Z A K O N O S V O J I N S K O-P R A V N I M O D N O S I M A

1

* OSNOVNE ODREDBE *

Ovim zakonom se uređuje pravo svojine i druga stvarna prava, državina na pokretnim i nepokretnim stvarima, kao i način sticanja, prenosa, zaštite i prestanka ovih prava.Subjekti- fizička i pravna lica.Objekti- pojedinačno određene pokretne i nepokretne stvari.Određenost i vršenje stvarnih prava- Pravo svojine i druga stvarna prava vrše se u skladu sa prirodom i namjenom stvari, na način i pod uslovima propisanim zakonom.Zloupotreba stvarnih prava- je vršenje protivno cilju zbog koga su ustanovljena ili priznata.Pravo svojine- Svojina je najpotpunija vlast na stvari. Vlasnik ima pravo da svoju stvar drži, da je koristi i da njom raspolaže u granicama određenim zakonom. Svako je dužan da se uzdržava od povrede prava svojine drugog lica.Država kao vlasnik- Svojinska ovlašćenja vrši Vlada CG, a na stvarna prava u državnoj svojini koja služe ostvarivanju interesa i funkcija opštine, vrše organi opštine u skladu sa zakonom i statutom.Prostiranje prava svojine- Pravo vlasnika nepokretnosti obuhvata prostor iznad površine i dio zemlje ispod površine nepokretnosti.Društvena funkcija svojine- Svojina obavezuje i vlasnik je dužan da u vršenju svog prava obzirno postupa prema opštim i tuđim interesima...Ograničenja- u skladu sa zakonom. Niko ne može biti lišen prava svojine osim kada to zahtjeva javni interes i uz naknadu koja ne može biti niža od pravične. Vlasnik može svoje pravo ograničiti ili opteretiti. Ako vlasnik pravnim poslom odredi zabranu otuđenja ili opterećenja nepokretnosti, ta zabrana djeluje prema trećim licima ako je upisana u katastru nepokretnosti. Ograničenje prava svojine na pokretnim stvarima radi obezbjeđenja potraživanja djeluje prema trećim licima ako je upisano u odgovarajući javni registar ili ako je treće lice za njega znalo ili je moralo znati.Ostala stvarna prava- Na stvari na kojoj postoji pravo svojine može se zasnovati pravo službenosti, zaloge i fiducijarna svojina.Službenost- je pravo čiji je imalac ovlašćen da u određenoj mjeri iskorišćava tuđu stvar ili da zahtjeva od njenog vlasnika da je na neki način neupotrebljava.Zaloga- je pravo na tuđoj stvari na osnovu koga imalac može naplatiti svoje potraživanje iz vrijednosti stvari, ako dužnik ne ispuni svoju obavezu o dospjelosti, prije ostalih povjerilaca.

2

Fiducijarna svojina- je uslovno stečeno pravo svojine na pokretnoj ili nepokretnoj stvari koje ovlašćuje povjerioca da prije ostalih naplati svoje dospjelo potraživanje bez obzira kod koga se stvar nalazi.

* STVARI*

Pojam- Stvar je materijalni dio prirode koji se nalazi u vlasti fizičkog ili pravnog lica i na kome može postojati pravo svojine ili drugo stvarno pravo.

Sastavni djelovi stvari-Na sastavnom dijelu stvari koji se može odvojiti bez oštećenja može postojati pravo svojine. U slučaju otuđenja, svojina na odvojenom dijelu prelazi na pribavioca samo ako je taj dio bio u svojini prenosioca. Ne primjenjuje se na sticanje svojine od nevlasnika i održajem.

Plodovi- Prirodni plod je proizvod glavne stvari koji ona daje periodično, bez iscrpljivanja svoje suštine. Do odvajanja, oni su sastavni dio stvari i pripadaju njenom vlasniku. Plodovi u novčanom obliku ( građanski) su periodični novčani prihodi koje stvar daje ( kamata, zakupnina).

Pripadak stvari- je nepotpuno inkorporisani ( odvojivi ) dio glavne stvari ( točak, prozorsko staklo )kao i fizički odvojena ( sporedna ) stvar( rezervni točak, ključ od stana ). Svojstvo pripatka se ne gubi ako je privremeno ( pr. radi popravke) prestao da služi upotrebi glavne stvari. Pribavilac stiče pravo svojine ako je prenosilac bio vlasnik i glavne stvari i pripatka. Mašine ili slični uređaji namjenjeni proizvodnoj, poljoprivrednoj ili trgovinskoj djelatnosti kojoj je trajno namjenjena sama nepokretnost kao glavna stvar, a nijesu u njoj ugrađene, smatraju se pripatkom ako trajno služe namjeni glavne stvari, pod uslovom da na tim stvarima ne postoje prava trećih lica koja su upisana u registru.

Pokretne i nepokretne stvari- Pokretne su one koje se bez povrede njihove suštine mogu premještati s mjesta na mjesto, ukoliko nijesu sastavni djelovi nepokretnosti. Prirodne snage ( el. struja, toplota ) koje imaju ekonomsku vrijednost smatraju se pokretnim i nalaze se u čovječijoj vlasti. Nepokretnosti su zemljište, zgrade i drugi objekti koji su sa zemljištem trajno spojeni. Sastavni djelovi nepokretnosti ( voće, trava) smatraju se pokretnim stvarima u smislu pravnog posla kojim se njima raspolaže. One pokretne stvari koje služe iskorišćavanju nepokretne stvari kao glavne smatraju se nepokretnim.

3

Dobra od opšteg interesa- uživaju posebnu zaštitu ( prirodna bogatstva, kulturna dobra, morsko dobro,nacionalni parkovi).Građevinsko, poljoprivredno, šumsko zemljište, izuzetno morsko dobro, biljni i životinjski svijet, stvari od kulturnog, istorijskog i ekološkog značaja mogu biti objekat privatne svojine i drugih stvarnih prava.

Javna dobra- to je stvar koju u skladu sa njenom namjenom, pod jednakim uslovima, mogu svi da koriste ( prirodna bogatsvta i dobra u opštoj upotrebi). Na javnom dobru se mogu sticati posebna prava ( koncesija, zakup i sl).

Dobra u opštoj upotrebi- po svojoj prirodi ili namjeni služe opštoj upotrebi. Mogu ih svi koristiti pod jednakim uslovima. Prirodna bogatstva ( morska obala, voda, rude, divljač ) i dobra u opštoj upotrebi ( putevi, pruge, aerodromi, trgovi ) ne mogu biti predmet privatne svojine.

Zbirna stvar i zbir stvari- Zbirna stvar označava cjelinu koja se sastoji od pojedinih samostalnih stvari od kojih svaka ima samostalnu namjenu, predstavlja predmet posebnog prava svojine i samostalni predmet u prometu ( stado ovaca, biblioteka ). Zbir stvari sačinjavaju dvije ili više stvari koje zajedno imaju istu namjenu, čine jednu ekonomsku cjelinu i zajedno su u pravnom prometu ( par rukavica, odijelo ).

Djeljive i nedjeljive stvari- Djeljive se mogu fizički podijeliti tako da svaki dobijeni dio ima vrijednost srazmjernu vrijednosti cjeline ( kamion pijeska, džak brašna). Nedjeljive fizičkom diobom propadaju ili njeni dijelovi ne zadržavaju srazmjernu vrijednost ( par cipela ).

Potrošne i nepotrošne stvari- Potrošne svoju korisnost iscrpljuju upotrebom ili se troše srazmjerno upotrebi ( hrana, novac ). Nepotrošne se mogu upotrebljavati više puta ( knjiga, auto ).

Individualno i stvari određene po rodu- Idnividualno određena je stvar koja se konkretno ima u vidu ( određena kuća, auto ). Po rodu se označavaju po vrsti, broju, jedinici mjere ( litar vina ).

Zamjenljive i nezamjenljive- Zamjenljiva je stvar na čijem mjestu u ispunjenju obaveze može doći druga stvar istih svojstava i vrijednosti ( brašno, vino, novac ).

4

* STICANJE I PRESTANAK PRAVA SVOJINE *

Sticanje svojine- po zakonu, pravnim poslom i nasleđivanjem. I odlukom nadležnog organa, na način i pod uslovima osređenim zakonom.

Sticanje po zakonu- stvaranjem nove stvari, spajanjem, miješanjem, građenjem na tuđem zemljištu, odvajanjem plodova, održajem, sticanjem svojine od nevlasnika, okupacijom i sl.

Stvaranje nove stvari- Lice koje od svog materijala, svojim radom izradi novu stvar stiče pravo svojine na njoj. Pravo svojine pripada vlasniku materijala i ako je drugo lice pravnim poslom izradi.

Povraćaj u pređašnje stanje- -//- od tuđeg materijala, vlasnik ima pravo da ga zahtjeva, ako se time ne prouzrokuje znatnija šteta.

Savjesnost 1 a nesavjesnost 2 strane- savjesna strana ima pravo da bira da li da zadrži novu stvar i naknadi vrijednost rada tj materijala ili da je prepusti nesavjesnoj strani a da uzme naknadu za rad tj materijal.

Savjesnost obje strane- Nova stvar pripada prerađivaču ako je vrijednost rada veća od vrijednosti materijala i obratno, ako su približno jednake-susvojina.

Neznatna vrijednost materijala- prelazi u svojinu prerađivača uz naknadu vlasniku .

Prava trećih lica- koja su imala na materijalu prelaze na novu stvar.

1. Sjedinjenje ( spajanje i smješa ):

Povraćaj u pređašnje stanje- Kada se pokretne stvari različitih vlasnika spoje ili pomješaju ako je moguće izvesti.

Susvojina na novoj stvari- kada se ne mogu razdvojiti bez štete ili troškova.

Pravo izbora savjesne strane- da traži da mu u roku od 1 godine pripadne cijela stvar u svojinu ili da ona pripadne nesavjesnom vlasniku ali da mu naknadi vrijednost stvari.

5

Neznatna vrijednost stvari- vlasnik veće vrijednosti stiče pravo svojine uz naknadu drugom vlasniku.

Prava trećih lica- prelaze na novu stvar.

2. Građenje na tuđem zemljištu:

Graditelj savjestan a vlasnik zemljišta ne- stiče pravo svojine ako nije znao ni morao zanti da gradi na tuđem zemljištu, a vlasnik zemljišta je znao i nije se usprotivio. Vlasnik zemljišta ima pravo da u roku od 3 godine od saznanja za završenu izgradnju tj 10 godina od nje traži da mu graditelj nadoknadi vrijednost zemljišta u visini tržišne cijene u vrijeme donošenja sudske odluke.

Graditelj nesavjestan, a vlasnik savjestan- vlasnik može tražiti da mu pripadne pravo svojine na objektu, da se poruši ili da graditelj isplati tržišnu vrijednost zemljišta. Vlasnik ima pravo i na naknadu štete. Ako želi pravo svojine dužan je da naknadi vrijednost objekta po tržišnoj cijeni u vrijeme donošenja sudske odluke u roku od 3 godine od završetka gradnje, a po proteku tog roka može zahtjevati isplatu tržišne cijene zemljišta.

Savjesne obje strane- ako objekat vrijedi više- graditelju oboje i obratno, a ako su jednake zavisi od okolnosti.

Nesavjesnost obje strane- graditelj nesavjestan a vlasnik savjestan se primjenjuje.

Građenje na tuđem zemljištu materijalom trećeg lica- Pravila o građenju na tuđem zemljištu se primjenjuju i u slučaju ako je graditelj pri gradnji upotrebio materijal trećeg lica bez dozvole vlasnika materijala. Vlasnik materijala ima pravo na naknadu vrijednosti materijala i štete. Ako se upotrijebljeni dijelovi mogu odvojiti bez oštećenja vlasnik može zahtjevati povraćaj u roku od 2 mjeseca od saznanja a najkasnije u roku od 1godine.

Građenje na svom zemjištu- vlasnik stiče pravo svojine i na objektu.

Građenje tuđima materijalom na svom zemljištu- Vlasnik zemljišta postaje vlasnik i objekta a vlasnik materijala ima pravo na naknadu materijala i štete. Ako su odvojivi može zahtjevati povraćaj i naknadu štete.

6

Djelimično zahvatanje susjedne parcele građenjem- vlasnik susjednog zemljišta ima pravo na povraćaj u pređašnje stanje.

Dosuđenje stvarne službenosti ili svojine na zauzetom zemljištu- Ako nijesu ispunjeni uslovi za povraćaj u pređašnje stanje za vlasnika susjednog zemljišta sud će gradiocu utvrditi stvarnu službenost ili pravo svojine na susjednoj površini. Vlasnik ima pravo na naknadu u visini smanjene vrijednosti parcele, odnosno tržišne vrijednosti zauzetog zemljišta kao i da traži od gradioca da otkupi preostali dio. Vlasnik ima pravo i na naknadu štete.

Nesavjesnost graditelja- Povraćaj u pređašnje stanje se može zahtjevati i u slučaju kada je vlasnik upozorio graditelja ili je graditelj već bio nesavjestan. Neće se dozvoliti ako bi nastala znatnija šteta, ako je vrijednost mala, stambene prilike i držanje u toku izgradnje.

Dugogodišnji zasadi- primjenjuje se odredbe o građenju na tuđem i svom zemljištu.

Odvajanje plodova- pripadaju vlasniku stvari. Savjestan držalac, plodouživala i zakupac stiču pravo svojine u trenutku odvajanja.

3. Održaj:

Redovan održaj- Savjestan i zakonit držalac pokretne stvari , na kojoj drugo lice ima pravo svojine, stiče pravo svojine na toj stvari protekom 3 godine, a na nepokretnoj 10 godina.

Vanredan- Savjestan -//- 10 godina, 20 godina.

Održaj u korist naslednika- naslednik postaje savjestan držalac od trenutka otvaranja nasleđa i u slučaju kada je ostavilac bio nesavjestan držalac, a naslednik to nije znao ni mogao znati, a vrijeme za održaj počinje teći od trenutka otvaranja nasleđa.

Rok za održaj- počinje teći od dana kada je držalac stupio u državinu stvari, a završava se istekom poslednjeg dana roka potrebnog za održaj.

Uračunavanje vremena prethodnika- uračunava se i vrijeme kada su prethodnici držali stvar kao savjesni i zakoniti tj savjesni držaoci.

7

Prekid i zastoj- primjenjuju se odredbe o prekidu odnosno zastoju zastarjelosti potraživanja.

Prava trećih lica- ostaju ako je novi vlasnik do stvari došao bez naknade, a ako nije prava se gase ako novi vlasnik za njih nije znao ni mogao znati.

4. Sticanje od nevlasnika:

Uslovi potrebni za sticanje- Savjesno lice stiče pravo svojine na pokretnoj stvari koju je pribavilo uz naknadu od nevlasnika koji u okviru svoje djelatnosti stavlja u promet takve stvari, od nevlasnika kome je vlasnik predao stvar u državinu na osnovu pravnog posla koji nije osnov za sticanje prava svojine, kao i na javnoj prodaji.

Prava ranijeg vlasnika- da mu stvar vrati uz naknadu po tržišnoj cijeni ako ta stvar za njega ima poseban značaj. Zahtjev ne može postaviti po proteku 1 godine od sticanja prava svojine na toj stvari.

Prava trećih lica- se gase ako novi vlasnik za njih nije znao ni morao znati.

Okupacija- na pokretnoj stvari koju je vlasnik napustio, pravo svojine stiče lice koje je uzme u državinu sa namjerom da je prisvoji. Ne može na nepokretnosti.

Sađenje na tuđem zemljištu- svojim sadnicama, postaju sastavni dio zemljišta i svojina vlasnika.

Kad je sadilac savjestan a vlasnik nije- vlasnik duguje naknadu sadiocu prema vrijednosti uloženih sredstava, ali najviše do visine koristi koju ima od sađenja.Vlasnik nema pravo na uklanjanje i dovođenje u pređašnje stanje o trošku sadioca.

Kad su obje strane savjesne ili nesavjesne- prethodna odredba.

Kad je sadilac nesavjestan a vlasnik savjestan- vlasnik može zadržati sadnice i platiti naknadu; povraćaj u pređašnje stanje i naknadu štete.

Sađenje tuđih sadnica na tuđem zemljištu- kao svojim sadnicama na tuđem zemljištu.

8

Sađenje tuđim sadnicama na svom zemljištu- pripadaju vlasniku zemljišta koji duguje naknadu za sadnice i naknadu štete.

5. Sijanje na tuđem zemljištu:

Nesavjesnost sijača- ako se svojim sjemenom zasije tuđe zemlište, rod pripada vlasniku koji ne duguje naknadu, a ima pravo i na naknadu štete.

Savjesnost obje strane- vlasnik zemljišta duguje naknadu za sredstva i rad ali najviše do visine prihoda koje je imao od zemljišta. Ako je sijač bio savjestan a vlasnik ga nije na vrijeme opomenuo, a mogao je, rod se dijeli kao da među njima postoji zakupni odnos.

Nesavjesnost obje strane- rod pripada vlasniku koji duguje naknadu.

Sijanje tuđim sjemenom na tuđem zemljištu- rod mu pripada, ali duguje naknadu za sjeme i naknadu štete.

Sijanje tuđim sjemenom na svom zemljištu- -//-

Otrgnuti komad zemljišta- Kad rijeka odvoji komad i pripoji ga drugom zemljištu, vlasnik otrgnutog komada ima pravo da ga povrati u roku od 1 godine. Po proteku tog roka postaje sastavni dio 2 zemljišta i ne duguje se naknada.

Nanos- kad rijeka postepeno i neprimjetno taloži zemlju na obalu, tako uvećana površina postaje svojina priobalnog vlasnika koji ne duguje naknadu.

Pomjeranje rečnog toka- Uvećanje površine priobalnog zemljišta koje nastaje usled toga što se rečni tok postepeno prirodno pomjera prema suprotnoj obali, koristi priobalnom vlasniku. Prekovodni susjed čije je zemljište smanjeno usled pomjeranja rečnog toka nema pravo na naknadu.

Napušteno rječno korito- Ako rijeka promjeni tok, zainteresovani priobalni vlasnici imaju pravo da joj u roku od 1 godine o svom trošku vrate raniji tok, ako se to ne protivi planu regulacije rijeke, u suprotnom napušteno rječno korito postaje državna svojina i tada vlasnici imaju pravo na naknadu po Zakonu o eksproprijaciji.

9

Novo riječno ostrvo- Kada se u rijeci ili jezeru uzdigne iznad vodene površine zemljišno uzvišenje, ono postaje državna svojina. Ostrvo nastalo račvanjem rijeke ili plavljenjem zemljišta usled izlivanja rijeke ostaje u svojini vlasnika.

6. Roj pčela:

Rok za gonjenje- Roj pčela koje je napustio košnicu postaje ničija stvar ako vlasnik ne preduzme gonjenje u roku od 24h, odustane ili ih izgubi iz vida. Ako ih pronađe a nema mogućnosti da ih odmah uhvati, može ih obilježiti kao svoje (krstom, zarezom), poslije čega niko drugi nema pravo da ih prisvoji.

Pravo prelaska na tuđu nepokretnost- U potrazi, vlasnik ima pravo da pređe. Ako su se nastanile u tuđoj praznoj košnici, ima pravo da je otvori radi hvatanja u roku od 48h, u suprotnom pripadaju vlasniku košnice uz naknadu vlasniku roja.

Odbjegli roj u tuđoj naseljenoj košnici- postaju svojina vlasnika košnice bez obaveze naknade.

Susvojina na pomješanim rojevima- kada se odbjegli rojevi ujedine.

7. Sticanje na osnovu pravnog posla sa vlasnikom:

Na nepokretnim stvarima- upisom u katastar.

Na pokretnim- predajom u državinu sticaoca.

Predaja pokretne stvari- smatra se izvršenom i predajom isprave pomoću koje se njom može raspolagati, dijela stvari i sl.

Prenos svojine zaključenjem pravnog posla- na pokretnoj stvari.

Višestruko otuđenje nepokretne stvari- ako ni jedno lice nije steklo državinu ni upisalo se u katastar, pravo svojine će steći lice koje je ranije zaključilo pravni posao ako je bilo savjesno. Odnosno lice koje se prvo upisalo, odnosno lice koje je prvo steklo državinu.

10

Višestruko otuđenje pokretne stvari- kome je predata ako je savjesno. Ako ima više savjesnih sticalaca pravo da zahtjeva predaju ima lice koje je prvo zaključilo pravni posao za sticanje prava svojine.

Prava trećih lica na pokretnim stvarima- ostaju ako je vlasnik došao zbog stvari bez naknade, a gase se ako nije i ako nije znao ni mogao znati za njih.

Nasleđivanje- pravo svojine se stiče u trenutku otvaranja nasleđa.

8. Nalaz stvari:

Predaja nađene stvari- Lice koje nađe izgubljenu stvar dužno je predati je nadležnom organu opštine na čijoj teritoriji je nađena, o čemu se sačinjava zapisnik a nalazaču daje potvrda o prijemu nađene stvari. U zapisnik se unosi mjesto, vrijeme, opis, podaci o nalazaču i eventualni zahtjev za nagradu.

Obaveza organa kome je stvar predata- sve mjere za čuvanje i pronalaženje vlsanika. Ako se odmah javi-predaće mu je po odbitku troškova čuvanja i nagrade nalazaču.

Oglašavanje da je stvar nađena- na oglasnoj tabli ili dnevnom štampanom mediju.

Prodaja- ako se kvare i nepodesne su. Nađena stoka će se prodati ako se vlasnik ne javi u roku od 15 dana od pronalaženja. Ako se javi u roku od 1 godine stvar ili novac će mu se predati uz odbitak troškova čuvanja, objave i nagrade nalazaču.

Zasnivanje državne svojine- ako se ne javi u roku od 1 godine od objavljivanja.

Troškovi i nagrada- nagrada u visini od 15 % od vrijednosti stvari. Sud je može smanjiti ali ne manje od 8 % od vrijednosti stvari.

Nagrada za više nalazača- dijele je. Nalazač je i lice koje je prvo opazilo.

Gubitak prava na nagradu- ako nije prijavio.

11

Posebno pravilo- Ako je stvar nađena u serdstvu javnog saobraćaja ili prostoriji dostupnoj većem broju lica, nalazač je može predati nadležnom organu. Rukovodilac službe je dužan objaviti nalaz, pa ako se lice ne javi u roku od 15 dana, predaće je opštini gdje ta javna služba ima sjedište. Zaposleni u javnoj službi koji je nađe u radnom vremenu, nema pravo na nalazačku nagradu.

9. Nalaz skrivenog blaga:

Pojam skrivenog blaga- novac, zlato i sl za koje se vlasnik ne može pouzdano utvrditi.

Zasnivanje državne svojine- postaje državna svojina a pravo raspolaganja stiče opština na čijoj je teritoriji nađeno.

Pravo na nagradu- u visini ¼ vrijednosti, isto pravo ima i vlasnik stvari u kojoj je bilo sakriveno- pripada mu 1/3. Ukoliko je velike vrijednosti sdu će, prema okolnostima, smanjiti nagradu ali ne manje od 8%.

Posebni nalazači- To je i radnik koji ga je našao pri izvođenju radova, kao i lice koje ga je opazilo. To pravo nema lice koje je po osnovu radnog ili ugovornog odnosa angažovano na nalaženju blaga.

Nalaz kulturnog dobra- Nalazač ima pravo na pravičnu nagradu.

10. Prestanak prava svojine:

Sticanje prava svojine od strane drugog lica- novo lice postaje vlasnik.

Napuštanje stvari- prestaje pravo svojine sa namjerom napuštanja. Vlasnik se može odreći prava svojine na nepokretnosti pred nadležnim organom, njegovo pravo se briše a upisuje pravo državne svojine.

Propast stvari- prestaje pravo svojine.

Bjekstvo uhvaćene divlje životinje- gubi se pravo ako pobjegne a vlasnik ne preduzme gonjenje ili odustane od njega.

Pripitomljene životinje- kada izgubi naviku da se vraća na određeno mjesto.

12

Zasnivanje državne svojine- postaje na pripitomljenim i uhvaćenim životinjama na kojima je vlasnik izgubio pravo svojine.

* ZAŠTITA PRAVA SVOJINE *

1. Tužba za povraćaj stvari: ( Rei vindicatio )

Pojam- Vlasnik može tužbom zahtjevati od držaoca povraćaj individualno određene stvari. Mora dokazati pravo svojine na njoj i da se nalazi u faktičkoj vlasti tuženog.

Obaveza vraćanja stvari i plodova- Savjestan držalac predaje vlasniku stvar sa neubranim plodovima. Nesavjestan je dužan vratiti sve plodove, naknaditi vrijednost otuđenih, potrošenih ili uništenih kao i onih koje je propustio da ubere.

Naknada za korišćenje i odgovornost za štetu- Savjestan držalac ne duguje naknadu i nije odgovoran za pogoršanje i propast stvari koji su nastali za vrijeme njegovog savjesnog držanja. Nesavjestan je dužan platiti naknadu za korišćenje i štetu zbog pogoršanja i propasti osim ako bi ta šteta nastala i kada bi se stvar nalazila kod vlasnika.

Naknada nužnih troškova- Savjestan ima pravo na naknadu nužnih troškova održavanja stvari ( u mjeri u kojoj nijesu obuhvaćeni koristima koje je dobio od stvari), a nesavjestan samo onih koje bi imao i vlasnik da se stvar nalazila kod njega.

Naknada korisnih troškova- savjestan-u mjeri u kojoj je vrijednost stvari povećana. Nesavjestan-ako su lično korisni za vlasnika.

Naknada luksuznih troškova- Savjestan držalac ima pravo na naknadu troškova koje je učinio iz zadovoljstva ili uljepšavanje stvari samo ako je njena vrijednost povećana. Ako se može odvojiti-vraća se savjesnom držaocu. Nesavjestan držalac nema pravo na nakndau ali može uzeti ako je odvojivo ono sto je uložio.

Zadržavanje stvari- savjestan držalac do naknade nužnih i korisnih troškova.

Zastarjelost potraživanja- 3 godine od predaje stvari.

13

Nastupanje nesavjesnosti- od trenutka dostavljanja tužbe savjestan držalac postaje nasavjestan ali vlasnik može dokazivati da je to i ranije postao.

Nezastarivost zahtjeva- Pravo na podnošenje tužbe za povraćaj stvari ne zastarjeva.

Zastarjelost potraživanja- za predaju ubranih plodova i naknadu vridjednosti ostalih od nesavjesnog držaoca zastarjeva za 3 godine od predaje stvari, kao i pravo nesavjesnog držaoca da od vlasnika zahtjeva naknadu troškova.

Cilj tužbe je da se izdejstvuje presuda kojom se dosuđuje povraćaj stvari. Ako je stvar propala, nema je i sl, vlasnik ima pravo da zahtjeva naknadu štete od lica koje je odgovorno za nestanak ili uništenje. Može se podnijeti i protiv posrednog i neposrednog držaoca, a one se međusobno isključuju. Izreka presude glasi na povraćaj stvari.

Tužba za povraćaj stvari po jačoj državini ( Publicijanska tužba ):

Lice koje je pribavilo individualno određenu stvar po pravnom osnovu i na zakonit način, a nije znalo ni moglo znati da nije postalo vlasnik, ima pravo da zahtjeva njen povraćaj i od savjesnog držaoca kod koga se stvar nalazi bez pravnog osnova ili po slabijem pravnom osnovu. Lice čija je državina podobna za sticanje prava svojine vanrednim održajem, ima pravo da zahtjeva povraćaj od lica koje nema istu takvu državinu.

Jači pravni osnov- Kad dva lica imaju jednaku državinu za sticanje prava svojine održajem, jači pravni osnov ima lice koje je stvar steklo teretno u odnosu na ono koje je steklo besteretno. Ako su pravni osnovi iste jačine, prvenstvo ima lice kod koga se stvar nalazi.

Primjena pravila tužbe vlasnika za povraćaj stvari- u pogledu uslova pod kojima može tražiti njen povraćaj i plodove, savjesni držalac troškove održavanja. To je tužba kojom se zahtjeva predaja inidividualno određene stvari na osnovu jačeg osnova za svojinsku državinu. Tužilac je dužan da dokaže uzukapionu državinu, državinu tuženog i identitet stvari. Mora dokazati pravni osnov i način sticanja. Pravo na njeno podnošenje ne zastarjeva.

14

Tužba zbog uznemiravanja svojine ( Negatorna tužba ):

Ako treće lice neosnovano uznemirava vlasnika ili svojinskog držaoca a to ne čini oduzimanjem stvari, oni tužbom mogu zahtjevati da to uznemiravanje prestane. Savjesnost i zakonitost državine se pretpostavljaju.

Dokazivanje prava na uznemiravanje- Tuženi je dužan da dokaže postojanje nekog svog prava čijim vršenjem uznemirava vlasnika. ( pr upis u javnu knjigu).

Pravo na naknadu štete- kada je pričinjena, vlasnik ima pravo.

Nezastarivost zahtjeva- pravo na podnošenje tužbe zbog uznemiravanja ne zastarjeva.

Zaštita susvojine i zajedniče svojine- Suvlasnik, odnosno zajednički vlasnik ima pravo na tužbu za zaštitu prava svojine na cijeloj stvari, a suvlasnik i na dijelu stvari.

Negatorna tužba je tužba za zaštitu prava svojine koja se podiže u slučaju uznemiravanja ( smetanja ) vlasnika da vrši svoje pravo. Njom se negira postojanje prava tuženog, a vlasnik ne mora biti držalac stvari. Na tuženom leži teret dokazivanja postojanja njegovog prava. Tužilac je dužan dokazati neosnovano uznemiravanje, čin smetanja. Npr – parkiranje na tuđem zemljištu. Može je podići vlasnik, suvlasnik ili zajednički vlasnik. Tužbeni zahtjev je usmjeren na uspostavljanje onog stanja kakvo je bilo prije uznemiravanja i na zabranu daljeg uznemiravanja.

Vindikacionim zahtjevom suvlasnik, odnosno zajednički vlasnik traže da im se stvar vrati u sudržavinu ili isključivu državinu ako je faktičku vlast vršio samo jedan suvlasnik odnosno zajedničar, dok negatornim zahtjevom traže da se prestane sa uznemiravanjem susvojine, odnosno zajedničke svojine. Zajedničar ne može tražiti zaštitu prava svojine na dijelu stvari, jer njegov dio nije određen ni realno ni idealno.

* PRAVO SUSVOJINE *

Pojam- Više lica imaju pravo susvojine na nepodijeljenoj stvari kada je dio svakog od njih određen srazmjerno prema cjelini ( idealni dio ). Ako suvlasnički djelovi nijesu određeni pretpostavlja se da su jednaki.

15

Sadržina prava susvojine- Suvlasnik ima pravo da stvar drži i da je koristi zajedno sa ostalim suvlasnicima srazmjerno svom dijelu, nepovrjeđujući prava ostalih. Može raspolagati svojim dijelom bez saglasnosti ostalih. U slučaju prodaje ostali imaju pravo preče kupovine. Ako suvlasnik u roku od 10 dana od kada mu je dostavljena pisana ponuda za kupovinu suvlasničkog dijela, ne prihvati je, ponuđač može svoj dio prodati trećem licu. Plodovi i ostali prihodi dijele se srazmjerno veličini djelova.

Upravljanje suvlasničkom stvarju- zajednički, jedan od njih ili treće lice. Aktom o postvaljanju upravnika određuju se njegova prava i obaveze. Ukoliko se ne postigne saglasnost, o tom može odlučiti sud. Upravnik ima pravo na naknadu za obavljanje poslova.

Preduzimanje poslova redovnog upravljanja stvarju- potrebna je saglasnost suvlasnika čiji djelovi zajedno čine više od polovine vrijednosti stvari. U slučaju sumnje da li posao prelazi okvire redovnog upravljanja, smatra se da prelazi. Za suvlasnika koji drži stvar ili samostalni dio stvari, na osnovu odluke suvlasnika, smatra se da su mu povjereni poslovi redovnog upravljanja. Suvlasnik protiv čije je volje odlučeno da se neki posao preduzme, ili je to učinio sud, ima pravo da zahtjeva obezbjeđenje za buduću štetu, davanjem zaloge ili jemstva.

Odluka o postavljenju i opozivu upravnika- potrebna je saglasnot vlasnika čiji djelovi zajedno čine više od polovine vrijednosti stvari. Upravnik je nalogoprimac.

Način korišćenja stvari- saglasnost-//-.

Preduzimanje neophodnih hitnih poslova- suvlasnik ih može preduzeti bez saglasnosti ostalih.

Preduzimanje poslova koji prelaze okvire redovnog upravljanja- ( otuđenje, nadogradnja ) potrebna je saglasnost svih suvlasnika, ako je ne postignu-sud. Svaki suvlasnik ima pravo da u svako doba zahtjeva da se polože računi i podijele sve koristi.

Raspodjela i naplata troškova korišćenja, upravljanja i održavanja stvari i tereta- snose ih suvlasnici srazmjerno veličini djelova. Ako suvlasnik ne plati svoj dio troškova ostali mogu zahtjevati da se naplata izvrši iz

16

njegovog dijela plodova ili drugih prihoda, a ako to nije moguće mogu zahtjevati prodaju njegovog dijela na javnoj prodaji.

Pravo suvlasnika na diobu- ne zastarjeva, u svako doba, osim ako bi to štetilo ostalim suvlasnicima. Ništav je ugovor kojim se suvlasnik trajno odriče prava na diobu stvari.

Ugovor o nevršenju diobe- jednoglasno mogu odlučiti da se ne vrši ali ne duže od 5 godina.

Dejstvo ugovora o nevršenju diobe prema trećim licima- ima dejstvo i prema pravnom sledbeniku suvlasnika, osim ako je postao suvlasnik na osnovu teretnog pravnog posla, a nije znao ni mogao znati za ugovor. Lični povjerilac suvlasnika je može zahtjevati, ako se nije mogao naplatiti iz ostale imovine suvlasnika.

Ugovorna dioba- vansudska, pismena forma i ovjeren.

Sudska dioba- u vanparničnom postupku, suvlasnik je može zahtjevati.

Isplata neznatnog suvlasničkog dijela- ako je zahtjeva suvlasnik čiji je dio neznatan a ostali se protive, sud može odlučiti da mu ostali isplate njegov dio.

Fizička dioba- odgovarajući dio, ako neki dobije veći ostalima isplaćuje razliku u novcu.

Dioba kad susvojina postoji na više stvari- -//-

Odluka suda da stvar pripadne jednom suvlasniku- Ako fizička dioba nije moguća sud može odlučiti da stvar pripadne jdnom suvlasniku koji će ostalima isplatiti vrijednost njihovih djelova. Ostali stiču založno pravo na stvari do isplate njihovih djelova. Oni jamče za fizičke i pravne nedostatke stvari, do visine vrijednosti svojih suvlasničkih djelova.

Javna prodaja- ako nije moguća dioba.

Troškovi diobe- srazmjerno djelovima.

17

Odgovornost za nedostatke stvari nakon diobe- ako mu je pripala stvar, ostali mu jamče a to pravo se gasi protekom 3 godine od diobe stvari.

Prava trećih lica posle diobe- Založna prava, službenosti i druga stvarna prava koja su prije diobe teretila nepodijeljenu stvar mogu se vršiti kao i do diobe. Kad se vršenje stvarne službenosti odnosi samo na jedan dio stvari, to pravo prestaje u pogledu ostalih djelova.

* PRAVO ZAJEDNIČKE SVOJINE *

Pojam- To je svojina više lica na nepodijeljenoj stvari kada su njihovi udjeli odredivi ali nijesu određeni. U sumnji da li je stvar u susvojini ili zajedničkoj svojini, smatra se da je u susvojini.

Sadržina- Svaki zajedničar ima pravo da je koristi i učestvuje u njenom upravljanju.

Upis u katastar nepokretnosti- na ime svih zajedničara.

Troškovi i tereti- ne jednake djelove.

Raspolaganje i opterećenje- saglasnost svih. Izuzetno treće lice može steći pravo svojine na osnovu pravnog posla koji nije zaključen sa svim zajedničarima: na pokretnoj stvari- ako je savjestan i stvar pribavio teretno; na nepokretnostima-ako je savjestan i ako pravo svojine nije bilo upisano u katastru na ime svih zajedničara.

Pravo na diobu- sporazumno ili sud.

Pravo povjerilaca- da zahtjevaju da se utvrdi udio zajedničara u stvari.

* ETAŽNA SVOJINA *

Pojam- To je pravo svojine na posebnim djelovima stambene ili poslovne zgrade sa kojim su nedjeljivo povezana određena prava na zajedničkim djelovima zgrade i na zemljištu na kom je zgrada podignuta.

Stambena zgrada- je zgrada u kojoj je najmanje jedan dio namjenjen za stanovanje i sa njom čini građevinsku i funkcionalnu cjelinu. Čine je posebni i zajednički djelovi.

18

Pravno lice- ima to svojstvo u pravnim poslovima koji se odnose na održavanje i korišćenje.

Korišćenje- u skladu sa namjenom. Vlasnik posebnog dijela koristi i raspolaže i zajedničkim pod uslovom da ne povrijeđuje prava ostalih.

Posebni djelovi stambene zgrade- su stanovi, poslovne prostorije, posebni podrumi, posebne garaže i garažna mjesta, posebna potkrovlja,otvoreni balkoni, terase. Stan je skup prostorija namjenjenih za stanovanje, koji čine funkcionalnu i građevinsku cjelinu i po pravilu ima poseban ulaz. Poslovna prostorija je jedna ili više prostorija namjenjenih za vršenje poslovne djelatnosti koje po pravilu čine građevinsku cjelinu i imaju zaseban ulaz.

Zajednički djleovi stambene zgrade- služe zgradi kao sjelini: temelji, vertikalna, horizontalna konstrukcija ( međuspratna), krov, zajedničke terase, fasada, limarija, dimnjaci, hidranti, kanalizacija, liftovi, stepenište itd.

Skloništa- su u državnoj i privatnoj svojini.

Porodične stambene zgrade- kao i zgrade u etažnoj svojini.

Svojina na posebnim djelovima stambene zgrade- fizičko i pravno lice imaju isključivu svojinu, susvojinu i zajedničku svojinu.

Zajednička svojina na zajedničkim djelovim stambene zgrade- svi vlasnici imaju zajedničku nedjeljivu svojinu.

Zajednička svojina na urbanističkoj parceli- vlasnici posebnih djelova imaju zajedničku nedjeljivu svojinu.

Propast stambene zgrade- u slučaju djelimične propasti svakom vlasniku pripada vrijednost građevinskog materijala koja se utvrđuje srazmjerno vrijednosti svakog posebnog dijela prema ukupnoj vrijednosti cijele zgrade. Ako potpuno propadne- udio na zemljištu srazmjerno vrijednosti njegovog posebnog dijela prema ukupnoj vrijednosti parcele.

Zavisna prava- Prava koja vlasnik ima na urbanističkoj parceli na kojoj je stambena zgrađa izgrađena i na djelovima koji joj služe ili samo nekim

19

posebnim djelovima nedjeljivo su povezana sa njegovim pravima na posebnim djelovima stambene zgrade.

Korišćenje posebnih djelova- Vlasnik o svom trošku vrši opravke. Dužan je da ga čuva i održava u suprotnom odgovara za štetu koju pretrpe ostali vlasnici.

Radovi na posebnom dijelu- ako ne dira u prava drugih vlasnika ili djelove koji služe zgradi kao cjelini. Ne smije vršiti one koji bi narušili arhitektonski izgled zgrade ili umanjili sigurnost ili stabilnost. Za svu štetu odgovara, a ako je više vlasnika odgovorno- solidarno.

Korišćenje zajedničkih djelova- u skladu sa namjenom.

Pravo nadogradnje- Zajednički djelovi se mogu pretvoriti u stan saglasno propisima o planiranju i uređenju prostora, građenju i ovom zakonu. Imalac prava nadogradnje dužan je vlasnicima nadoknaditi vrijednost zajedničkog dijela. Imalac prava nadogradnje i stambena zgrada međusobne odnose uređuju ugovorom. Ako vlasnici ne vrše nadogradnju dužni su nadležnom organu ponuditi pravo preče kupovine dijela stambene zgrade koji se nadograđuje odnosno pretvara u stan. Ako ga ne vrše u roku od 3 godine od donošenja planskog dokumenta, može se pokrenuti postupak eksproprijacije, uz plaćanje pravične naknade u korist zajedničkog računa etažnih vlasnika. Nadležni organ opštine dužan je da se izjasni o ponuđenom pravu preče kupovine u roku od 30 dana od prijema zahtjeva vlasnika.

Obaveze imaoca prava na nadogradnju- Vlasnici koji trpe štetu zbog izvođenja radova nadogradnje ili zbog konačnog umanjenja vrijednosti njihovog dijela ili zbog ozbiljnog ometanja uživanja, čak i kada je to privremeno imaju pravo na obeštećenje. Imalac prava nadogradnje dužan je da: o svom trošku otkloni kvarove i oštećenja koja nastanu usled izvođenja radova , najkasnije u roku od 30 dana od nastanka kvarova i oštećenja; u slučaju privremene potrebe iseljenja vlsanika iz stana uz njegovu saglasnost, dok traju radovi da im obezbjedi privremeno korišćenje drugog stana koji mu ne pogrošava uslove stanovanja uključujući i odgovarajuće troškove; po završetku radova u roku od 10 dana prostorije, uređaje i instalacije da dovede u stanje koje je bilo prije izvođenja radova; da obavjesti vlasnika o početku izvođenja radova 30 dana prije početka.

20

Pojam upravljanja stambenom ugradom- obuhvata donošenje odluke : o načinu korišćenja stambene zgrade kao cjeline i zajedničkih djelova zgrade i njihovom održavanju i čuvanju; o obezbjeđenju finansijskih srdstava za održavanje zgrade i odlučivanje o drugim pitanjima.

Upravljanje stambenom zgradom- vlasnici koji su dužni da obrazuju organe upravljanja.

Organi upravljanja- skupština i upravnik.

Organi upravljanja dijelovima zgrade- Kada stambena zgrada ima više posebnih ulaza ili lamela mogu se obrazovati organi upravljanja za svaki posebno i odnosi se regulišu ugovorom između vlasnika.

Skupština vlasnika- donosi program održavanja, odlučuje o načinu organizovanja radova na održavanju; usvaja godišnji izvještaj o realizaciji programa održavanja; utvrđuje način i visinu obezbjeđenja sredstava za održavanje; o poboljšanju uslova stanovanja; donosi finansijski plan i godišnji obračun; odlučuje o vrijednosti boda za akontaciju troškova održavanja; odlučuje o visini naknade za rad upravnika; obezbjeđuje namjensko korišćenje zajedničkih djelova; o raspolaganju djelova na kojima se vrši nadogradnja ili se pretvara u stan; o pretvaranju posebnih i zajedničkih djelova u poslovne prostorije; o korišćenju poslovnih prostorija; o zaštiti zgrade i isprabnosti instalacija i drugih uređaja; donosi pravila o međusobnim odnosima vlasnika kada je njihov broj veći od 10; obezbjeđuje primjenu kućnog reda; o osiguranju zgrade; o prigovoru vlasnika protiv odluka upravnika; o radovima za vanredno održavanje, ustanovljavajući u slučaju potrebe poseban fond.

Predsjednik skupštine- se bira većinom glasova na period od 4 godine. On saziva i vodi sjednice. Obavezan je da najmanje 5 dana prije održavanja u pisanoj formi sa dnevnim redom, obavjesti sve vlasnike o terminu održavanja.

Inicijativa za održavanje skupštine- može je dati ¼ vlasnika. Skupština može obrazovati stalna ili privremena tijela za obrazovanje administrativno tehničkih poslova a može ih povjeriti licu iz reda svojih članova ili trećem licu.

21

Način odlučivanja skupštine vlasnika- odlučuje ako je prisutno više od ½ vlasnika. Svaki vlasnik ima jedan glas. Odluke koje se odnose na redovno održavanje i hitne radove donose se većinom glasova prisutnih članova, a ostale saglasnošću članova skupštine kojima pripada više od polovine ukupne površine posebnih djelova zgrade...

Odluke skupštine- su obavezne za sve vlasnike i upravnika. Vlasnik može protiv odluke podnijeti tužbu u roku od 30 dana, radi poništaja.

Izbor i razrješenje upravnika- Kada je broj vlasnika veći od 4 bira se upravnik. Bira ga i razrješava skupština, većinom glasova na period od 4 godine. Sa njim se zaključuje ugovor. Upisuje se u registar koji vodi nadležni organ opštine. Pripada mu naknada.

Privremeni upravnik- Ako vlasnici nisu obrazovali organe, nadležni organ opštine će ga imenovati na zahtjev vlasnika ili po službenoj dužnosti. Imenuje se na određeno vrijeme, do izbora upravnika.

Nadležnosti upravnika- izvršava odluke skupštine; predlaže program održavanja; stara se o relizaciji tog programa i o tome posnosi izvještaj; po sopstvenoj inicijativi obezbjeđuje obavljanje hitnih radova; zaključuje ugovore o zakupu poslovnih prostorija; naplaćuje prihode i izršava obaveze; predstavlja i zastupa stambenu zgradu; organizuje naplate i prijem uplata; prima i otpušta domara; obezbjeđuje poštovanje pravila etažnih vlasnika; podnosi izvještaj skupštini o svom radu i dostavlja joj sve isprave i to najkasnije do 30.og juna svake godine za prethodnu. Protiv akata i radnji upravnika vlasnik može uložiti prigovor skupštini. Ako ga skupština prihvati upravnik je dužan nadoknaditi štetu.

Pravila o međusobnim odnosima vlasnika- sadrže odredbe o posebnim i zajedničkim djelovima stambene zgrade,uslovima njihovog uživanja, upotrebi i raspodjeli troškova, upravljanju i sl. Donose se većinom glasova prisutnih članova skupštine. Odlažu se u registar kod nadležnog organa lokalne uprave. Uvid može izvršiti svako zainteresovano lice.

Nesaglasnost vlasnika oko vođenja spora- može se podnošenjem zahtjeva upravniku osloboditi posledica spora za slučaj neuspjeha. Dužan ga je podnijeti u roku od 30 dana od obavještenja o odluci skupštine. Ako je ishod spora u korist vlasnika a i njemu je u korist, obavezan je da snosi troškove kao i drugi vlasnici.

22

* PRAVO SLUŽBENOSTI *

Mogu biti stvarne i lične.

1. Stvarne službenosti:

Opšte odredbe- To je pravo vlasnika jedne nepokretnosti (povlasno dobro), da za potrebe te nepokretnosti vrši određene radnje na nepokretnosti drugog vlasnika (poslužno dobro) ili da zhatjeva od vlasnika poslužnog dobra da se uzdržava od vršenja određenih radnji na koje bi inače imao pravo.

Službenost za izuzetne prilike- može se ustanoviti npr. službenost prolaza za vrijeme poplave.

Više službenosti na istoj stvari- mogu biti istovrsne ili raznovrsne. Istovrsne mogu po obimu biti različite ili jednake. Ustanovljenjem nove stvarne službenosti ne može se krnjiti postojeća. Ako nastupi nemogućnost da se vrše u punom obimu, preča je ona koja je ranije stečena, poslednje stečena prava se sužavaju u svom obimu ili iščezavaju. Stvarne službenosti stečene u isto vrijeme srazmjerno se sužavaju jer imaju isti rang.

Nedjeljivost stvarnih službenosti- Ako se podijeli povlasno dobro, službenost ostaje u korist svih njegovih djelova. Vlasnik može tražiti da ona prestane ako ne služi za potrebe tog dijela. Ako je posijeljeno poslužno dobro, ona ostaje samo na djelovima na kojima je vršena.

Uređaj za vršenje službenosti- troškove održavanja i preduzimanja nekre radnje snosi vlasnik povlasnog dobra. Ako služi i vlasniku poslužnog dobra, troškove snose srazmjerno koristi koju imaju.

Način i obim vršenja stvarne službenosti- na način kojim se najmanje opterećuje poslužno dobro.

Premještanje stvarne službenosti- Kada se stvarna službenost vrši na jednom dijelu poslužnog dobra, njegov vlasnik ima pravo da o svom trošku zahtjeva premještanje na drugo mjesto istog dobra, gdje njeno vršenje neće biti otežano. Sud može dozvoliti premještanje i u slučaju kada bi njeno vršenje bilo otežano, a tada vlasnik povlasnog duguje naknadu vlasniku poslužnog dobra.

23

Zasnivanje stvarnih službenosti- Zasniva se pravnim poslom, odlukom suda ili drugog državnog organa i održajem.

Na osnovu pravnog posla- upisom u katastar ili na drugi način.Ugovor na osnovu koga se stiče stvarna službenost mora biti u pismenoj formi i ovjeren.

Održaj- Stvarna službenost stiče se održajem kada je vlasnik povlasnog dobra faktički ostvariovao stvarnu službenost 20 godina, a vlasnik poslužnog dobra se tome nije protivio. Savjestan i zakonit držalac službenosti je stiče za 10 godina. Na osnovu savjesne državine-15 godina. Ne može se steći održajem ako je vršena zloupotrebom povjerenja, silom prevarom, ili ako je službenost ustupljena do opoziva.

Vidljive službenosti- Samo one se mogu steći održajem. Ona je vidljiva ako je njeno postojanje praćeno nekim spoljnim vidljivim znakom.

Dejstvo sticanja prema trećem licu- Stvarna službenost stečena održajem može se istaci prema trećem savjesnom licu od trenutka upisa u katastar.

Sticanje na osnovu odluke državnog organa- Odlukom suda ili drugog državnog organa ustanovljava se stvarna službenost kada vlasnik povlasnog dobra, u cjelini ili djelimično, ne može ga koristiti bez odgovarajućeg korišćenja poslužnog dobra-danom pravosnažnosti odluke.

Vlasnik dvije nepokretnosti- može jednu od njih opteretiti stvarnom službenošću u korist druge.

Pravo na naknadu- Na zahtjev vlasnika poslužnog dobra utvrđuje je nadležni organ. Ako se ne sporazumiju odlučuje sud naročito vodeći računa o šteti koju vlasnik poslužnog dobra trpi u vidu izmakle koristi i umanjene vrijednosti poslužnog dobra.

Prestanak stvarnih službenosti- Prestaje ako se vlasnik poslužnog dobra protivi, a vlasnik povlasnog 3 uzastopne godine ne vrši svoje pravo. Prestaje ako se ne vrši za vrijeme potrebno za njeno sticanje održajem, kada isto lice postane vlasnik ili propašću jednog ili drugog dobra.

Prestanak potrebe- traži ga vlasnik poslužnog dobra.

24

Promjenjene prilike- Vlasnik poslužnog dobra, uz pravičnu naknadu , može zahtjevati prestanak stvarne službenosti kada njena korist za povlasno postane nesrazmjerna sa teretom poslužnog dobra. Vlasnik poslužnog dobra se može odreći tog prava ali najviše za preiod od 10 godina.

Propast stvari- prestaje. Ustanovljava se u ranijem obimu ako poslužno dobro bude u roku od 5 godina od propasti.

Istek roka- ako je ustanovljena na određeno vrijeme.

Zaštita stvarnih službenosti- kao i svojine.

2. Posebni slučajevi stvarnih službenosti:

Nužni prolaz- Vlasnik nepokretnosti koji nema izlaz na javni put ili se do njega može doći samo uz pretjerano zaobilaženje, ima pravo da zahtjeva da mu se uz plaćanje naknade dozvoli prolaz preko tuđeg zemljišta. Može biti ustanovljen kao pravo prolaza pješaka, kola i sl. Ako je do stvaranja enklave došlo diobom, može se dozvoliti samo preko onog zemljišta koje je do diobe činilo cjelinu sa enklavom.Vlasnik ima pravo da traži ukidanje ako se okolnosti promjene i tada je dužan vratiti dio primljene naknade. Može tražiti i da mu imlac prava nužnog prolaza otkupi taj dio nepokretnosti. Vlasnik ako se promjene okolnosti može tražiti da se vrši na drugom mjestu na istoj nepokretnosti. Ne može se ustanoviti preko kuće i dvosrišta, osim kad nema drugog izlaza na javni put.

Postavljanje vodova- Vlasnik zemljišta je obavezan da na svom zemljištu dozvoli, uz naknadu, postavljanje vodova kada to na drugom mjestu iziskuje nesrazmjerne troškove. Ako je smanjena upotrebna vrijednost zemljišta može tražiti da mu se taj dio otkupi. O svom tošku ih može premjestiti. Ako se traži zbog promjenjenih prilika u cjelini ili djelimično ih može snositi vlasnik vodova.

Zakonske službenosti u javnom interesu- postavljanje vodova i drugih uređaja bez pristanka vlasnika je moguće u javnom interesu.

Postavljanje antena- Korisnik radio-difuznih prijemnika ima pravo da na susjednoj zgradi postavi antenu, ako je to korisniku neophodno za prijem programa i ako ne smeta stanarima te zgrade.

25

Pravo prozora- u zidu vlasnika poslužnog dobra daje pravo na svjetlost i vazduh. Dužno je čuvati otvor jer odgovara za štetu. Nema pravo na vidik.

Pravo imati dio zgrade i naprave na poslužnom dobru- Vlasnik povlasnog dobra kome pravo službenosti daje ovlašćenje da na susjednoj nepokretnosti, na njenoj površini ili ispod nje ili u njenom vazdušnom prostoru ima dio svoje zrade ili napravu koja zgradi služi, dužan ih je održavati o svom trošku a vlasniku poslužnog dobra plaćati naknadu u visini zakupnine...

Pravo kapanice- Vlasnik povlasnog dobra koji ima pravo odvođenja kišnice sa svoga krova na poslužno dobro, može pustiti da kišnica otiče na tuđu nepokretnost slobodno ili kroz žlijeb. Imalac prava kišnice smije uzdići svoj krov, ali mora preduzeti mjere da time službenost ne postane teža za vlasnika poslužnog dobra. Imalac prava kapanice je dužan održavati žljebove namjenjene oticanju vode kao i svoj krov u takvom stanju da mlaz kišnice ne šteti opterećenoj nepokretnosti a snijeg i led na vrijeme ukloniti.

3. Lične službenosti:

Opšte odredbe- to su pravo plodouživanja, upotrebe i stanovanja.

1) Pravo plodouživanja:

Sadržina- To je najšire pravo upotrebe tuđe stvari ( poslužnog dobra ) i pribiranje plodova sa nje, uz obavezu da se sačuva njena suština. Plodouživalac je dužan da svoja prava vrši sa pažnjom dobrog domaćina.

Ograničenja- isključenjem određenih koristi koje daje stvar. Može biti ustanovljeno pod uslovom, sa nalogom ili sa rokom.

Objekat- tuđe pokretne i nepokretne stvari.

Sticanje- ugovorom, testamentom i održajem. Za sticanje prava plodouživanja na nepokretnosti ugovorom i testamentom potreban je upis u katastar.

Prava plodouživaoca- da poslužno dobro drži, da ga upotrebljava i pribira plodove.

26

Plodovi u novčanom obliku- pripadaju plodouživaocu srazmjerno vremenskom trajanju plodouživanja.

Prirodni plodovi- stiče pravo svojine odvajanjem. Dužan je naknaditi troškove proizvodnje plodova koje je stekao prilikom zasnivanja plodouživanja. Prilikom prestanka ima pravo na naknadu troškova proizvodnje plodova od lica kome su ti neubrani plodovi pripali.

Prenos koristi- može ih prenijeti pravnim poslom ako mu to pravo nije oduzeto.

2) Obaveze plodouživaoca:

Očuvanje suštine i namjene stvari- ne odgovara za smanjenje vrijednosti koje je posledica redovne upotrebe.

Osiguranje- o svom trošku ga osigurava od požara i drugih rizika, kada to nalažu pravila ponašanja ili je propisano. Kad je već osigurano dužan je plaćati premije srazmjerno trajanu plodouživanja.

Porezi i dažbine- srazmjerno trajanju plodouživanja dužan je plaćati javne dažbine i druge javne obaveze koje terete plodove i tekuću upotrebu poslužnog dobra. Ostali tereti padaju na vlasnika, a ako ih plati vlasnik ih je dužan naknaditi.

Održavanje stvari- o svom trošku.

Obavještavanje o vanrednim radovima- da bi se stvar sačuvala.

Troškovi održavanja- redovnog. U pogledu troškova na koje nije obavezan, primjenjuju se pravila o nezvanom vršenju tuđih poslova.

Inventar- Vlasnik odnosno plodouživalac ima pravo da u svako vrijeme zahtjeva da se o zajedničkom trošku sačini popis i procjena poslužnog dobra. Ko je zahtjevao dužan je predujmiti iznos troškova. Ako nisu izvršeni pretpostavlja se da je plodouživalac primio predmet prava plodouživanja u upotrebljivom stanju srednje kakvoće.

27

Povraćaj stvari- Plodouživalac je dužan poslužno dobro vratiti u stanju u kom je stvar primio. Ako su predmet plodouživanja potrošne stvari dužan je ranijem vlasniku naknaditi njihovu vrijednost.

Obezbjeđenje- može zahtjevati vlasnik, a ako ga ne da može tražiti od suda da odredi drugo lice kome će se povjeriti na upravljanje.

3) Prestanak prava:

Opšta odredba- Pravo plodouživanja prestaje:1. protekom vremena, a najkasnije smrću plodouživaoca, odnosno

prestankom pravnog lica;2. kad se u istoj ličnosti sjedini svojstvo vlasnika i plodouživaoca;3. kad na istom poslužnom dobru treće lice održajem stekne

plodouživanje ili pravo svojine;4. nevršenjem u roku od 5 godina, osim ako je bio spriječen5. odricanjem od strane plodouživaoca;6. protekom 30 godina od kada je plodouživanje ustanovljeno u korist

pravnog lica.7.

Djelimična propast stvari- produžava se na preostali dio.

Potpuna propast stvari- prestaje čak i ako bi vlasnik o svom trošku obnovio poslužno dobro.

Suma osiguranja- nastavlja se na njoj.Vlasnik je može upotrebiti za obnovu i tada će se odnositi na novo poslužno dobro.

Pravo upotrebe- Imalac prava upotrebe ovlašćen je da tuđu stvar upotrebljava i pribira plodove sa nje, u granicama svojih ličnih i potreba članova svoje porodice, bez narušavanja suštine stvari. Sve koristi koje poslužno dobro daje preko pripadaju vlasniku.

Neprenosivost-neprenosivo je.

Javni tereti i troškovi održavanja- snose ih srazmjerno koristima i vremenskom trajanju.

Nastanak i prestanak- kao plodouživanje.

28

Pravo stanovanja- Imalac prava stanovanja je ovlašćen da, uz isključenje ostalih lica, koristi tuđu stambenu zgradu ili stan kao poseban dio zgrade u svrhu stanovanja. Sa njim mogu stanovati članovi domaćinstva, lica koja ga izdržavaju ili su mu potrebna za vođenje domaćinstva i to samo za vrijeme njegovog života. Ono je neprenosivo. Nastaje i prestaje kao plodouživanje.

* SUSJEDSKA PRAVA *

Pojam- To je zakonsko ovlašćenje vlasnika jedne nepokretnosti da se koristi susjednom ili da zahtjeva od svakog vlasnika činjenje ili uzdržavanje od nečega što bi po zakonu smio činiti.

Zajednička ograda- Za ogradu koja se nalazi na međi važi pretpostavka da pripada susjedima kao zajednička svojina, ako se suprotno ne dokaže. Svaki je koriste sa svoje strane vodeći računa da se ne umanji upotrebna vrijednost drugog. Troškove održavanja snose na jednake djelove. Za postavljanje nove ograde potrebna je saglasnost vlasnika susjednih zemljišta.

Ograda vlasnika zemljišta- Ograda koja se nalazi isključivo na nepokretnosti jednog vlasnika, u svojini je onoga čije je zemljište.Svaki je vlasnik dužan sa desne strane svog ulaza, gledano s puta, ograditi svoj prostor i ograditi ga od prostora susjeda. Dužan je održavati u dobrom stanju.

Zid koji razdvaja zgrade- koriste oba susjeda svako sa svoje strane. Svaki od njih može do debljine pola zida praviti udubljenja ako se ne ugrožava stabilnost. Ako zid pripada jednom susjedu, drugi može tražiti da se njime služi uz naknadu.

Uređivanje međa- ako su međni znaci uništeni ili oštećeni, sporazumno, ako ne – sud.

Drvo na međi- je zajednička svojina. Svaki od susjeda ima pravo na plodove sa grana koje se nalaze nad njegovim zemljištem.

Grane i žile drveta- Vlasnik zemljišta ima pravo da posiječe grane koje se nalaze u njegovom vazdušnom prostoru i ukloni žile koje su prodrle u njegovo zemljište ako mu smetaju. Voćka i drugo drvo pripada onome na čijoj je zemlji stablo i ima pravo da pređe i pokupi plodove sa grana koje se

29

nijesu nadnijele na susjedovo zemljište. Posječene grane i žile ima pravo zadržati a isto važi i za šume kada se graniče.

Pošumljavanje i sađenje drveća i šteta od hladovine- u slučaju kada se samo jedno od zemljišta nalazi pod šumom ili voćnjakom vlasnik susjednog nema pravo na naknadu štete od hladovine. Kada šteta nastane naknadnim pošumljavanjem sud može dosuditi jednokratnu pravičnu naknadu.

Zabrana potkopavanja susjednog zemljišta- ne smije. Vlasnik susjednog zemljišta može tražiti obustavljanje radova.

Opasnost od rušenja zgrade- susjed koji bi bio ugrožen ima pravo da od onog ko bi bio odgovoran za štetu zahtjeva preduzimanje mjera da se šteta izbjegne.

Zabrana mijenjanja prirodnog toka rijeke- ne može se mijenjati tok na štetu susjednog zemljišta.

Odvođenje kišnice sa krova- dužan je da preduzme mjere da ne pada na susjedno zemljište.

Natapanje zemljišta- vlasnik čije je zemljište blizu vode ima pravo na to.

Red natapanja- onaj ko je bliže izvoru vode pa redom.

Upotreba tuđeg zemljišta- radi natapanja i sl uz obavještenje, ako pričini štetu dužan je nadoknaditi.

Zaštita od štetnih uticaja ( imisija )- Vlasnik nepokretnosti je dužan da se pri njenom korišćenju uzdržava od radnji i otklanja uzroke koji potiču od njegove nepokretnosti, kojima se otežava korišćenje drugih preko mjere koja je uobičajena. Ugroženi vlasnici mogu tražiti otklanjanje uzroka i naknadu štete, kao i uzdržavanje. Ako prekomjerne imisije potiču od djelatnosti za koje postoji dozvola nadležnog organa, dok ta dozvola traje vlasnici nemaju pravo da traže zabranu obavljanja djelatnosti ali mogu tražiti naknadu štete i preduzimanje mjera radi sprečavanja.

Pravo prelaza na susjedno zemljište i upotreba susjednog zemljišta- Vlasnik može da koristi djelove susjednog zemljišta ako je to neophodno zbog popravke ili rušenja zgrade koja se nalazi na njegovom zemljištu,

30

hvatanja odbjegle životinje i sl. Ako je pričinio štetu dužan je naknaditi.Ako je pričinila štetu odbjegla ili zalutala životinja vlasnik susjednog zemljišta je može zadržati, dok se ne pojavi njen vlasnik, ali ne duže od 3 dana.

Upotreba tuđe nepokretnosti radi izvođenja radova- uz primjerenu naknadu, uz dovođenje u pređašnje stanje.

* ZALOŽNO PRAVO *

Pojam- Pravo zaloge može postojati na pokretnim, nepokretnimstvarima i na pravima. Nastaje na osnovu pravnog posla, sudske odluke i zakona. Pravo zaloge na pokretinim stvarima može se ustanoviti predajom založene stvari u državinu zalogoprimca ili registrovanjem bez predaje ( registrovana zaloga ) u skladu sa zakonom.

1. Zaloga na pokretnim stvarima:

Pojam- Ugovorom o zalozi obavezuje se dužnik ili neko treći ( zalogodavac ) prema povjeriocu ( zalogoprimac ) da mu preda neku pokretnu stvar na kojoj postoji pravo svojine da bi se prije ostalih povjerilaca mogao naplatiti iz njene vrijednosti, ako mu potraživanje ne bude isplaćeno o dospjelosti, a povjerilac se obavezuje da primljenu stvar čuva i po prestanku svog potraživanja vreti je neoštećenu zalogodavcu.

Sticanje založnog prava- kada mu se preda stvar koja je predmet ugovora.

Sposobnost- Za zaključenje punovažnog ugovora o zalozi potrebno je da zalogodavac ima sposobnost za raspolaganje stvarima koje daje u zalogu.

Zaloga na stvari već založene drugome- U tom slučaju založno pravo nastaje kada zalogodavac obavjesti povjerioca kod koga se stvar nalazi o zaključenom ugovoru o zalozi sa drugim povjeriocem i naloži mu da po naplati svog potraživanja preda stvar drugom povjeriocu.

Zaloga za buduću ili uslovnu obavezu- se može dati.

Protezanje zaloge na druge obaveze zalogodavca- Zaloga kojom je obezbjeđeno ispunjenje neke obaveze proteže se i na ugovorne obaveze koje

31

bi nastale između zalogoprimca i zalogodavca poslije zaključenja ugovora o zalozi, a koje bi dospjele za naplatu prije namirenja obaveze za čije obezbjeđenje je zaloga data.

Zabranjene odredbe- Ništava je odredba kojom je određeno da će založena stvar preći u svojinu povjerioca ako njegovo potraživanje ne bude namireno o dospjelosti, kao i odredba da će u tom slučaju povjerilac moći po naprijed određenoj cijeni prodati stvar ili je zadržati za sebe. Ako je u zalogu data stvar čija je cijena propisana, ugovarači se mogu sporazumjeti da će povjerilac moći po toj cijeni prodati stvar ili je zadržati za sebe.

2. Obaveze zalogodavca:

Dužan je predati zalogoprimcu ili trećem licu stvar koja je predmet ugovora ili ispravu koja daje imaocu isključivo pravo raspolaganja. Mogu se sporazumjeti da zajednički čuvaju stvar ili ispravu.

3. Obaveze zalogoprimca:

Čuvanje založene stvari- Zalogoprimac je dužan čuvati stvar sa pažnjom dobrog privrednika, odnosno domaćina. Dužan je vratiti čim mu dug bude namiren.

Upotrebljavanje založene stvari- Zalogoprimac nema pravo da je upotrebljava, da je preda drugom na upotrebu ili u zalogu ( podzalogu ), osim ako mu to dozvoli zalogodavac. Ako to učini bez dozvole odgovara za slučajnu propast ili oštećenje stvari.

Plodovi založene stvari- ako nije ugovorno kome će pripasti posle odvajanja, povjerilac ih može zadržati za sebe. Iznos čistog prihoda od plodova odbija se od troškova na čiju naknadu povjerilac ima pravo, zatim od kamate pa od glavnice. Isto važi i za koristi postignute upotrebom založene stvari.

Oduzimanje založene stvari od zalogoprimca- na zahtjev zalogodavca sud će je oduzeti i predati trećem licu da je drži za njega, ako je zalogoprimac ne čuva kako treba, upotrebljava bez dozvole ili daje drugom na upotrebu, ili je ne upotrebljava saglasnoj datoj dozvoli, ili uopšte postupa suprotno ugovoru i zakonu.

32

4. Prava zalogoprimca:

Kad založena stvar ima neki nedostatak- materijalni ili pravni, te ne predstavlja dovoljno obezbjeđenje naplate potraživanja, povjerilac može zahtjevati od zalogodavca drugu odgovarajuću zalogu.

Sudska prodaja založene stvari- Ako povjeriočevo potraživanje ne bude namireno o dospjelosti, on može zahtjevati od suda da se stvar proda na javnoj prodaji, ili po tekućoj cijeni, kad stvar ima berzansku ili tržišnu cijenu. Ako bi troškovi javne prodaje bili nesrazmjerno veliki prema vrijednosti založene stvari, sud može odlučiti da povjerilac proda stvar po cijeni utvrđenoj procjenom stručnjaka ili da je ako hoće zadrži za sebe po toj cijeni.

Vansudska prodaja- Ako zalogodavac ima svojstvo privrednog subjekta, ugovorom o zalozi može se predvidjeti da založni povjerilac ima pravo da predmet založnog prava proda na vansudskoj javnoj prodaji ako njegovo potraživanje ne bude namireno o dospjelosti.

Početak namirenja kod vansudske prodaje- Zalogoprimac je dužan preporučenim pismom obavjestiti dužnika i zalogodavca, kad to nije isto lice, i treće lice kod koga se stvar nalazi o namjeri da svoje dospjelo potraživanje namiri iz vrijednosti založene stvari. Postupak počinje dostavljanjem obavještenja.

Zabrana pravnog raspolaganja i pristupanje vansudskoj prodaji- Poslije dostavljanja obavještenja zalogodavac ne može raspolagati založenom stvari bez dozvole zalogoprimca. Zalogoprimac može pristupiti vansudskoj prodaji založene stvari po isteku 30 dana od dostavljanja obavještenja o početku namirenja. Dužnik može punovažno ispuniti dug u bilo koje vrijeme prije prodaje založene stvari.

Naknadni sporazum- Poslije dostavljanja obavještenja, zalogoprimac i zalogodavac se mogu sporazumjeti da se rok od 30 dana skrati.

Vansudska prodaja nadmetanjem- ako je predviđeno ugovorom. Izuzetno, kada je zalogodavac fizičko lice, koje ugovor o zalozi zaključuje izvan okvira privredne djelatnosti, zalogoprimac može pristupiti vansudskoj javnoj prodaji putem nadmetanja ako su se založni povjerilac i zalogodavac o tome

33

sporazumjeli u trenutku dospjelosti povjeriočevog potraživanja. Zalogoprimac može povjeriti sprovođenje javne prodaje stručnom licu.

Prodaja po tržišnoj ili berzanskoj cijeni- ako je takav način prodaje predviđen ugovorom o zalozi. Izuzetno, kada je zalogodavac fizičko lice, koje ugovor o zalozi zaključuje izvan okvira privredne djelatnosti, to je moguće, ako su se zalogoprimac i zalogodavac o tome sporazumjeli u trenutku dospjelosti povjeriočevog potraživanja. Tržišna je cijena po kojoj se iste ili slične stvari prodaju pod uobičajenim okolnostima na mjestu i u vrijeme prodaje založenog predmeta. Ako je nema, uzima se u obzir cijena na najbližem tržištu. Berzanska je cijena po kojoj se iste ili slične stvari prodaju na najbližoj berzi. Ako predmet založnog prava nema tržišnu ili berzansku cijenu, založni povjerilac ga može prodati na način kako bi to učinio razuman i pažljiv čovjek, čuvajući interese dužnika i zalogodavca. Zalogoprimac može povjeriti licu koje se bavi davanjem zajmova uz zalogu kao zanimanjem ili licu koje se bavi prodajom takvih stvari kao zanimanjem, da u njegovo ime i za njegov račun proda stvar koja je predmet založnog prava. Zalogoprimac i lice kome je povjerena prodaja solidarno su odgovorni zalogodavcu ako mu prouzrokuju štetu prilikom prodaje.

Dužnost obavještavanja- Založni povjerilac je dužan da obavjesti dužnika i zalogodavca, kad to nije isto lice, i treće lice kod koga se stvar nalazi o mjestu i vremenu održavanja prodaje. Ako je održana bez njihovog prisustva, dužan ih je bez odlaganja obavjestiti o okolnostima koje mogu biti od značaja, a naročito o izvršenoj prodaji, načinu na koji je izvršena, postignutoj cijeni i troškovima.

Zalogodavčeva tužba sudu- Zalogodavac može osporavati pravo založnog povjerioca da se namiri vansudskim putem, ako uroku od 30 dana od dostavljanja obavještenja o početku namirenja podnese tužbu sudu i dokaže da povjeriočevo potraživanje ili založno pravo ne postoji, da potraživanje nije dospjelo za naplatu ili da je dug isplaćen. Podnošenje tužbe ne sprečava postupak namirenja, osim ako zalogodavac podnese javnu ispravu ili ovjerenu privatnu ispravu, koja sadrži dokaz da povjeriočevo potraživanje ili založno pravo ne postoji, da potraživanje nije dospjelo za naplatu ili da je dug isplaćen. Pri određivanju rokova i ročišta po tužbi zalogodavca, sud će uvjek obraćati naročitu pažnju na potrebu hitnog rešavanja ovih sporova.

34

Sticanje prava svojine na javnoj i drugim vrstama prodaje- Savjesno lice koje kupi predmet stiče pravo svojine bez tereta. To pravo se ne može osporavati zbog eventualnih propusta u postupku prodaje.

Prodaja založene stvari zbog kvarenja ili gubljenja vrijednosti i njena zamjena- Kada se založena stvar kvari ili gubi na vrijednosti pa postoji opasnost da postane nedovoljna za obezbjeđenje povjeriočevog potraživanja, sud može na zahtjev zalogoprimca ili zalogodavca, a po saslušanju druge strane, odlučiti da se stvar proda na javnoj prodaji, ili po tržišnoj ili berzanskoj cijeni ako je ima, i da se cijena ili dovoljan dio položi kod suda radi obezbjeđenja povjeriočevog potraživanja. Sud će taj zahtjev odbiti ako zalogdavac nudi drugu stvar iste vrijednosti čije čuvanje ne zahtjeva veći trud i brigu od prve stvari. Sud će pod istim uslovima dozvoliti njenu zamjenu i kada zalogoprimac ne traži njenu prodaju.

Prodaja založene stvari prije vremena na zahtjev zalogodavca- Na zahtjev zalogodavca sud može dozvoliti da se stvar proda određenom licu za određenu cijenu ako nađe da je cijena povoljna i da su time očuvani interesi zalogoprimca. Dobijena cijena ili njen dio stupa na mjesto založene stvari i polaže se kod suda radi obezbjeđenja povjeriočevog potraživanja.

Pravo prvenstvene naplate- Zalogoprimac ima pravo da iz cijene postignute prodajom založene stvari naplati prije ostalih povjerilaca svoje potraživanje, kamatu, troškove čuvanja i troškove oko ostvarenja naplate potraživanja.

Redosled založnih prava- Kada je jedna stvar založena nekolicini povjerilaca, određuje se prema datumu nastanka njihovih založnih prava.

5. Prestanak založnog prava:

Prestanak založnog prava gubitkom državine- ono ponovo nastaje ako povjerilac povrati državinu stvari.

-//- prestankom potraživanja- povjerilac je dužan vratiti založenu stvar zalogodavcu.

Zastarjelost međusobnih potraživanja- Potraživanja zalogodavca za naknadu štete zbog pogoršanja stvari, kao i potraživanja zalogoprimca za

35

naknadu troškova učinjenih za poboljšanje stvari, zastarjevaju u roku od 1 godine od kada je stvar vraćena.

8. Zalaganje potraživanja i drugih prava:

1) Zalaganje potraživanja:

Obavještavanje dužnika i predaja isprave- Za sticanje založnog prava na nekom potraživanju potrebno je da dužnik bude pismeno obavješten o zaključenom ugovoru o zalozi. Zalogodavac je dužan predati zalogoprimcu ispravu o založenom potraživanju.

Davanje u zalogu potraživanja iz hartije od vrijednosti- Povjerilac stiče založno pravo na potraživanju upisanom na hartiji od vrijednosti na donosioca kada mu ona bude predata. Davanje u zalogu potraživanja iz hartije od vrijednosti po naredbi vrši se indosamentom u kome je naznačeno da je predata u zalogu.

Dužnost očuvanja potraživanja- sve mjere.

Naplaćivanje i uračunavanje kamata- Ako potraživanje daje pravo na kamate ili kakva druga povremena potraživanja, zalogoprimac je dužan da ih naplati. Tako postignuti iznosi prebijaju se sa troškovima, kamatom pa sa glavnicom.

Naplaćivanje založenog potraživanja- Kad založeno potraživanje dospije za naplatu, zalogoprimac je dužan naplatiti ga. Ispunjenjem založenog potraživanja založno pravo prelazi na stvar kojom je potraživanje ispunjeno.Kad je predmet založenog potraživanja novac, zalogoprimac je dužan, na zahtjev zalogodavca, položiti naplaćeni iznos kod suda, ali ako je predmet njegovog potraživanja takođe novac i ako je ono dospjelo za naplatu, zalogoprimac može zadržati za sebe koliko mu se duguje a ostalo je dužan predati zalogodavcu.

Prigovori dužnika založenog potraživanja- sve koje u slučaju ustupanja potraživanja može dužnik ustupljenog potraživanja istaći prema prijemniku.

36

2) Davanje u zalogu drugih prava:

Način zalaganja- vrši se na način predviđen za njihovo prenošenje na drugoga, ako zakonom nije drukčije odrđeno.

ZALOGA NA NEPOKRETNIM STVARIMA (HIPOTEKA)

Pojam- Radi obezbjeđenja određenog potraživanja nepokretna stvar može biti opterećena pravom zaloge u korist povjerioca ( hipoteka ) koji je ovlašćen, na način propisan zakonom, da traži namirenje svog potraživanja iz vrijednosti te nepokretnosti prije povjerilaca koji na njoj nemaju hipoteku, kao i prije povjerilaca koji su na njoj kasnije stekli hipoteku, bez obzira na promjenu vlasnika opterećene nepokretnosti.

Objekat hipoteke- pojedinačno određena nepokretnost podobna za unovčenje kao i idealni dio nepokretnosti. Ako se vrijednost nepokretnosti poveća za vrijeme trajanja hipoteke, ona se odnosi i na poboljšanje nepokretnosti ( ekstenzivnost hipoteke ). Ugovor o hipoteci može imati za predmet i buduću nepokretnost, ali se hipoteka može upisati u katastar tek po nastanku nepokretnosti. Na založno pravo na brodovima i vazduhoplovima primjenjuju se doredbe ovog zakona ako nije što drugo propisano.

Hipoteka na objektu u izgradnji- Predmet hipoteke može biti i objekat u izgradnji, kao i poseban dio objekta u izgradnji ( stan, poslovne prostorije, garaže ), bez obzira da li je već izgrađen, pod uslovom da je izdato pravosnažno odobrenje za gradnju. Objektom u izgradnji smatra se i fizički završen objekat, odnosno njegov zaseban dio, koji nije upisan u katastar nepokretnosti, ako zadovoljava uslove za upis hipoteke na objektu u izgradnji. Rizik eventualnog rušenja nepropisno sagrađenog objekta na kome je upisana hipoteka, snose vlasnik nepokretnosti, dužnik i povjerilac, u skladu sa njihovim unutrašnjim odnosima.

Državina nepokretnosti- Hipotekarni povjerilac nema pravo na državinu nepokretnosti, ni pravo na ubiranje i prisvajanje plodova i drugih korsiti od te nepokretnosti, ili je na bilo koji način upotrebljavati, ako zakonom nije drugačije određeno.

37

Neodvojivost- hipoteka se ne može odvojiti od opterećene nepokretnosti čak i ako treće lice stekne pravo svojine na njoj. Pravo hipoteke se ne može prenijeti sa jedne na drugu nepokretnost, osim ako se hipotekarni povjerilac i dužnik ne dogovore drugačije.

Kada je nepokretnost u svojini više lica- Suvlasnik može sam založiti svoj idealni dio. Za ugovornu hipoteku na cijeloj nepokretnosti potrebna je saglasnost svih suvlasnika. Ako je nepokretnost u zajedničkoj svojini, cijela može biti opterećena samo uz saglasnost svih zajedničara.

Obim hipoteke- Hipoteka se odnosi na cijelu nepokretnost, njene plodove dok su neodvojeni, kao i na druge njene sastavne djelove i pripatke. Ako se nepokretnost podijeli hipoteka i dalje opterećuje sve dijelove. Hipotekarni povjerilac ima pravo ubirati plodove sa te nepokretnosti, u slučaju kada je ugovorom o hipoteci založeno samo pravo na te plodove. Vrijednost ubranih plodova prebija se sa njegovim potraživanjem-troškovima, kamatama pa sa glavnicom.

Potraživanje obezbjeđeno hipotekom- Hipotekom se obezbjeđuje potraživanje u cjelini, kamate i druga sporedna potraživanja i troškovi prinudne naplate. Može se uspostaviti radi obezbjeđenja uslovnog ili budućeg potraživanja. Ako se u trenutku zasnivanja hipoteke ne zna tačan iznos potraživanja, u ugovoru o hipoteci mora se odrediti najveći iznos do koga hipotekovana nepokretnost služi kao obezbjeđenje. Potraživanje se smatra dovoljno određenim ako su određeni povjerilac, dužnik, pravni osnov i visina potraživanja, odnosno najviši iznos koji se obezbjeđuje hipotekom.

Kauciona i kreditna hipoteka- U katastar se može upisati hipoteka za potraživanje koje ne mora nastati ( kauciona ). Ako se hipotekom obezbjeđuju potraživanja koja bi mogla nastati iz odobrenog kredita, preuzetog poslovodstva, jemstva ili naknade štete ili drugih potraživanja nakon isteka određenog vremena ili ostvarenja određenog uslova, u ispravi kojom se dozvoljava upis treba navesti najviši iznos koji kredit ili odgovornost može dostići ( kreditna hipoteka ).

Kontinuirana hipoteka- Hipotekom može biti obezbjeđeno i potraživanje hipotekarnog povjerioca prema hipotekarnom dužniku iz ugovornog odnosa nastalog nakon nastanka hipoteke, a koji dospjeva za isplatu

38

prije namirenja obaveze za čije je obezbjeđenje hipoteka nastala, do iznosa utvrđenog ugovorom o hipoteci.

Nastanak hipoteke- Hipoteka nastaje upisom u katastar nepokretnosti, na osnovu:1. ugovora( ugovorna);2. založne izjave (jednostrana),3. zakona ( zakonska );4. sudske odluke (sudska).Ako nijesu ispunjene sve pretpostavke za uknjižbu, može nastati predbilježbom pod uslovom naknadnog opravdanja tog upisa i ako su ispunjene sve pretpostavke za predbilježbu. Predbilježba se dozvoljava ako je dokazano postojanje potraživanja i pravni osnov za nastanak hipoteke. Hipoteka ne može nastati na osnovu testamenta.

Ugovor o hipoteci- Ugovorom o hipoteci obavezuje se dužnik ili neko treći (hipotekarni dužnik) da će, radi obezbjeđenja određenog povjeriočevog potraživanja, dozvoliti da svoje založno pravo upiše u katastar nepokretnosti, a povjerilac se obavezuje da po prestanku njegovog potraživanja dužniku izda potvrdu radi brisanja hipoteke iz javne knjige. Ugovor mora biti u psimenoj formi i ovjeren. Ugovor o hipoteci sadrži:1. ime ili naziv i adresu ili sjedište hipotekarnog dužnika;2. -//- povjerioca;3. potraživanje koje se obezbjeđuje hipotekom, a ukoliko je potraživanje

nastalo na osnovu posebnog ugovora, tačnu oznaku ugovora;4. predmet hipoteke, broj lista nepokretnosti, katastarske parcele i

oznaku katastarske opštine u kojoj se nalazi ta nepokretnost;5. prava i obavze ugovornih strana;6. rok dospijeća potraživanja i način namirenja;7. datum zaključenja ugovora;8. naziv ili ime i adresu ili sjedište lica kome će biti povjerena vansudska

prodaja;9. potpise ugovornih strana.

Upis hipoteke na objektu u izgradnji- vrši se:

1. na zemljištu na kojem se objekat gradi, upisuje se hipoteka na objektu u izgradnji, a po upisu objekta u katastar, ona se upisuje na objektu tj njegovom dijelu po službenoj dužnosti;

39

2. ako je investitor prodao kupcu objekat u izgradnji, tj poseban dio objekta i na zahtjev hipotekarnog povjerioca kupca upisaće se hipoteka -//-.

Ako objekat u toku izgradnje promjeni vlasnika, novi vlasnik stupa u prava i obaveze prethodnog vlasnika prema licima u čiju korist je hipoteka upisana.

Jednostrana hipoteka- nastaje na osnovu založne izjave. Založna izjava je isprava sačinjena od strane vlasnika kojom se on jednostrano obavezuje da, ukoliko dug ne bude isplaćen o dospjelosti, trpi da povjerilac naplati svoje obezbjeđeno potraživanje iz vrijednosti hipotekovane nepokretnosti, na način propisan zakonom. Založna izjava po formi i sadržini odgovara ugovoru o hipoteci. Upis hipoteke na osnovu založne izjave vrši se na zahtjev vlasnika ili povjerilaca.

Hipoteka za tuđi dug- može se nepokretnost opteretiti hipotekom i za obezbjeđenje tuđeg duga.

Zajednička hipoteka- Za obezbjeđenje jednog potraživanja može se zasnovati hipoteka na više nepokretnosti. Hipotekarni povjerilac može tada izabrati nepokretnost iz koje će namiriti svoje potraživanje, osim ako što drugo nije ugovoreno ili odlučeno.

Više hipoteka na istoj nepokretnosti- prvenstvo se utvrđuje prema trenutku podnošenja zahtjeva za upis. Povjerioci se namiruju prema redosledu prvenstva.

Promjena prvenstva reda- ne može se izmjeniti bez saglasnosti svih strana na koje ta izmjena može uticati.

Prenos hipoteke- samo zajedno sa prenosom potraživanja koje je njom obezbjeđeno. Za prenos nije potrebna saglasnost dužnika ali on mora biti obavješten. Obavještenje o prenosu potraživanja sadrži:1. ime ili naziv i adresu ili sjedište lica na koje se prenosi potraživanje;2. datum kada je prenos izvršen ili će biti izvršen;3. broj računa i naziv banke kod koje se vrše sve buduće uplate.

Prenos hipoteke na treće lice vrši se upisom u katastar nepokretnosti.

Raspolaganje založenom nepokretnošću- Hipotekarni dužnik ima pravo da drži i upotrebljava nepokretnost opterećenu hipotekom, da je izdaje u zakup

40

ili otuđi bez saglasnosti hipotekarnog povjerioca. Ovlašćen je da je upotrebljava prema njenoj namjeni. Ugovorom o hipoteci može se isključiti pravo dužnika da otuđi nepokretnost ili ograničiti njena upotreba. Otuđenjem nepokretnosti na novog vlasnika ne prelazi i obaveza čije je ispunjenje obezbjeđeno hipotekom na tu nepokretnost, osim ako je na to pristao hipotekarni povjerilac.

Obaveze hipotekarnog dužnika- Dužan je čuvati nepokretnost sa pažnjom dobrog privrednika odnosno domaćina. Ugovorom se može predvidjeti njegova obaveza da je osigura. Dužan je obavjestiti povjerioca o svim promjenama na nepokretnosti, a naročito o pogoršanju njenog stanja ili gubitku na vrijednosti, inače odgovara za prouzrokovanu štetu.

Zaštita hipoteke- Hipotekarni povjerilac je ovlašćen da suprotstavi svoje pravo svim trećim licima, ako i hipotekarnom dužniku, a posebno da zahtjeva:

1. zaštitu povrijeđenog založnog prava sredstvima koja se koriste za zaštitu knjižnih prava;

2. da se hipotekarni dužnik ili treće lice uzdrži od radnji na nepokretnosti opterećenoj hipotekom koje je dovode u opasnost ili joj smanjuju vrijednost ili na drugi način pogoršavaju njeno stanje;

3. predaju plodova ukoliko je ugovorom o hipoteci založeno pravo na te plodove;

Na zahtjeve koje hipotekarni povjerilac postavlja radi zaštite hipoteke shodno se primjenjuju pravila o zaštiti prava svojine.

Prodaja založene stvari prije dospjelosti potraživanja- Ako hipotekarni dužnik dovodi u opasnost hipotekovanu nepokretnost, smanjuje joj vrijednost ili na drugi način pogoršava njeno stanje , povjerilac može zahtjevati od suda da naloži dužniku da se uzdrži od takvih radnji, a ako to ne učini može je prodati prije dospjelosti potraživanja. Povjerilac može zahtjevati od suda da trećem licu preda nepokretnost u državinu ako je dužnik ne čuva u skladu sa ugovorom i zakonom.

Ništava odredba ugovora- kojom povjerilac ugovara za sebe pravo da u slučaju neisplate duga namiri svoje potraživanje sticanjem prava svojine na nepokretnosti, ubiranjem plodova i iskorišćavanjem te nepokretnosti na drugi način.Pravo namirenja- Povjerilac ima pravo da traži namirenje svog potraživanja iz vrijednosti opterećene nepokretnosti bez obzira da li se ona i

41

dalje nalaui u svojini hipotekarnog dužnika ili je prešla u svojinu trećeg lica.

Početak namirenja- Hipotekarni povjerilac je dužan da u pismenoj formi obavjesti hipotekarnog dužnika i dužnika, kada to nije isto lice, i treće lice kod koga se nepokretnost nalazi da je istekao rok za izvršenje obaveze, i da ukoliko se obaveza ne izvrši u roku od 15 dana od dana upisa obavještenja, hipotekarni povjerilac ima namjeru da pokrene postupak namirenja u skladu sa ugovorom i zakonom. Obavještenje o početku namirenja mora se upisati kod organa kod koga je upisana hipoteka. Primjerak obavještenja se dostavlja drugim licima u čiju korist je upisan teret na nepokretnosti. Obavještenje o dospjelosti duga za naplatu obavezno sadrži:

1. označenje ugovora o hipoteci, kao i osnovnog ugovora iz kojeg je nastalo potraživanje obezbjeđeno hipotekom, ukoliko su to dva posebna ugovora, prema kojem je dug dospio za naplatu;

2. ime ili naziv ili adresu ili sjedište hipotekarnog povjerioca,3. -//- hipotekarnog dužnika kao i dužnika, ako to nije isto lice;4. adresu, katastarski broj i opštinu u kojoj se nalazi nepokretnost;5. izjavu da je dug dospio za namirenje sa podacima o dospjelosti;6. način namirenja dospjelog duga i rok za namirenje, koji ne može biti

kraći od 15 dana od dana upisa obavještenja o dospjelosti duga.7.

Zabrana raspolaganja- Poslije dostavljanja obavještenja, hipotekarni dužnik ne može raspolagati nepokretnošću bez saglasnosti povjerioca.

Načini namirenja potraživanja- vansudska i sudska prodaja.

Namirenje vansudskom prodajom- Hipotekarni povjerilac može pristupiti vansudskoj prodaji po isteku roka od 15 dana od dostavljanja obavještenja o početku namirenja hipotekarnom dužniku. Hipotekarni povjerilac pokreće postupak upisom obavještenja o prodaji kod organa kod koga je upisna hipoteka i dostavljanjem istog hipotekarnom dužniku i dužniku ako to nije isto lice i drugim licima u čiju je korist upisan teret.

Sadržaj obavještenja o prodaji- Ono sadrži:1. datum i vrijeme prodaje;2. mjesto gdje će se održati, koje mora biti u opštini u kojoj se nalazi

nepokretnost;3. broj lista nepokretnosti, parcele, katastarsku opštinu i vrstu

nepokretnosti;

42

4. ukupan iznos preostalog duga po ugovoru,5. procjenu realnih troškova i drugih izdataka nastalih od početka

postupka namirenja;6. uslove preodaje;7. naziv ili ime i adersu ili sjedište i telefonski broj lica koje sprovodi

prodaju.8.

Objavljivanje obavještenja o prodaji- najmanje jedanput sedmično u toku dvije uzastopne sedmice, uz uslov da se prvi put objavi najkasnije 15 dana prije datuma prodaje, u dva dnevna štampana medija koji se izdaju i distribuiraju na teriroriji CG. Ono se postavlja na vidnom mjestu na nepokretnosti koja je predmet prodaje, najkasnije 15 dana prije datuma prodaje.Izvršenje ugovorne obaveze prije prodaje- dužnik ili hipotekarni dužnik ili lice koje ima upisan drugi teret na nepokretnosti koji je nižeg reda prvenstva u odnosu na hipoteku, može izvršiti obavezu iz ugovora u bilo koje vrijeme prije prodaje namirenjem iznosa navedenih u obavještenju o prodaji. Ako se to učini hipotekari povjerilac je dužan dostaviti hipotekarnom dužniku obavještenje o otkazivanju prodaje i upisati ga kod nadležnog organa.

Obavještavanje o promjeni adrese- kod organa kod kog je upisana hipoteka.

Rok za vansudsku prodaju- ne može se održati prije proteka 30 dana od dana upisa obavještenja o prodaji. Hipotekarni povjerilac i dužnik se mogu sporazumjeti o skraćenju tog roka.

Vansudska prodaja javnim nadmetanjem- sprovodi je lice određeno ugovorom o hipoteci. Prodaje se licu koje ponudi najvišu cijenu. Hipotekarni povjerilac koji učestvuje u javnoj prodaji kao ponuđač ima pravo da kao kupoprodajnu cijenu ponudi obezbjeđeno potraživanje, uključujući neisplaćene kamate, zaostale rate, troškove prodaje, takse i druge troškove nastale u vazi sa hipotekom.

Tužba hipotekarnog dužnika- Može osporavati pravo povjeriocu podnošenjem tužbe u roku od 15 dana od prijema obavještenja. Podnošenje tužbe ne odlaže postupak prodaje, osim ako hipotekarni dužnik podnese dokaz da je potraživanje namireno, nije dospjelo, da je došlo do povrede postupka ili da hipoteka nije upisana u skladu sa zakonom.Savjesni kupci na vansudskoj javnoj prodaji- savjesno lice stiče svojinu sa teretima upisanim prije hipoteke i bez tereta upisanih nakon hipoteke.

43

Prenos prava svojine nakon javne prodaje- Nakon cjelokupne uplate kupoprodajne cijene postignute na javnoj prodaji, lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno je da u ime hipotekarnog dužnika potpiše ugovor kojim se svojina prenosi na kupca i ovjeri svoj potpis.

Obavještavanje poreskog organa- Organ kod koga je hipoteka upisana dužan je da u roku od 8 dana od sticanja prava svojine obavjesti poreski organ.

Namirenje glavnog i sporednih potraživanja i povraćaj viška- Prihodi od prodaje dijele se po sledećem redu:

1. porezi na nepokretnost opterećenu hipotekom;2. troškovi prodaje, uključujući naknadu licu ovlašćenom za sprovođenje

postupka prodaje;3. iznos glavnog i sporednih potraživanja hipotekarnog povjerioca

obezbjeđenih tom hipotekom;4. iznosi u vezi sa drugim teretima na toj nepokretnosti koji su upisani

nakon upisa hipoteke;5. preostali iznos hipotekarnom dužniku, u roku od 8 dana od prodaje.

Ako hipotekarni povjerilac u roku od 8 dana od prodaje ne isplati hipotekarnom dužniku preostali iznos, dužan mu je platiti i propisanu zateznu kamatu.

Namirenje u slučaju stečajnog postupka- nad imovinom hipotekarnog dužnika, primjenjuju se propisi o stečaju.

Prodaja predmeta hipoteke radi namirenja- Ako je predmet hipoteke objekat u izgradnji, njegova prodaja radi namirenja vrši se ustupanjem prava gradnje utvrđenog pravosnažnim odobrenjem za gradnju, uz naknadu, i prodajom stvari koje su ugrađene u objekat u izgradnji. Organ koji je izdao to odobrenje na zahtjev kupca izdaće mu bez odlaganja istovjetno odobrenje za gradnju na njegovo ime i poništiti staro odobrenje za gradnju. U tom slučaju kupac po samom zakonu stupa u sva prava i obaveze prodavca po osnovu odobrenja i prije izdavanja odobrenja kupcu.

Prestanak hipoteke- Ona prestaje ako:1. se hipotekarni povjerilac odrekne hipoteke u pisanoj formi, brisanjem

iz katastra;

44

2. ako je potraživanje obezbjeđeno hipotekom prestalo da postoji ili je namireno zajedno sa kamatama i drugim sporednim potraživanjima, brisanjem;

3. ako je nepokretnost prodata u sudskom ili vansudskom postupku;4. propadne;5. ako je odluka suda o prestanku hipoteke postala pravosnažna;6. ako se svojstvo hipotekarnog povjerioca stekne u istom licu sa

hipotekarnim dužnikom ili kada hipotekarni povjerilac stekne pravo svojine, brisanjem.

U roku od 8 dana nakon prestanka hipoteke, povjerilac tj sud sačinjava i dostavlja dužniku potvrdu o prestanku hipoteke. On tada podnosi zahtjev za brisanje na osnovu potvrde. Ako je ne dostavi, hipotekarni dužnik može tražiti od suda da utvrdi da je potraživanje namireno i da se naloži brisanje hipoteke. A povjerilac odgovara za štetu.

Propast stvari- prestaje hipoteka, a ako je bila osigurana, založno pravo se uspostavlja na potraživanju iznosa naknade osiguranja, koja se uplaćuju u depozit suda u visini povjeriočevog potraživanja a radi njegovog obezbjeđenja.

Evidencija o hipotekama na internetu- nadležni organ za nekretnine dužan je da ustanovljene hipoteke na pregledan način objavi na internetu.

FIDUCIJARNA SVOJINA:

Pojam ugovora o fiducijarnom prednosu prava svojine- Ugovorom o fiducijarnom prenosu prava svojine na pokretnoj stvari dužnik ili neko treći prenosi pravo svojine na povjerioca radi obezbjeđenja naplate potraživanja, a povjerilac se obavezuje da po namirenju svog potraživanja omogući dužniku nesmetano vršenje prava svojine.

Ugovorom o fiducijarnom prenosu prava svojine na nepokretnoj stvari obavezuje se dužnik ili neko treći da prenese pravo svojine na povjerioca radi obezbjeđenja naplate potraživanja, a povjerilac da po namirenju svog potraživanja omogući dužniku nesmetano vršenje prava svojine.

Načini sticanja prava svojine- na nepokretnoj stvari- upisom u katastar uz zabilježbu fiducijarnog prenosa.Forma ugovora- pisana, a kod nepokretnosti i ovjeren.

45

Obezbjeđenje za buduću ili uslovnu obavezu- može se dati.

Protezanje obezbjeđenja na druge obaveze dužnika- garantuju se i druge obaveze koje nastanu između povjerioca i dužnika nakon zaključenja ugovora o prenosu prava svojine, a koje bi dospjele za isplatu prije obaveze za čije je obezbjeđenje izvršen prenos svojine, ako drukčije nije ugovoreno.

Zabranjene odredbe- Ništava je odredba ugovora o fiducijarnom prenosu prava svojine po kojoj će objekti ako potraživanje ne bude isplaćeno o dospjelosti bez sprovedenog postupka preći u svojinu povjerioca kao i odredba po kojoj povjerilac ugovara za sebe upotrebu opterećene stvari, ubiranje plodova ili drugi način iskorišćavanja. Ovo ugovaranje je dozvoljeno nakon isteka 8 dana od nastanka potraživanja.

Odrđenost objekta- Stvari koje služe za obezbjeđenje potraživanja moraju biti tačno određene ( načelo specijalnosti). Fiducijarni prenos prava svojine se odnosi na cijelu stvar, na plodove dok su neodvojeni i na druge sastavne djelove i pripatke.Robni lager- Ugovor se može odnositi i na robni lager govtovih proizvoda ( mašine, automobili). Ugovorom se određuje postojanje minimuma količine robe u robnom lageru čija vrijednost obezbjeđuje potraživanje.

Obavještavanje povjerioca- o svakom poslu koji se tiče robnog lagera, preko odgovarajućih trgovačkih papira.

Oduzimanje robnog lagera ili prijevremena prodaja- ako ga ne čuva i uopšte postupa protivno ugovoru i zakonu, sud će na zahtjev povjerioca odrediti da se oduzme od dužnika i preda nekom trećem ili će narediti prijevremenu prodaju stvari kada je ona opravdana.

Određenost robe u robnom lageru- Roba mora imati utvrđenu vrijednost, biti markirana i smještena u poseban prostor. Dužnik može uz saglasnost povjerioca vršiti zamjenu robe u robnom lageru sa robom iste vrijednosti.

Pravo na državinu- dužnik ili treće lice prenosilac prava svojine. Mogu se sporazumjeti da stvar ili ispravu predaju na čuvanje trećem licu ili zajdnički je čuvati.

Obaveza čuvanja stvari- kao dobar privrednik tj domaćin.

46

Predaja stvari- Dužnik je dužan predati stvar povjeriocu ako dug ne izmiri u roku.

Obavještavanje o promjenama na stvari- o svim, naročito o kvarenju ili gubljenju vrijednosti, inače odgovara za prouzrokovanu štetu.

Upotreba stvari i pribiranje plodova- Dužnik ima pravo da upotrebljava stvar i pribira plodove, ali nema pravo da je preda drugom na upotrebu osim ako to dozvoli povjerilac. Ako je preda bez dozvole drugom na upotrebu odgovara za slučajnu propast ili oštećenja.

Pravo povjerioca na plodove- ima pravo na njih od momenta konačnog sticanja prava svojine na stvari.

Sekvestar- Na zahtjev povjerioca sud će odrediti da se stvar preda drugom licu na čuvanje ako je dužnik ne čuva kako treba daje drugom na upotrebu tj postupa sa njom protivno ugovoru i zakonu.

Pravo na dopunu obezbjeđenja- Povjerilac ima pravo da od dužnika ili nekog trećeg zahtjeva drugu stvar ako opterećena ima materijalni ili pravni nedostatak zbog kojeg ne predstavlja dovoljno obezbjeđenje za naplatu potraživanja.

Prodaja stvari prije vremena zbog kvarenja ili gubljenja vrijednosti- sud može na zahtjev povjerioca ili dužnika a po saslušanju druge strane, odlučiti da se stvar proda na javnoj prodaji, ili po berzanskoj ili tržišnoj cijeni, ako je ima, i da se cijena ili njen dio položi kod suda ili notara radi obezbjeđenja povjeriočevog potraživanja. Sud će odbiti zahtjev povjerioca ako dužnik ponudi da prenese pravo svojine na povjerioca na nekoj drugoj stvari najmanje iste vrijednosti, koja stupa na mjesto ranije opterećene stvari. Sud će dozvoliti zamjenu i kada povjerilac ne traži prodaju.

Pravo povjerioca na prodaju stvari- stiče to pravo kada dužnik ne ispuni svoju obavezu o dospjelosti. Povjerilac može, uz saglasnost dužnika, nakon nastanka potraživanja, prodati stvar određenom licu ako nađe da je ta cijena povoljna. Cijena ili dio stupa na mjesto stvari i polaže se u sudu ili kod notara.Zahtjev povjerioca za predaju stvari- čim potraživanje dospije za naplatu. Ako dužnik isplati dugovanu činidbu, svojina automatski prelazi na njega.

47

Prodaja ili zadržavanje opterećene stvari- Ako mu potraživanje ne bude namireno o dospjelosti povjerilac može prodati stvar po cijeni utvrđenoj procjenom stručnjaka ili je po toj cijeni zadržati za sebe. Ako dužnik ne izmiri o dospjelosti potraživanje nastalo iz ugovora u privredi, povjerilac može pristupiti prodaji stvari na javnoj prodaji u roku od 8 dana od upozorenja učinjenog dužniku, kao i trećem prenosiocu, uz blagovremeno obavještenje o mjestu i datumu prodaje. Ako opterećene stvari imaju tržišnu ili berzansku cijenu, povjerilac ih može prodati po toj cijeni, po isteku 8 dana od upozorenja.

Trgovački običaji i standardi- sve preduzete mjere povjerioca moraju im odgovarati.

Pravo namirenja- iz cijene postignute pordajom povjerilac namiruje svoje potraživanje, dospjelu kamatu i troškove ostvarenja naplate potraživanja. Razliku je dužan vratiti dužniku ili trećem prenosiocu u roku od 8 dana od namirenja.

Registracija ugovora- kod nadležnog organa jer je u suprotnom ugovor ništav, u roku od 8 dana od zaključenja.

Podnošenje prijave- Prijavu za upis ugovora potpisuju obje ugovorne strane. Ona sadrži podatke o njima i stvarima koje moraju biti opisane. Dužnik mora potpisati izjavu u kojoj je naveden cjelokupni iznos njegovog duga sa stanjem na određeni dan, a povjerilac je dužan potvrditi.

Javnost registra- upis mora sadržavati opis osobenih znakova stvari, a ako ih nema- vrsta i broj opterećene stvari.

Markiranje stvari- vrši organ nadležan za vođenje katastra. On vrši i procjenu pokretnih i nepokretnih stvari robnog lagera i podatke upisuje u registar.

Obavještavanje poreskog organa- u roku od 8 dana od sticanja prava svojine.

Prestanak prava svojine- Pravo svojine povjerioca na opterećenim stvarima prestaje:

1. kad prestane potraživanje čije je ispunjenje bilo obezbjeđeno;

48

2. kad se povjerilac odrekne prava svojine na nepokretnim stvarima pisanom izjavom kod nadležnog organa, dok je kod pokretnih dovoljna samo pisana izjava;

3. kad stvar propadne ukoliko ne bude obnovljena.4.

Brisanje ugovora iz registra- dužnik može tražiti od povjerioca izjavu da njegovo potraživanje više ne postoji. Ako je povjerilac uskrati odgovara za štetu. Izjavu može zamjeniti isprava iz koje se jasno vidi da je potraživanje prestalo da postoji.

* DRŽAVINA *

Pojam- faktička vlast na stvari.

Neposredna i posredna- Neposrednu ima lice koje neposredno vrši faktičku vlast na stvari. To je i lice koje je vrši na dijelu neke stvari, koji inače ne bi mogao biti samostalni objekat stvarnih prava ( soba ili druga prostorija u stanu). Posrednu ima lice koje faktičku vlast vrši preko drugog lica, kome je po osnovu plodouživanja, ugovora o korišćenju stana, zakupa, čuvanja, posluge ili drugog pravnog posla dalo stvar u neposrednu državinu. Ako u slučaju postojanja neposredne i posredne državine na istoj stvadi neposredni držalac preda stvar u državinu trećem licu, onda i dotadašnji neposredni držalac ima u pogledu te stvari položaj posrednog.

Državina stvari (svojinska ) i državina prava- Državinu stvari ima lice koje se prema stvari ponaša kao vlasnik. Državinu prava-//- kao da ima neko uže pravo od prava svojine. Državina se smatra svojinskom ako se ne dokaže suprotno.

Državina prava stvarne službenosti- ima lice koje faktički koristi nepokretnost drugog lica u obimu koji odgovara sadržini te službenosti.

Zakonita državina- ako se zasniva na punovažnom pravnom osnovu koji je potreban za sticanje onog stvarnog ili obligacionog prava čiju sadržinu držalac vrši. Državina naslednika je zakonita ako je takva bila i ostaviočeva.

Savjesna državina- ako držalac ne zna ili ne može znati da nije imalac stvarnog ili obligacionog prava čiju sadržinu vrši. Savjesnost držaoca se pretpostavlja. Savjesnost državine pravnog lica cijeni se po savjesnosti njegovog zastupnika. Državina poslovno nesposobnog lica, koje nije

49

sposobno za rasuđivanje, savjesna je ako je savjestan njegov zakonski zastupnik. Kad se stiče preko ugovornog zastupnika, državina je savjesna ako su savjesni i vlastodavac i punomoćnik.

Manljiva državina- ako je pribavljena silom, prevarom, zloupotrebom povjerenja ili sličnim postupcima.

Sudržavina- više lica mogu imati državinu stvari ili prava.

Pritežanje- Lice koje po osnovu radnog ili sličnog odnosa ili u domaćinstvu vrši faktičku vlast na stvari za drugo lice po čijim uputstvima postupa, nema državinu.

Kad je neko počeo da drži stvar kao pritežalac- pretpostavlja se da je i dalje drži u tom svojstvu.

Objekat državine- stvari na kojima može postojati pravo svojine ili neko drugo stvarno ili obligaciono pravo.

Sticanje državine- prenosom od dosadašnjeg držaoca ili samovlasno. Prenos državine vrši se predajom stvari, dok predaja sredstava ( na primjer ključa, skladišnice) koja omogućuje faktičku vlast na stvari znači isto što i predaja same stvari.

Sticanje nasleđivanjem- Naslednik postaje držalac u trenutku otvaranja nasleđa bez obzira kada je stekao faktičku vlast na stvari. Ako ih je više oni su sudržaoci stvari odnosno stvarne službenosti, osim ako je testamentom ili odlukom ostavinskog suda drugačije odrđeno.

Prenos ugovorom- Prenos svojinske državine može se izvršiti ugovorom sa novim svojinskim držaocem, s tim da dosadašni zadrži stvar kao neposredni držalac. Ako se stvar nalazi kod trećeg lica u državini prava ili pritežanju, moraju ga obavjestiti.

Sticanje preko zastupnika- ako zastupnik stiče faktičku vlast na stvari sa ciljem da zastupanog učini držaocem.Neprekidnost državine- Za sadašnjeg držaoca koji dokaže da je imao državinu u prošlosti, pretpostavlja se da je imao i u međuvremenu. Državina koja je ponovo uspostavljena u državinskom sporu ili povraćena dozvoljenom sapomoći, smatra se da nije ni prekidana.

50

Prestanak državine- Državina se gubi kada držalac prestane da vrši faktičku vlast. Ne gubi se ako je protiv svoje volje privremeno spriječen.

Zaštita državine- od uznemiravanja ili oduzimanja državine ( smetanje ) svaki držalac stvari ili prava ima pravo na zaštitu.

Sapomoć- Držalac ima pravo na sapomoć protiv onoga ko ga neovlašćeno uznemirava u državini ili mu je oduzeo, pod uslovom da je opasnost neposredna, sapomoć nužna i da način njenog vršenja odgovara prilikama u kojima postoji opasnost. Prava pripadaju i pritežaocu pod istim uslovima.

Rokovi za podizanje državinske tužbe- Sudska zaštita od uznemiravanja odnosno oduzimanja može se tražiti u roku od 30 dana od dana saznanja za smetanje i učinioca, a najkasnije u roku od 1 godine od nastalog smetanja ( spor zbog smetanja državine ). Rokovi za podizanje tužbe za zaštitu od smetanja državine odnose se i na naslednike i sledbenika koji su znali za samovlasno sticanje državine prethodnika.

Sudska zaštita- Sud pruža zaštitu prema poslednjem stanju državine i nastalom smetanju, pri čemu nije od uticaja pravo na državinu, pravni osnov državine i savjesnost držaoca. Držalac koji je stekao državinu silom, potajno ili zloupotrebom povjerenja ima pravo na zaštitu osim prema licu od koga je na taj način došao do državine.

Zabrana daljeg uznemiravanja i povraćaj oduzete stvari- Odlukom o zahtjevu za zaštitu od smetanja državine određuje se zabrana daljeg uznemiravanja državine pod prijetnjom novčane kazne, odnosno vraćanja oduzete državine, kao i druge mjere potrebne za zaštitu od daljeg smetanja. Kad je smetanje državine izvršeno građenjem, sud u državinskom sporu ne može izreći povraćaj u pređašnje stanje ako bi rušenje podignutog objekta predstavljalo znatnu štetu.

Prava neposrednog držaoca prema posrednom- Neposredni držalac može tražiti zaštitu i prema posrednom.Prava posrednog držaoca- Zaštitu državine u korist neposrednog držaoca može tražiti i posredni. Ako u slučaju oduzimanja stvari neposredni držalac neće da mu se stvar vrati, posredni držalac može zahtjevati da stvar bude vraćena njemu. Posredni držalac ima pravo na državinsku zaštitu u odnosu

51

na neposrednog držaoca ako neposredni držalac prekorači granicu neposredne državine.

Zaštita prema licu upisanom u katastar nepokretnosti- Stvarni držalac ( posredni i neposredni ) uživa državinsku zaštitu prema licu upisanom u katastar koje nije u posjedu stvari.

Kad se drži samo dio nepokretnosti- Pravo na državinsku zaštitu ima i lice koje drži dio nepokretnosti (stan, druge prostorije..)

Zaštita sudržavine- Uživa zaštitu u odnosu na treća lica, kao i u međusobnim odnosima sa drugim sudržaocima, ako jedan od njih onemogućava drugoga u dotadašnjem načinu vršenja faktičke vlasti na stvari koja je u njihovoj državini.

* PRAVA STRANIH LICA *

Primjena odredbi zakona na strana lica- Odredbe ovog zakona primjenjuju se i na strana lica, ako zakonom ili međunardonim ugovorom nije drukčije određeno.

Sticanje prava svojine stranog lica na pokretnim stvarima- kao i domaće lice.

Sticanje prava svojine na nepokretnostima stranog fizičkog lica nasleđivanjem- kao i državljanjin.

Ograničenja za strana lica- Strano lice ne može imati pravo svojine na:1. prirodnom bogatstvu;2. dobru u opštoj upotrebi;3. poljoprivrednom zemljištu;4. šumi i šumskom zemljištu;5. spomeniku kulture od izuzetnog i posebnog značaja;6. nepokretnoj stvari u kopneno-pograničnom području u dubini od

jednog kilometra i ostrvima;7. nepokretnoj stvari koja se nalazi na području koje je, radi zaštite

interesa i bezbjednosti zemlje, zakonom proglašeno područjem na kome strano lice ne može imati pravo svojine.

Izuzetno, strano fizičko lice može steći i pravo svojine na poljoprivrednom zemljištu, šumama i šumskom zemljištu površine 5.000 m2 samo ako je

52

predmet ugovora o otuđenju ( kupoprodaja, poklon, razmjena i sl ) stambena zgrada koja se nalazi na tom zemljištu. Strano lice može imati pravo dugoročnog zakupa, koncesije i drugih aranžmana privatno-javnog partnerstva, na nepokretnim stvarima ( od 1 do 6 )kao i domaće lice.

Dostavljanje podataka- Organ uprave nadležan za vođenje katastra nepokretnosti dužan je da podatke o izvršenom upisu prava svojine stranog lica u roku od 15 dana dostavi Ministarstvu finansija.

Prenos prava svojine- Strana lica mogu pravnim poslom prenositi pravo svojine na domaće lice, kao i na strano lice koje može sticati pravo svojine.

Svojina stranih država i organizacija- Stranim državama za potrebe njihovih diplomatskih i konzularnih predstavništava, kao i organizacijama i specijalizovanim agencijama Organizacije UN mogu se, uz prethodnu saglasnost Ministarstva inostranih poslova, prodavati zgrade i stanovi za službene potrebe, kao i građevinska zemljišta u svrhu izgradnje takvih zgrada.

53