slobodna bosna 529
TRANSCRIPT
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 529
1/80
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 529
2/80
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 529
3/80
6 BiH DOBILA VLASTDodik preuzeo klju~nepozicije u dr`avi
U narednom ~etverogodi{njemmandatu Bosnom i Hercegovinom }eupravljati koalicija sedam politi~kihpartija koja je kona~no uspjelame|usobno raspodijeliti izborni plijen;Slobodna Bosna otkriva kako su poli-
ti~ki lideri trgovali resorima i kako }epersonalno izgledati dr`avni vrh BiH
22 SIPA IZNAD ZAKONARatni zlo~inci u krovnojpolicijskoj slu`bi
U sjenci reforme policije u BiH ostao jerad Agencije za istragu i za{titu BiH(SIPA) kojom suvereno gospodari direk-tor Sredoje Novi}; Na{a novinarkaistra`ila je ko su kadrovi direktora Novi}a
26 ZLO^IN U VITEZUKako je ubijena MarijaPetrovi}
Ovih je dana policija uhapsila EDINA]ATI]A, osumnji~enog da je na krajnjebrutalan na~in ubio aktivistkinju SDP-au Vitezu MARIJU PETROVI]; Nakon]ati}evog pritvaranja otvorile su sebrojne sumnje koje ukazuju da je pos-rijedi serijski ubojica
30 BIJEG IZ SARAJEVAJe li metropola postalatijesnaOvih dana odlazak iz Sarajeva najavilesu dvije osobe impresivne karijere inemjerljivog utjecaja na umjetni~ku i
dru{tvenu scenu posljednjih decenija;za{to su operska primadonaGERTRUDA MUNITI] i profesorDRAGOLJUB STOJANOV odlu~ilinapustiti grad iz kojeg ni u najkrvavijimratnim vremenima nisu `eljeli oti}i
36 UNIVERZITET USREBRENICI
Prva generacijasrebreni~kih studenata
Na inicijativu Kluba intelektualacaSrebrenica i uz anga`man Pravnog fakul-teta u Sarajevu u SREBRENICI je otvore-na PRVA VISOKO[KOLSKA USTANO-VA na kojoj brojnim studentima (me|ukojima je i bruco{ iz Srbije!) predaju uni-verzitetski profesori iz Sarajeva; na{anovinarka posjetila je ovu fakultetskuustanovu i razgovarala sa prvom generaci-
jom srebreni~kih studenata i njihovimprofesorom ZDRAVKOM GREBOM
50 SPORTSKIVREMEPLOVDoprinos BH. povijestirukometa
Dok BiH trese nezapam}ena rukometnagroznica uo~i predstoje}eg historijskogobra~una sa [vedskom za odlazak naEvropsko prvenstvo, sli~na onoj predbolni poraz nogometa{a Danske, na{novinar otkriva da nema nikakvograzloga zbog kojeg bi tradicija u ovomdvoboju bila na strani [vedske - bosan-ski rukometa{i su u posljednjih 60-akgodina, uz prekide, stvarali povijestevropskog i svjetskog rukometa
Sadr`ajSLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revija
IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Predsjednik Upravnog odboraAsim METILJEVI]
DirektorErbein RE[IDBEGOVI]
Glavni i odgovorni urednikSenad AVDI]
Ure|uje redakcijski kolegijSenad AVDI]
Asim METILJEVI]Edin AVDI]
NovinariSuzana MIJATOVI], Adnan BUTUROVI],
Danka SAVI], Mehmed PARGAN,
Dario D@AMONJA, Nedim HASI], Suzana [A^I],Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],
Adisa ^E^O
DopisniciMirha DEDI] (Beograd), Nijaz HAMZA (Ljubljana),
Boris JELENACA - KOSOR (Zagreb)
DesignEdin SPAHI]
DTPAtif D@IDI]
LektorSedina LON^ARI]
Sekretar redakcijeIsmira TAHIROVI]
Marketing i prodajaAmela [KALJI]
e-mail: [email protected]
FotografijaMario ILI^I]
Revija izlazi sedmi~noTelefoni
444-041, 262-630
telefaks
444-895
Ad resa^ekalu{a ~ikma 6 , Sarajevo
Transakcijski ra~uni1610000015710034
Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK3060510000025213
140-101-00006860-17Volksbank Sarajevo
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih
glasila u Mini starstvu obrazovanja, nauke, kulture isporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnogministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od
12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA , Semizovac.Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]
529
POSLJEDNJI DOGOVOR: ^elnicivode}ih politi~kih stranakaHalilovi}, ^ovi}, Belki}...dogovaraju konstituiranje vlasti
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 529
4/80
N
isam ba{ verziran niti upu}en udiplomatske sofisterije, narogu-{en sam prema svakom pro-
tokolu, pa prema tome, nisamdovoljno vje{t da razumijem {taje desetinama hiljada/tisu}a ljudi tokomNove godine poru~ila gradona~elnicaSarajeva Semiha Borovac. O doti~nojdami znam manje-vi{e sve: simpati~niseoski prigradski curetak Semiha,nekad davno, zapela je za okonepogre{ivom sindikalcu, a kasnije idiplomati RAIFU DIZDAREVI]U.Kad bi drug Raif odlu~io da svojimprisustvom odu{evi radne ljude igra|ane Fojnice, po rigoroznom pro-
tokolu prva bi, zahvaljuju}i uro|enomentuzijazmu koji se vazda grani~io sapodvigom Marije Bursa}, istr~avalaomladinka Semiha, prostirala je preddruga Raifa ponjave djevoja~kom~ednom du{om natopljene!
Ima li i{ta logi~nije od toga daseosko/prigradska zavodnica Semihabude gradona~elnica Sarajeva? Na-ravno da nema! Cilega `ivota ja sam~eka samo nju, ispri~avam se, imam
na liniji Gibonnija koji nam `eli ~esti-tati Novu godinu.
Vozdra, Gibo, moramo dalje...
Prije toga je fojni~ka AmazonkaSemiha na ~elu sa mu`em, niskoti-ra`nim muljatorom {ireg spektra,zauzela neki poslovni prostor u NovomSarajevu i otvorila ga nepopravljivimzaljubljenicima u kokain, od pjevaljkeSelme Bajrami pa do nekih ozbiljnihtelevizijskih analiti~arki... Navodno utaj kutak povremeno nalete i pojedini~lanovi Predsjedni{tva BiH, o ~emu nepostoje materijalni dokazi.
Vrijeme je da popustim gradona-~elnicu Borovac, ima ona i ozbiljnijih
problema (curice za {ankom joj potkrada-ju ve}inske vlasnike!) i dam odu{ka svo-jim tradicionalnim mislima o osobi kojaje zajedno sa Semihom po`eljela sretnuNovu godinu Sarajlijama - HajrudinuVare{anovi}u Hariju. Mo`ete li zamis-liti odvratniju muzi~ku instituciju odDine Merlina? Ni ja!
Moji vjerni pioniri, ozbiljni kandi-dati za omladince, neki dan mi otkri{ekako je u~iteljica od njih tra`ila da ana-
No}as spaljujemo iluzije
4 SLOBODNA BOSNA 4. 1. 2007.
Pi{e
Senad Avdi}
Vrijeme je dapopustim
gradona~elnicuBorovac, ima ona i
ozbiljnijih problema(curice za {ankom jojpotkradaju ve}inske
vlasnike!) i dam odu{kasvojim tradicionalnim
mislima o osobi koja jezajedno sa Semihom
po`eljela sretnu Novugodinu Sarajlijama -
Hajrudinu Vare{anovi}u
Hariju. Mo`ete lizamisliti odvratnijumuzi~ku instituciju od
Dine Merlina? Ni ja!
GODINA KOJU ]E POJSarajevski tande
Semiha Borovac i Hari
VRIJEME SLAVLJA:Ko nas je uveou Novu godinu
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 529
5/80
liziraju nezaboravni stih Dine Merlina:Ja bih svjetlo zvao mrakom da te nije,Alija. [ta je Alija u ovom stihu?,
preko zamagljenih nao~ala i dotrajalekatedre pita malog Muju u~iteljica.Drugarice u~iteljice, u ovom stihuAlija je agregat, re~e mali Mujo,nakon ~ega je priveden na informativnirazgovor u d`amiju Kralja Fahda.
Saudijskoj Arabiji svaka ~ast, ali vra-timo se mi onima koji su nam, pla}enistotinu hiljada maraka po satu, ~estitaliNovu godinu. Ne, dakle, Dini Merlinu,koji je tu, kako bi on to nadahnuto rekao,sumu uzeo od Mila \ukanovi}a, negoHajrudinu Vare{anovi}u, jedinoj osobi
kojoj je Bog podario da bude bezo-brazniji i odvratniji od Dine Merlina. Dapodsjetim, to je onaj pjeva~ koji je usvakoj svojoj pjesmi {to umro, {to pogi-no, {to izgorio, al se feniksovskomustrajno{}u iznova pojavi da namobesmisli dan. Negdje nakon rata, go-dinu-dvije, ko }e pamtiti svaku bizarnuglupost, taj mi se glazbeni hermafroditprijavio da saop}i kako se kona~no vra-tio u BiH. Mislim da sam mu kazao daje svojim neprisustvom u ratnomSarajevu popunio ogromnu prazninu.
I danas mislim da je to bio najpris-tojniji na~in da se ~ovjeku ka`e da jeidiot a da on to ne shvati li~no!
Dakle, jadna nam Nova godina koju uglavnom gradu BiH Sarajevu ozvani~esekretarica Raifa Dizdarevi}a SemihaBorovac i ~ar{ijski tezgaro{ Hari Va-re{anovi}! Mislite da je negdje drugo boljepo~elo? Ma kakvi! U Prijedoru staraestradna kebara, koju niko nije odradiosamo ako je na voz `urio, a jedan sam odtakvih, Neda Ukraden, prizivala rat,~etnike, genocid. U Biha}u gradona~elnikLipova~a na trgu sugra|anima otpjevaozvani~no najsmrdljiviju pjesmu svih vre-mena Jedina moja, svog ro|aka, popu-larnog tambura{a Kreleta Lipova~e.
Jadna nam godina slijedi, ka`emvam...
4. 1. 2007. SLOBODNA BOSNA 5
^ETVRTAK, 28. DECEMBARMILORAD DODIK, uvjeravaju nas ovda{nji pile}i novinarski i frustrirani politi~ki
mozgovi, superioran je u odnosu na federalne partnere jer je napravio nezapam}enpodvig - prodao je Telekom Srpske a nakon toga i naftni kompleks. Zaista, prodatiTelekom i rafineriju u Brodu (poja~anu modri~kom Optimom) je nezapam}en
poslovni podvig! Ravan Bi~ak~i}evoj prodaji Cementare u Kaknju. To je kao dakujete u zvijezde konobara koji je uspio meni prodati hladno pivo! Ima kodameri~kog bitni~kog pisca Williama Burroughsa, ~ini mi se u romanu NakedLunch, zapisano ~eznutljivo obra}anje ostarjelog d`ankija mladi}u s kojim putuje
u metrou i gleda mu u ruke: De~ko, kako bih ja znao u`ivati da imam takve vene!. Federalni izraubo-vani i uspani~eni ovisnici o vlasti (vlast je, dokazano, ja~a droga od svih kokaina, heroina i speedova!), sasli~nom ~eznutljivo{}u danas gledaju nabrekle i nezaja`ljive Dodikove {ape!
PETAK, 29. DECEMBAREMIR KUSTURICA u NIN-u obja{njava da je definitivno prekri`io Sarajevo (a
sebe jo{ radikalnije prekrstio i pokrstio) kada mu je u stan uselio najtalento-vaniji muslimanski pisac NED@AD IBRI[IMOVI]. Bio sam u jesen 92. godinesvjedok i jedva izbjegao smrt kada je Mladi}eva artiljerija, tematski razaraju}iposlovnu zgradu Svjetlosti, unakazila i susjednu zgradu u kojoj je do ratastanovao Kusturica. Iste ve~eri na televiziji sa Pala ukazao se pisac MOMOKAPOR kako obilazi polo`aje odva`nih srpskih artiljeraca, mamuzaju}i ih za novouni{tavanje (i njegovog...) rodnog grada. (Poslije }e objasniti da nije podstrekivao zlo~ine nego je prikupljaoliterarnu gra|u za svoj roman Posljednji let za Sarajevo!?) Ako su Kustini motivi privatni, u domenu imovin-sko-pravnih odnosa, mogao je tada jebati majku Milo{evi}u, Karad`i}u i Mladi}u {to mu uni{tavaju stan,kao i njihovom moralisti Kaporu {to ih na to podstrekava. Za{to je prirodnije da ti netalentovani srpski pisci(Karad`i}, Kapor, Toholj) bombardiraju stan od toga da ti najtalentiraniji muslimanski pisac u taj stan useli!?
SUBOTA, 30. DECEMBAR
Sarajevom u sklopu obilje`avanja Bajrama teku potoci kr vi zaklanih kurbana; uIraku objesilo SADAMA HUSEINA. Fakat je ispo kurban ovaj diktator-obje{enjak, ~im
je ovako jef tino izvisio...
NEDJELJA, 31. DECEMBARMeni nepoznati hercegova~ki efendija o{tro napao vlasnika trgova~kog centra
MERKUR MUJU SELIMOVI]A jer je prisilio radnike svoje firme da rade na prvi danBajrama. Efendijino pismo objavljeno je u Avazu ~iji su radnici, tako|er, ju~er, zaBajram, krvavo radili - ~isto da bi mogli posvjedo~iti o beskrupuloznosti i vjerskojbe{}utnosti novih tajkuna, kojima ni{ta osim novca nije sveto!? Niko iz IZ-a nije se obra-tio Fahrudinu Radon~i}u {to tjera radnike da {ljakaju za Bajram...
PONEDJELJAK, 1. JANUAR
Poku{avam, ali ne uspijevam, kao ni niko drugi, ukrasti pone{to odvelikog srpskog pisca DU[KA RADOVI]A. Ni{ta se za dana{nji dan pametni-
je ne mo`e smisliti od onoga {to je Du{ko prije dvadeset godina izgovorio u
jutarnjoj p ropovijedi na Studiju B: ^ekali smo u `ivotu razne stvari, alisu nam uvijek pouzdano dolazile samo nove godine...
SRIJEDA, 3. JANUAR
Gledam na televiziji HALIDA DEMIROVI]A, bacim oko na MIRSA-DA TERZI]A, ~vrsti su, jaki su. Nekako mi kroz glavu prostruja: Imajuli [ve|ani takve dvije divne osobe?! Nemaju.
UTORAK, 2. JANUARFascinantan koncert ciganskog pjeva~a [ABANA BAJRAMOVI]A, najprije na
Federalnoj televiziji a potom i na srbijanskoj, pratim i, objektivno re~eno, u`ivam. Imatome i dvadeset godina kad sam, zajedno sa kolegom iz hrvatskog Poleta DarkomMato{em, nevezano i neuvjetovano zaklju~io da je Bajramovi}eva tada taze iza{laplo~a u slovena~kom Helidonu pod nazivom A {ulen romalen rasko{an, fenome-nalan, ubita~an muzi~ki doga|aj. Tada nas je srpska {tampa doslovno masakrirala - pisala prilje`nicaMirjana Bobi} da je svako hvaljenje ciganske muzike no` u le|a srbijanskoj kulturi. Danas je sve druga~ije,ciganska stranka izlazi na izbore, a ja ne mogu zaboraviti [abana, kad mi je rekao da nije bogzna kakavautor, kompozitor, ali {to se ti~e pevanja, burazeru, ne bojim se Charlesa Bronsona. Mislio je na RayaCharlesa, al ne}emo valjda sitni~ariti na genijima!
SEDAM DANA & LJUDI
TI JAZAVCIsmrti:are{anovi}
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 529
6/80
BiH DOBILA VLAST
6 SLOBODNA BOSNA 4. 1. 2007.
Tihi}u i Silajd i}u pripali politi~ki,
OD ^ETIRI NAJVA@NMINISTARA BiH DO
?
?
?
?
PREMIJER - Nikola [piri}MINISTAR VANJSKE TRGOVINE -
SNSDMINISTAR VANJSKIH POSLOVA -
Sven Alkalaj (SBiH)
MINISTAR TRANSPORTA HDZ1990.
MINISTAR FINANSIJA -Dragan Vranki} (HDZ)
MINISTAR PRAVDE -Borjana Kri{to (HDZ)
MINISTARIZBJEGLICA -Mirsad Kebo(SDA)
MINISTAR ODBRANE - SBiH MINISTAR SIGURNOSTI - SDA
Najvjerovatniji sastav Vije}a ministara BiH
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 529
7/80
Ta~no sto dana nakon odr`avanjaparlamentarnih izbora sedampoliti~kih partija (SNSD, PDP,SDA, SBiH, HDZ, HDZ 1990. i
Narodna stranka radom za bolji-tak) konstituirat }e zakonodavnu i izvr{nuvlast na dr`avnom nivou, a do kraja janu-ara i u Federaciji BiH i deset kantona. To{to }e vladaju}a sedmorka preuzeti vlastbez jasnog programa u ovom je trenutku udrugom planu: bolja je vlast bez ikakvogprograma nego najbolji program bezvlasti!
Uostalom, na usugla{avanju pro-gramskih ciljeva lideri {est politi~kihpartija nisu previ{e tro{ili ni vrijeme nienergiju svjesni duboke provalijeiskopane me|u klju~nim partijamavladaju}e sedmorke - SNSD-a i SBiH -
koji su izbore dobili na me|usobnomosporavanju. Niko, uklju~uju}i i pred-stavnike me|unarodne zajednice, nijeni poku{avao pribli`iti dijametralnosuprotstavljene stavove MiloradaDodika i Harisa Silajd`i}a okonajva`nijih pitanja, pa usvojeni tekstpredstavlja `alosni poku{aj fingiranjazajedni~kih Programskih ciljeva.Usvojeni tekst u osnovi se sastoji odnabrajanja na~elnih ciljeva s kojima sesve stranke sla`u, no iz teksta suizostavljena sva otvorena i vrlokonkretna pitanja oko kojih ne postojini minimum suglasnosti, poput reformeUstava BiH ili reforme policije, koja jeuvjet za daljnji napredak BiH u euroat-lantskim integracijama.
PRIMAT HDZ-uVladaju}a sedmorka energiju je
usmjerila na rje{avanje punova`nijeg pitanja: koji }e od dva
HDZ-a u}i u koaliciju i kako }e vlada-
ju}a sedmorka me|usobno podijelitiizborni plijen.
Klju~ za razrje{enje vi{emjese~nogspora dva HDZ-a ponudio je predsjednikSDASulejman Tihi}: HDZ, kao relativnipobjednik izbora me|u hrvatskimglasa~ima, dobio je pravo prvog biranjaministarskog resora te dvostruko ve}i brojministara i zamjenika u izvr{noj vlasti.
Po svemu sude}i, na politi~kombuvljaku u Predsjedni{tvu BiH, gdje seu srijedu, 3. januara, trgovaloministarskim i predsjedni~kim pozicijama,najbolje je pro{ao SNSD MiloradaDodika. Pored premijerske funkcije,SNSD je dobio i iznimno zna~ajanresor vanjske trgovine i ekonomskihodnosa, te resor civilnih poslova.Tako|er, SNSD-u je pripalo i mjestopredsjedavaju}eg Predstavni~kog domaParlamenta BiH. Treba imati na umu i~injenicu da je SNSD-ov kandidatNeboj{a Radmanovi} izravno izabran u
Predsjedni{tvo BiH tako da je stranka
Dodik preuzeo klju~ne pozicije u dr`avi
4. 1. 2007. SLOBODNA BOSNA 7
U narednom ~etverogodi{njem mandatu Bosnom i Hercegovinom }e upravljati
koalicija sedam politi~kih partija koja je kona~no uspjela me|usobno raspodijelitiizborni plijen; Slobodna Bosna otkriva kako su politi~ki lideri trgovali resorima ikako }e personalno izgledati dr`avni vrh BiH
Dodiku i ^ovi}u ekonomski resori
Pi{e
Asim Metiljevi}
A RESORA U VIJE]UIKU PRIPALA TRI!!!
Trojica rotiraju}ih predsjednika Predstavni~kog doma Parlamenta BiHTrojica rotiraju}ih predsjednika Predstavni~kog doma Parlamenta BiH
Beriz Belki} Niko Lozan~i} Milorad @ivkovi}
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 529
8/80
Milorada Dodika od pet najva`nijihfunkcija u dr`avi dobila ~ak ~etiri!
BO[NJACI BEZEKONOMSKOG RESORA
Lider SBiH Haris Silajd`i} i njegov
kolega iz SDASulejman Tihi} pokazali suse kao lo{i trgovci: od devet ministarskihmjesta izabrali su ~etiri od kojih je samojedno (vanjski poslovi) prvorazrednogzna~aja, dok ostala tri (izbjeglice,sigurnost i odbrana) nemaju naro~ituspecifi~nu te`inu. Silajd`i} se, istina, izbo-rio da njegov favorit Beriz Belki} budeprvi predsjedavaju}i Predstavni~kogdoma Parlamenta BiH, ali to je ipak slabautjeha. Silajd`i} i Tihi} pro{li su lo{e i kodraspodjele zamjeni~kih funkcija: u dvava`na trezora - transportu i komunikacija-
ma te u resoru vanjske trgovine - nisu usp-jeli dobiti ni zamjeni~ke funkcije!HDZ je izabrao finansije, transport i
komunikacije te pravdu, a pripalo mu jei mjesto predsjedavaju}eg Zastupni~kogdoma Parlamenta BiH (najvjerovatnije -Niko Lozan~i}). Kako smo uspjeli doz-nati, raspored resora unutar hrvatskihstranaka bit }e vrlo kompliciran. Ipak, svelikom sigurno{}u mo`e se zaklju~itida }e HDZ-u pripasti resor finansija ipravde a HDZ-u 1990. resor transportai komunikacija. Narodna strankaRadom za boljitak, koja se u posljednjitren pod nejasnim okolnostima uspjelaubaciti u pobjedni~ki vagon, zadovoljit}e se jednim zamjeni~kim resorom,najvjerovatnije u Ministarstvu vanjsketrgovine i ekonomskih odnosa. InteresLijanovi}a za ovaj resor je o~igledan:upravo se tu kroji carinska politika BiHi donose odluke o bescarinskom uvozumesa. Takve odluke Lijanovi}i su rani-je obezbje|ivali posredno, naprimjerpreko Dragana ^ovi}a koji je zbogtoga zaradio petogodi{nju zatvorskukaznu. No, ubudu}e }e Lijanovi}i samiodlu~ivati o svojoj sudbini!
Zanimljiv je na~in na koji su liderisedam politi~kih partija birali resore.Budu}i da je SNSD iza{ao s ultimativnimzahtjevom da kandidira premijera, SBiH iSDA, kao relativni pobjednici izbora,dobili su pravo da prvi biraju resor. Kakose i o~ekivalo, Silajd`i} je izabrao resorvanjskih poslova koji je u dogovoru saSDA namijenio kandidatu iz reda ostalih-Svenu Alkalaju , aktuelnom {efu MisijeBiH pri NATO savezu u Briselu.
Nakon Silajd`i}a, pravo biranja pripa-
lo je {efu HDZ-a Draganu ^ovi}u koji jeizabrao resor finansija.
U drugom krugu, SNSD je izabraocivilne poslove, SDA ministarstvosigurnosti a HDZ 1990. Ministarstvotransporta i komunikacija.
Tre}i krug bio je najzanimljiviji jer seSrbima, sasvim nenadano, ukazala prilikada izaberu jedan od najva`nijih resora udr`avi - Ministarstvo vanjske trgovine iekonomskih odnosa. Lider PDP-a MladenIvani} ni sam nije mogao vjerovati da suSDA i SBiH presko~ili ovaj resor pa jegotovo stidljivo zatra`io da pripadne nje-govoj partiji.
Nakon Ivani}a, ponovo je na reddo{ao Sulejman Tihi} koji je izabraoMinistarstvo za izbjegla i raseljana lica,
nakon ~ega je Dragan ^ovi} ispred HDZ-aizabrao Ministarstvo pravde.
U posljednjem, ~etvrtom krugu zaraspodjelu je ostao samo jedan resor -Ministarstvo odbrane - koji je pripaoStranci za BiH.
KOGA ]E PODR@ATISILAJD@I]
Iako je izbor mandatara me|ustrankama na~elno dogovoren, izborNikole [piri}ajo{ je uvijek neizvjestan.
Naime, dan pred konsultacije uPredsjedni{tvu BiH Haris Silajd`i} jebezuspje{no poku{avao ubijeditiSulejmana Tihi}a da povu~e premijer-sku kandidaturu Adnana Terzi}a ~imebi odgovornost za [piri}ev izborprevalio na Sulejmana Tihi}a. No, Tihi}se tome odupro pa }e se obje kandida-ture, i Terzi}eva i [piri}eva, ravno-pravno pojaviti pred tro~lanimPredsjedni{tvom BiH.
Kako smo doznali, hrvatski ~lanPredsjedni{tva BiH @eljko Kom{i}, pri-likom glasanja o Terzi}u i [piri}u,najvjerovatnije }e ostati suzdr`an pa }ekona~nu odluku ipak morati donijetiSilajd`i} i Radmanovi}.
BiH DOBILA VLAST
8 SLOBODNA BOSNA 4. 1. 2007.
Vijest o raspodjeli ministarskih fotelja u novom sazivu Vije}a ministara BiH, dr`avnogpremijera Adnana Terzi}a zatekla je na Vla{i}u gdje s prijateljima u`iva u zimskim ~arima.[okiran sam ovakvom raspodjelom ministarskih resora. Bo{njaci su pro{li katas-trofalno jer nisu dobili ni jedan resor s ekonomskim ili finansijskim nadle`nostima,izjavio je Terzi} za Slobodnu Bosnu. Terzi} posebno nagla{ava da nikako ne razumije za{tose Tihi} i Silajd`i} nisu izborili za resor vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. ^uo sam dasu Srbi ovaj resor zatra`ili tek u tre}em krugu raspodjele jer ni sami nisu moglivjerovati da }e im pored premijerske funkcije pripasti i najva`niji ekonomski resor uVije}u ministara BiH.
Terzi} nam je otkrio da su nekoliko dana ranije Sulejman Tihi} i Haris Silajd`i} bilipostigli dogovor da obavezno tra`e resor vanjsketrgovine i ekonomskih odnosa. Nije mi jasno za{to
su od toga odustali i ko je prekr{io dogovor. Kogod je to uradio, Bo{njacima je nanio golemu{tetu, kategori~ki tvrdi Adnan Terzi}.
^ak i pod pretpostavkom da je odlaze}ipremijer Adnan Terzi} mo`da isuvi{e li~an kodizricanja ocjena budu}i da je bio najozbiljnijikandidat za ministra vanjske trgovine iekonomskih odnosa, ostaje nepobitna ~injenicada su bo{nja~ki predstavnici Silajd`i} i Tihi}napravili katrastrofalan posao jer u
Vije}u ministara BiH Bo{njacine}e imati nikakvog uticaja nava`ne resore, poput transporta,
ekonomije, vanjske trgovine ifinansija.
ODLAZE]I PREMIJER BiH ADNAN TERZI]
Bo{njaci su pro{likatastrofalno
GUBITNICI URASPODJELIRESORALider SBiH HarisSilajd`i} i njegov
kolega iz SDASulejman Tihi}pokazali su se kaolo{i trgovci
ADNAN TERZI]:Bo{njacima je
nanesenagolema {teta
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 529
9/804. 1. 2007. SLOBODNA BOSNA 9
SRE]AN BO@I]
@ELI VAM
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 529
10/80
MINI MARKET
Stvar je sada obrnuta. IZ se vi{e ne mije{a u
politiku, ve} se politika mije{a u IZMUSTAFA ef. CERI], reisu-l-ulema IZ
[APAD RADI - RUMBEK SE GRADI
Radnici sarajevskog [ipada,
banjalu~kog Integralai zagreba~kog TDV sistemazapo~eli izgradnju glavnog
grada Ju`nog Sudana RumbekaPro{le sedmice prvi kontingent od oko dvije stotine radnika iz
Bosne i Hercegovine i Hrvatske otputovao je u Ju`ni Sudan gdjesarajevski [ipad komerc d.d. Sarajevo, banjalu~ki Integrali hrvats-ki TDV sistemi Zagreb ve} mjesec dana grade glavni grad Ju`nogSudana Rumbek. Iako se radi o najve}em gra|evinskom poduhvatu
kompanija sa biv{eg jugoslovenskog prostora, vrijednom preko mi-lijardu dolara, bh. mediji o svemu {ute. Jedino je Slobodna Bosnauaugustu ove godine iz Rumbeka izvijestila o potpisanom poslu sto-lje}a. Za razliku od drugih bh. medija, Hrvatska televizija (HRT)pro{le sedmice je izvijestila da je hrvatsko-bosanski dvojac, [ipad iTDV sistemi, u konkurenciji me|u trideset svjetski poznatih
gra|evinskih kompanija, dobio posao gradnje glavnog grada. Izzra~ne luke u Zadru za prvu fazu gradnje Rumbeka uspostavljen jestalni zra~ni most i bit }e obavljeno preko 60 kargo letova.
Ina~e, vlasnik firme TDV sistemi Zagreb i ujedno vlasnikza{ti}enog patenta gradnje ~vrstih stambenih objekata je
Banjalu~anin Darko Sigmund. Iz njegove tvornice u Zadru avionima}e se prevoziti gra|evinski dijelovi koji }e biti ugra|eni u zgradu par-lamenta, predsjedni~ku rezidenciju, zgradu vlade i prvo stambenonaselje. Integral i [ipad komerc }e graditi vodovodnu i putnu mre`u,kao i civilni i vojni aerodrom. Direktor [ipad komerca Hamza
Nakon nekoliko tjedana provedenih u sarajevskomzatvoru predsjednik HDZ-a DRAGAN ^OVI] ponovo sevratio na bh. politi~ku scenu. ^ovi} je posljednjih dana biokrajnje anga`iran oko uspostave vlasti u BiH i sudjelovanja
hrvatskih politi~ara u toj vlasti. Na{ fotograf pa`ljivo jezabilje`io svaki trenutak come backa DRAGANA^OVI]A.
10 SLOBODNA BOSNA 4. 1. 2007.
POVRATAKDR
GazdaHDZ-
^OVI] NA SLOBODI
U@AS PRAVOSU\A: Dragan ^ovi} o~ekuje pravosna`nostpresude koju mu je izrekao Sud BiH
[ipad
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 529
11/80
Kazazi} za Slobodnu Bosnu ka`e da }e u maju biti zavr{en prvi diogradnje Rumbeka, a da }e radove izvoditi oko tristo gra|evinskihradnika iz BiH i Hrvatske.
(A.B.)
BRAT JE MIOMA KOJE VJERE BIO
Tajna koalicionoguspjeha SDA i SBiH u
Zenici krije se u ~injenici dadvije partije vode brati}i
Sejad i Mirsad Zaimovi}Nekoliko kantonalnih organizacija SDA i Stranke za BiH nikakone uspijevaju posti}i dogovor oko raspodjele vlasti. Zapinje uBiha}u, Sarajevu, Gora`du, Travniku, Tuzli - gotovo svuda osim uZenici. Tamo su stari koalicioni partneri, SDA i SBiH, bez ikakvihpote{ko}a i trzavica rije{ili me|usobne probleme i prakti~ki prvime|u deset kantona dogovorili nastavak partnerstva izme|u SDA iSBiH koje je utemeljeno jo{ prije deset godina.
Ni{ta ~udno! Bilo bi pravo ~udo da je suprotno, da se dvije par-tije u Zenici ne mogu bratski dogovoriti oko raspodjele vlasti, budu}ida tamo{nje kantonalne organizacije vode prvi ro|aci - brati}i SejadZaimovi} (SBiH) i Mirsad Zaimovi} (SDA)!
Nisam imao `elje da odga|am uvo|enje PDV-a i da taj vru}i
krompir ostavim drugom, kao {to su drugi ostavili meniADNAN TERZI], predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH
4. 1. 2007. SLOBODNA BOSNA 11
GANA^OVI]A
ponovoja{e
POVRATAKOTPISANOG:Dragan ^ovi}
GAZDA SE VRA]A KU]I: Dragan ^ovi} na pregovorimasa ~lanovima Predsjedni{tva BiH
SUSRET STARIHPRIJATELJA: Dragan
^ovi} i Sulejman Tihi}
Zenica
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 529
12/80
MINI MARKET
Ne znam za{to Dodik ide protiv mene. Ne poznajem nijednogme|unarodnog zvani~nika koji se toliko borio za RS kao jaDORIS PACK, poslanik u Evropskom parlamentu i{ef Parlamentarne komisije za jugoisto~nu Evropu
SLAVI[A [U]UR ALLAHU
Nakon Schwartz-Schillingove
intervencije u Mostarupostala upitna izgradnjaKara|oz-begove medrese
Visoki predstavnik Christian Schwartz-Schilling uputio je kon-cem pro{log tjedna predsjedniku Gradskog vije}a Mostara Muratu]ori}u pismo u kojem je, bez diplomatskog okoli{anja, upozorio dase njegove odluke o osnivanju Zavoda za prostorno planiranje gradai Komisije za davanje stru~nih mi{ljenja moraju provesti u {tokra}em roku. Pismo Schwartza-Schillinga uslijedilo je kao odgovorna seriju javnih istupa bo{nja~kih vije}nika u Gradskom vije}uMostara koji su Visokog predstavnika o{tro kritizirali, optu`iv{i gada je posljednje odluke donio u dogovoru s hrvatskim politi~kim
predstavnicima. I mada lokalni prvaci SDA, Stranke za BiH i SDP-anisu objasnili zbog ~ega je, zapravo, sporno formiranje jedinstvenogZavoda za prostorno planiranje grada, spekulira se kako su pravirazlog njihovog protivljenja sasvim izvjesne komplikacije prijeizgradnje Kara|oz-begove medrese. Kamen temeljac za medresukoja bi trebala biti izgra|ena na prostoru nekada{nje kasarne
Sjeverni logor (projekat vrijedan 2,5 milijuna KM), sredinom sep-tembra pro{le godine, polo`io je reisu-l-ulema Mustafa ef. Ceri}.Kasnije se, me|utim, ispostavilo da povrat zemlji{ta na kojem bi tre-bala biti podignuta Kara|oz-begova medresa tra`i stotinjak ranijihvlasnika. No, unato~ njihovim zahtjevima, bo{nja~ki su vije}nici
Prije desetak dana hrvatski tjednik Globusobjavio je sen-zacionalne informacije o {vercu tri tone kokaina i heroina (?!)iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku u periodu od 2000. do2004. godine. Prema Globusovim saznanjima, drogu je auto-mobilom Generalnog konzulata Hrvatske u Biha}u {vercovaoizvjesniAco uposlen kao voza~ u konzulatu. Pozivaju}i sena policijski izvor u BiH, Globusovi novinari tvrde da je Acoprevozio drogu u diplomatskoj po{ti, koja je u Zagrebu pre-davana narko-dileru Sa{i Vukadinu Vuksanu U ljeto 2002.Vuksan je uhap{en sa suprugom Zrinkom i petoricom surad-nika, kada je kod njih prona|ena ve}a koli~ina kokaina.
JURLINA - JEDNA PRI^AMe|utim, Vuksanu je izre~ena kazna zatvora u trajanju od
samo dvije godine, pa se ve} 2004. vratio starom poslu -{vercu droge. Kako tvrdi tjednik Globus, voza~ Aco je pre-vozio po{iljke po pedeset kilograma kokaina i heroina izskladi{ta u Biha}u i Velikoj Kladu{i. Na tvrdnje hrvatskihnovinara da je biha}ka policija vodila istragu o spomenutomslu~aju, portparol MUP-a USK-a Ale [iljdedi} za na{ listka`e:
^im su objavljene te informacije odr`an je radni sas-tanak sa komandantima kriminalisti~ke policije MUP USK
-a nikada nije vodio istragu o generalnom konzulatu Hrvatske
u Biha}u niti je ikada vo|ena istraga protiv izvjesnog Ace
voza~a u hrvatskom konzulatu u Biha}u Da li su druge poli-cijske agencije preduzimale istra`ne radnje nama nije pozna
-to iako sve na{e kolege prilikom dolaska u USK prvo kon-taktiraju na{u slu`bu ka`e [iljdedi}.
Generalni konzulat RH u Biha}u otvoren je 1996. godine.Prvi konzul je bio Bernardo Jurlina ro|en 1949. u @ivogo{}ukraj Makarske. Na to mjesto, predratni predsjednik SindikataSR Hrvatske Jurlina do{ao je iz Bugarske, gdje je bioambasador. U maju 1997. Jurlina je u tv emisiji Motri{taustvrdio da se granica izme|u BiH i Hrvatske u Krajini trebapromijeniti kako bi se ispravila vi{estoljetna nepravda. U tovrijeme konzulat u Biha}u je bio centralni punkt za dijeljenje
hrvatskih domovnica i putovnica kraji{kim Bo{njacima.Navodno se dobijanje hrvatskog dr`avljanstva pla}alo od3.500 do 5.000 njema~kih maraka.
Konzul Jurlina je prve putovnice podijelio vrhu SDA na~elu sa Mirsadom Velad i}em da bi, u cilju ispravljanjapovijesne nepravde, putovnice nastavio dijeliti ~lanovimaDNZ-a u Cazinu i Velikoj Kladu{i. Prema vlastitom prizna-
12 SLOBODNA BOSNA 4. 1. 2007.
TAJNA DIPL
Voza~ Konzulata Rdrogu u diplomatsk
MUDRA GLAVA:Christian
Schwartz-Schilling
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 529
13/80
obe}ali predstavnicima Islamske zajednice da }e za gradnjumedrese osigurati sve potrebne urbanisti~ke i gra|evinske dozvole,za {to se trebao pobrinuti na~elnik biv{e mostarske op}ine Sjever inesu|eni direktor Urbanisti~kog zavoda Mostara Salem Bubalo.
(S.M.)
NEZAVIDNI MEDIJI
Novinarke Dra`ena Perani} iEnisa Skenderagi} odlu~ile
raskinuti brak s politi~arimaSejfudinom Toki}em i Nijazom
Skenderagi}emPredsjednik Socijaldemokratske unije Sejfudin Toki} nije se
ni oporavio nakon debakla na posljednjim izborima, a ve} sena{ao u jo{ gorim problemima, ovoga puta osobne naravi. Toki}a
je, prema tvrdnjama njihovih zajedni~kih prijatelja, nedavnoostavila dugogodi{nja `ivotna saputnica, novinarka Dra`enaPerani}. Navodno je razlog njihovog razlaza bila Toki}eva nev-
jera. No, Toki} i Perani}ka, kako se ~ini, nisu i jedini politi~ko-
novinarski ljubavni par ~ija je veza zapala u krizu. Uveliko se,
naime, govorka da i Toki}ev nekada{nji partijski kolega NijazSkenderagi} i njegova supruga novinarka Enisa Skenderagi}ve} izvjesno vrijeme ne stanuju na istoj adresi?!
(S.M.)
Hrvatska federalna jedinica se mo`e vrlo lakoorganizovati, ali ne `elim da im ja dajem upute
MILORAD DODIK, premijer RS
4. 1. 2007. SLOBODNA BOSNA 13
nju, Jurlina je do 1999. podijelio oko pedeset hiljada putovni-ca kraji{kim Bo{njacima. Za vrijeme mandata, Jurlinu uBiha}u pamte po kafanskim provodima i ljubavnoj aferi saudatom uposlenicom pravne slu`be u op}ini. Pored MirsadaVelad`i}a, sa kojim je bio blizak prijatelj, Jurlina je najvi{evremena provodio sa predsjednikom biha}kog HDZ-a AntomMarjanovi}em Prema tvrdnjama njegovih biha}kih prijate-lja, Jurlina je preferirao vino i lozu, a od uposlenika konzula-ta niko nije bio konzument narkotika.
ACO BRACO IZ BANJE LUKEVoza~ konzula Jurline se zvao Drago ~ovjek je ro|en u
Biha}u Konzulat je 2001 godine iz Biha}a preselio u Banju
Luku a ovdje je ostala samo kancelarija Konzulata Drago je
ostao nezaposlen kada je do{ao novi konzul Petar Ljubi~i}
Pored njega kao voza~i su radili Martin iz Biha}a Ivan iz
Livna i Ivica sa Kor~ule Voza~i iz banjalu~kog i mostarskog
Konzulata su po po{tu u Biha}u dolazili jednom mjese~no,ka`e za SB biv{i uposlenik Konzulata.
Pakiranje diplomatske po{te, pored konzula Jurline iLjubi~i}a, bilo je u nadle`nosti Marije Vla{i} tako|erBi{}anke, koja sada radi u MUP-u USK-a. Prema tvrdnjama
biv{eg uposlenika Konzulata, od 2001. godine voza~iKonzulata su iz Banje Luke dolazili u Biha} i tako|er na putuza Zagreb uzimali ve} zatvorenu diplomatsku po{tu.Me|utim, diplomatska po{ta je vo`ena i iz konzulata RH uMostaru, a voza~ iz mostarskog konzulata je na putu uZagreb tako|er svra}ao u Banju Luku i Biha} po diplomatskupo{tu.
Bila su dva voza~a koja su iz Banje Luke dolazila u
Biha} nakon 2000 godine Jedan od njih se stvarno zvao
Aleksandar ali vam ne mogu potvrditi da li je to osoba koju
spominju hrvatski mediji, ka`e biv{i uposlenik konzulata.(A. Buturovi})
TSKE PO[TE
u Biha}u prevoziopo{ti u Hrvatsku?!
Portparol MUP-a USK-a Ale [iljdedi} tako|er demantujeGlobusove tvrdnje da je kraji{ka policija tokom 2003. i 2004.dostavila obilje informacija hrvatskoj policiji o {vercu heroina i
kokaina iz Konzulata u Biha}u. Na drugoj strani, hrvatski novinaritvrde da je pri~a o {vercu droge iz Biha}a samo mali dio policijskogdosjea Operacija Europa u kojoj su detaljno opisani krijum~arskiputevi droge iz Turske preko BiH, Hrvatske i Ma|arske do zemaljazapadne Europe.
PORTPAROL MUP-a USK-aALE [ILJDEDI]
Hrvatskapolicija ima
sve informacije
NAJPO@ELJNIJIO@ENJA:
SejfudinToki}
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 529
14/80
MIODRAG @IVANOVI]Profesor na Filozofskom fakultetu u Banjoj Luci
Ja ne vjerujem da bilo koji ~ovjek,koji je izabran na mjesto predsjedava-ju}eg Vije}a ministara BiH, mo`e bitiuspje{an premijer bez onih svojihostalih saradnika, odnosno ministarsta-va u Vije}u ministara i ministara kojiih vode. Jednostavno, jedan ~ovjek ne
mo`e ni{ta sam napraviti i ne mo`eni{ta bitno uraditi za ovu dr`avu bezsuradnje drugih bez obzira da li to bioNikola [piri} ili Adnan Terzi}.
Poznajem bh. politi~ku scenu i mis-lim da glavni problem predstavljajunacionalne stranke, koje zanemarujugra|anski politi~ki koncept. Sve ovo{to se de{ava dogovorima izme|ustranaka koje su pobjednice na izbori-ma, a to im se ne mo`e osporiti, ali ipakimaju taj nacionalni predznak, nedonosi ovoj dr`avi ni{ta bolje. Niti je
Nikola [piri} ne{to bolji od Adnana Terzi}a, niti je to bio Terzi}od njega. Osnovni problem su sistemska rje{enja putem kojihova dr`ava treba da po~ne da `ivi normalnim `ivotom, rje{enjakoja trebaju da grade BiH. Samim tim {to im je trebalo ovolikovremena da se dogovore dovoljno govori da }e to biti jadno i~emerno i u narednom periodu, bez obzira da li se premijerzvao Nikola [piri} ili Adnan Terzi}.
DU[KA JURI[I]Urednica na BHT1
FIKRET MUSI]Zastupnik u Skup{tini Kantona Sarajevo
To zavisi od me|ustrana~kogdogovora o programu rada u naredne~etiri godine, ali i od [piri}evogli~nog anga`mana da se ozbiljno bavi
pitanjima od zna~aja za dr`avu Bosnui Hercegovinu. Nesporno je da Nikola[piri} kao doktor ekonomskih nauka iiskusan politi~ar ima kvalitete isposobnosti da obavlja ovu du`nost.Me|utim, ne treba zaboraviti da su
ovla{tenja predsjedavaju}eg Vije}a ministara limitirana, prijesvega, voljom stranaka koje bi na dr`avnom nivou trebalo dadijele vlast. Bilo bi ohrabruju}e kada bi o klju~nim pitanjima, ato su ustavne promjene, reforma policije i raspodjela prihodaod PDV-a, postigle saglasnost u najkra}em roku. Me|utim,pesimista sam da }e se to tako brzo dogoditi.
14 SLOBODNA BOSNA 4. 1. 2007.
MINI MARKET
Gra|ani se ne smiju pla{iti velikih izdvajanja za
telekom usluge, jer to zna~i boljitak za BiHHAMDO KATICA, direktor BH Telecoma
GOSPODIN HAD@IUZIMAGA
Ministar He}o i
premijer Had`ipa{i} krenuli uotvoreni me|usobni rat zbogaustrijske Apet grupe
Latentni sukob izme|u federalnog ministra energije i rudarstvaVahida He}e i federalnog premijera Ahmeta Had`ipa{i}a, koji jetinjao sedmicama, u posljednjih nekoliko dana prerastao je uotvoreni rat do istrebljenja! Sukob je pokrenuo premijer Had`ipa{i}koji je prije nekoliko sedmica zatra`io od ministra He}e detaljanizvje{taj o zakulisnom izboru austrijske Apet grupe za strate{kogpartnera na izgradnji deset termo i hidroelektrana u BiH. No,umjesto tra`enog izvje{taja ministar He}o je Had`ipa{i}u odgovorioserijom razornih projektila plasiranih preko Dnevnog avaza. Izme|uostalog, Had`ipa{i}a je optu`io da velikim potro{a~ima, poputmostarskogAluminijskog kombinata, namjerava obezbijediti regre-siranu cijenu elektri~ne energije. Prema He}inoj interpretaciji, raz-liku izme|u pune i regresirane cijene struje za Aluminijski kombinatpla}ali bi gra|ani BiH.
U me|uvremenu, iz Federalne komisije za elektri~nu energiju(FERK) demantirali su navode ministra He}e budu}i da ni premijerHad`ipa{i} niti bilo ko drugi iz Vlade FBiH za velike potro{a~e nijetra`io regresiranu cijenu elektri~ne energije.
Time je ustvari otkrivena stvarna pozadina sukoba izme|u mi-nistra He}e i premijera Had`ipa{i}a. Posve je o~igledno da ministarHe}o zapaljivim izjavama o subvencioniranju Aluminijskog kombina-
ta poku{ava kupiti vrijeme i odgoditi ponovno otvaranje rasprave o
PRO ETCONTRA
MISLITE LI DA ]E N
PREMIJER OD SVOG
DA/NE
DA/NE
NE ZNAM
UKOPAVANJE ROVOVA:Ahmet Had`ipa{i}
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 529
15/80
zakulisnom izboru austrijske Apet grupe za strate{kog partneraEPBiH. He}o je naime uvjeren da SDA Had`ipa{i}u ne namjeravaprodu`iti premijerski mandat i da nakon Had`ipa{i}eva odlaska vi{eniko ne}e problematizirati ugovor s Austrijancima te`ak preko 2,5milijardi eura. (M.A.)
URBAN BAJRAM
Sarajlije se otrovalemesom kurbana kojinisu pro{li redovnu
veterinarsku kontroluPosljednjih nekoliko dana sarajevska Hitna pomo} i Centar
urgentne medicine KC Ko{evo bili su preplavljeni pacijentima sasimptomima trovanja hranom. Gra|ani Sarajeva su se `alili da susimptome trovanja osjetili nakon konzumiranja kurbanskog mesatokom Kurban-bajrama. Nabavku, klanje i distribuciju kurbanskogmesa vr{i posebna Komisija Rijaseta Islamske zajednice BiH. Iako jeRijaset jo{ 2005. izdao fetvu kojom se zabranjuje nabavka kurbanavan okvira Islamske zajednice, i ove godine su mnogi vr{ili individu-alnu nabavku `ivotinja sa sela i iz susjednih dr`ava.
Meso `ivotinja koje su u organizaciji IZBiH kao i svake godinezaklane na Jar~edolima iznad Sarajeva dovezeno je iz karantena u
Vitezu gdje su izvr{eni veterinarski pregledi. Ustanovljeno je da semeso `ivotinja mo`e koristiti za ishranu, ali su veterinari preporu~ilida zbog mogu}nosti manjih zaraza IZBiH vjernicima ne daje kaokurban `ivotinjske iznutrice koje su zbog toga zakopane i IZBiH nijevr{ila njihovu distribuciju. Na drugoj strani, kuvajtska humanitarnaorganizacija je u vlastitom aran`manu izvr{ila nabavku i klanje kur-bana koji su nabavljeni iz isto~noevropskih zemalja.
Tre}eg dana Kurban-bajrama kuvajtska humanitarna organi-zacija sa sjedi{tem u sarajevskom naselju Kova~i}i donijela je prekohiljadu kurbana kao poklon Rijasetu IZBiH, ali su radnici Rijasetaodbili da uzmu meso smatraju}i da nije pro{lo veterinarsku kon-trolu.
Nema sumnje da se ve}ina Sarajlija ove godine otrovala kur-banima koji nisu bili pregledani prilikom uvoza, odnosno kurbanimakoji su vjerovatno pro{vercovani sa teritorije Srbije i Crne Gore.
(S.B.)
Nikola [piri} kao novi predsje-davaju}i Vije}a ministara BiH nemo`e biti nikako gori od AdnanaTerzi}a. Terzi} je bio jedan {arlatankoji je uni{tio doma}u proizvodnju inije ni{ta dobro uradio. Uveo je PDV,kojim se toliko hvali, bez fiskalnih
kasa i pare su opet oti{le kriminalcimau d`ep. Ipak, s obzirom na odnossnaga u parlamentarnoj ve}ini sumnjami da Nikola [piri} mo`e ne{to naprav-
iti i posti}i dobre rezultate. Zna~i, da li }e [piri} ne{to posti}i,zavisi od odnosa snaga na politi~koj sceni, ali sumnjam da ikomo`e biti gori od Terzi}a.
JUGOSLAV JOVI^I]Kandidat SDP-a za ~lana Predsjedni{tva BiH
Nikolu [piri}a li~no poznajem imislim da je jako sposoban ~ovjek.Adnana Terzi}a nisam imao prilikuupoznati, ali apsolutno smatram da }e[piri} biti bolji predsjedavaju}iVije}a ministara BiH od njega. Nikola[piri} sada ima parlamentarnu ve}inui ne vidim razloga da uz podr{ku svihne bude i uspje{niji od AdnanaTerzi}a u narednom periodu.
DOBRICA JONJI]Predsjednik Izvr{nog odbora NHI-jaS obzirom na {arenu parlamentar-
nu ve}inu, ja osobno ne smatram dadobri rezultati ovise samo od premi-jera koji je izabran. Naravno, akobude imao stabilnu parlamentarnuve}inu, mislim da je Nikola [piri}jako sposoban ~ovjek i da mo`eposti}i bolje razultate. Me|utim, sobzirom da je svojim dosada{njimradom pokazao da je sljedbenik poli-
tike koja nije reformski raspolo`enakada su u pitanju glavni reformski procesi u ovoj zemlji, prijesvega mislim na reformu policije, nisam ba{ optimista da }e onbiti voz koji }e vu}i tu sklepanu kompoziciju. Nikola [piri}je sposoban, ali mislim to ne}e biti reformski raspolo`ena par-lamentarna ve}ina. Takvi }e otprilike biti i rezultati novog pre-mijera.
Ja mislim da je opstanak BiH bio nemogu} pod rukovodstvom Izetbegovi}a.Da je umjesto njega bio Fikret Abdi}, ja mislim da bi BiH opstala bez rata
EMIR KUSTURICA, re`iser i biv{i Sarajlija
4. 1. 2007. SLOBODNA BOSNA 15
LA [PIRI] BITI USPJE[NIJI
RETHODNIKA ADNANA TERZI]A?
DA/NE
DA/NE
REUF SOKOLOVI]Privrednik
DA
NEDU@NE @RTVE: ^ekaju}i odmazdu
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 529
16/80
Biv{i predsjednik Kulturnogdru{tva Bo{njaka PreporodNjema~ka A laga Dervi {evi }(57), nakon prvog dijela inter-vjua u pro{lom broju Slobodne
Bosne u kojem je govorio o uloziHamdije Pozderca Branka Miku li}a
Atifa Purivatre Muhameda Filipovi}a idrugih ~lanova komunisti~kog vrha uformiranju muslimanske nacije idr`avnosti BiH, suo~io se sa prijetnjama i{ikaniranjima u Njema~koj. Na drugojstrani, veliki dio intelektualaca u Sarajevui drugim gradovima BiH dali su podr{kuDervi{evi}evom smjelom i britkomizno{enju nepoznatih detalja iz nedavnebosanske politi~ke historije. U drugomdijelu intervjua pisac knjige Bo{njaci udijaspori Alaga Dervi{evi} govori oaktivnostima KDB Preporoda uNjema~koj.
OSNIVANJEPREPORODA NJEMA^KEK ak o je o sn ov an P re po ro d N je -
ma~ke?
Kao ~lan najvi{ih organa PreporodaBiH javio sam se tada{njem predsjednikuPreporoda rahmetli dr.Muhsinu Rizvi}u.On i rahmetli dr.Atif Purivatra dali su mizadatak da oformim Preporod i po~nem
raditi na o~uvanju bo{nja~ke kulture udijaspori. Po{to sam kao savjetnik uPrivrednoj banci Sarajevo neposrednoprije toga bio na jednoj specijalizaciji uDrezden banci u Frankfurtu, okupio samu Inicijativni odbor Preporoda dr. Edina
^ustovi}a iz Berlina; Ishaka ef.Ale{evi}aiz Hamma; dr.Hibu Karavdi}-Trifunovi}iz Osnabrika, kasniju predsjednicuMerhameta za Njema~ku; dje~ijeg hirur-ga iz [tutgarta dr. Ferida Kugi}a; IrfanaCokovi}a predsjednika Merhameta izBonna; Hasana Duri}a nastavnika izFrankfurta;Abdulaha Nani}a iz Minhena;~lana naju`eg rukovodstva SDA
Njema~ke i Evrope Sadika [ehi}a pisca inovinara iz Minhena; Hasana Vidimli}aiz Bergisch Gladbaha kod Kelna; SalihaAhmi}a, nastavnika iz Dizeldorfa; SafetuObho|a{ knji`evnicu iz Wuppertala idruge. U julu 1993. odr`ana je Osniva~kaskup{tina Preporoda u Frankfurtu, kojojje prisustvovalo vi{e od 200 intelektuala-ca iz Njema~ke i drugih gradova Evrope.
U prve dvije godine rata u
Njema~ku su pristigle stotine hiljada izb
-jeglica iz Bosne. [ta je tada radio
Preporod?
Najve}i problem je bio oko obezb-je|enja uslova za osnivanje dopunskenastave na bosanskom jeziku i upisa na{edjece na tu nastavu. Naime, raspadomJugoslavije raspala se i zajedni~ka nasta-va na dotada{njem srpskohrvatskomjeziku, pa su djeca srpske nacionalnostioti{la u srpske {kole, a hrvatske uhrvatske, dok su bo{nja~ka djeca i jedandio ostalih Bosanaca ostala na ulici.Problem je bio {to je bo{nja~ka dijasporau Njema~koj bila podijeljena oko svihpitanja, pa i oko ovoga, to jest, kakvu
{kolu `ele bo{nja~ke organizacije,roditelji i djeca. Tako je u Wuppertalujedna `ena sa nezavr{enom osnovnom{kolom koja je nekada radila u no}nomklubu kao plesa~ica i bila udata za jednognjema~kog lokalnog politi~ara, zavela
roditelje na{e djece, povadila djecu iznjema~kih redovnih {kola i smjestila ih upodrum jedne pivare da tamo u~e ipoha|aju {kolu po skra}enom ratnomprogramu koji se u to vrijeme izvodio uRBiH. Bio sam prisutan na skupu nakojem se o tome raspravljalo, na kojemsam zastupao stav da djeca trebaju nas-taviti poha|anje {kole u njema~kim
{kolama, a da im treba organizirati samodopunsku nastavu iz nacionalne grupepredmeta na bosanskom jeziku, kao {to suradile i sve druge etni~ke skupine u dijas-pori. Nije pomoglo ni to da sam ja po za-nimanju profesor, da imam ovla{tenja odpredsjednika Preporoda i drugih dr`avnihorgana da djelujem u tom pogledu te, nakraju, da sam svoju djecu tako usmjerio.No, ta `ena me osumnji~ila za sve isva{ta, da radim protiv islama i naroda, nakraju izvrije|an, od strane svojih Bo{-njaka otjeran sa skupa.
Kako se Islamska zajednica odnosi-
la prema problemu nastave za djecu iz
BiH?
Sje}am se, bio sam prisutan na bajra-mu u d`amiji, kada je Mustafa ef.Spahi} ,~uv{i da se obavje{tavaju d`ematlije da sepri izlasku potpi{u na spisak ko eli da mudijete ide na dopunsku nastavu u tojd`amiji, izjavio: Tako mi dragog Allaha,da ovo sada nisam ~uo, ne bi znao daovdje u ovom gradu jo{ uvijek nema orga-nizirane dopunske nastave na bosanskomjeziku. To je bila 1993. godina.
Te godine sam pravio reporta`u o radubo{nja~kih organizacija i razgovarao sajednim efendijom. Upitao sam efendiju dali misli da je dobro da tri stotine na{edjece poha|a dopunsku nastavu na bosan-skom jeziku u tom gradu i da im predaju
ISPOVIJEST OSUMNJI ENOG BO[NJAKA
Od manifestacije Bo{nja~e, Bosna te zove predato jeOd manifestacije Bo{nja~e, Bosna te zove predato je
Razgovarao
Adnan Buturovi}
Husein @ivalj podnio je pismeni izvje{
akcije Zima 94 prikupljene desetin
Husein @ivalj podnio je pismeni izvje{
akcije Zima 94 prikupljene desetin
NAJVE]E TAJNE BO
16 SLOBODNA BOSNA 4. 1. 2007.
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 529
17/80
biv{i nastavnici iz biv{e jugoslavenske{kole. Ka`e efendija: Hvala dragomAllahu, ne ide ni jedno dijete. Svi su meposlu{ali i ne idu u tu komunisti~ku {kolu.
Tek kada na{a dr`ava od{koluje svojeprave nastavnike, mi }emo tada slati na{udjecu na tu nastavu. Iako su njema~kevlasti osiguravale sve za izvo|enje ovenastave, ustanovio sam da je u u perioduu kojem je bilo oko stotinu hiljada na{e
Alaga Dervi{evi}, svjedok bosanske povijesti
4. 1. 2007. SLOBODNA BOSNA 17
0 hiljada maraka dr. Harisu Silajd`i}u i dr. Ejupu Gani}u0 hiljada maraka dr. Harisu Silajd`i}u i dr. Ejupu Gani}u
aj da su tokom
miliona maraka
j da su tokom
miliona maraka
NJA^KE DIJASPORENedavno je objavljena knjiga Bo{njaci u dijaspori, autora ALAGE DERVI[EVI]A,dugogodi{njeg lidera bo{nja~ke dijaspore u Njema~koj; Dervi{evi} u nastavkuekskluzivne ispovijesti za na{ list govori o okupljanju bo{nja~ke dijaspore uNjema~koj te otkriva gdje su zavr{avali milioni maraka prikupljeni
u humanitarnim akcijama
AUTOR KNJIGEBO[NJACI UDIJASPORI:Magistar AlagaDervi{evi}
KNJIGA ZAPOLEMIKU:Dervi{evi} jenajavionastavkesvoje zapaljiveknjige
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 529
18/80
djece uzrasta za {kolu do desetog razreda,manje od deset posto djece poha|alo ovunastavu. Dakle, u situaciji kada Bo{njacipo prvi put u svojoj povijesti imaju priz-natu naciju, dr`avu, jezik, kulturu,knji`evnost, svoju {kolu, svoje nastavne
programe, svoje pisce i knji`evnike isvoje u~itelje i nastavnike, te kada su biliu situaciji progonstva, oni i pored svihuslova koje im je obezbijedila dr`ava kojaih je primila ne `ele da na svom jezikuu~e, izu~avaju i njeguju svoje nacionalnoi kulturno bi}e.
DIPLOMATSKAPODR[KA
J este l i imali podr{ku na{ih d ip lo -matskih predstavnika?
Kada je u pitanju na{ veliki projekat
Bo{nja~ka dje~ija knji`evnost u 20 knji-ga, imali smo podr{ku generalnogkonzula u [tutgartu S id ik a Spahi} a[ahbaza D`ihanovi}a iz Minhena, IndiraRamovi}a, otpravnika poslova Ambasadeu Bonu, i Mahira Had`iahmetovi}a, na{egambasadora u Be~u. Svi ti ljudi su punopomogli u pronala`enju sponzora za pro-jekat {tampanja knjiga za djecu. To jeujedno za sve skeptike zna~ilo da izaProjekta stoji kako Preporod iz Sarajevatako i dr`ava BiH. Gospodin Spahi} jetada rekao: Pitate se sigurno {to vam dosada nisam dolazio. Jedan od razloga je itaj {to iz ove sredine ~esto kru`e neprov-jerene pri~e o pojedinim na{im ljudimakoji su anga`irani na pitanjima i projekti-ma od interesa za na{ narod i za dr`avuBiH, kao {to je ovo {to vam je Alagaovdje prezentirao. Samo da vam ka`em,prije nego je Alaga ovo pokrenuo, prvo jebio kod mene i mojih kolega u drugimkonzulatima i ambasadama i ako smo mito prihvatili i na to dali pismeni pristanaksponzorstvom, {ta se tu ima okolo njegasumnji~iti i ogovarati .
Poslije rata jedan dio tira`a Bo{-nja~ke dje~ije knji`evnosti je poproizvodnoj cijeni otkupilo tada{njeMinistarstvo za obrazovanje i kulturuFBiH i podijelilo bibliotekama i {kolama.Danas se, iako mu je cijena iznosila 300maraka, na moju i `alost mojih progo-nitelja, ne mo`e nigdje na}i ni jedan kom-plet da se kupi, {to je najbolji dokaz nje-govog zna~aja. U jednom dru{tvuneposredno poslije rata, jedan od autorazastupljenih u ovoj ediciji je izjavio da jeAlaga Dervi{evi} u povijesti dje~ijeknji`evnosti u BIH najvi{e u~inio na tom
planu. Reis Mustafa ef. Ceri}, koji se kra-jem decembra 1993. godine zatekao u[tutgartu, kada sam mu prvom pokloniojedan komplet, prijatno iznena|en jeizjavio: Alaga, ovo je tebi spomeniknasred Ba{~ar{ije.
Kakv i su odno si b ili izme|u IZ -aPreporoda M erham eta i SD A u Nje-
ma~koj i da li se u m e|uvremenu ne{to
promijenilo?
Islamska zajednica je bila vrh od kojesu po~injale sve aktivnosti. Iz nje suizrasle sve ostale bo{nja~ke organizacije,ali ih je zadesio jedan te`ak period indok-trinacije od strane SDA, pa se ~esto nijeznalo {ta je SDA, a {ta IZ. Mislim da sudanas ti problemi prevazi|eni, jer je SDAsasvim marginalizirana i njen rad je, ba{kao i Preporoda, potpuno zamro. Tu sesada vrte pojedinci na ~elu sa timsmutljivcem Had`ihamzi}em, {to nanosi
veliku {tetu jedinstvu Bo{njaka. To sedonekle moglo shvatiti u ratnom periodu,jer je tada trebalo animirati svijet napomo}i BiH, gdje je i SDA puno u~inila,ali danas je sasvim druk~ija situacija. Ovo{to smo mi u~inili u jednom vremenu vi{e
je stvar entuzijazma i odricanja pojedinacanego pomo}i i uloge Preporoda iz matice,iako sam ja sve vrijeme od rahmetliRizvi}a do profesora Muniba Maglajli}aimao na~elnu saglasnost i podr{ku.
Dok je Maglajli} bio predsjednikPreporoda u Sarajevu, mi smo u Nje-ma~koj i drugim evropskim zemljamapromovirali ediciju Bo{nja~ka knji`ev-nost u 100 knjiga, Pravopis bosanskogjezika Senahida Halilovi}a HistorijuBo{njakaMustafe Imamovi}a... Sada{-
nji predsjednik [a}ir Filandra dolazio jenekoliko puta u Njema~ku i promoviraosamo svoje knjige bez javljanja uPreporod. Vjerovatno je izvje{taje dobi-vao od predsjednika SDA HasanaHad`ihamzi}a i na osnovu njih zauzimaosvoje stavove bez mog znanja kao pred-sjednika. To bi bilo isto kao kada bih jaizvje{tavao Tihi}a o radu i djelovanjuSDA i Had`ihamzi}a.
RahmetliIrfan Ljubijanki}, sa kojimsam se poznavao i prije rata, govorio mije: Alaga, mi imamo informacije {ta ti
sve radi{ i to je u redu, ali mora{ vi{esara|ivati sa SDA i uva avati njihovestavove. Rekao sam mu da maksimalnoradim sa svim bo{nja~kim organizacija-ma, pa i sa SDA, ali da ja imam svojepretpostavljene u Preporodu u Sarajevu.
Ko je kontrol irao novac prikupl jen
u Njema~koj za odbranu BiH?
Kao predsjednik Preporoda bio sam uodborima ve}ine manifestacija, ali niPreporod ni ja nismo imali nikakve kont-role nad novcem. Ja jesam izvje{tavao umedijima o tome, ali samo na osnovupodataka koje su mi davali glavni organi-zatori, prije svega iz SDA i IZ-a. [to senovca ti~e, prikupljene su desetine mi-liona. Vjerujem da je sve iz dijasporeuredno poslano u BiH, a {ta je sa parama
ISPOVIJEST OSUMNJI ENOG BO[NJAKA
18 SLOBODNA BOSNA 4. 1. 2007.
REISOVOPRIZNANJEReis Mustafaef. Ceri}, koji sekrajem decembra1993. godinezatekao u [tutgartu,kada sam muprvom poklonio
jedan komplet,prijatno iznena|enje izjavio: Alaga,ovo je tebispomenik nasredBa{~ar{ije
300.000MARAKA UD@EP: Haris
Silajd`i} bio je
omiljeni likbh. dijaspore
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 529
19/804. 1. 2007. SLOBODNA BOSNA 19
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 529
20/80
tamo bilo i gdje su zavr{ile o tome nemaminformacija. Ne vjerujem da je bilo nekihve}ih pronevjera tog novca u dijaspori, jerje sve bilo pra}eno i evidentirano komisi-jski uz stotine o~iju sa strane kao svjedo-ka. Ja sam, naprimjer, bio prisutan kada jeod prve velike takve manifestacije
Bo{nja~e, Bosna te zove, ~iji zavr{etakje bio u Essenu u Gruga Halle, predato300 hiljada maraka dr. Harisu Silajd`i}u idr.Ejupu Gani}u , koji su uredno potpisalidokument da su to primili. Tada je prviput do{ao i reis Ceri} na tu manifestaciju.Akcija Zima 94, koja je bila orga-
nizirana u svim dr`avama Evrope, bila jepod izravnom kontrolom SDA i na{ihdiplomatskih predstavni{tava u Nje-ma~koj i Austriji. Znam da je tada{njiambasador u Be~u Husein @ivalj podniopismeni izvje{taj da su tokom ove akcijeprikupljene desetine miliona maraka.
ISPOVIJEST OSUMNJI ENOG BO[NJAKA
20 SLOBODNA BOSNA 4. 1. 2007.
Jeste li sura|ivali sa sada{njim predsjednikomSDA Sulejmanom Tihi}em koji je tokom rata biozaposlen u konzulatu?
Pamtim ga kao vrlo konstruktivnog, nenapadnog irazumnog ~ovjeka koji je sa ljudima iz dijaspore imaoodli~nu komunikaciju. Moram re}i da su se mnogi ljudi iz IZ-ai SDA samo sva|ali ili nametali Bo{njacima svoje vi|enjestvari. Gospodin Tihi} je davao punu podr{ku svim na{imakcijama i mislim da je uradio mnogo konkretnih stvari koji-ma je pomogao ljudima da rije{e statusna pitanja, a to jekad ste u tu|oj dr`avi problem koji vam najvi{e mo`ezagor~ati `ivot. Moje je mi{ljenje da je Tihi} prvi ~ovjek koji
je uspio SDA dati oblike politi~ke stranke. Ta stranka jetokom rata bila politi~ki pokret, potpuno razu|en, pun frak-cija, suprotstavljenih interesa, razli~itih ciljeva. Trenutno uSDA nema lidera kao {to je Tihi} da mo`e dr`ati kurs koji jepotreban BiH, a to je integracija sa Evropom.
TIHI] U NJEMA^KOJ
Predsjednik SDA poku{ao je
konstruktivno djelovati
DIPLOMATSKI STA@:Sulejman Tihi}
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 529
21/804. 1. 2007. SLOBODNA BOSNA 21
Sarajevo, Tel: ++387 33 714-320e-mail: [email protected]
www.lutrijabih.ba
Izvla~enje brojeva ovog
kola obavit }e seu utorak, 9. januara,
na FTV u 20 sati
GARANTOVANI
JACK POT OKO
1 KM
LOTO 6 od 42
@ELIMO VAM SRETNE PRAZNIKE!
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 529
22/80
SIPA IZNAD ZAKONA
22 SLOBODNA BOSNA 4. 1. 2007.
Za ratne zlo~ine sumnji~e se i Milomir Krsma
STRATE[KA ZABRINUTOST:Sredoje Novi},poglavar ratno-zlo~ina~kog klana u BiH
TEHNI^KA POTPORA: Za{to SIPA jo{ uvijek nijeuhapsila najte`e ratne zlo~ince
NOTORNI RAT
SISTEMU SI
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 529
23/80
Premda je Agencija za istrage i za{titu BiH(SIPA) formirana po nalogu Ureda Visokogpredstavnika ~iji su slu`benici, u protekle~etiri godine, izravno nadzirali njezin rad,upravo je krovna dr`avna policijska slu`ba
primjer drasti~nog nepo{tivanja odluka OHR-a! Zarazliku od entitetskih i kantonalnih MUP-ova koji suu vrijeme (de)certifikacije policijskih slu`benikadosljedno provodili preporuke raznoraznih inozem-nih ~inovnika, pa ~ak i kada su njihove procjene bilekrajnje upitne, u SIPA-i i dalje rade policajci kojima
je biv{i visoki predstavnik Paddy Ashdown osobno,zabranio obavljanje bilo kakvih rukovodnih du`nosti.
UZALUDAN TRUD OHR-aTako su, unato~ odluci OHR-a, na svojim ranijim
pozicijama u SIPA-i ostali zapovjednik jedinice zaosiguranje veleposlanstava Mijo Golub i njegovkolega Milenko Tepav~evi} koji se brine o si-gurnosti svih dr`avnih objekata. Pismena odlukakojom se nala`e hitna smjena Goluba i Tepav~evi}a,direktoru SIPA-e Sredo ju Novi}u iz OHR-a jeupu}ena jo{ potkraj decembra 2004., dakle, prijeravno dvije godine?!
I dok su nekada{nji Ashdownovi pomo}nici,kada je Mijo Golub posrijedi, na{li da je on u vri-
Ratni zlo~inci u krovnoj policijskoj slu`bi
4. 1. 2007. SLOBODNA BOSNA 23
U sjenci reforme policije u BiH ostao je rad Agencijeza istrage i za{titu BiH (SIPA-e) kojom suvereno gospodari
direktor Sredoje Novi}; Na{a novinarka istra`ila jeko su kadrovi direktora Novi}a
vi}, Simo Simi}, Sini{a Karan, Spasoje Doder...
Pi{e
Suzana Mijatovi}
MASOVNI UBICA U DR@AVNOJ SLU@BI: Naredbakolja~a Tepav~evi}a nakon koje je likvidiranonekoliko desetina gra|ana Sarajeva
I ZLO^INCI U
URNOSTI BiH
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 529
24/80
jeme dok se nalazio na du`nosti na~elnikaPolicijske uprave Ilid`a bio povezan sosobama iz sarajevskog kriminalnog mi-ljea, u slu~aju Milenka Tepav~evi}a OHR-usu dostavljene provjerene ~injenice o rat-nozlo~ina~koj pro{losti ovog reformira-
nog policajca. Podsjetimo da je SlobodnaBosnaprva otkrila (u novembru 2004.) daje Tepav~evi}, ina~e ratni na~elnik Stanicejavne bezbjednosti (srpski) Novi Grad,najodgovorniji za likvidaciju 40 Bo{njakaiz Kasindolske ulice u Sarajevu kojima se,nakon zarobljavanja, izgubio svaki trag.Tada smo objavili i faksimil dokumentakoji je Milenko Tepav~evi}, koncem maja92., uputio tada{njem ministru pravdetzv. Srpske republike BiH Mom~iluMandi}u , ministru policije Mi}i Stani{i}ui podsekretaru SDB-a Slobodanu [kipini.
Obavje{tavaju}i ih kako se radi o skupiniBo{njaka porijeklom iz Sand`aka kodkojih je prilikom zarobljavanja prona|enave}a koli~ina oru`ja, Tepav~evi} je svojimnadre|enim otvoreno predlo`io da za-robljenike ne bi trebalo razmjenjivati?!(Tijela ubijenih iz Kasindolske ulice nisuni do danas prona|ena.)
Dodajmo tome da, iako je u me|uvre-menu Sud u Den Haagu zbog po~injenihratnih zlo~ina podigao optu`nicu protivMi}e Stani{i}a, dok se protiv Mom~ilaMandi}a, pod istom optu`bom, vodi pro-ces na Sudu BiH, istraga o ratnim zlodje-lima Milenka Tepav~evi}a koju je vodiloKantonalno tu`iteljstvo u Sarajevu nikadanije dovedena do kraja.
TRALJAVA PROVJERARATNE PRO[LOSTI
Ratni na~elnik SJB (srpski) NoviGrad a potom zamjenik {efa RDB-a zapodru~je tada{njeg Srpskog SarajevaMilenko Tepav~evi} nije, me|utim, jedinivisokopozicionirani du`nosnik SIPA-ekoji je posao u krovnoj dr`avnoj polici-jskog agenciji dobio bez prethodne prov-jere ratne pro{losti. Me|u uposlenicima teagencije je, naime, ve} mjesecima javnatajna da je Tu`iteljstvu BiH iz Haaga, i topod oznakom A, proslije|ena doku-mentacija o ratnim zlo~inima {efaOdsjeka za istrage u Regionalnom ureduSIPA-e u Tuzli Milomira Krsmanovi}a?!Krsmanovi}, nekada{nji zamjenik polici-je u Bijeljini, sumnji~i se, navodno, da jesudjelovao u ratnim zlo~inima nadbo{nja~kim civilima u tom semberskomgradu. Jednako su tako, na nedavnoodr`anim prosvjedima koji su orga-
nizirani ispred zgrade Dr`avnog suda uSarajevu, ~lanovi Udru`enja logora{aBiH iz Kalinovika javno pitali kako jemogu}e da u SIPA-i jo{ uvijek radi ratnizlo~inacSimo Simi}, trenutno inspektoru Regionalnom uredu u Tuzli?! Pre`ivjeli
Bo{njaci iz Kalinovika optu`uju Simi}ada je kao pripadnik Vojske Republike
Srpske, u ljeto 92., uhapsio na desetkenjihovih sunarodnjaka koji su odvedeni uimprovizirane zatvore, a potom po-gubljeni. Budu}i da je, osim Sime Simi}a,u odvo|enju bo{nja~kih stanovnika sud-jelovao i Spasoje Doder koji, tako|er, radiu SIPA-i (kao i njegova supruga), iza-slanstvo kalinovi~kih Bo{njaka je odTu`iteljstva BiH tra`ilo da se o njihovojodgovornosti pokrene zvani~na istraga.No, kako sastanak u Tu`iteljstvu nijepolu~io nikakve rezultate, pre`ivjeli
Bo{njaci iz Kalinovika su ve} anga`iraliodvjetnika i najavili podizanje privatnih
tu`bi da bi se, kona~no, procesuiralostradanje vi{e od sto ubijenih logora{a.Iako se popis s imenima oko 900
dr`avnih slu`benika koji se sumnji~e da susudjelovali u zlo~ina~kom pohodu naSrebrenicu i dalje bri`ljivo ~uva uTu`iteljstvu BiH, doznajemo kako se i natoj listi nalazi nekolicina uposlenika SIPA-a.Pored aktualnog na~elnika Financijsko-obavje{tajnog odjela Sini{e K arana(jednog od najbli`ih suradnika ratnogministra policije RS Dragana Kijca), ned-vojbeno je utvr|eno kako su u genocidnad srebreni~kim Bo{njacima bilauklju~ena najmanje ~etiri dr`avna poli-cajca. Radi se o Peri Bo`ovi}u (zaposlen usarajevskom sjedi{tu SIPA-e), te TodoruBo{kovi}u , Mi{ i Kul i}u i M ilanu [u -tilovi}u koji obavlja inspektorski posao uRegionalnom uredu u Banjoj Luci. Ranijesmo pisali da je direktor SIPA-e na mjestozapovjednika jedinice za osiguranje VIP-osoba postavio Relju Kova~a koji je u raturadio u osiguranju ha{kog bjeguncaRadovana Karad` i}a. No, budu}i dauposlenike Dr`avne agencije za istrage iza{titu ne obvezuju nikakve sigurnosne
provjere, barem dok o prijemu polici-jskih kadrova kao i do sada bude od-lu~ivao isklju~ivo direktor Sredoje Novi},mo`e se samo naga|ati koliko je jo{ ratnihzlo~inaca proteklih godina zbrinuto uSIPA-i???
SIPA IZNAD ZAKONA
24 SLOBODNA BOSNA 4. 1. 2007.
Premda je 1994. godine bio na ~eluKomisije koja je ispitivala anga`man pri-padnika ratne Karad`i}eve tajne slu`beTajfun, Sredoje Novi} je, prije godinu i poldana, u SIPA-i zaposlio jednog od ~elnihljudi te zlo~ina~ke organizacije MilanaStankovi}a. Kao zamjenik {efa TajfunaBranka Rati}a (kojem je 2003. zabranjen
ulazak u zemlje EU zbog pru`anja pomo}iha{kim bjeguncima), Stankovi} je 94.uhap{en i pritvoren u Bijeljini, a tijekomsaslu{anja je priznao da je radio za Slu`budr`avne bezbjednosti Srbije. No, desetgodina kasnije njegovo priznanje nijesmetalo Novi}u da Stankovi}a imenuje{efom Odsjeka za borbu protiv trgovineljudima u SIPA-i?!
NOVI]EV PROVJERENI KADAR
Pripadnika Karad i}eve
tajne slu`be TajfunMilana Stankovi}a Novi}postavio za {efa Odsjeka
HLADNOKRVNI UBICA IZ SIPA-e:Sini{a Karan
OPTU@NICEVe} mjesecima jejavna tajna da jeTu`iteljstvu BiH izHaaga, i to podoznakom A, prosli-je|ena doku-mentacija o ratnimzlo~inima {efaOdsjeka za istrage uRegionalnom ureduSIPA-e u TuzliMilomiraKrsmanovi}a
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 529
25/80
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 529
26/80
ZLO IN U VITEZU
26 SLOBODNA BOSNA 4. 1. 2007.
Tihi mladi} iz susjedstva ]ati} brutalnoZlo~inZlo~in
]ATI]SE
Ovih je dana policija uhapsila EDINA ]ATI]A,osumnji~enog da je na krajnje brutalan na~in
ubio aktivistkinju SDP-a u Vitezu MARIJU
PETROVI]; Nakon ]ati}evog pritvaranjaotvorile su se brojne sumnje koje ukazujuda je posrijedi serijski ubojica
GRAD KOJI JE ZANIJEMIO PREDZLO^INOM:Stanovnici Vitezazaprepa{teni su brutalnim
ubojstvom njihove sugra|anke
Foto:MarioIli~i}
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 529
27/80
Kako je ubijena Marija Petrovi}
4. 1. 2007. SLOBODNA BOSNA 27
masakrirao nesretnu SDP-ovku MARIJU!!!VitezuVitezu
RVI BOSANSKIIJSKI UBOJICA?
OSUMNJI^ENI ZLO^INAC:Edin ]ati} uhap{en jepro{log vikenda u Vitezu
NEDU@NA @RTVA: MarijaPetrovi} masakrirana je usvom domu u Vitezu
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 529
28/80
Posljednjeg vikenda u Vitezu jeuhap{en Edin ]ati} , 31-
godi{njak, pod optu`bom da jeubioMariju Petrovi} , vije}nicuSDP-a u Op}inskom vije}u,
mirnu i nekonfliktnu, jednostavnokazano, finu osobu. Susjedi pokojneMarije su i 20 dana nakon ovog zlo~inazate~eni i zaprepa{teni. Ovdje ` iv impedeset godina cijel i svoj `ivot . Rat sam
ovdje provela znam da se sva{ta
de{avalo a li za ne{to ovako jezivo do
sada jo{ nisam ~ula govori nam jedna odMarijinih susjetki. Pokojnu Mariju, kojuopisuje kao agilnu i energi~nu osobu,
poznatu u cijelom gradu kao du`nosnicuSDP-a, vije}nicu u Op}inskom vije}u, tevoditeljicu Poslovnice Zavoda MIO-a,poznavala je od ro|enja. Van sebe smosvi smo je ovdje znali kako da se njoj
ovako ne{to desi pa cijeli je `ivot
posvetila drugima nastavlja ova `ena.Edina ]ati}a policija je uhapsila
pro{le nedjelje u njegovom stanu koji senalazi u istom ulazu u kojem je `ivjelapokojna Marija. Kantonalno tu`iteljstvomu je odredilo pritvor u trajanju od 30dana. Zdru`ene snage Kantonalnog MUP-a
i Uprave policije Federalnog MUP-auhapsile su ]ati}a nakon {to su se, tvrde,sve operativne kockice poslo`ile. Zanjegovo hap{enje ~ak su bili spremni pri-padnici specijalnih snaga. Policija ga jedanima dr`ala na oku, jer se bojala da ne
pobjegne ili ~ak da se sam ne ubije.]ati}a ~ak ni najbolji prijatelji nemogu prepoznati kao ubojicu. ]ati} jeka`e jedna mje{tanka Viteza, i{ao samojim s inom u {ko lu svi ga pozna ju ne
znam da je po bilo ~emu bio prob
-lema ti~ an a n jegova se nana d ru`ila sa
M arijinom m am om u naselju Rijeka
pored Viteza gdje su ` iv je le . Zbog toga
smo u jo{ ve}em {oku.
U popodnevnim satima 18. decembrana krajnje okrutan na~in ubijena je MarijaPetrovi} u svom stanu. Ubojstvo je
izvr{eno s vi{e od dvadeset uboda no`emu prsa i trbuh. Mladi} koji je za taj zlo~inosumnji~en, kako ga opisuje policija,poznat je kao miran i povu~en de~ko,pomalo osobenjak i do sada nije imaopolicijski dosje.
Jezivo izmasakrirani le{ nesretneMarije Petrovi}, ustvrdili su vje{taci,ukazuje na to da ovako zastra{uju}e ubist-vo nije mogla uraditi normalna osoba.
Nikada do sada u rje{avan je jednog
s lu~aja nije bilo anga`irano tol iko na{ ih
ljudi. B ez predaha smo radili na ovom
slu~aju i moram kazati da smo u tome
imali potpunu podr{ku Federalnog MUP
-a
kao i MUP-a Kantona Sarajevo ka`eDrago Vukoja , policijski komesar uTravniku.
ZLO^IN ZA PAM]ENJENeposredno prije zlo~ina koji je iztemelja uzdrmao ovaj mirni srednjo-bosanski gradi}, pokojna Marija Petrovi}se spremala na odlazak na strana~ki sas-tanak SDP-a u Travnik. Kako je kasnijeutvr|eno, niko od stanara sa istog kata uto vrijeme nije bio u zgradi. Time seobja{njava za{to niko od prvih susjedanije ~uo zastra{uju}e krikove koji su semorali ~uti iz Marijinog stana.
Policija pretpostavlja da je ona na vra-tima u trenutku kada je krenula na sas-
tanak zatekla mladi}a (kojeg je, naravno,znala odranije), a koji ju je potom zvjerskiizmasakrirao. Marija je bila punija isna`na `ena koja se poku{ala izboriti za`ivot, a na to ukazuju i povrede koje jezadobio osumnji~eni mladi}. Upravo jepo zadobijenim ranama u borbi sa `rtvomi skrenuo pa`nju na sebe, kao i, kako namje {turo re~eno u policiji, nebulozamakoje je kasnije pri~ao u kafi}u. Tre}egdana nakon ubistva policija je imalanekoliko dokaza koji su ukazivali na to kobi mogao biti po~initelj.
ZLO IN U VITEZU
28 SLOBODNA BOSNA 4. 1. 2007.
Pi{u
Danka Savi} i Senad Avdi}
Iako tu`iteljske ipolicijske strukture tonisu `eljele potvrditi,prema nezavisnimizvorima bliskimSlobodnoj Bosni, Edin]ati}, osumnji~eni ubo-
jica Marije Petrovi} u
Vitezu, sumnji~i se zajo{ nekoliko u`asnih
zlo~ina po~injenih posljednjih 10-ak godinana prostoru Federacije BiH. Na{i izvori tvrdeda policija prikuplja dokaze na temelju kojih}e se dokazati da je ]ati} serijski ubojica~ije su `rtve, po pravilu, bile starije `ene. Istiizvori nam otkrivaju da policija posljednjihdana intenzivno radi na otkrivanju po~initeljanekoliko zvjerskih ubojstava u Unsko-san-skom kantonu u kojima su stradale `enestarosne dobi iznad 50 godina i ~iji je uboji-ca koristio no` zadaju}i im vi{e od dvadeset
smrtonosnih udaraca. Temeljem manje-vi{edokazanog zlo~ina nad Marijom Petrovi} uVitezu, policija poku{ava prikupiti dokaze daje Edin ]ati} odgovoran za jo{ najmanje triubojstva u Federaciji BiH.
ISTRAGA JE U TOKU
Je li ]ati} ubijao starice {irom Federacije?!
VELIKO ISKU[ENJE: Mo`e li policija dokazati te{ke optu`be protiv Edina]ati}a
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 529
29/80
Policijski dou{nici su, nakonzlo~ina, bukvalno pokrivali cijeli Vitez iskupljali sve raspolo`ive tragove koji bi ihvodili prema ubici. U jednom od obli`njihkafi}a brzo im je upao u o~i mladi} sapovredama na rukama. Kasnije provjere
su pokazale da je rije~ o Edinu ]ati}u,tridesetjednogodi{njem mladi}u, pripad-niku ratnih postrojbi HOS-a a kasnijeSedme muslimanske brigade Armije BiH.
Glasine koje su kru`ile o ]ati}u ukazi-vale su na to da je mo`da i narkoman.Sitni kriminalac, sklon kockanju u jednomod obli`njih kafi}a, tako su ga, recimo,opisali pojedini mje{tani. Prvo {to jeutvr|eno je to da je sa roditeljima (njegovje otac, ponovilo nam je nekoliko mje{tana,
ugledan i po{tovan Vite`anin) stanovao uzgradi ta~no preko puta Marije Petrovi}.
U@ASNA PORUKATe jezive ve~eri, nakon {to se Marija
nije javljala ni na kasnije telefonskepozive rodbine na ku}ni i mobilni telefon,
njen brat i njegov sin nasilno su u{li u stani zatekli stravi~an prizor u kupaonici -njeno tijelo izbodeno no`em i prerezanogvrata. Potrgana odje}a s gornjeg dijelatijela, krv u hodniku i dnevnom boravku,poru{eni i polomljeni predmeti ukazivalisu na to da je `rtva pru`ala `estok otpor.Tragovi plja~ke nisu prona|eni, jedino {toje nedostajalo je njen nov~anik. Marija jebila dobro situirana, imala je pristojnuu{te|evinu, novi automobil, vlastiti stan,imovinu koju je osigurala na preko stohiljada eura. Za policiju su sve ovo bili
pokazatelji da bi motiv za njeno ubistvomogao biti koristoljublje. Pod pritiskomjavnosti, bili su prinu|eni provjeravatirodbinu kako bi isklju~ili svakumogu}nost da je neko od njenih ~lanovapo~inio ovo stra{no ubojstvo.
Kako je ubijena Marija Petrovi}
4. 1. 2007. SLOBODNA BOSNA 29
Nakon vi{ednevnog prisiljavanja
osumnji~eni Edin ]ati} pristao jepo~etkom ove nedjelje iza}i na poligraf.
Poligraf je poludio kada se suo~io sa
]ati}em, ka`e na{ izvor iz policijeSrednjobosanskog kantona.
POLICIJSKI IZVJE[TAJ
Poligraf je zanijemio
MJESTOZLO^INA:
Stambenazgrada ucentruViteza bila
je popri{tejezivogubojstva
HAP[ENJEEdina ]ati}apolicija jeuhapsila pro{lenedjelje unjegovom stanukoji se nalazi uistom ulazu ukojem je `ivjelapokojna Marija.Kantonalno
tu`iteljstvomu je odredilopritvor u trajanjuod 30 dana
KAD ZAVR[IMOISTRAGU, REZULTATIBI MOGLI BITI
SENZACIONALNI: DragoVukoja, komesar policije
Srednjobosanskogkantona
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 529
30/80
Primadona Gertruda Muniti} ve}skoro ~etrdeset godina `ivi uSarajevu gdje je dosegnulavrhunac karijere, ali i provelanajte`e ratne i poratne godine. Za
vrijeme opsade grada pjevala je na prekostotinu koncerata i tako pomagalaSarajlijama da sa~uvaju duh i zdrav razum.
Aktivno se bavila humanitarnim radom iomogu}ila da se nahrane desetine hiljadasarajevske djece. Ovih dana sarajevska pri-madona Muniti} je nakon vi{egodi{njegoklijevanja kona~no donijela odluku daodseli u Zagreb! ^a{u je prelio izostanakpoziva da nastupi na gala koncertu povodomobilje`avanja {ezdesetogodi{njice sara-jevske Opere~iji je ~lan ve} decenijama.
BIJEG IZ SARAJEVA
30 SLOBODNA BOSNA 4. 1. 2007.
Ovih dana odlazak izSarajeva najavile su dvije
osobe impresivne kari-jere i nemjerljivog
utjecaja na umjetni~ku idru{tvenu scenu
posljednjih decenija;za{to su operska
primadona GERTRUDAMUNITI] i profesor
DRAGOLJUB STOJANOVodlu~ili napustiti grad izkojeg ni u najkrvavijimratnim vremenima nisu
`eljeli oti}i
Pi{e
Adisa ^e~o
ODLAZAK GERTRUDE I ST
Sarajevo nikad ne}e biti isto naGERTRUDA MUNITI] i ekonomsSarajevo nikad ne}e biti isto naGERTRUDA MUNITI] i ekonoms
[AMAR ZA OPRO[TAJ: GertrudaMuniti}, operna diva, tu`na irazo~arana napu{ta Sarajevo
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 529
31/80
Je li metropola postala tijesna
4. 1. 2007. SLOBODNA BOSNA 31
ANOVA - PORAZ SARAJEVA
on {to ga napuste operska divaekspert DRAGOLJUB STOJANOV
Vi{e je nego zabrin javaju}a ravnodu{nost koja je unutarznanstvenih krugova u Sarajevu pratila {okantnu vijest da jeDragoljub Stojanov, jedan od najuglednijih bh. ekonomista i dugogo-di{nji redovni profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu,{ef Katedre za ekonomsku teoriju i politiku, podnio neopozivi otkazna profesorsko mjesto na Ekonomskom fakultetu. Profesor Stojanov
je, naime, odlu~io da nakon gotovo ~etir i deceni je rada naEkonomskom fakultetu u Sarajevu, zbog poni`avanja koje je proteklihgodina do`ivio od pojedinih novope~enih kolega (od kojih ga je jedanu nekoliko navrata nazivao ~ak i ~etnikom?!) napusti mati~nu ka-tedru, te profesorski anga`man nastavi na Sveu~ili{tu u Rijeci.
JA SAM MOROJa sam jednostavno imao izbora i smatram da je bolje
nastaviti tamo gdje imam uslove koji su mi potrebni zakvalitetan rad i gdje ne moram trpjeti da me neko poni`ava~ak i na nacionalnoj osnovi, ka`e profesor Stojanov koji od1969. godine radi na sarajevskom Ekonomskom fakultetu. Otkaznopismo ovog sarajevskog profesora, u kojem on navodi nekoliko vrlo
jasnih primjera diskriminacije kojoj je bio izlo`en nakon {to je2004. godine Muris i~i} imenovan za dekana Ekonomskog fakul-teta, upu}eno je ne samo Rektoratu Univerziteta nego i Helsin{komkomitetu za ljudska prava, Ombudsmenima Federacije BiH, Trans-parency Internationalu, Uredu OSCE-a i ministru obrazovanjaKantona Sarajevo.
U spomenutom pismu, Stojanov, izme|u ostalog, govori o tomekako je pod pritiskom aktualnog dekana ^i}i}a morao podnijetiostavku na mjesto glavnog urednika ~asopisa South-East Journal ofEconomics and Development, pokrenutog u saradnji sa UNDP-om, i tonakon {to mu je po{lo za rukom da u redakciji ~asopisa okupi najpoz-natije svjetske ekonomiste. Pored toga, Stojanov je, nakon ^i~i}evogdolaska na mjesto dekana, smijenjen sa mjesta urednika Zbornika
radova Fakulteta, zatim sa mjesta rukovoditelja Postdiplomskogstudija organiziranog u saradnji sa Ekonomskim fakultetom izLjubljane. Ovim se, na`alost, oblici diskriminacije na poslu, kojoj jebio izlo`en, ne iscrpljuju.
TE[KA ODLUKAZbog dovo|enja u pitanje mogu}nosti otkupa stana koji je kao
dugogodi{nji profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu zaradio,
Stojanov je bio prinu|en podnijeti i tu`bu protiv Fakulteta. Dekanukida moje anga`mane na fakultetu, uskra}uje mi pravo nadom, a istovremeno tra`i da se nigdje ne anga`iram izvan
Fakulteta mada to nije u suprotnosti sa njegovim pravilima. Uisto vrijeme, od izbora za dekana prije vi{e od dvije godine,prof. dr. Muris ^i~i} je direktor vlastitog Instituta za ekonom-ska istra`ivanja Larive Bosnia d.o.o. sa sjedi{tem u Sarajevu.Dekan potpuno zanemaruje ~injenicu da je prema Pravilniku oradu on u ~istom sukobu interesa, a ne ja, stoji, izme|u ostalogu pismu profesora Stojanova upu}enom gore navedenim institucija-ma. Pored pritisaka koji se, prema njegovom mi{ljenju, pojavljuju prijedvije godine kada se on osobno pojavio kao protukandidat u izboru
prof. ^i~i}a na mjesto dekana, Stojanov je kao razloge svogpovla~enja naveo jo{ i netransparentnost u radu na Fakultetu, prim-jenu razli~itih kriterija u zavisnosti od profesora na koje se odnose,profesorske honorare...
[utnja kojom je u javnosti, nakon svega {to je iznio, propra}ennjegov odlazak, na`alost, pokazuje koliko su nam srozani akademski,kolegijalni, ljudski standardi!
(D.S)
PROF. DR. DRAGOLJUB STOJANOV
Ja ne odlazim, mene su otjerali
on {to ga napuste operska divaekspert DRAGOLJUB STOJANOV
TE@AK OPRO[TAJ SA SARAJEVOM:Prof. dr. Dragoljub Stojanov
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 529
32/80
Od prvog januara 2007. GertrudaMuniti} je zvani~no u penziji, ali smatrada njena karijera nikako nije zavr{ena.Operska pjeva~ica za koju su ~uli i oniBosanci i Hercegovci kojima je operapotpuna nepoznanica, ogor~eno odlazi izgrada u kojem je provela najve}i dio`ivota, ali u kojem ve} godinama za njunema mjesta u predstavama Narodnogpozori{ta, Gertrudine mati~ne ku}e.
[OKANTNA VIJESTSa operskim pjeva~ima, profesorimamuzi~ke akademije, glumcima, re`iseri-ma, baletanima i politi~arima razgovarali
smo o odlasku proslavljene sopranistice itra`ili odgovor na pitanje {ta je dovelo dotoga da ona napusti grad u kojem je pro-vela najljep{e godine `ivota i ~iju opernuscenu je obilje`ila zauvijek.
Profesor Muzi~ke akademije FarukSijari} ogor~eno ka`e: Veoma m i je`ao { to j e Ge rt ruda Muni ti } odlu~ il a d a
napus ti Sarajevo jer je ova vrsna
umje tn ica d ala v eliki d op rin os sa ra
-jevskom opernom `ivotu. A li njena
od luka me ne ~udi kao ni sli~ne
o dlu ke d ru gih l ju di k oj e b i mog le u sli
-jedit i : organizovanost muzi~kog `ivota
u Bosn i je jednostavno na veoma
niskom nivou i njime vladaju li~ne
ambi ci je a ne p ro fe si ja .Nisu samo muzi~ari u lo{em polo`aju
u Bosni i Hercegovini. I glumci setako|er, kao i brojni drugi umjetnici,susre}u sa lo{im uslovima rada, ignoran-cijom, i neadekvatnim tretmanom umati~nim ku}ama. Glumica Hasija Bori},prvakinja drame Narodnog pozori{ta, zana{ list ka`e: Po tpuno r azum ij emosje }aje jedne ve lik e umje tn ic e koja je
c ije li p ro fesiona ln i v ijek prove la u ovo j
sredini i Bosni i H ercegovini darovala
najbolje stvarala~ke godine svog `ivota. I
sama se na la zim u sli~no j situ aciji kao i
Ger truda Muniti} ali unato~ tome nala-z im snage da se bor im pro tiv toga { to ju je
nagnalo na takvu odluku a to su
nepo{ tovanj e t radi ci je i n epo{ tovanj e
umjetnika sa me|unarodnim uspjesima.
Pozivam je da smogne snage ostane u
zemlji i da se poku{a s nama ostalima
bor it i za druga~i ju Bosnu i svoje mjesto u
njoj.
Odlukom Gertrude Muniti} da napustiSarajevo razo~aran je i re`iser HarisPa{ovi}, a on razlog ovakve odluke vidi usistematskoj nebrizi za umjetnike, kojavlada u bh. institucijama kulture, a poseb-no u Narodnom pozori{tu.Svaka sredinai svaka ins ti tuci ja se mora brinuti za svoje
umje tn ik e m isliti n a n jih ov ra zv oj
omogu}it i im ne samo platu i koru hljeba
nego i odgovaraju}i reper toar tra`it i za
njih uloge. @ao mi je da Gertruda Muniti}
ide iz Sarajeva i grijeh je da izgubimo
takvu umjetnicu. Im amo malu operu i
nema prosto ra za luksuz da ostajemo bez
ovakv ih ljudi. [ te ta je i to { to n je god ina-ma nije b ilo na scen i
Narodnog pozori{ta
je r ona je za vri jeme opsade b ila poseban
prepoznatljiv duh za kojim i danas
itekako ima pot rebe rezignirano tvrdiPa{ovi}.
BIJEG IZ SARAJEVA
32 SLOBODNA BOSNA 4. 1. 2007.
Gertruda Muniti} ro|ena je1939. u Omi{u a kao tro-
godi{njakinja sa roditeljimaodlazi u Split. Otac joj je biotenor u horu HNK Split i prvi jeprimijetio Gertrudin talenat.Kao ~udo od djeteta, po~ela jepjevati u crkvenom horu, a nas-tupala je i u dje~ijim bolnicamai siroti{tima. Prvi honorar odpjevanja zaradila je kao tri-naestogodi{njakinja, a prvi put
je u naslovnoj ulozi zablistalakao osamnaestogodi{njakinjau Maloj Floramy. Udavala se dvaput i iz prvog braka ima k}erku Anamariju.
Velike uspjehe imala je u osje~kom kazali{tu, ali se doselila u Sarajevo gdje su joj ponu|enistan i stalni posao. Primadona sarajevske opere je za svoj rad nagra|ivana mnogo puta: izme|uostalog, dobitnica je [estoaprilske nagrade grada Sarajeva i nagrade 27. juli za nastupe uoperama Rigoletto, Traviata, My Fair Lady idrugima. U`ivala je naklonost Josipa Broza Tita i~esto za njega pjevala, {to je godinama pokretalo tra~eve da je njegova ljubavnica.
GERTRUDA MUNITI], OPERSKA ZVIJEZDA
Najdra`a operska pjeva~icaJosipa Broza Tita
REAKCIJE UMJETNIKA NA ODLAZA
SLAVKO PERVAN:Nedopustivo
GRADIMIR GOJER:Procedura
HARIS PA[OVI]:Odvratno
IMPRESIVNA UMJETNI^KA KARIJERA:Gertruda Muniti}
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 529
33/80
Me|utim, odgovorni ljudi Narodnogpozori{ta i lokalni politi~ari u odlaskuGertrude Muniti} ne vide veliki gubitak.Direktor Narodnog pozori{taGradimirGojer ka`e:Iznena|en sam Gertrudinomodlukom da napusti S ara jevo ko je jo j je
podar ilo sve { to je moglo da joj podar i. Ta
odluka s igurno nije utemeljena na profe-sionalnim nego na privatnim razlozima.
Njena karijera jeste imala svoje vr
-hunce ali ima i svoje l imite godine ~ine
svoje i m islim da je prirodno da
G ertruda svoje mjesto na pozornici
ustupi nekom mla|em.
PROFESIONALNARAVNODU[NOST
Radni vijek operskog pjeva~a me-|utim ne zavr{ava njegovim odlaskom upenziju, nego zavisi od toga koliko nekoima vitalnosti, sigurnog glasa i umjet-ni~ke energije. Prema mi{ljenju operskepjeva~iceLejle Jusi} , ~ak ni odlazak sa
scene ne zna~i da potreba za nekim umjet-nikom prestaje. Pjeva~ mo`e nas tupatidok god je u form i a ~ak i kad prestane
nastupati od neizmjerne je koristi mla|im
kolegama sa savjetima o pjevanju ili
izgradnji karijere ka`e Lejla Jusi} idodaje: Gertruda Muni ti} je obil je`i labh. operu i sigu rno se od n je jo{ imalo { ta
nau~iti. V oljela bih kad bi kod nas bilo
v i{e p ro sto ra za sve p jeva~e i m lade i
st are i nas iz s redn je generac ije . T reba lo
b i z a svaku u logu imati po pet-{est alter-nacija uklju~ivati vi{e umjetnika u rad a
ne samo onoliko kol iko je neophodno.
Kantonalni ministar kulture i kolegaGertrude Muniti}, operski pjeva~ Ivica[ari} smatra da dio krivice za izop}enostiz kolektiva koja je rezultirala odlaskomiz zemlje, snosi i sama primadona. Onaje dio kolektiva bila je sve do ove godine
stalno zaposlena u pozori{tu i nije trebala
~ekati nikoga da je zove nego se sam a
ukl ju~iva ti u sve akt ivnosti pa tako i obi
-
lje`avanje jubileja
Opere
. Kad sam 1999.
b io d ire kto r
Opere
i stavio
Veselu
udovicu na reper toar nudio sam ulogu i
G ertrudi Muniti} a li ona ju je odbila.
K asnije sam postao m inistar i nisam se
htio mije{ati u posao direktora
Opere
. A i
ona je prvog januara postala penzionerka
nema vi{e obaveza prema Pozori{tu i ima
pravo birat i svoje mjesto boravka, tvrdi[ari}.
Prvak baleta i koreograf Slavko
Pervan ka`e da nije iznana|en time {to jeneko od starijih umjetnika nezadovoljansvojim polo`ajem u Narodnom pozori{tu.Ipak, po njegovom mi{ljenju, sudbinaumjetnika je da ~esto mijenjaju mjestoboravka tragaju}i za anga`manima.Ku}a je tamo gdje imamo posla. Negdje
si ~etrdeset godina negdje ~etiri godine a
negdje ~et ir i dana, pomalo sjetno ka`ePervan.
Gradona~elnica Sarajeva Semiha Bo-rovac smatra da odlaskom GertrudeMuniti} Bosna i Hercegovina i njen glavnigrad nisu na gubitku, nego da, naprotiv,profitiraju!? Gertruda Mun iti} se meniobra}ala s molbom da joj pomognem u
rje {avan ju sta tu sa . N jo j sv akako treba
odati priznanje i Gradskom vije}u }u
upu titi zah tjev da se to i u radi. Ipak ~in i
m i se da je ona odavno odlu~ila da ode i da
je to njena velika `elja. Ne smatram to
porazom Sarajeva nego prilikom da
Gertruda Muniti} pomogne u izgradnji jo{
jednog mosta kultu re izme|u Zag reba i
Sarajeva po{to }e ona tamo imati i pozici
-ju savjetnice za kulturu Stjepana Mesi}a
ka`e gradona~elnica Borovac.
Gertruda Muniti} }e u Zagrebu sva-kako imati pristojan `ivot i mo}i dosto-janstveno obavljati svoj posao. A Sara-jevu preostaje samo likovanje {to sa us-pjehom nastavlja trend protjerivanja svo-jih najboljih gra|ana.
Je li metropola postala tijesna
4. 1. 2007. SLOBODNA BOSNA 33
Tu`na sam, o~ajna sam... To je jedna od rijetkihrije~i koje je uspjela izgovoriti primadona Getruda Muniti}u razgovoru za Slobodnu Bosnu. Sarajevu sam dala sve{to sam imala, talenat, energiju, ljubav. Kako mi jeSarajevo odgovorilo, ne `elim govoriti jer ne vjerujem dagradska birokracija odra`ava duh Sarajeva i Sarajlija kadsu mi dodijelili 300 maraka penzije... Previ{e sam lijepog u
ovom gradu do`ivjela da bi me sa dragim ljudimaposva|alo tih nesretnih 300 maraka. Gdje god bila i {tagod radila, bit }e to u interesu svih dobrih ljudi a takvih jenajvi{e u mom Sarajevu.
GERTRUDA MUNITI], PRED ODLAZAK IZ SARAJEVA,
SAMO ZA SB
Sarajevo je bilo i ostalomoj nedosanjani san!
GERTRUDE MUNITI] IZ SARAJEVA
IVICA [ARI]:Korektno
HASIJA BORI]:Stra{no
SEMIHA BOROVAC:Uva`avaju}e
ODLAZAK PRIJATELJA:Gertruda Muniti}
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 529
34/8034 SLOBODNA BOSNA 4. 1. 2007.
SVIM GRA\ANIMA
PREVOSLAVNE
VJEROISPOVIJESTI
@ELIMO
SRE]AN BO@I]
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 529
35/80
SRE]AN BO@I]
Povodom predstoje}eg Bo`i}a, svim gra|anima pravoslavne vjere upu}ujemo iskrene~estitke uz `elje da ovaj veliki praznik provedete u miru, zdravlju i blagostanju
Sretan Bo`i}!
JAVNA USTANOVA DOM ZDRAVLJA KANTONA SARAJEVO
Prim. dr. Slobodan Trnini}, generalni direktor
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 529
36/80
UNIVERZITET U SREBRENICI
36 SLOBODNA BOSNA 4. 1. 2007.
VISOKO OBRAZOVANJNa inicijativu Kluba intelektualaca Srebrenica i uz anga`man Pravnog fakulteta u Sar
PRVA VISOKO[KOLSKA USTANOVA na kojoj brojnim studentima (me|u kojima jeuniverzitetski profesori iz Sarajeva; na{a novinarka posjetila je ovu fakultetsk
sa prvom generacijom srebreni~kih studenata i njihovim profesorom Z
Po ocjenama profesora, srebreni~ki bruc
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 529
37/80
Pravni fakultet u Sarajevu prijetri mjeseca otvorio je svojeistureno odjeljenje u Srebrenici,prvu visoko{kolsku ustanovu uovom gradu. Nekada{nja za{-
ti}ena zona UN-a i mjesto najve}egevropskog masakra od Drugog svjetskog
rata tako je dobilo priliku da se uklju~i uakademske tokove BiH, te da na taj na~inomogu}i br`i povratak i razvoj ove regije.Inicijator osnivanja obrazovne institucijeje Klub intelektualaca Srebrenica (maj2006.), a Odjeljenje je otvoreno zahvalju-ju}i anga`manu Sarajevskog univerzitetai Pravnog fakulteta u Sarajevu.
U [KOLSKIMKLUPAMA
Projekat su finansirali Vlada KantonaSarajevo i federalno Ministarstvo obrazo-vanja i nauke, a nov~anu pomo} je pru`ioi Pravni fakultet u Sarajevu, te Op}inaSrebrenica. Mladima iz Srebrenice i okol-nih mjesta na ovaj na~in pru`ena jemogu}nost da obrazovanje dobiju blizusvojih domova, a ne da odlaze na studijeu Tuzlu, Sarajevo... kao {to je do sada bioslu~aj. Srebreni~ko Odjeljenje Pravnogfakulteta otvoreno je 25. septembra, a dvadana kasnije 152 bruco{a krenula su naprva predavanja koja se odr`avaju u sre-breni~kom Domu kulture.
Mela Tiri}, koja je dobila posao u stu-dentskoj slu`bi, za SBka`e da su o~eki-
vali da }e se na konkurs za upis odazvatimali broj interesenata, no srebreni~ki
u~enici odazvali su se u velikom broju.Najve}i broj studenata dolazi izSrebrenice, te Bratunca i Zvornika, aupisan je ~ak i jedan bruco{ iz op{tineLjubovija u Srbiji! Kako ka`e na{asugovornica Mela Tiri}, nastava se odvijapo principima Bolonjskog procesa, apredmeti i profesori koji ih predaju su istikao i na prvoj godini Pravnog fakulteta uSarajevu.
Predvi|eno je da studenti zavr{e
dvije akademske godine na ovom
odjeljenju a zatim da nastave {kolovanje
na Pravnom fakultetu u Sarajevu ili Tuzli.
Me|u tim nadamo se da }e dosada{n ji
finansijeri nastaviti podr`avati ovaj pro
-jekat kako bi upisani studenti dobili
d ip l om u u S r e b re n i c i . T a k o | e r
namjeravamo organizovati prijemni ispit i
za sljede}u akademsku godinu. Prvi
semestar je bespla tan. Fakultet pokriva
tro{kove za upis knjige prijave kopiran
-je i sve {to studentima treba. Postoji
mogu}nost i da otvorim o studentske
domove u S rebrenic i ali z a to treba jo {
vremena , ka`e Mela Tiri}.Studenti koje smo zatekli u Domu
kulture na pauzi izm