Sloboda pristupa informacijama i pravosuđu u oblasti okoliša

Nina Kreševljakovid, dipl.iur

Zakon o slobodi pristupa informacijama

• Svrha zakona

• Podnošenje zahtjeva

• Izuzeci od dostavljanja informacija sa akcentom na javni interes

• Postupanje po zahtjevu

• Uloga Ombudsmena

Svrha zakona

Šta je sloboda pristupa informacijama i zašto je ona važna?

• Sloboda pristupa informacijama je fudamentalno ineotuđivo pravo građana i veoma važno sredstvo uosiguravanju vladavine prava

• Ostvarivanjem ovog prava sužava se prostor zazloupotrebe ili nesavjesno postupanje u organimavlasti, jer se njihov rad “stavlja pod lupu” javnosti,poboljšava se transparentnost rada institucija iosnažuje pozicija javnosti u društvu

Zbog čega je potreban slobodan pristup informacijama?

Slobodan pristup informacijama ima svoje sociološko i političko značenje jer se njime:

• Osigurava javnost, otvorenost i odgovornost u radu institucija

• Omogudava fizičkim i pravnim licima da lakše pristupe informacijama

• Zemlja se legitimira kao napredna, demokratska i liberalna, čime dobiva na ugledu u demokratskom svijetu

• Povedava mogudnost kontrole javnosti rada institucija

• Osnažuje povjerenje građana i javnosti u javne organe vlasti

• Smanjuje mogudnost korupcije, nepotizma te sprječava loše upravljanje u javnim organima vlasti

Šta garantira slobodan pristup informacijama?

Međunarodni dokumenti i nacionalna legislativa

• Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima UN (čl. 19.)

• Pakt o građanskim i političkim pravima UN (čl. 19.)

• Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (čl. 10.)

• Preporuke vijeda Evrope

• Aarhuska konvencija UN (čl. 4)

• Zakon o slobodi pristupa informacijama BiH (“Službeni glasnik BiH”, broj 28/00, 45/06, 102/09 i 62/11)

• Zakon o slobodi pristupa informacijama FBiH (“Službene novine FBiH”, broj 32/01, 48/11)

• Zakon o slobodi pristupa informacijama RS (“Službeni glasnik RS”, broj 20/01)

Podnošenje zahtjeva

• Ko ima pravo na slobodan pristup informacijama?

• Da li se mora obrazlagati razlog za podnošenje zahtjeva za pristup informacijama?

• Kojim se organima podnosi zahtjev za pristup informacijama?

• Pravo na pristup informacijama ima svako fizičko i pravno lice bez obzira na državljanstvo, nacionalnost, mjesto prebivališta, odnosno sjedišta kada su u pitanju pravna lica

• Javni organi nede ispitivati niti zahtjevati razloge opravdanosti zahtjeva

• Zahtjev za pristup informacijama se podnosi nadležnim organima javne vlasti

Organi javne vlasti su:• Izvršni organi (Vijeće ministara, Vlade entiteta, kantona i distrikta Brčko,

službe opština ili gradova);

• Zakonodavni organi ( Parlament BiH, Parlamenti / Skupštine entiteta, kantona i distrikta Brčko, opština ili gradova);

• Pravosudni organi (sudovi na nivou BiH, entiteta, kantona ili distrikta Brčko, javna tužilaštva, javna pravobranilaštva)

• Organi uprave (ministarstva na državnom, entitetskom, kantonalnom i nivou distrikta Brčko, opdinski organi uprave, samostalne direkcije i agencije)

• Organi koji obavljaju javnu funkciju u skladu sa zakonom (javne ustanove, javna preduzeća, instituti i drugi subjekti koje su osnovale vlasti)

• Pravna lica koja su pod kontrolom ili vlasništvom organa

• Pravna lica koja se finansiraju iz javnih fondova

Do koje vrste informacija i u kojoj formi se može dodi podnošenjem zahtjeva za pristup

informacijama?

Zakon je utvrdio slobodan pristupinformacijama kao opšte pravilo i propisao dase može tražiti:

• pisana, audio, vizuelna, elektronska ili nekadruga forma,

• svaki materijal koji sadrži činjenice, mišljenja,podatke ili bilo koje druge teme, uključujudikopiju.

Zahtjev za pristup informacijama mora:

• biti u pisanoj formi, jednom od službenih jezika BiH

• sadržavati dovoljno podataka o prirodi ili sadržaju informacije

• uključiti ime i adresu podnosioca zahtjeva

Zahtjev za pristup informacijama se šalje putempošte preporučeno uz povratnicu u kojoj se upisujedatum prijema zahtjeva u javnom organu (ispuniticrveni papir koji se može pronaći u pošti)

Kojim informacijama može biti uskraden pristup?

Izuzeci od dostavljanja informacija sa akcentom na javni interes

• Izuzeci u vezi sa funkcijama javnih organa (informacije vezane zainterese odbrane, sigurnosti i zaštite javne bezbjednosti, sprečavanjekriminala i njegovo otkrivanje, interesi monetarne politike, zaštitaprocesa donošenja odluka od strane javnog organa)

• Izuzeci u vezi sa povjerljivim komercijalnim informacijama (kadaorgan opravdano utvrdi da zahtjev sadrži povjerljive komercijalneinterese treće strane, ima obavezu informisati treću stranu o zahtjevu ipravo da utvrdi izuzetak, ukoliko se treća strana pisano obrazloženoprotivi objavljivanju informacija)

• Izuzetak kod zaštite privatnosti (kada organ opravdano utvrdi datražene informacije uključuju lične interese koje se odnose naprivatnost trećeg lica)

Šta je test javnog interesa?

Još jedan mehanizam za osiguranje puneslobode pristupa informacijama, prema kojemorgan mora objaviti informaciju, iako ona spadau jednu kategoriju izuzetaka, ako javni interesza poznavanjem te informacije nadmašuje štetukojom se može nanijeti njeno objavljivanje.

• Prilikom donošenja odluke da li je objavljivanje informacije opravdano javnim interesom, organ javne vlasti de ispitati okonosti kao što su svako nepoštivanje zakonske obaveze, postojanje bilo kakvog prijestupa, sudsku pogrešku, zloupotrebu vlasti ili nemar u obavljanju službene dužnosti, neovlašteno korištenje javnih fonova, ili opasnost po zdravlje ili sigurnost pojedinca, javnosti i okoline

• U slučaju da se utvrdi kako je dostava informacija koje je nadležni javni organ utvrdio kao izuzetak u skladu sa članom 7. i 8. ZoSPI, u javnom interesu, nadležni organ dopisom obavještava tredu stranu da de informacije biti objavljene. Treda strana de biti upudena o pravu na pravni lijek

• Ako je dio traženih informacija utvrđen kao izuzetak, nadležni javni organ de izdvojiti takav dio i objaviti ostatak informacija, osim ako usljed ovakvog razdvajanja informacije nisu postale nerazumljive

• U slučaju da se zahtjevom traže informacijekoje mogu biti izuzete, preporučuje senavođenje obrazloženja razloga zašto biinformacija trebala biti javna

• Takvim objašnjenjem se sužava mogudnostjavnog organa vlasti da odbije pristuptraženim informacijama, te se štedi navremenu koje bi se potrošilo na žalbenipostupak pred drugostepenim organom

Kakav odgovor se može dobiti od organa javne vlasti?

Postupanje po zahtjevu

• Pristup informacijama se odobrava u cjelosti;

• Pristup informacijama se odobrava djelomično;

• Pristup informacijama se odbija;

• Organ ne odgovara na podneseni zahtjev u zakonom propisanom roku ili uopde (šutanja administracije).

Forma odgovora

Organ prema zakonima na nivou BiH i FBiHdonosi rješenje / zaključak, dok je to na nivouRS-a obavijest / dopis.

Šta mora sadržavati odgovor koji je u cjelosti ili djelomično odbijen?

• Zakonski osnov i razloge odbijanja, odnosno uvođenja izuzetaka;

• Pouku o pravu na podnošenje žalbe;

• Pouku o roku (8-15 dana) za podnošenje žalbe;

• Naziv organa kome se podnosi žalba;

• Pouku o pravu da se obrati Ombudsmenu BiH.

• Organ javne vlasti nije u mogudnosti udovoljitizahtjevu zbog odsutnosti formalnih uvjeta, tede u roku od 8 dana o tome obavjestititražioca informacija, dostavom rješenja.

• U slučaju nenadležnosti, organ javne vlastizahtjev u roku od 8 (BiH, FBiH) / 15 (RS) danaproslijeđuje nadležnom organu, te pismeno otome obavještava podnosioca zahtjeva.

Koja su prava podnosioca zahtjeva ukoliko organ ne odgovara na zahtjev?

Ukoliko organ šuti, stranka ima pravo da se obrati:

• Ombudsmenu BiH;

• Upravnoj inspekciji;

• Drugostepenom organu;

• Upravnom sudu.

Koja je uloga Ombudsmana BiH po pitanju slobodepristupa informacijama?

Prema zakonu Ombudsman je ovlašten da:• sačinjava i dostavlja informacije, kao što su vodiči i

opšte preporuke za olakšanje provođenja i upotrebezakona;

• uključuje u godišnje izvještaje posebne dijelove koji seodnosi na njegove aktivnosti;

• predlaže instrukcije o primjeni Zakona svim nadležnimorganima.

Šematski prikaz postupka po zahtjevima za slobodan pristup informacijama

ZAHTJEV ZA PRISTUP INFORMACIJAMA

- Pisana forma na jednom od službenih jezika BiH

- Navedeni podaci za potrebnim informacijama

- Ime, prezime ili firma podnosioca, kontakt

Zahtjev odbačen: - Organ nije nadleža; - Obavezan da uputi nadležnom organu u roku od (BiH / FBiH – 8; RS – 15) dana Zahtjev nepotpun: - Obavještava straku za dopunu zahtjeva u roku od 8 dana.

Zahtjev odobren: - Organ donosi rješenje u roku od 15 dana Rješenje sadrži: - Informacije o načinu pristupa informacijama; - Mogudnost umnožavanja Zahtjev odobren, stranka nezadovoljna:- Mogudnost podnošenja žalbe ili pokretanja upravnog spora

Zahtjev odbijen:- Organ donosi rješenje (obavijest) u roku od 15 dana. Rješenje sadrži:- Zakonski osnov za izuzede; - Pouku o pravnom lijeku; - Upustva za obradanje Ombudsmanu.

Ćutanje administracije:- Nedostaje odgovor u propisanom roku od 15 dana

Pravni lijekovi i mogudi postupci 1. Kada je dozvoljena žalba protiv rješenja:- Pravo podnošenja žalbe drugostepenom organu zbog nezadovoljnog rješenja ili dutanja administracije; - Rok – 15 dana od dana prijema rješenja / isteka roka za donošenje rješenja; - Žalba se predaje nadležnom organu, putem prvostepenog organa; - Prvostepeni organ može sam riješiti stvar ili uputiti na dalje rješavanje po žalbi; - Ako drugostepeni organ ne riješi predmet po žalbi stranka ima pravo ulaganja podneska u roku od 15 dana; - Ako se ne riješi po ponovnom traženju stranka ima pravo pokrenuti upravni spor. 2. Kada nije dozboljena žalba protiv rješenja- Može se pokrenuti upravni spor u roku od 30 dana od dana prijema rješenja;. 3. Upravna inspekcija- Podnosi se prigovor; - Dužna dati odgovor u roku od 30 dana; - Ako stranka nije zadovoljna odgovorom može uložiti žalbu nadležnom ministarstvu za upravne poslove u roku od 8 dana; - Protiv rješenja ministarstva može se pokrenuti upravni spor.

HVALA NA PAŽNJI!

Aarhus centar Sarajevo

www.aarhus.ba/sarajevo