S A D R A J

1. UVOD...........................................................................................................................32. UPRAVLJANJE ZALIHAMA..................................................................................42.1 Pojam i svrha zaliha.....................................................................................................42.2 Problemi odluivanja pri nabavci zaliha.....................................................................62.3. Vrste zaliha.................................................................................................................72.4. Trokovi zaliha...........................................................................................................93. ZALIHE KOD NEZAVISNE POTRANJE U ODNOSU NA ZALIHE KOD ZAVISNE POTRANJE........................................................................................113.1. Zalihe nezavisne potranje, model i sistemi koji se primjenjuju kod nezavisne potranje...................................................................................................................123.1.1. Ekonomina koliina narudbi (Economic order quantity - EOR).......................133.1.2. Ekonomina koliina proizvodnje (Economic production quantity EQP).........173.1.3. Diskontni model....................................................................................................183.2. Zalihe zavisne potranje, model i sistemi koji se primjenjuju kod zavisne potranje.................................................................................................................183.2.1. Planiranje potreba materijala (Material requirement planning MRP)................193.2.2. Planiranje resursa proizvodnje (Manufacturing resources planning MRPII).....213.3. Slinosti i razlike zaliha zavisne i nezavisne potranje............................................213.3.1. Model Upravo na vrijeme (Just in time JIT)......................................................233.3.2. Upravljanje zalihama modelom ABC....................................................................244. SLINOSTI I RAZLIKE UPRAVLJANJA ZALIHAMA KOD NEZAVISNE I ZAVISNE POTRANJE NA PRIMJERU PREDUZEA AS D.O.O. JELAH........................................................................................................................244.1. Privredno drutvo AS d.o.o. Jelah.........................................................................244.2. Upravljanje zalihama kod zavisne i nezavisne potranje u preduzeu AS d.o.o. Jelah..................................................................................................245. ZAKLJUAK............................................................................................................28LITERATURA..............................................................................................................30Popis grafikona......................................................................................................30Popis tablica..........................................................................................................30

1. UVOD

Da bi bilo mogue razumjeti i razaznati slinosti i razlike upravljanja zalihama kod nezavisne i zavisne potranje, potrebno je poznavati pojam samih zaliha, a zatim i druge pojmove kao to su: upravljanje zalihama, zavisna i nezavisna potranja, te zalihe koje se javljaju kod zavisne i nezavisne potranje. Kroz ovaj rad objanjeni su ti kljuni pojmovi, te problemi vezani za posjedovanje zaliha, vrste zaliha i trokovi zaliha s kojima se susree osoba zaduena za zalihe kada se javi potreba za zalihama. Ciljevi rada su objasniti vanost postojanja zaliha u preduzeu i ukazivanje na bitne razlike koje se javljaju kod upravljanja zalihama kod zavisne i nezavisne potranje, kako u teoriji tako i koritenjem praktinog primjera. U prvom dijelu objanjeni su pojmovi zaliha, navedene su osnovne svrhe postojanja zaliha unutar preduzea i vrste zaliha. Prikazani su mogui problemi s kojima se preduzee susree zbog posjedovanja zaliha, odnosno problemi koji nastaju prilikom donoenja odluka vezane za zalihe. Takoer su navedeni trokovi koji su uzrokovani postojanjem zaliha u preduzeu, kao to su trokovi predmeta, naruivanja, dranja i nedostatka zaliha.Drugi dio detaljno obrauje pojmove nezavisne i zavisne potranje. Kroz primjere objanjeno je koje zalihe predstavljaju zalihe koje se javljaju pri nezavisnoj potranji, a koje su zalihe one koje se javljaju u preduzeu pri zavisnoj potranji. U drugom dijelu su predstavljeni i modeli, filozofije i sistemi kojim se preduzea koriste kod upravljanja zalihama ovisno o tome o kojoj se potranji radi.Poslije teoretskog osvrta prikazane su slinosti i razlike upravljanja zalihama kod nezavisne i zavisne potranje praktinim primjerom poslovanja preduzea AS d.o.o. Jelah u zadnjem dijelu rada. Primjer se bavi procesom proizvodnje odreenog proizvoda iz asortimana proizvoda preduzea AS d.o.o. Jelah kroz upotrebu jednog od modela koji se koristi prilikom upravljanja zalihama koji omoguava jasnije razlikovanje upravljanje zalihama kod zavisne i upravljanje zalihama kod nezavisne potranje.

2. UPRAVLJANJE ZALIHAMA

2.1. Pojam i svrha zaliha

Zalihe predstavljaju, izmeu ostalog, materijale koji slue u poslovanju, odnosno koriste se radi unutranje potronje ili su namijenjeni za dalju prodaju. Pored brojnih podjela zaliha u literaturi se najee spominju zalihe kao sirovine, nedovreni proizvodi, materijal u radu i gotovi proizvodi. Posjedovanje zaliha za pojedina preduzea je od izuzetne vanosti, jer da bi preduzee ostvarilo profit i bilo uspjeno na tritu potrebno je da su zadovoljeni zahtjevi kupaca to se lake moe postii uz postojanje zaliha.Unutar preduzea upravljanje zalihama predstavlja bitnu funkciju pomou koje preduzee uspjeno obavlja i ostale funkcije kao to su: proizvodnja, marketing i finansije. Upravljanje zalihama se moe posmatrati kao zadatak cijelog preduzea, tako se odjeli s posebnim interesima mogu pobrinuti za pojedine zalihe kao na primjer: nabava za kontrolu zaliha sirovina i kupljenih predmeta, proizvodnja za poluproizvode, a marketing i prodaja gotovim proizvodima. Meutim, da ne bi dolo do sukoba meu odjelima, upravljanje zalihama se stavlja pod nadzor osobe ija je odgovornost upravljanje zalihama, esto je to menadera zaliha. Prema tome, upravljanje zaliha zahtijeva irok pogled i ne treba se posmatrati samo kao vie samostalnih odluka o pojedinim stavkama zaliha. Funkcija upravljanja zalihama pomae odrati ravnoteu unutar preduzea i pokuava rijeiti problem nepredvidivosti trita i tranje. Neizvjesnost na tritu menader pokuava rijeiti nabavkom svih onih dobara za koje misli da e ih kupci traiti i da e zadovoljiti njihovu potranju. Meutim, to moe dovesti do velikih trokova, to umanjuje profit i to ak preduzeu moe donijeti gubitak. Cilj upravljanja zalihama je da udovolji svakom zahtjevu korisnika/kupca, vodei panju pri tome da trokovi nabave i posjedovanja zaliha budu na prihvatljivo niskom nivou, kako bi organizacija ostvarila profit svog poslovanja.[footnoteRef:1] Vano je da se preduzee ne fokusira samo na jedan od ova dva kriterija, poto bi takva situacija mogla preduzeu donijeti propast. Zalihe ne smiju biti prevelike, jer bi se time poveali trokovi dranja zaliha u to spada upotreba velikog skladita. Meutim, zalihe ne smiju biti ni premale, zbog mogue situacije nedostatka potrebnih zaliha sa ime bi dolo do zastoja u proizvodnji, a tako opet do poveanja trokova. [1: Beker, I., Upravljanje zalihama, Univerzitet u Novom Sadu, Novi Sad, 2011. str. 2]

Osnovna je svrha zaliha odvojiti razliite faze proizvodnje. Zalihe sirovina odvajaju proizvoaa od njegovog dobavljaa, zalihe u toku procesa rada (nedovrena proizvodnja, odnosno poluproizvodi) odvajaju razliite faze proizvodnje jednu od druge, a zalihe gotovih proizvoda odvajaju proizvoaa od njegovih kupaca.[footnoteRef:2] Sirovine ulaze u proces narudbe, pa nakon primopredaje naruenih sirovina od dobavljaa prestaje taj proces, a nastavlja se proces proizvodnje. Zalihe u toku procesa rada odvajaju razliite faze prozvodnje jednu od druge zato to se svakom daljnjom proizvodnjom, u svakoj fazi, stvaraju novi proizvodi koji razlikuju jedni od drugih. Gotovi proizvodi odvajaju proizvoaa od njegovih kupaca, jer gotovi proizvod naputa proces proizvodnje, a stavljaju se na raspolaganju klijentima. [2: Schroeder, R. G., Upravljanje proizvodnjom, Mate, Zagreb, 1999. str 581.]

Prema Schroeder-u unutar ove svrhe zaliha imamo sljedee razloge dranja zaliha:[footnoteRef:3] [3: Schroeder, R. G., Upravljanje proizvodnjom, Mate, Zagreb, 1999. str 581.]

1. Zatitu protiv nesigurnosti2. Omoguavanje ekonomine proizvodnje i nabave3. Pokrivanje oekivanih promjena u potranji i ponudi 4. Osiguranje tranzitaPrvi razlog dranja zaliha je zatita od nesigurnosti koja se javlja kako u potranji, tako i u nabavi i u trajanju procesa proizvodnje. Kada bi potranja bila poznata onda bi se lahko mogle nabaviti zalihe dovoljne da pokriju tu potranju, ime bi potranja i potronja bile jednake. Meutim, ako doe do promjene u potranji, morala bi se mijenjati i proizvodnja, to se ne moe brzo primjeniti. Zbog ovakvih sluajeva dre se sigurnosne zalihe, koje pomau u sluaju promjene potranje. Isto tako imamo sigurnosne zalihe koje odstranjuju nesigurnosti dobave, kao i sigurnosne zalihe koje pomau nesmetanom odvijanju proizvodnog procesa. Omoguavanje ekonomine proizvodnje i nabave predstavlja drugi razlog zato drati zalihe, a odnosi se na prozvodnju u serijama. Naruivanje u serijama takoer ima svoje prednosti jer su trokovi manji ako se naruuje u serijama. Ovdje imamo posebnu vrstu zaliha koje se nazivaju cikline zalihe, a nastaju radi nabave ili proizvodnje u serijama. Trei razlog dranja zaliha ili pokrivanje oekivanih promjena u potranji i ponudi odnosi se na obezbjeivanje zaliha koje bi pomogle u situaciji kada doe do promjene potranje ili ponude. Na primjer, kada se oekuju krizne situacije ili trajkovi u nekoj industrijskoj grani, pa preduzee unaprijed nabavlja potrebne zalihe. Ova svrha se odnosi i na marketinku promociju kada se moe uskladititi vei broj zaliha zbog budue prodaje. Osiguranje tranzita ili omoguavanje toka materijala unutar proizvodnog sistema je etvrti razlog dranja zaliha. Zalihe tranzita predstavljaju zalihe koje obuhvataju materijal koji se nalazi na putu s jedne lokacije na drugu ili od jedne faze do druge unutar proizvodnog sistema.

2.2. Problemi odluivanja pri nabavci zaliha

Prilikom donoenja odluka o potrebnim zalihama, preduzee se susree sa mnogobrojnim problemima odluivanja, pa lice zadueno za zalihe mora nai odgovor na odreena pitanja kako bi uspjeno planiralo potrebe za zalihama. Ta pitanja, prema Schroeder-u, su:[footnoteRef:4] [4: Schroeder, R. G., Upravljanje proizvodnjom, Mate, Zagreb, 1999. str. 583]

1. Koje predmete bi trebalo drati na zalihama?2. Koju bi koliinu trebalo naruiti?3. Kada bi narudbu trebalo plasirati?4. Koja bi se vrsta sustava kontrole zaliha trebala koristiti?Menader zaliha, da bi znao odgovoriti na prvo pitanje, treba utvrditi da li e se proizvodi preduzea izraivati samo za skladite ili e se izraivati prema narudbi. Predmeti koje bi trebalo drati na zalihi su i oni koji ulaze u sastav zavrnog proizvoda. Pored njih imamo i rezervne dijelove u sluaju izvanredne situacije poput kvara i loma proizvoda.Zavisno od poslovanja kojim se bavi preduzee i od njegovog finalnog proizvoda pronalaze se odgovori i na drugo pitanje. Koliina narudbe se odreuje prema tome koliko komponenata je potrebno za izradu jednog finalnog proizvoda. Vano za plasiranje narudbe i same mogunosti narudbe, je finansijsko stanje preduzea, odnosno koliko je potrebno novanih sredstava za narudbu, a koliko posjeduje preduzee. Pored toga vano je i pitanje kontinuiteta prozvodnje i potronje, a zatim i koliko skladinog prostora preduzee posjeduje. Kada preduzee utvrdi koje su komponente potrebne i potrebnu koliinu istih, kao i kada sazna koliko toga ima u skladitu i da li su te informacije tane, tek onda se moe ustanoviti ta treba naruiti i koju koliinu, onda slijedi pitanje kada plasirati narudbu. Ovdje je jako bitan timing, to predstavlja narudbu u pravo vrijeme na pravi nain.

2.3. Vrste zaliha

Zavisno od toga u kojoj se fazi zalihe nalaze tokom proizvodnog procesa, one se u osnovi dijele na:[footnoteRef:5] [5: Schroeder, R. G., Upravljanje proizvodnjom, Mate, Zagreb, 1999. str. 580]

Zalihe sirovina Zalihe nedovrene proizvodnje Zalihe gotovih proizvodaPrema Reid i Sanders-u dijelimo ih jo i na: [footnoteRef:6] [6: Reid, R. D., Sanders, N. R., Operations Management: An integrated approach 4th Ed, Wiley, New York, 2009. str. 431]

Komponente Distribucijske zalihe Materijal u raduSirovine predstavljaju naruene ili proizvedene materijale. One se koriste u poetku proizvodnog procesa zajedno sa zalihama alata i zalihama sredstava za rad, kao inputi. Ova vrsta zaliha koristi se u proizvodnom procesu radi dalje transformacije u komponente ili proizvode i razdvaja proces narudbe od procesa proizvodnje. Razlog dranja zaliha sirovina je to se kupovinom veih serija moe ostvariti popust na koliinu.Zalihe nedovrene proizvodnje ine: poluproizvodi, komponente, materijal u radu. Ulaze u proces proizvodnje radi daljnje transformacije. Koriste se u proizvodnji finalnog, odnosno gotovog proizvoda i razdvaja proces proizvodnje po fazama. Razlog dranja nedovrene proizvodnje je taj to omoguavaju smanjenje trokova procesa proizvodnje.Gotovi proizvodi ine zalihe zavrnih, odnosno finalnih proizvoda. Zajedno sa distribucijskim zalihama, zalihe gotovih proizvoda spadaju u output-e proizvodnog procesa, koji se nakon naputanja proizvodnog procesa dostavljaju kupcima. Ako zalihe posmatramo sa aspekta koliine robe koja se nalazi na skladitu zalihe onda ih, prema Regodiu, djelimo na:[footnoteRef:7] [7: Regodi, D., B., Logistika, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2011. str. 232]

minimalne zalihe sigurnosne zalihe maksimalne zalihe optimalne zalihe standardne zaliheMinimalne zalihe predstavljaju najmanju koliinu zalihe koju preduzee treba posjedovati da ne bi dolo do prekida poslovanja, odnosno najmanja koliina koja je dovoljna da bi proces prozvodnje nesmetano funkcionirao. Da bi minimalne zalihe omoguile nesmetano odvijanje proizvodnog procesa potrebno je da potronja bude redovna, poznata na dugoroni period i da se ne mijenja, a preduzee bi trebalo imati vie pouzdanih dobavljaa. Zatitne ili sigurnosne zalihe su one koje osiguravaju nesmetano odvijanje procesa prodaje u situacijama kada se javlja prevelika potranja, vea od oekivane, u sluaju da dobavlja kasni sa isporukom ili ako doe do greaka u proizvodnom procesu.Maksimalne zalihe predstavljaju onaj nivo zaliha iznad kojeg bi svaka koliina robe bila tetna za proizvodnji proces ili preduzee u cjelini. Optimalne zalihe su zalihe sa najniim trokovima nabavke, rada, manipulacije i smjetaja. Predstavlja najpoeljnji nivo zalihe, jer je najekonomniji. Standardne zalihe ine koliinu robe li materijala kojom se inae raspolae.Pored ovih u literaturi se jo spominju i signalne zalihe, nekurentne, stalne i sezonske zalihe. Signalne se odnose na koliinu zaliha u trenutku narudbe. Nekurentne ili zastarjele zalihe su one ija se roba due zadrava na skladitu, zbog slabe prodaje koja je rezultat loe kvalitete robe, greke, zastarjele tehnologije itd. Stalne zalihe predstavlja zalihu robe koja se dobro prodaje i zbog toga se kratak vremenski period zadrava na skladitu. Sezonske zalihe su one zalihe koje se zavisno od vremenskog perioda, nekada dobro prodaju, a nekada loije. Zalihe zavisno od mjesta upotrebe i njihove uloge u preduzeu, prema Regodiu, dijelomo na:[footnoteRef:8] [8: Regodi, D., B., Logistika, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2011. Str. 232]

kalkulativne zatitne anticipativne pekulativneKalkulativne zalihe su zalihe ijom narudbom ostvarujemo popust pri kupnji veih koliina. Zatitne su zalihe potrebne zbog nesigurnosti u proizvodnji i potronji. Anticipativne zalihe su zalihe koje se dre zbog moguih promjena i sezonskih kolebanja. pekulativne zalihe su zalihe koje preduzee dri da bi moglo iskoristiti oekivane promjene na tritu i time ostvariti dodatn profit.

2.4. Trokovi zaliha

Pri donoenju odluke koja ima uticaj na veliinu zaliha u obzir se moraju uzeti trokovi dranja zaliha. Prema prema Reid i Sanders-u, u literaturi se navodi slijedea podjela trokova zaliha:[footnoteRef:9] [9: Reid, R. D., Sanders, N. R., Operations Management: An integrated approach 4th Ed, Wiley, New York, 2009. str. 438]

Trokovi predmeta Trokovi naruivanja Trokovi uvanja i Trokovi nedostatka zalihaPrvi trokovi zaliha su trokovi predmeta koji se javljaju kao posljedica proizvodnje pojedinih proizvoda. Oni ine cijenu koja je plaena za predmet i ostale direktne trokove koji su povezan sa nabavkom proizvoda, kao to su: trokovi transporta, trokovi osiguranja, trokovi radnih dozvola, inspekcija itd.Trokovi naruivanja odnose se na trokove nastale usljed naruivanja robe u serijama. Kod trokova naruivanja nije bitno koliko se proizvoda naruuje, jer se oni odnose na cjelokupnu seriju, a ne na pojedine proizvode. Ovi trokovi su fiksnog karaktera i u njih izmeu ostalih spadaju trokovi pisanja i realizacije narudbe, trokovi primanja serije i nabavne slube. U sluaju da se proizvod izrauje unutar preduzea onda trokovi naruivanja ukljuuju i trokove naloga za izradu proizvoda i trokove kontrole realizacije izdatog naloga.Trokovi koji nastaju pri uvanju ili dranju predmeta na zalihama odreeni vremenski period nazivaju se trokovi uvanja, odnosno dranja zaliha. Obino se obraunavaju u jedinici vremena u postotku od neke novane jedinice. U praksi ovi trokovi iznose od 15 do 30% godinje. Trokovi dranja zaliha, prema Schroeder-u, se dijele na:[footnoteRef:10] [10: Schroeder, R. G., Upravljanje proizvodnjom, Mate, Zagreb, 1999. str. 585]

Trokove kapitala Trokove skladitenja Trokove zastarijevanja, kvarenja i gubitakaPod trokovima kapitala podrazumijevaju se oportunitetni[footnoteRef:11] trokovi dranja zaliha, jer se zbog dranja predmeta na zalihama ve uloeni kapital ne moe koristiti u druge svrhe. Trokovi skladitenja su trokovi koritenja, odravanja skladita (koja mogu biti kompanijska, javna, pogonska i iznajmljena skladita) i trokovi zaposlenika. Varijabilnog su karaktera, osim u sluaju kada preduzee posjeduje skladite. Kada u preduzeu postoje proizvodi ili predmeti kod kojih je mogu nastanak zastare, onda se javljaju trokovi zastarijevanja. Kao posljedica dranja resursa koji se lahko kvare, npr. hrana, javlja se troak kvarenja. Pri sluaju krae, lomova proizvoda koji su na zalihama preduzee se susree sa trokovima gubitka. [11: Oportunitetni troakje pojam kojim se izraavaju vrijednosti odreenog dobra nasuprot drugog.]

Kada kupac potrauje proizvod kojeg vie nema na zalihama, zbog ega je potrebno izvriti aktivnosti koje se inae ne bi sprovodile, preduzee se susree sa trokovima nedostatka zaliha. Formiraju se nalozi za izradu proizvoda i provodi se kontrola izvravanja naloga. Ako kupac u ovom sluaju ne eli ekati dok organizacija ne napravi traeni proizvod, ona gubi i profit od prodaje i potroaev goodwill.

3. ZALIHE KOD NEZAVISNE POTRANJE U ODNOSU NA ZALIHE KOD ZAVISNE POTRANJE

Upravljanje zalihama se uglavnom bavi uspostavljanjem ravnotee izmeu razliitih razina zaliha. Zalihe se klasificiraju na dva tipa zaliha, zavisno od potranje koja stvara potrebnu za zalihama. Ta dva tipa potranje su nezavisna i zavisna potranja za zalihama. Izbor naina kontrole zaliha zavisi od injenice da li potranja za zalihama ima zavisni ili nezavisni karakter. Razlika izmeu ova dva tipa je bitna u odabiru adekvatnog naina upravljanja zalihama.

3.1. Zalihe nezavisne potranje, model i sistemi koji se primjenjuju kod nezavisne potranje

Na nezavisnu potranju utiu trini uvjeti, koji su izvan kontrole proizvodnje, ona je stoga nezavisna o njoj.[footnoteRef:12] Nezavisna potranja predstavlja onu potranju koja je uslovljena trinim faktorima, odnosno ona na koju utiu razni faktori trita (kao to su: cijena proizvoda, dohodak potroaa). Na nju ne utiu faktori proizvodnje i zbog toga je ona nezavisna o procesu proizvodnje. Nezavisna potranja postoji i u sluaju kada potreba za nekim proizvodom nije direktno povezana sa potrebom za nekim drugim proizvodom. [12: Schroeder, R. G., Upravljanje proizvodnjom, Mate, Zagreb, 1999. str. 586]

U zalihe nezavisne potranje spadaju oni proizvodi ija potranja nije uslovljena potranjom za nekim drugim proizvodom. Zalihe gotovih proizvoda (kao na primjer: kompjuter, auto, hljeb) i rezervnih dijelova spadaju u ovu grupu zaliha, jer imaju nezavisnu potranju. To su predmeti koji su izraeni po potrebi kupaca ili su proizvedeni za prodaju ili zalihe. Na primjer, automobil kao gotov proizvod je predmet nezavisne potranje posmatrano s gledita procesa proizvodnje, jer je potranja za automobilom odreena od strane trita. Nezavisna potranja za zalihama se bazira na kupevim zahtjevima, predvianjima, procjenama i prologodinjim podacima. Predmeti nezavisne potranje mogu biti i operacije u preduzeu (planiranje i kontrola). Te operacije e nabavljati zalihe bez prethodnog uvida u potrebe kupaca. Kao primjer imamo supermarket, automobilsku tvornicu i preduzee koje se bavi prodajom automobilskih guma. Supermarket planira i donosi odluke za zalihe na osnovu svog iskustva i razumijevanju trita, jer kupci nee javiti supermarketu kada e doi ni koliko e robe kupiti. Preduzee za prodaju guma e morati upravljati zalihama ime je suoen i menader zalihama u automobilskoj tvornici. Meutim, njihov naizgled jednak zadatak se razlikuje zbog toga to preduzee za prodaju guma nije upoznato sa potrebama i ne moe predvidjeti koliinu, ni posebne potrebe korisnika, pa mu se potranja temelji na predvianju i s obzirom na rizik mora se pripremiti za sluaj rasprodaje robe. Za uspjenu kontrolu zaliha nezavisne potranje treba povezati potranju iz prolosti sa buduom potranjom. Ovo je priroda planiranja i kontrole nezavisne potranje, koja ine najbolja nagaanja, pokuava plasirati sredstva i zalihe na mjesto na kojem e najbolje zadovoljiti potrebe klijenata i pokuava da brzo reagira ako stvarna potranja ne odgovara prognozi. Kod nezavisne potranje koristi se pristup filozofije popunjavanja. Ovaj pristup upravljanja zalihama funkcionie tako da se nakon postepenog ispranjavanja, zalihe postepeno i popunjavaju. Svakim koritenjem zaliha sa skladita, alju se narudbe za nove predmete i materijale, a zatim se dodaju ime se zalihe nanovo popunjavaju.

3.1.1. Ekonomina koliina narudbi (Economic order quantity - EOR)

Modeli nezavisne potranje su brojni, ali najpoznatiji je klasini model: model ekonomine koliine narudbi, skraeno EKN (engl. Economic order quantity, skraeno EOR). Klasini model EKN izgradio je F.W. Harris, a dalje ga je razvio njegov savjetnik Wilson. Da bismo mogli koristiti EKN, prema Schroeder-u, moraju biti ispunjene slijedee pretpostavke:[footnoteRef:13] [13: Schroeder, R. G., Upravljanje proizvodnjom, Mate, Zagreb, 1999. str. 588]

Koliina potranje konstantna, ponavljajua i poznata. Vrijeme trajanja procesa ispunjenja narudbi konstantno i poznato. Nije doputen nikakav nedostatak zaliha. Materijal se naruuje ili proizvodi u serijama i cijela se koliina stavlja u zalihe odjednom. Specifina struktura trokova se koristi kako slijedi: trokovi jedinice proizvoda su konstantni, a za veliku se kupnju ne daje nikakav popust. Trokovi odravanja zaliha ovise linearno o prosjenoj razini zaliha. Za svaku seriju postoje fiksni trokovi naruivanja ili pripreme koji ne ovise o broju predmeta u njima. Predmet je pojedinaan proizvod; ne postoji nikakva povezanost sa drugim proizvodima. U ovom modelu se pretpostavlja da je potraivana koliina poznata, jednaka svaki dan i da se ponavlja na neogranieno vrijeme. Vrijeme trajanja procesa ispunjenja narudbi uvijek je konstantno i poznato kao i trokovi. Podrazumijeva se da je vrijeme fiksnog karaktera. Poto su poznati vrijeme i potraivana koliina, ne moe postojati nikakav nedostatak zaliha.

Slika 1. Nivo zaliha prema EKN[footnoteRef:14] [14: Regodi, D., B., Logistika, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2011. str. 232]

Na slici 1. prikazan je nivo zaliha prema modelu Ekonomine koliine narudbi. Posmatra se veliina narudbe izmeu dva faktora, a to su zalihe i vrijeme. Da bi se uspjeno utvrdila optimalna narudba potrebno je razmotriti razinu zaliha u funkciji vremena. Vrijeme izmeu dvije narudbe (V1,V2,V3) naziva se interval naruivanja ili nabavni ciklus, a pored vremena na slici su predstavljene i prosjene zalihe (Z/2) i visina zalihe (veliina narudbe, Z). Ekonomina koliina narudbe pronalazi optimalnu koliinu naruivanja, a to se realizira minimizacijom trokova, na osnovu koje se dobija formula EKN. Da bi se dolo do formule EKN, potrebne su formule izraunavanja godinjih trokova naruivanja i godinjih trokova odravanja zaliha:Trokovi naruivanja godinje = S x D/Q gdje su: S trokovi po plasiranoj narudbi, D koliina potranje, a Q veliina serije.Trokovi odravanja zaliha godinje = iCQ/2, gdje je i kamatna stopa odravanja zaliha, C su jedinini trokovi, a Q/2 prosjeni trokovi.Ukupni trokovi godinje = trokovi naruivanja godinje + trokovi odravanja zaliha godinje, odnosno:TC = SD/Q + iCQ/2

Slika 2. Ukupni trokovi zaliha[footnoteRef:15] [15: Reid, R. D., Sanders, N. R., Operations Management: An integrated approach 4th Ed, Wiley, New York, 2009. str. 451]

Na slici 2., koja prikazuje ukupne trokove zaliha, vidljivo je da sa sve veim rastom narudbene koliine (order quantity), opadaju trokovi naruivanja (ordering costs), a rastu trokovi uvanja (holding costs). Ovo pokazuje kako trokovi naruivanja i trokovi odravanja zaliha imaju suprotan odnos. Ekonomina koliina naruivanja se nalazi u taki u kojoj se sijeku trokovi uvanja i trokovi narudbe, odnosno u onoj taki u kojoj ukupni trokovi (total costs) imaju minimalan iznos. to se moe predstaviti i slijedeom jednainom:Q = Jednaina jo nosi naziv klasina jednaina Wilsonove ekonomine koliine narudbi. Ona i pored svojih brojnih ogranienja (pretpostavka konstantne potranje i jedininih trokova, narudba u seriji dolazi odjednom, pretpostavka jednog proizvoda, pretpostavka trokova pripreme kao fiksnih) pomae da se u praksi odredi priblina vrijednost ekonomine koliine naruivanja i daje ekonomini pogled na zalihe. Najvanije kod ovog modela su ukupni trokovi, ako se oni mogu odrediti onda se moe lahko odrediti i ekonomina koliina naruivanja.EKN model se razvijao u dva pravca, prvi prilagoava model EKN tako to pretpostavlja da potranja nije konstantna i da je mogue postojanje nedostatka zaliha i naziva se sistem kontinuiranog nadzora. Kod ovog sistema nadzora, stanje zaliha se kontinuirano nadzire, poslije svake transakcije. Sistem kontinuiranog nadzora slijedi princip utvrivanja zaliha nakon svake transakcije kako bi se pokrenuo postupak ponovnog naruivanja, ako bi nivo zaliha dostigao minimum. Drugi pravac modela EKN podrazumijeva nadziranje stanja zaliha povremeno, odnosno periodino i naziva se sistem periodinog nadzora ili P-sistem. Kao i u sistemu kontinuiranog nadzora i u ovom sistemu se pretpostavlja da je potranja sluajna i da ne postoji nedostatak zaliha. Kod sistema povremenog nadzora provjera zaliha se izvrava u fiksnim vremenskim intervalima. Nakon zavrene provjere, alje se narudba da bi se popunile zalihe do ciljane razine. Ciljana razina predstavlja onaj nivo zaliha koji pokriva potranju za zalihama do slijedee provjere zajedno sa potranjom koja traje za vrijeme realizacije narudbe.Pored sistema nadzora postoje i sistemi kontrole zaliha koji trebaju moi izvriti raunanja koja su u vezi sa pravilima odluivanja, dokumentiranja transakcija i kontrolisati performanse za upravljanje zalihama. Oni mogu biti kompjuterizovani ili manuelni. Moderan sistem kontrole zaliha, prema Schroeder-u, trebao bi imati slijedee funkcije:[footnoteRef:16] [16: Schroeder, R. G., Upravljanje proizvodnjom, Mate, Zagreb, 1999. str. 607]

Registriranje transakcija, Pravila odluivanja o zalihama, Izvjetavanje o neusklaenostima i propustima, Prognoziranje, Izvjetavanje vrhovnog menadmenta.Svaka transakcija treba biti evidentirana i registrirana. Sistem kontrole i odravanja zaliha treba evidentirati svaki primitak i izdatak zaliha. Pravila odluivanja o zalihama, kao to su veliina i vrijeme narudbe, trebaju biti ugraeni u sistem. Ugraivanjem ovih pravila u sistem, on bi trebao obavjetavati menadment o neusklaenostima i propustima. Izvjetavanje o neusklaenostima i propustima skree panju menadmenta na promjenu pretpostavki. U sistem treba biti ugraena kvantitativna tehnika za predvianje potranje. Pored svega navedenog, sistem bi trebao i pripremati izvjetaje za top-menadere i menadere zaliha.

3.1.2. Ekonomina koliina proizvodnje (Economic production quantity EQP)

Ekonomina koliina proizvodnje (EKP) ili kako na se na engleskom jeziku naziva Economic production quantity (EPQ) je jo jedan model upravljanja zalihama nezavisne potranje. Ovaj model je nastao kao proirenje modela ekonomine koliine narudbi. Model EKP se razlikuje od modela EKN po tome to model EKP pretpostavlja da e preduzee proizvoditi vlastitu koliinu ili e odgovarajui dijelovi biti dostavljeni u tvrtku dok se ovi proizvode, a narudbe su dostupne ili primljene postepeno dok se predmeti proizvode. Dok EKN pretpostavlja da e naruena koliina doi u cjelini i odmah nakon naruivanja, to znai da se pojedini dijelovi proizvedeni od strane drugog preduzea i spremni su za dostavu kada narudba pristigne. Jednaina kojom se izraunava ekonomska koliina proizvodnje EKP:EPQ =

3.1.3. Diskontni model

Diskontni model je slian modelu Ekonomine koliine narudbi. Prilikom naruivanja veih koliina proizvoda preduzee dobija koliinski popust i plaa niu cijenu. Diskontni model se zasniva na koliinskom popustu koji je dizajniran kako bi izazvao velike narudbe. Preduzee treba dobro razmislit da li e se upustiti u ovakav vid utede. Uteda ostvarena kroz smanjene direktne trokove kao to su nabavne cijene, moe uzrokovati visoke indirektne trokove kao to su trokovi dranja zaliha. Preduzee e upotrebom diskontnog modela nastojati da izabere onu koliinu koja e minimizirati ukupne trokove. Ukupni trokovi u ovom modelu predstavljaju zbir trokova dranja zaliha, trokova naruivanja zaliha i trokova skladitenja.

3.2. Zalihe kod zavisne potranje, modeli i sistemi koji se primjenjuju kod zavisne potranje

Zavisna potranja je ona potranja koja je uvjetovana potranjom za nekim drugim predmetom i zavisi od faktora proizvodnje, a ne trinih faktora. To je potranja koja je uzrokovana nezavisnom potranjom ili je potrebna za zadovoljenje nezavisne potranje. Predmet ima karakteristike zavisne potranje kada je njegova upotreba direktno zavisna o proizvodnji neke vee komponente ili zavrnog proizvoda iji dio predstavlja. Ova potranja postoji zbog predmeta ija je potranja povezana sa potranjom za drugim proizvodima. Zalihe zavisne potranje ine zalihe sirovina i zalihe nedovrenih koje su zavisne od potranje za zalihama gotovih proizvoda. Primjer predmeta nezavisne potranje bio je automobil kao gotovi proizvod, ali predmet zavisne potranje predstavljaju npr. gume automobila ili bilo koji drugi predmeti koji ulaze u sastav automobila kao gotovog proizvoda. Potranja za gumama automobila je zavisna potranja, jer su zalihe guma zavisne o procesu proizvodnje automobila (koliko je potrebno guma zavisi od toga koliko automobila se proizvodi).

3.2.1 Planiranje potreba materijala (Material requirement planning MRP)

Planiranje potreba materijala ili PPM (Material requirement planning, MRP) predstavlja model kojim se upravlja zalihama zavisne potranje. Koristi se kada je poznata potreba za odreenim proizvodom, pa je lahko odrediti potrebne koliine sirovina i poluproizvoda. Zalihe se nabavljaju za trenutak kada e biti potrebne, a ako nije planirana proizvodnja nekog proizvoda onda ne postoji potreba ni za sirovinama i poluproizvodima. PPM se koristi putem raunara najee u viefaznom proizvodnom procesu. Iako je postupak odreivanja potrebnih zaliha zavisne potranje jednostavan, ipak se komplicira ako su u pitanju vee koliine zaliha, to oteava runi postupak.Da bi se PPM modelom uspjeno upravljalo koristi se terminski plan. Terminski plan eksplodira u narudbe za nabavku sirovina i u radne naloge za terminsko planiranje u tvornici. Proces eksplozije dijelova odreuje potrebne sirovine i materijale za proces proizvodnje odreenog broja predmeta. Nakon odreivanja potrebne koliine sirovina, potrebno je odrediti i uskladiti vrijeme narudbe i vrijeme trajanja proizvodnje.Elementi PPM-a, prema Schroeder-u:[footnoteRef:17] [17: Schroeder, R. G., Upravljanje proizvodnjom, Mate, Zagreb, 1999. str. 636.-640.]

Glavni terminski plan proizvodnje Sastavnica proizvoda Zapisi o zalihama Planiranje kapaciteta Nabava Radionika kontrolaGlavni terminski plan treba odraavati realna ogranienja kapaciteta i ne treba da je previe napuhan. On predstavlja predvianje onoga to e se u buduem vremenskom periodu prozvoditi. Glavni terminski plan moe se aurirati stalno (PPM sistem neto promjena), sedmino ili godinje. Sastavnica proizvoda predstavlja listu svih predmeta, dijelova koji su potrebni za proizvodnju jednog finalnog proizvoda. Slina kuhinjskom receptu, ona se sastoji od mnogih sastojaka za izradu proizvoda, bez kojih taj proizvod ne bi bio potpun. Svakim novim oblikovanjem proizvoda i sastavnice se mijenjaju, pa se dre stalno aurnim. Zapisi o zalihama se dijeli na tri dijela, odnosno segmenta, a to su segment osnovnih podataka o predmetu, segment stanja zaliha i segment sa dopunskim podacima. Segment koji pokazuje osnovne podatke o predmetu izmeu ostalog sadri broj dijela, vrijeme trajanja procesa i trokove. Segment stanja zaliha pokazuje sve materijale koji su potrebni za izradu jednog predmeta. Segment koji pokazuje dopunske podatke sadri naloge, potrebne promjene itd. Kao i sastavnica proizvoda, tako se i zapisi o zalihama trebaju stalno aurirati. Zapisi o zalihama zajedno sa glavnim terminskim planom i sastavnicom proizvoda ine tri glavna inputa za proces eksplozije dijelova. Planiranje kapaciteta pomae menadmentu da kontrolie i nadzire ispravnost glavnog terminskog plana. To se moe izvriti na dva naina i to pomou grubog planiranja kapaciteta i optereivanjem poslovima radionica. Kod grubog planiranja kapaciteta, planiranje kapaciteta se vri tako to se iz glavnog terminskog plana izraunavaju priblini radni i strojni sati na osnovu kojih se predviaju budue potrebe za kapacitetom. Postupak eksplozije dijelova se koristi tek kada je glavni terminski plan izvodiv. Kod postupka radionikog optereivanja poslovima, eksplozija dijelova se obavlja prije planiranja kapaciteta. Radnim nalozima, koji proizlaze iz eksplozije dijelova, optereuju se svi radni centri, koji uz pomo koritenja detaljnih postupaka za sve dijelove mogu odrediti budue radne i strojne sate za svaki radni centar. Ako nema dovoljno kapaciteta, onda se ili prilagoavaju kapaciteti ili se prilagoava glavni terminski plan, sve dok glavni terminski plan ne bude izvodiv. Nabavom se velikim dijelom ukida kanjenje narudbi, jer PPM sistem osigurava ispravne vremenske rokove, to poveava vjerodostojnost kod dobavljaa. Provoenjem ispravnog plana potrebe materijala menadment je u mogunosti da smanji ili ukloni potrebe za pourivanjem narudbe koju daje nabava. Svrha radionike kontrole predstavlja davanje radnih naloga radionicama i postupanje po njima, kako bi se osiguralo da e na vrijeme biti dovreni. Ona pomae menadmentu u regulaciji dnevnih poslova, kako bi se sprijeile komplikacije. Radni nalozi za radionicu i nalozi za nabavku ine dva output-a procesa eksplozije dijelova. Preduzee ostvaruje brojne prednosti koristei PPM sistem, ali i pored tih prednosti brojne kompanije nisu uspjele ostvariti maksimalne koristi od sistema ili nisu uspjele ni uvesti PPM sistem. Razlog tim neuspjesima su uglavnom nedostatak potpore menadmenta i nedostatak komunikacije unutar organizacije. 3.2.2. Planiranje resursa proizvodnje (Manufacturing resources planning MRPII)

Planiranje resursa proizvodnje (engl. Manufacturing resources planning, skraeno MRPII) je proirena verzija modela PPM ili MRP. MRP II predstavlja izradu plana vezano za resurse koji su potrebni procesu proizvodnje. Ovaj model se razlikuje od PPM ili MRP modela po tome to se u ovom modelu pojavljuje potreba za resursima kao na primjer kapaciteti maina ili trajanje pojedinih operacija, dok se model MRP (PPM) bazirao samo na zalihe sirovina i sastavnih dijelova proizvoda.

3.3. Slinosti i razlike upravljanja zalihama kod nezavisne i zavisne potranje

Nezavisna potranja predstavlja onu potranju u kojoj potreba za nekim proizvodom nije direktno povezana sa potrebom za nekim drugim proizvodom. Zalihe nezavisne potranje su zalihe koje ne zavise od procesa proizvodnje, jer njih odreuju trini faktori, a ne faktori proizvodnje. Zalihe ove vrste potranje su finalni, odnosno gotovi proizvodi.Zavisna potranja predstavlja onu potranju za predmetom koja je uslovljena potranjom za nekim drugim predmetom i zavisi od proizvodnog procesa i njegovih faktora. Zalihe zavisne potranje su zalihe sirovina i poluproizvoda.Kod nezavisne potranje potrebe za zalihama se mogu predvidjeti na osnovu iskustva ili prognoze trita, dok se potrebe za zalihama zavisne potranje mogu izraunati na temelju stavki nezavisne potranje, a uglavnom se to vri uz pomo kompjuterskih sistema. Kako bi se odredile koliine nezavisnih proizvoda koji se moraju proizvesti, preduzea se zbog toga obraaju posebnim odjelima istraivanja. Koriste se razliite tehnike ukljuujui ankete korisnika, tehnika predvianja i ekonominih i sociolokih trendova. Nezavisna i zavisna potranja se razlikuju i po upotrebi razliitih filozofija upravljanja zalihama. Tako se kod nezavisne potranje koristi filozofija popunjavanja, a kod zavisne filozofija potreba. Razlike modela potranje vidljive su na slici:

Slika 3. Modeli potranje[footnoteRef:18] [18: Schroeder, R. G., Upravljanje proizvodnjom, Mate, Zagreb, 1999. str. 587]

Slika 3. nudi prikaz modela potranje, na lijevom grafikonuu koji predstavlja nezavisnu potranju vidljiva je nejednaka krivulja, poto se za upravljanje zalihama nezavisne potranje i procjene potrebnih koliina koristi filozofija popunjavanja prema kojoj se zalihe konstantno nadopunjavaju nakon svake transakcije. Pri nezavisnoj potranji koristi se uglavnom model ekonomine koliine narudbi. Desna strana slike prikazuje je zavisnu potranju pri kojoj se koristi filozofija potreba, prema kojoj se naruuju novi materijali samo u sluaju potrebe materijala na viim proizvodnim razinama, to rezultira jednakim vremenskim razmacima u nabavi i jednakim koliinama pri svakoj nabavci. Za upravljanje zalihama kod zavisne potranje najee se koristi model planiranja potrebnih materijala. Upotreba razliitih modela znai upotrebu razliitih zakonitosti. Razlike izmeu modela vidljive su i u tabeli 1.:

EKNPPM

Posmatra svaki dio posebnoKoristi strukture proizvoda

Zasniva se na historiji tranjeKoristi planove

Koristi srednje vrijednosti tranjeU obzir uzima tranju koja odstupa od trendova

Cilj je posjedovati dovoljnu koliinu zaliha u svakom trenutkuCilj je posjedovati zalihe onda kada je to potrebno

Teko se usklauje s prioritetimaUzima u obzir prioritete

Nije potrebna posebna briga da bi sistem funkcionisaoPotrebno je upravljati sistemom

Tabela 1. Usporedba modela Ekonomine koliine narudbi i Planiranja potreba materijala[footnoteRef:19] [19: Beker, I., Upravljanje zalihama, Univerzitet u Novom Sadu, Novi Sad, 2011. str. 65]

Jako je malo nezavisnih potranji u lancu nabave i veina ostalih potranji su zavisne potranje o tim malobrojnim nezavisnim potranjama. Iako se ini jednostavnim razlikovati ove dvije vrste potranje i njihove zalihe, jako je teko odrediti zavisnost, pogotovo kada administrativni sistem ne prepoznaje o kojoj se zavisnosti radi. Stoga je jako vano da menader zaliha zna da li predmet pripada zavisnoj ili nezavisnoj potranji.

3.3.1. Model Upravo na vrijeme (Just in time JIT)

Kod upravljanja zalihama zavisne i nezavisne potranje imamo i kombinovane filozofije upravljanja zalihama i jedna od njih je model Upravo na vrijeme (UNV) ili Just-in-time (JIT). Model Upravo na vrijeme na upotrebu skladita gleda kao na neracionalnu upotrebu prostora, a kart predstavlja bespotrebno rasipanje, stoga tei eliminaciji ovih vidova rasipanja. Jo jedno bitno naelo filozofije ove metode predstavlja potpuno iskoritenje sposobnosti radnika. Smanjenjem zaliha, trokova i postizanjem bolje kvalitete realizuje se osnovni cilj modela Upravo na vrijeme, a taj je ostvarivanje veeg profita i povrata od investicija. Model obuhvata kako funkciju upravljanja nabavkom, tako i upravljanje proizvodnjom. Upotreba ove filozofije ne podrazumijeva da je samo preduzee koristi, nego i svi dobavljai i kooperanti s kojima preduzee posluje. Podsistem modela Upravo na vrijeme predstavlja Kanban sistem. Kanban je metoda odobravanja proizvodnje i kretanja materijala u JIT sistemu.[footnoteRef:20] Kanban, kao to se da pretpostaviti iz naziva (kanban na japanskom jeziku znai marker ili karta), odobrava proizvodnju i odreuje redoslijed poslova i kretanje materijala po fazama. Svrha kanban sistema je da odreivanje potrebe za dodatnim dijelovima i osiguravanje da se ti dijelovi proizvedu na vrijeme. [20: Schroeder, R., G., Upravljanje proizvodnjom, Mate, Zagreb, 1999. str. 671]

3.3.2. Upravljanje zalihama ABC

Meu brojnim sistemima za kontrolu zaliha, tu je i ABC sistem. Ovaj sistem osmislio je Vilfredo Paretto koji je prepoznao da samo nekoliko proizvoda u preduzeu osigurava najveu vrijednost prodaje. Njihovom upotrebom se omoguava kontrola veim dijelom vrijednosti zaliha. Zalihe su podijeljene u tri grupe: grupa A, B i C. Grupu A ine zalihe sa otprilike 20% predmeta, koje posjeduju 80% novane vrijednosti. To su zalihe sa najveim prioritetom, najotrijom kontrolom, estim isporukama, tanim evidencijama. Planiranje ovih zaliha koristi: model Ekonomine koliine narudbi i model Planiranja potreba materijala, kao i druge tehnike. Grupu B sainjavaju zalihe sa 30% predmeta i 15% novane vrijednosti. Ova grupa zaliha imaju prioritet kada su zalihe na niskom nivou ili kada su dostigle nulu. Koriste se normalne kontrole zaliha i dre se dobre evidencije. Dok zadnja grupa, grupa C, obuhvata zalihe sa 50% predmeta i 5% novane vrijednosti. Ovu grupu ine zalihe sa najniim prioritetom i najjednostavnijom kontrolom zaliha. Uglavnom se tretiraju kao rashod i ne postoji evidencija o njima. Broj grupa nije fiksiran i moe postojati bilo koji broj grupa. Zalihe se kontroliraju na taj nain to se zalihe grupe C provjeravaju se jednom godinje, zalihe grupe B dva do tri puta godinje, a zalihe grupe A e se najee provjeravati (zavisno od obima posla).

4. SLINOSTI I RAZLIKE UPRAVLJANJA ZALIHAMA KOD NEZAVISNE I ZAVISNE POTRANJE NA PRIMJERU PREDUZEA AS D.O.O. JELAH

4.1. Privredno drutvo AS d.o.o. Jelah

Privredno drutvo AS d.o.o. Jelah je osnovano 1995. godine i dio je grupacije preduzea AS Group. Grupaciju sa sjeditem u Jelahu, optina Teanj, ine AS, Vispak, Kent, Napredak i Vemal. ASgroup zapoljava blizu 1000 radnika i pod svojim okriljem vodi brendove kao to su Master, Kent i Zlatna dezva. Sjedite privrednog drutva AS se nalazi u Jelahu, optina Teanj, u savremenom poslovnom objektu, u kome se nalaze uprava drutva, proizvodnja keksa i centralni distribucijski centar. Isprva je AS d.o.o. Jelah je poelo sa proizvodnjom mljevene kahve, eer kocke, pakovanjem zrnaste i prakaste robe. Nakon prikupljanja podataka o proizvoaima i uvoznicima keksa i razmatranja njihovih potencijala i nedostataka, drutvo se odluilo da poslovanje proiri i na proizvodnju keksa. Proizvodni asortiman, kojeg obuhvata proizvodnja keksa, ini pet proizvoda i to: keks Petit Biscuits, keks Medeno srce, Sendvi keks, trudla keks i Jaffa biscuits.

4.2. Upravljanje zalihama kod zavisne i nezavisne potranje u preduzeu AS d.o.o. Jelah

Preduzee AS d.o.o. Jelah kao preduzee sa trinim iskustvom koje se protee kroz dugi niz godina, pridaje potrebnu panju funkciji upravljanja zalihama. AS d.o.o. Jelah posjeduje razliite vrste zaliha, kako zaliha gotovih proizvoda, tako i zaliha sirovina i poluproizvoda. U funkciji upravljanja zalihama tano je odreeno koliko treba da posjeduje minimalnih zaliha, koliko maksimalnih i koliki broj zaliha ini razinu optimalnih zaliha. Pored ovih osnovnih vrsta zaliha preduzee posjeduje kako zalihe zavisne, tako i zalihe nezavisne potranje i prepoznaje bitne razlike meu njima. Detaljnije objanjenje, za bolje i lake razumijevanje slinosti i razlika zaliha koje pripadaju zavisnoj i zaliha koje pripadaju nezavisnoj potranji, pruit e primjer izrade proizvoda keksa Petit Biscuits 1000g. Preduzee AS d.o.o. Jelah se odluilo na proizvodnju keksa Petit Biscuits 1000g koji nakon zavretka procesa proizvodnje predstavlja predmet koji pripada zalihama gotovih proizvoda, odnosno zalihama koji se javljaju kod nezavisne potranje. Kako bi znalo koliko proizvesti preduzee istrauje i procjenjuje potrebe kupaca, oslanja se na iskustvo i predvia budue potranje i koristi se modelom Planiranja potrebe materijala da bi procijenilo koliko sirovina je potrebno za izradu finalnog proizvoda. Preduzee sastavlja plan proizvodnje keksa na osnovu kojeg odreuje ta treba kupiti i ta proizvesti za proizvodnju. Da bi uspostavilo plan proizvodnje potrebno je znati strukturu, odnosno sastavnicu za pripremu plana potrebnih materijala za proizvodnju keksa Petit Biscuits 1000g, koju ine slijedee komponente: Vrsta proizvoda: MASTER PETIT BISCUITS 1000 gJedinica mjere: KOMTeina gotovog proizvoda: 1000 g

NivoBroj dijelaOpisKoliina

062884Master Petit 1000g1 kom

.149083Soda bikarbona0,003 kg

.162610eer kristal0,210 kg

.149122So 50/10,009 kg

.149318Amonijev bikarbonat 40/10,010 kg

.149323Palmina mast (rafinirana biljna mast)0,085 kg

.149324Limunska kiselina bp930,001 kg

.149329Brano0,760 kg

.149334Mlijeko u prahu0,005 kg

.149340Aroma vanilija0,0005 kg

..249001Podmeta paletarni 1200x8000,0027 kom

..249038Stre folija0,0004 kg

..249039Selotejp traka 50x600,0015 kom

..249066Plin propan butan 10/1,35/10,0850 kg

..249368Folija bjanko (master petit)0,0150 kg

..149371Vreica MASTER PETIT 1000 g1 kom

..149383Kutija MASTER PETIT 1000 g0,1666 kom

Tabela 2. Sastavnica keksa Petit Biscuits 1000gNa tabeli 2. postoje 4 kolone koje predstavljaju: nivo, broj dijela, opis i koliinu. Prva lijeva kolona, pod nazivom Nivo, pokazuje na kojem se nivou proizvodnje nalazi odreena komponenta. Broj dijela predstavlja jedinstveni broj kojim je komponenta ili proizvod oznaen. Kolona oznaena kao Opis sadri pune nazive komponenata koje ulaze u sastav proizvoda. Zadnja, desna kolona pokazuje kolike su koliine komponenata potrebne za proizvodnju odreenog broja proizvoda. S obzirom da se radi o proizvodnji keksa Petit Biscuits 1000g sam proizvod e se nalaziti na nivou proizvodnje pod brojem 0, zatim imamo proizvode ili komponente koje ulaze u sastav keksa i one e se nalaziti na nivou 1. Na prvom nivou postoje komponente koje ulaze u sastav proizvoda, a ine njegovu ambalau (vreica i kutija), koje i same imaju odreene komponente u svom sastavu, one se nazivaju podsklopovi. Komponente koje ulaze u sastav podsklopova nalaze se na nivou 2. Sve ove komponente (sirovine) koje ulaze u proces proizvodnje keksa, odnosno u njegovu sastavnicu, ine zalihe koje pripadaju zavisnoj potranji. Upotreba ovih zaliha (npr. brana) za proces proizvodnje keksa uslovljena je upotrebom drugih zaliha (npr. mlijeka) za proizvodnju tog istog zavrnog proizvoda. Potrebu za ovim zalihama lake je odrediti nego potrebu za zalihama kod nezavisne potranje, jer je mogua primjena raunarskih i kalkulacijskih metoda. Ako postoji narudba za finalnim proizvodom, utvruje se koliko je proizvoda traeno, koliko ih preduzee ima na zalihama i koliko ih treba proizvesti, a za nabavku potrebnih sirovina u preduzeu AS d.o.o. Jelah prvo prodaja unutar preduzea napravi plan prodaje na osnovu procjene potranje i zaliha koje postoje u skladitu, utvruje se koji se materijali i dijelovi moraju dodatno naruiti, odnosno proizvesti i odreuju se rokovi nabavke. Tokom izrade plana radionika kontrola daje naloge za radionicu i naloge za nabavku. Poslije toga sluba nabave naruuje sirovine na osnovu traenih koliina od nabave i izraunatih koliina potrebnih sirovina, a koje se dobijaju na osnovu normativa i trenutnih zaliha koje preduzee ima na skladitu. U sve to sluba nabave ukljuuje i rok isporuke, tako da u preduzeu postoje sigurnosne zalihe.Za upravljanje zalihama potrebno je i uspjeno upravljanje trokovima koje su uzrokovane postojanjem zaliha u preduzeu, kao to su trokovi dranja zaliha. Da bi se ti trokovi drali pod kontrolom unutar preduzea AS, izraunava se koeficijent obrtanja zaliha koji predstavlja mjeru godinjeg prometa i prosjenog stanja zaliha. Ukupne zalihe (Q) ovog proizvoda iznose 206.978 kom, da bi se dobio iznos prosjenih zaliha, potrebno je dobijene podatke uvrstiti u slijedeu formulu: Q/2, to znai da prosjene zalihe iznose:Q/2 = 206.978/2 = 103.489 komDa bi se saznalo koliko se prosjene zalihe prodaju tokom perioda od jedne godine potrebno je izraunati koeficijent obrta, slijedei jednainu: Ko = godinji promet/prosjene zalihe = 448.911,88/103.489 = 4,34Koeficijent obrta iznosi 4,34 to znai da se proizvod prodaje priblino 4 puta tokom godine. Vrijeme vezivanja zaliha dobija se podjelom dana u godini sa dobijenim koeficijentom obrta:365/4,34 = 84 dana Dobijeni iznos pokazuje da proizvodi na skladitu stoje prosjeno 84 dana, odnosno potrebno je 84 dana preduzeu da proda prosjene zalihe. Vea vrijednost koeficijenta obrta znai da preduzee bolje posluje, previsok bi znaio da preduzee esto isrcpljuje svoje zalihe, dok bi nizak Ko pokazivao da u preduzeu postoje visoki oportunitetni trokovi i ne tako kvalitetne zalihe. Optimalnu vrijednost koeficijenta obrtanja zaliha je teko odrediti, jer je prognoza potranje koja se predstavlja u vidu jednog broja, dobijena na osnovu razdijeljenih informacija, nepouzdana zbog njenih varijacija i stoga je bolje uzeti u obzir ukupnu informaciju o potranji, jer ona daje taniju prognozu budue potranje. Koeficijent obrtaja se mijenja iz godine u godinu, tako da preduzee nije u mogunosti odrediti neku optimalnu vrijednost za dui rok.

5. ZAKLJUAK

Zalihe predstavljaju energiju, informacije i materijale koji su izuzete iz procesa proizvodnje, koje u preduzeu postoje radi dalje razrade kada se ukae potreba za njima. Sa postojanjem zaliha unutar preduzea javlja se potreba za funkcijom unutar preduzea koja se naziva upravljanje zalihama. Relevantnost funkcije upravljanja zalihama vidljiva je i posmatranjem njenog odnosa sa drugim funkcijama preduzea i povezanosti nauke o upravljanju zalihama sa drugim naukama, kao to je na primjer logistika. Funkcija upravljanja zalihama predstavlja odgovoran posao, uz koju dolaze razliite obaveze i odgovornosti na koje treba obratiti posebnu panju, neke od njih su: skladitenje, nabava i finansije. Ukoliko unutar preduzea postoje zalihe, nakon nekog vremena one e se smanjiti i potrebno e biti naruiti druge, sa ime dolazi odgovornost nabave (na primjer koliko naruiti, kada naruiti). Nabavljene zalihe potrebno je smjestiti do odreenog trenutka njihove upotrebe, tako da se dalje javlja odgovornost vezana za skladitenje. Uz skladitenje zaliha postojati e i odreeni trokovi, a time se javlja odgovornost vezana za finansije (kao to su trokovi skladitenja zaliha, dranja zaliha, plate radnika). Detaljnijim sagledavanjem funkcije upravljanja zalihama vidljivo je da predvianje potranje daje prilino netane rezultate, zbog ega i prognoza potranje u vidu jednog broja nije pouzdana prilikom formiranja uspjene poslovne strategije. Uzimanjem u obzir varijabli koje mogu uticati na potranju i njihovo kretanje mogue je sprijeiti nastanak neeljenih rezultata. Da bi se dobila preciznija prognoza budue potranje pomae ukupna informacija o veem broju potranji koje se temelje na razliitim informacijama. Kako bi se preduzee uspjeno nosilo sa nizom odgovornosti koje nastaju postojanjem zaliha ono treba strunu osobu za to, tj. menadera zaliha. Menader zaliha sa saradnicima, iskustvom, predvianjem i upotrebom odgovarajuih modela upravljanja zalihama donosi odluke o tome kada i koliku narudbu plasirati, koliko zaliha drati, kako balansirati fiksne trokove i trokove uvanja zaliha, kako prepoznati i adekvatno odgovoriti na razliite vidove potranje za zalihama. Razlike koje postoje izmeu nezavisne i zavisne potranje imaju veliku vanost kod upravljanja zalihama i proizvodnjom, zbog toga to utiu na njihov stalni napredak. Razlike zavisne i nezavisne potranje su brojne i javljaju se: u samim zalihama, jer zalihe kod nezavisne potranje ine zalihe gotovih proizvoda, dok zalihe zavisne potranje ine zalihe sirovina i poluproizvoda; u razliitim modelima upravljanja zalihama nezavisne i zavisne potranje; u mogunosti predvianja potrebnih koliina zaliha. Tako kod nezavisne potranje za upravljanje zalihama postoje razliite vrste modela koji slue za popunjavanje zaliha od kojih se model Ekonomine koliine narudbi, odnosno Economic Order Quantity (EOQ) model najvie primjenjuje. Kod zavisne potranje zaliha postoje razliiti i brojni modeli koji slijede filozofiju potreba, a meu kojima se model Planiranja potrebe materijala, odnosno Materijal Requirements Planning (MRP) model najvie javlja u upotrebi.Istraivanje veza izmeu zaliha kod zavisne i nezavisne potranje, pokazalo je niz razliitosti koje su zastupljene u ovom domenu upravljanja zalihama, dok je slinosti neto manje. Iako se ove dvije vrste potranje razlikuju po mnogo emu, njihove zalihe se ipak trebaju tretirati sa jednakom vanosti. Zalihe i jedne i druge kategorije sline su po tome to ih je potrebno precizno odrediti, rasporediti po razinama i odjelima procesa proizvodnje i uspjeno njima rukovoditi kako bi zadovoljili potranju kupaca. Posmatrajui izradu proizvoda na primjeru preduzea AS d.o.o Jelah praktino je prikazana razlika izmeu jedne i druge vrste potranje i zaliha koje im pripadaju. Na tom primjeru pored razlika i slinosti potranje prikazan je i izgled sastavnice proizvoda, te dalji proces planiranja potreba materijala potrebnih za izradu finalnog proizvoda.

L I T E R A T U R A

1. Beker, I., Upravljanje zalihama, Univerzitet u Novom Sadu, Novi Sad, 2011.2. Frazier, G., Gaither,N., Operations Management 9Th Ed, South-Western, Cincinati, 2002.3. Jacobs, F. R., Chase, R. B., Operations and Supply Chain Management: The Core, 3/e; McGraw-Hill/Irwin, Boston, 2012.4. Reid, R. D., Sanders, N. R., Operations Management: An integrated approach, Wiley, New York, 2007.5. Regodi, D. B., Logistika, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2010.6. Schroeder, R. G., Upravljanje proizvodnjom, Mate, Zagreb, 1999.7. [online] http://catalogue.pearsoned.co.uk [pristupljeno: 30.10.2012.]8. [online] http://www.progressive.com.hr [pristupljeno: 30.10.2012.]9. [online] http://www.managementstudyguide.com [pristupljeno: 3.11.2012.]10. [online] http://www.wirtschaftslexikon.co [pristupljeno: 5.11.2012.]11. [online] http://www.kupujmodomace.ba/ [pristupljeno: 7.11.2012.]12. [online] http://www.as-jelah.com.ba/bos/pro.htm [pristupljeno: 15.11.2012.]

Popis grafikona

Slika 1. Nivo Zaliha prema EKNSlika 2. Ukupni trokovi zalihaSlika 3. Modeli potranje

Popis tablica

Tabela 1. Usporedba modela Ekonomine koliine narudbi i Planiranja potreba materijalaTabela 2. Sastavnica keksa Petit Biscuits 1000g29