UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE

FAKULTET PRAVNIH NAUKA

BANJA LUKA

VANPARNINI POSTUPAK I IZVRNO PROCESNO PRAVO(SKRIPTA)

Mentor: Prof. Dr Milorad ivanovi

Asistent: Dijana MilisaviBanja Luka, 2015.godine

SADRAJ41.VANPARNINI POSTUPAK POJAM I OBILJEJA VANPARNINOG POSTUPKA PO ZAKONU O VANPARNINOM POSTUPKU REPUBLIKE SRPSKE

72.SLINOSTI I RAZLIKE VANPARNINOG I PARNINOG POSTUPKA

103.NAELA VANPARNINOG POSTUPKA

114.POSEBNI VANPARNINI POSTUPCI

114.1.Oduzimanje i vraanje poslovne sposobnosti

144.2.Postupak zadravanja duevno bolesnog lica u zdravstvenoj ustanovi

164.3.Proglaenje nestalog lica za umrlo i dokazivanje smrti

184.4.Postupak davanja dozvole za zakljuenje braka

194.5.Produenje i prestanak roditeljskog prava

204.6.Postupak oduzimanja i vraanja roditeljskog prava

214.7.Postupak raspravljanja zaostavtine

314.8.Postupak odreivanja naknade za eksproprisane nepokretnosti

324.9.Upravljanje i korienje zajednikim stvarima

334.10.Dioba stvari i imovine u suvlasnitvu

354.11.Postupak ureenja mea

384.12.Sastavljanje i ovjeravanje sadrine isprava

394.13.uvanje isprava

404.14.Sudski depozit

414.15.Ponitenje isprava

435.IZVRNI POSTUPAK

435.1.Pojam i bitne karakteristike izvrnog postupka

455.2.Odnos izvrnog i parninog postupka

455.3.Naela izvrnog postupka

485.4.Dvostepenost izvrnog postupka, pravni lijekovi (redovni i vanredni)

495.5.Novana kazna i prinudne mjere u izvrnom postupku, jemstvo

505.6.Izvrna i vjerodostojna isprava

515.7.Predlaganje i odreivanje izvrenja

535.8.Prigovor dunika

545.9.Protivizvrenje

555.10.Sprovoenje izvrenja

555.10.1.Izvrenje radi namirenja novanih zahtjeva

565.10.1.1.Izvrenje na pokretnoj imovini

595.10.1.2.Izvrenje na nepokretnostima

615.10.1.3.Izvrenje radi ostvarenja nenovanog potraivanja

615.10.1.3.1.Izvrenje radi predaje i isporuke pokretnih stvari

615.10.1.3.2.Izvrenje radi ispranjenja i predaje nepokretnosti

625.10.1.3.3.Izvrenje radi ostvarivanja potraivanja na radnju, trpljenje ili neinjenje

635.10.1.3.4.Vraanje radnika na rad

645.10.1.3.5.Izvrenje diobom stvari

645.10.1.3.6.Ostvarivanje potraivanja na davanje izjave volje i upisivanje u javne register

645.10.1.3.7.Predaja djeteta

1. VANPARNINI POSTUPAK POJAM I OBILJEJA VANPARNINOG POSTUPKA PO ZAKONU O VANPARNINOM POSTUPKU REPUBLIKE SRPSKE

Vanparnini postupak predstavlja skup procesnih normi, kojima se ureuje postupanje suda i uesnika prilikom tzv. vanparninih stvari.Vanparnina stvar je lina, porodina, imovinska i druga nesporna stvar.Vanparnini postupak pokree se pred osnovnim sudom prijedlogom fizikog ili pravnog lica, kao i prijedlogom organa odreenog zakonom o vanparninom postupku.Izuzetno, sud pokree vanparnini postupak po slubenoj dunosti (postupak raspodjele zaostavtine). Ako postupak nije pokrenuo organ koji je zakonom ovlaten da ga pokrene, sud e bezodlaganja obavijestiti taj organ da je postupak pokrenut na prijedlog ovlatenog lica i odrediti mu rok za prijavljivanje uea u postupku, te do isteka tog roka zastati sapostupkom, ako je to potrebno radi zatite stranaka u postupku ili radi zatite javnoginteresa.Uesnik u vanparninom postupku je lice koje je postupak pokrenulo, lice o ijim sepravima ili pravnim interesima odluuje u postupku kao i organ koji uestvuje upostupku na osnovu zakonskog ovlaenja da pokrene postupak, bez obzira da li jepostupak pokrenulo ili je kasnije stupilo u postupak.Svojstvo uesnika u postupku, s pravnim dejstvom u odreenoj pravnoj stvari, sud moeizuzetno priznati i onim oblicima udruivanja koji nemaju svojstvo pravnog lica i zakoje nije posebnim propisima odreeno da mogu biti uesnici u postupku, ako ispunjavajuuslove iz Zakona o parninom postupku i ako se predmet vanparnine stvari na njihneposredno odnosi.U vanparninom postupku sud po slubenoj dunosti preduzima mjere radi zatiteprava i pravnih interesa maloljetnika o kojima se roditelji ne staraju, kao i drugih licakoja nisu u mogunosti da se sama brinu o zatiti svojih prava i pravnih interesa. Kad se u postupku odluuje o pravima i pravnim interesima maloljetnika i drugih licapod posebnom zatitom, sud e obavijestiti nadleni organ starateljstva o pokretanjupostupka, pozivati ga na roita i dostavljati mu podneske uesnika i rjeenja protivkojih je dozvoljen pravni lijek, bez obzira da li nadleni organ starateljstva uestvuje upostupku.Kad smatra da je to potrebno, sud e pozvati nadleni organ starateljstva da uestvuje upostupku i odrediti mu rok u kome moe prijaviti svoje uee. Sud e zastati sapostupkom za vrijeme dok ovaj rok ne istekne, ali nadleni organ starateljstva svojepravo da uestvuje u postupku moe koristiti poslije proteka tog roka. Nadleni organ starateljstva koji uestvuje u postupku, i kad zakonom nije ovlaenda pokree postupak, moe da preduzima sve radnje u postupku radi zatite prava i pravnih interesa maloljetnika i drugih lica pod posebnom zatitom, a naroito daiznosi injenice koje uesnici nisu naveli, da predlae izvoenje dokaza i da izjavljujepravne lijekove.U vanparninim stvarima koje se odnose na lina i porodina stanja uesnika, kao i drugim vanparninim stvarima koje se odnose na prava i pravne interese sa kojima uesnici ne mogu raspolagati, uesnici se u postupku pred sudom ne mogu odrei svog zahtjeva, priznati zahtjev protivnog uesnika, niti zakljuiti sudsko poravnanje.

Vanparnini postupak je javan.U postupku u kome se odluuje o linim i porodinim stanjima javnost je iskljuena, osim u postupku proglaenja nestalih lica umrlim i dokazivanja smrti.O prijedlozima uesnika sud odluuje na roitu samo u sluajevima kada je to zakonomodreeno, ili kad ocijeni da je odravanje roita potrebno radi razrjeenja iliutvrivanja odlunih injenica ili kad smatra da je zbog drugih razloga odravanjeroita cjelishodno.Izostanak pojedinog uesnika sa roita ne spreava sud da dalje postupa, ako upojedinim sluajevima zakonom nije drugaiji odreeno.Sasluanje pojedinih uesnika u postupku moe se izvriti i u odsustvu drugihuesnika.Prijedlog za pokretanje vanparninog postupka moe se povui do donoenjaprvostepenog rjeenja.Prijedlog podnesen od vie lica povlai se njihovom saglasnom izjavom, osim akozakonom nije drukije odreeno.Prijedlog se moe povui i nakon donoenja prvostepenog rjeenja sve dok postupak nijepravosnano okonan, ako se time ne vrijeaju prava drugih uesnika na koje se rjeenjeodnosi ili ako ostali uesnici na to pristanu.Ako je prijedlog povuen poslije donoenja prvostepenog rjeenja, prvostepeni sud erjeenje ukinuti i postupak obustaviti.Smatrae se da je prijedlog povuen kad predlaga ne doe na prvo roite ako je biouredno pozvan, a ne postoje optepoznate okolnosti koje su ga sprijeile da doe naroite. Prijedlog za nastavakpostupka moe se podnijeti u roku od 15 dana od dana prijema rjeenja o povlaenjuprijedloga.U postupku u kome se odluuje o linim i porodinim stanjima uesnika mjesno nadleanje sud na ijem podruju lice, u ijem je interesu da se postupak vodi, ima prebivalite,a ako nema prebivalite, sud na ijem podruju to lice ima boravite, ako zakonom nijedrugaije odreeno.U drugim vanparninim stvarima mjesno je nadlean sud na ijem podruju predlaga imaprebivalite ili boravite, odnosno sjedite, ako zakonom nije drukije odreeno.Kad se u vanparninom postupku odluuje o nepokretnosti, iskljuivo je nadlean sudna ijem se podruju nepokretnost nalazi, a ako se nepokretnost nalazi na podruju vie sudova nadlean je svaki od tih sudova.U vanparninom postupku sud se moe po slubenoj dunosti oglasiti mjesnonenadlenim najkasnije na prvom roitu, a ako roite nije odrano, do preduzimanjaprve radnje koju je po pozivu suda uesnik preduzeo.Ako se u toku postupka izmijene okolnosti na kojima je mjesna nadlenost suda zasnovana,sud koji vodi postupak moe predmet ustupiti sudu koji je prema izmijenjenimokolnostima mjesno nadlean, ako je oigledno da e se pred tim sudom postupak lakesprovesti, ili ako je to u interesu lica pod posebnom drutvenom zatitom.Kad se predmet ustupa drugom sudu u interesu lica pod posebnom zatitom, sud e prijeustupanja predmeta pozvati nadleni organ starateljstva da u odreenom roku da svojemiljenje o cjelishodnosti ustupanja. Ako nadleni organ starateljstva u odreenom rokune dostavo miljenje, sud e postupiti prema okolnostima sluaja vodei rauna ointeresima lica pod posebnom zatitom.Ako sud utvrdi da bi postupak trebalo sprovesti po pravilima parninog postupka,obustavie vanparnini postupak.U vanparninom postupku u prvom stepenu odluuje sudija pojedinac ili notar, kaopovjerenik suda.U vanparninom postupku odluke se donose u obliku rjeenja.Rjeenje protiv koga je dozvoljena posebna alba kao i rjeenje drugostepenog suda, morabiti obrazloeno. Protiv rjeenja donesenog u prvom stepenu moe se izjaviti alba u roku od osam danaod dana dostavljanja rjeenja, ako zakonom nije drugaije odreeno.alba zadrava izvrenje rjeenja, ako zakonom nije drukije odreeno.U sluaju kad je potrebno da se zatite prava maloljetnika ili drugih lica pod posebnomzatitom, sud moe po slubenoj dunosti, a radi zatite prava drugih uesnika ponjihovom prijedlogu, odrediti da se poloi obezbjeenje u gotovom novcu. Kad to posebneokolnosti sluaja zahtijevaju, davanje obezbjeenja moe se odrediti u drugom obliku.Prvostepeni sud moe povodom blagovremeno izjavljene albe novim rjeenjempreinaiti ili ukinuti svoje ranije rjeenje, ako nae da je alba osnovana, a time se nevrijeaju prava drugih uesnika koja se zasnivaju na tom rjeenju.Ako prvostepeni sud ne preinai, odnosno ne ukine svoje rjeenje, albu, zajedno saspisima, dostavie drugostepenom sudu na odluivanje bez obzira da li je albapodnesena u zakonom odreenom roku.Drugostepeni sud moe odluiti i o neblagovremeno podnesenoj albi, ako se time nevrijeaju prava drugih lica koja se zasnivaju na tom rjeenju. Kad odluka suda zavisi od rjeenja prethodnog pitanja da li postoji neko pravo ilipravni odnos, a o tom pitanju jo nije donio odluku sud ili drugi nadleni organ sud moe sam rijeiti to pitanje, ako zakonom nijedrugaije odreeno.Odluka suda o prethodnom pitanju ima pravno dejstvo samo u vanparninom postupku ukome je to pitanje rijeeno.Ako su meu uesnicima sporne injenice vane za rjeenje prethodnog pitanja, sud e ihuputiti da u odreenom roku pokrenu parnicu ili postupak pred nadlenim organomuprave radi rjeenja spornog prava, odnosno pravnog odnosa.Na parnicu, odnosno na postupak pred nadlenim organom uprave, sud e uputiti onoguesnika ije pravo smatra manje vjerovatnim, ako zakonom nije drugaije odreeno.Ako uesnik koji je upuen na parnicu ili postupak pred nadlenim organom uprave uroku koji ne moe biti dui od 30 dana, pokrene parnicu, odnosno postupak prednadlenim organom uprave, vanparnini postupak e se prekinuti do pravosnanogokonanja parninog, odnosno upravnog postupka.Ako nijedan od uesnika do zavretka vanparninog postupka ne pokrene parnicu,odnosno postupak pred nadlenim organom uprave, sud e dovriti postupak bez obzirana zahtjeve u pogledu kojih je uesnik upuen na parnicu, odnosno na postupak prednadlenim organom uprave.Kad se rjeenjem suda mijenja lino ili porodino stanje uesnika ili njihova prava I dunosti, pravne posljedice rjeenja nastaju kad ono postane pravosnano.Izuzetno, sud moe odluiti da pravne posljedice rjeenja nastupaju prijepravosnanosti, ako je to potrebno radi zatite maloljetnika ili drugih lica podposebnom zatitom.Pravosnano rjeenje kojim se mijenja lino ili porodino stanje uesnika bezodlaganja se dostavlja organu jedinice lokalne samouprave nadlenom za poslove voenjamatinih knjiga roenih za to lice. Pravosnanost rjeenja donesenog u vanparninom postupku ne spreava uesnike dasvoj zahtjev o kome je rjeenjem odlueno ostvaruju u parnici ili u postupku pred nadlenimorganom uprave , kad im je to pravo priznato zakonom. U vanparninom postupku u kome se odluuje o stambenim stvarima i naknadi zaeksproprisanu nepokretnost, protiv pravosnanog rjeenja donesenog u drugom stepenu,doputena je revizija pod uslovima predvienim Zakonom o parninom postupku.Protiv rjeenja kojim je postupak pravosnano zavren, prijedlog za ponavljanjepostupka ne moe se podnijeti ako je uesniku ovim ili drugim zakonom priznato pravo da svoj zahtjev, o kome je rjeenjem odlueno, ostvaruje u parnici ili u postupku prednadlenim organom uprave.O trokovima postupka u stvarima koje se odnose na lino i porodino stanje uesnikasud odluuje po slobodnoj ocjeni, vodei rauna o okolnostima sluaja i o ishodupostupka, s tim to se u pogledu trokova postupka koji su prouzrokovani ueemnadlenog organa starateljstva u vanparninom postupku primjenjuju odredbe Zakona oparninom postupku.U vanparninim stvarima koje se odnose na imovinska prava uesnika, uesnici snosetrokove na jednake dijelove, ali ako postoji znatna razlika u pogledu njihovog udjela uimovinskom pravu o kome se odluuje, sud e prema srazmjeru tog udjela odrediti kolikie dio trokova snositi svaki uesnik.2. SLINOSTI I RAZLIKE VANPARNINOG I PARNINOG POSTUPKA

Izmeu parninog i vanparninog postupka postoje slinosti, ali i razlike.

Parnini postupak je rigorozan i snabdjeven je jaim procesnim garancijama za pravilno utvrivanje injenica i zakonitu primjenu prava, dok je vanparnini postupak elastiniji i lake prilagodljiviji specifinim materijama o kojima se u njemu odluuje. Parnini postupak se nikad ne pokree po slubenoj dunosti (ne procedat iudex ex officio), dok se neki vanparnini postupci pokreu po naelu dispozicije, a neki po naelu oficijelnosti, kao to je npr. ostavinski postupak. Svi postupci koji se mogu pokrenuti po slubenoj dunosti istovremeno se mogu pokrenuti i prijedlogom ovlaenog lica. Smatra se da je postupak pokrenut po naelu oficijelnosti i onda kada ga ne pokree sud ve nadleni dravni organ, kao to je npr. organ starateljstva ili javni tuilac. Za razliku od parninog postupka gdje je sud vezan za obim i sadrinu tubenog zahtjeva, u vanparninom postupku sud nije vezan zahtjevom koji je predlaga stavio u prijedlogu. Tako na primjer, ako je srodnik jednog lica traio djelimino lienje poslovne sposobnosti, vanparnini sud moe, na osnovu izvedenih dokaza, odluiti da to lice potpuno lii poslovne sposobnosti. Iz navedenog se moe zakljuiti da predlaga nije duan da u prijedlogu stavi odreeni zahtjev.U vanparninim stvarima koje se odnose na lina i porodina stanja uesnika, kao i u drugim vanparninim stvarima koje se odnose na prava i pravne interese sa kojima uesnici ne mogu raspolagati, uesnici se u postupku pred sudom ne mogu odrei svog zahtjeva, priznati zahtjev protivnog uesnika, niti zakljuiti sudsko poravnanje. U ovim postupcima sud moe utvrivati i injenice koje uesnici nisu iznijeli, kao i injenice koje meu uesnicima nisu sporne ako su od znaaja za odluivanje.

Vanparnini sud takoe nije vezan oznaenjem uesnika u prijedlogu kojim se pokree postupak, jer svojstvo uesnika ima svako lice o ijim pravima ili pravnim interesima se odluuje. Tako, na primjer, ako je u prijedlogu kojim se pokree ostavinski postupak navedeno da je ostavilac ostavio odreeni broj srodnika koji imaju pravo na nasljeivanje, sud je duan da utvrdi koja su sve lica lanovi odreenog nasljednog reda i da ta lica pozove na roite, iako ih predlaga nije oznaio kao uesnike u postupku. U parninom postupku tuilac moe povui tubu do zakljuenja glavne rasprave. Od trenutka kad se tueni upusti u raspravljanje o glavnoj stvari, za povlaenje tube potreban je i njegov pristanak. U vanparninom postupku prijedlog se moe povui do donoenja prvostepene odluke, ali i poslije tog momenta, sve do pravosnanosti, pod uslovom da se povlaenjem prijedloga ne vrijeaju prava ostalih uesnika ili ako ostali uesnici na to pristanu. Ako je prijedlog povuen poslije donoenja prvostepene odluke - prvostepeni sud e odluku ukinuti. Povlaenje prijedloga od strane vie lica vri se njihovom saglasnom izjavom, ako zakonom nije drukije odreeno. Ako su neki uesnici povukli prijedlog, a drugi nisu, oni koji su ostali pri prijedlogu mogu traiti da se postupak nastavi.Prethodno pitanje u vanparninom postupku ima iste bitne karakteristike kao i prethodno pitanje u parninom postupku. Razlika postoji u tome to su ovlaenja vanparninog suda da sam rjeava prethodno pitanje ua od ovlaenja parninog suda. Naime, ako su meu uesnicima vanparninog postupka sporne injenice vane za rjeavanje prethodnog pitanja, sud e ih uputiti da u odreenom roku pokrenu parnicu radi rjeenja prethodnog pitanja. Na parnicu sud e uputiti onog uesnika ije pravo smatra manje vjerovatnim ako zakonom nije drukije odreeno. Ako uesnik koji je upuen na parnicu pokrene parnicu u roku koji ne moe biti dui od 30 dana, vanparnini postupak e se prekinuti do pravosnanog okonanja parninog postupka. Ako nijedan od uesnika do zavretka vanparninog postupka ne pokrene parnicu, sud e dovriti postupak bez obzira na zahtjeve u pogledu kojih je uesnik upuen na parnicu. Kad odluka suda zavisi od rjeenja prethodnog pitanja da li postoji neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju jo nije donio odluku sud ili drugi nadleni organi (prethodno pitanje), sud moe sam rijeiti to pitanje, ako zakonom nije drukije odreeno. Odluka suda o prethodnom pitanju ima pravno dejstvo samo u vanparninom postupku u kome je to pitanje rijeeno.Za razliku od parninog postupka gdje moraju uestvovati dvije stranke u vanparninom postupku mogue je postupanje samo sa jednom strankom (npr. lienje poslovne sposobnosti), sa dvije stranke (npr. odreivanje naknade za eksproprisanu nepokretnost) i sa vie stranaka (npr. ostavinski postupak). Kada u vanparninom postupku uestvuje vie lica sa svojstvom uesnika, oni po pravilu nisu rasporeeni na dvije meusobno suprotstavljene strane pa otuda u ovom postupku suprotnost interesa redovno nije obiljeje procesnog poloaja uesnika, za razliku od parninog postupka. U vanparninom postupku ira su pravila o stranakoj i procesnoj sposobnosti. Svojstvo stranke priznaje se i nekima kojima se u parnici ne priznaje stranaka sposobnost (npr. organu starateljstva), a nekim osobama kojima se ne priznaje parnina sposobnost doputa se samostalno preduzimanje procesnih radnji, kao to je, na primjer, maloljetnik koji trai dozvolu za stupanje u brak ili lice koje je lieno poslovne sposobnosti pa trai da joj se poslovna sposobnost vrati itd.

U parninom postupku sud meritorno odluuje presudom, a u svim drugim sluajevima, tj.u tzv. procesnim pitanjima, odluuje rjeenjem. Izuzetno, odlukom u obliku rjeenja parnini sud odluuje o predmetu spora i to samo u postupku izdavanja platnog naloga i u postupku zbog smetanja posjeda.U vanparninom postupku sud uvijek odluuje u obliku rjeenja - bilo da se radi o tzv.procesnim pitanjima ili o samom predmetu spora. alba je u parninom postupku devolutivan (o njoj odluuje vii sud), suspenzivan (odlae izvrenje kondemnatorne presude) i prekluzivan (podnosi se u strogom roku od 15 dana) redovni pravni lijek. U vanparninom postupku alba u pravilu ima iste ove karakteristike.Meutim, izuzetno ona moe pod odreenim uslovima da ima i sve suprotne karakteristike (remonstrativnost, neprekluzivnost i nesuspenzivnost).

U vanparninom postupku u kome se odluuje o stambenim stvarima i o naknadi za eksproprisanu nepokretnost, protiv pravosnanog rjeenja donesenog u drugom stepenu, doputena je revizija.Prijedlog za ponavljanje postupka ureen je drugaije nego u parninom postupku. Po ovom vanrednom pravnom lijeku postupie kao po neblagovremeno podnesenoj albi, ako su ispunjeni uslovi pod kojima drugostepeni sud moe postupati po neblagovremenoj albi (ako se time ne vrijeaju prava drugih lica koja se zasnivaju na pobijanom rjeenju). Ukoliko drugostepeni sud nae da ti uslovi ne postoje, vratie predmet prvostepenom sudu radi postupanja po prijedlogu. Protiv rjeenja kojim je postupak pravosnano zavren, prijedlog za ponavljanje postupka ne moe se podnijeti ako je uesniku ovim ili drugim zakonom priznato pravo da svoj zahtjev o kome je rjeenjem odlueno ostvaruje u parnici ili u postupku pred upravnim organom.

3. NAELA VANPARNINOG POSTUPKA

Naela vanparninog postupka su:1. Naelo oficijelnosti je osnovna razlika prema parninom postupku, jer u vanparninom postupku u itavom nizu sluajeva postupak se porkee i okonava po slubenoj dunosti. Ovo naelo djeluje najznaajnije u ostavinskom postupku: sud pokree postupak im sazna da je neko umro. I za neke statustne stvari vai ovo naelo: lienje roditeljskog prava, lienje poslovne sposobnosti. U statusnim stvarima, naelo oficijelnosti znai to da je sud duan da dalje postupa kao predstavnik interesa drutvene zajednice, to je u statusnim stvarima uvijek organ starateljstva.2. Naelo dispozicije vai za neke vanparnine stvari: ureenje odnosa meu suvlasnicima, dioba zajednike imovie, ureenje mea, ponitaj isprava, ovjera isprave, upis u zemljine knjige sud u ovim sluajevima uvijek postupa na zahtjev zainteresovanog lica, od ije volje zavisi da li e sud i okonati pokrenuti postupak rjeenjem o zahtjevu, ili ga obustaviti uslijed povlaenja zahtjeva.

3. Sudsko kretanje postupka dominira potpuno vanparninim postupkom. Nema mirovanja, nema prekida (zastoj je mogu jedino ako treba saekati ishod nekog drugog postupka takav zastoj nastaje kad ostavinski sud uputi nasljednike da u parnici rasprave neko sporno injenino stanje).4. Materijalna istina naglaena je jo jae nego u parninom postupku. Sud je uvijek duan da istrauje stvarno stanje stvari u pogledu injenica od kojih zavisi odluka suda. Vanparnini sud, u krajnjoj konsekvenci dunosti suda da utvrdi materijalnu istinu, dovede do toga da on u stvari postupa po istranom naelu.

5. Usmenost i neposrednost u vanparninom postupku ne nalaze primjenu koju imaju u parnici. Sutiniski, postupak se odvija u spisima.Prema zakonu o vanparninom postupku BiH obavezna su roita: u postupku za oduzimanje i vraanje poslovne sposobnosti, u postupku za produenje i prestanak roditeljskog prava u postupku za oduzimanje i vraanje roditeljskog prava, u postupku za raspravljanje zaostavtine, u postupku za odreivanje naknade za eksproprisanu nepokretnost, u postupku za upravljanje i korienje zajednikim stvarima, u postupku za diobu stvari i imovine u suvlasnitvu, u postupku za ponitenje isprava. Upravo u ovim postupcima dolazi do izraaja naelo neposrednosti. U nekim vanparninim postupcima dolazi do izraaja i princip kontradiktornosti (na primjer, u postupku odreivanja naknada kod eksproprijacije, sa svim posljedicama koje ovaj postupak mora da ima u vezi s vjetaenjem i slobodnom ocjenom suda).

6. Naelo javnosti i obaveza suda da neku stranku poui o njenim pravima u postupku primjenjuje se i u vanparninom postupku.U vanparninim postupcima u kojima se odluuje o linim i porodinim stanjima uesnika javnost je iskljuena, osim u postupku proglaenja nestalih lica umrlim i dokazivanje smrti4. POSEBNI VANPARNINI POSTUPCIS obzirom na vrstu vanparninih stvari koje su predmet vanparninog postupka, razlikujemo sledee oblasti vanparninih postupaka:1. Ureenje linih stanja: Oduzimanje i vraanje poslovne sposobnosti;

Zadravanje duevnog bolesnog lica u zdravstvenoj ustanovi;

Proglaenje nestalih lica umrlim i dokazivanje smrti.

2. Ureenje porodinih odnosa:

Dozvola za zakljuenje braka;

Produenje i prestanak roditeljskog prava;

Oduzimanje i vraanje roditeljskog prava.

3. Ureenje imovinskih odnosa:

Raspravljanje zaostavtine;

Odreivanje naknade za eksproprisane stvari;

Upravljanje i korienje zajednikim stvarima;

Dioba stvari i imovine u suvlasnitvu;

Ureenje mea.

4. Ureenje drugih vanparninih stvari:

Sastavljanje i ovjeravanje sadrine isprava;

uvanje isprava;

Sudski depozit;

Ponitenje isprava.

4.1. Oduzimanje i vraanje poslovne sposobnosti

Postupak regulie pravila postupanja u sluajevima kada se nekom punoljetnom licu oduzme potpuno ili djelimino poslovna sposobnost, kao i pravila u sluajevima kada mu se ta poslovna sposobnost vraa.

Licu e potpuno biti oduzeta poslovna sposobnost, ako usljed duevne bolesti, duevne zaostalosti i drugih uzroka, nije sposobno za normalno rasuivanje, pa zbog toga nije u stanju da se samo stara o svojim pravima i interesima.

Sud e djelimino oduzeti poslovnu sposobnost takoe zbog duevne bolesti i duevne zaostalosti, kao i drugih uzroka, ali one treba da nisu takvog intenziteta i trajanja da bi se licu potpuno oduzela poslovna sposobnost

Postupak se pokreena prijedlog:1. organa starateljstva; 2. tuioca;3. branog druga, deteta i roditelja onog lica za koje se predlae oduzimanje, odnosno vraanje poslovne sposobnosti;4. djede, babe, brata, sestre, unuka i drugih lica, ukoliko trajno ive u istom porodinom domainstvu sa licem za koje se predlae oduzimanje, odnosno vraanje poslovne sposobnosti;5. lica kome se oduzima ili vraa poslovna sposobnost ukoliko ono moe da shvati znaaj i pravne posljedice svoga prijedloga; drugih lica, ukoliko je to predvieno zakonom.

Postupak moe pokrenuti i sud po slubenoj dunost. Prijedlog za pokretanje postupka treba da sadri injenice na kojima se zasniva kao i dokaze kojima se te injenice utvruju ili ine vjerovatnim. Ako postupak nije pokrenuo organ staratelj stva, prijedlog mora da sadri podatke iz kojih proizlazi ovlaenje za pokretanje postupka, tj. injenice iz kojih se vidi srodstvo predlagaa sa licem ija se poslovna sposobnost ispituje, ili brana veza ili srodstvo i ivot u porodinoj zajednici sa tim licem. Ako je lice kome se oduzima, odnosno vraa poslovna sposobnost vlasnik nepokretnih stvari, sud e bez odlaganja, radi zabiljebe voenja postupka, obavijestiti dravni organ nadlean za voenje zemljino-knjine evidencije.

O pokretanju postupka sud takoe obavjetava optinski organ uprave nadlean za poslove voenja matinih knjiga u kojima je upisano lice kome se oduzima, odnosno vraa poslovna sposobnost, radi evidentiranja voenja postupka.

Postupak za oduzimanje i vraanje poslovne sposobnosti je hitan postupak. Na sva roita za raspravljanje o prijedlogu pozivaju se predlaga, staratelj lica kome se oduzima ili vraa poslovna sposobnost, odnosno njegov privremeni zastupnik i organ starateljstva. Lice kome se oduzima, odnosno vraa poslovna sposobnost poziva se na roite, osim ako ovo lice po ocjeni suda nije u stanju da shvati znaaj i pravne posljedice svog uea u postupku. Lice prema kome se postupak vodi mora pregledati vjetak medicinske struke odgovarajue specijalnosti koji e dati nalaz i miljenje o njegovom duevnom stanju i sposobnostima za rasuivanje. Vjetaenje se vri u prisustvu sudije, osim kada se obavlja u zdravstvenoj ustanovi.

Ukoliko je za utvrivanje duevnog stanja i sposobnosti za rasuivanje lica kome se oduzima poslovna sposobnost po miljenju vjetaka medicinske struke neophodno da se ono smjesti u zdravstvenu ustanovu, sud moe donijeti rjeenje kojim e odrediti da ovo lice privremeno, ali najdue tri mjeseca bude smjeteno u takvoj ustanovi.Kad utvrdi da postoje uslovi za oduzimanje poslovne sposobnosti, sud e licu prema kome se vodi postupak, potpuno ili djelimino oduzeti poslovnu sposobnost. Sud moe (a ne mora) odloiti donoenje rjeenja o djeliminom oduzimanju poslovne sposobnosti zbog zloupotrebe alkohola ili drugih opojnih sredstava, ako se osnovano moe oekivati da e se lice prema kome se postupak vodi uzdrati od zloupotrebe alkohola ili drugih opojnih sredstava. Donoenje ovog rjeenja uvijek e se odloiti ako se lice samoinicijativno ili na prijedlog suda podvrgne lijeenju u zdravstvenoj organizaciji. Donoenje rjeenja odlae se na vrijeme od est do dvanaest mjeseci. Rjeenje o odlaganju opozvae se ako lice kome se oduzima poslovna sposobnost nastavi sa zloupotrebom alkohola ili drugih opojnih sredstava u vrijeme odlaganja donoenja rjeenja.

Protiv rjeenja o oduzimanju ili vraanju poslovne sposobnosti albu mogu izjaviti lica koja su uestvovala u postupku u roku od tri dana od dana prijema rjeenja. Lice kome se oduzima poslovna sposobnost moe izjaviti albu bez obzira na svoje zdravstveno stanje. alba ne zadrava izvrenje rjeenja.

Sud e dostaviti pravosnano rjeenje o oduzimanju odnosno vraanju poslovne sposobnosti optinskom organu uprave nadlenom za poslove voenja matinih knjiga radi upisa u matinu knjigu roenih i dravnom organu nadlenom za voenje zemljino-knjine evidencije.

Kad prestanu razlozi zbog kojih je oduzeta poslovna sposobnost, sud e po slubenoj dunosti ili na prijedlog lica koja su ovlaena da pokrenu postupak za oduzimanje poslovne sposobnosti, sprovesti postupakzavisno od njegovih rezultata donijeti rjeenje kojim se protivniku predlagaa potpuno ili djelimino vraa poslovna sposobnost.U postupku vraanja poslovne sposobnosti shodno se primjenjuju odredbe o oduzimanju poslovne sposobnosti.Trokove postupka oduzimanja i vraanja poslovne sposobnosti snosi predlaga.4.2. Postupak zadravanja duevno bolesnog lica u zdravstvenoj ustanovi

U ovom postupku odluuje se o zadravanju duevno bolesnog lica u zdravstvenoj organizaciji kada je zbog prirode bolesti neophodno da to lice bude ogranieno u slobodi kretanja ili kontaktiranja sa spoljnjim svijetom, kao i njegovom otputanju kad prestanu razlozi zbog kojih je zadrano. Cilj postupka je obezbjeivanje staranja o licima koja se smijetaju u zdravstvenu organizaciju za lijeenje duevnih bolesti, ali i spreavanje eventualnih zloupotreba od strane drugih lica pa ak i same zdravstvene organizacije, s obzirom da se ova lica u te organizacije najee stavljaju protiv svoje volje. Zakon o vanparninom postupku je detaljno regulisao postupak prijema ovih lica u zdravstvenu organizaciju, kako u sluaju kada ona dolaze svojevoljno radi lijeenja, tako i u sluaju kada se ona smijetaju bez njihove saglasnosti, odnosno bez odluke suda.Postupak dobrovoljnog zadravanja Dobrovoljno lijeenje i zadravanje duevno bolesnog lica u zdravstvenoj organizaciji mora da ispunjava zakonom predviene uslove da bi bilo punovano. Lice koje stupa u ovu ustanovu radi lijeenja mora dati svoju saglasnost:u pismenom obliku pred ovlaenim organom zdravstvene organizacije,u prisustvu dva punoljetna lica, koja su poslovno sposobna i pismena, a nisu zaposlena u toj zdravstvenoj organizaciji i nisu krvni srodnici primljenog lica u pravoj liniji bez obzira na stepen srodstva, a u pobonoj liniji zakljuno sa etvrtim stepenom. Svjedok ne moe biti ni brani drug primljenog lica, srodnik po tazbini do drugog stepena, kao ni lice koje ga je dovelo u zdravstvenu organizaciju,izjavu o dobrovoljnom stupanju u zdravstvenu organizaciju moe dati samo lice koje je "prema prirodi bolesti u stanju da da takvu saglasnost", tj. koje je u stanju da shvati znaenje i pravne posljedice takve izjave.

Ako lice bude primljeno u zdravstvenu organizaciju na lijeenje, zdravstvena organizacija je duna da u roku 24 asa o tom obavijesti sud podnoenjem pismenog obavjetenja.

Postupak prinudnog zadravanja Sudski postupak se uvijek vodi kada nisu ispunjeni uslovi za dobrovoljno stupanje u zdravstvenu organizaciju. Postupak se pokree prijavom zdravstvene organizacije sudu. Ova ustanova je duna da u roku od 24 asa od prijema lica koje nije dalo saglasnost za smjetaj, o tome obavijesti sud na ijem se podruju nalazi ta organizacija. Obavetenje mora da sadri podatke o primljenom licu i licu koje ga je dovelo u zdravstvenu organizaciju. Uz obavjetenje zdravstvena organizacija treba da dostavi sudu, po mogunosti, i podatke o prirodi i stepenu bolesti sa raspoloivom medicinskom dokumentacijom. Zdravstvena organizacija je duna da sudu podnese prijavu i kad je primljeno lice opozvalo ranije datu saglasnost za stupanje u ovu ustanovu, a ovlaeno lice ili organ te zdravstvene organizacije smatra da je potrebno njegovo dalje zadravanje. Rok od 24 asa za obavjetavanje suda tee od dana opozivanja saglasnosti. im sud primi prijavu ili na drugi nain sazna za prinudno zadravanje u zdravstvenoj organizaciji, vodi postupak po slubenoj dunosti. Obavjetenja sudu ne podnose se ako je duevno bolesno lice zadrano u zdravstvenoj organizaciji na osnovu odluke donesene u postupku za oduzimanje poslovne sposobnosti ili u krivinom, odnosno prekrajnom postupku. Nakon pokretanja postupka o zadravanju duevno bolesnog lica u zdravstvenoj organizaciji, sud e preduzeti mjere da to lice odmah pregleda vjetak medicinske struke odgovarajue specijalnosti i da da nalaz i miljenje o duevnom stanju i sposobnosti za rasuivanje. Sud je duan da ispita sve okolnosti koje su od znaaja za donoenje rjeenja i da saslua sva lica koja imaju saznanje o bitnim injenicama. Ukoliko je to mogue, i ako to nee tetno uticati na zdravlje duevno bolesnog lica, sud e sasluati i to lice. Po zavrenom postupku sud je duan odmah, a najkasnije u roku od tri dana, da donese rjeenje kojim e odluiti da li se lice zadrano u zdravstvenoj organizaciji moe dalje zadrati ili e se pustiti iz zdravstvene organizacije. O svojoj odluci sud obavjetava organ starateljstva. Najdue vrijeme zadravanja u zdravstvenoj organizaciji iznosi godinu dana. Meutim, ako zdravstvena organizacija ocijeni da zadrano lice treba da ostane na lijeenju i po isteku vremena odreenog u rjeenju suda, duna je da 30 dana prije isteka tog vremena predloi sudu produenje zadravanja. Suprotno, sud moe i prije isteka vremena odreenog za zadravanje u zdravstvenoj organizaciji, po slubenoj dunosti ili na prijedlog zadranog lica, njegovog staratelja kao i lica, odnosno organa iz lana 29 . Zakona, da odlui o putanju lica iz zdravstvene organizacije, ako utvrdi da se njegovo zdravstveno stanje poboljalo u tolikoj mjeri da su prestali razlozi za dalje zadravanje.

alba - albu protiv rjeenja o zadravanju u zdravstvenoj organizaciji i putanju iz ove organizacije mogu izjaviti zdravstvena organizacija koja je zadrala duevno bolesno lice, zadrano lice, njegov staratelj, odnosno privremeni zastupnik i organ starateljstva i to u roku od osam dana od dana prijema rjeenja. albu, zajedno sa spisima, prvostepeni sud e bez odlaganja dostaviti drugostepenom sudu koji je duan da donese odluku u roku od tri dana od dana prijema albe. Trokove postupka snosi optina na ijem podruju zadrano lice ima prebivalite odnosno boravite, a ako nema prebivalite u RS ili je ono nepoznato, trokove snosi jedinica lokalne samouprave na ijem podruju zadrano lice ima boravite.4.3. Proglaenje nestalog lica za umrlo i dokazivanje smrtiNestalo je ono lice koje nije u svom prebivalitu u zakonom odreeno vrijeme, a neizvjesno je gdje se nalazi i da li je ivo ili mrtvo.Prema odredbama l.61.st.1.ZOVP za umrlo se moe oglasiti lice:a) o ijem ivotu za poslednjih pet godina nije bilo nikakvih vijesti, a od ijeg roenja je proteklo ezdeset godina,b) o ijem ivotu za poslednjih pet godina nije bilo nikakvih vijesti, a za koje je vjerovatno da vie nije ivo,v) koje je nestalo u brodolomu, saobraajnoj nesrei, poaru, poplavi, zemljotresu ili u kakvoj drugoj neposrednoj smrtnoj opasnosti, a o ijem ivotu nije bilo nikakvih vijesti za est mjeseci od dana prestanka takve opasnosti i g) koje je nestalo u toku rata ili u vezi sa ratnim dogaajima, a o ijem ivotu nije bilo nikakvih vijesti za godinu dana od dana prestanka neprijateljstva.Smrt nekog lica moe se dokazivati po odredbama ZVOP, samo kad se smrt ne moe dokazati isprava predvienih propisima o matinim knjigama. Rokovi se raunaju od dana kad je prema poslednjim vijestima nestalo lice nesumnjivo bilo ivo, a ako se taj dan ne moe tano utvrditi, ti rokovi poinju tei istekom mjeseca, odnosno godine u kojoj je nestalo lice, prema poslednjim vijestima, bilo ivo.Postupak - Prijedlog za proglaenje nestalog lica umrlim i prijedlog za dokazivanje smrti moe podnijeti svako fiziko i pravno lice koje za to ima pravni interes, kao i zainteresovani republiki organ.Prijedlog sadri naroito: naziv suda, ime i prezime lica za koje se predlae da se proglasi umrlim, odnosno iju smrt treba dokazati, datum roenja i poslednje prebivalite, odnosno boravite tog lica, injenice na kojima se zasniva prijedlog, dokaze kojima se utvruju te injenice, pravni interes predlagaa za podnoenje prijedloga, ime i prezime odnosno naziv predlagaa i njegovu adresu. Uz prijedlog se podnosi izvod iz matine knjige roenih za lice na koje se prijedlog odnosi.Ako sud ocijeni da su ispunjeni uslovi da se postupak pokrene, objavie u Slubenom glasniku Republike Srpske oglas da je postupak pokrenut. U oglasu o pokretanju postupka za proglaenje nestalog lica umrlim, navee se bitne okolnosti na kojima se prijedlog zasniva, nestalo lice pozvati da se javi, a ostala lica kojima su poznati bilo kakvi podaci o ivotu ili smrt nestalog, pozvati da to jave sudu u roku od tri mjeseca od dana objavljivanja oglasa. Oglas takoe treba da sadrinaznaku dana, mjeseca i godine za koje se smatra da je to lice umrlo i poziv licima koja o tome neto znaju da to jave sudu u roku od 30 dana od dana objavljivanja oglasa u Slubenom glasniku RS. Po isteku roka od tri mjeseca od dana objavljivanja u SL.glasniku RS, ako se nestali ne javi i nema traga da je u ivotu, sud zakazuje roite. Ako u postupku utvrdi da su ispunjene pretpostavke za proglaenje nestalog lica za umrlo, sud e donjeti rjeenje kojim e proglasiti da je to lice umrlo. U rjeenju kojim se nestalo lice proglaava umrlim, odnosno kojim se utvruje smrt, naznaie se dan, mjesec i godina, a po mogunosti i sat koji se ima smatrati kao vrijeme smrti nestalog lica. Kao dan smrti smatra se dan kada je nestalo lice vjerovatno umrlo ili dan koji vjerovatno nije preivjelo. Ako taj dan ne moe da se utvrdi, kao dan smrti smatra se prvi dan poslije isteka roka iz lana 61. st.1.ZOVP.alba -Protiv rjeenja donesenog u prvom stepenu albu mogu izjaviti predlagai staratelj lica koje je nestalo, odnosno lica za koje se smrt dokazuje.Pravosnano rjeenje o proglaenju nestalog lica umrlim, odnosno o dokazivanjusmrti sud e dostaviti optinskom organu uprave nadlenom za poslove voenjamatinih knjiga, radi upisa u matinu knjigu umrlih. Pravne posljedice proglaenja nestalog lica umrlim - U imovinsko-pravnom smislu smatra se da je linost lica proglaenog za umrlo prestala, tako da se za ne njega ne moe vriti nikakvo pravno sticanje, njegova nenasljediva imovinska prava se gase, a nad preostalom imovinom se otvara nasljeivanje. Zahtjevi treih lica koji su usljovljeni njegovom smru oivljavaju, tj.postaju potpuni, kao to je npr. penzije za udovicu. Suprotno, njegovom smru (proglaenjem) neki pravni odnosi prestaju, kao to je npr. Brak, tako da drugi suprunik moe da stupi u brak.

Ukidanje i preinaenje rjeenja o proglaenju nestalog lica umrlim - Ako je lice koje je proglaeno umrlim ivo ili je umrlo drugog dana, a ne onog dana koji se po rjeenju suda smatra kao dan njegove smrti, svako fiziko i pravno lice koje za to ima pravni interes, kao i zainteresovani dravni organ mogu zahtijevati od suda da se rjeenje o proglaenju nestalog lica umrlim stavi van snage, odnosno preinai. O pokretanju postupka bez odlaganja e se obavijestiti sud koji je nadlean za raspravljanje zaostavtine tog lica. Ako je ostavinski postupak u toku - prekinue se, a ako je zaostavtina pravosnano raspravljena i ako je izvren upis u zemljine knjige ili druge javne knjige o nepokretnostima, naredie se da se u ove knjige stavi zabiljeka o pokretanju postupka za stavljanje van snage, odnosno preinaenje rjeenja o proglaenju nestalog lica umrlim.Sud e staviti van snage, odnosno preinaiti svoje ranije rjeenje ako utvrdi da je nestalo lice koje je proglaeno umrlim ivo ili da je umrlo drugog dana, a ne onog koji se po rjeenju suda smatra kao dan njegove smrti. Pravosnano rjeenje dostavie se optinskom organu uprave nadlenom za poslove voenja matine knjige, sudu nadlenom za raspravljanje zaostavtine i organu starateljstva. Ako sud na osnovu sprovedenog postupka ocijeni da nema mjesta stavljanju van snage ili preinaenju ranijeg reenja, dostavie pravosnano rjeenje o tome sudu nadlenom za raspravljanje zaostavtine radi daljeg postupanja, odnosno brisanja zabiljeke u zemljinoj knjizi i drugim javnim knjigama o nepokretnostima.Predlaga snosi trokove postupka za proglaenje nestalog lica umrlim i dokazivanje smrti. Dokazivanje smrti - Ovaj postupak se primjenjuje u sluaju kada se injenica smrtijednog lica ne moe dokazati ispravama predvienim zakonima o matinim knjigama.Postupak za dokazivanje smrti poiva na injenici da je lice umrlo, ali se njegova smrtne moe upisati u matine knjige, jer ne postoji isprava na osnovu koje se taj upis vri.Ovdje se dokazuje samo fizika smrt jednog lica i predlae se da sud donese rjeenjekojim se ta injenica utvruje. Svako lice koje ima pravni interes moe pokrenutipostupak kao i tuilac. Na ovaj postupak se shodno primjenjuju pravila postupka oproglaenju nestalog lica za umrlo.4.4. Postupak davanja dozvole za zakljuenje brakaPorodini zakon je branu smetnju maloljetstva iznad 16 godina ivota svrstao u otklonjive brane smetnje. Ovim zakonom je propisano da Osnovni sud moe u vanparninom postupku dozvoliti da brak zakljui maloljetnik stariji od 16 godina ako utvrdi da je to lice tjelesno i duevno sposobno za vrenje prava i dunosti koje proizlaze iz braka.Postupak za davanje dozvole za zakljuenje braka pokree se na prijedlog maloljetnog lica.Maloljetnik, stariji od 16 godina, u svom predlogu duan je da najprije napie svoje line podatke, datum, mjesto roenja, ime i prezime svojih roditelja, kao i djevojako prezime majke, da li su roditelji zaposleni i imovne prilike roditelja. U predlogu treba opisati i line podatke lica s kojim maloljetnik eli zakljuiti brak. Osim imena i prezimena i datuma roenja treba prezentovati sudu i imovinske prilike u kojima ivi budui brani drug maloljetnog lica. Nakon prijema prijedloga sud odmah upuuje dopis nadlenom centru za socijalni rad da dostavi sudu nalaz i miljenje o prijedlogu za izdavanje dozvole za zakljuenje braka prije navrene punoljetnosti. Nakon toga zakazuje se roite. Sud e na roitu sasluati predlagaa i lice sa kojim eli dazakljui brak, roditelja ili staratelja odnosno usvojitelja predlagaa, a po potrebi moeda izvede i druge dokaze. Sud nee sasluati roditelja kome je oduzeto roditeljsko pravo,a ocijenie da li e sasluati roditelja koji bez opravdanih razloga ne vri roditeljskopravo.Sud e, u pravilu sasluati predlagaa bez prisustva ostalih uesnika u postupku. Sud je duan da utvrdi i lina svojstva, imovinsko stanje i druge bitne okolnosti koje seodnose na lice sa kojim predlaga eli da zakljui brak. U postupku sud e na odgovarajui nain ispitati opravdanost prijedloga vodei raunao ostvarivanju ciljeva braka i o zatiti porodice, kao i vaeim shvatanjima sredine ukojoj ive lica koja ele da zakljue brak.Rjeenje o davanju dozvole za zakljuenje braka dostavlja se predlagau i licu sa kojimpredlaga eli da zakljui brak, roditeljima odnosno starateljima predlagaa inadlenom organu starateljstva. Rjeenje kojim se odbija prijedlog dozvole za zakljuenje braka dostavlja se predlagau.Protiv rjeenja kojim se dozvoljava zakljuenje braka albu mogu da izjave svi uesniciu postupku, a protiv rjeenja kojim se odbija prijedlog zadavanje dozvole albu moe izjaviti samo predlaga.

Tazbinski srodnici - U Porodinom zakonu je u otklonjivu branu smetnju uvrteno tazbinsko srodstvo u prvom stepenu prave linije. Brak ne mogu zakljuiti meu sobom: svekar i snaha, zet i tata, ouh i pastorka i maeha i pastorak, bez obzira da li je brak usljed ijeg su zakljuenja doli u ovo srodstvo, prestao.U Zakonu o vanparninom postupku o tome nema posebne odredbe o postupanju u tim sluajevima, jer je on regulisao samo postupak za davanje dozvole za sklapanje braka maloljetniku. Za razliku od maloljetnog predlagaa, ovde bi oboje buduih branih drugova trebalo biti u svojstvu predlagaa. Ovakve vrste prijedloga pred sudom su doista vrlo rijetke. U nekim sudovima takvog prijedloga nema godinama. Predlagai su lica koja su dola u poziciju tazbinskih srodnika. Sredina uglavnom ne prihvaa takvu vrstu brakova, ali oni postoje, ee izmeu ouha i pastorke, a rjee izmeu svekra i snahe.Sud je duan u ovom sluaju ocijeniti sve okolnosti i ako nema elemenata izigravanja cilja braka izdati dozvolu takvim licima za zakljuenje braka. Opravdan razlog da se takvim licima odbije prijedlog za davanje dozvole za sklapanje braka bio bi prestanak prethodnog braka krvnog srodnika smru koju je namjerno izazvao njegov tadanji brani drug. Sud treba naroitu panju obratiti kada je u pitanju pastorka i ouh, da nema prisile ili prikrivanja krivinog djela protiv dostojanstva linosti i morala traenjem dozvole sa sklapanje braka.

Usvojiocu i usvojeniku- Osnovni sud moe u vanparninom postupku dozvoliti sklapanje braka usvojiocu i usvojeniku kada je u pitanju nepotpuno usvojenje. Nepotpuno usvojenje je brana zabrana, a ne brana smetnja pa u sluaju da nema dozvole suda, a brak se sklopi nema nikakvih posljedica na sam brak, on je vaei, ne moe se ponititi. Ovdje bi sud trebao provesti postupak po zajednikom predlogu usvojioca i usvojenika, uz obavezno traenje miljenja centra za socijalni rad organa starateljstva. tieniku i staraocu - Brak ne mogu zakljuiti tienik i staralac za vrijeme trajanja starateljstva. Ovo je isto brana zabrana, a ne brana smetnja, pa i kad se sklopi takav brak bez dozvole suda on je vaei. Kada rjeava po prijedlogu ovih lica trebao bi u svemu postupiti kao i u sluaju dozvole za sklapanje braka usvojioca i usvojenika kod nepotpunog usvojenja.

4.5. Produenje i prestanak roditeljskog prava

Postupak produenja roditeljskog prava mogu pokrenuti prijedlogom roditelja, odnosno usvojitelji ilinadlenog organa starateljstva. Ako organ starateljstva nije postavio posebnog staratelja licu nad kojim se produuje roditeljsko pravo, privremenog zastupnika je duan odrediti sud. Postupak se mora zavriti u roku koji ne moe biti dui od 15 dana od dana podnoenja prijedloga. Zakon obavezuje sud da po slubenoj dunosti utvruje injenice koje su bitne za donoenje rjeenja. Za usvajanje prijedloga predalagaa potrebno je da sud saslua roditelje i predstavnike organa starateljstva. Zdravstveno stanje, duevno i tjelesno, lica nad kojima se produava roditeljsko pravo sud utvruje vjetaenjem po vjetaku medicinske struke s tim da pregled lica obavi u prisustvu sudije. Pravosnano rjeenje kojim se produava roditeljsko pravo sud je duan dostaviti matiaru koji vodi matinu knjigu roenih za lica nad kojim se produava roditeljsko pravo kako bi on mogao to upisati i kako bi ta injenica postala svakom vidljiva. Sud je obavezan dostaviti pravosnano rjeenje i u zemljinu knjigu kako bi zemljino knjino odjeljenje suda na ijoj se teritoriji nalaze nekretnine maloljetnika moglo izvriti upis ove injenice u zemljine knjige, jer je to veoma vano s obzirom na naelo javnosti zemljinih knjiga. Od toga asa svakom ko eli zakljuiti pravni posao sa tim licem zna da to mora uiniti samo sa roditeljima, jer je lice nad kojim je produeno roditeljsko pravo izjednaeno sa maloljetnim licem ili licem lienim poslovne sposobnosti. Prestanak roditeljskog prava - U vanparninom postupku sud odluuje samo o prestanku produenog roditeljskog prava, dok ostali naini prestanka roditeljskog prava nemaju potrebu za intervenciju suda u vanparninom postupku. Kako je odredba lana 82. Zakona o vanparninom postupku izriita u pogledu lica koja mogu pokrenuti postupak (na prijedlog roditelja, odnosno usvojitelja ili nadlenog organa starateljstva), to znai da bi i prijedlog za prestanak produenog roditeljskog prava mogli pokrenuti samo roditelji, odnosno usvojitelji i organ starateljstva. Ranija sudska praksa dozvoljavala je i licu nad kojim je produeno roditeljsko pravo da postavi prijedlog za prestanak produenog roditeljskog prava. Radi donoenja rjeenja sud e odrati roite na koje e pozvati predlagaa, nadleni organ starateljstva i roditelje lica nad kojim se produuje roditeljsko pravo, bez obzira na to da li su oni predloili pokretanje postupka, a na roitu obavezno sasluati roditelje i predstavnike nadlenog organa starateljstva, te pribaviti miljenje o cjelishodnosti produenja roditeljskog prava.4.6. Postupak oduzimanja i vraanja roditeljskog pravaU postupku oduzimanja i vraanja roditeljskog prava sud odluuje o oduzimanju i vraanju roditeljskog prava kada je to zakonom propisano. Prema Porodinom zakonu RS roditelju koji zlostavlja dijete,zloupotrebljava roditeljsko pravo, ili je napustio dijete, zanemario brigu o djetetu i zanemario svoje roditeljske dunosti sud e u vanparninom postupku oduzeti roditeljsko pravo.Roditelj zloupotreblja roditeljska prava i dunosti: 1.ako sprovodi fiziko ili psihiko nasilje nad djetetom, 2.ako seksualno iskoriava dijete, 3. ako eksploatie dijete prisiljavajui ga da pretjerano radi ili da obavlja rad neprimjeren njegovom uzrastu, 4. ako djetetu dozvoljava uivanje alkoholnih pia, droga ili drugih opojnih supstanci ili ga na to navodi, 5. ako navodi djete na bilo koji oblik drutveno neprihvatljivog ponaanja, 6.ako na bilo koji drugi nain grubo kri prava djeteta.Roditelj grubo zanemaruje roditeljske dunosti i prava: 1.ako napusti djete, 2.ako ne brine due od mjesec dana o djetetu s kojim ne ivi, 3. ako u roku od godinu dana ne stvori uslove za zajedniki ivot s djetetom koje je smjeteno u drugu porodicu ili ustanovu, a za to nema nikakav opravdan razlog, 4. ako je zanemario staranje o osnovnim ivotnim potrebama djeteta s kojim ivi ili se ne pridrava mjera koje je radi zatite prava i dobrobiti djeteta predhodno donio nadleni organ.Postupak je hitan,a zavrie se najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema prijedloga. Postupak za oduzimanje i vraanje roditeljskog prava pokree se na prijedlog roditelja odnosno usvojitelja koji ima roditeljsko pravo ili nadlenog organa starateljstva, a postupak za vraanje roditeljskog prava i na prijedlog roditelja kome je bilo oduzeto to pravo. Ako postupak nije pokrenut na prijedlog nadlenog organa starateljstva, sud e bez odlaganja obavijestiti ovaj organ o pokretanju postupka i pozvati ga da uestvuje u postupku. Sud e, po slubenoj dunosti, utvrditi sve injenice koje su bitne za donoenje rjeenja. Radi utvrivanja bitnih injenica sud e odrati roite na koje e pozvati predlagaa, nadleni organ starateljstva, oba roditelja i staratelja lica ijem se roditelju oduzima, ondosno varaa roditeljsko pravo. Sud je obavezan da saslua roditelje, a maloljetnik se sasluava samo kad je to neophodno i nije tetno za njegovo duevno stanje. Pri donoenju rjeenja o oduzimanju i vraanju roditeljskog prava sud e uzeti u obzir i elje maloljetnika ako je sposoban da ih izrazi. U postupku oduzimanja i vraanja roditeljskog prava sud postupa analogno kao u postupku oduzimanju i vraanju poslovne sposobnosti.4.7. Postupak raspravljanja zaostavtine

Opte napomene - Nakon smrti odnosno nakon prestanka pravnog subjektiviteta uspostvalja se njegova zaostavtina koja prelazi na njegove nasljednike. Imovina ostavioca koja je podobna za nasljeivanje naziva se zaostavtina ili ostavina. Zaostavtinu ine sva nasljeivanju podobna prava koja su ostaviocu pripadala do trenutka smrti. Zaostavtinu ne ine predmeti domainstva manje vrijednosti (pokustvo, namjetaj, posteljina i slino) koji slue svakodnevnim potrebama ostavioevih potomaka, njegovog suprunika i roditelja, ako su sa ostaviocem ivjeli u istom domainstvu, ve oni postaju zajednika svojina ovih lica. Zaostavtinu ne ine dobra za koje su ostavioevu imovinu uveali njegovi potomci koji su sa njim ivjeli u zajednici i svojim trudom, zaradom ili inae mu pomagali u privreivanju, ve ta dobra pripadaju potomku, srazmjerno dijelu za koji je uveao ostavioevu imovinu.

Podobna za nasljeivanje su imovinska, ali i neka neimovinska subjektivna prava. Od apsolutnih subjektivnih predmet nasljeivanja najee su stvarna prava (pravo svojine, pravo stvarne slubenosti, pravo na hipoteku). Lina prava su nenasljediva. Nasljeuju se relativna prava potraivanja iz obligacionih odnosa (ugovora, teta). Pojedina imovinska prava su relativno nasljediva, jer ih moe nasljediti samo nasljednik koji ima odreena svojstva (sluaj smrti sticaoca licence).U postupku za raspravljanje zaostavtine sud utvruje ko su nasljednici umrlog, koja imovina sainjava njegovu zaostavtinu i koja prava iz zaostavtine pripadaju nasljednicima, legatarima i drugim licima. Zahtjev za pokretanje tog postupka mogu podnijeti nasljednici, legatari, kao i druga lica koja mogu ostvariti neko pravo iz zaostavtine. O radnjama izvrenim u postupku sastavlja se zapisnik. O manje vanim izjavama uesnika i obavjetenjima koje sud prikuplja moe se, umjesto zapisnika, sainiti samo biljeka u spisu. Zapisnik potpisuju uesnici ako su prisustvovali radnji u postupku, sudija i zapisniar odnosno drugi ovlaeni radnik koji je sastavio zapisnik. Biljeku u spisu potpisuje njen sastavlja.

Ostavinski postupak se pokree po slubenoj dunosti im sud sazna da je neko lice umrlo ili da je proglaeno umrlim. Za raspravljanje zaostavtine mjesno je nadlean osnovni sud na ijem je podruju ostavilac imao prebivalite u vrijeme smrti, a ako ostavilac u vrijeme smrti nije imao prebivalite, nadlean je osnovni sud na ijem podruju je ostavilac imao boravite. Ako on u to vrijeme nije imao prebivalite ni boravite na teritoriji BiH, nadlean je sud na ijem se podruju nalazi zaostavtina ili pretean dio zaotavtine. Privremene mjere za obezbjeenje zaostavtine moe narediti osnovni sud na ijem padruju je ostavilac umro kao i osnovni sud na ijem podruju se nalazi zaostavtina. Prethodne radnje - Ovim nazivom obuhvaen je niz radnji kojima treba da se omogui i pripremi samo raspravljanje zaostavtine. One obuhvataju: sastavljanje smrtovnice, popis i procjenu imovine, preduzimanje privremenih mjera za obezbjeenje zaostavtine i postavljanje privremenog staraoca. Kad je neko lice umrlo ili proglaeno za umrlo, organ jedinice lokalne samouprave nadlean za poslove voenja matinih knjiga koji vri upis injenice smrti u matinu knjigu umrlih, duan je da u roku od 15 dana po izvrenom upisu dostavi sudu smrtovnicu za umrlog. Ako ovaj organ nije u mogunosti da pribavi podatke za sastavljanje smrtovnice, dostavie smrtovnicu samo sa onim podacima sa kojima raspolae, navodei razloge zbog kojih nije mogao sastaviti potpunu smrtovnicu, i ukazujui na podatke koji bi mogli posluiti sudu na pronalaenje nasljednika i imovine umrlog. Ako je neko lice umrlo van podruja jedinice lokalne samouprave u kojoj je imalo prebivalite ili boravite, organ jedinice lokalne samouprave nadlean za poslove voenja matinih knjiga dostavie sudu izvod iz matine knjige umrlih, kao i podatke kojima raspolae, a koji mogu posluiti za sastavljanje smrtovnice. Smrtovnica se sastavlja i u sluaju kad umrli nije ostavio imovinu.U smrtovnicu se unose podaci:

a) ime i prezime umrlog i ime jednog roditelja, zanimanje, datum roenja i dravljanstvo umrlog, a za umrla enska lica i njihovo djevojako prezime,

b) dan, mjesec i godina, mjesto i po mogunosti as smrti,

v) prebivalite, odnosno boravite koje je umrli imao,

g) ime i prezime, datum roenja, zanimanje, prebivalite odnosno boravite branog druga umrlog i brane, vanbrane i usvojene djece,

d) ime i prezime, datum roenja i prebivalite odnosno boravite ostalih srodnika koji bi mogli biti pozvani na nasljee na osnovu zakona, kao i lica koja su pozvana na nasljee na osnovu testamenta i

) priblina vrijednost nepokretne imovine i posebno priblina vrijednost pokretne imovine umrlog.

U smrtovnicu, po mogunosti, treba navesti jo i: mjesto gdje se nalazi imovina koju je umrli ostavio, da li ima imovine za ije dranje, uvanje ili prijavljivanje postoje posebni propisi, da li ima gotovog novca, hartija od vrijednosti, dragocjenosti, tednih knjiica ili kakvih drugih vanih isprava, da li je umrli ostavio dugove i koliko, da li je ostavio pismeni testament ili ugovor o doivotnom izdravanju ili sporazum o ustupanju ili raspodjeli imovine za ivota i gdje se oni nalaze, a ako je umrli sainio usmeni testament, onda jo i ime i prezime, zanimanje i boravite svjedoka pred kojim je usmeni testament sastavljen. U smrtovnici e se posebno naznaiti da li se oekuje roenje djeteta umrlog i da li njegova djeca ili brani drug imaju staratelja. Ako je prije ostavioca umro njegov brani drug ili koje njegovo dijete, ili koje drugo lice koje bi moglo biti pozvano na nasljee, u smrtovnici e se naznaiti datum i mjesto njihove smrti.

Popis i procjena imovine umrlog vri se po odluci suda: - kad se ne zna za nasljednike ili za njihovo boravite, - kad su nasljednici lica koja usljed maloljetstva, duevne bolesti ili drugih okolnosti nisu sposobna nikako ili nisu sposobna potpuno da se sama staraju o svojim poslovima, - kada zaostavtina treba da se preda dravi, jedinici lokalne samouprave ili pravnom licu, - u drugim opravdanim sluajevima. Sud nareuje popis i procjenu kad to zahtjevaju nasljednici, legatari ili povjerioci umrlog. Ove radnje se preduzimaju i bez odluke suda prilikom sastavljanja smrtovnice, ako to trai jedan od nasljednika ili legatara. Popis imovine obuhvata cjelokupnu nepokretnu i pokretnu imovinu koja je bila u posjedu umrlog u vrijeme njegove smrti. Popis obuhvata i imovinu koja je pripadala umrlom, a nalazi se kod drugog lica, sa naznaenjem kod koga se nalazi ta imovina i po kom osnovu, kao i imovinu koju je drao umrli, a za koju se tvrdi da nije njegova svojina. Prilikom popisivanja zabiljeie se takoe potraivanja i dugovi umrlog, a posebno neplaeni porezi i doprinosi drutvenoj zajednici. Nepokretne stvari popisuju se pojedinano sa naznaenjem mjesta gdje se nalaze, vrste i opisa objekta, kulture zemljita, i zemljino-knjinih podataka, ako su poznati. Pokretne stvari popisuju se po vrsti, rodu, broju, mjeri i teini ili pojedinano. Istovremeno sa popisom naznaie se vrijednost pojedinih nepokretnih i pokretnih stvari koje ulaze u zaostavtinu. Popis i procjenu imovine vri mjesno nadlean sud ili notar ako mu sud povjeri obavljanje ovih poslova. Ove radnje vre se u prisustvu dva punoljetna lica, a kada je to potrebno i uz sudjelovanje vjetaka. Zakon dozvoljava i prisustvo svakog zainteresovanog lica. Ako se u zaostavtini pronau predmeti za ije dranje, uvanje ili prijavljivanje postoje posebni propisi, sa njima e se poslije izvrenog popisa postupati po tim propisima. Uesnici mogu prigovoriti popisu ili procjeni. U tom sluaju sud moe, ako to smatra za potrebno, odrediti da radnik suda ponovo izvri popis ili procjenu imovine. Sud moe, ako popis imovine nije izvren, na osnovu podataka zainteresovanih lica sam utvrditi imovinu koja ulazi u zaostavtinu. Ako se utvrdi da nijedan od prisutnih nasljednika nije sposoban da upravlja imovinom (zaostavtinom), a nema zakonskog zastupnika, ili ako su nasljednici nepoznati ili odsutni, ili kad druge okolnosti nalau naroitu opreznost, nadleni organ starateljstva e na zahtjev suda odrediti privremenog staratelja koji e se starati o nepokretnoj imovini ili njenom djelo i o tome e odmah obavijestiti sud na ijem se podruju ta imovina nalazi, koji moe ovu mjeru izmijeniti ili ukinuti. Gotov novac, hartije od vrijednosti, dragocjenosti, tedne knjiice i druge vane isprave treba u takvom sluaju predati na uvanje sudu ili notaru na ijem podruju se imovina nalazi. Ovaj sudili notar e obavijestiti sud o svim mjerama za obezbjeenje zaostavtine. Sud, kada smatra da je to potrebno, postavie privremenog staratelja zaostavtine. Prije postavljanja privremenog staratelja sud e po mogunosti, zatraiti miljenje u pogledu linosti staratelja od lica koja su pozvana na naslijee. Sud u toku cijelog postupka za raspravljanje zaostavtine moe odrediti mjere za obezbjeenje zaostavtine. Postupak sa testamentom - Organ koji sastavlja smrtovnicu duan je da provjeri da li je umrli ostavio pismeni testament, odnosno da li postoji isprava o usmenom testamentu. Testament koji je umrli ostavio dostavlja se sudu zajedno sa smrtovnicom. Proglaenje testamenta vri osnovni sud kod koga se testament nae ili kome bude podnesen. Proglaenje se sastoji u tome to Sud otvara testament (bez povrede peata), ita ga u prisustvu dva punoljetna svjedoka koja mogu biti i lica koja su pozvana na naslijee i sastavlja o tome zapisnik. Proglaenju testamenta mogu prisustvovati nasljednici, legatari i druga zainteresovana lica. Oni mogu traiti prepis testamenta. Zapisnik o proglaenju pismenog testamenta treba da sadri sljedee podatke: 1) koliko je testamenata naeno, koji datum nose i gdje su naeni, 2) ko je testament predao sudu ili sastavljau smrtovnice, 3) da li je testament predat otvoren ili zatvoren i kakvim je peatom bio zapeaen, 4) koji su svjedoci prisustvovali otvaranju i proglaenju testamenta. Ako je prilikom otvaranja testamenta primijeeno da je peat povrijeen ili da je u testamentu neto brisano, precrtano i ispravljeno ili ako se to drugo nae sumnjivo mora se i to u zapisniku navesti. Zapisnik potpisuje sudija, zapisniar i svjedoci. Na proglaeni testament sud e staviti potvrdu o njegovom proglaenju sa naznaenjem datuma proglaenja, kao i broj i datum ostalih pronaenih testamenata. Ako takve isprave nema, svjedoci pred kojim je usmeni testament izjavljen sasluae se pojedinano o sadrini testamenta, a naroito o okolnostima od kojih zavisi njegova punovanost, pa e se zapisnik o sasluanju ovih svjedoka takoe proglasiti po odredbama koje vae za proglaenje pismenog testamenta. Sud, na prijedlog uesnika ili kad sam to smatra za potrebno, odredie roite da bi svjedoke sasluao pod zakletvom. Sud e na to roite pozvati predlagae, a ostala zainteresovana lica samo ako se time ne bi odugovlaio postupak. Ako je pismeni testament nestao ili je uniten nezavisno od ostavioeve volje, a meu zainteresovanim licima nema spora o postojanju tog testamenta, o obliku u kome je sastavljen, o nainu nestanka ili unitenja, kao ni o sadrini testamenta, ostavinski sud e o tome sasluati sva zainteresovana lica i po njihovim prijedlozima izvesti potrebne dokaze, pa e taj zapisnik proglasiti po odredbama koje vae za proglaenje pismenog testamenta. Ako bi zaostavtina, kad ne bi bilo testamenta, postala dravna svojina, sporazum zainteresovanih lica o ranijem postojanju testamenta, o njegovom obliku i sadrini vai samo uz saglasnost nadlenog javnog pravobranilatva. Ako meu zainteresovanim licima ima lica koja nisu sposobna da se sama staraju o svojim poslovima, ovaj sporazum vai samo uz saglasnost organa starateljstva. Zapisnik o proglaenju testamenta sa izvornim pismenim testamentom, odnosno sa ispravom o usmenom testamentu ili zapisnik o sasluanju svjedoka usmenog testamenta, dostavie se sudu, a sud koji je testament proglasio zadrae njihov prepis. Izvorni pismeni testament, isprava o usmenom testamentu, zapisnik o sasluanju svjedoka usmenog testamenta, kao i zapisnik o sadrini nestalog ili unitenog pismenog testamenta, uvae se u sudu odvojeno od drugih spisa, a njihov ovjereni prepis priloie se spisima. Postupak suda po prijemu smrtovnice - Sud e po prijemu smrtovnice ispitati da li je nadlean za raspravljanje zaostavtine, pa ako ustanovi da nije nadlean dostavie spise predmeta nadlenom sudu. Ako sud ustanovi da je za raspravljanje zaostavtine nadlean inostrani organ, rjeenjem e se proglasiti nenadlenim. Ako je ostavilac postavio izvrioca testamenta, sud e to izvriocu testamenta saoptiti i pozvati ga da se u odreenom roku izjasni da li se prima te dunosti. Izvrilac testamenta je lice (fiziko ili pravno) koje se stara o potpunom i tanom izvrenju naredbe posljednje volje ostavioca. To se lice pojavljuje kao pomonik suda pri sprovoenju ostavinske rasprave, starajui se o samoj zaostavtini i o ostvarenju naredbe posljednje volje ostavioca. Ostavilac moe odrediti jednog ili vie izvrilaca testamenta, s tim da ako ih je vie oni svi zajedno vre povjerenu im dunost sem ako sam ostavilac ne bi svakome od njih odredio krug poslova koje e samostalno obavljati. U sluaju da se oekuje roenje djeteta koje bi bilo pozvano na nasljee, ostavinski sud e o tome obavijestiti organ starateljstva. Ako ovaj organ drukije ne odredi, o pravima jo neroenog djeteta starae se jedan od njegovih roditelja. Kad se po zakonu moe traiti izdvajanje zaostavtine od imovine naslednika, sud e na prijedlog ovlaenih lica narediti to izdvajanje primjenjujui pritom shodno odredbe Zakona o vanparninom postupku BiH o privremenim mjerama za obezbjeenje zaostavtine. Izdvajanje (separatio bonorum) mogu traiti povjerioci (svi ili samo neki od njih) ostavioca, kako hirograferni tako i hipotekarni. Ako doe do ovog izdvajanja, nastupaju dvije pravne posljedice: 1) nasljednik ne moe raspolagati stvarima i pravima zaostavtine, niti se njegovi povjerioci mogu iz njih naplatiti, sve dok se ne naplate povjerioci koji su traili izdvajanje, 2) povjerioci ostavioca koji su traili izdvajanje mogu naplatiti svoja potraivanja samo iz sredstava zaostavtine. Ostavinski sud e u dva sluaja odluiti da se ne raspravlja zaostavtina: 1) ako umrlo lice nije ostavilo imovine, jer ne postoji osnovna pretpostavka za postojanje ustanove naslijeivanja. Po pravilu sud do ovih podataka dolazi iz smrtovnice; 2) ako je umrlo lice iza sebe ostavilo samo pokretnu imovinu, a ni jedno od lica pozvanih na naslijee ne trai da se sprovede rasprava. Obustava ostavinskog postupka iz ovog razloga zasniva se na pretpostavci da e se ova lica sporazumjeti o nainu raspodjele te imovine, jer e to najee biti imovina manje vrijednosti. Meutim, to ne mora uvijek biti tako, jer moe kasnije doi do nesaglasnosti oko veliine udjela svakog od ovih lica u toj zaostavtini. U tom sluaju svako od ovih lica moe naknadno traiti priznanje i ostvarivanje svojih nasljednih prava putem parninog postupka. Ovo zbog toga to sudska odluka o obustavi ostavinskog postupka ne dira u sama nasljedna prava ve ima samo procesualni karakter. Kad sud odlui da se ne raspravlja zaostavtina, obavijestie o tome organ starateljstva ako meu nasljednicima ima lica koja nisu sposobna da se staraju o svojim poslovima, a nemaju roditelje. Raspravljanje zaostavtine - Ovim nazivom obuhvaene su radnje suda i uesnika, koje imaju za cilj da stvore podlogu za rjeenje o naslijeivanju i za te radnje sud odreuje roite i obavetava zainteresovana lica o pokretanju postupka i o postojanju testamenta, ako postoji i poziva ih da odmah dostave sudu pismeni testament, odnosno ispravu o usmenom testamentu, ako se kod njih nalazi ili da naznae svjedoke usmenog testamenta. U pozivu za roite sud e takoe upozoriti zainteresovana lica da mogu do zavretka postupka dati sudu izjavu da li se primaju naslijea, ili se naslijea odriu, a ako na roite ne dou ili ne daju izjavu, da e sud o njihovom pravu odluiti prema podacima kojima raspolae. Zainteresovani moraju biti posebno upozoreni na to da izjava o potpunom ili djeliminom odricanju od naslijea, data pod uslovom, ne proizvodi dejstvo. Ako je umrli ostavio testament, sud e o pokretanju postupka obavijestiti i na roite pozvati i ona lica koja bi mogla po zakonu polagati pravo na naslijee. Takoe, ako je umrli postavio izvrioca testamenta sud i njega obavjetava o pokretanju postupka. Ako se ne zna da li umrli ima nasljednika, sud e oglasom pozvati lica koja polau pravo na naslijee da se prijave sudu u roku od jedne godine od dana objavljivanja oglasa u "Slubenom glasniku Republike Srpske". Oglas e se objaviti i na oglasnoj tabli suda, a po potrebi i na drugi pogodan nain. Sud e ovako postupiti i ako je nasljedniku postavljen privremeni zastupnik zbog toga to je boravite nasljednika nepoznato, a nasljednik nema punomonika ili zbog toga to se nasljednik ili njegov zakonski zastupnik, koji nemaju punomonika, nalaze u inostranstvu, a dostavljanje se nije moglo izvriti prema odredbama Zakona o parninom postupku. Po isteku navedenog roka od jedne godine sud e raspraviti zaostavtinu na osnovu izjave postavljenog staratelja i podataka sa kojima sud raspolae. Sud e u postupku za raspravljanje zaostavtine raspraviti sva pitanja koja se odnose na zaostavtinu, a naroito o pravu na nasljee, o veliini nasljednog dijela i o pravu na legat. O ovim pravima sud po pravilu odluuje nakon to od zainteresovanih lica uzme potrebne izjave. O pravima lica koja nisu dola na roite, a uredno su pozvana, sud e raspraviti prema podacima sa kojima raspolae, uzimajui u obzir njihove pismene izjave koje sud primi do donoenja rjeenja. Prilikom raspravljanja zaostavtine zainteresovana lica mogu davati izjave bez prisustva drugih zainteresovanih lica, i nije potrebno da se u svakom sluaju tim licima daje prilika da se izjasne o izjavama drugih zainteresovanih lica. Ako sud posumnja da je lice koje po zakonu polae pravo na nasljee jedini ili najblii srodnik umrlog, moe sasluati i lica za koja smatra da bi magla imati jednako ili jae pravo na nasljee, a moe ta lica pazvati i oglasom onako kao to poziva nepoznate nasljednike. Izjavu o primanju ili odricanju od naslijea mora potpisati nasljednik ili njegov zastupnik. Potpis na izjavi, ako je pismeno podnesena, kao i potpis na punomoi moraju biti ovjereni. U izjavi treba navesti da li se nasljednik prima, odnosno odrie dijela koji mu pripada na osnovu zakona ili na osnovu testamenta, ili se izjava odnosi na nuni dio. Prilikom davanja izjave o odricanju, sud je obavezan nasljednika upozoriti da se moe odrei od naslijea samo u svoje ime ili u ime svojih potomaka. Izjavu o odricanju od naslijea nasljednik moe dati pred ostavinskim sudom ili pred svakim drugim nadlenim sudom. Ovu izjavu sa istim pravnim dejstvom nasljednik moe dati i pred konzularnim predstavnikom ili diplomatskim predstavnikom BiH u inostranstvu koji vri konzularne poslove. Spor o pravu na naslee - sud e uputiti uesnike da pokrenu parnicu pred sudom ili postupak pred organom uprave, ako su meu uesnicima sporne injenice od kojih zavisi neko njihovo pravo. Sud e uputiti uesnike na parnicu ili postupak pred organom uprave, naroito ako su sporne: 1) injenice od kojih zavisi pravo na naslijee, a naroito punovanost ili sadrina testamenta ili odnos nasljednika i ostavioca na osnovu koga se po zakonu nasleuje; 2) injenice od kojih zavisi osnovanost zahtjeva nadivjelog branog druga i potomaka ostavioevih, koji su ivjeli sa ostaviocem u istom domainstvu, da im se iz zaostavtine izdvoje predmeti domainstva, koji slue za zadovoljenje svakodnevnih potreba. 3) injenice od kojih zavisi veliina nasljednog dijela, a naroito uraunavanje u nasljedni dio. 4) injenice od kojih zavisi osnovanost iskljuenja nunih nasljednika ili osnovanost razloga za nedostojnost i 5) injenice o tome da li se neko lice odreklo nasljea. Spor o pravu na legat ili o drugom pravu iz zaostavtine - Ako meu uesnicima postoji spor o pravu na legat ili o drugom pravu iz zaostavtine, sud e takoe uputiti uesnike da pokrenu parnicu ili postupak pred organom uprave, ali nee prekidati raspravljanje zaostavtine. Ako se nasljednici spore bilo o injenicama bilo o primjeni prava, sud e prekinuti raspravljanje zaostavtine i uputiti uesnike da pokrenu parnicu ili postupak pred organom uprave u sljedeim sluajevima: 1) ako izmeu nasljednika postoji spor o tome da li neka imovina ulazi u zaostavtinu, 2) ako izmeu nasljednika postoji spor povodom zahtjeva potomaka ili usvojenika ostavioca koji su sa njim ivjeli u zajednici da im se iz zaostavtine izdvoji dio koji odgovara njihovom doprinosu u poveanju vrijednosti ostavioeve imovine. Dalji postupak - Sud e uesnika ije pravo smatra manje vjerovatnim uputiti na parnicu ili na postupak pred organom uprave. Ako sud prekine postupak, odredie rok u kome treba pokrenuti navedene postupke. Ako uesnik u odreenom roku postupi po rjeenju suda, prekid postupka trajae dok parnica pred sudom, odnosno postupak pred organom uprave, ne bude pravosnano zavren. U sluaju da uesnik ne postupi po rjeenju suda, nastavie se raspravljanje zaostavtine, i ako uesnik do zavretka tog postupka ne podnese dokaz da je pokrenuo parnicu pred sudom, odnosno postupak pred organom uprave, dovrie se raspravljanje zaostavtine bez obzira na zahtjeve u pogledu kojih je uesnik upuen na parnicu odnosno postupak pred organom uprave. Pravosnanost odluke suda ne spreava da se o odnosnom zahtjevu pokrene parnica.Rjeenje o naslijeivanju i legatu - Kad sud utvrdi kojim licima pripada pravo na naslijee proglasie ta lica za nasljednike rjeenjem o naslijeivanju. Rjeenje o naslijeivanju sadri: 1) ime i prezime umrlog i ime njegovog roditelja, zanimanje, datum roenja i dravLJanstvo umrlog, a za umrla udata enska lica i njihovo djevojako prezime, 2) oznaenje nepokretnosti sa podacima iz zemljinih knjiga, kao i oznaenje pokretnih stvari sa pozivom na popis, 3) ime i prezime, zanimanje i prebivalite nasljednika, odnos nasljednika prema ostaviocu, da li naslijeuje kao zakonski ili testamentarni nasljednik, ako ima vie nasljednika i dio u kome uestvuje u naslijeu, 4) da li je i koliko pravo nasljednika odloeno zbog neprispjelog vremena, ili je ogranieno na izvjesno vrijeme, ili je odloeno zbog neispunjenog uslova ili je zavisno od raskidnog uslova odnosno naloga koji se ima smatrati kao raskidni uslov, ili je ogranieno pravo plodouivanja i u iju korist, 5) ime i prezime, zanimanje i prebivalite lica kojima je pripao legat, plodouivanje, ili koje drugo pravo iz zaostavtine sa tanim naznaenjem tog prava. Ako u postupku za raspravljanje zaostavtine svi nasljednici sporazumno predloe diobu i nain diobe, sud e ovaj sporazum unijeti u rjeenje u naslijeivanju. Pravosnano rjeenje o naslijeivanju ima svoje subjektivne i objektivne granice. Subjektivne znae da rjeenje vezuje samo ona lica koja su uestvovala u ostavinskom postupku, odnosno kojima je pruena mogunost da u tom postupku uestvuju. Zbog toga ova lica ne mogu u nekom drugom postupku osporavati jedan drugom tanost utvrenja o nasljednim pravima, koje je sadrano u pravosnanoj odluci. Meutim, od ovog pravila postoji odstupanje, tj. rjeenjem o naslijeivanju nije vezan onaj uesnik koji nije pokrenuo parnicu na koju je u toku ostavinskog postupka bio upuen. U objektivnom smislu, rjeenje o naslijeivanju obuhvata samo one injenice koje su bile poznate u vrijeme voenja ostavinskog postupka. Ako poslije pravosnanog rjeenja o naslijeivanju doe do parnice, presudom se ne odluuje o tome da se to rjeenje mijenja. Rjeenje o naslijeivanju dostavlja se svim nasljednicima i legatarima, kao i licima koja su u toku postupka istakla zahtjev za naslijee. Pravosnano rjeenje dostavlja se i dravnom organu nadlenom za voenje zemljino-knjine evidencije. Kad budu podneseni dokazi o izvrenju i obezbjeenju obaveza koje su nasljedniku naloene testamentom u korist lica koja nisu sposobna da se sama staraju o svojim poslovima ili za postizanje neke optekorisne svrhe, sud e narediti da se u zemljinu knjigu ili drugu odgovarajuu evidenciju izvre potrebni upisi, kao i da se ovlaenim licima predaju pokretne stvari koje se nalaze na uvanju kod suda. Ako je pravo nasljednika ili legatara odloeno zbog nedospjelosti vremena, ili je ogranieno na izvjesno vrijeme, ili je odloeno zbog neispunjenog uslova ili je zavisno od raskidnog uslova odnosno naloga koji se ima smatrati kao raskidni uslov, sud e po prijedlogu zainteresovanih lica odrediti privremene mjere za obezbjeenje odnosnog dijela zaostavtine po odredbama Zakona o izvrnom postupku, ukoliko testamentom nije drukije odreeno. Ako nasljednici ne osporavaju legat, sud moe i prije donoenja rjeenja o naslijeivanju, na zahtjev legatara donijeti posebno rjeenje o legatu. U tom sluaju shodno e se primjenjivati odredbe o dostavljanju pravosnanog rjeenja o nasljeivanju nadlenom organu uprave, o upisima u zemljinoj knjizi i drugoj odgovarajuoj evidenciji i o predaji pokretnih stvari koje se nalaze na uvanju kod suda. Kad sud utvrdi da nema nasljednika, ili kad se ne zna da li ima nasljednika, a u roku od jedne godine od dana objavljivanja oglasa u "Slubenom glasniku Republike Srpske" ne javi se niko ko polae pravo na naslijee, sud e donijeti rjeenje da se zaostavtina preda nadlenoj optini. Nasljedno-pravni zahtjevi poslije pravosnanosti rjeenja o naslijeivanju - Rjeenje o naslijeivanju suda obuhvata raspored imovine za koju se u toku ostavinskog postupka znalo i utvrdilo da pripada zaostavtini. Meutim, poslije pravosnanosti rjeenja o naslijeivanju moe se pronai imovina za koju se u vrijeme donoenja rjeenja nije znalo da pripada zaostavtini. Tako, na primjer, ostavilac je imao kuu u mjestu van svoga prebivalita i ona nije uzeta u popis; ostavilac je imao ulog na tednji pa se za njega sazna tek docnije; ostavilac je imao potraivanje prema nekom licu koje ponudi isplatu svoga duga tek poslije zavretka ostavinske rasprave. U takvom sluaju treba razlikovati dvije osnovne situacije sve s obzirom na to da li je povodom smrti ostavioca voena ostavinska rasprava koja je zavrena rjeenjem o naslijeivanju ili je ostavinski postupak bio obustavljen zato to umrli nije ostavio imovine odnosno to je u zaostavtini bilo samo pokretnih stvari, a nijedno od lica pozvanih na naslijee nije trailo da se vodi ostavinski postupak: 1) ako je voena ostavinska rasprava, tj. ako se po pravosnanosti rjeenja o naslijeivanju pronae imovina za koju se u vreme donoenja rjeenja nije znalo da pripada zaostavtini, sud nee ponovo raspravljati zaostavtinu, ve e ovu imovinu novim rjeenjem raspodeliti na osnovu ranije donesenog rjeenja o naslijeivanju (dopunsko rjeenje). 2) ako ranije nije raspravljana zaostavtina, povodom naknadno pronaene imovine mogu nastati tri situacije: a) ako se naknadno pronaena imovina bude sastojala iz nepokretnosti, sud e pristupiti sprovoenju ostavinskog postupka po slubenoj dunosti bez obzira na dranje zainteresovanih lica; b) ako se naknadno pronaena imovina sastoji samo od pokretne imovine, sud e pristupiti sprovoenju ostavinskog postupka samo na zahtjev zainteresovanih lica. U sluaju da ova lica tek sada budu zahtijevala raspravljanje zaostavtine koja se sastoji samo iz pokretne imovine, ta rasprava e se odnositi na svu zaostavtinu, na sva pokretna dobra (i na ranije poznata i ona naknadno pronaena), ako pravovaljanim sporazumom izmeu zainteresovanih lica ranije poznata imovina nije ve bila podijeljena. v) u sluaju da su se u redovnom ostavinskom postupku nasljednici odrekli naslijea, a naknadno se pronae imovina ostavioca za koju se nije znalo u toku ostavinskog postupka, sud e pozvati te nasljednike koji su se odrekli od naslijea da se sada ponovo u odreenom roku izjasne da li ostaju kod odricanja ili trae da im se prizna pravo na naslijee na naknadno pronaenoj imovini. Ako se takvi nasljednici izjasne da ele da se prime naslijea te naknadno pronaene imovine ostavioca, sud e donijeti dopunsko rjeenje o naslijeivanju u dopunskom ostavinskom postupku za dopunski (naknadno pronaeni) dio imovine ostavioca. Rjeenje kojim je raspodijeljena naknadno pronaena imovina, sud e dostaviti i nasljednicima koji su se odrekli naslijea. Ako se posle pravosnanosti rjeenja o naslijeivanju pronae testament, sud e ga proglasiti i dostaviti ostavinskom sudu, a zadrae njegov prepis. Ostavinski sud nee ponovo raspravljati zaostavtinu ve e obavijestiti zainteresovana lica o proglaenju testamenta i upozorie ih da mogu svoja prava na osnovu testamenta ostvarivati u parninom postupku. Na ovaj nain prua se mogunost zainteresovanim licima da trae izmjenu rjeenja ostavinskog suda s obzirom da se mijenja osnov pozivanja na naslijee na osnovu koga je ostavinski sud donio rjeenje. Zainteresovana lica trae od parninog suda da utvrdi da su momentom smrti ostavioca postali nasljednici i druga lica od onih kojima je ostavinski sud priznao to svojstvo rjeenjem o naslijeivanju. Presuda parninog suda moe predstavljati promjenu cijelog ili samo jednog dijela rjeenja ostavinskog suda. Ako po pravosnanosti rjeenja o naslijeivanju ili rjeenja o legatu neko lice koje nije uestvovalo u postupku za raspravljanje zaostavtine polae pravo na zaostavtinu kao nasljednik, ostavinski sud nee ponovo raspravljati zaostavtinu ve e to lice uputiti da moe svoje pravo ostvariti u parninom postupku. Odredbe o ponavljanju parninog postupka ne primjenjuju se na raspravljanje zaostavtine. Tako, kad je raspravljanje zaostavtine zavreno pravosnanim rjeenjem o nasleivanju ili rjeenjem o legatu, a postoje uslovi za ponavljanje postupka po pravilima parninog postupka, nee se ponoviti postupak za raspravljanje zaostavtine, ve e uesnici svoja prava moi ostvarivati u parninom postupku.

Postupak kad je za raspravljanje zaostavtine nadlean inostrani organ - U sluaju da je za raspravljanje zaostavtine nadlean inostrani organ, sud na ijem je podruju ostavilac umro izdae po prijemu smrtovnice oglas kojim e pozvati sva lica u zemlji koja imaju zahtjeve prema zaostavtini kao nasljednici, legatari ili povjerioci, da u oglasnom roku, koji ne moe biti krai od 30 dana ni dui od 6 mjeseci i koji tee od dana objavljivanja oglasa u "Slubenom glasniku Republike Srpske", prijave svoje zahtjeve, jer e se u protivnom sluaju pokretna imovina iz zaostavtine predati nadlenom organu strane drave ili licu koje taj organ ovlasti za prijem te imovine. Pored objavljivanja u "Slubenom glasniku Republike Srpske", oglas e se objaviti i na oglasnoj tabli suda, a po potrebi i na drugi pogodan nain. Jedan primjerak oglasa dostavie se najbliem diplomatskom ili konzularnom predstavniku odnosne strane drave u naoj zemlji. Ako se radi o maloj vrijednosti zaostavtine, onda sud nee izdati oglas. U tom sluaju zaostavtina se ne smije predati prije nego to proteknu 3 mjeseca od dana smrti stranog dravljanina. Ako koji od nasljednika ili legatara prijavi svoj zahtjev, sud e zadrati zaostavtinu odnosno njen dio koji je potreban za pokrie tog zahtjeva sve dok organ strane drave ne donese pravosnanu odluku o tom zahtjevu. U pogledu prijavljenog zahtjeva sud e izvriti ovu odluku iz zadrane zaostavtine ili iz njenog dijela, a ostatak e predati organu strane drave. Ako neki poverilac prijavi svoje potraivanje, sud e zadrati zaostavtinu ili njen dio koji je potreban za pokrie tog potraivanja sve dok to potraivanje ne bude podmireno ili obezbjeeno. Ako je za raspravljanje zaostavtine stranog dravljanina u pogledu njegove pokretne imovine nadlean inostrani organ, sud e ako svi nasljednici koji se nalaze u zemlji predloe da raspravu sprovede domai sud, pozvati sve nasljednike i legatare u inostranstvu da u roku od 6 mjeseci od dana dostavljanja poziva istaknu prigovor nenadlenosti sudu u Republici Srpskoj jer e u protivnom ostavinski postupak sprovesti domai sud. Poznati nasljednici kojima se ne zna boravite pozivaju se oglasom koji se objavljuje u "Slubenom glasniku Republike Srpske" i na oglasnoj tabli suda, a po potrebi i na drugi pogodan nain. Primjerak oglasa dostavlja se najbliem diplomatskom ili konzularnom predstavniku odnosne strane drave u naoj zemlji. 4.8. Postupak odreivanja naknade za eksproprisane nepokretnosti

Naknada za eksproprisane nepokretnosti odreuje se pred sudom po pravilima vanparninog postupka poslije izvrene eksproprijacije kad stranke (raniji vlasnik i korisnik eksproprijacije) nisu postigle sporazum o naknadi za eksproprisanu nepokretnost pred nadlenim organom uprave. Eskproprijacija je prinudni prelaz nepokretnosti iz privatne u drutvenu (dravnu) svojinu u optem interesu i uz naknadu. Moe biti:1. potpuna promjenu prava vlasnitva na eksproprisanoj nepokretnosti, do ega dolazi danom pravosnanosti rjeenja o eksproprijaciji i 2. nepotpuna pravo svojine na nepokretnosti se ne prenosi, nego ograniava ustanovljavanjem prava slubenosti na nepokretnosti ili zakupa na zemljitu na odreeno vrijeme.U oba sluaja, bilo da se radi o potpunoj ili nepotpunoj eksproprijaciji, ranijem vlasniku pripada pravina novana naknada, koja, ne moe biti nia od trine cijene nepokretnosti. Naknada se odreuje po pravilu u novcu, a kad zakon to predvia ranijem vlasniku se moe dati u svojinu druga nepokretnost. Nadleni organ za sprovoenje postupka eksproprijacije je Republika uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove podruna jedinica u optini na ijoj se teritoriji nalazi nepokretnost predloena za eksproprijaciju. Ovaj organ je duan da poslije pravosnanosti rjeenja o eksproprjaciji, odmah bez odlaganja zakae i odri raspravu za sporazumno odreivanje naknade za eksproprisanu nepokretnost. Ako se sporazum o naknadi u cjelini ne postigne u roku od 60 dana, od dana pravosnanosti rjeenja o eksproprijaciji, podruna jedinica Uprave duna je dostaviti pravosnano rjeenje o eksproprijaciji sa svim spisima nadlenom osnovnom sudu radi odreivanja visine naknade. Ovaj postupak sud vodi po slubenoj dunosti. Postupak je javan, hitan i sud e odrediti roite u roku od 15 dana, raunajui od dana kada je sud zaprimio predmet organa uprave po kojem korisnik eksproprijacie i raniji vlasnik pred nadlenim organom Uprave nisu postigli saglasnost o naknadi. Sud na roitu izvodi i druge dokaze koje uesnici predloe, ako nae da to ima znaaja za odreivanje naknade, a po potrebi odreuje i vjetaenje, te nakon izvoenja dokaza donosi rjeenje o visini naknade za eksproprisane nepokretnosti u roku od 3 mjeseca, raunajui od dana odranog prvog roita. Na prvostepeno rjeenje uesnici u postupku imaju pravo albe u roku od 8 dana. Trokove postupka odreivanja naknade za eksproprisane nepokretnosti snosi korisnik ekproprijacije osim trokova koji su izazvani neopravdanim postupcima ranijeg vlasnika. Uesnici mogu i pred sudom zakljuiti sporazum o naknadi za eksproprisane nepokretnosti. Ako zakljue sporazum o tome da se naknada za eksproprisanu zgradu ili stan odredi u obliku davanja druge zgrade ili stana, sporazumom e odrediti rok za ispunjenje uzajamnih obaveza. Ako taj rok ne odrede, sud e rjeenjem o naknadi odrediti rok o iseljenju iz eksproprisane zgrade, odnosno stana kao posebnog dijela zgrade, prema ZE. Po zakljuenju rasprave sud donosi rjeenje kojim odreuje oblik i obim, odnosno visinu naknade za eksproprisanu nepokretnost. Ako uesnici zakljue sporazum o obliku i obimu, odnosno o visini naknade, sud e svoje rjeenje zasnovati na njihovom sporazumu ukoliko nae da sporazum nije u suprotnosti s prinudnim propisima.

4.9. Upravljanje i korienje zajednikim stvarima

U postupku za upravljanje i korienje zajednikim stvarima sud ureuje nain upravljanja i korienja zajednikim stvarima suvlasnika, sukorisnika i drugih suposjednika iste stvari. Sud odluuje u vanparninom postupku samo ako za upravljanje i korienje zajednike stvari nema saglasnosti svih ili veine zajedniara. Postupak se pokree na prijedlog lica koje smatra da je povrijeeno u pravu upravljanja ili korienja zajednike stvari. Prijedlog sadri podatke o zainteresovanim licima i o stvari koja je predmet postupka, kao i razloge zbog kojih se postupak pokree. Prijedlog se podnosi sudu na ijem podruju se stvar nalazi, a ako se stvar nalazi na podruju vie sudova, prijedlog se moe podnijeti svakom od tih sudova. U ovom postupku roite je obavezno, a na njega se pozivaju sva zainteresovana lica. Sud e im ukazati na mogunost sporazuma i pomoi im da sporazumno urede nain upravljanja, odnosno korienja zajednike stvari. Sporazum zainteresovanih lica sud e, nakon to im predoi prirodu i pravno dejstvo sudskog poravnanja, unijeti u zapisnik kao sudsko poravnanje. Ako se zainteresovana lica ne sporazumiju, sud e provesti potrebne dokaze i na osnovu rezultata cjelokupnog postupka donijeti rjeenje kojim e urediti nain upravljanja ili korienja zajednikom stvari po odgovarajuim propisima o materijalnom pravu, vodei rauna o njihovim posebnim i zajednikim interesima. U sluaju da se prijedlogom trai ureenje korienja zajednikog stana ili poslovnih prostorija, sud e naroito urediti koje e prostorije zainteresovana lica koristiti posebno, a koje zajedniki, nain korienja zajednikih prostorija, kao i na koji nain e se snositi trokovi korienja prostorija. Kad je meu zainteresovanim licima sporno pravo na stvar koja je predmet postupka ili je sporan obim prava, sud e uputiti predlagaa da u roku od 15 dana da pokrene parnicu ili postupak pred upravnim organom radi rjeenja spornog prava, odnosno pravnog odnosa, a vanparnini postupak e prekinuti. Ako predlaga ne pokrene postupak u odreenom roku, smatrae se da je prijedlog povuen.Vanparnini sud moe do donoenja odluke nadlenog organa privremeno urediti odnose zainteresovanih lica u pogledu upravljanja i korienja zajednikom stvari kad to okolnosti sluaja zahtijevaju, a naroito da bi se sprijeila znatnija teta, samovlae ili oita nepravda za pojedina zainteresovana lica. Zainteresovana lica mogu u parnici ili drugom postupku ostvarivati svoja prava u odnosu na stvar o ijem je upravljanju i korienju pravosnano odlueno u postupku upravljanja i korienja zajednikim stvarima. U postupku za ureenje naina upravljanja i korienja zajednikim stvarima revizija nije dozvoljena. Odredbe o upravljanju i korienju zajednikim stvarima primjenjuju se i na vlasnike i posjednike posebnih dijelova zgrada u pogledu upravljanja i korienja zajednikim dijelovima zgrade koji slue zgradi kao cjelina ili samo nekim posebnim dijelovima zgrade, u kom sluaju se zainteresovanim licima smatraju samo vlasnici tih dijelova zgrade, ako se ureivanjem njihovih uzajamnih odnosa ne dira u prava vlasnika drugih dijelova zgrade. Odnosi izmeu vlasnika posebnih dijelova zgrade ureuju se u skladu sa odredbama Zakona o stvarnim pravima.

4.10. Dioba stvari i imovine u suvlasnitvu

Postupak diobe stvari i diobe imovine u suvlasnitvu se pokree prijedlogom. Prijedlog podnosi ovlaeno lice, titular prava na diobu (suvlasnik imovine). Prijedlog mora da sadri podatke o predmetu diobe, veliini dijela i podatke o drugim stvarnim pravima svakog suvlasnika. Ako se radi o diobi nepokretnosti, moraju se navesti zemljinoknjini i katastarski podaci i priloiti odgovarajui pismeni dokazi o pravu svojine, pravu slunosti i drugim stvarnim pravima, kao i posjedu nepokretnosti (zemljino'knjini izvodi, posjedovni listovi, fotosnimci, skice i dr.).Prijedlog sa navedenim prilozima se podnosi sudu na ijem se podruju stvar ili imovina nalazi, a ako se stvar ili imovina u suvlasnitvu nalazi na teritoriji vie sudova, nadlean je svaki od tih sudova. Iako ZOVP ne predvia i druge radnje suda po prijemu prijedloga, sud je duan ispitati doputenost prijedloga, da li je vanparnini postupak redovan put zatite u tom sluaju, da li je sud nadlean za rjeavanje po prijedlogu, te da li je prijedlog za diobu formalno uredan, odnosno da l