skripta za pravosudni - privreda, upravno, radno, ustavni sistem - konacna varijanta

of 102/102
SKRIPTA ZA POLAGANJE PRAVOSUDNOG ISPITA III dio Upravno pravo Radno pravo Ustavno pravo Organizacije uprave i pravosuđa

Post on 20-Jan-2016

45 views

Category:

Documents

0 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

SKRIPTA ZA POLAGANJE PRAVOSUDNOG ISPITA

III dio

Upravno pravo

Radno pravo

Ustavno pravo

Organizacije uprave i pravosua

Sadraj: UPRAVNO PRAVO ................................. 3. str. Upravni postupak ........................................ 3. str.

Upravni spor ................................................ 32. str.

ORGANIZACIJA UPRAVE ................... 42. str. RADNO PRAVO ...................................... 55. str.

USTAVNO PRAVO SISTEM ................. 61. str.

ORGANIZACIJA PRAVOSUA ............. 70. str.

(ZAKON O UPRAVNOM POSTUPKU FBiH)POJAM UPRAVNE STVARI I UPRAVNOG AKTA

Upravna stvar je pravna stvar o kakvoj konkretnoj situaciji koju nadleni organ autoritativno rjeava, neposrednom primjenom materijalnog propisa u upravnom postupku, a odnosi se na neko pravo, obavezu ili pravni interes graanina, pravnog lica i drugih stranaka.

Upravni akt je akt kojim nadleni organ (organ uprave ili pravno lice sa javnim ovlatenjima) rjeava o izvjesnom pravu ili obavezi pojedinca, pravnog lica i drugih stranaka u upravnom postupku.

NAELA UPRAVNOG POSTUPKA 1) Naelo vaenja zakona po ovom zakonu duni su postupati organi uprave Federacije i organi uprave kantona, kao i gradske i opinske slube za upravu i drugi organi, kad u upravnim stvarima, neposredno primjenjujui propise, rjeavaju o pravima, obavezama ili pravnim interesima graana, pravnih lica ili drugih stranaka.

2) Naelo posebnog postupka pojedina pitanja postupka za odreenu upravnu oblast mogu se samo izuzetno, posebnim zakonom, urediti drukije nego to su ureena ovim zakonom, ako je to nuno za drugaije postupanje u tim pitanjima, s tim da ne mogu biti suprotna naelima ovog zakona.

3) Naelo supsidijarne primjene zakona ako je odreenim lex specialis zakonom propisan poseban postupak, postupa se po odredbama tog zakona, s tim da se po odredbama ZUP-a postupa u svim pitanjima koja nisu ureena posebnim zakonom.4) Naelo zakonitosti svi organi uprave i upravne organizacije dune su prilikom rjeavanja upravnih stvari da primjenjuju zakone i druge propise. Ovo naelo se odnosi i na institucije koje imaju javne ovlasti.

5) Naelo zatite prava graana i zatita javnog interesa kada organi uprave i institucije koje imaju javna ovlaenja vode postupak i rjeavaju, duni su strankama omoguiti da to lake zatite i ostvare svoja prava, vodei pri tome rauna da ostvarivanje njihovih prava ne bude na tetu prava drugih lica, niti u suprotnosti sa zakonom utvrenim javnim interesom.

6) Naelo efikasnosti organi uprave su duni po zahtjevima stranaka rjeavati u rokovima koji su propisani zakonom.

7) Naelo materijalne istine prije donoenja rjeenja organ uprave duan je da utvrdi sve injenice koje su bitne za donoenje rjeenja.8) Naelo sasluanja stranaka organ uprave je duan dopustiti strankama da se izjasne o svim injenicama i dokazima koji su vani za donoenje rjeenja.

9) Naelo slobodne ocjene dokaza koje e injenice uzeti kao dokazane odluuje ovlateno slubeno lice po svom uvjerenju, na osnovu savjesne i briljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, kao i na osnovu rezultata cjelokupnog postupka.

10) Naelo samostalnosti u rjeavanju to znai da organ uprave, na osnovu utvrenih injenica i dokaza, samostalno donosi odluku, bez uticaja bilo koga.

11) Naelo prava na albu (naelo dvostepenosti) protiv rjeenja doneenog u prvom stupnju stranka ima pravo albe. Samo zakonom moe se propisati da u pojedinim upravnim stvarima alba nije doputena, i to ako se na drugi nain osigurava zatita prava i zakonitosti. Ako nema organa uprave drugog stupnja, alba protiv prvostepenog rjeenja moe se izjaviti samo kad je to zakonom predvieno. Tim zakonom odredie se i organ koji e rjeavati po albi. Pod uvjetima iz ovog zakona stranka ima pravo albe i kad prvostepeni organ nije u odreenom roku donio rjeenje o njenom zahtjevu. Protiv rjeenja doneenog u drugom stupnju alba nije doputena.

12) Naelo konanosti rjeenja rjeenje protiv koga se ne moe izjaviti alba, ali se moe pokrenuti upravni spor je konano rjeenje.

13) Naelo pravomonosti rjeenje protiv koga se ne moe izjaviti alba niti pokrenuti upravni spor je pravomono rjeenje (formalna pravosnanost). Kada se protiv rjeenja ne moe izjaviti alba niti pokrenuti upravni spor, a rjeenjem je priznato neko pravo ili utvrena neka obaveza, to za posljedicu ima da se o toj upravnoj stvari ne moe ponovo rjeavati, govorimo o materijalnoj pravosnanosti.

I pravosnano rjeenje moe se izmjeniti, ponititi i ukinuti u sluajevima propisanim zakonom.14) Naelo ekonominosti Postupak se treba voditi brzo i sa to manje trokova i gubitka vremena, vodei rauna da se pri tome prikupi sve to je potrebno za pravilno utvrivanje injenica potrebnih za donoenje zakonitog rjeenja.

15) Naelo pomoi neukoj stranci organ koji vodi postupak vodie rauna da neznanje i neukost stranke i drugih lica koja sudjeluju u postupku ne bude na tetu prava koja im po zakonu pripadaju.16) Naelo upotrebe jezika i pisma ono znai da su u ravnopravnoj uportrebi bosanski i hrvatski jezik. Ovo naelo derogirano je Ustavnim amandmanima kojima je utvreno da su na teritoriji itave BIH u ravnopravnoj upotrebi sva tri jezika (bosanski, hrvatski i srpski).

17) Naelo upotrebe izraza "organ" pod organom koji vodi postupak, odnosno rjeava u upravnim stvarima, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju se organi uprave i upravne ustanove, slube i institucije iz lana 1. ovog zakona, ako ZUP-om nije drugaije odreeno.

STVARNA I MJESNA NADLENOST ORGANA UPRAVE

Stvarna nadlenost u upravnom postupku odreuje se po propisima kojima se ureuje:a) odreena upravna oblast ili

b) nadlenost pojedinih organa.

Federalni organi uprave nadleni su:

1) ako se radi o upravnim stvarima iz iskljuive nadlenosti federacije,

2) ako se radi o zajednikoj nadlenosti izmeu federacije i kantona i

3) u onim stvarima u kojima je kanton jedan dio svojih nadlenosti prenio na federalnu vlast.

Kantonalni organi uprave nadleni su:

1) ako se radi o zajednikoj nadlenosti izmeu federacije i kantona,

2) ako je federacija jedan dio svojih nadlenosti prenijela na kantone i

3) u onim stvarima koje su utvrene u kantonalnim zakonima i ako je grad/opina jedan dio nadlenosti prenijela na kanton.

Opinski i gradski organi uprave/slube nadleni su u upravnim stvarima koje su utvrene propisom grada/opine:

a) ako je to propisano kantonalnim zakonom,

b) ako je kanton prenio jedan dio svojih nadlenosti na opinu/grad i

c) ako je federacija dio svojih nadlenosti prenijela na grad/opinu.

Nijedan organ uprave, bez obzira na kojem je nivou vlasti, ne moe izvriti prenos dijela svoje nadlenosti u dogovoru sa drugim organom. Prenos nadlenosti se moe propisati samo zakonom.

Ako se ne moe utvrditi stvarna nadlenost organa uprave, nadlean e biti onaj organ uprave koji je nadlean za organizaciju uprave.Mjesna nadlenost se odreuje:

a) po federalnim propisima kojima su ureene federalne jedinice (kantoni),

b) po propisima o teritorijalnoj podjeli opina,

c) po propisima o organizaciji federalnih i kantonalnih organa uprave i

d) po gradskim i opinskim propisima o organizaciji gradskih i opinskih slubi za upravu.Mjesna nadlenost se, takoer, odreuje:

1) u stvarima koje se odnose na nepokretnosti prema mjestu gdje se nepokretnost nalazi;

2) u stvarima koje se odnose na djelatnost nekog organa, poduzea (drutva), ustanove ili drugog pravnog lica prema mjestu njihovog sjedita;

3) u ostalim stvarima prema prebivalitu stranke. Kad ima vie stranaka, nadlenost se odreuje prema stranci prema kojoj je zahtjev upravljen. Ako stranka nema prebivalite u Federaciji, nadlenost se odreuje prema mjestu njenog boravita, a ako nema ni boravita prema mjestu njenog posljednjeg prebivalita, odn. boravita u Federaciji.

Ako se mjesna nadlenost ne moe odrediti po navedenim odredbama, ona se odreuje prema mjestu gdje je nastao povod za voenje postupka.

Svaki organ je, tokom itavog postupka, duan da vodi rauna o svojoj nadlenosti (stvarnoj i mjesnoj).

SUKOB NADLENOSTI

Moe biti pozitivan i negativan.

Za rjeavanje sukoba nadlenosti nadleni su:1. Vrhovni sud FBiH - ako se radi o sukobu nadlenosti izmeu:

a) federalnog i kantonalnog organa,

b) organa uprave i institucija sa javnim ovlastima iz razliitih kantona.

2. Vlada FBiH - ako se radi o sukobu nadlenosti izmeu federalnih organa uprave.

3. Vlada kantona - nadlena je za sukob nadlenosti izmeu organa uprave istog kantona.

4. Kantonalni sud - ako se radi o sukobu nadlenosti izmeu:

a) organa uprave i institucije sa javnim ovlatenjima istog kantona

b) organa uprave dvije opine u jednom kantonu

5. Gradonaelnik - ako se radi o sukobu nadlenosti izmeu organa gradske uprave

6. Opinski naelnik - ako se radi o sukobu nadlenosti izmeu opinskih slubi za upravu.

Kada rjeava o sukobu nadlenosti nadleni organ donosi rjeenje. Protiv tog rjeenja ne moe se izjaviti alba niti pokrenuti upravni spor, a tim rjeenjem utvruje se koji je organ nadlean i kome se predmet dostavlja na rjeavanje.

IZUZEE SLUBENE OSOBE

Zakon propisuje 2 vrste izuzea:1. Obligatorno izuzee - postoji u sluaju:1) ako je slubena osoba u predmetu u kome se vodi postupak sa strankom u krvnom srodstvu u pravoj liniji, a u pobonoj liniji do 4. stupnja,

2) ako je sa strankom u odnosu staraoca, staranika, usvojioca, usvojenika,

3) ako je u postupku koji je prethodio bila stranka, vjetak, punomonik i sl.4) ako je slubena osoba u prvostepenom postupku uestvovala u voenju postupka ili u donoenju rjeenja.2. Fakultativno izuzee - moe biti u sluaju ako stranka sumnja u nepristrasnost slubene osobe.

Stranka mora pismeno traiti izuzee, a o izuzeu odluuje rukovodilac organa uprave. Ako se trai izuzee ministra, o izuzeu e odluivati Vlada.

STRANKA I NJENO ZASTUPANJE

Stranka je:1. osoba po ijem je zahtjevu pokrenut postupak (tzv. aktivna stranka) ili

2. osoba protiv koje se vodi postupak (tzv. pasivna stranka), ili 3. osoba koja radi zatite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo da uestvuje u upravnom postupku (tzv. zainteresovana stranka).

Stranka u postupku moe biti:1. svako fiziko i pravno lice,

2. organ uprave, udruenje graana i drugi koji nemaju svojstvo pravnog lica mogu biti stranke u postupku, ako mogu biti nosioci prava i obaveza o kojima se rjeava u upravnom postupku,3. tuitelj, pravobranitelj i drugi organi vlasti imaju u granicama svojih ovlatenja, prava i dunosti stranke ako su zakonom ovlateni da u upravnom postupku zastupaju javne interese,4. sindikalna organizacija - ako se upravni postupak odnosi na kakvo pravo ili pravni interes slubenika i namjetenika u organima uprave, kao i radnika u poduzeu, ustanovi ili u drugom pravnom licu,

Ombudsmen ne moe biti stranka u postupku, ali moe biti stranka ako pokrene upravni spor i prisustvovati voenju upravnog postupka.

Procesna sposobnost i zakonski zastupnik

Fizika osoba koja je potpuno poslovno sposobna moe sama obavljati radnje u postupku (procesna sposobnost).

Za procesno nesposobnu fiziku osobu, radnje u postupku obavlja njegov zakonski zastupnik, koji se odreuje na osnovu zakona ili aktom nadlenog organa doneenog na osnovu zakona. Pravno lice obavlja radnje u postupku preko svog predstavnika, odnosno zakonskog zastupnika, koji se odreuje njegovim opim aktom, ako nije odreen zakonom. Organ uprave obavlja radnje u postupku preko zakonom odreenog predstavnika.

U toku cijelog postupka organ koji vodi postupak e po slubenoj dunosti paziti da li osoba koja se pojavljuje kao stranka moe biti stranka u postupku i da li stranku zastupa njen zakonski zastupnik, odnosno predstavnik.

Ako u toku postupka nastupi smrt stranke, postupak se moe obustaviti ili nastaviti, zavisno od prirode upravne stvari koja je predmet postupka. Ako prema prirodi stvari postupak ne moe da se nastavi, organ e obustaviti postupak zakljukom protiv kojeg je doputena posebna alba.

Privremeni zastupnikOrgan koji vodi postupak postavit e stranci privremenog zastupnika u 2 sluaja:a) ako procesno nesposobna stranka nema zakonskog zastupnika, ili b) ako se neka radnja ima poduzeti protiv osobe ije je boravite nepoznato, i koja nema punomonika, ali pod uslovom da to trai hitnost predmeta, a postupak se mora provesti.Privremeni zastupnik e se postaviti i kad se ima izvriti radnja koja se ne moe odgoditi, a stranku, odnosno njenog punomonika ili zastupnika nije mogue pravovremeno pozvati. O tome e se stranka, punomonik ili zastupnik odmah obavijestiti.

Zajedniki predstavnik

Dvije ili vie stranaka mogu u istom predmetu istupati zajedniki. One su u takvom sluaju dune naznaiti ko e od njih istupati kao njihov zajedniki predstavnik, ili postaviti zajednikog punomonika. Organ koji vodi postupak e odrediti strankama koje u postupku uestvuju s istovjetnim zahtjevima da u odreenom roku naznae ko e ih izmeu njih predstavljati, ili da postave zajednikog punomonika o emu se donosi zakljuak. Protiv takvog zakljuka stranke imaju pravo posebne albe, ali alba ne odgaa izvrenje zakljuka. I u sluaju odreivanja zajednikog predstavnika, odnosno punomonika, svaka stranka zadrava pravo da istupa kao stranka u postupku, (daje izjave, samostalno izjavljuje albe i koristi dr. pravna sredstva).

Punomonik

Punomonik je fizika osoba koja poduzima odreene radnje u postupku za neku drugu osobu. Stranka, odnosno njen zakonski zastupnik moe odrediti punomonika koji e je zastupati u postupku. Radnje u postupku koje punomonik poduzima u granicama punomoi imaju isto pravno djelovanje kao da ih je poduzela sama stranka. I pored punomonika, sama stranka moe davati izjave. Stranka koja je prisutna kad njen punomonik daje usmenu izjavu moe neposredno poslije date izjave izmijeniti ili opozvati izjavu svog punomonika. Ako u pismenim ili usmenim izjavama koje se tiu injenica postoji nesuglasnost izmeu izjava stranke i njenog punomonika, organ koji vodi postupak cijenit e obje izjave.Punomonik moe biti svaka osoba koja je potpuno poslovno sposobna, osim osobe koja se bavi nadripisarstvom.Punomo se moe dati pismeno, ili usmeno na zapisnik koji sainjava slubena osoba organa koji vodi postupak. Iznimno, slubena osoba koja vodi postupak moe dopustiti da u ime stranke, kao njen punomonik, izvri odreenu radnju osoba koja nije podnijela punomo (lan porodice i dr.), ali e istovremeno narediti toj osobi da naknadno podnese punomo za tu radnju.Punomo se moe dati za cio postupak ili samo za pojedine radnje, a moe se i vremenski ograniiti.Punomo ne prestaje smru stranke, gubitkom njene procesne sposobnosti ili promjenom njenog zakonskog zastupnika, ali pravni sljedbenik stranke, odnosno njen novi zakonski zastupnik moe opozvati raniju punomo.

Stranci e se dozvoliti da u stvarima za koje se trai struno poznavanje pitanja u vezi s predmetom postupka dovede strunu osobu koja e joj davati obavjetenja i savjete (struni pomaga). Ova osoba ne zastupa stranku.

KOMUNICIRANJE ORGANA I STRANAKA

Podnesci

Pod podnescima se podrazumijevaju zahtjevi, obrasci za automatsku obradu podataka, prijedlozi, prijave, molbe, albe, prigovori i dr. priopenja kojima se pojedinci obraaju organima.

Podnesci se, po pravilu, predaju neposredno ili alju potom pismeno, ili se usmeno priopavaju na zapisnik kod organa, a mogu se izjavljivati i faksom ili telegrafski. Kratka i hitna priopenja mogu se davati i telefonski, ako je to po prirodi stvari mogue.

Organ koji je nadlean za prijem podneska, odnosno usmenog priopenja, duan je primiti podnesak koji mu se predaje, odnosno uzeti na zapisnik usmeno priopenje i izdati potvrdu o prijemu podneska.

Ako organ nije nadlean za prijem pismenog podneska, slubena osoba ovog organa e upozoriti na to podnosioca i uputiti ga da taj podnesak preda organu nadlenom za prijem. Ako podnosilac i pored toga zahtijeva da se njegov podnesak primi, slubena osoba je duna primiti takav podnesak. Ako organ utvrdi da nije nadlean za postupanje po takvom podnesku, a poznato mu je koji je organ nadlean, bez odlaganja e takav podnesak dostaviti nadlenom organu i o tome obavjestiti podnosioca.

Ako organ utvrdi da nije nadlean za rad po takvom podnesku, a nije mu poznato ni koji je organ nadlean, donijet e zakljuak kojim e odbaciti podnesak zbog nenadlenosti i zakljuak odmah dostaviti stranci.

Ako organ potom dobije tubu za pokretanje upravnog spora, tubu e bez odgaanja dostaviti nadlenom sudu, o emu e pismeno obavijestiti podnosioca tube.

Podnesak mora biti razumljiv i sadravati sve to je potrebno da bi se po njimu moglo postupiti. Ako podnesak sadri neki formalni nedostatak, ili je nerazumljiv ili nepotpun, ne moe se samo zbog toga odbaciti. Organ koji je primio takav podnesak duan je uiniti one radnje koje e osigurati da se nedostaci otklone i odredit e podnosiocu rok u kome je duan da to uini.Ako podnosilac ne otkloni nedostatke u odreenom roku, smatrat e se da podnesak nije ni podneen. O tome e organ donijeti zakljuak protiv koga se moe izjaviti posebna alba.

Pozivanje

Organ koji vodi postupak ovlaten je da poziva osobu ije je prisustvo u postupku potrebno, a koja boravi na njegovom podruju.

Pozivanje se vri pismenim putem, ako posebnim propisima nije predvien drugi nain pozivanja, vodei rauna da to bude u najpogodnije vrijeme za pozvanog. Samo izuzetno se moe upititi poziv za dolazak nou.Poziv obavezno sadri: 1. naziv organa koji poziva, 2. podatke o pozivanom, 3. predmet u kojem se poziva i u kojem svojstvu,4. da li je duna doi lino ili moe i punomonik, te5. naznaku da je duna obavijestiti organ o eventualnoj nemogunosti dolaska, uz upozorenje o posljedicama neodazivanja.

Pozvana osoba duna je da se odazove pozivu. Ako je pozvana osoba zbog bolesti ili kog drugog opravdanog razloga sprijeena da doe, duna je odmah po prijemu poziva o tome izvijesititi organ koji je izdao poziv. Ako se osoba kojoj je poziv lino dostavljen ne odazove pozivu, a izostanak ne opravda, moe biti privedena, ako je njeno prisustvo potrebno, a pored toga i kanjena novanom kaznom do 50 KM. Ako su zbog neopravdanog izostanka pozvane osobe nastali trokovi u postupku, moe se odrediti da te trokove snosi osoba koja je izostala.

Zapisnik u upravnom postupku

Zapisnik u upravnom postupku je dokaz o toku i sadrini radnje postupka i datih izjava.On ima karakter javne isprave, ukoliko je sastavljen prema zakonu i ukoliko ima sve elemente propisane zakonom.Zapisnik se obavezno sastavlja o usmenoj raspravi, ali i o svakoj drugoj vanijoj radnji u upravnom postupku.

O manje vanim radnjama i izjavama stranaka i treih osoba, koje bitno ne utiu na rjeenje stvari, o upravljanju toka postupka, o saopenjima i usmenim uputstvima, nee se sastavljati zapisnik, ve e se u samom spisu sastaviti slubena zabiljeka, koju potpisuje slubena osoba koja ju je sastavila, uz oznaku datuma. Ne mora se sastavljati zapisnik ni o onim usmenim zahtjevima stranke o kojima se odluuje po skraenom postupku, a kojima se udovoljava. Zapisnik sadri:1. naziv organa,

2. broj, datum, vrijeme i mjesto sainjavanja,

3. imena slubenih osoba,

4. predmet,

5. osobe koje su prisutne,

6. izjave stranaka, svjedoka, vjetaka tj. sadraj svih provedenih radnji.U zapisniku se nita ne smije precrtavati, dodavati, a ako ima vie stranica numeriu se.

Sve stranke koje su uestvovale u postupku potpisuju se na kraju, a ako odbijaju da potpiu i to se konstatuje u zapisnik.

Zapisnik ima snagu javne isprave bez obzira da li stranka ima primjedbi na isti ili ne. Dozvoljeno je dokazivati netanost zapisnika. Kad u upravnom postupku rjeava kolegijalni organ, o vijeanju i glasanju sastavlja se poseban zapisnik. Kad je u postupku u vezi sa albom jednoglasno odlueno, ne mora se sastavljati zapisnik o vijeanju i glasanju, ve se o tome moe sastaviti samo slubena zabiljeka u spisu. U zapisnik o vijeanju i glasanju upisuje se, pored podataka o linom sastavu kolegijalnog organa, oznaenje predmeta o kome je rije i kratak sadraj onoga to je rijeeno, kao i odvojena miljenja ako ih je bilo.

Razgledanje spisa i obavjetavanje o toku postupka

Stranke imaju pravo da razgledaju spise predmeta i da ih o svom troku fotokopiraju, a organ je obavezan to omoguiti. Spisi se razgledaju i prepisuju/ fotokopiraju pod nadzorom odreene slubene osobe.

Ovo pravo ima svaka osoba koja uini vjerovatnim svoj pravni interes.

Ne mogu se razgledati ni prepisivati:

1. zapisnik o vijeanju i glasanju,

2. slubeni referati i nacrti rjeenja,

3. kao ni drugi spisi koji se vode kao povjerljivi:a) ako bi se time mogla osujetiti svrha postupka, ili b) ako se to protivi javnom interesu ili opravdanom interesu jedne stranke ili treih osoba.Stranka i svaka druga osoba koja uini vjerovatnim svoj pravni interes u predmetu, kao i zainteresirani organi, imaju pravo da se obavjetavaju o toku postupka.

DOSTAVLJANJE PISMENA

Nain dostavljanja pismenaDostavljanje pismena (poziva, rjeenja, zakljuaka i drugih slubenih spisa) vri se putem pote ili ga vri organ preko svoje slubene osobe.Osoba kojoj pismeno treba da se dostavi moe biti pozvana radi prijema pismena samo izuzetno, kad to zahtijeva priroda ili znaaj pismena koje se ima uruiti.

Dostavljanje se vri samo radnim danom, i to danju. Dostavljanje se vri, po pravilu, u stanu ili na radnom mjestu, a advokatu u njegovom advokatskom uredu.

Obavezno lino dostavljanje pismena1) Dostavljanje se mora izvriti lino osobi kojoj je pismeno namijenjeno:

2) kad je takvo dostavljanje odreeno zakonom ili drugim propisom,

3) kad od dana dostavljanja poinje tei rok koji se po zakonu ne moe produavati, ili

4) kad to odredi organ (slubena osoba), koja je naredila dostavljanje.

Kad se osoba kojoj se dostavljanje ima osobno izvriti ne zatekne u stanu, odnosno na radnom mjestu, dostavlja e se raspitati kad i na kom mjestu ga moe nai, pa e mu kod nekog od odraslih lanova njegovog domainstva ili komije, ako on na to pristane, ostaviti pismeno obavjetenje da odreeni dan i sat bude u svom stanu, odnosno na radnom mjestu, radi primanja pismena.

Ako i poslije toga dostavlja ne zatekne osobu kojoj se dostavljanje ima izvriti, dostavlja e predati pismeno nadlenom organu opine na ijem se podruju nalazi boravite osobe kojoj se dostavljanje vri, ili poti u mjestu njenog boravita, ako se dostavljanje vri preko pote. Na vratima stana osobe kojoj se dostavljanje ima izvriti dostavlja e pribiti pismeno saopenje u kojem je naznaeno gdje se pismeno nalazi. Na saopenju i na samom pismenu, dostavlja e naznaiti razlog ovakvog dostavljanja, kao i datum kad je saopenje pribio na vrata, i staviti svoj potpis. Dostavljanje se smatra izvrenim kad je saopenje pribijeno na vrata, s tim da oteenje ili unitenje ovog saopenja izvreno nakon pribijanja na vratima nema uticaja na valjanost dostavljanja. O dostavljanju na opisani nain, obavijestit e se organ koji je naredio dostavljanje.

Posredno dostavljanje pismenaKad se osoba kojoj se dostavljanje ima izvriti ne zatekne u svom stanu, dostavljanje se vri predajom pismena nekom od odraslih lanova njegovog domainstva, a ako se ni oni ne zateknu u stanu, pismeno se moe predati komiji, ako on na to pristane. Ako se dostavljanje vri na radnom mjestu osobe kojoj se pismeno ima dostaviti, a ta osoba se tu ne zatekne, dostavljanje se moe izvriti osobi koja je na istom mjestu zaposlena, ako ona pristane da primi pismeno.

Ako se utvrdi da je osoba kojoj se dostavljanje ima izvriti odsutna, pismeno e se vratiti organu koji ga je izdao, uz naznaenje gdje se odsutna osoba nalazi.

Ako je boravite osobe kojoj se dostavlja i pored istraivanja ostalo nepoznato, organ koji je izdao pismeno postavit e toj osobi privremenog zastupnika i njemu e predati pismeno.

Ako se dostavljanje ne moe izvriti nekom od odraslih lanova njegovog domainstva odnosno komiji, ili ako osoba kojoj je pismeno upueno, odnosno odrasli lan njegovog domainstva bez zakonskog razloga odbije da primi pismeno, a nije utvreno da je osoba kojoj se dostavljanje ima izvriti odsutna, dostavlja e predati pismeno nadlenom organu opine na ijem se podruju nalazi boravite osobe kojoj se dostavljanje vri, ili poti u mjestu njenog boravita, ako se dostavljanje vri preko pote. Na vratima stana osobe dostavlja e pribiti pismeno saopenje u kojem je naznaeno gdje se pismeno nalazi. Na saopenju i na samom pismenu dostavlja e naznaiti razlog ovakvog dostavljanja, kao i datum kad je saopenje pribio na vrata, i staviti svoj potpis. Dostavljanje se smatra izvrenim kad je saopenje pribijeno na vrata, a njegovo naknadno oteenje/ unitenje nema uticaja na valjanost dostavljanja. O dostavljanju na ovaj nain, obavijestit e se organ koji je naredio dostavljanje.

Posebni sluajevi dostavljanja pismena

1. Dostavljanje pismena zakonskom zastupniku i punomoniku - Ako vie stranaka imaju zajednikog zakonskog zastupnika/punomonika -dostavljanje se za sve njih vri tom zakonskom zastupniku/punomoniku. 2. Dostavljanje pismena punomoniku za primanje pismena - Kad stranka pismeno obavijesti organ koji vodi postupak, da je ovlastila odreenu osobu kojoj se imaju vriti sva dostavljanja za nju, organ je obavezan sva dostavljanja vriti ovom punomoniku.

3. Dostavljanje pismena organima vlasti, poduzeima, ustanovama i dr. pravnim licima - Dostavljanje se vri predajom pismena slubenoj osobi odn. osobi odreenoj za primanje pismena tih organa, odnosno pravnog lica. Ako dostavlja u toku radnog vremena ne nae osobu odreenu za primanje pismena, predaja pismena se moe izvriti ma kojoj osobi zaposlenoj u tom organu, koja se zatekne u njihovim prostorijama. 4. Dostavljanje pismena osobama u inozemstvu, stranim dravama, meunarodnim org. i osobama u FBiH koje uivaju diplomatski imunitet - obavlja se preko MIP-a BiH.

5. Dravljanima FBiH koji se nalaze u inozemstvu - dostavljanje se obavlja preko diplomatsko-konzularnih predstavnitava BiH u inozemstvu.6. Vojnim osobama i pripadnicima policije - dostavljanje pismena se moe vriti i preko njihove komande, odnosno organa ili pravnog lica u kojima su zaposleni.

7. Osobama koje su liene slobode - dostavljanje se vri preko uprave ustanove u kojoj se nalaze.

8. Dostavljanje pismena javnim priopenjem - Dostavljanje pismena e se izvriti javnim priopenjem na oglasnoj tabli organa koji je pismeno izdao, pri emu se smatra da je dostavljanje pismena izvreno poslije isteka 15. dana od dana isticanja priopenja na oglasnoj tabli u 2 sluaja:

a) ako se radi o osobi ili vie osoba koje organu nisu poznate ili koje se ne mogu odrediti, b) kad su stranka ili njen zakonski zastupnik u toku postupka promijenili svoje prebivalite ili stan, bez obavijetavanja organa koji vodi postupak, a dostavlja i pored istraivanja ne moe saznati kuda su se odselili, organ e odrediti da se sva daljnja dostavljanja pismena u postupku za tu stranku vre pribijanjem pismena na oglasnoj tabli organa koji vodi postupak.

Pored objavljivanja na oglasnoj tabli, organ moe objaviti priopenje u novinama, odnosno u drugim sredstvima javnog informiranja.

Dostavnica

Dostavnica (potvrda o dostavljanju) predstavlja dokaz o izvrenom dostavljanju pismena. Na dostavnici se upisuje datum dostavljanja i potpisuju je primalac i dostavlja. Ako primalac odbije da potpie dostavnicu, dostavlja e to zabiljeiti na dostavnici i ispisati slovima datum predaje, i time se smatra da je dostavljanje izvreno.

ROKOVI

Postoje 2 vrste rokova:

1. zakonski - oni su prekluzivni i ne mogu se pomijerati;2. slubeni - odreuje ih slubena osoba koja vodi postupak i oni se mogu produiti na molbu zainteresirane osobe koja podnese molbu prije isteka roka ili 3 dana po isteku roka, ako postoje opravdani razlozi za produenje, o emu se sainjava slubena zabiljeka u spisu;

Rokovi se odreuju na dane, mjesece i godine.

Teku od slijedeeg dana od dana prijema pismena.

Na poetak rokova ne utie nedelja i neradni dan, ali na zavretak utie.

POVRAT U PREANJE STANJE

Stranci koja je iz opravdanih razloga propustila da u roku izvri neku radnju u postupku, pa je usljed tog proputanja iskljuena od vrenja ove radnje, dozvolit e se, po njenom prijedlogu, povrat u preanje stanje.

Stranka je duna da u prijedlogu za povrat u preanje stanje iznese okolnosti zbog kojih je bila sprijeena da u roku izvri proputenu radnju i da te okolnosti uini bar vjerovatnim.

Ako se povrat u preanje stanje trai zbog toga to je proputeno da se podnese kakav podnesak, prijedlogu treba priloiti i taj podnesak.

Prijedlog za povrat u preanje stanje podnosi se u roku od 8 dana raunajui od dana kad je prestao razlog koji je prouzrokovao proputanje, a ako je stranka tek kasnije saznala za proputanje, onda od dana kad je to saznala. Poslije isteka 3 mjeseca od dana proputanja ne moe se traiti povrat u preanje stanje. Ne moe se traiti povrat zbog proputanja ovog roka.

Prijedlog za povrat u preanje stanje podnosi se organu kod koga je trebalo izvriti proputenu radnju. O prijedlogu odluuje zakljukom organ kod koga je trebalo izvriti proputenu radnju. Neblagovremeno podneen prijedlog odbacit e se bez daljnjeg postupka.

O podnesenom prijedlogu za povrat, izjanjava se suprotna stanka, osim ako su injenice na kojima se prijedlog zasniva ope poznate.

Protiv zakljuka kojim se dozvoljava povrat nije doputena alba, a protiv zakljuka kojim je odbijen prijedlog za povrat doputena je posebna alba samo ako je zakljuak donio prvostepeni organ, a ako je zakljuak donio drugostepeni organ, alba nije dozvoljena.

Kad je povrat u preanje stanje dozvoljen, postupak se vraa u ono stanje u kome se nalazio prije proputanja, a ponitavaju se sva rjeenja i zakljuci koje je organ donio u vezi s proputanjem. ODRAVANJE REDA Slubena osoba koja rukovodi radnjom postupka duna je da se stara o odravanju reda pri radu. S tim ciljem slubena osoba je ovlatena da opominje osobe koje smetaju rad organa i da odreuje mjere potrebne da se red odri o emu se u spisu sainjava slubena zabiljeska.Osoba koja prisustvuje nekoj radnji postupka ne smije nositi oruje ili opasno orue.

Osoba koja i pored opomene ometa rad ili uini nepristojnost pri vrenju radnje postupka ili nee da odloi oruje od nosno orue, moe biti udaljena. Osoba koja uestvuje u radnji postupka moe biti udaljena tek poto je prethodno bila opomenuta da e biti udaljena i poto su joj bile predoene pravne posljedice takve mjere. Udaljenje zbog naruavanja reda ili zbog nepristojnosti, ili noenja oruja ili opasnog orua, izrie slubena osoba koja rukovodi radnjom postupka. Ako bude udaljena stranka koja nema punomonika, ili ako bude udaljen punomonik iji vlastodavac nije prisutan, slubena osoba koja rukovodi radnjom postupka pozvat e osobu koja se udaljava da postavi svog punomonika. Ako pozvana osoba to ne uini, slubena osoba moe odgoditi radnju na troak osobe koja je odbila da postavi svog punomonika, a moe mu i sama postaviti punomonika ako je to potrebno. Ko u radnji postupka tee narui red ili uini krupniju nepristojnost, moe se, pored udaljenja, kazniti novanom kaznom do 50 KM. Protiv zakljuka o kazni moe se izjaviti posebna alba. alba protiv zakljuka o novanoj kazni zbog naruavanja reda ne odgaa izvrenje te kazne.

TROKOVI POSTUPKA

Izdaci u gotovom novcu organa koji vodi postupak, kao to su: putni trokovi slubenih osoba, izdaci za svjedoke, vjetake, tumae, uviaj, oglase i sl., a koji su nastali provoenjem postupka po nekoj upravnoj stvari, padaju, po pravilu, na teret onoga koji je cio postupak vodio.

Kad osoba koja uestvuje u postupku prouzrokuje svojom krivicom ili obijeu trokove pojedinih radnji u postupku, duna je da snosi te trokove.Kad je postupak koji je pokrenut po slubenoj dunosti okonan povoljno po stranku, trokove postupka snosi organ koji je postupak pokrenuo.

Svaka stranka snosi, po pravilu, sama svoje trokove prouzrokovane postupkom, kao to su: trokovi dolazenja, izgubljenog vremena, izdaci na takse, za pravno zastupanje i struno pomaganje.

Kad u postupku uestvuju dvije ili vie stranaka sa suprotnim interesima, stranka koja je izazvala postupak, a na iju je tetu postupak okonan, duna je da protivnoj stranci naknadi opravdane trokove koji su toj stranci nastali uestvovanjem u postupku. Ako je u takvom sluaju neka od stranaka djelimino uspjela sa svojim zahtjevom, ona je duna da naknadi protivnoj stranci trokove srazmjerno dijelu svog zahtjeva s kojim nije uspjela. Ako se postupak pokree po zahtjevu stranke, a sa sigurnosu se moe predvidjeti da e izazvati izdatke u gotovom novcu (u vezi s uviajem, vjetaenjem, dolaskom svjedoka i sl.), organ koji vodi postupak moe zakljukom odrediti da stranka unaprijed poloi potreban iznos za pokrie tih trokova. Ako stranka ne poloi taj iznos u odreenom roku, organ moe odustati od izvoenja tih dokaza ili obustaviti postupak, osim ako se produenje postupka mora nastaviti zbog javnog interesa.

U rjeenju kojim se postupak zavrava, organ koji donosi rjeenje odreuje ko snosi trokove postupka, njihov iznos i kome se i u kom roku imaju isplatiti. Ako organ u rjeenju ne odlui o trokovima, navest e se da e se o trokovima donijeti poseban zakljuak.

Svjedoci, vjetaci, tumai (prevoditelji) i slubene osobe imaju pravo na naknadu trokova putovanja i izdataka izazvanih boravljenjem u mjestu radi izvrenja tih radnji, s tim da tim osobama pripada i naknada izgubljene zarade, ako za to vrijeme ne ostvaruju zaradu na osnovu radnog odnosa. Pored naknade, vjetaci i tumai imaju pravo i na posebnu nagradu. Zahtjev za naknadu odnosno nagradu duni su svjedoci, vjetaci i tumai postaviti pri sasluanju, tumaenju (prevoenju), odnosno davanju vjetakovog miljenja. Naknade trokova, izdataka i izgubljene zarade svjedocima, vjetacima i tumaima, odnosno posebne nagrade vjetacima i tumaima, nain naplate i isplate tih naknada i nagrada, kao i osloboenje od plaanja trokova regulie se propisom Vlade Federacije za trokove pred federalnim organima na prijedlog federalnog ministra pravde, a propisom vlade kantona za trokove pred kantonalnim organima i opinskim i gradskim slubama za upravu. Organ koji vodi postupak moe osloboditi stranku snoenja trokova u cijelosti ili djelomino, ako utvrdi da ona ne moe podnijeti trokove bez tete po nuno izdravanje sebe i svoje porodice.Oslobaanje od snoenja trokova odnosi se na oslobaanje od taksa, izdataka organa koji vodi postupak, kao to su putni trokovi slubenih osoba, izdaci za svjedoke, vjetake, tumae, uviaj, oglase i sl. Organ koji vodi postupak moe u toku postupka ukinuti zakljak o oslobaanju od snoenja trokova ako utvrdi da vie ne postoje razlozi zbog kojih je stranka bila osloboena snoenja trokova.

PRVOSTEPENI POSTUPAK

POKRETANJE POSTUPKA Upravni postupak pokree nadleni organ po slubenoj dunosti ili povodom zahtjeva stranke.

Nadleni organ e pokrenuti postupak po slubenoj dunosti:1. kad to odreuje zakon ili na zakonu zasnovan propis ili

2. kad utvrdi da radi zatite javnog interesa treba pokrenuti upravni postupak.Ako nadleni organ povodom stavljenog zahtjeva stranke utvrdi da po vaeim propisima nema uvjeta za pokretanje postupka, donijet e o tome zakljuak, kojim e se podneeni zahtjev odbaciti kao preuranjen. Protiv tog zakljuka doputena je posebna alba.

Upravni postupak je pokrenut im je nadleni organ izvrio ma koju radnju radi voenja postupka.

Upravni postupak se okonava na 2 naina:

1. rjeenjem (ako se rjeava o upravnoj stvari u meritumu) i

2. zakljukom (za procesne radnje).

Spajanje stvari u jedan postupak

Kad je rije o pravima i obavezama vie stranaka, ili kad je jedna stanka postavila vie zahtjeva, a prava ili obaveze stranaka zasnivaju se na istom ili slinom injeninom stanju i na istom pravnom osnovu i ako je organ koji vodi postupak u pogledu svih predmeta stvarno i mjesno nadlean, moe se pokrenuti i voditi jedan postupak.

O voenju jednog postupka u ovakvim sluajevima nadleni organ e donijeti poseban zakljuak, protiv koga se moe izjaviti alba, osim ako je zakljuak donio drugostepeni organ.

Izmjena zahtjeva

Poto je postupak pokrenut, stranka moe do donoenja prvostepenog rjeenja:1. proiriti postavljeni zahtjev, ili 2. umjesto ranijeg zahtjeva postaviti drugi (pod uvjetom da se takav zahtjev zasniva na bitno istom injeninom stanju), bez obzira na to da li se proireni ili izmijenjeni zahtjev zasniva na istom pravnom osnovu.Ako organ koji vodi postupak ne dozvoli proirenje ili izmjenu zahtjeva, donijet e o tome zakljuak. Protiv takvog zakljuka doputena je posebna alba.

Odustanak od zahtjevaStranka moe odustati od svog zahtjeva u toku cijelog postupka.

Kad je postupak pokrenut povodom zahtjeva stranke, a stranka odustane od svog zahtjeva, organ koji vodi postupak donijet e zakljuak kojim se postupak obustavlja. O tome e biti obavijetena protivna stranka, ako je ima. Ako je dalje voenje postupka potrebno u javnom interesu, ili ako to zahtijeva protivna stranka, nadleni organ e produiti voenje postupka.

Kad je postupak pokrenut po slubenoj dunosti organ moe obustaviti postupak. Ako postupak u istoj stvari moe biti pokrenut i po zahtjevu stranke, on e se nastaviti ako stranka to zahtijeva.

Protiv zakljuka kojim se obustavlja postupak doputena je posebna alba.

Stranka odustaje od svog zahtjeva podnoenjem pismene izjave koju daje organu koji vodi postupak ili usmeno na zapisnik kod tog organa.

Dok organ koji vodi postupak ne donese zakljuak o obustavljanju postupka i ne dostavi ga stranci, stranka moe opozvati svoj odustanak od zahtjeva. Stranka moe odustati od postupka (zahtjeva) ak i ako je podnijela albu, ali do donoenja II stepenog rjeenja. U tom sluaju organ e donijeti zakljuak o obustavi i ponititi doneseno prvostepeno rjeenje.

PoravnanjeAko u postupku uestvuju dvije ili vie stranaka sa suprotnim zahtjevima, slubena osoba koja vodi postupak nastojat e u toku cijelog postupka da se stranke poravnaju, potpuno ili u pojedinim spornim takama.

Poravnanje mora biti uvijek jasno i odreeno, i ne smije biti na tetu javnog interesa, javnog morala ili pravnog interesa treih osoba, na ta slubena osoba pazi po slubenoj dunosti.

Poravnanje se upisuje u zapisnik. Poravnanje je zakljueno kad stranke, poslije proitanog zapisnika o poravnanju, potpiu zapisnik.

Poravnanje ima snagu izvrnog rjeenja doneenog u upravnom postupku. Organ pred kojim je zakljueno poravnanje donijet e zakljuak kojim e se postupak obustaviti.POSTUPAK DO DONOENJA RJEENJA

Prije donoenja rjeenja imaju se utvrditi sve injenice i okolnosti koje su znaajne za donoenje rjeenja i strankama omoguiti da ostvare i zatite svoja prava i pravne interese, o emu se stara slubena osoba koja vodi postupak.

Ovo se moe izvriti u: 1. skraenom postupku ili 2. posebnom ispitnom postupku.

Skraeni postupak

Organ moe po skraenom postupku rijeiti stvar neposredno, pod uslovom:

1. ako je stranka iznijela sve injenice i uz zahtjev dostavila dokaze iz kojih se moe utvrditi da su ispunjenje pretpostavke da se donese rjeenje, ili se radi o opepoznatim injenicama ili injenicama poznatim organu, ili2. ako organ na osnovu slubenih podataka s kojima raspolae moe da donese rjeenje, a nije potrebno sasluanje stranke ili

3. ako se radi o poduzimanju nekih hitnih mjera, u opem interesu, koje se ne mogu odgaati, a injenice na kojima se zasniva rjeenje su bar uinjene vjerovatnim ili

4. kada je predvieno propisom da se stvar moe rijeiti na osnovu injenica koje nisu u potpunosti dokazane ili su posredno dokazane, a iz svih okolnosti proizilazi da se zahtjevu stranke ima udovoljiti.

Rok za donoenje ovog rjeenja je 15 dana od dana podnoenja zahtjeva.

Poseban ispitni postupakPoseban ispitni postupak se provodi kada organu nisu dovoljni dokazi koje je stranka podnijela, odnosno kad nisu dovoljne injenice sa kojima organ raspolae, nego je potrebno:a) da se sasluaju stranke, ili b) da se angauju vjetaci, ili c) da se provedu i neke druge radnje koje su neophodne da organ rjei odreenu upravnu stvar.Rok za donoenje ovog rjeenja je 30, odnosno 60 dana.

Tok posebnog ispitnog postupka odreuje slubena osoba koja vodi postupak.

Stranka ima pravo da uestvuje u ispitnom postupku i da daje potrebne podatke i brani svoja prava i interese, moe da iznosi injenice i pobija tanost navoda koji se ne slau s njenim navodima.

Slubena osoba koja vodi postupak duna je da prui mogunost stranci:

1. da se izjasni o svim okolnostima i injenicama koje su iznesene u ispitnom postupku, o prijedlozima i ponuenim dokazima,

2. da uestvuje u izvoenju dokaza i da postavlja pitanja drugim strankama, svjedocima i vjetacima preko slubene osobe koja vodi postupak, kao i

3. da se upozna s rezultatom izvoenja dokaza i da se o tome izjasni.

Nadleni organ ne moe donijeti rjeenje prije nego to stranci prui mogunost da se izjasni o injenicama i okolnostima na kojima treba da se zasniva rjeenje, a o kojima stranci nije bila data mogunost da se izjasni.

Prethodno pitanje

Pitanje bez ijeg se rjeavanja ne moe rijeiti sama upravna stvar, a to pitanje ini samostalnu pravnu cjelinu, za ije je rjeenje nadlean sud ili neki drugi organ, nazivamo prethodnim pitanjem Ako organ koji vodi postupak naie na prethodno pitanje, on moe: a) sam raspraviti to pitanje, ili

b) postupak prekinuti dok nadleni organ to pitanje ne rijei.Ako je organ raspravio prethodno pitanje, rjeenje takvog pitanja ima pravno djelovanje samo u stvari u kojoj je to pitanje rijeeno.

U pitanju postojanja krivinog djela i krivine odgovornosti uinioca, organ koji vodi postupak vezan je pravomonom presudom krivinog suda kojom je optueni oglaen krivim.

Organ koji vodi postupak mora prekinuti postupak kad se prethodno pitanje odnosi:

1. na postojanje krivinog djela,

2. na postojanje braka,

3. na utvrivanje oinstva, te

4. u drugim sluajevima kada je to zakonom odreeno.

Ako se postupak vodi po zahtjevu stranke, a organ naie na prethodno pitanje, on moe zakljukom naloiti stranci da kod nadlenog organa ili suda pokrene rjeavanje tog pitanja u odreenom roku, te da je u tom smislu duna organu dostaviti dokaz. Ako stranka ne postupi po tom zakljuku, smatrae se da je od zahtjeva odustala, te e se donijeti zakljuak o obustavi postupka.

Postupak prekinut zbog rjeavanja prethodnog pitanja kod nadlenog organa nastavie se poto rjeenje doneeno o tom pitanju postane konano.

Usmena raspravaSlubena osoba koja vodi postupak, na svoju inicijativu ili na prijedlog stranke, odreuje usmenu raspravu u svakom sluaju kad je to korisno za razjanjenje stvari, a mora je odrediti:1. u stvarima u kojima uestvuju 2 ili vie stranaka s protivnim interesima, ili 2. kad se ima izvriti uviaj ili sasluanje svjedoka ili vjetaka.Usmena rasprava ima dva cilja:1. utvrivanje injenica i

2. pruanje mogunosti strankama da tite svoja prava i interse.

Usmena rasprava je javna, i na njoj najvie dolaze do izraaja neka od naela upravnog postupka (naela: materijalne istine, sasluanja stranaka, pomo neukoj stranci, efikasnosti i ekonominosti, upotreba jezika i pisma i dr.).Slubena osoba koja vodi postupak moe iskljuiti javnost za cijelu usmenu raspravu ili samo za jedan njen dio ako to zahtijevaju razlozi morala ili javne sigurnosti, ako postoji ozbiljna i neposredna opasnost ometanja usmene rasprave, ako treba da se raspravlja o odnosima u nekoj obitelji, ako treba da se raspravlja o okolnostima koje predstavljaju slubenu, poslovnu, profesionalnu, naunu ili umjetniku tajnu. O iskljuenju javnosti donosi se zakljuak, koji mora biti obrazloen i javno objavljen. Pri priopavanju rjeenja javnost se ne moe iskljuiti. Iskljuenje javnosti ne odnosi se na stranke, njihove punomonike i strune pomagae.

Slubena osoba koja vodi postupak duna je da na poetku usmene rasprave utvrdi koje su od pozvanih osoba prisutne, a za odsutne da provjeri da li su im pozivi pravilno dostavljeni.

Ako neka od stranaka koja jo nije sasluana nije dola na raspravu, a nije utvreno da joj je poziv pravilno dostavljen, slubena osoba koja vodi postupak odgodit e raspravu, osim u sluaju kad je usmena rasprava na vrijeme objavljena javnom objavom.

Ako na usmenu raspravu ne doe stranka po ijem je zahtjevu postupak pokrenut, mada je uredno pozvana, a iz cjelokupnog stanja stvari se moe pretpostaviti da je stranka zahtjev povukla, tj. od njega odustala, slubena osoba koja vodi postupak obustavie postupak.

Ako stranka protiv koje je pokrenut postupak neopravdano izostane, mada je uredno pozvana, slubena osoba moe provesti raspravu i bez nje, a moe na njen troak i odgoditi usmenu raspravu, ako je to potrebno radi pravilnog rjeenja stvari.

Na usmenoj raspravi treba da se pretrese i utvrdi ono to je predmet ispitnog postupka. Ako se predmet ne moe pretresti na jednoj raspravi, slubena osoba koja vodi postupak prekinut e raspravu i zakazati to prije njen nastavak. Za ovaj nastavak slubena osoba e poduzeti sve mjere koje su propisane za odreivanje usmene rasprave. Pri nastavku usmene rasprave slubena osoba koja vodi postupak iznijet e u glavnim crtama tok dotadanje rasprave. DOKAZIVANJE

Kao dokazno sredstvo upotrijebie se sve to je podesno za utvrivanje stanja stvari i to odgovara pojedinom sluaju, kao to su:1. isprave,

2. izjava svjedoka,3. uviaj,

4. vjetaci i5. sasluanje stranke/stranaka.Da li neku injenicu treba dokazivati ili ne, odluuje slubena osoba koja vodi postupak, ovisno od toga da li ta injenica moe imati uticaja na rjeavanje stvari ili ne. Dokazi se izvode poto se utvrdi ta je u injeninom pogledu sporno ili ta treba dokazivati.

Ne treba dokazivati:

1. injenice koje su ope poznate,2. injenice ije postojanje zakon pretpostavlja, ali je doputeno dokazivati nepostojanje tih injenica.

1. Javne isprave

Javne isprave su isprave koje je u propisanom obliku izdao nadleni organ uprave ili institucija kojoj je povjereno vrenje javnih ovlatenja u okviru svoje nadlenosti. One mogu biti prilagoene elektronskoj obradi. Ovakva isprava dokazuje ono to se u njoj potvruje ili odreuje, tj. smatraju se istinitim. Pretpostavka je oboriva, pa stranke imaju pravo dokazivati suprotno.

Isprave, koje slue kao dokaz, podnose stranke ili ih pribavlja slubena osoba koja vodi postupak. Ako se isprava nalazi kod protivne stranke, a ta stranka nee dobrovoljno da je podnese ili pokae, slubena osoba koja vodi postupak pozvae tu stranku da podnese ili pokae ispravu na raspravi, da bi se druge stranke mogle o njoj izjasniti. Ako stranka ne postupi po pozivu, slubena osoba koja vodi postupak cijenie, s obzirom na sve okolnosti sluaja, od kakvog je to uticaja za rjeavanje stvari. Ako se isprava nalazi kod organa uprave, a stranka koja se pozvala na tu ispravu nije uspjela da je pribavi, organ koji vodi postupak pribavie ovu ispravu po slubenoj dunosti. Ti organi, institucije i pravna lica duni su postupiti po traenju nadlenog organa. Ako se isprava nalazi kod tree osobe, a ta osoba nee dobrovoljno da je pokae, organ koji vodi postupak pozvae zakljukom tu osobu da pokae ispravu na raspravi, da bi se stranke mogle o njoj izjasniti.

Isprave koje je izdao strani organ, koje u mjestu gdje su izdate vae kao javne isprave, imaju, pod uvjetima reciprociteta, istu dokaznu snagu kao i domae javne isprave, ako su propisno ovjerene.

UvjerenjaUvjerenje je isprava koju izdaje organ uprave ili institucija sa javnim ovlatenjima kojom se potvruje ili utvruje odreena injenica.Uvjerenje koje je izdao organ ili institucija u okviru svojih ovlatenja o injenicama o kojima vodi slubenu evidenciju, ima karakter javne isprave. Slubena evidencija je evidencija koja je propisana zakonom ili drugim propisom.

Organ uprave je duan na zahtjev graana izdati uvjerenje u roku od 5 dana od dana podnesenog zahtjeva.

Ako organ utvrdi u postupku da ne moe izdati uvjerenje, donijee rjeenje kojim odbija stranku sa podnesenim zahtjevom.

Organi uprave su duni izdavati i uvjerenja o odreenim injenicama o kojima ne vode slubenu evidenciju, ako je to propisano zakonom. Tada e organ provesti ispitni postupak, temeljem kojeg, ako utvrdi postojanje tih injenica, moe izdati uvjerenje, ali ono nema karakter javne isprave (npr. uvjerenje o uslovnosti stambenog objekta). Organ koji je zatraio od stranke da mu dostavi uvjerenje o tim injenicama moe ga uvaiti, ali i ne mora. U takvoj pravnoj situaciji (ako ga ne uvai), taj organ e otvoriti raspravu o tom pitanju kojom e pokuati utvrditi postojanje te injenice.2. SVJEDOCISvjedok moe biti svaka fizika osoba koja je bila sposobna da opazi injenicu o kojoj treba da svjedoi i koja je u stanju da to svoje opaanje saopi.Osoba koja u postupku uestvuje u svojstvu slubene osobe ne moe biti svjedok.

Svaka osoba koja se kao svjedok poziva, duna je da se odazove pozivu, a i da svjedoi, ako ovim zakonom nije drukije odreeno.

Ne moe se ispitati kao svjedok osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dunost uvanja slubene, dravne ili vojne tajne, dok ga nadleni organ ne oslobodi te dunosti.

Svjedok moe uskratiti svjedoenje:

1. na pojedina pitanja na koja bi odgovor izloio tekoj sramoti, znatnoj imovinskoj teti ili krivinom gonjenju njega, njegovog branog druga, njegovog srodnika po krvi u pravoj liniji, a u pobonoj liniji do 3 stupnja zakljuno, ili srodnika po tazbini, do 2 stupnja zakljuno i onda kad je brak prestao, kao i njegovog staraoca ili staranika, usvojioca ili usvojenika;

2. na pojedina pitanja na koja bi svojim odgovorom povrijedio obavezu uvanja poslovne, profesionalne, umjetnike ili naune tajne;

3. o onome to mu je stranka povjerila kao svom punomoniku;

4. o onome o emu se stranka ispovijedala svjedoku kao vjerskom ispovjedniku.

Svjedok se moe osloboditi dunosti svjedoenja i o pojedinim drugim injenicama kad iznese vane razloge za to. Ako je potrebno, on treba te razloge da uini vjerovatnim.

Svjedok se sasluava pojedinano. ??? Svjedok e se prethodno, prije poetka svjedoenja, upozoriti da je duan da govori istinu, da ne smije nita preutjeti i da moe na svoj iskaz biti zaklet, pa e mu se predoiti i posljedice davanja lanog iskaza. ??? Od svjedoka e se zatim uzeti opi osobni podaci. Slubena osoba koja vodi postupak ukazat e svjedoku na koja pitanja moe uskratiti svjedoenje.???-PROVJERITI (ispitiva Kratovi Sadudin, tvrdi suprotno da se tek nakon sasluanja trai od svjedoka da potvrdi da je govorio istinu, da nije nita preutio ...)Nakon toga svjedoku e se postavljati pitanja o samom predmetu i pozvae se da iznese ta mu je o tome poznato. Nije doputeno postavljati takva pitanja koja ukazuju na to kako bi se imalo odgovoriti. Svjedok e se uvijek pitati otkuda mu je poznato ono to svjedoi.

Ako svjedok koji je uredno pozvan ne doe, a izostanak ne opravda, ili se bez odobrenja ili opravdanog razloga udalji sa mjesta gdje treba da bude sasluan, organ koji vodi postupak moe narediti da se prisilno dovede i da snosi trokove dovoenja, a moe ga i kazniti novano.3. IZJAVA STRANKEAko za utvrivanje odreene injenice ne postoji neposredan dokaz, ili se takva injenica ne moe utvrditi na osnovu drugih dokaznih sredstava, za utvrivanje te injenice moe se kao dokazno sredstvo uzeti i usmeno data izjava stranke. Izjava se unosi u zapisnik.

Prije uzimanja izjave stranke, slubena osoba koja vodi postupak duna je upozoriti stranku na krivinu i materijalnu odgovornost za davanje lane izjave. Ovo dokazno sredstvo je slabo sredstvo.4. VJETACI

Kad je za utvrivanje ili ocjenu neke injenice vane za rjeavanje stvari potrebno struno znanje kojim ne raspolaze slubena osoba koja vodi postupak, izvest e se dokaz vjetaenjem.

Radi izvoenja dokaza vjetaenjem slubena osoba koja vodi postupak odreuje, po slubenoj dunosti ili na prijedlog stranke, jednog vjetaka, a kad ocijeni da je vjetaenje sloeno, moe odrediti dva ili vie vjetaka.

Za vjetake e se odrediti osobe koje su strune, i to prvenstveno one koje imaju posebno ovlatenje za davanje strunog miljenja o pitanjima iz odgovorajue struke, ako je takvo ovlatenje predvieno propisima.Vjetaci mogu uskratiti svjedoenje iz istih razloga kao i svjedoci svjedoenje. U pogledu izuzea, primjenjuju se odredbe o izuzeu slubenih osoba. Nalaz se daje pismeno, a o istom stranke i slubena osoba mogu postavljati pitanja. Ukoliko nalaz nije jasan ili je nepotpun moe se ponoviti (isti ili drugi vjetak).

5. UVIAJ

Uviaj se vri kad je za utvrivanje neke injenice ili za razjanjenje bitnih okolnosti potrebno neposredno opaanje slubene osobe koja vodi postupak. Stranke imaju pravo da prisustvuju uviaju. Uviaj se moe izvriti, odnosno esto se vri i uz sudjelovanje vjetaka.Eventualno sprjeavanje vrenja uviaja od strane vlasnika/posjednika/ draoca stvari, prostorija ili zemljita nije dozvoljeno.

Osiguranje dokazaAko postoji opravdana bojazan da se neki dokaz nee moi kasnije izvesti ili da e njegovo izvoenje biti oteano, moe se, radi osiguranja dokaza u svakom stadiju postupka, pa i prije nego to je postupak pokrenut, taj dokaz izvesti.

Osiguranje dokaza vri se po slubenoj dunosti ili po prijedlogu stranke, odnosno osobe koja ima pravni interes, a za osiguranje dokaza u toku postupka nadlean je organ koji vodi postupak.

Za osiguranje dokaza prije pokretanja postupka nadlean je organ na ijem se podruju nalaze stvari koje treba razgledati, odnosno na ijem podruju borave osobe koje treba sasluati. O osiguranju dokaza donosi se poseban zakljuak. Protiv zakljuka kojim se odbija prijedlog za osiguranje dokaza doputena je posebna alba, koja ne prekida tok postupka.RJEENJE

1. Organ koji donosi rjeenje

Rjeenje je upravni akt kojim se okonava upravni postupak o stvari koja je predmet postupka. Donosi ga, na osnovu injenica utvrenih u postupku, organ nadlean za rjeavanje te stvari. Kad o stvari rjeava kolegijalni organ, on moe rjeavati kad je prisutno vie od 1/2 njegovih lanova, a rjeenje donosi veinom glasova prisutnih. Organ uprave moe rjeenje donijeti: 1. samostalno,

2. u dogovoru sa drugim organom,

3. uz prethodno pribavljenu saglasnost ili miljenje drugog organa.U vezi donoenja rjeenja u dogovoru sa drugim organom ili uz prethodno pribavljenu saglasnost ili miljenje drugog organa, treba istai slijedee:

Organi e se uvijek dogovoriti koji od njih e izdati rjeenje;

Vri se izdavanjem posebnog akta ili naznaenjem odobrenja na nacrtu rjeenja (rok 15 dana ako u tom roku organ uti, smatra se da je dao odobrenje);

U uvodu ovakvih rjeenja obavezno se navodi da je rjeenje doneseno uz odobrenje, saglasnost ili miljenje drugog organa, uz naznaenje naziva tog organa;2. Dijelovi rjeenja su:

1. Uvod, koji sadri: a) naziv organa koji donosi rjeenje,

b) propis o nadlenosti tog organa za njegovo donoenje

c) ime stranke/stranaka,id) kratko oznaenje predmeta.

2. Izreka, koja sadri odluku kako je organ rijeio zahtjev (usvaja ili odbija zahtjev stranke). Izreka mora biti jasna i koncizna. Sadri i odluku o trokovima postupka, te da alba ne odlae njegovo izvrenje, kada je to propisano.3. Obrazloenje, koje treba da sadri:a) ukratko zahtjev stranke,

b) provedeni postupak i provedene dokaze, te

c) ta je bilo opredjeljenje organa da rijei na nain kako je rjeeno.4. Pouka o pravnom lijeku - mora da stoji u kom roku se ulae alba, kojem organu, i putem kojeg organa (drugostepeni organ opredjeljuje primjena propisa za federalne propise federalni organ - npr. Rjeenje je donio opinski naelnik na osnovu federalnih propisa - ta staviti u pouci o pravnom lijeku? Pouka o pravnom lijeku: alba se moe uloiti nadlenom federalnom organu iz te oblasti.5. Potpis slubene osobe koja je donijela rjeenje.

Rjeenje donosi rukovodilac organa uprave ili druga slubena osoba koju je rukovodilac za to ovlastio. Prenos ovlatenja donosi se rjeenjem.

Vrste rjeenja1. DJELIMINO - ako organ o jednoj stvari treba da rijei u nekoliko taaka, a za rjeavanje su sazrele samo neke i kad se pokae svrsishodnim da se o tim takama rijei posebnim rjeenjem, nadleni organ moe donijeti rjeenje samo o tim takama (djelimino rjeenje). Protiv ovog rjeenja se moe izjaviti alba, dakle, u pogledu pravnih lijekova i izvrenja smatra se kao samostalno rjeenje.

2. DOPUNSKO - ako nadleni organ nije rjeenjem odluio o svim pitanjima koja su bila predmet postupka, on moe, po prijedlogu stranke ili po slubenoj dunosti, donijeti posebno rjeenje o pitanjima koja ve doneenim rjeenjem nisu obuhvaena (dopunsko rjeenje). Ako prijedlog stranke za donoenje dopunskog rjeenja bude odbijen, protiv zakljuka o tome doputena je posebna alba. Ako je predmet ve dovoljno raspravljen, dopunsko rjeenje moe se donijeti bez ponovnog provoenja ispitnog postupka. Dopunsko rjeenje smatra se u pogledu pravnih lijekova i izvrenja samostalnim rjeenjem.

3. PRIVREMENO-kojim organ uprave rjeava stvar na odreeno vrijeme do donoenja potpunog rjeenja. Donosi se kada je potrebno prije okonanja postupka privremeno urediti neka sporna pitanja ili odnose, na temelju injenica utvrenih do momenta njegovog donoenja. Rjeenjem o glavnoj stvari koje se donosi nakon okonanja postupka, ukida se privremeno rjeenje donijeto u toku postupka. Privremeno rjeenje smatra se u pogledu pravnih lijekova i izvrenja kao samostalno rjeenje.

Posebna vrsta rjeenja je usmeno rjeenje. To je rjeenje koje organ uprave donosi i usmeno nareuje njegovo izvrenje, kada je potrebno provoenje hitnih mjera u cilju osiguranja javnog mira i sigurnosti ili radi otklanjanja neposredne opasnosti po ivot i zdravlje ljudi i imovine.

U tom sluaju, organ je duan donijeti pismeno rjeenje u narednom roku od 8 dana (ova vrsta rjeenja najee nastaje u radu inspekcijskih organa).

Rokovi za donoenje rjeenja U skraenom postupku je 15 dana, a u redovnom rok je 30 i 60 dana (ovisno treba li provoditi ili ne poseban ispitni postupak ili rjeiti prethodno pitanje).

Ispravljanje rjeenja Mogu se ispravljati samo tehnike greke. Ispravka se vri zakljukom, u svakom trenutku, koji proizvodi pravno dejstvo od kada i ispravljeno rjeenje, kojeg je on sastavni dio. Protiv zakljuka o ispravci rjeenja dozvoljena je posebna alba.ZAKLJUAKZakljukom se odluuje o pitanjima koja se tiu postupka.

Zakljuak se sainjava u vidu slubene zabiljeke u spisu i priopava zainteresiranim osobama usmeno, a napismeno se izdaje kada se protiv zakljuka moe izjaviti posebna alba, ili kad se moe odmah traiti izvrenje zakljuka.

Zakljuak koji se izdaje pismeno sadri: uvod, dispozitiv, obrazloenje i pouku o pravnom lijeku.

Protiv zakljuka moe se izjaviti posebna alba samo kad je to ZUP-om ili drugim zakonom izriito predvieno.

alba se izjavljuje u istom roku, na isti nain i istom organu kao i alba protiv rjeenja.

Zakljuke protiv kojih nije doputena posebna alba mogu zainteresirane osobe pobijati albom protiv rjeenja, osim ako je alba protiv zakljuka ZUP-om iskljuena.

REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI

ALBA

1. Pravo albe

Protiv rjeenja doneenog u prvom stepenu stranka ima pravo albe.albu moe uloiti:

1) stranka i lica koja imaju pravni interes,

2) tuitelj, pravobranitelj i drugi organi protiv rjeenja doneenog u korist stranke, kojim je povrijeen zakon na tetu javnog interesa.

(Ombudsmen ne moe uloiti albu, ali moe pokrenuti upravni spor.)

alba se ne moe uloiti protiv:1. rjeenja domova Parlamenta Federacije, skuptine kantona, te gradskog i opinskog vijea, kao i

2. rjeenja Vlade Federacije i vlade kantona doneenog u prvom stepenu.Zakon predvia da se protiv svih konanih prvostepenih rjeenja (protiv kojih se ne moe izjaviti alba) moe pokrenuti upravni spor kod nadlenog suda (kantonalni sudovi). alba mora biti dozvoljena protiv svih prvostepenih rjeenja u kojima je zakonom iskljuen upravni spor.

2. Nadlenost organa za rjeavanje o albiAko je u I - st. postupku rjeavano na osnovu statuta ili propisa opinskog vijea, u okviru iskljuivih prava i dunosti opine, o albi rjeava opinski organ odreen statutom opine, odnosno propisom opinskog vijea.

Ako je u I - st. postupku rjeavano na osnovu statuta ili propisa gradskog vijea, u okviru iskljuivih prava i obaveza grada, o albi rjeava gradski organ odreen statutom grada, odnosno propisom gradskog vijea.

Protiv I - st. rjeenja opinskog naelnika i gradonaelnika, odnosno opinskih i gradskih slubi za upravu koja su doneena na osnovu kantonalnog zakona, u II stepenu rjeava nadleni kantonalni organ iz odgovarajue upravne oblasti.Protiv I - st. rjeenja opinskog naelnika i gradonaelnika, odnosno opinskih i gradskih slubi za upravu koja su u upravnom postupku doneena na osnovu federalnog zakona, u II stepenu rjeava nadleni federalni organ uprave iz odgovarajue upravne oblasti.

O albi protiv I - st. rjeenja kantonalnih organa uprave, donesenih na osnovu zakona kantona, rjeava nadleni organ kantona odreen zakonom kantona.

O albi protiv I - st. rjeenja kantonalne uprave/ustanove u sastavu kantonalnog organa uprave, rjeava kantonalni organ uprave u ijem se sustavu nalazi ta uprava, odnosno ustanova.

O albi protiv I - st. rjeenja organizacionih jedinica kantonalnih organa uprave/ustanova, koje su osnovane van sjedita kantonalnog organa uprave/ustanove, rjeavaju kantonalni organ uprave/ustanove kojoj pripada ta organizaciona jedinica.

O albi protiv I stepenog rjeenja kantonalnih organa uprave doneenih na osnovu federalnih zakona i drugih federalnih propisa - rjeavaju nadleni federalni organi uprave iz odgovarajue upravne oblasti.

O albi protiv I - stepenog rjeenja federalne uprave/ustanove koje se nalaze u sastavu federalnog organa uprave, rjeava federalni organ uprave u ijem se sastavu nalazi ta uprava/ustanova.

O albi protiv I - st. rjeenja organizacionih jedinica federalnih organa uprava/ustanova koje su osnovane van sjedita federalnog organa uprave/ustanove, rjeava federalni organ uprave/ustanove kome pripada ta organizaciona jedinica.O albi protiv I - st. rjeenja federalnih organa uprave/ustanove, rjeava federalni organ odreen federalnim zakonom.

O albi protiv I st. rjeenja institucije koja ima javne ovlasti, rjeava organ odreen statutom te institucije, ako zakonom kojim je data javna ovlast nije propisano da o albi rjeava organ uprave odnosno drugi organ.

(npr. ako je rjeenje donio kanton. organ po federalnom propisu, II-st- organ je nadleni federalni organ iz odreene oblasti. Ako je rjeenje donio kanton. organ po kanton. propisu, II-st. organ je kanton. organ propisan tim kanton. propisom)

3. Rok za albu

alba protiv rjeenja se podnosi u roku od 15 dana od dana dostavljanja rjeenja, ali se drugim zakonom moe propisati i drugaiji rok.

Rok za albu za svaku osobu i za svaki organ kojima se rjeenje dostavlja rauna se od dana dostavljanja rjeenja. U toku roka za albu rjeenje se ne moe izvriti. Kad je alba propisno izjavljena, rjeenje se ne moe izvriti sve dok se rjeenje koje je doneeno o albi ne dostavi stranci. Iznimno, rjeenje se moe izvriti u albenom roku, pa i kada je alba izjavljena, u sljedeim situacijama:

1) ako je to zakonom predvieno ili

2) ako je rije o poduzimanju hitnih mjera, ili 3) ako bi odgaanjem izvrenja nekoj stranci bila nanesena nepopravljiva teta.

Sadraj albeU albi se mora navesti rjeenje koje se pobija, oznaka naziva organa koji ga je donio, i broj i datum rjeenja.

Dovoljno je da alilac u albi izloi u kom je pogledu nezadovoljan rjeenjem i u kojem ga obimu pobija, ali albu ne mora posebno obrazloiti.

U albi se mogu iznositi nove injenice i novi dokazi, ali je alilac duan da obrazloi zbog ega ih nije iznio u prvostepenom postupku.

Ako su u albi izneene nove injenice i novi dokazi, a u postupku sudjeluju dvije ili vie stranaka sa suprotnim interesima, organ dostavlja svakoj takvoj stranci prepis albe i ostavlja joj rok da se o novim injenicama i dokazima izjasni. Ovaj rok ne moe biti krai od 8, ni dui od 15 dana.

5. Predavanje albealba se predaje neposredno ili alje potom organu koji je donio I -st. rjeenje, a moe se i izjaviti usmeno na zapisnik pred I st. organom.

Ako je alba predata ili poslata neposredno II st. organu, on je odmah alje organu prvog stupnja. alba predata ili poslata neposredno II st. organu u pogledu roka, smatra se kao da je predata I st. organu.

6. Postupak prvostepenog organa po albi

Prvostepeni organ ispituje da li je alba doputena, blagovremena i izjavljena od ovlatene osobe. Nedoputenu, neblagovremenu ili od neovlatene osobe izjavljenu albu prvostepeni organ odbacit e svojim rjeenjem. Protiv ovog rjeenja, stranka ima pravo albe.

Ako organ prvog stupnja koji je donio rjeenje utvrdi da je alba opravdana, a nije potrebno provoditi novi ispitni postupak, moe stvar rijeiti drugaije i novim rjeenjem zamijeniti rjeenje koje se albom pobija, ali samo u jednostranakim postupcima. Protiv novog rjeenja stranka ima pravo albe.Organ koji je donio rjeenje je duan upotpuniti postupak ako povodom albe utvrdi:1) da je provedeni postupak bio nepotpun, a da je to moglo uticati na rjeavanje stvari,

2) ako alilac u albi iznese nove injenice i dokaze koji bi mogli uticati na drugaije rjeenje stvari,

3) ako je aliocu morala biti data mogunost da sudjeluje u postupku koji je prethodio donoenju rjeenja, a ta mu mogunost nije bila data, ili mu je bila data, ali je on propustio da je koristi, a u albi je opravdao to proputanje.

Prema rezultatu dopunjenog postupka, organ koji je donio rjeenje moe, u granicama zahtjeva stranke, stvar rijeiti drugaije i novim rjeenjem zamijeniti rjeenje koje se albom pobija. Protiv novog rjeenja stranka ima pravo albe.

Kad organ koji je donio rjeenje utvrdi da je podneena alba doputena, blagovremena i izjavljena od ovlatene osobe, a nije novim rjeenjem zamijenio rjeenje koje se albom pobija duan je, bez odlaganja, a najkasnije u roku od 8 dana od dana prijema albe, poslati albu organu nadlenom za rjeavanje o albi. Uz albu je duan priloiti sve spise koji se odnose na predmet.

7. Rad (rjeavanje) drugostepenog organa o albi

Ako je alba nedoputena, nepravovremena ili izjavljena od neovlatene osobe, a prvostepeni organ je propustio da je zbog toga odbaci, odbacie je rjeenjem drugostepeni organ.Ako albu ne odbaci, drugostepeni organ uzima predmet u rjeavanje i moe:1. odbiti albu - kad utvrdi:

a) da je postupak koji je prethodio rjeenju pravilno proveden i da je rjeenje pravilno i na zakonu zasnovano, a alba neosnovana,

b) da je u prvostepenom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli uticati na rjeenje stvari,

c) da je prvostepeno rjeenje na zakonu zasnovano, ali zbog drugih razloga, a ne zbog onih koji su u rjeenju navedeni, on e u svom rjeenju izloiti te razloge, a albu odbiti.2. oglasiti rjeenje nitavim - kada utvrdi:a) da je u upravnom postupku rjeeno o stvari iz sudske nadlenosti, ili se radi o stvari koja uopte nije u nadlenosti organa uprave, uopte nije upravna stvar,

b) kad bi izvrenje tog rjeenja dovelo do izvrenja kriv. djela,c) ako je doneseno rjeenje ije je izvrenje nemogue,

d) ako je doneseno rjeenje po slubenoj dunosti, a predvieno je da se moe donijeti samo na zahtjev stranke (ovakvo rjeenje se moe konvalidirati samo ako stranka naknadno pristane na njega).

3. ponititi rjeenje - kad utvrdi:1. da je u I. st. postupku uinjena nepravilnost koja ini rjeenje nitavim,2. da je I. st. rjeenje donio nenadlean organ, i dostavit e predmet nadlenom organu,

3. da su u I. st. postupku injenice nepotpuno ili pogreno utvrene, da se u postupku nije vodilo rauna o pravilima postupka koja bi bila od uticaja na rjeenje stvari, ili da je dispozitiv pobijanog rjeenja nejasan ili je u protivrjenosti s obrazloenjem, pa zavisno od procjene ta je ekonominije i bre, II. st. organ moe sam stvar rijeiti drugaije nego to je rijeeno I. st. rjeenjem ili ponititi rjeenje i vratiti ga I. st. organu na ponovni postupak,4. da su u I. st. rjeenju pogreno ocijenjeni dokazi, da je iz utvrenih injenica izveden pogrean zakljuak u pogledu injeninog stanja, da je pogreno primijenjen materijalno-pravni propis na osnovu koga se rjeava stvar, da je na osnovu slobodne ocjene dokaza trebalo donijeti drugaije rjeenje, II. st. organ e svojim rjeenjem ponititi I. st. rjeenje i sam rijeiti stvar.

4. izmijeniti rjeenje - ako II. st. organ utvrdi da je rjeenje pravilno u smislu utvrenih injenica i u pogledu primjene zakona, ali da se cilj zbog koga je rjeenje doneeno moe postii i drugim sredstvima, povoljnijim za stranku, II. st. organ moe povodom albe izmijeniti I st. rjeenje u korist alioca i mimo zahtjeva postavljenog u albi, a u okviru zahtjeva postavljenog u I st. postupku, ako se tim ne vrijea pravo druge osobe. U obrazloenju II. st. rjeenja moraju se ocijeniti i svi navodi albe. Ako je ve I. st. organ u obrazloenju svog rjeenja pravilno ocijenio navode koji se u albi iznose, II. st. organ se moe u svom rjeenju samo pozvati na razloge iznesene u prvostepenom rjeenju.

8. alba kad I - stepeno rjeenje nije doneeno u zakonskom roku (alba zbog utnje uprave - administracije)

Ako je albu izjavila stranka po ijem zahtjevu I. st. organ nije donio rjeenje u zakonskom roku, II. st. organ je duan odmah, a najkasnije u roku od 3 dana od prijema albe, traiti da mu I. st. organ odmah dostavi sve spise predmeta i da pismeno iznese razloge zbog kojih rjeenje nije doneeno u roku. I. st. organ je obavezan postupiti po tom traenju u roku koji odredi II. st. organ s tim da taj rok ne moe biti dui od 5 dana. Ako II. st. organ utvrdi da rjeenje nije doneeno u roku zbog opravdanih razloga, ili zbog krivice stranke, rjeenjem (koje nije upravni akt, nego upravna radnja) e odrediti I. st. organu rok za donoenje rjeenja, koji ne moe biti dui od 15 dana i vratiti mu sve spise predmeta na rjeavanje.

Ako II. st. organ utvrdi da razlozi zbog kojih rjeenje nije doneeno u roku nisu opravdani, on e rijeiti stvar prema spisima predmeta i donijee svoje rjeenje, ako je to mogue, a ako se stvar ne moe rijeiti prema spisima predmeta, sam e provesti postupak i svojim rjeenjem rijeiti stvar. Izuzetno, ako II. st. organ utvrdi da e postupak bre i ekonominije provesti I. st. organ, naloit e tom organu da to uini i da mu prikupljene podatke dostavi u odreenom roku koji ne moe biti dui od 8 dana, a I. st. organ je obavezan postupiti po tom traenju. Nakon to I. st. organ dostavi traene podatke, II. st. organ e odmah rijeiti stvar.

Rjeenje II stepenog organa doneeno na ovaj nain je konano.

9. Rok za donoenje rjeenja o albiRjeenje po albi mora se donijeti i dostaviti stranci to prije, a najkasnije u roku od 30 dana, raunajui od dana predaje albe, ako posebnim propisom nije odreen krai rok.

Ako stranka odustane od albe, postupak u vezi sa albom obustavlja se zakljukom.

10. Dostavljanje drugostepenog rjeenjaOrgan koji je rijeio stvar u drugom stupnju alje, po pravilu, svoje rjeenje sa spisima predmeta prvostepenom organu, koji je duan da rjeenje dostavi strankama u roku od 5 dana od dana prijema spisa.

VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI

1. Obnova postupka To je najei vanredni pravni lijek.

Moe se traiti samo za konaan akt - naelo konanosti (akt protiv kojeg se ne moe izjaviti alba). Pokree se (vodi se) po prijedlogu stranaka, a moe i po slubenoj dunosti (najee kada je povrijeen javni interes).

Postupak okonan rjeenjem ili zakljukom protiv koga nema redovnog pravnog lijeka u upravnom postupku (konano u upravnom postupku) obnovit e se iz sljedeih razloga:1. ako se sazna za nove cinjenice, ili se utvrdi ili stekne mogucnost da se upotrijebe novi dokazi koji bi, sami ili u vezi s vec izvedenim i upotrijebljenim dokazima, mogli dovesti do drugacijeg rjesenja da su te cinjenice, odnosno dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni u ranijem postupku; 2. ako je rjesenje doneseno na osnovu lazne isprave ili laznog iskaza svjedoka ili vjestaka, ili ako je doslo kao posljedica nekog djela kaznjivog po KZ;3. ako se rjesenje temelji na presudi donesenoj u krivinom postupku ili u postupku o privrednom prestupu, a ta presuda je pravomocno ukinuta; 4. ako je rjesenje povoljno za stranku doneseno na osnovu neistinitih navoda stranke kojima je organ koji je vodio postupak bio doveden u zabludu;5. ako se rjesenje organa koji je vodio postupak temelji na nekom prethodnom pitanju, a nadlezni organ je to pitanje kasnije rijesio u bitnim tackama drugacije;6. ako je u donosenju rjesenja ucestvovala sluzbena osoba koja je po zakonu morala biti izuzeta;7. ako je rjesenje donijela sluzbena osoba nadleznog organa koja nije bila ovlastena za njegovo donosenje;8. ako kolegijalni organ koji je donio rjesenje nije rjesavao u sastavu predvidjenom vazecim propisima ili ako za rjesenje nije glasala propisana vecina;9. ako osobi koja je trebala da sudjeluje u svojstvu stranke nije bila data mogucnost da sudjeluje u postupku;10. ako stranku nije zastupao zakonski zastupnik, a po zakonu je trebalo da je zastupa;11. ako osobi koja je sudjelovala u postupku nije bila data mogucnost da se sluzi svojim jezikom.

Obnova se ne moe traiti iz razloga to je organ pogreno primjenio materijalno pravo!!!Za obnovu postupka podnosi se prijedlog. Prijedlog za obnovu postupka moe podnijeti:1. stranka u upravnom postupku, odnosno lice koje je trebalo biti stranka u postupku, a nije i

2. organ koji je donio rjeenje po slubenoj dunosti.Ako stranka podnese albu nakon proteka roka, ona e se smatrati prijedlogom za obnovu. Prijedlog se podnosi u zakonskim rokovima: 1. subjektivni rok-30 dana od dana saznanja (ono se mjeri dostavljanjem), i 2. objektivni rok-5 godina od dostavljanja konanog rjeenja stranci, a moe i due u izuzetnim sluajevima (ako se temelji na nekoj presudi koja naknadno bude ukinuta, ili se eka na razrjeenje krivino-pravne stvari - npr. vjetak dao lani iskaz pa se eka da se predmet okona).

Stranka koja podnosi prijedlog duna je da uini vjerovatnim da postoji razlog za obnovu i da podnese prijedlog u predvienom roku. O prijedlogu za obnovu postupka rjeava organ koji je donio konano rjeenje. To moe biti prvostepeni organ (npr. ako stranka nije izjavila albu) ili drugostepeni organ (ako je rjeenje doneseno rjeavajui po albi). Prvo se provjerava blagovremenost, da li je prijedlog izjavilo ovlateno lice i da li su okolnosti navedene kao razlog izvjesne (stranka mora te okolnosti uiniti vjerovatnim). Ako navedeni uvjeti nisu ispunjeni, nadleni organ e svojim zakljukom odbaciti prijedlog.Ako su navedeni formalni uvjeti ispunjeni, nadleni organ e ispitati da li su okolnosti, odnosno dokazi koji se iznose kao razlog za obnovu takvi da bi mogli dovesti do drugaijeg rjeenja, pa ako utvrdi da nisu, odbit e prijedlog svojim rjeenjem. Ako nadleni organ ne odbaci, niti odbije prijedlog za obnovu, donijet e zakljuak da se obnova postupka dozvoljava i odredie u kom e se opsegu postupak obnoviti.Obnova postupka se odobrava zakljukom o dozvoli obnove postupka i istovremeno se odreuje koje radnje e se provesti. Izuzetno, ne mora se donijeti zakljuak nego se moe odmah poeti sa obnovnim radnjama, a u cilju poveanja efikasnosti.

Protiv zakljuka doneenog o prijedlogu za obnovu postupka, kao i protiv rjeenja doneenog u obnovljenom postupku, moe se izjaviti alba samo kad je taj zakljuak, odnosno rjeenje donio prvostepeni organ. Ako je zakljuak ili rjeenje o obnovi postupka donio drugostepeni organ, protiv tog zakljuka, odnosno rjeenja moe se neposredno pokrenuti upravni spor.Organ koji je donio pobijano konano rjeenje moe, nakon provedene obnove, svoje rjeenje ostaviti na snazi ili ga ponititi ili ukinuti. Ponitavanje djeluje ex tunc (od dana donoenja pobijanog rjeenja), a ukidanje ex nunc (od dana ukidanja). Donoenje zakljuka je bitno kod izvrenja. Pravilo je da podnoenje prijedloga za obnovu ne odlae izvrenje.

2. Mijenjanje i ponitavanje rjeenja u vezi sa upravnim sporom

Organ protiv ijeg je rjeenja pravovremeno pokrenut upravni spor moe do okonanja spora, ako uvai sve zahtjeve tube, ponititi ili izmijeniti svoje rjeenje iz onih razloga iz kojih bi sud mogao ponititi takvo rjeenje, ako se time ne vrijea pravo stranke u upravnom postupku ili tree osobe.

Rjeenje o ponitavanju ili izmjeni rjeenja organ donosi po slubenoj dunosti u momentu kad iz tube koju mu je sud dostavio na odgovor i uvidom u cijeli spis utvrdi da je tuba osnovana.

Rjeenje se donosi u roku koji je sud odredio za davanje odgovora na tubu, odnosno prije nego se okona upravni spor.

Rjeenje se dostavlja stranci i sudu kod kojeg je pokrenut upravni spor.3. Zahtjev za zatitu zakonitostiProtiv pravomonog rjeenja doneenog u stvari u kojoj se ne moe voditi upravni spor, a sudska zatita nije osigurana ni izvan upravnog spora, tuilac ima pravo da podigne zahtjev za zatitu zakonitosti, ako smatra da je rjeenjem povrijeen zakon. Dakle, kada Tuilac kao dravni organ doe do tog rjeenja moe podnijeti zahtjev za zatitu zakonitosti.

Stranka moe inicirati (ne moe pokrenuti) ovaj postupak tako to samo inicira kod tuioca da podnese zahtjev u roku od 30 dana od kada je tuiocu dostavljeno rjeenje, a ako mu nije dostavljeno, u roku od 3 mjeseca od dana dostavljanja stranci. Inicijativu moe podnijeti i druga zainteresirana osoba.

Zahtjev za zatitu zakonitosti podie federalni tuitelj kad se radi o rjeenju federalnog organa, a kantonalni tuitelj kad se radi o rjeenju kantonalnog organa odnosno o rjeenju gradske ili opinske slube za upravu.

O zahtjevu za zatitu zakonitosti rjeava organ uprave koji je nadlean za rjeavanje o albi protiv pobijanog rjeenja, a ako takvog organa uprave nema Vlada Federacije/kantona.

Povodom zahtjeva za zatitu zakonitosti nadleni organ moe ukinuti pobijano rjeenje ili odbiti zahtjev. Protiv ovog rjeenja alba nije doputena.

4. Ponitavanje i ukidanje rjeenja po pravu nadzora Po uestalosti ovo je drugo najee vanredno pravno sredstvo!

Ovdje se radi o ponitavanju/ukidanju konanog I stepenog rjeenja, bez albe. Kod ovog pravnog lijeka, organ koji ima pravo nadzora ima dvojaku mogunost: ponitavanje i ukidanje. Ponitavanjem se ponitavaju sve pravne posljedice od dana donoenja (ex tunc), a ukidanjem se ukidaju posljedice od dana ukidanja (ex nunc). Razlozi za ponitenje i ukidanje rjeenja nisu isti. A. Rjeenje e se ponititi:1. kada rjeenje donese organ uprave koji nije stvarno nadlean (misli se na odnos nii-vii organ). Ako ovakvo rjeenje donese vii organ, ne moe se koristiti,

2. ako je rjeenje donio mjesno nenadleni organ (rok - 1 god.),3. ako je u istoj upravnoj stvari ranije rijeeno na drugaiji nain,

4. ako se donese sloeno rjeenje (rjeenje u ijem donoenju uestvuje min. 2 organa), a da nije bilo pribavljeno miljenje ili saglasnost drugog organa, a bilo je obavezno da se to uradi, (rok- 5 godina),

5. ako je rjeenje doneseno kao posljedica prisile, prinude, ucjene i sl. (nema roka za podnoenje).B.Rjeenje e se ukinuti ako je njime oigledno povrijeen materijalni zakon (rok za podnoenje je 1 godina). To moe u jednostranakim predmetima, a u dvostranakim predmetima se mora pribaviti saglasnost druge stranke (zato to je ona moda stekla neko pravo tim rjeenjem ije se ukidanje trai). Pravo nadzora znai da ga rjeava vii organ. Dakle, rjeenje po pravu nadzora moe ponititi ili ukinuti drugostepeni organ. Ako nema drugostepenog organa, rjeenje moe ponititi ili ukinuti vlada Federacije/kantona Nadleni organ donosi rjeenje o: ponitenju rjeenja: 1. po slubenoj dunosti, 2. na zahtjev stranke, tuioca ili ombudsmena, rjeenje o ukidanju: 1. po slubenoj dunosti ili 2. na zahtjev tuioca ili ombudsmena.

Protiv ovog rjeenja nije doputena alba, ve se protiv njega moe neposredno pokrenuti upravni spor kod nadlenog suda.

5. Ukidanje i mjenjanje pravosnanog rjeenja uz pristanak ili na zahtjev stranke

Ako je pravomonim rjeenjem stranka stekla neko pravo, a organ koji je donio to rjeenje smatra da je u tom rjeenju nepravilno primijenjen materijalni zakon, moe rjeenje ukinuti (od dana donoenja) ili izmijeniti (za ubudue) radi njegovog usklaivanja sa zakonom, samo ako stranka koja je na osnovu tog rjeenja stekla neko pravo ili obavezu na to pristane i ako se time ne vrijea pravo tree osobe. Pri tome, ako je jednostranaka stvar - stranka treba na to da pristane, a ako je dvostranaka stvar - ne moe se mijenjati na tetu jedne strane.

Ako stranka trai da se ukine ili izmjeni rjeenje koje je nepovoljno za nju, tada je potrebna saglasnost organa. Kada organ uprave ne pristane da se ukine ili izmjeni takvo rjeenje, nije duan donijeti nikakvo rjeenje, ali je duan da o tom nepristajanju obavijesti stranku.

Rjeenje u ovom sluaju donosi prvostepeni organ koji je donio rjeenje, a drugostepeni organ samo kad je svojim rjeenjem odluio o stvari.

alba protiv novog rjeenja doneenog na osnovu ove odredbe doputena je samo ako je to rjeenje donio prvostepeni organ. Ako je rjeenje donio drugostepeni organ, odnosno ako je rjeenje prvostepenog organa konano, protiv tog rjeenja moe se pokrenuti upravni spor. Ovdje nema rokova u pitanju je dobra volja jednih i drugih.

6. Vanredno ukidanje rjeenja Ovdje se radi o ukidanju izvrnog rjeenja koje je doneseno u skladu sa zakonom. Npr. odobrenjem za graenje odobreno je graenje na odreenoj zemljinoj parceli, a kasnije se utvrdi da je na toj parceli klizite, te se gradnjom ugroavaju kue koje se nalaze ispod ili cesta koja tu prolazi.

Izvrno rjeenje se moe ukinuti ako je to potrebno:

1. radi otklanjanja opasnosti po ivot i zdravlje ljudi ili javnu sigurnost, ili

2. radi otklanjanja poremeaja u privredi.

Dakle, radi se o vanrednim situacijama kada je dolo do promjene okolnosti nakon donoenja rjeenja.

Rjeenje se moe ukinuti i samo djelimino, u opsegu koliko je neophodno da se opasnost otkloni ili zatite navedeni javni interesi.

Ovo rjeenje o vanrednom ukidanju donosi drugostepeni organ.

Protiv rjeenja kojim se izvrno rjeenje ukida doputena je alba samo kad je to rjeenje donio prvostepeni organ. U suprotnom, protiv takvog rjeenja moe se neposredno pokrenuti upravni spor kod nadlenog suda.

Stranka koja usljed ukidanja rjeenja trpi tetu ima pravo na naknadu samo stvarne tete. Za rjeavanje o zahtjevu za naknadu tete nadlean je u I stepenu sud koji bi po Zakonu o upravnim sporovima bio nadlean za rjeavanje upravnog spora po ovom pravnom lijeku.

7. Oglaavanje rjeenja nitavimNitavim se oglaava rjeenje:

1. ako je u upravnom postupku rjeeno o stvari iz sudske nadlenosti, ili ako se radi o stvari koja uopte nije u nadlenosti organa uprave, uopte nije upravna stvar.

2. kad bi svojim izvrenjem to rjeenje dovelo do krivinog djela.

3. ako je doneseno rjeenje ije je izvrenje nemogue.

4. ako je doneseno rjeenje po slubenoj dunosti, a predvieno je da se moe donijeti samo na zahtjev stranke (ovakvo rjeenje se moe konvalidirati, ali samo ako stranka naknadno pristane na to).

Rjeenje se moe u svako doba oglasiti nitavim u cijelosti ili djelim. po slubenoj dunosti ili po prijedlogu stranke, tuioca ili ombudsmena.

Rjeenje oglaava nitavim organ koji ga je donio ili drugostepeni organ, a ako drugostepenog organa nema onda vlada, i to Vlada Federacije, ako se radi o rjeenju federalnog organa uprave ili fed. ustanove, odnosno vlada kantona ako se radi o rje. kantonalnog organa uprave ili kantonalne ustanove, o rje. opinskog naelnika ili gradona., i opinske ili gradske slube za upravu.

Protiv rjeenja kojim se neko rjeenje oglaava nitavim ili se odbija prijedlog stranke, tuioca, ili ombudsmena za oglaavanje rjeenja nitavim doputena je alba. Ako nema organa koji rjeava o albi, protiv takvog rjeenja moe se neposredno pokrenuti upravni spor. PRAVNE POSLJEDICE PONITAVANJA I UKIDANJAPonitavanjem rjeenja i oglaavanjem rjeenja nitavim, ponitavaju se i pravne posljedice koje je takvo rjeenje proizvelo.

Ukidanjem rjeenja ne ponitavaju se pravne posljedice koje je rjeenje ve proizvelo do dana ukidanja, ali se onemoguava daljnje proizvoenje pravnih posljedica ukinutog rjeenja.

Organ koji sazna za rjeenje kojim je povrijeen zakon, a povreda moe biti razlog za obnovu postupka, odnosno za ponitavanje, ukidanje ili mijenjanje rjeenja, duan je bez odgaanja da o tome obavijesti organ nadlean za pokretanje postupka i donoenje rjeenja.

IZVRENJE

Kada prvostepeno rjeenje postaje izvrno?1) istekom roka za albu kada alba nije izjavljena,

2) dostavom stranci rjeenja kada alba nije doputena,

3) dostavom stranci rjeenja kada alba ne odgaa izvrenje i

4) dostavom stranci rjeenja kojim se alba odbacuje ili odbija.

Kada e drugostepeno rjeenje postati izvrno? Danom dostave tog rjeenja. (???Kada je drugostepeni organ, rjeavajui po albi, ponitio I stepeno rjeenje i sam rijeio stvar u meritumu???).

Kako e se rjeenje praktino izvriti? To je tzv. administrativno izvrenje, donosi se zakljuak o dozvoli izvrenja i u dispozitivu se navodi kako e se izvriti. Moe se izvrti i prisilnim putem.

Nakon proteka roka od 5 godina od dana kada je rjeenje postalo pravosnano ne moe se vie izvravati. Ako je uloena alba, pa po njoj drugostepeni organ odluio da se odbija - to rjeenje je konano, a prvostepeno na koje se lice alilo izvrno.

Upravna rjeenja se mogu izvravati administrativno i sudski (uglavnom novane obaveze). Uslovi su:1. rjeenje mora biti izvrno,

2. stranka na osnovu tog rjeenja mora postaviti zahtjev za izvrenje,

3. organ donosi zakljuak o dozvoli izvrenja navodei nain izvrenja, prijetnju novanom kaznom, nalae prisilno izvrenje itd. Sve su to varijante, tj. postoji vie naina i mogunosti izvrenja.

albom na zakljuak o dozvoli izvrenja, ne moe se uspjeno izjaviti alba protiv rjeenja ije se izvrenje dozvoljava tim zakljukom.

(ZAKON O UPRAVNOM SPORU Sl. novine FBIH 9/05)ta je upravni spor?

To je spor o zakonitosti upravnog akta.

Upravni spor predstavlja sudsku kontrolu upravnih akata. Radi ostvarivanja sudske zatite prava graana, poduzea, ustanova i drugih pravnih lica u Federaciji, te radi osiguranja zakonitosti, sudovi u upravnim sporovima odluuju o zakonitosti upravnih akata kojima organi uprave i institucije koje imaju javne ovlasti rjeavaju o pravima i obavezama graana i pravnih lica u pojedinanim upravnim stvarima.

Ko sve moe pokrenuti upravni spor?

1. graanin pojedinac ili pravno lice - ako smatra da mu je upravnim aktom povrijeeno neko pravo ili neposredni lini interes zasnovan na zakonu,2. zainteresirano lice - to je pojedinac ili pravno lice koji su uestvovali u upravnom postupku radi zatite svojih prava ili pravnih interesa,3. organ uprave, sluba za upravu, naselje ili grupa osoba i sl., iako nemaju svojstvo pravnog lica - ako mogu biti nosioci prava i obveza o kojima se rjeavalo u upravnom postupku. 4. tuitelj ili dr. ovlateni organ - ako je upravnim aktom povrijeen zakon u korist graanina.

5. pravobranilac - ako je upravnim aktom povrijeen zakon na tetu Federacije, kantona, grada ili opine koju on po zakonu zastupa.6. ombudsmen - ako ocijeni da je konanim upravnim aktom povrijeeno ljudsko dostojanstvo, osnovna prava i slobode zagarantovane ustavom i meunarodnim konvencijama. Presude u upravnom sporu

One su obavezne prema svakom. Njih moraju uvaavati kako organi uprave, tako i druge stranke koje uestvuju u upravnom sporu.

Sve odluke koje se donesu u upravnom sporu su pravomone, jer se protiv njih ne moe koristiti pravo albe.

Da li u upravnom sporu ima zainteresirana stranka? POSTOJI!Trea osoba kojoj bi ponitenje osporenog upravnog akta neposredno bilo na tetu (zainteresirana osoba) ima u sporu poloaj stranke. Npr. stranke su: nosilac stanarskog prava i korisnik koji je tokom rata dobio privr. rjeenje. Vodi se spor izmeu njih. Postoji trea, zainteresovana strana, vlasnik stana, koji je takoer zainteresovan da taj stan ostane njemu. NADLENOSTUpravne sporove rjeava kantonalni sud i to prema sjeditu prvostepenog organa koji je pobijano rjeenje donio. U upravnim sporovima sudi sudija pojedinac. Izuzetno, u sloenim predmetima upravnog spora sudi se u vijeu od trojice sudija, o emu odluuje predsjednik vijea za upravne sporove.

Sukob nadlenosti izmeu kantonalnih sudova u pogledu rjeavanja upravnog spora rjeava Vrhovni sud Federacije.

ta je organ u smislu ZUS-a?

Pod organom, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju se:

1. organi uprave i upravne ustanove Federacije i kantona,

2. gradonaelnik i opinski naelnik, te gradske i opinske sube za upravu, i 3. institucije koje imaju javne ovlasti kad u vrenju javnih ovlasti rjeavaju u upravnim stvarima (npr. Federalni zavod za PIO).

Protiv ega se pokree upravni spor? Upravni spor moe se voditi samo protiv upravnog akta.

Upravni akt je akt nadlenog organa kada on rjeava o izvjesnom pravu ili obavezi pojedinca ili pravnih lica u neko