Eminu. Vrlo interesantan i nadahnutmuzi~ki projekat. Na ovom CD-u mo`ete ~uti pjesme Da znazora i Mila majko, {alji me na vodu u aran`manima razigranim ima{tovitim kao nikada do sada. Funk Mustafe Behmena uuvodu O~i moje, kletvom bih vas kleo i interpretaciji Ne|eKova~evi}a, jednoj od najboljih pjesama na ovom CD-u. ^vrstamuzi~ka podloga, sa izvrsno produciranim bubnjem SejeAvdi}a, jaka je k’o beton. Potom evergreen Jesi li ~ula, du{o,jazz verziju Kad ja po|oh na Bentba{u, te Sedamdeset i dvadana, u foxy ritmu za sve generacije. Istiha me glava bolipo~inje gitarskim “novovalnim” dionicama. Kada o~ekujete isamog Vladu Divljana, da se kao gost pojavi na ovom albumu iotpjeva: “Retko te vi|am sa devojkama...”, za~ujete Ne|uKova~evi}a kako pjeva: “Istiha me glava boli, zovite mihe}ima...” Sami vrh. Hit uz bok ^udnom jadu od Mostara grada.

Dvije su zamjerke, ipak. Malo je vi{e prostora trebao dobitiIlijaz Deli}, jer ~etrnaest pjesama ve}inom su otpjevali [anti} iKova~evi}. Nekada{nji zabavlja~ sa Skadarlije mogao je jo{barem otpjevati pjesmu Sje}a{ li se, djevo bajna. A, druga seodnosi na prvu pjesmu. Emina u novom aran`manu gotovo da inije bila potrebna. Jer, duh velike ljubavi [anti}a, ali Alekse,treba lebdjeti nad Mostarom i moliti se za grad iz dva dijela. Alii sa dva Mostar Sevdah Reuniona.

70 SLOBODNA BOSNA 10. 1. 2008.

KULT MARKET

Da sam na tvom mjestu, Halide Muslimovi}u, ja ne bih tako sa mnom

DRAGAN KOJI] KEBA, folk pjeva~

JOSIPA LISACKoncert ljubavi u

~ast Karla Metiko{a

Petnaesti koncert koji je dosada odr`ala za pokojnog Karla

Metiko{a, Josipa Lisac jenedavno objavila na DVD-u.Koncert ljubavi u ~ast KarlaMetiko{a, podijeljen na ~etirimuzi~ka stila, organizovan je uzagreba~kom HNK po~etkomdecembra 2006. godine.

LENNY KRAVITZIt is Time for

a Love Revolution

Svoj novi studijski albumpo~etkom februara }e javnosti pred-staviti Lenny Kravitz. ^etrnaestpjesama Lenny je uvrstio na CD podnazivom It is Time for a LoveRevolution. Bring it on, LoveRevolution, Good Morning, LoveLove Love, If You Want It neki su od

naziva Lennyjevih novih pjesama.

R.E.M.Accelerate

Accelerate je naziv~etrnaestog studijskogalbuma grupe R.E.M.Nedavno su objavljeni inazivi pjesama za CD koji}e biti promovisan 1. aprila,a ime albuma, koje je~uvano u tajnosti, otkrio jeQ Magazine. Prvog danaove godine, na nine-tynights.com, po~elo jedevedesetodnevno

odbrojavanje do promocije Acceleratea.

TOP LISTA (Rolling Stone)

1. The White Stripes: It’s My Fault For Being Famous (Non-Album Track)

2. Kate Nash: Foundations3. Lupe Fiasco: Put You On Game4. Erykah Badu: Honey5. Sia: I Go To Sleep6. Bruce Springsteen: Long Walk Home7. Rihanna: Umbrella8. Justice: D.A.N.C.E.9. Bright Eyes: Four Winds10. Amy Winehouse: Rehab

MUZI^KI IZLOG

ODLI^AN CD: Ansambl MostarSevdah Reunion prije nekoliko danaobjavio je svoj novi studijski album

KULTmarket2.qxd 1/9/2008 3:57 PM Page 70

Page 71: Slobodna Bosna 582

NAUKA: Mali nasljednici Einsteina

GENIJALNA DJECAPriredio: Nedim Hasi}

Oni su klinci, malobrojna djeca genijalci, koji prijejedanaeste godine, pa i znatno ranije, pokazuju neobi~nunadarenost za jednu ili vi{e oblasti, dosti`u}i i ~akprema{uju}i u tome odrasle. Ima ih {irom svijeta, porijeklomsu iz raznih socijalnih kategorija, mada ~e{}e iz porodicaintelektualaca, a obi~no zavr{avaju kao predava~i na uni-verzitetima ili kao vrhunski umjetnici, ali im nije zagarantiranvisok status u dru{tvu, a jo{ manje dobra zarada. March TianBoedihargo nema ni deset godina, a ve} studira matematikuna Baptisti~kom univerzitetu u Hongkongu. Akrit Jasval sa 14godina ve} lije~i ljude i iza sebe ima uspje{nu operaciju koju

je izveo kada muje bilo svegasedam godina. ShoYano za kojeg jerano procijenjenoda mu je IQ vi{eod 200, svirao jeSchopena u tre}ojgodini, a sadvanaest godinadiplomirao uChicagu. March jedje~ak kinesko-indone`anskogporijekla, kojiodmalena baratabrojevima, pa munije bio nikakavproblem da polo`imatemati~ke i sta-tisti~ke testove nadkojima se satimapreznojavajumnogo stariji stu-denti. Me|utim,vi{e univerziteta unjegovom rodnomHongkongu nijemoglo da ga primi,jer nisu imali

odgovaraju}i program za malog Einsteina. Na kraju jeBaptisti~ki univerzitet specijalno za njega napravio petogo-di{nji program studiranja. Da March ima dobar genetskipotencijal za genijalnost, govori i podatak da se njegov bratHoracio sa 13 godina upisao na Oxford. Akrit Jasval se uIndiji ve} proslavio kao ljekar, iako nije zavr{io medicinsku{kolu. Njegova majka Raksha pri~a da je dijete odmalenapokazivalo genijalnost. Rano je prohodao, a progovorio je sadeset mjeseci. ^itao je u petoj godini, a kad mu je bilo sedam,uspje{no je izveo operaciju na osmogodi{njoj devoj~ici, kojojsu prsti ostali slijepljeni u po`aru. Poha|a Univerzitet uPunjabu kao najmla|i student u Indiji, a u stanju je da satimaprou~ava knjige iz medicine. Tvrdi da ve} nekoliko godinaradi na lijeku za rak. Mnogim talentima je obdaren i ShoYano, ~iji je otac Japanac, a majka Korejka. U devetoj jeupisao Univerzitet u Chicagu, gdje je diplomirao sa 12, a sadapoha|a Medicinski fakultet po programu koji }e zavr{iti kaodoktor nauka.

10. 1. 2008. SLOBODNA BOSNA 71

DANSKA SAZNANJARak prostate

Mu{karcima koji imaju djecuprijeti ve}i rizik obolijevanja od rakaprostate, tvrde danski znanstvenicisa Statens Serum Instituta. Unovom istra`ivanju su analiziranipodaci za sve mu{karce ro|ene uDanskoj izme|u 1935. i 1988.godine. Pokazalo se da su izglediza razvoj raka prostate za 17%

manji kod mu{karaca koji nemaju djece. Ipak, rizik za ovaj oblikkarcinoma se smanjuje proporcionalno s pove}anjem broja djecekoju neki mu{karac ima.

PORODI^NI BUSINESSCjepivo za kokain

Dvoje istra`iva~a saMedicinskog koled`aBaylor u Houstonuzapo~eli su raditi na pro-jektu ~iji je cilj proizvodn-ja cjepiva kojim bi se suzbila ovisnost okokainu. Psihijatar Tom

Kosten, kojem poma`e njegova supruga Therese, psiholog i neurolog, tvrdi da bi cjepivo trebalo biti korisno za one ovisnikekoji `ele, ali ne mogu prestati konzumirati kokain.

ZDRAVLJE DJECEVi{e sna

Djeca koja no}u spavajumanje od devet sati imaju triputa ve}e izglede za prevelikutjelesnu masu. Istra`ivanje naNovom Zelandu pokazalo je da

djeca koja premalo spavaju imaju prosje~no tri procenta vi{e mastiu organizmu. Utvr|eno je i da trajanje dje~jeg sna varira ovisno ogodi{njim dobima i danima u sedmici - ve}ina djece manje spavaljeti i u danima vikenda. Rezultati se temelje na podacima za 590djece stare sedam godina.

NJEMA^KASAZNANJA

Ljevoruki ljudi

Ljevoruke osobe ni uzdugogodi{nju vje`bu ne mogupostati potpuni de{njaci.Dokazala su to dvojicanjema~kih nau~nika uz

pomo} magnetne rezonance. Kod ljudi koji vje`banjem poku{avajupostati de{njaci dolazi do premje{tanja podru~ja koja izravno uti~una upravljanje pokretima. Ta se podru~ja sele u lijevu stranumozga, koja je dominantna kod de{njaka. Istodobno me|utim nedolazi do premje{tanja nadre|enih podru~ja koja sudjeluju u plani-ranju i nadzoru pokreta.

Nikad se nikom nisam uvla~ila da ne ka`em gdje

SELMA BAJRAMI, pjeva~ica

NOVA OTKRI]A

SHO YANO: Njegov IQ je vi{i od 200,svirao je Schopena u tre}oj godini, asa dvanaest godina je diplomirao naUniverzitetu u Chicagu

KULTmarket2.qxd 1/9/2008 3:11 PM Page 71

Page 72: Slobodna Bosna 582

SPORT: Kako nas vide Britanci

NAJGORI SAVEZ NA SVIJETU

Pi{e: Nedim Hasi}

Britanski Mail on Sunday objavio je ovoga vikenda reporta`unovinara Marcusa Christensona o stanju u bh. nogometu. ^lanakpod naslovom Da li je ovo najgori NS na svijetu jasan je pokazateljkako na{ nogomet vide u Evropi. Dakle, sretnu Novu godinu `elimobosanskom nogometu, po~inje Christenson i nastavlja u istom,pomalo satiri~nom stilu. Ne mo`e biti gora nego {to je to bila 2007,u kojoj je nastavljen niz utakmica bez pobjeda, utakmica u kojoj sunajbolji igra~i bojkotovali reprezentaciju a generalni i sekretar zafinansije optu`eni za utaju poreza. Stoga se, nakon svega, postavljasamo jedno pitanje: da li je ovo najgore vo|eni NS na svijetu (da,engleski i irski savezi su tako|er u utrci za tu titulu) i ima li uop}enade za budu}nost? Neposredno prije Bo`i}a, selektor FuadMuzurovi} je otpu{ten. Ni{ta ~udno nema u toj odluci, s obzirom daje Bosna igrala jadno u kvalifikacijama za Euro 2008. Vrata supokazana i trenerima mladih selekcija, Niki}u i Kne`evi}u, a

objavljeno je da je otpu{teni direktor reprezentacijaAhmed Pa{ali}. Pa{ali} jenajkontroverznija figura ubosanskom nogometu iironi~no je i smije{no da jeon svoju ostavku pojasniomoralnim razlozima.Pa{ali}a su optu`ivali da jeuzimao novac od igra~a injihovih menad`era da biigrali za nacionalni tim Onje sve te optu`be odbio, nobez sumnje je kako je upra-vo on glavni razlog zbogkojeg najbolji bosanskiigra~i bojkotujureprezentaciju od oktobra2006. godine. Tra~ak nadeBosanci vide u izboruMehe Kodre za selektora.^esto se ka`e kako je, zbogpritiska medija, posaoengleskog selektora najgorina svijetu, no to se nemo`e porediti s onim {to,

zbog politi~ke situacije, ~eka Kodru u narednim danima. Najgore uNS je, me|utim, katastrofalan na~in na koji je on vo|en. Postojesumnje da ugovori o opremi i tv pravima nisu potpisani tako da naprvom mjestu bude interes saveza, nego pojedinaca koji su na njimaradili. Misteriozno, sef pun dokumenata nestao je tokom plja~keprostorija NS-a, tako da su vlasti imale mnogo problema tokomistrage o kriminalu u ovoj ku}i. U narednim se danima o~ekuje da segeneralni i sekretar za finansije, Munib U{anovi} i Miodrag Kure{,o~ituju o svojoj krivici za utaju poreza pred Sudom BiH. Spominjese suma od oko milion eura i tek treba da se vidi kako je taj novactro{en. Dakle, ima li ikakve nade za bosanski nogomet? Ima, uko-liko se ra{~isti NS i da {ansa mladim ljudima koji nisu kompromiti-rani. Bosna je zemlja koja stalno stvara talentirane nogometa{e,poput Edina D`eke, Veldina Muharemovi}a ili Miralema Pjani}a ioni su snaga koja bi ih trebala odvesti do Svjetskog prvenstva 2010.godine.

72 SLOBODNA BOSNA 10. 1. 2008.

KULT MARKET

Ovdje jedino dobro `ive politi~ari, kriminalci isupriguzice za koje ja ne pjevam, niti od njih `ivim

HARI JAGANJAC, folk pjeva~ iz Zenice

AUTOMOBILIMercedes GLK

Krajem januaraMercedes predstavlja kon-ceptnu verziju svog prvogkompaktnog SUV-aMercedesa GLK. Iako se radi

o modelu za klasu manjem od ML, GLK koristi dizajn dvije klaseve}eg GL. S du`inom od 453 cm bit }e 25 cm kra}i od modela MLi ~etiri centimetra od glavnog konkurenta BMW-a X3. MercedesGLK se radi na platformi nove C-klase, a unutra{nji dizajn bit }e pouzoru na ML i GL.

MOTOCIKLIHonda Gold Wing

Kao svjetski standard uvo`nji motocikla bez rivala, GoldWing je postao oli~enje luk-suznog iskustva vo`nje na dvakota~a, objedinjavaju}i najnovijadostignu}a u udobnosti i sig-

urnosti kako bi svojim vlasnicima pru`io najbolje iskustvo u vo`njimotocikla. Gold Wing je za ovu godinu napravio jo{ jedan velikikorak ka u`itku u vo`nji i pobolj{anju sigurnosti, predstavljanjemdvaju inovativnih sustava: u potpunosti integriran GPS satelitskinavigacijski sustav koji u~inkovito pokazuje put na nepoznatimcestama na koje }e voza~ sigurno nai}i, te izvanredan novi sustavzra~nih jastuka koji se smjesta napuhuje u slu~aju direktnogsudara kako bi uveliko smanjio ozbiljnost ozljede.

DESIGNFerrari

Pri~a o Ferrarijevomkonkurentu Cayenneastara je gotovo koliko iPorscheov SUV. Italijani suipak, unato~ spekulacija-

ma, `estoko opovrgavali proizvodnju takvog automobila. No, ekipaiz britanskog Auto Expressa se ne predaje. Kori{tenjem informacijaiz izvora bliskih proizvo|a~u, te opse`nom upotrebom Photoshopa,Britanci su nam predstavili fotografiju, kako tvrde, budu}egFerrarijevog SUV-a. Navodno bi automobil, koji se krije iza kodnogimena F151, trebao biti baziran na 519-ici Scaglietti, pogonskejedinice bit }e dobro poznati agregati V8 i V12, dok bi integralnipogon mogao predstavljati najve}i problem.

FAN SHOPAston Martin GT2

Aston Marting Racingnajavio je novi trka}i automo-bil, zasnovan na “cestovnoj”verziji modela Vantage V8.Oznaka GT2 jednostavno

ozna~ava kojoj klasi ovo vozilo pripada. Naime, Aston MartinRacing je jedini proizvo|a~ u svijetu koji u svom proizvodnom pro-gramu pokriva kompletnu GT seriju.

PETA BRZINA

MUNIB U[ANOVI]: Britanskinovinari su NS BiH proglasilinajgore vo|enom nogometnominstitucijom na svijetu

KULTmarket3.qxd 1/9/2008 3:20 PM Page 72

Page 73: Slobodna Bosna 582

MADE IN BiH: Fondacija “Mirna Filipan”

AFIRMACIJA UMJETNOSTI

Pi{e: Dino Bajramovi}

U ~etvrtak, 10. januara, na sarajevskoj Akademiji scenskihumjetnosti bi}e dodijeljena godi{nja nagrada Fondacije MirnaFilipan najboljem bosanskohercegova~kom glumcu/glumici zaanga`man u prethodnoj godini. Nagradu }e uru~iti SemirKrivi}, kojeg je Fondacija proglasila najboljim glumcem za2006. godinu.

Ove godine zanagradu Mirna Filipannominovani su Nikolina\or|evi}, Alban Ukaj iBoris Ler. Rodbina iprijatelji na ovaj na~in~uvaju uspomenu nasarajevsku glumicuMirnu Filipan, tragi~nopreminulu 5. februara2001. godine. Istegodine osnovana jeFondacija koja nosinjeno ime. To je prvafondacija u na{oj dr`avi~iji se rad zasniva naafirmiranju ipodr`avanju gluma~kedjelatnosti.

Mirna Filipanro|ena je 28. decembra1976. u Sarajevu.Devetnaest godina kas-nije upisuje glumu naASU u Sarajevu u klasiprofesora AleksandraJev|evi}a; diplomiralaje u decembru 2000. uklasi profesoraMiralema Zup~evi}a.“Prvo pojavljivanje upozori{tu”, navedeno jena oficijelnoj straniciFondacije, “bila jeuloga bolni~arke Susy upredstavi Let iznadkukavi~ijeg gnijezda”.

Porede dodjelenagrade za najboljegglumca/glumicu,sve~anost }e ove godinebiti upotpunjena iprogla{enjem dobitnikastipendije FondacijeMirna Filipan za ovukalendarsku godinu.Sve~anost }e, dakle,biti organizovana naAkademiji scenskih

umjetnosti, u 21 sat, a tu no} }e nastupiti i grupa Dobitnicime|unarodnih priznanja.

10. 1. 2008. SLOBODNA BOSNA 73

Gazi Husrev-begova medresa uSarajevu, u utorak, 8. januara, obilje`ila je 471. godi{njicu kontinuiranog radana edukaciji i odgoju mladih ljudi. Medresuje 1537. godine utemeljio Gazi Husrev-beg.“Do danas je iznjedrila ~itavu plejadu

istaknutih li~nosti koje su u povijesti

odigrale klju~nu ulogu u opstanku i razvoju BiH”, stoji usaop{tenju ove {kolske ustanove.

Matica hrvatska Mostar i njen predsjednik Josip Muselimovi} }epo~etkom februara Mostaru podariti parkgdje }e trajno biti postavljen spomenikAntunu Branku [imi}u. Park, na kojemse radovi izvode prema projektu arhitekteBore Pulji}a, }e i nositi ime ovog velikana

bosanskohercegova~ke pjesni~ke rije~i.

U Muzeju grada Zenice u utorak, 8.januara, otvorena je izlo`ba slikasamostalnog likovnog umjetnika, akadem-skog slikara, Tomislava Perazi}a izZenice. Izlo`bu je organizovalo Srpskoprosvjetno-kulturno dru{tvo Prosvjeta iMuzej grada Zenice.

Na sceni sarajevskog Pozori{ta mladihu 2007. izvedeno je 177 programa, od toga128 predstava ove ku}e. Premijerno suizvedene tri predstave: Vremenski tunel,Aladin i Nakaze. Na repertoaru Pozori{tabilo je trinaest naslova, a Ansambl je gostovao na pozori{nim smotrama u

Ora{ju, Od`aku, Gora`du, Zenici, Jajcu, Budvi, ^akovcu i U`icu.

U Umjetni~koj galeriji BiH, a u saradnjisa UNHCR-om i Ambasadom [panije u BiH,11. januara }e biti otvorena izlo`bafotografija Soledad Sanchez Merlo.Ro|ena je u Segoviji ([panija) 1981., a saVisokom komisijom Ujedinjenih nacija zaizbjeglice obavila je brojne terenske posjete

Keniji, Ekvadoru, Kolumbiji...

Predstava Tvr|ava, koju }e po tekstuMe{e Selimovi}a re`irati Neboj{a Bradi},otvori}e krajem marta 6. TKT Fest u Tuzli.Organizator ove pozori{ne smotre je TeatarKabare Tuzla, koji }e, tako|e u martu,proslaviti {est godina postojanja.

Svog sina nikada ne bih dao Zvezdi ili Partizanu

NELE KARAJLI], muzi~ar

BH. INFO

SJE]ANJE NA MIRNU FILIPAN:Fondacija koja nosi ime tragi~nopreminule sarajevske glumiceosnovana je 2001. godine

Gazi Husrev-begova

medresa

Park Antuna Branka [imi}a

Tomislav Perazi}

Tuzla

KULTmarket3.qxd 1/9/2008 10:12 PM Page 73

Page 74: Slobodna Bosna 582

74 SLOBODNA BOSNA 10. 1. 2008.

U ~ast jednog od najistaknutijih bh. knji`evnika, doktora Isaka

Samokovlije, u Gora`du se po ~etvrti put nakon rata organiziraju DaniIsaka Samokovlije - Sunce nad Drinom. Najve}i dio manifestacije odr`at}e se u njegovom rodnom Gora`du, a jedan dio i u Sarajevu, koje je ovegodine suorganizator manifestacije. Uz sje}anje na velikog knji`evnikaDani Isaka Samokovlije }e po~eti 15. januara na dan njegove smrti, kada}e na bistu ispred istoimenog Doma zdravlja u Gora`du biti polo`enocvije}e. Me|u brojnim gostima bit }e i k}erka Isaka Samokovlije Rikica

Samokovlija-Najdanovi}. “Dani Isaka Samokovlije su tradicionalna

manifestacija koju smo organizirali sedam puta prije rata, u surad-

nji sa me|urepubli~kom zajednicom iz Pljevalja, a ~etvrta nakon

rata, i zaista nije pretenciozno re}i da je ve} odavno stekla {irok

regionalni zna~aj”, ka`e nam Hamdo Sijer~i}, direktor Centra za kul-turu iz Gora`da. “Manifestacija svake godine do`ivljava svoj razvoj u

smislu pove}anja broja u~esnika, zatim zbog ~injenice da svake

godine sve vi{e {kola uzima u~e{}e u manifestaciji. Ova godina je

posebna i po tome {to u organizaciji Dana u~estvuje i grad

Sarajevo, jer je Isak ipak najve}i dio svog `ivota proveo u tom

gradu. Samokovlija to zaslu`uje ne samo kao veliki pisac, nego i

Uredni{tvo Svjetla rije~i raspisalo

je natje~aj za kratku pri~u, a u povodu

dvadeset i pete obljetnice izla`enja

ovog ~asopisa...

Da, a pri~a treba sadr`avati maksimal-no 6.000 znakova, s razmacima. Tema jeslobodna, a natje~aj je do 1. o`ujkaotvoren svima. Prva nagrada je 1.000 KM,druga 500 KM, a tre}a komplet Ljetopisabosanskih franjevaca u pet knjiga. @irisa~injavaju knji`evnici @eljko Ivankovi} iJosip Mlaki}, te profesor hrvatskog jezikana Franjeva~koj klasi~noj gimnaziji uVisokom, fra Ivan Nuji}. Pri~e nam trebajustizati sa svim podacima autora, a onda}emo mi `iriju pri~e poslati pod {iframa,tako da oni ne}e znati o kome se radi.Pri~e se mogu slati na adresu: RedakcijaSvjetlo rije~i (za pri~u SR), Zagreba~ka 18,BiH, 71000 Sarajevo, ili e-mailom:[email protected].

Gdje }e biti objavljene najbolje

pri~e?

Pri~e koje osvoje nagrade ili koje `irismatra nekim od najboljih, bit }e objavljeneu reviji Svjetlo rije~i u nekom od brojevakoji }e uslijediti nakon odluke `irija, kao i ugodi{njaku Kalendar sv. Ante.

DARKO RUB^I], urednik “Svjetla rije~i“ iz Sarajeva

NA[ NATJE^AJ ZA KRATKU PRI^U OTVOREN JE SVIMA

U ETIRSA DRU[TVOM PISACA I JEVREJSKPLANIRAMO OBJAVITI SABRANA DJ

HAMDO SIJER^I], direktor JU“Centar za kulturu” - Gora`de

HAMDO SIJER^I]: “Ova godina je posebna i po tome {to u organizaciji Dana u~estvuje i grad Sarajevo”

oko NOVI.qxd 1/9/2008 9:50 PM Page 74

Page 75: Slobodna Bosna 582

DINO MUSTAFI], reditelj

PREMIJERA MOJE NOVEPREDSTAVE UHRVATSKOJ BIT ]E ODR@ANA 15.FEBRUARA

Kada }e biti premijerno izvedena predstava No} pjeva

svoje pjesme Jona Fossa, koju re`irate u Zagreba~kom kaza-

li{tu mladih?

Premijera je zakazana za 15. februar. To je tekst o bra~nomparu, u potrazi za ljubavlju, koji su otu|eni jedni od drugih, odsebe i od dru{tva.

To je Va{ ~etvrti rediteljski anga`man u Hrvatskoj. Ko

je u Va{em timu koji radi na predstavi No} pjeva svoje

pjesme?

Uloge tuma~e Nina Violi}, Frano Ma{kovi}, Doris [ari}-

Kukuljica, Damir [aban i Danijel Ljuboja. Scenograf jeDragutin Broz, kostimografkinja Doris Kristi}, kompozitor jeFrano \urovi}, a dramaturginja @eljka Udovi~i}.

Petar

Lukovi} ro|enje 1951. uKraljevu.Diplomirao je naMa{inskomfakultetu uBeogradu natemu: Prodajabijele tehnike izSR Slovenije uSR Srbiju.Nikada ni satanije proveorade}i u struci.

Novinarskukarijeru po~eo je1976. u beogradskoj Dugi. Potom je radio za D`uboks, Mladost,Polet, Nedjelju, Nedjeljnu Dalmaciju, Politiku, Oslobo|enje, Vjesnik,Rok 82, Rok... Bio je glavni urednik ~asopisa Tajne, koji se bavioparanormalnim pojavama, i ~asopisa Seks klub, prvog porno~asopisa u Srbiji.

Bio je zamjenik glavnog i odgovornog urednika lista Vreme,koje napu{ta 1996. i prelazi u Na{u Borbu. Pokrenuo je, sredinomdevedesetih, magazin X Zabava. Kada su Ivan~i}, Luci} iDe`ulovi} u junu 1993. objavili prvi broj dvotjednika Feral Tribune,Lukovi}u su namijenili kolumnu Pero s onoga sveta, koju on ispisu-je do danas. Saradnik je Dana, Mladine...

Objavio je i tri knjige: Bolja pro{lost, ]orava kutija i Godineraspada - hronika srpske propasti. Petar Lukovi} se nalazio naizbornoj listi LDP-a, GSS-a, SDU-a, LSV-a za skup{tinske izbore uSrbiji odr`ane 21. januara 2007. godine.

@ivi u Beogradu. Savjetnik je vlasnika Televizije Pink @eljka

Mitrovi}a.

10. 1. 2008. SLOBODNA BOSNA 75

PETAR LUKOVI]novinar

Godina 1995. i trinaest godina poslije

NEKAD I SAD

kao veliki humanista.” Uz Knji`evnesusrete, u okviru manifestacije pred-vi|eno je i progla{enje najboljih liter-arnih radova u~enika osnovnih i sred-njih {kola Bosanskopodrinjskog iKantona Sarajevo, na temu lika i djelaSamokovlije. Posebni gosti ove godinebit }e ~lanovi Zvezdara teatra izBeograda koji }e u Gora`du izvestipredstavu Plava Jevrejka, temeljenu naSamokovlijinom djelu. Pored predstaveteatra Zvezdara, u Gora`du }e bitiprikazan i film Hanka, a u gradu naDrini planiraju organiziran odlazak u Sarajevo, na muzejsku izlo`bu izciklusa Samokovlijine ostav{tine. “Nakon {to se zavr{i

ovogodi{nja manifestacija, planiramo, u suradnji sa Dru{tvom

pisaca i Jevrejskom zajednicom BiH, objavljivanje sabranih

djela Isaka Samokovlije, ~ime bi, na neki na~in, zaokru`ili ovo-

godi{nji ciklus obilje`avanja”, zavr{ava Hamdo Sijer~i}.

IRI OKAVREJSKOM ZAJEDNICOM BiH ANA DJELA ISAKA SAMOKOVLIJE

Razgovarao: Dino Bajramovi}

Dr. Isak Samokovlija

oko NOVI.qxd 1/9/2008 9:51 PM Page 75

Page 76: Slobodna Bosna 582

Ima ljudi koji ni{ta ne znaju o na{em `ivotu,a pri~aju o njemu, odlu~uju o tom na{em`ivotu. Tako jedan Vaso od kako je do{la

zima nije promolio nos kroz prozor, a stalnokomentari{e `ivotna doga|anja. Kardinal VinkoPulji} neprestano drobi o vri jednostimaobiteljskog `ivota, a pojma nema kakav je to`ivot. Nema ni{ta ljep{e nego imati finu porodicu,a nema ni{ta gore nego kad se obitelj pretvoriu pakao. Ni{ta ljep{e nego sa `enom le}i ukrevet, a kardinal ne zna ni{ta kako taj krevet~ovjeka mo`e odvu}i u propast. A da bi seupoznao pravi `ivot, ne treba mnogo truda,nego samo zaviriti u male oglase bilo kojih novina. Izdvojio sam neke oglase koji u pravomsvjetlu odslikavaju na{ `ivot.

PRODAJAProdajem klanfe, klince, {erpe, solunare,

starinske papu~e i ostale starinske raritete.Mo`e zamjena i za pokvareno ulje. Penzioner]amil.

Prodajem pola dr`ave, ovog dijela u kojemmi imamo vlast. U obzir dolaze samo o~uvanefirme, koje donose profit. Oglas va`i samo zastrane kupce. Ned`ad Brankovi}.

Prodajem ~ovjeka koji u posljednje vrijemenema kuveta. Dajem ga jeftino, jer mi samosmeta po ku}i. Mogla bi do}i i zamjena zakakvog dobrog vodoinstalatera, kojemu jedaleko do penzije. Munevera ].

Prodajem gornji tok Neretve, s krasnimpogledom uz vodu i niz vodu. Povoljno za grad-nju hidrocentrala, kamenoloma, hemijskih fab-rika. Ponude dostaviti pod {ifrom “gdje sam tuja”. Vahid He}o.

KUPOVINAKupujem neupotrebljavane javne li~nosti,

intelektualce, koji su sposobni svoj obraz met-nuti pod noge. Sine cura zagarantovana.Slu`ba za poslove s javno{}u Republike Srpske.

Kupujem malu djecu za izu~avanjenacionalnih predmeta. Svako od djece kojenapamet nau~i svoje nacionalne vrijednostidobi}e od dede {e}erlemu. Pedago{kizavod.

ZAMJENAMijenjam svoj `ivot za `ivot ku~i}a, cuka,

psi}a. O~ekujem da me budu}i gazda ~e{ka po

trbuhu, ispod vrata, a mo`e i po drugim mjesti-ma. Obavezno da me vodi u {etnju, jer ovisada{nji moji ne}e da mi prave dru{tvo uparku. [ifra “Bolji `ivot”.

Mijenjam svoj pogled na svijet za pogledkroz prozor Safeta Halilovi}a. Intelektualacvan sebe.

Mijenjam ku}u na tri boja za kakvu maluprostorijicu u Zenici. Uslov je da iz te prostorijemogu vidjeti nebo i kako slobodno ptice lete.Ibrahim Jusufrani}.

IZDAVANJEIzdajem radnju za prepravku fakultetskih

dokumenata. Posao je veoma razvijen. Uz rad-nju idu i dobri odnosi sa istra`nim organima. Aimaju i drugi organi, samo ih treba uvezati.Izdajem radi odlaska u inozemstvo na du`i rokzbog rekreacije. [ifra: “Profesor `ivotnihstudija”.

Izdajem zemlju, mo`e za kopanje, a mo`e ineprijatelju na korist. Zemlja je plaho dobra,samo sjeme nikako ne mo`e da iznikne, ovisija~i siju zrnevlje iz robnih rezervi. Ne mogu~ekati da do|e na red pravo sjeme. [ifra:“Zabludjeli patriota”.

USLUGE[i{amo bez razlike na naciju, vjeru i poli-

ti~ko uvjerenje. Usluga se sastoji u tome da vinama date porez, PDV i ostale da`bine, a mivama usluge ~inimo malo sutra. Priop}avamoda smo veoma zadovoljni kako {i{amo. Vije}eministara BiH.

Mladi} u najboljoj snazi uslu`uje sve osobe`enskog pola, a mo`e i druge. Nisam imao dosada primjedbi za obavl jenu uslugu.Pripominjem da moje usluge nisu d`abe, jer suneke dame htjele bez pla}anja. [ifra: “JaranDino”.

RAZNOU~im djecu raznim marifetlucima. Znam

zgodne trikove za snala`enje u dana{njimsituacijama. Za educiranje ne napla}ujem PDV,samo polaznici ovog te~aja treba sa sobom daponesu }evape i pivo. [ifra: “Umje{nostpre`ivljavanja”.

Tako, ako niste upoznati kakav je na{ `ivot,samo ~itajte male oglase.

Zapisi iz mrtvog doma

76 SLOBODNA BOSNA 10. 1. 2008.

PRODAJEM @IVOTPi{e

Sead Fetahagi}

Kardinal Vinko Pulji}neprestano drobi o

vrijednostimaobiteljskog `ivota, apojma nema kakav

je to `ivot; nemani{ta ljep{e nego

imati finu porodicu,a nema ni{ta gore

nego kad se obiteljpretvori u pakao,

ni{ta ljep{e nego sa`enom le}i u krevet,

a kardinal ne znani{ta kako taj krevet~ovjeka mo`e odvu}i

u propast

Sead.qxd 1/8/2008 1:08 PM Page 76

Page 77: Slobodna Bosna 582

Tarik Haveri} - NenaduFilipovi}u

Pla}enisamoubica(“Dvije pri~e, jedna polemika”, SB br. 581)

Ako Nenad Filipovi}, kao {toslutim, za svoje priloge u SlobodnojBosni dobiva osim slave jo{ i nekepare, to ga ~ini jednim od rijetkihpla}enih samoubica u na{im kraje-vima. Jer, njegovi poku{aji daospori ili pretuma~i neke ~injeniceiz vlastite bio-bibliografije kojesam iznio u ^asu lobotomije imajusva svojstva repetiranog suici-dalnog akta.

Prije mjesec-dva, tragaju}i zajeftinim efektima, nazvao je felj-ton u Danima, u kojem supo~etkom 2007. objavljena nekapoglavlja moje (ali sada ve} injegove) knjige, “magazinskomtrakavicom” (SB 576), ostavlja-ju}i svakom potencijalnom opo-nentu, uklju~uju}i i mene,mogu}nost za sjajnu polemi~kucvebu. Naprimjer: da Muhamed iNenad Filipovi} nisu tolikonepismeni, i da prave manjegre{aka, ne bi bilo ni toliko nas-tavaka! Ali najnoviji Nenadovo~ajni~ki ~in svjedo~i da je izgu-bio i ono malo zdravog razuma{to mu je bilo ostalo: kako ina~eobjasniti to {to u svega dvadese-tak redova, umjesto da ih poku{aopovrgnuti, sâm pru`a dodatnupotvrdu istinitosti barem ~etirijumojih tvrdnja.

Punih 14 sekundi stvar se ~iniuvjerljiva: preko skoro pola strane, uSlobodnoj Bosni, frontispis ~asopisaStudia Islamica, dvobroj 98/99,godi{te 2004, sa sadr`ajem iz kojegse vidi da su “Shahab Ahmed andNenad Filipovic” objavili rad podnaslovom “The Sultan’s Syllabus: aCurriculum for the Ottoman Imperialmedreses”. A ispod ilustracije,obja{njenje: “Usprkos suprotnimtvrdnjama tekstologa TarikaHaveri}a, Nenad Filipovi} objavio jerad u ~uvenom ~asopisu StudiaIslamica”.

U samom tekstu, u antrfileu,Nenad ne prenosi nikakvuHaveri}evu suprotnu tvrdnju, ve} sepoziva na M. Bazduljevo pozivanjena Haveri}evu tvrdnju, i dodaje: “[tose Haveri}evog dokazivanja ti~e,iako se taj cini~ni tekstolog silnoupinje da doka`e takvu tvrdnju, on tone mo`e. Jer u ~asopisu Studiaislamica, br. 98/99 2004, objavljen jesljede}i rad: Shahab Ahmed andNenad Filipovic, ‘Sultan’s syllabus(…)’. Rad smo napisali moj drug sastudija, Shahab Ahmed, danas profe-sor na Harvardu, i moja malenkost.(…) Rad je objavljen na 35 stranicapetita i ima 110 fusnota”.

Ovim redovima NenadFilipovi} potvr|uje, za po~etak, dakonstantno zamjenjuje tezu iizmi{lja prigovore za koje mu se~ini da mu je na njih lak{e odgovoriti (^L, s. 116) - zbog~ega i ne prenosi moj iskaz, ve}Bazduljev (ta~an) sa`etak. Pokazat}u to vra}aju}i stvar na po~etak. Au po~etku ne bî Haveri}, ve} samoVe{ovi}, koji je posumnjao u to daje Nenad Filipovi} “jedan od na{ihvode}ih filologa”, pa ~ak i da jeuop{te filolog, budu}i da podatkeo njegovim filolo{kim radovimanije nigdje na{ao. U svom odgovoruVe{ovi}u, koji je izi{ao 19. okto-bra 2006, kada na pomolu nije biloni feljtona ni knjige ^as lobotomi-je, Nenad je ustvrdio da je objavio“preko deset radova filolo{kih,dugih i sa fusnotama, na bosan-skom, engleskom, francuskom iturskom jeziku, u ~asopisima kao{to su GZM, POF, Balcanica,@ivot, Narodno Stvarala{tvo,Odjek, Studia Islamica itd.”(SB 518).

Dakle, ni{ta nisam tvrdio ja, tvr-dio je on, a ja sam njegove tvrdnjeprovjeravao tra`e}i u navedenim~asopisima spomenute filolo{keradove, “duge i sa fusnotama”. Inisam ih na{ao. Naro~ito mi je biozanimljiv ~asopis Studia Islamica,pa sam “pa`ljivo prelistao brojeve61-97 re~enog ~asopisa, koji pokri-vaju razdoblje … do 19. oktobra2006, tj. trenutka kada je NenadFilipovi} napisao spomenuture~enicu u Slobodnoj Bosni”, i kon-statirao da “niti u jednom od njihnije objavljen nijedan dugi ili kratki

rad Nenada Filipovi}a, s fusnotamaili bez njih” (^L, s. 20).

Zamjenjiva~ teza izgleda vjeru-je kako moj nalaz da on, NenadFilipovi}, do 19. oktobra 2006. nijeu ~asopisu Studia Islamica (niti bilogdje drugdje) objavio nikakav rad izfilologije mo`e anulirati dokazuju}ida je vi{e od godinu dana kasnije uistom ~asopisu objavio, kao dru-gopotpisani autor, rad iz kulturnehistorije o nastavnom planu i pro-gramu medresa u OsmanskojCarevini. (Iako je Shahab Ahmedsada profesor na Harvardu dokNenad Filipovi} nije vi{e niresearch assistant na Princetonu - panekako slutim ko je tu kosio a kovodu nosio -, ja Filipovi}u ostavljamthe benefit of doubt, tim prije {topostojanje njegovih nefilolo{kihradova nisam poricao, ve} sam onjima izvijestio na istom mjestu:“[to se ti~e ostalih navedenih~asopisa, Filipovi} je u njimaobjavio pet-{est ~lanaka od kojihneki otprilike odgovaraju spomenu-tim standardima …, ali ti ~lanci ti~use historije i etnologije”.)

Jo{ dvije tvrdnje iz ^asa loboto-mije koje Filipovi} ovim tekstompotvr|uje jesu da je sklon krivo-tvorenju svake vrste, i da u svojimprevarama ra~una na lakovjernost~italaca ({to uklju~uje i uredni{tvoSlobodne Bosne koje ovoj seoskojjajari, na vlastitu {tetu, ukazujeneograni~eno povjerenje). Iako janagla{avam da je posljednji broj~asopisa Studia Islamica koji samkonsultirao broj 97, Filipovi} me“demantira” donose}i frontispis dvo-broja 98/99, na kojem se {tamparskaboja jo{ nije ni osu{ila. Na naslovnojstrani zaista stoji da dvobroj pokrivagodinu 2004, ali to ne zna~i da jetada i izi{ao. ^asopisi i na Zapadukasne s izlaskom, Filipovi} toodli~no zna i time manipulira,poku{avaju}i stvoriti utisak da jeAhmedov i njegov tekst objavljen“davne 2004. godine”, a da je“cini~ni tekstolog” tu ~injenicu zlonamjerno pre{utio… (Pitam se bili uredni{tvo Slobodne Bosne objavilo,u istoj veli~ini, i kopiju pisma kojimizdava~ka ku}a Maisonneuve &Larose potvr|uje da se dvobroj 98/99~asopisa Studia Islamica, za 2004.godinu, pojavio tek 2007, iz ~ega

Reagiranja

10. 1. 2008. SLOBODNA BOSNA 77

reag.qxd 1/9/2008 4:28 PM Page 77

Page 78: Slobodna Bosna 582

slijedi da je Nenad Filipovi} ipakslagao kada je 19. oktobra 2006.ustvrdio da je u tom ~asopisuobjavljivao duge filolo{ke radove sfusnotama?)

^etvrta moja tvrdnja kojuFilipovi} potkrepljuje jest da on u`aru igre zabija autogolove, naimeda svojom nepromi{ljeno{}u nanosinajve}u {tetu vlastitom taboru (^L,s. 171, 175). U ovom slu~aju,{tavi{e, nikakvog tabora ni nema -on je sam, i radi isklju~ivo u koristsvoje i samo svoje {tete.Dokazivanje te tvrdnje na konkret-nom primjeru posljednjeg njegovogteksta najmanje je atraktivno, ali uovom kontekstu svijest da je to takobarem Filipovi}u treba da budenajva`nija, jer ukazuje na samoubi-la~ku narav njegovog pisanja.

Filipovi} je, naime, prosvirao sveredovne termine za izradu doktorata,pa mu je fakultet dodijelio status DCE(Dissertation Completion Enrollment)- {to }e re}i, jo{ dvije dodatnegodinice. U me|uvremenu, tema se

profilirala pa vi{e nije onako {iroka(Interregnum era /1402-1413/ in thehistory of the Ottoman state): ugleda-ju}i se na Braudela, ~ija se disertacijabavila Sredozemljem i sredozemnimsvijetom u doba Filipa II, Filipovi} jenamislio da svoj magnum opusposveti osmanskom svijetu u dobaMehmeda ^elebije (ChelebiMehemmed and the Ottoman worldof his time). Prednost je ove teme {toje Nedim Filipovi}, rade}i na studijiPrinc Musa i {ejh Bedredin, davnove} ekscerpirao osmanske arhive izaklju~io sve {to je imalo da sezaklju~i, te Nenadu ostaje samo dasredi{te pa`nje prebaci s Muse^elebije na njegovog brata Mehmeda- no ni za taj posao on ne}e imati vre-mena ako nastavi da se uvaljuje unove falsifikate i zapodijeva polemikeu kojima izvla~i batine. Dvije godinebrzo pro|u, i svakim svojim tekstomza ~ije pisanje mora da odvoji vrijemeFilipovi} smanjuje svoje izglede dauhvati i ovaj posljednji voz.

Stoga apeliram na uredni{tvoSlobodne Bosne, u kojem sjede neki

Filipovi}evi prijatelji, da ubijedesvoga saradnika da suspendira svesvoje aktivnosti osim rada na disertaciji (da i to jednomdo~ekamo!). Odnosi se to na“polemike” s Ve{ovi}ima, Lovreno-vi}ima, Kazazima i Bazduljima, alinaro~ito na knjigu zami{ljenu kaoodgovor na ^as lobotomije, koju jeNenad Filipovi} najavio na stranica-ma Slobodne Bosne. Ja, naime,mogu da ~ekam, a prinstonska uni-verzitetska administracija ne mo`e.Povr{nom i sklonom samozavaravan-ju, Filipovi}u }e se opet u~initi da jeovoga puta (ali ovoga puta zaista!)uhvatio na djelu “cini~nog tekstolo-ga”, i njegova radost }e trajati punihsedam dana - {to je ipak mr{avanadoknada za blama`u kojoj }e seizlo`iti.

Zato mislim da mu je ipakpametnije da najprije zavr{i zapo~etiposao. Za dobiti degenek nikad nijekasno, a i meni }e biti dra`e da gaizdevetam kao novope~enog doktora.

Tarik Haveri}

Reagiranja

78 SLOBODNA BOSNA 10. 1. 2008.

reag.qxd 1/9/2008 4:29 PM Page 78

Page 79: Slobodna Bosna 582

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un:68501600000168 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE:RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da

po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:

Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo

Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 160 EUR

Polugodi{nja: 80 EUR

Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD

Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD

E-mail adresa je: [email protected]

U[TEDITE NOVAC!PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE

Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima:

polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!

Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan

servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!

Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici

www.slobodna-bosna.ba

NOVO! SMS komentari!Od ovog broja Slobodna Bosna vam nudi mogu}nost da putem SMS poruka komentirate

tekstove objavljene u na{em listu.

Uputstvo: SMS poruku kreirate tako {to utipkate klju~nu rije~ SBK, zatim prazno polje, potom

broj po~etne stranice teksta na koji se odnosi poruka, ponovo prazno polje, nakon ~ega pi{ete

va{u poruku koja ne smije biti du`a od 160 slova.

Poruku po{aljite na broj 091 410 005. Sve poruke bit }e objavljene u rubrici Komentari, ispod

teksta na koji se odnose na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba. Npr. za komentar teksta objavljenog na stranicama 5,6 i 7 poruka je

S B K 5 — — — — — — — — — — — — — — — — — — - (tekst komentara)

Redakcija Slobodne Bosne zadr`ava pravo da ne objavi komentare uvredljivog I neprimjerenog sadr`aja.

Cijena SMS poruke je: 0,5 KM.

Vi znate za{to smo najbolji!

Oglas.qxd 1/2/2008 12:35 PM Page 79

Page 80: Slobodna Bosna 582

4 Omot.qxd 1/9/2008 12:20 PM Page 80