skriptni jezici

SVEUILITE U ZAGREBU

SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE VARADIN

EKONOMIKA PODUZETNITVA

Ivana Matijai

Sara Miser Ivan MajurecSKRIPTNI JEZICIVaradin, 2011.SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE VARADIN

EKONOMIKA PODUZETNITVA

Ivana Matijai: 38359/09-R

Sara Miser: 38437/09-R

Ivan Majurec: 38489/09-RSKRIPTNI JEZICIKolegij: Elektroniko poslovanjeMentor: doc. dr. sc. Sandro GeriVaradin, studeni 2011.

Sadraj41. UVOD

52. SKRIPTNI JEZICI

63. VRSTE SKRIPTNIH JEZIKA

63.1. JavaScript

73.1.1. UKLJUIVANJE JavaScripta U WEB STRANICE

83.1.2. RAZLIKA IZMEU JavaScript-a i Jave

93.1.3. STRUKTURA JavaScripta

103.1.4. VARIJABLE

113.1.5. KOMENTARI

113.1.6. TIPOVI PODATAKA

123.1.7. OPERATORI

143.1.8. KONTROLE STRUKTURE

153.2. PHP (Hypertext Preprocessor)

163.2.1. POVIJEST PHP-a

173.2.2. STRUKTURA PHP-a

173.2.3. VARIJABLE

183.2.4. KOMENTARI


193.2.6. OPERATORI

213.2.7. KONTROLE STRUKTURE

223.3. PYTHON

233.4. PERL

244. PRIMJER

255. ZAKLJUAK

266. LITERATURA

277. POPIS ILUSTRACIJA

1. UVOD

U ovom seminarskom radu obradit emo to su programski jezici. Obradit emo dva skriptna jezika te ih potkrijepiti njihovim primjerima. Kao primjere skriptnih jezika uzet emo JavaScript, PHP, Phyton i Perl, od ega emo JavaScript i PHP detaljnije objasniti.Skriptni jezici predstavljaju posebnu vrstu programskih jezika. Daju nam mogunost da rijeimo gotovo svaki problem koji je programskim jezicima mogue rijeiti. Vie o skriptnim jezicima te njihovoj podjeli i vrstama obradit emo u seminarskom radu. 2. SKRIPTNI JEZICI

Skripta je program vrlo visoke razine, najee vrlo kratak. Napisana je u skriptnom jeziku visoke razine. Skriptni jezici predstavljaju posebnu vrstu programskih jezika prema svojoj svrsi, osobinama i pragmatici, razlikuju se od konvencionalnih programskih jezika. Skriptni jezici su namijenjeni za razliite zadatke. Namijenjeni su za:

izradu aplikacija gotovih komponenti,

upravljanje aplikacijama koje imaju programibilno suelje,

pisanje programa kojih je brzina razvoja vanija od uinkovitosti u izvravanju. [infoz.ffzg.hr]

U skriptne jezika se ubrajaju PHP, Python, Perl, JavaScript, awk i drugi. Obino se implementiraju kao interpretatori izvodei naredbu iz skripte odmah nakon itanja, premda se mogu ostvariti kao prevodioci u trenutku izvravanja. Moemo ih podijeliti na razne vrste. Skriptni jezici mogu biti implementirani samostalno ili u okruenju editora, tablinih kalkulatora, tekst procesora, etc. [infoz.ffzg.hr]

Kvaliteta skriptnih jezika se znatno poveala. Skriptne jezike koriste profesionalci i mali programeri. Koritenje moe biti vrlo lako, te je takoer znaajno poboljana brzina i programi pisani u skriptnom jeziku. [w3schools.com]

3. VRSTE SKRIPTNIH JEZIKA3.1. JavaScript

JavaScript je najpopularniji skriptni jezik na Internetu i radi na svim glavnim preglednicima (Internet Explorer, Chrome i drugi). Jednostavan je objektno baziran jezik. Izumitelj JavaScripta je Brendan Eich na Netscape. U svim preglednicima pojavila se od 1996. godine. Njegova osnovna namjena je kreiranje dinaminih Web stranica. Omoguava nam da kreiramo stranice koje e posjetitelju omoguiti odreeni stupanj interakcije. Slian je Visual Basicu, te upuuje na jednostavnost koritenja. Sama sintaksa JaveScripta podsjea na sintaksu Javu, te podrava mnoge Javine izraze i konstrukcije kontrole toka. Ima mali broj tokova podataka, to mogu biti numeriki, boolean i string vrijednosti. Takoer podrava i funkcije, ali bez posebnih zahtjeva za deklariranjem. Nain upotrebe JavaScripta i PHP je dosta slian. [Broanac, 2002.: 57]

JavaScript se na webu koristi za:

provjeru unesenih podataka u obrascu - prije nego ih korisnik poalje na server. Ovime se tedi procesorska snaga posluitelja, a korisnicima se ubrzava ekanje na odgovor.

detektiranje vrste preglednika koju koristi korisnik kako pojedini preglednici razliito prikazuju iste HTML oznake, na ovaj nain je mogue korisniku prikazati dizajn koji je specifino izraen za njegov preglednik.

itanje i spremanje podataka u cookies time je mogue spremiti postavke korisnika, te prilikom idue posjete korisnika, postaviti iste postavke

omoguava jednostavno programiranje HTML dizajnerima zbog svojeg jednostavnog jezika osobama koji nisu programeri omoguava umetanje jednostavnih funkcija koje dodaju dinamiku u izgledu

dinamiko dodavanje i mijenjanje sadraja mogue je dodati ili promijeniti tekst ili dio HTML koda na HTML stranicu

reagiranje na dogaaje (eng. events) izvravanje dijela Javascript koda, nakon pojavljivanja nekog dogaanja, kao to je zavreno uitavanje stranice, pozicioniranje mia nad nekim HTML elementom i slino.

[etsbi.edu.ba/stranice/download/resursi/dokumenti/PHP_prirucnik.pdf ]Nedostatak JavaScripta nad PHP-o je nemogunost pisanja po posluiteljima. JavaScript se izvrava u samom pregledniku, a PHP se izvrava na posluitelju. PHP moe koristiti veinu resursa kojima posluitelj raspolae ( baza podataka ). [Broanac, 2002.: 57]

Danas postoji nekoliko tehnologija koje su promijenile prvobitni izgled na Internatu. Korisnik vie nije zadovoljan, ako zaslon glasi "Dobro jutro" ili "Dobra veer". On bi elio popis prolih dogaaja, stanje burze ili neto drugo.

Kako bi se zadovoljilo korisnika Interneta potrebno je:

brza veza izmeu klijenta i posluitelja

najnovije verzije operacijskog sustava (Windows, Linux)

najbolji preglednik (Internet Explorer, Opera ili koji drugi)

visoke performanse web-posluitelja

tehnologija za izradu dinamikih stranica [s-sers.mb.edus.si]

3.1.1. UKLJUIVANJE JavaScripta U WEB STRANICE

Kod JavaScripta upisuje se unutar HTML stranice. Oznaka za poetak JavaScripta je HTML oznaka , dok oznaka za kraj JavaScripta je . Kao primjer najjednostavnijeg programa pisanog u jeziku JavaScripta je ispisivanje nekog teksta, najjednostavnije je koristiti naredbu document.write(). Kada bi se pregledao HTML kod u pregledniku, moe se primijetiti da ukljuuje izvorni kod napisan u jeziku JavaScript. Dok se kod PHP-a u pregledniku moe vidjeti samo rezultat izvrenja, ali ne i sam kod. [etsbi.edu.ba/stranice/download/resursi/dokumenti/PHP_prirucnik.pdf ]

JavaScript je mogue umetnuti u HTML neogranieni broj puta, a razlikuje se trenutak izvrenja ovisno o mjestu stavljanja JavaScripta unutar stranice:

ako ja JavaScript postavljen unutar BODY dijela (JavaScripa se izvrava prilikom uitavanja stranice).

ako je JavaScript postavljen unutar HEAD dijela (JavaScript se izvrava kada se pozove funkcija unutar njega).

ako je JavaScript kod u dodatnoj dadoteci (JavaScript se izvrava jednako kao i da se sam kod nalazi u HEAD dijelu). [etsbi.edu.ba/stranice/download/resursi/dokumenti/PHP_prirucnik.pdf ]

3.1.2. RAZLIKA IZMEU JavaScript-a i Jave

JavaScript i Java razliiti su po konceptu i po dizajnu, iako zbog slinosti imena sa programskim jezikom Java veina misli da su to jednaki jezici. Java je vrlo snaan i mnogo sloeniji programski jezik. Nalik na C, C++, C# koji se izvrava na samom posluitelju.

[etsbi.edu.ba/stranice/download/resursi/dokumenti/PHP_prirucnik.pdf ]

Moe se koristiti na svim operacijskim sustavima i platformama, a ak i u elektrinim ureajima. JavaScript je vrlo jednostavan, te se izvrava na klijentskom raunalu. Za razvoj aplikacija pomou JavaScripta kao primjer moemo navesti Vista Sidebar Gadgets i Mozill Firefox add-ons. JavaScript nee uvijek jednako funkcionirati u svim preglednicima, kao to je i za CSS. Bilo bi od velike koristi da se poznaje rad nekog drugog skriptnog jezika, jer postoje slinosti izmeu skriptnim jezicima. [croitportal.com]

Razlika izmeu JavaScripta i Jave se moe vidjeti i u tablici:JavaScriptJava

Ne kompilira se, ve samo interpretira kod klijenta.Kompilira se na serveru prije izvrenja kod klijenta.

Objektno baziran. Koristi postojee objekte, bez klasa ili nasljea.Objektno orjentiran. Appleti sadre objekte sastavljene od klasa s nasljeem.

Kod je integriran u HTMLApplet je izdvojen iz HTML-a.

Tip varijable se ne deklarira.Tip varijable mora biti deklariran.

Dinamika povezanost. Objektne reference provjeravaju se run-time.Statika povezanost. Objektne reference moraju postojati u vrijeme kompiliranja

Zatien. Ne moe zapisivati na hard diskZatien. Ne moe zapisivati na hard disk.

Slika 1. Razlika izmeu JavaScripta i Jave [webmajstori.net]

3.1.3. STRUKTURA JavaScripta

JavaScript piemo izmeu tragova i , ali moe biti i smjeten u zaglavlju ili tijelu stranice. Sam skript je zapisan u obliku klasinog HTML komentara. JavaScripta ne moramo nuno nuno pisati kao komentar, sve bi funkcioniralo i kada ga bismo pisali bez da ga komentiramo. No do problema se dolazi ako JavaScript pokuava uitati neki preglednik koji ne podrava JavaScript. Javlja se problem jer ga ne zna kako protumaiti, i najee ga ispisuje kao obian tekst. Preporuuje se pisati ga kao komentar.

Tipina struktura HTML dokumenta koji sadri JavaScript;

Naslov

JavaScript kod

>

HTML dokument

Svi elementi stranice se tretiraju kao objekti koji su grupirani, te zajedno tvore cjelokupne strukture. [Broanac, 2002.: 58]

3.1.4. VARIJABLE

Varijable koristimo kako bismo podatke privremeno spremili negdje u memoriju raunala. Ime varijable moe iskljuivo sadravati velika i mala slova engleske abecede, znamenke, znak ("_"). Ime varijable mora zapoinjati slovom. Razlikuje velika i mala slova, Varijabla "Ime" i "ime su razliite". Mogu sadravati neke od sljedeih tipova podataka: brojeve, stringove, objekte ili logike vrijednosti. Nije nuno specificirati tip varijable prilikom njihovog deklariranja, doputeno je da jedna varijabla u jednom trenutku bude jednog tipa, a nakon toga na drugom mjestu unutar skripta, nekog drugog tipa. Varijable se deklariraju onda kada nam zatrebaju. Kada se varijable deklariraju, mogue je varijabli dodijeliti i inicijalnu vrijednost. Deklaracija varijabli ima sljedei oblik: Var ime_varijable=vrijednost;.[Broanac, 2002.: 67]

elimo li deklarirati globalnu vrijednost (varijabla koja e moi koristiti sve funkcije jednog skripta) moramo je definirati ispred svih funkcija, a ispred imena varijable treba staviti glbl.Deklaracija globalne varijable ima sljedei oblik: var glblime_varijable=vrijednost;.

[Broanac, 2002.: 67]

3.1.5. KOMENTARI

Slue programeru da pojasni sebi ili drugima to odreeni dijelovi programa rade, te si tako olakavaju eventualne izmjene. Komentari nam omoguavaju da stavljamo biljeke u na program. Biljeke su vane, jer omoguavaju drugima da razumiju na program. Takoer e nam pomoi da se prisjetimo, ako nismo due vrijeme bili u programu.

Razlikujemo dvije vrste komentara:

Jednolinijski komentari oznaavaju se sa dvije kose crte // (nalaze se na poetku komentara)

Vielinijski komentari koristi se za poetak kosa crta i zvijezda (/*), a za kraj zvijezda i kosa crta (*/) [osnove-programiranja.com]3.1.6. TIPOVI PODATAKA

JavaScript podrava gotove sve vrste podataka, a to su: BROJEVNI INTEGER pozitivni i negativni cijeli brojevi, koji ukljuuju i nulu. Izraeni mogu biti

kao decimalni, heksadecimalni i oktalni.

FLOATING POINT navode se sa decimalnom tokom ili sa slovom "e" (oznaava da

se radi o eksponentu broja deset) LOGIKI

BOOLEAN True/False, bez koritenja kao 1 ili 0. Kao False se uzima 0, dok za True se

uzima broj vei od nule

NIZOVI

STRING ograeni jednostrukim ili dvostrukim navodnicima (npr. "Dobar dan" )

NULL bez vrijednosti

UNDEFINED vrijednost varijable je nedefinirana, nakon to je kreirana

[vitez-studios.com]3.1.7. OPERATORI

Potrebno je esto obavljati odreene operacije nad varijablama. To se najee radi pomou jednog od sljedeih operatora: ARITMETIKI OPERATORI

OperacijaObjanjenje

X + YX - YX * YX / YX % Y

X++++XX----X- zbrajanje- oduzimanje- mnoenje- dijeljenje- ostatak dijeljenja X sa Y (modul)

- postfiksno poveanje za 1- prefiksno poveanje za 1- postfiksno umanjenje za 1- prefiksno umanjenje za 1

Slika 2. Aritmetiki operatori [webmajstori.net]

RELACIJSKI OPERATORI

OperacijaObjanjenje

X > YX < YX >= YX kvaica radi razlikovanja izmeu PHP i XML koda. Druga stvar je da varijable prije svog imena imaju znak $ ukoliko se on izostavi, aplikacija e javiti greku ili e prijei preko nje i umjesto sadraja varijable ispisati samo njeno ime. [php.com.hr/79]

3.2.3. VARIJABLE

Putem znaka $ PHP govori prevoditelju da se radi o varijabli, a ne o tekstu. Imena varijabli trebaju biti case-sensitive, odnosno program njima razlikuje velika i mala slova. Primjer za case-sensitive: $mojeime ? $MojeIme . U imenima varijabli ne smiju se koristiti razmaci niti bilo kakvi znakovi osim [ i ] te znaka '_'. Osim toga ime varijable ne smije poeti s brojem, ali ga moe sadravati na bilo kojoj drugoj poziciji u imenu. Kod imenovanja varijabli na prvom mjestu imena se nalazi opis tipa varijable od tri znaka. Nakon njega odvojeno sa '_' slijedi ime varijable koje bi trebalo poblie opisati ime sadraj same varijable. Ime se obino sastoji od jedne ili dvije rijei koje poblie opisuju sadraj varijable. Rijei moete odvajati sa znakom '_' ili svako poetno slovo rijei moete napisati velikim slovom. [php.com.hr/79]

3.2.4. KOMENTARI

PHP podrava tri oznake komentara: prve dvije su linijski komentari, a to su oznake // i #. Iako je oznaka # dozvoljena kao komentar ona se rijetko koristi u PHP programima. Sve nakon tih oznaka se automatski smatra komentarom i kao takvo se preskae u izvoenju programa. Blokovskim komentarima se moe komentirati nekoliko linija koda, a njihova oznaka je /* za poetak komentara i */ za zavretak komentara. [php.com.hr/89]

Slika 6. Primjer komentara [php.com.hr/89]


Osnovni tipovi podataka koje podrava PHP su: logiki, cjelobrojni 1, 124, -15, realni, rijei - "a", "Danas je lijep dan", niz, objekt - sloeni tip podatka koji predstavlja objekt iz stvarnog svijeta (moe sadravati podatke jednostavnog tipa, ali i funkcije), resource - vrijednost koju vraa neka funkcija, NULL - tip koji poprima varijabla kojoj nije pridruena vrijednost. [Broanac, 2002.: 88] Tip varijable nije potrebno definirati prije njenog koritenja odnosno u PHP-u ne postoje fiksni tipovi podataka varijabli. Tip podataka neke varijable jednog te istog sadraja se moe mijenjati.

3.2.6. OPERATORI

etiri su vrste operatora: aritmetiki, logiki, operatori usporeivanja i operatori uveavanja i smanjivanja. [php.com.hr/86]

Slika 7. Aritmetiki operatori [php.com.hr/86]

Slika 8. Logiki operatori [php.com.hr/86]

Slika 9. Operatori usporeivanja [php.com.hr/86]

Slika 10. Operatori uveavanja i smanjivanja [php.com.hr/86]3.2.7. KONTROLE STRUKTURE

Kontrolne strukture su zaduene za logiku aplikacija. Pomou njih odreujemo tok skripti, odluujemo i raunamo. [php.com.hr/87] If.. else

Najee je koritena kontrolna struktura. Dajemo joj logiki izraz koji se provjerava i ovisno o njegovom ishodu koji moe biti true ili false izvrava se blok naredbi. Blok naredbi oznaavaju vitiaste zagrade {} koje se mogu izostaviti ukoliko grana ima samo jednu naredbu. [php.com.hr/87] Elseif

Izvrava se ako je uvjet u if-u rezultirao false te ispituje logiki izraz. [php.com.hr/87] Switch

Uzima za argument nekakav izraz i provjerava da li je on jednak jednom od zadanih sluaja. Ukoliko nije jednak niti jednom od njih, izvrava default akciju ili ne izvrava nita. Switch je idealan alat za izradu vienamjenskih stranica. [php.com.hr/87]

While petlja

Izvrava svoj blok naredbi dokle god je izraz u uvjetu istinit. Uvjet se ispituje prije izvoenja bloka naredbi. Zbog toga je mogue da se blok ne izvri niti jednom ukoliko je uvjet na poetku false. [php.com.hr/87]

Do while

Uvjet se ispituje tek nakon izvravanja bloka naredbi. Tako je uvijek zagarantirano barem jedno izvravanje bloka naredbi iako je uvjet odmah na poetku false. [php.com.hr/87] For petlja

Koristi broja petlje koji se prije svakog izvravanja bloka naredbi petlje uvea ili smanji. Koristi se kad se zna toan broj potrebnog ponavljanja bloka petlje. Broja petlje moe biti bilo koja ve postojea varijabla ili se moe stvoriti novu varijablu za potrebe petlje. [php.com.hr/87] Foreach petlja

Koristi se za rad s nizovima. Ona prolazi kroz svaki element danog niza i obavlja blok naredbi. Moe spremiti klju i vrijednost svakog elementa niza u posebne varijable. U tim se varijablama za svako ponavljanje petlje nalaze klju i vrijednost elementa niza na kojem se trenutno nalazi nutarnji pokaziva. Nutarnji pokaziva se prije ulaska u petlju nalazi na 0 i svakim novim krugom u petlji poveava se za 1. Novim zvanjem foreach petlje nutarnji pokaziva se resetira. Petlja se vrti sve dok ne ostane bez elemenata niza. [php.com.hr/87]3.3. PYTHON

Python je programsko skriptni jezik koji je stvorio Guido van Rossum 1991. godine. Python kod se moe izvravati na vie naina: interaktivni, gdje se kod izvrava u trenutku kada ga piemo, skriptni, gdje se kod sprema unutar tekstualne datoteke koja se izvrava u trenutku pokretanje skripte (datoteke) i umetnuti, gdje je mogue Python kod izvravati unutar programa pisanog u drugim programskim jezicima (npr. C-u). Python se moe uzeti za koritenje ako je potreban pouzdan skriptni jezik ope namjene koji dolazi s bogatom standardnom bibliotekom, ako je potreban jezik koji se koristi za veliki opseg programskih zadataka te ako se korisniku svia sintaksa i filozofija. Python igra vanu ulogu kod nekolicine mjesta, npr. kod Google-ovog mehanizma za pretraivanje, Youtube-a, NASA-e i burze u New York-u. [hrcak.srce.hr/file/77785]

Vrlo mala jezgrena funkcionalnost prednost je Phyton-a, kao i lakoa za obradu teksta, brojeva, slika, znanstvenih podataka, ili bilo ega to netko moe pospremiti na raunalo, vrlo je dobar za pisanje prototipova, izvrsno izvedena objektna orijentiranost (viestruko nasljeivanje, preoptereenje operatora), doseg temeljen na uvlaenju redova potie uredno programiranje

Veliki nedostatak Python-a je da odstupa od standardnijih jezika (uvlaenje redova i novi redovi umjesto zagrada i toke-zareza). Za razliku od Perla, vrlo je jednostavne i jasne sintakse. Prikladan je za ne-profesionalne programere. Njegovo iroko podruje primjene je od jednostavnih skripti do oblikovanja vrlo sloenih programskih sustava. [hrcak.srce.hr/file/77785]3.4. PERL

Perl je skriptni jezik sa osobito razvijenom podrkom za manipulaciju tekstom koji je razvio Larry Wall te ga nazvao Practical Extraction and Reporting Language. Tada je bio razvijen kao alat za pomo sistemskog inenjerima, ali danas je Perl pravi skriptni jezik. Njegovom irenju pogodovao je i Internet, te je zbog svojih mogunosti u obradi teksta pogodan za obradu HTTP zahtjeva. irenjem Perl koda bavi se mrea CPAN - Comprehensive PERL Archive Network. Programi koji su pisani u Perl-u nazivaju se Perl skriptama, a Perl program se koristi za program Perl koji slui za izvrenje Perl skripti. Perl podrava koritenje modula, gotovih, koji smanjuju vrijeme potrebno za razvoj aplikacije. Kombiniranje Jave i Perl koda pokuava omoguiti JAPH projekt. Perl je sporiji o PHP-a i Pythona, no ukoliko se koristi s Apache-om, mod-perl jako ubrzava stvari. PHP i Perl se izvode u posluitelju te time esto rade jedno uz drugo, no PHP ima prednost od Perl-a na veini mrenih stranica jer je PHP pred procesor obino dio mrenih servera. [sistemac.carnet.hr/node/474]Najvanija prednosti Perl-a je jednostavnost koritenja uz to i mogunosti, fleksibilnost i prilagodljivost te velika baza korisnika i velik broj razvijenih modula koji omoguavaju provoenje kompliciranih zadataka u nekoliko redova tj. ugraena jaka podrka za obradu teksta. Nedostaci koji se veu uz Perl su postojanje vie od jednog naina da korisnik zezne, to je teak za itati a vrlo lak za pisati te promjene u kompatibilnosti. [sistemac.carnet.hr/node/474]4. PRIMJER

U ovom primjeru prikazan je HTML zapis Web stranice, koju moemo stvoriti u bilo kojem tekst editoru (WordPad, Notepad, Notepad++...). Potrebno je na poetku u Notepad-u upisati kakao bi se identificirao HTML sadraj. Unutar strukture nalaze se strukture i . head slui za imenovanje title ili naziva web stranice koji se nalazi na vrhu otvorene stranice kao TAB i on se upisuje unutar: Seminarski rad . Unutar head strukture, za promjenu boje pozadine web stranice, oznaavanje prostora odreenog za pisanje, promjene veliine fonta, promjene boje fonta, slaganje margina za napisani tekst ili umetnutu sliku, te razmake izmeu napisanih naslova, koristi se CSS programski jezik. Oznaka za umetanje CSS koda u HTML je . Promjena pozadine HTML stranice iz bijele, koja je oznaena kao default, u crnu izgleda ovako:

body {background:#000;}.

Oznaka body slui za pisanje koda koji e se vidjeti na web stranici. HTML jezikom piu se naslovi, podnaslovi i paragrafi koji se otvaraju i zatvaraju ovim oznakama: , , . Svaki naslov i podnaslov ima svoju dodjeljenu veliinu fonta, koju se po potrebi moe mijenjati sa CSS kodom, tako da se kod upie u dio head, npr. paragrafu

Varadin, studeni 2011. elimo promijeniti veliinu fonta: p{font-size:20px;} . Poetna stranica koja slui kao pokazni primjer, u kojem je koriten samo HTML i CSS, prikazana je u web pregledniku Mozilla Firefox (Slika 11.) i NotePad++ (Slika 12.) (u nastavku za prikaz JavaScript struktura, operatora, naredba i funkcija koristit e se NotePad++, zbog boljeg pregleda i vizualizacije).

Slika 11. Primjer u Mozilla Firefox-u

Slika 12. Primjer u Notepad++

U nastavku biti e pokazan JavaScript kao dinamiki skriptni jezik, neke osnovne naredbe, umetanje slike iz nekog foldera na raunalu i iz neke web stranice, ispis teksta s naredbom document.write() funkcije i poziv funkcija sa i bez identifikatora, dogaaji na klik mia i prolazom mia preko odreenog dijela teksta, varijable i operatori, petlje (if, else if), te button funkciju. Najjednostavnija naredba u JavaScrip-ti je ispis nekog eljenog teksta. Npr. ako elimo da nam naslov na web stranici bude: SKRIPTNI JEZICI, napraviti emo ovako (pozicionirani smo u dijelu HTML-a koji se zove body ili ):

document.write( SKRIPNI JEZICI) .elimo li umetnuti sliku u bilo koji dio, to emo uraditi na nain da unutar naredbe pod navodnicima unesemo putanju ili put do eljene slike, ili ako elimo sliku sa neke web adrese, tada kliknemo na sliku i kopiramo URL, te zalijepimo u naredbu. Kod umetanja slike postoji mogunost da je slika prevelika i tada je elimo smanjiti, to radimo pomou width=...px i heigh=...px:

Tekstu unutar prostora za paragraf (p), moe se dodati akcija (event), koja e klikom mia ili prolazom mia preko slike, izbaciti neku poruku, promijeniti postojei tekst u eljeni ili e se na to mjesto ispisati dananji datum. Ispis dananjeg datuma emo napravit sa funkcijom f1(), te naredbom za izradu funkcije: function, zatim emo tu funkciju pozvati sa identifikatorom datum i pridodati akcijsku nardbu onclick, a ispis datuma e biti mogue pozvati sa Date(). Klikom mia na Varadin, studeni 2011. pokazati e se dananji datum. Varadin, studeni 2011. function f1() { document.getElementById(datum).innerHTML= Date();} Petlje IF i ELSE IF koristit emo za mali programi koji e izbaciti, ovisno o koliko je trenutno sati, pozdrav Dobro jutro ako e biti manje od 10 sati ujutro i vie od 5 sata ujutro, pozdrav Dobar dan ako biti vrijeme od 10 do 18 sati i Dobra veer kada je od 18 4 sata. Uz spomenute petlje, koriste se dvije varijable: datum i vrijeme. Varijablama se pridodaju vrijednosti na ovaj nain: var x=5; ili var y=x; te operatori: < (manje), > (vee), = (vee ili jednako), && (and ili i) i funkcije za poziv datuma (Date()) i vremena (Hours()). var datum= new Date();var vrijeme= datum.getHours();if (vrijeme=5){document.write("Dobro jutro")}else if (vrijeme>=10 && vrijeme

skriptni jezici

Documents