skripta za pravosudni - privreda, upravno, radno, ustavni sistem - kona. varijanta

of 248/248
SKRIPTA ZA POLAGANJE PRAVOSUDNOG ISPITA III dio Privredno pravo Upravno pravo Radno pravo Ustavno pravo Organizacije uprave i pravosuđa

Post on 06-Aug-2015

397 views

Category:

Documents

5 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

SKRIPTA ZA POLAGANJE PRAVOSUDNOG ISPITA III dioPrivredno pravo Upravno pravo Radno pravo Ustavno pravo Organizacije uprave i pravosua

april, 2009. god.

Sadraj:

PRIVREDNO PRAVO ................................ 3. str. UPRAVNO PRAVO ................................. 99. str.

Upravni postupak ........................................ 99. str. Upravni spor ................................................ 135. str. ORGANIZACIJA UPRAVE ................... 148. str. RADNO PRAVO ...................................... 162. str. USTAVNO PRAVO SISTEM ................. 169. str. ORGANIZACIJA PRAVOSUA ............. 179. str.

2

(ZAKON O PRIVREDNIM DRUTVIMA)

POJAM PRIVREDNOG DRUTVA (ta je privredno drutvo?)Privredno drutvo je pravno lice koje samostalno obavlja privrednu djelatnost, tj. djelatnost proizvodnje i prodaje proizvoda i vrenja usluga na tritu, a radi sticanja dobiti. Svojstvo pravnog lica se propisuje zakonom. Ne moe grupa ljudi svojim osnivakim aktom samoinicijativno odluiti da neto ima svojstvo pravnog lica. Koje djelatnosti privredno drutvo moe obavljati odreeno je Odlukom o klasifikaciji djelatnosti. To je propis koji u sutini opredjeljuje, ali i ograniava pravnu osobu u izboru pravne djelatnosti. ta e subjekti izabrati to je njihovo autonomno pravo i takva djelatnost e biti upisana i u registar privrednih pravnih subjekata. Upis djelatnosti je bitan zato to pravna osoba moe da stupa u pravni odnos samo povodom tih djelatnosti. PRETPOSTAVKE (USLOVI) ZA OSNIVANJE DRUTVA da postoje osobe - osnivai koje su saglasne sa osnivanjem drutva; da imaju kapital; da su te osobe saglasne oko izbora djelatnosti; da su to osobe koje mogu osnovati drutvo ako su pravne osobe da su upisane u registar privrednih drutava, a ako su fizika lica da imaju poslovnu sposobnost; 5. da se u skladu sa zakonom odlue (imaju namjeru) koji oblik drutva e osnovati;1. 2. 3. 4.

KO MOE BITI OSNIVA DRUTVA Osniva drutva moe biti domae i strano fiziko i pravno lice. Fizika osoba u smislu osnivaa mora biti poslovno sposobna. Pravna osoba u smislu osnivaa svoje svojstvo pravne osobe dokazuje izvodom iz upisa u sudski registar. Kada se radi o stranim osobama kao osnivaima (fizike i pravne osobe), uslovi i procedura detaljnije su regulisani Zakonom o stranim ulaganjima. OBLICI ORGANIZOVANJA1. 2. 3. 4.

Postoje 4 (etiri) osnovna oblika privrednih drutava: Drutvo sa ogranienom odgovornou (d.o.o.) drutvo kapitala Dioniko drutvo (d.d.) drutvo kapitala Drutvo sa neograni. solidar. odgovorn. (d.n.s.o.) drutvo osoba Komanditno drutvo (k.d.) drutvo osoba Osnivai sami vre izbor oblika drutva koje e osnovati.3

PRAVNA I POSLOVNA SPOSOBNOST DRUTVA I ODGOVORNOST ZA OBAVEZE Drutvo stie pravnu i poslovnu sposobnost upisom u sudski registar. Prije upisa u sudski registar niko ne moe nastupati u ime drutva, a lice koje postupi suprotno, odgovara za stvorene obaveze cjelokupnom svojom imovinom, a kada tako nastupa vie lica za obaveze odgovaraju neogranieno solidarno. Poslovna sposobnost pravne osobe je ograniena time da drutvo moe preduzimati pravne radnje i vriti pravne poslove samo u okviru svoje djelatnosti ili u vezi sa svojom djelatnou. Izvan toga postoji zakonska zabrana. Meutim, ako pravna osoba preduzima pravni posao izvan svoje djelatnosti, taj posao nije nitav. Pravna osoba ne moe se pozvati na prekoraenje svoje poslovne sposobnosti i bila bi duna da obavi svoje obaveze, a ni tree lice se ne bi na to moglo pozvati, ako je znalo ili moglo znati da to ogranienje postoji. Poslovna sposobnost drutva se prosuuje prema njegovom zastupniku. (Kako prosuujemo poslovnu sposobnost drutva?) ODGOVORNOST DRUTVA ZA OBAVEZE Svako drutvo odgovara za svoje obaveze cjelokupnom imovinom drutva, osim kada je zakonom propisano da za obaveze drutva odgovaraju i lanovi drutva solidarno svojom cjelokupnom imovinom. Od oblika drutva zavisi i odgovornost lanova za prava i obaveze drutva: Svaki lan d.n.s.o. i komplementar k.d. odgovara za obaveze drutva neogranieno solidarno cjelokupnom svojom imovinom. Dioniar u d.d., vlasnik udjela u d.o.o. i komanditor u k.d. ne odgovaraju za obaveze drutva svojom imovinom, osim: 1) kada koriste drutvo za postizanje linog cilja, 2) kada upravljaju imovinom drutva kao svojom imovinom i 3) kada drutvo koriste za prevaru ili oteenje svojih povjerilaca. DJELATNOST Drutvo moe kao svoju djelatnost obavljati sve poslove, osim onih koji se po zakonu ne mogu obavljati kao privredna djelatnost. Zakonom moe biti utvreno da se odreene djelatnosti mogu obavljati samo temeljem odobrenja nadlenog dr.organa (npr. proizvodnja naoruanja). Drutvo moe poeti s obavljanjem djelatnosti danom upisa u sudski registar i kada organu nadlenom za inspekcijski nadzor dostavi obavjetenje o poetku obavljanja djelatnosti i ispunjavanju uvjeta tehnike opremljenosti, zatite na radu, zatite i unapreenja ivotne sredine i drugih uvjeta propisanih za obavljanje te ili tih djelatnosti. Drutvo moe obavljati poslove samo u okviru djelatnosti upisane u sudski registar, kao i druge poslove koji se uobiajeno obavljaju uz djelatnosti upisane u

4

sudski registar, u obimu i na nain koji su potrebni za poslovanje, a ne predstavljaju obavljanje tih poslova kao redovne djelatnosti. Ako drutvo protivno ovome preduzima i neke druge pravne radnje, odnosno poslove izvan djelatnosti upisane u sudski registar, prema zakonu taj ugovor obavezuje drutvo, osim ako je tree lice znalo ili moralo znati da su takvi poslovi izvan djelatnosti drutva. OSNIVAKI AKT DRUTVA (Kako se osniva privredno drutvo-Osnivaki akt?) Za osnivanje privrednog drutva, zakonom je propisana stroga forma. Privredno drutvo se osniva osnivakim aktom. Ako ga osniva jedna osoba, osnivaki akt je odluka (to moe biti sluaj samo kod d.o.o. i d.d.) Kada drutvo osnivaju dvije ili vie osoba, oni zakljuuju ugovor i on predstavlja osnivaki akt. Donoenje osnivakog akta je osnov za upis u registar i on je strogo formalan akt. Po ZPD, osnivaki akt mora biti u pisanom obliku i sa potpisima ovjerenim u skladu sa zakonom. Prema Zakonu o notarima osnivake akte privrednih drutava sainjavaju i obrauju notari, pa osnivaki akt ima karakter notarske isprave. Pored osnivakog akta, notar je ovlaten da saini i nacrt statuta privrednog drutva. Nedostatak ovjerenog potpisa ini osnivaki akt nitavim. Obavezan sadraj osnivakog akta su: 1. podaci o osnivaima, 2. izbor oblika drutva u kojem se organiziraju, 3. firma i sjedite, 4. djelatnost koju e vriti privredno drutvo, 5. kapital koji osnivai unose u drutvo i njegova struktura, Ako drutvo osniva jedno lice, dovoljno je da se unesu podaci ta ini osnovni kapital i koliko iznosi. Ako drutvo osniva vie lica, pored navedenog, unosi se i ta ta lica unose kao kapital i zavisno od te vrijednosti odreuje se njihov udio u drutvu, koji se moe izraziti u razlomcima ili procentima. Kod d.n.s.o udjeli su jednaki, a kod k.d. i d.o.o. udjeli ne moraju biti jednaki. Kod d.d. vrijednost unesenog kapitala izraava se brojem dionica ija nominalna vrijednost ne moe biti nia od 10 KM, a koliko e koji osniva imati dionica zavisi od visine kapitala koji je unio u drutvo. 6. ime osobe koja ga zastupa (ako je mogue), 7. osobu koju ovlauju da podnese prijavu za upis u registar i 8. podatke o nainu na koji e se formirati trokovi ako doe do neuspjeha formiranja drutva. Ovo su bitni sastojci osnivakog akta, a mogu se urediti i neka druga pitanja u skladu sa zakonom. Sve to nije ureeno osnivakim aktom, ureuje se statutom. Statut je akt koji se ne mora priloiti prilikom podnoenja prijave za upis osnivanja. Dakle, moe se priloiti i nakon osnivanja. Ako je statutom propisano

5

da e drutvo imati podrunice, a to nije bilo utvrenoo u osnivakom aktu, onda e drutvo morati podnijeti prijavu da se upiu I podrunice. SJEDITE I PODRUNICE DRUTVA (Unutranja organizacija drutva?) Sjedite drutva je mjesto koje je kao sjedite upisano u sudski registar. Sjedite se utvruje osnivakim aktom ili statutom. Drutvo moe imati podrunice izvan mjesta sjedita drutva. Podrunice su organizacione jedinice drutva koje obavljaju sve ili neke od djelatnosti drutva, ali izvan njegovog sjedita. Podrunica u pravnom prometu nastupa, odnosno stjee prava i obaveze u ime i za raun drutva. Kada drutvo ima podrunice, duno je da o tome podnese prijavu kod suda registra kod kojeg je upisano i samo drutvo. Sud sjedita e o upisu podrunice obavijesti sud registra na ijoj teritoriji se podrunica nalazi (najlaki nain je da mu dostavi prijepis rjeenja o registraciji). Lice koje bude ovlateno da preduzima pravne poslove i radnje u podrunici upisuje se u registar. FIRMA DRUTVA Firma je ime pod kojim drutvo posluje i koja je upisana u registar. Drutvo je duno u svom poslovanju (korenspodenciji) koristi tu firmu. Ona mora biti napisana na jednom od jezika koji su u slubenoj upotrebi u FBiH. Firma se obavezno istie na poslovnim prostorijama drutva. Firma drutva mora sadravati oznaku oblika drutva (d.n.s.o., k.d., d.o.o. i d.d.), a uz to, d.n.s.o. mora sadravati prezime najmanje jednog lana, uz oznaku da ih ima vie, dok firma k.d. mora sadravati prezime najmanje jednog komplementara, a ne smije sadravati imena komanditora. Firma moe sadravati dodatne sastojke koji blie oznaavaju drutvo i njegovo sjedite. Drutvo moe koristiti skraenu firmu, koja mora sadravati oznake po kojim se razlikuje od drugih firmi i oznaku oblika drutva. Firma drutva mora se jasno razlikovati od firme drugih drutava. Dva pravna lica ne mogu kod istog registra biti upisani sa istom firmom ako obavljaju istu ili slinu djelatnost (naelo iskljuivosti firme). Registarski sud na ovo pazi po slubenoj dunosti i odbie upis u registar drutava firme koja se jasno ne razlikuje od ve registrovanih firmi u Federaciji. Registarski sud je obavezan, na traenje podnosioca prijave, omoguiti mu uvid u registar i pomoi mu u izboru firme. Firma i skraena firma upisuju se u registar drutava. Po Zakonu o registraciji poslovnih subjekata u FBIH, na prijavi se oznaava i as kada je prijava primljena upravo zbog odreivanja firme (ukoliko vie osoba podnese zahtjev za istu firmu vai pravo prvenstva).

6

Firma ne smije sadravati:1. 2. 3. 4. 5.

rijei i oznake koji su protivni zakonu; zatiene robne ili uslune znakove drugih pravnih i fizikih lica; slubene simbole i znakove; nazive ili znakove stranih drava ili meunarodnih organizacija; rijei i oznake koji bi mogli stvoriti zabunu u pogledu vrste i obima poslovanja ili dovesti do zamjene s firmom ili znakom drugog drutva ili povrijediti prava drugih lica.

Firma se ne moe prenositi, niti moe biti predmet prometa, i moe se prenositi na drugog samo zajedno sa drutvom. ZASTUPANJE Drutvo zastupa uprava drutva. Uprava rukovodi drutvom, organizuje rad, rukovodi poslovanjem, zastupa i predstavlja drutvo, te odgovara za zakonitost njegovog poslovanja. Upravu ine lica koja su osnivakim aktom ili statutom drutva, u skladu sa zakonom, ovlatena da vode poslovanje drutva. Lica ovlatena za zastupanje upisuju se u sudski registar. Drutvo mogu zastupati i druga lica odreena osnivakim aktom ili statutom, u skladu sa zakonom. Poslovna sposobnost drutva prosuuje se prema njegovom zastupniku. Zastupnik je dakle osoba koja je kao takva odreena osnivakim aktom ili statutom, koja je upisana u registar i kojoj na osnovu zakona, statuta ili opeg akta pripadaju prava zastupnika. Ovlatenja zastupnika su: 1) da zastupa/predstavlja pravnu osobu pred sudovima i dravnim organima, 2) da obavlja pravne poslove i radnje i druge poslove povjerene zakonom. Za obaveze koje preuzme zastupnik drutva (lice ovlateno za zastupanje) odgovara drutvo. Ukoliko doe do prekoraenja ovlatenja, drutvo e odgovarati za preuzete obaveze, ukoliko tree lice nije znalo niti je moglo znati (ako je bilo savjesno) da je zastupnik prekoraio svoja ovlatenja. Ovlatenja zastupnika za preduzimanje nekih radnji moe se ograniiti osnivakim aktom ili statutom na nain da odreene pravne poslove ili pravne radnje moe preduzeti na osnovu odobrenja ili uz saglasnost organa upravljanja. Ako takvo ogranienje postoji, ono mora biti upisano u registar. Ko je zastupnik pravne osobe moe se utvrditi iz registra. On kod suda mora imati deponovan svoj potpis. To znai da njegov potpis mora biti ovjeren u skladu sa zakonom. Svako ko ima pravni interes moe uvidom u registar utvrditi da li se radi o zakonskom zastupniku. Pored zastupnika, drutvo moe imati i druge ovlatene osobe: a) punomonike i b) prokuriste. a) Punomonik je osoba na koju zastupnik prenosi neko od svojih ovlatenja. Punomonik mora imati izriito ovlatenje kada se radi o preduzimanju

7

nekih pravnih radnji (promet nekretnina, povlaenje/ priznanje tube). Kako se punomo moe dati neogranienom broju lica to se ona ne upisuje u sudski registar. b) Prokuristi su osobe koje preduzimaju pravne radnje iz djelatnosti drutva. Prokura je pismeno ovlatenje za preduzimanje svih pravnih radnji i poslova u ime i za raun drutva, osim prenosa i optereenja nekretnina, ako ovlatenje za to nije posebno i izriito navedeno. Prokura se moe dati samo fizikoj osobi, a ne i pravnom licu. Ovlatenje prokuriste za preduzimanje odreenih pravnih radnji mora biti upisano u sudski registar. Prokuristi mogu biti i osobe izvan pravnog lica (ne mora biti zaposlenik) i njihov potpis se takoer deponuje kod suda. Prokurist ne moe svoja ovlatenja prenijeti na drugo lice. Prokura moe biti: - zajednika - koja je data za nekoliko lica da postupaju zajedniki. Ta zajednika prokura obavezuje prokuriste da moraju biti saglasni o preduzimanju neke pravne radnje, a osoba s kojom su zakljuili pravni posao privilegovana je, jer se smatra da je izvrenje uinjeno jednom prokuristi zapravo uinjeno svima. - posebna - pretpostavlja se da se uvijek radi o jednom licu, iako moe biti data vie lica (svakom od njih posebno). Prokura se moe i opozvati, a u svakom sluaju prestaje kada prestane postojati i pravna osoba, tj. privredno drutvo, kao i u postupku steaja, i to danom otvaranja steaja POSLOVNA TAJNA I ZABRANA KONKURENCIJE Poslovnom tajnom smatraju se informacije o poslovanju za koje je oito da bi prouzrokovale znaajnu tetu drutvu ako bi dole u posjed treeg lica bez saglasnosti drutva. Nadleni organ drutvaje duan pismenim aktom odrediti informacije koje imaju karakter poslovne tajne i lica odgovorna za njihovo koritenje i zatitu. Zabrana konkurencije lan d.n.s.o., komplementar u k.d., vlasnik udjela i lan uprave u d.o.o., lan nadzornog odbora i uprave u d.d., te prokurist, ne smiju u tom svojstvu ili kao zaposleni u drugom drutvu i kao samostalni poduzetnik sudjelovati u djelatnosti koja je ili bi mogla biti u konkurentnom odnosu s djelatnou prvog drutva. Osnivakim aktom ili statutom drutva moe se odrediti trajanje zabrane i nakon prestanka svojstva iz stava 1. ovog zakona, a najdue dvije godine. Drutvo moe od lica koje prekri zabranu konkurencije traiti naknadu tete i ustupanje zakljuenih poslova, ili prenos ostvarene koristi ili prava iz zakljuenih poslova, u roku od tri mjeseca od saznanja za prekraj, a najkasnije pet godina od uinjenog prekraja zabrane konkurencije.

8

OSNOVNI KAPITAL I ULOZI Temeljni kapital je onaj kapital koji osnivai unose u drutvo prilikom njegovog osnivanja i koji se navodi u aktima drutva. Za neke oblike drutva zakonom je propisan najnii iznos temeljnog kapitala koji su lanovi drutva duni unijeti u drutvo (d.o.o. = 2.000 KM i d.d. = 50.000 KM). U d.n.o. i k.d. osnivai mogu unijeti kapitala koliko hoe. Temeljni kapital se moe povisiti i sniziti. Kod drutava gdje je zakonom propisan najnii iznos kapitala (d.o.o. = 2.000 KM i d.d. = 50.000 KM), osnovni kapital se ne moe sniziti ispod te granice, a kod ostalih (d.n.s.o i k.d.), kapital se ne moe sniavati ispod iznosa fonda rezervi koje drutvo mora osigurati prilikom osnivanja. Promjena se upisuje u registar i objavljuje u slubenim novinama i sredstvima informisanja, uz garanciju povjeriocima da sniavanje temeljnog kapitala nee utjecati na ispunjavanje obaveza drutva prema njima. Kao temeljni kapital u drutvo se mogu unositi: novac, stvari i prava. Kod d.n.s.o. kao ulog se mogu unijeti i izvrene usluge. Zavisno od oblika drutva, vrlo je bitno da se izvri procjena stvari i prava koja se unose u osnovni kapital drutva, to znai da se njihova vrijednost izraava u novcu. Procjena stvari u pravilu pripada samim osnivaima, to znai da oni sami mogu da procjene vrijednost stvari i prava, a ako to ne mogu, vri se vjetaenje, odnosno sud e u vanparninom postupku izvriti procjenu. Zakonom nije definisano koja su to prava koja se unose u drutvo, ali bi to svakako morala biti prava koja su procjenjiva npr. patent. Procjena stvari i prava je vrlo bitna radi utvrivanja ukupne vrijednosti kapitala i udjela pojedinih osnivaa. Udio osnivaa se izraava u razlomcima ili u procentima, I kao takav se upisuje u registar. Kod d.o.o., d.d. i k.d. udjeli lanova drutva ne moraju biti jednaki, a kod d.n.s.o moraju. Kod k.d. udjeli komanditora i komplementara ne moraju biti jednaki, ali je razliita i odgovornost (komanditori odgovaraju samo do visine svog udjela, a komplementari cijelom svojom imovinom). Kod d.d. udio lanova drutva u kapitalu drutva se izraava u broju dionica, a koliko e koji osniva imati dionica zavisi od visine kapitala koji je unio u drutvo. Broj dionica odreuje se na osnovu njihove nominalne vrijednosti, a kolika e biti nominalna vrijednost dionice utvruje se osnivakim aktom, s tim da ne moe biti ispod iznosa propisanog zakonom (10 KM). Svi udjeli su u prometu, osnivai njima mogu raspolagati. Kada osniva unese imovinu u drutvo, ona postaje vlasnitvo drutva. On moe raspolagati samo svojim udjelom, a ne imovinom koju je unio u drutvo. Promet se ne moe vriti kada postoji pravo pree kupovine. Kod d.o.o. lan drutva je duan prvo ponuditi ostale lanove drutva da oni izvre otkup njegovog dijela. Ako ih ne ponudi u skladu sa zakonom, ostali osnivai mogu traiti da se ugovor kojim je udio prodat treem licu poniti. U prvoj godini od osnivanja d.o.o., osniva ne moe pristupiti prodaji svog udjela, a kod d.d. se to moe propisati statutom.

9

Po Zakonu o izvrnom postupku (ZIP), udio osobe u drutvu moe biti predmet pljenidbe i prodaje za obaveze te osobe, a ne drutva. Kod prodaje udjela ostali lanovi imaju pravo pree kupnje, a od imovine koja ostane nakon podmirenja povjerilaca i obaveza ostatak se raspodjeljuje meu lanovima srazmjesno njihovim udjelima. Udio u drutvu moe se nasljeivati, a ako je osniva pravna osoba, pravni sljednik preuzima taj udio. Nasljednici se po pravosnanosti rjeenja o nasljeivanju izjanjavaju da li e postati lanom drutva ili e traiti samo isplatu svog udjela. Ostali lanovi drutva e odluiti da li e izmjeniti osnivaki akt ili e drutvo prestati. Kada je osniva drutva pravna osoba, pa u toj osobi nastupe odreene statusne promjene, onda na njeno mjesto stupa pravni sljednik. Mogue je istupanje iz drutva, a isto tako i pristupanje drutvu. Pristup pretpostavlja da se osoba pridruuje ve postojeim lanovima drutva. Kod d.o.o. dovoljna je pismena izjava o pristupanju drutvu koju su prihvatili ostali osnivai. Prava (pravni poloaj) lanova drutva 1. pravo na upravljanje, - u D.D. i D.O.O. ostvaruje se kroz skuptinu drutva, a kod D.N.S.O. i K.D. o upravljanju se odluuje konsezusom. 2. pravo na ostvarenu dobit drutva - lanovi drutva imaju pravo da sudjeluju u raspodjeli dobiti iz poslovanja drutva, kada se za to stvore zakonski uslovi, ali oni takoer snose i rizik gubitka u poslovanju, 3. pravo raspolaganja svojim udjelom/imovinom, - ovo pravo vrijedi za ivota, ogranieno je zakonom, a na odgovarajui nain moe se urediti i osnivakim aktom. Nasljednicima lana drutva, fizikog lica, ne moe se ograniiti pravo na imovinu koju je ovaj unio u drutvo. Dioniari bez ogranienja mogu stavljati u promet dionice. lanovi D.O.O. ogranieni su u raspolaganju svojim udjelima pravom pree kupnje ostalih lanova drutva. Ovo se pravo ne moe ograniiti osnivakim aktom ili statutom. (nain ostvarivanja ovog prava regulisan je ZPD-om /slino kao u ZPN/ pismena ponuda, ako nema odgovora ili se ne prihvati, ide prodaja, ali ne po povoljnijim uslovima, u suprotnom postoji pravo na tubu za ponitenje ugovora, uz polaganje iznosa kao dokaz ozbiljnosti) 4. pravo istupanja iz drutva. POVEZANA DRUTVA1. 2. 3. 4. 5.

Povezana drutva su: vladajue i zavisno drutvo; drutva sa uzajamnim ueem; holding; koncern.

10

Vladajue i zavisno drutvo Ako jedno drutvo ima veinsko uee u osnovnom kapitalu drugog drutva ili ako na osnovu ugovora zakljuenog sa drugim drutvom ima pravo da imenuje veinu lanova nadzornog odbora tog drugog drutva, odnosno ima veinu glasova u skuptini, to se drutvo smatra vladajuim. Vladajue drutvo sa veinskim ueem u osnovnom kapitalu je drutvo koje, neposredno ili posredno, preko drugog drutva, na osnovu vie od 50% uea u osnovnom kapitalu drugog drutva ima vie od 50% glasova u skuptini zavisnog drutva (vladajue je po sili kapitala!). Ovo drugo drutvo je zavisno drutvo. Ono ne moe ravnopravno odluivati o voenju poslovne politike, niti o drugim pitanjima koja se odnose na poslovanje, promjenu oblika itd. Zavisno drutvo moe u vladajuem drutvu pribaviti dionice i udjele i ostvariti svoje pravo glasa na osnovu dionica i udjela kojima ve raspolae, u skladu sa odredbama ZPD-a o drutvu sa uzajamnim ueem. Drutva sa uzajamnim ueem: Drutva sa uzajamnim ueem u osnovnom kapitalu su povezana drutva kod kojih svako drutvo ima uee u osnovnom kapitalu drugog drutva. Holding: On se osniva u cilju voenja zajednikog poslovanja. Ako se vladajue i jedno ili vie zavisnih drutava, na osnovu zakljuenog ugovora o voenju poslova, objedine jedinstvenim voenjem poslova od strane vladajueg drutva, ona ine holding, a pojedinana drutva su drutva holdinga. Koncern: Ako vladajue drutvo, na osnovu zakljuenog ugovora o voenju poslova, pored jedinstvenog voenja poslova zavisnih drutava, obavlja i druge djelatnosti, ona ine koncern, a pojedinana drutva su drutva koncerna. Poslovno udruenje: Poslovno udruenje mogu osnovati dva ili vie drutava, radi unapreenja sopstvenog privreivanja i usklaivanja svoje djelatnosti. Ono se ne osniva radi sticanja dobiti. Poslovno udruenje je pravno lice i upisuje se u registar drutava, a oznaka "poslovno udruenje" navodi se u firmi. Poslovno udruenje istupa u pravnom prometu u svoje ime i za raun svojih lanova ili u ime i za raun svojih lanova. Za obaveze preuzete u pravnom prometu poslovno udruenje odgovara svojom imovinom, a lanovi odgovaraju na nain odreen ugovorom o osnivanju, odnosno ugovorom s treim licem. Drutva se mogu povezivati ugovorom i u druge oblike povezivanja (konzorcij, franizing, zajednica drutava, poslovna unija, poslovni sistem, pul i dr.).

11

ORGANI UPRAVLJANJA1. Drutva imaju skuptinu (d.d. i d.o.o.): a. kod d.d. - skuptinu ine svi dioniari, b. kod d.o.o. - skuptinu ine svi vlasnici udjela, od kojeg broja zavisi i

broj glasova. Ukupan broj glasova u d.o.o. iznosi 100. Kod d.n.s.o. - svi lanovi drutva zajedniki odluuju, a postoji mogunost da se upravljanje i odluivanje prenese na jednu osobu. Kod k.d. - poslovima upravljaju samo komplementari.2. Drutva imaju upravu kao izvrni organ koju ine zastupnik i nekoliko

direktora, koji su odgovorni za poslovnu politiku drutva. 3. Nadzorni odbor obavezno mora imati d.d., a d.o.o. samo ako ima vie od 10 osnivaa ili kapital vii od 1.000.000 KM i dva lana. 4. D.D. mora imati i odbor za reviziju. STATUSNE PROMJENE DRUTVA Pod statusnim promjenama drutva podrazumjevamo: spajanje, pripajanje, podjelu i promjenu oblika drutva. Dva ili vie drutava mogu se spojiti u jedno, osnivanjem novog drutva, tako to prenose imovinu i obaveze u novo drutvo, bez provoenja postupka likvidacije. To novo drutvo postaje njihov pravni sljednik. Drutvo se moe pripojiti drugom drutvu prenosom imovine i obaveza, bez provoenja postupka likvidacije. To drugo drutvo postaje njegov pravni sljednik. Drutvo se moe podijeliti na dva ili vie drutava prenosom imovine i obaveza bez provoenja postupka likvidacije. Ta nova drutva postaju njegovi pravni sljednici, solidarno odgovorni za njegove obaveze. Ta podjela moe se izvriti na jedan od slijedeih naina: a) pripajanjem, kada drutvo koje se dijeli prenese ukupnu imovinu i obaveze na dva ili vie postojeih drutava, ili b) osnivanjem novih drutava, kada drutvo koje se dijeli prenese ukupnu imovinu i obaveze na dva ili vie novih drutava. U sluajevima spajanja, pripajanja ili podjele drutva, dioniari ili vlasnici udjela spojenog, pripojenog ili podijeljenog drutva dobijaju dionice (udjele) drutva sljednika, uz mogunost isplate u novcu do 10% ukupne nominalne vrijednosti dionica (udjela) koje drutva sljednici emituju po tom osnovu. Otvoreno d.d. moe se podijeliti pripajanjem sa dva ili vie postojeih otvorenih d.d. ili podjelom na dva ili vie novih otvorenih d.d. Svako drutvo, iskljuujui d.n.s.o. i otvoreno d.d., moe promijeniti oblik. Odluka o spajanju, pripajanju, podjeli i promjeni oblika drutva

12

Odluku o spajanju, pripajanju, podjeli ili promjeni oblika drutva, u d.n.s.o. i k.d. donose lanovi drutva, a u d.o.o. i d.d. takvu odluku donosi skuptina drutva, na nain utvren osnivakim aktom ili statutom, u skladu sa zakonom. U postupku spajanja, istovjetnu odluku moraju donijeti sva drutva koja se spajaju, a u postupku pripajanja, istovjetnu odluku moraju donijeti drutvo koje se pripaja i drutvo kojem se ono pripaja. Plan reorganizacije Odluka o spajanju, pripajanju, podjeli ili promjeni oblika donosi se na osnovu plana reorganizacije, koji uprava i nadzorni odbor ili drugi organ svakog drutva uesnika, ovlaten osnivakim aktom ili statutom, moraju pripremiti i o njemu obavijestiti dioniare, odnosno lanove drutva i povjerioce drutva najmanje 30 dana prije datuma odluivanja. Odluku o namjeravanoj reorganizaciji drutvo je duno objaviti u sredstvima javnog informisanja. Plan reorganizacije obavezno sadri: 1. oblik, firmu i sjedite drutava uesnika i drutava sljednika; 2. vlasnika prava dioniara ili lanova drutava prethodnika u drutvu sljedniku; 3. opis, procjenu i raspodjelu imovine i obaveza drutava prethodnika, koji se prenose na drutvo sljednika, sa izvjetajem revizora; 4. datum od kojeg e vlasnici dionica ili udjela drutva sljednika moi uestvovati u dobiti i uslove koje utiu na to pravo; 5. datum od kojeg e se poslovi drutva prethodnika raunovodstveno iskazivati za drutvo sljednika. U sluaju podjele drutva, uz navedene elemente, plan reorganizacije obavezno sadri i sljedee dodatne elemente: 1. omjer zamjene prava; 2. uslove alokacije dionica ili udjela i iznos isplata u novcu; 3. prava u drutvima sljednicima koja pripadaju vlasnicima dionica ili udjela podijeljenog drutva koji su sadravali posebna prava, kao i vlasnicima drugih vrijednosnih papira podijeljenog drutva; i 4. opis i alokaciju imovine i obaveza koji se prenose na svako drutvo sljednika. Plan reorganizacije obavezno sadri pismeni izvjetaj revizora o raunovodstvenim iskazima drutava uesnika, koji ukljuuje i: 1. naznaku metoda koritenih u utrivanju omjera zamjene; 2. miljenje revizora da li je primijenjen odgovarajui metod, naznaku vrijednosti do kojih bi se dolo koritenjem drugih metoda i miljenje o relativnom znaaju svakog od metoda u utvrivanju omjera zamjene; 3. opis problema vrednovanja sa kojim se revizor suoio, ako jeste. lanovi uprave drutva i druga lica koja su pripremila plan reorganizacije i revizori koji su izvrili pregled i dali miljenje za drutva uesnike, odgovorni su neogranieno solidarno drutvima uesnicima i njihovim dioniarima ili lanovima za tetu, ako u utvrivanju omjera zamjene prava pri spajanju, pripajanju, podjeli ili promjeni oblika drutva nisu postupali po pravilima struke.

13

REGISTAR PRIVREDNIH DRUTAVA Postupak upisa ureen je Zakonom o registr. poslovnih subjekata u FBIH. ZPD je propisao obavezu drutva da prijavu za upis drutva podnese u roku od 15 dana od dana zavrenog postupka osnivanja, a utvrena je i obaveza suda da u roku od 15 dana od dana uredno podnesene prijave izvri upis. Rjeenje o upisu podataka u registar drutava po slubenoj dunosti se objavljuje u "Sl. novinama FBiH" i u drugom tampanom javnom glasilu. Danom upisa u registar stie se pravna i poslovna sposobnost pravnog subjekta, a pravni efekti upisa prema treim osobama nastupaju 16. dana od dana objavljivanja rjeenja o upisu u Slubenim novinama. Pravni efekti za trea lica mogu nastupiti i prije ako je drutvo na koje se upis odnosi dokazalo da je trea osoba znala ili je mogla znati za podatke i isprave koje su predate u registar. Teret dokazivanja ove injenice je na drutvu. Prijavu za upis moe podnijeti samo lice odreeno osnivakim aktom ili statutom, odnosno zastupnik (dakle ne moe npr. advokat). Podaci i isprave iz registra za svako drutvo moraju biti dostupni zainteresiranim licima. Ta dostupnost pretpostavlja da se vri uvid i da se zahtijevaju kopije uz vjerodostojnu ovjeru uz plaanje odgovarajue naknade koja bi trebala biti propisana posebnim propisima. U REGISTAR DRUTAVA SE UPISUJE: I Upis osnivanja drutva kada se u registar obavezno moraju unijeti: 1) zakonom predvieni podaci o identitetu drutva, i to: a. puna firma i, ako postoji, skraena firma b. oblik drutva c. djelatnost, odn. djelatnosti drutva d. sjedite drutva i podrunice drutva, ako se one osnivaju e. podaci koji se odnose na zastupnika i lice koje je ovlateno da zastupa podrunicu (ime i prezime, adresa prebivalita, funkcija i obim ovlatenja zastupnika). 2) podaci o lanovima, ulozima i odgovornosti za obaveze drutva, i to ime i prezime i adresa prebivalita (ili firma i adresa sjedita) lanova d.n.o., k.d. i d.o.o. 3) podaci o osnovnom kapitalu drutva, udjelima i dionicama u drutvu, i to:a) visina ugovorenog (upisanog) i iznos uplaenog osnovnog kapitala

d.d. i d.o.o.;b) iznos ugovorenih (upisanih) i iznos uplaenih uloga komanditora u

k.d. i lanova d.o.o.;c) ukupan broj udjela i visina pripadajuih udjela u osnovnom kapitalu,

iskazana procentualno, za svakog lana d.o.o.;d) oznaka klase, broj i nominalna vrijednost dionica d.d., po klasama.

14

II

Upisi promjena drutva kao to su: a) statusne promjene (spajanje, pripajanje, podjela i promjena oblika drutva) b) sve promjene koje su znaajne za pravni promet, i to ogranienje ovlatenja ili promjena zastupnika, promjena prokurista, brisanje naziva firme, promjena sjedita, promjena visine osnovnog kapitala drutva i dr. Upisi prestanka drutva

III

Konani upis je upis osnivanja drutva, a svi slijedei su upisi promjena drutva. Dok drutvo traje mogu se vriti i zabiljebe (o kojima sud ne donosi rjeenje, ve zakljuak). One su obavjetavajui upisi, koji treim osobama daje informaciju o nekim postupcima ili stanjima u pravnoj osobi. Zabiljeiti se moe: 1. zabiljeba postupka likvidacije ili steaja drutva, zajedno sa podacima o likvidatoru ili steajnom upravitelju, te datum obustavljanja postupka likvidacije, 2. zabrana obavljanja odreene djelatnosti, 3. privremene mjere itd. Registar ne vri zabiljebe sam. Nadleni organ koji npr. vodi postupak steaja dostavljaju registru rjeenje o pokretanju postupka i na osnovu toga se vri zabiljeba. Registar obuhvata (sastoji se od): registra podataka (glavna knjiga registra) javni dio registra koji sadri podatke o subjektima upisa, a vodi se u elektronskom i tampanom obliku. Glavnu knjigu registra u tampanom obliku vodi sud nadlean prema sjeditu poslovnog subjekta, a u nju se upisuje: 1. Firma i sjedite, 2. Ime i prezime, te prebivalite osnivaa, tj. sjedite pravne osobe ako je ona osniva, 3. Predmet upisa, 4. Datum (dan i as prijave), 5. ID matini broj, 6. Oblik (vrsta) pravnog-privrednog subjekta, 7. Obim ovlatenja zastupnika i prokuriste (ako ga ima), 8. Visina kapitala, 9. Djelatnost, 10. Udio svakog osnivaa u temeljnom kapitalu; i 2. registra isprava (zbirka isprava registra) dio registra koji sadri isprave na osnovu kojih je izvren upis podataka o subjektima upisa u glavnu knjigu registra, i druge dokaze dostavljene i sastavljene u postupku upisa u registar, kao i odluke donesene u postupku upisa u registar.1.

Registar je javna knjiga, za koju vae slijedea naela:1. naelo zakonitosti - postupak registracije se ureuje zakonima; 2. naelo oficijelnosti - registarski sud ne moe odbiti prijavu za upis u

registar, ako je ona uredno podnesena i ako su priloene isprave uredne;

15

3. naelo javnosti ono osigurava svakom ko ima pravni interes (pravni

interes se ne mora dokazivati) da izvri uvid u podatke upisane u ispravama i zatrai ovjerene kopije tih isprava (uz odgovarajuu naknadu); 4. naelo obaveznosti - iz njega proizlazi obaveza svakog privrednog drutva da izvri upis u registar prije nego to pone sa svojom djelatnou; 5. naelo istinitosti - ono polazi od toga da su svi podaci i injenice upisane u registar istinite, a suprotno se moe dokazivati; 6. naelo formalnosti - znai da svi registracijski obrasci imaju propisanu formu i samo se na njima moe podnijeti prijava za upis; 7. naelo prvenstva- sud obavezno upis vri onim redom kako je primio prijave; 8. naelo konstitutivnosti - upisom u registar drutvo stie pravnu i poslovnu sposobnost, trenutkom upisa u registar faktike injenice postaju pravne i time se konstituiu odreena prava koja e djelovati i prema treim osobama; 9. naelo jednoobraznosti registracije za sve poslovne subjekte - pravila i postupak upisa je jednoobrazan za sve subjekte; POSTUPAK UPISA U REGISTAR DRUTAVA Pravila po kojima sud postupa prilikom upisa su pravila vanparninog postupka, propisana Zakonom o registraciji poslovnih subjekata u FBIH, a ako neto nije ureeno ovim zakonom, supsidijarno se primjenjuju pravila Zakona o parninom postupku. Podnoenje prijave za upis u sudski registar Postupak za upis u sudski registar pokree se pismenom prijavom na propisanom obrascu, od strane ovlatenog lica. Prijavu za upis u registar drutava duno je podnijeti lice koje je po aktima drutva (osnivakim aktom ili statutom) ovlateno za zastupanje drutva, odnosno ovlateno za predavanje prijave. Prijava sadri zahtijev za upis svih podataka ili njihovih promjena koje se obavezno upisuju u sudski registar, a podnosi se u dovoljnom broju primjeraka za sud i svaki subjekt upisa. Predlaga upisa je duan da uz prijavu priloi propisane isprave kojima se utvruju podaci koji se upisuju u sudski registar, kao i druge isprave kojima se utvruje da su ispunjeni opi i posebni uslovi u obavljanju djelatnosti, odn. poslova (npr. za obavljanje privatne ljekarske prakse potrebno je prethodno pribaviti dozvolu Ministarstva zdravlja). Prijava za upis u sudski registar podnosi se u roku od 15 dana od dana kad su se stekli uslovi za upis, odnosno od dana zavrenog postupka osnivanja, organizovanja, statusnih promjena itd. Kad drutvo prestaje sa postojanjem usljed statusne promjene predlaga upisa je duan da istovremeno sa podnoenjem prijave za upis osnivanja novog drutva, podnese i prijavu za brisanje drutva koji prestaje da postoji. Postupak upisa u sudski registar je hitan. Svaki uesnik u postupku snosi svoje trokove.

16

Ispitivanje prijave Kada zaprimi prijavu za upis u registar privrednih drutava, sud prvo ispituje da li je stvarno i mjesno nadlean za postupanje po prijavi. Za voenje registra stvarno nadlean je opinski sud u sjeditu kantona koji ima privredno odjeljenje, a za konkretno drutvo, mjesno je nadlean opinski sud u sjeditu kantona na ijem podruju drutvo ima sjedite. Ako sud koji primi prijavu za upis, utvrdi da nije stvarno i mjesno nadlean za postupanje po istoj, prijavu nee odbaciti nego e se oglasiti nenadlenim i ustupie je nadlenom registarskom sudu. Kada moe doi do promjene nadlenog suda? Ako pravni subjekat mijenja sjedite. U tom sluaju, sud kod kojeg je taj subjekat upisan, dostavie nadlenom sudu prema novom sjeditu, bez odlaganja, sve podatke i prijave koje se na njega odnose. O upisu promjene sjedita odluie sud novog sjedita. Sud registra po slubenoj dunosti pazi na iskljuivost firme. Sud e podnosioca prijave, odmah upozoriti na situaciju ako ve postoji firma sa istim imenom i odrediti rok od 15 dana za promjenu firme. Ako podnosilac koji je upuen da promjeni firmu to ne uini u ostavljenom roku, sud e prijavu odbiti, a ako podnosilac otkloni ovaj nedostatak, onda e sud raunati da je prijava bila valjana od momenta podnoenja prijave za upis. Prije donoenja rjeenja o zahtijevu-prijavi za upis u sudski registar, registarski sud po slubenoj dunosti ispituje da li su za upis ispunjeni:1. formalni uslovi - sud ispituje: 1. da li je prijavu potpisala i podnijela

ovlatena osoba, 2. da li su koriteni propisani obrasci, 3. da li su podnesene odgovarajue isprave i 4. da li te isprave imaju odgovarajui sadraj. 2. materijalni uslovi - sud ispituje: 1. da li je zahtjev za upis u skladu sa zakonom i 2. da li su opi akti podnosioca prijave u skladu sa zakonom (npr. da li je nitav osnivaki akt, da li su u drutvo uneseni ulozi, da li su uplaeni, da li se radi o drutvu koje se moe upisati i dr.). Ako prijava ne ispunjava navedene uslove (tj. ako prijava sadri zahtjev koji ne odgovara propisanim uslovima ili ako isprave koje se prilau uz prijavu ne sadre sve podatke koji se upisuju u sudski registar), sud moe zakljukom naloiti da se ovi nedostaci otklone u odgovorajuem roku (30 dana). Protiv ovog zakljuka nije dozvoljena posebna alba. Ako se nedostaci ne otklone u ostavljenom roku, sud e rjeenjem odbiti prijavu za upis, i to u slijedeim sluajevima:1. zbog nitavosti osnivakog akta; 2. kada prije podnoenja prijave za upis osnivanja drutva u registar

drutava nisu uplaeni ulozi u iznosu utvrenom osnivakim aktom; 3. kada je djelatnost ili cilj poslovanja drutva protivan zakonu; 4. ako osnivai drutva to ne mogu biti po zakonu;

17

5. ako je osniva veinski vlasnik u drutvu koje ima nepodmirene dospjele

obaveze prema povjeriocima, odnosno nepodmirene poreze;6. ako je osniva ili jedan od osnivaa drutva lan postojeeg d.n.s.o. ili

komplementar u k.d.;7. ako je osniva ili jedan od osnivaa drutva jedini lan d.o.o. nad kojim je

pokrenut postupak steaja ili likvidacije ili je protiv toga drutva podignuta tuba jednog ili vie povjerilaca ija dospjela, a neizmirena potraivanja premauju polovinu osnovnog kapitala drutva Protiv rjeenja kojim sud odbija upis u registar, stranka moe uloiti albu. Odluivanje povodom zahtjeva za upis u sudski registar O zahtjevu za upis u sudski registar u prvom stepenu odluuje sudija pojedinac, a u drugom stepenu vijee sastavljeno od trojice sudija. U postupku upisa u sudski registar sud odluuje rjeenjem ili zakljukom. Rjeenjem se odluuje o zahtjevu za upis (sud donosi rijeenje i kada vri upis i kada se upis odbija), a zakljukom o pitanjima upravljanja postupkom (npr. kada ocijeni da je podnositelju prijave potrebno naloiti da dopuni neke podatke i sl.). Rjeenje kojim se vri upis sud nije duan obrazloiti, a ako odbija zahtjev za upis obrazloenje je obavezno. Rjeenje o upisu je sastavni dio same prijave (formulara) i sudija ga samo potpisuje. Nadleni registarski sud donosi rjeenje o zahtjevu za upis u registar, po pravilu, bez odravanja rasprave. Izuzetno, ako mu je potrebno da razmotri neke injenice koje su znaajne za izvrenje upisa, sud moe radi izvianja okolnosti, odrediti roite na koje e pozvati predlagaa i druga lica kojima su poznate okolnosti koje se izviaju. Ako nae da ne postoje zakonski uslovi za upis, sud e odbiti zahtjev za upis (npr. ako registarski sud posumnja u istinitost akata). To nije roite kao u ZPP, radi se samo o razjanjenju, a ne o utvrivanju injenica. Predlaga moe povui prijavu za upis u sudski registar do donoenja prvostepenog rjeenja tada registarski sud rjeenjem obustavlja postupak. Rjeenje o upisu, sa uputstvom o pravnom lijeku - albi, u prijepisu se dostavlja predlagau i uesnicima na koje se rjeenje odnosi. Pravni lijekovi u postupku povodom zahjteva za upis u sudski registar Protiv rjeenja o upisu/odbijanju upisa u sudski registar moe se izjaviti alba, dok protiv zakljuka nije dozvoljena posebna alba. U postupku za upis u registar nije dozvoljeno vraanje u preanje stanje, nema mirovanja postupka, ne moe se izjaviti revizija, ni zahtijev za obnovu post. Protiv rjeenja o upisu/odbijanju upisa u registar zainteresirano lice moe podnijeti albu u roku od 8 dana od dana prijema rjeenja.

18

U sluaju albe nadleni registarski sud (prvostepeni sud) ispituje je li alba doputena, blagovremena i izjavljena od ovlatenog lica. Ako utvrdi neki od ovih nedostataka, albu e odbaciti. Prvostepenu odluku, registarski (prvostepeni) sud moe izmjeniti i sam u skladu sa albom, ako utvrdi da je alba osnovana, a nije potrebno provoditi dopunski postupak i ako se time ne vrijeaju prava drugih lica zasnovana na pobijanom rjeenju. Ako se u albi iznose nove injenice, dokazi i isprave, smatrae se da se radi o novoj prijavi! Ukoliko nadleni registarski sud ne postupi ni na jedan od dva gore navedena naina, duan je spis predmeta dostaviti nadlenom drugostepenom sudu na odluivanje u roku od 8 dana od dana prijema albe. POSTUPAK BRISANJA IZ REGISTRA Za brisanje iz registra nadlean je nadleni registarski sud u sluaju ako se radi o neosnovanom ili neutemeljenom konanom upisu. Lice koje ima pravni interes moe nadlenom registru podnijeti zahtjev za brisanje neosnovanog konanog upisa u roku od 15 dana od dana saznanja za upis, a najkasnije 90 dana od dana objavljivanja u Sl. novinama F BiH. Razlozi za brisanje iz registra Nadleni registarski sud brisae neosnovani upis na zahtjev lica koje ima pravni interes ili po slubenoj dunosti u sluaju da se u postupku utvrdi: 1. da je upis izvren bez podnoenja propisanih isprava, 2. da je nakon donoenja rjeenja o upisu dolo do izmjene uslova za registraciju, a subjekt nije u propisanom roku uskladio te uslove sa zakonom i 3. u drugim sluajevima u kojima je prema zakonu upis bio nedopustiv ili je naknadno postao nedopustiv. Postupak suda po zahtjevu za brisanje Nadleni registarski sud e obavijestiti subjekt upisa o podnesenom zahtjevu za brisanje zajedno sa pozivom tom subjektu da se u odreenom roku izjasni o zahtjevu i/ili dostavi neophodne isprave. Registarski sud e obavezno zakazati roite radi utvrivanja odluujuih injenica. Registarski sud e po ocjeni utvrenih injenica donijeti rjeenje o brisanju konanog upisa ili o obustavljanju postupka, odnosno rjeenje o odbijanju zahtjeva za brisanje. Neosnovani upis brie se nakon pravomonosti rjeenja o brisanju donesenom u ovom postupku. To se objavljuje u slubenim novinama i na oglasnoj tabli suda, a posebno obavijetenje se dostavlja:

19

1. poreznom organu nadlenom prema sjeditu subjekta upisa - Upravi za indirektno oporezivanje; 2. opini i kantonu nadlenom prema sjeditu subjekta upisa; 3. statistikom uredu i privrednoj komori; 4. Fondu PIO, prema sjeditu subjekta upisa radi registracije; 5. carinskom organu nadlenom prema mjestu sjedita subjekta upisa, ukoliko je subjekt upisa registriran za vanjskotrgovinsko poslovanje; Organi unutranjih poslova, poreska i carinska uprava, te finansijska policija, takoer mogu traiti brisanje privrednog drutva iz registra u okviru svog resora, i to iz sljedeih razloga: ako su lane isprave ili lane informacije koritene za upis u registar, odnosno za produenje sudske registracije, i b) ako se subjekt registracije koristi ili je koriten za organizirani kriminal.a)

Osniva brisanog subjekta upisa ne moe prijaviti za registraciju novi subjekt upisa sve dok postoje okolnosti koje su predstavljale razlog za brisanje, ili posljedice odluka nadlenog organa koje su prethodile brisanju subjekta.

OBLICI PRIVREDNIH DRUTAVADIONIKO DRUTVO (d.d.) D.D. je drutvo iji je osnovni kapital podijeljen na dionice. mogu biti: 1. otvorena i 2. zatvorena. Otvorena D.D. su drutva ije su dionice emitovane putem javne ponude i koja ispunjavaju jedan od slijedeih kriterija: 1) da se radi o bankama ili drutvima za osiguranje, ili 2) da imaju osnovni kapital u iznosu od najmanje 4.000.000,00 KM i najmanje 40 dioniara. Pod dionicama emitovanim putem javne ponude smatraju se dionice emitovane po Zakonu o vrijednosnim papirima. Otvoreno D.D. ne moe ograniiti prijenos dionica treim licima. Zatvoreno D.D. postaje otvoreno kada ispuni jedan od naprijed navedenih uslova. D.D. ne odgovara za obaveze dioniara. OSNIVANJE DIONIKOG DRUTVA D.D. mogu osnovati jedan ili vie osnivaa. Osnivai su obavezno i dioniari D.D. Ono se osniva ugovorom o osnivanju koji obavezno sadri: 1. ime i prezime i adresu prebivalita osnivaa ili firmu i sjedite osnivaa;

20

2. firmu i sjedite dionikog drutva; 3. djelatnost; 4. prava i obaveze osnivaa; 5. iznos osnovnog kapitala; 6. oznaku klase, ukupan broj i nominalnu vrijednost dionica; 7. opis prava sadranih u dionici; 8. broj dionica koji upisuje svaki osniva; 9. postupak i rokove prodaje i banku kod koje se vri uplata dionica; 10. opis i procjena vrijednosti uloga u stvarima i pravima; 11. nain naknade trokova osnivanja; 12. posljedice neizvravanja obaveza osnivaa; 13. nain rjeavanja sporova izmeu osnivaa; i 14. ime i prezime lica koje predstavlja dioniko drutvo u postupku osnivanja.

Ugovor o osnivanju D.D. mora biti potpisan od svih osnivaa ili njihovih punomonika, a potpisi ovjereni u skladu sa zakonom. Kada D.D. osniva jedan osniva, osnivaki akt je odluka o osnivanju. Prilikom osnivanja D.D., sve dionice mogu otkupiti osnivai (simultano osnivanje), ili odreeni, ugovoreni broj dionica otkupljuju osnivai, a preostale dionice kupuju druga lica na osnovu javnog poziva za upis i uplatu (sukcesivno osnivanje). Kada se radi o simultanom osnivanju drutva smatra se da je upis dionica izvren potpisivanjem ugovora o osnivanju od strane osnivaa, a uplata se vri nakon to Komisija za vrijednosne papire FBiH (u daljem tekstu: Komisija) donese rjeenje kojim utvruje da je emisija dionica uspjela. Kada se radi o sukcesivnom osnivanju drutva, osnivai, nakon to Komisija izda odobrenje, objavljuju javni poziv za upis i uplatu dionica. Ako sve dionice nisu upisane u objavljenom roku, osnivai mogu naknadno upisati preostale dionice, a ako to ne uine, smatra se da osnivanje D.D. nije uspjelo. Osnivaka skuptina Svrha osnivake skuptine, izmeu ostalog, je i da se ocijeni uspjenost otkupa dionica, odnosno usvoji izvjetaj o osnivanju drutva. Naime, ako se radi o simulatnom osnivanju nikada nee biti sporno da li je osnivanje uspjelo ili nije, jer se u ovom sluaju smatra da je drutvo nastalo potpisivanjem ugovora o osnivanju, a kod sukcesivnog osnivanja se to vidi tek na skuptini. Osim toga, osnivaka skuptina: 1. usvaja statut, 2. bira predsjedavajueg skuptine, 3. imenuje lanove nadzornog odbor, 4. potvruje vrijednost uloga u stvarima i pravima i 5. utvruje broj dionica emitovanih po tom osnovu. Osnivai su duni sazvati osnivaku skuptinu najkasnije 60 dana od dana prijema rjeenja Komisije kojim se utvruje da je emisija dionica uspjela. Upis u registar komitenata, odnosno drutava

21

Nakon odrane osnivake skuptine, uprava D.D. duna je podnijeti zahtjev za upis u registar emitenata vrijednosnih papira (u daljem tekstu: Registar emitenata) kod Komisije, najkasnije 15 dana od dana odravanja osnivake skuptine. Uz ovaj zahtjev, dostavlja se:1. 2. 3. 4.

zapisnik sa osnivake skuptine, dokaz o uplati ukupnog iznosa upisanih dionica po cijeni nakon emisije, statut i popis lanova nadzornog odbora i uprave.

Na osnovu rjeenja Komisije o upisu u Registar emitenata, uprava podnosi prijavu za upis D.D. u Registar drutava. OSNOVNI KAPITAL DIONIKOG DRUTVA Osnovni kapital prilikom osnivanja Osnovni kapital D.D. prilikom osnivanja iznosi najmanje 50.000 KM. Nominalna vrijednost dionice ne moe biti manja od 10 KM. Nominalna vrijednost je ona vrijednost koja se dobije kada se osnovni kapital podijeli na broj osnivaa. Nominalna vrijednost se daje dionici u osnivanju drutva, a ona se kasnije tokom poslovanja moe mijenjati. Ako se osnovni kapital prilikom osnivanja D.D., osim ulozima u novcu, obezbjeuje i ulozima u stvarima i pravima, ukupni ulozi u novcu ne mogu biti manji od 50.000 KM. Poveanje osnovnog kapitala Poveanje osnovnog kapitala vri se na osnovu odluke koju, na prijedlog nadzornog odbora, donosi skuptina drutva dvotreinskom veinom zastupljenih dionica s pravom glasa, po svakoj klasi dionica. Naini poveanja osnovnog kapitala D.D. su:a) emitovanjem novih dionica - ono moe biti i putem javne ponude ako

odlukom nije ureeno da se dionice prodaju u zatvorenoj emisiji (samo za dioniare) i b) poveanjem nominalne vrijednosti dionica, ali na teret rezervnog fonda taj se fond ne moe smanjiti ispod zakonom propisanog minimuma (fond rezervi iznosi najmanje 25% osnovnog kapitala dionikog drutva). D.D. moe, umjesto poveanja nominalne vrijednosti postojeih dionica, emitovati besplatne nove dionice. Smanjenje osnovnog kapitala

22

Smanjenje osnovnog kapitala vri se na osnovu odluke skuptine donesene dvotreinskom veinom zastupljenih dionica s pravom glasa. Odluka o smanjenju osnovnog kapitala donosi se odvojenim glasanjem za svaku klasu dionica i objavljuje se najmanje u jednom domaem dnevnom listu, dva puta u roku od 30 dana od dana donoenja. Dok se poveanje osnovnog kapitala moe vriti bez ikakvog limita, osnovni kapital se ne moe smanjiti ispod zakonom propisanog minimuma. Smanjenje osnovnog kapitala vri se slijedee naine: 1. povlaenjem vlastitih dionica koje drutvo dri na dan donoenja odluke o smanjenju osnovnog kapitala, (moe se vriti na osnovu javne ponude dioniarima za otkup dionica) 2. odustajanjem od emisije dionica koje nisu u cjelini uplaene do dana donoenja odluke o smanjenju osnovnog kapitala do iznosa nominalne vrijednosti dionica koji nije plaen. Ukoliko opisane mogunosti za smanjenje osnovnog kapitala ne postoje ili se na taj nain ne dostie iznos smanjenja osnovnog kapitala utvren odlukom o smanjenu, smanjenje osnovnog kapitala vri se: 1. smanjivanjem nominalne vrijednosti dionica koje dre dioniari, do zakonom propisanog minimum, ili 2. otkupom i povlaenjem dionica koje dre dioniari. Fond rezervi D.D. je obavezno imati fond rezervi, koji se formira iz dobiti i drugih izvora. Fond rezervi iznosi najmanje 25% osnovnog kapitala D.D. Fond rezervi koristi se za pokrie gubitaka i drugih nepredvienih trokova u poslovanju dionikog drutva. Gubitak Kada D.D. u polugod. ili god. obraunu iskae gubitak u iznosu veem od zbira treine osnovnog kapitala i fonda rezervi, ili kada nastanu okolnosti koje ukazuju da je vrijednost imovine dionikog drutva manja ili bi do kraja godine mogla biti manja od iznosa obaveza, nadzorni odbor je duan sazvati skuptinu. Na osnovu izvjetaja nadzornog odbora, koji ukljuuje bilans stanja i bilans uspjeha, sa izvjetajem revizije, skuptina donosi odluku o nastavku rada, prestanku ili likvidaciji D.D. DIONICE I DIONIARI Dionice

23

Dionice D.D. su dematerijalizovane, nedjeljive i glase na ime. Dionice su neogranieno prenosive, osim u sluajevima utvrenim statutom D.D. Dionica sadri prava na uee u:1. upravljanju D.D. dionica osigurava uee dioniara u skuptini D.D; 2. raspodjeli dobiti u skladu sa zakonom; 3. diobi imovine preostale nakon steaja ili likvidacije D.D.

Dioniar - prava dioniara

Dioniar ima pravo uestvovati u radu i odluivanju skuptine D.D. Dioniar ima pravo na jedan glas za svaku obinu dionicu. (D.D. ne moe izdavati dionice koje daju pravo na vie od jednog glasa po dionici) Dioniar ima pravo uea u dobiti D.D., naplatom dividende ili sticanjem novih dionica, u skladu sa zakonom i statutom. Dioniar ima pravo prodati ili po drugom osnovu svoje dionice prenijeti drugom licu. Prodaja ili prenos dionica po drugom osnovu, osim nasljeivanja, moe se iskljuiti ili ograniiti za odreeni period. Prodaju dionica vri profesionalni posrednik u prometu vrijednosnih papira. Pravo pree kupnje - Prilikom nove emisije dionica postojei dioniari imaju pravo kupiti nove dionice. Pravo pree kupnje dionica moe se iskljuiti ili ograniiti odlukom skuptine dionikog drutva. Pravo uvida u isprave (u ugovor o osnivanju, bilanse stanja, bilanse uspjeha, zapisnike skuptine i odbora za reviziju, popis osoba ovlatenih za zastupanje dionikog drutva).

Dionice zaposlenih Statutom D.D. moe se utvrditi mogunost emisije posebne klase dionica za zaposlene. Zbir nominalnih vrijednosti svih dionica za zaposlene ne moe biti vei od 5% osnovnog kapitala dionikog drutva. Dionice za zaposlene mogu se prenositi jedino na druge zaposlene i penzionisane radnike D.D. Prava sadrana u dionicama za zaposlene prestaju danom smrti ili prestanka zaposlenja kod emitenta. Kod prestanka zaposlenja, drutvo e od takvog zaposlenika otkupiti dionice po trinoj vrijednosti. Prioritetne dionice D.D. moe emitovati dionice koje sadre pravo prioritetne naplate dividende i srazmjernog dijela ostatka imovine nakon likvidacije D.D., uz ogranieno pravo glasa (prioritetne dionice). Pravo glasa po osnovu prioritetnih dionica ne moe se ograniiti za sluajeve odvojenog izjanjavanja za svaku klasu dionica. Nominalna vrijednost prioritetnih dionica moe iznositi najvie do 50% osnovnog kapitala D.D.

24

Zamjenjive obveznice i obveznice sa pravom pree kupnje dionica D.D. moe, na osnovu odluke skuptine, emitovati obveznice koje sadre pravo na zamjenu za dionice D.D. (zamjenjive obveznice) ili obveznice koje sadre pravo pree kupnje dionica (obveznice s pravom pree kupnje). Zabrana finansiranja kupovine dionica D.D. ne smije davati i garantirati avanse, zajmove i kredite za prodaju svojih dionica. UPRAVLJANJE DIONIKIM DRUTVOM1. 2. 3. 4.

Organi D.D. su: skuptina, nadzorni odbor, uprava i odbor za reviziju.

1) Skuptina Skuptinu D.D ine dioniari. Skuptina se, u pravilu, odrava u mjestu sjedita D.D. Skuptinom, do izbora predsjednika skuptine, predsjedava prisutni dioniar ili punomonik dioniara, sa najveim brojem dionica sa pravom glasa. Skuptina veinom glasova, izmeu prisutnih dioniara i punomonika dioniara, bira predsjednika skuptine i dva ovjerivaa zapisnika skuptine. Predsjednik i lanovi nadzornog odbora i odbora za reviziju, direktor i drugi lanovi uprave duni su prisustvovati skuptini. U D.D. sa jednim dioniarem ovlatenja skuptine vri dioniar. Skuptina se odrava najmanje jednom godinje, radi izjanjavanja o godinjem izvjetaju drutva, koji ukljuuje finansijske izvjetaje drutva i izvjetaje revizora, nadzornog odbora i odbora za reviziju. Skuptinu saziva nadzorni odbor, po vlastitoj inicijativi, prijedlogu uprave ili zahtjevu ovlatenih dioniara, a moe je sazvati ovlateni dioniar ili grupa dioniara u sluajevima utvrenim ovim zakonom. Pravo odluivanja u skuptini ima dioniar koji se na listi dioniara kod Registra nalazio 30 dana prije datuma odravanja skuptine ili posljednjeg radnog dana koji prethodi tom roku ako on pada u neradni dan. Skuptini drutva mogu prisustvovati dioniari ili punomonici dioniara, koji su se prijavili odboru za glasanje prije poetka rada skuptine u roku utvrenom statutom, koji ne moe biti dui od tri dana prije dana odreenog za odravanje skuptine. Nain i rok prijavljivanja za prisustvo skuptini obavezno se objavljuju u obavjetenju o sazivanju skuptine. Sazivanje skuptine

25

Obavjetenje o dnevnom redu, mjestu, datumu i vremenu odravanja skuptine, te nainu davanja punomoi i nainu glasanja na skuptini mora biti objavljeno najmanje u jednom dnevnom listu koji se izdaje u Federaciji, najkasnije 20 dana prije datuma odreenog za zasjedanje skuptine. Dioniar ili grupa dioniara sa najmanje 5% ukupnog broja dionica s pravom glasa ima pravo pismeno predloiti pitanja i prijedloge odluka za uvrtavanje na dnevni red naredne skuptine drutva, u svako doba prije objavljivanja obavjetenja o odravanju skuptine, kao i izmjenu dnevnog reda i prijedloga odluka skuptine koja je sazvana, najkasnije osam dana od dana objavljivanja obavjetenja Zahtjev za sazivanje skuptine moe podnijeti: 1. dioniar ili grupa dioniara sa vie od 10% ukupnog broja dionica s pravom glasa; 2. lan nadzornog odbora; 3. odbor za reviziju. Ukoliko nadzorni odbor, u roku od 15 dana od dana podnoenja zahtjeva, ne objavi obavjetenje o sazivanju skuptine, podnosilac zahtjeva ovlaten je na isti nain neposredno sazvati skuptinu i obavezan je o tome pismeno obavijestiti Komisiju. Podnosilac zahtjeva, ukoliko neposredno saziva skuptinu, moe zaduiti sekretara drutva da izvri utvrivanje sastava radnih tijela skuptine, objavljivanje obavjetenja o sazivanju skuptine, te da poduzme i sve druge radnje neophodne za odravanje skuptine drutva. Odluivanje Skuptina moe odluivati ukoliko je na njoj zastupljeno vie od 30% ukupnog broja dionica s pravom glasa. Ukoliko po isteku 60 minuta od zakazanog vremena poetka skuptine nije postignut kvorum za odluivanje, skuptina se odgaa, a saziva skuptine je duan najranije za 15, a najkasnije za 30 dana od prvobitno zakazanog dana odravanja objaviti obavjetenje o ponovnom sazivanju skuptine. Tako ponovno sazvana skuptina moe odluivati ukoliko je na njoj zastupljeno vie od 10% ukupnog broja dionica s pravom glasa. Statutom D.D. moe se utvrditi vei, ali ne i manji procenat od tog iznosa. Izuzetno, predsjednik skuptine moe prekinuti rad skuptine najdue do 15 dana, uz utvrivanje tanog datuma i mjesta nastavka rada zapoete skuptine. Skuptina D.D. odluuje o: 1. poveanju i smanjenju osnovnog kapitala; 2. emisiji novih dionica postojee ili nove klase i emisiji obveznica i drugih dunikih vrijednosnih papira; 3. ogranienju ili iskljuenju prava pree kupnje novih dionica, u okviru odluke o emisiji novih dionica dionica postojee ili nove klase;

26

4. usvajanju godinjeg izvjetaja drutva, koji ukljuuje finansijski izvjetaj i

izvjetaje revizora, nadzornog odbora i odbora za reviziju;5. rasporedu dobiti i isplati dividende; 6. nainu pokria gubitka; 7. spajanju sa drugim drutvima i pripajanju drugih drutava dionikom

drutvu ili dionikog drutva drugom drutvu;8. promjeni oblika i podjeli dionikog drutva; 9. izboru i razrjeenju lanova nadzornog odbora pojedinano; 10. izboru vanjskog revizora i izboru i razrjeenju lanova odbora za reviziju; 11. naknadama lanovima nadzornog odbora i odbora za reviziju; 12. izuzimanju stalnih sredstava u neprivatizovanim privrednim drutvima; 13. drugim pitanjima bitnim za poslovanje dionikog drutva, u skladu sa

zakonom i statutom dionikog drutva. Skuptina odluuje dvotreinskom veinom zastupljenih dionica s pravom glasa o pitanjima za koja je pojedinim odredbama ovog zakona izriito tako propisano, U drutvima sa ueem dravnog kapitala veim od 50% i koja se nalaze u postupku privatizacije, aktom Vlade FBiH moe biti utvreno da skuptina drutva o svim ili o pojedinim pitanjima iz svoje nadlenosti odluuje veinom glasova veom od dvotreinske i natpolovine veine iz stava 1. ovog lana. Glasanje u skuptini vri se putem glasakih listia koji sadre ime ili firmu dioniara i broj glasova kojim raspolae. O radu skuptine sainjava se zapisnik. Sekretar Drutva je duan osigurati da se zapisnik saini u roku od 30 dana od dana odravanja skuptine. Zatita manjine u odluivanju i pobijanje odluka skuptine Dioniar koji je pisanom izjavom, dostavljenom nadzornom odboru prije datuma odravanja skuptine ili usmeno u zapisnik prije poetka glasanja na skuptini, izjavio da se protivi prijedlogu odluke koja uzrokuje znaajne promjene u drutvu ili pravima dioniara, a koju je skuptina potom usvojila, ima pravo u roku od 8 (osam) dana od dana odravanja skuptine podnijeti pisani zahtjev da drutvo otkupi njegove dionice, osim u sluaju restrukturiranja ili reorganizacije drutva sa veinskim dravnim kapitalom. Po ovakvom zahtjevu dioniara, drutvo je duno otkupiti njegove dionice u roku od tri mjeseca od dana prijema zahtjeva, uz isplatu po trinoj vrijednosti za period od dana objavljivanja obavjetenja do datuma odravanja skuptine. Odluka skuptine D.D. nitava je:1. 2. 3.

ako skuptina nije sazvana u skladu sa zakonom (lan 242. ZPD), ako odluka nije unesena u zapisnik, ako je nitavost utvrena odlukom suda.

2) Nadzorni odbor

27

Nadzorni odbor sainjavaju predsjednik i najmanje dva lana, koje imenuje i razrjeava skuptina, s tim da ukupan broj lanova nadzornog odbora mora biti neparan. Predsjednik i lanovi nadzornog odbora imenuju se istovremeno na period od etiri godine, s tim da po isteku perioda od dvije godine od dana imenovanja, skuptina drutva glasa o povjerenju lanovima nadzornog odbora. Skuptina moe razrijeiti predsjednika i lanove nadzornog odbora i prije isteka perioda na koji su imenovani: 1. kad nadzorni odbor ili pojedini njegov lan izgubi povjerenje dioniara, 2. kad skuptina odbije usvojiti godinji izvjetaj drutva, koji ukljuuje finansijski izvjetaj i izvjetaj revizora, nadzornog odbora i odbora za reviziju, 3. kad skuptina utvrdi odgovornost predsjednika i lanova nadzornog odbora za tetu koju je pretrpilo d.d. zbog razloga iz l. 270. i 273. ZPD, 4. i u drugim sluajevima utvrenim statutom D.D. Predsjednik i lan nadzornog odbora ne moe biti lice:1. osuivano za krivino djelo i za privredni prijestup nespojive s dunou u

nadzornom odboru, pet godina od dana pravosnanosti presude, iskljuujui vrijeme zatvorske kazne; 2. kojem je presudom suda zabranjeno obavljanje aktivnosti u nadlenosti nadzornog odbora; i 3. starije od 65 godina na dan imenovanja. Kandidata za lana nadzornog odbora moe predloiti dioniar ili grupa dioniara s najmanje 5% dionica s pravom glasa. lanovi nadzornog odbora biraju se glasanjem, pri emu svakoj dionici sa pravom glasa pripada broj glasova jednak u broju lanova nadzornog odbora koji se biraju. Kandidate koji su dobili najvei broj glasova skuptina proglaava za lanove nadzornog odbora. Na prvoj konstituirajuoj sjednici nadzornog odbora, koju u roku od 15 dana od dana odravanja skuptine iz stava 3. ovog lana saziva sekretar drutva, nadzorni odbor jednog od svojih lanova bira za predsjednika nadzornog odbora. Direktor i lan uprave D.D. ne moe biti predsjednik i lan nadzornog odbora ili upravnog odbora u privrednim drutvima ili institucijama, ukljuujui, ali i ne ograniavajui se na: fondove, banke, agencije, komisije. Dioniar sa 50% i vie dionica, direktor i lan uprave bilo kojeg D.D. kao i vlasnik sa 50% i vie vlasnitva, direktor i lan uprave bilo kojeg drutva sa ogranienom odgovornou ne moe biti predsjednik i lan nadzornog ili upravnog odbora u drutvima sa veinskim dravnim kapitalom ili institucijama. Predsjednik ili lan nadzornog ili upravnog odbora drutva sa veinskim dravnim kapitalom ili institucije ne moe istovremeno biti predsjednik ili lan nadzornog ili upravnog odbora drugog drutva ili institucije.

28

(navedena ogranienja ne odnose se na l. nadzornog odbora privrednog drutva sa veinskim dr. kapitalom, koji su imenovani ispred privatnog kapitala) Predsjednik i lanovi nadzornog odbora i lanovi uprave P.D. sa veinskim dravnim kapitalom, duni su proi odgovarajue struno usavravanje u skladu sa propisom koji donosi Vlada Federacije Bosne i Hercegovine. Sjednica nadzornog odbora odrava se min. jednom u 3 mjeseca. Sjednicu nadz. odbora saziva predsjednik, slanjem pismenog poziva. Uz poziv za sjednicu dostavljaju se materijali za svaku taku dnevnog reda. Za odravanje sjednice nadz. odbora potreban je kvorum od dvije treine ukupnog broja lanova. Nadz. odbor donosi odluke veinom glasova prisutnih lanova. Nadzorni odbor D.D. nadlean je da: 1. nadzire poslovanje D.D.; 2. nadzire rad uprave; 3. usvaja izvjetaj uprave o poslovanju po polugodinjem i godinjem obraunu, sa bilansom stanja i bilansom uspjeha i izvjetajem revizije; 4. podnosi skuptini godinji izvjetaj o poslovanju D.D., koji obavezno ukljuuje izvjetaj reviziora, izvjetaj o radu nadzornog odbora i odbora za reviziju, i plan poslovanja za narednu poslovnu godinu; 5. bira predsjednika nadzornog odbora; 1 6. predlae raspodjelu i nain upotrebe dobiti i nain pokria gubitka; 7. odobrava kupovinu, prodaju, zamjenu, uzimanje u lizing i druge transakcije imovinom, direktno ili posredstvom supsidijarnih drutava u toku poslovne godine u obimu od 15 do 33% knjigovodstv. vrijednosti ukupne imovine D.D.; 8. imenuje predsjednike i lanove odbora za naknade i odbora za imenovanje; 9. obrazuje povremene komisije i utvruje njihov sastav i zadatke; 10. saziva skuptinu; i 11. odobrava emisiju novih dionica postojee klase u iznosu do treine zbira nominalne vrijednosti postojeih dionica i odreuje iznos, vrijeme prodaje i cijenu ovih dionica, koja ne moe biti manja od prosjene trine vrijednosti postojeih dionica iste klase u 30 uzastopnih dana prije dana donoenja odluke. Predsjednik i lanovi nadzornog odbora su odgovorni za tetu koju je pretrpilo D.D. ako su suprotno odredbama ZPD, statuta D.D. i odlukama skuptine: 1. vratili uplate dioniarima; 2. dioniarima isplatili dividendu; 3. vlasnicima obveznica D.D. isplatili kamatu; 4. upisali, sticali ili otkupljivali dionice; 5. prodavali imovinu drutva; 6. vrili plaanja nakon to je D.D. postalo nesolventno; 7. produavali rokove vraanja kredita D.D.;1

Izmjena ranijeg teksta: imenuje upravu dionikog drutva.

29

8. izdavali dionice po osnovu uslovnog poveanja osnovnog kapitala

3) Uprava Uprava organizuje rad i rukovodi poslovanjem, zastupa i predstavlja D.D. i odgovara za zakonitost poslovanja. Upravu D.D. ini direktor, ili direktor i jedan ili vie izvrnih direktora. Postupak izbora, imenovanja, razrjeenja, sastav i nain odluivanja uprave D.D. utvruje se statutom. Direktor predsjedava upravom, rukovodi poslovanjem, zastupa i predstavlja D.D. i odgovara za zakonitost poslovanja. Mandat lanovima uprave je etiri godine. Poloaj, ovlatenja, odgovornosti i prava uprave ureuju se ugovorom. Nain razrjeenja lanova uprave D.D. i prije isteka mandata na koji su imenovani, utvruje se statutom drutva. Direktor pismeno ovlauje jednog od izvrnih direktora da ga zamjenjuje u sluaju sprijeenosti, i utvruje ovlatenja. Ukoliko direktor podnese ostavku, duan je nastaviti obavljanje poslova u otkaznom roku koji utvruje nadzorni odbor i koji ne moe biti krai od 30 dana. D.D. ima sekretara. Postupak izbora, imenovanja i razrjeenja sekretara drutva utvruje se statutom drutva, a meusobni odnosi u obavljanju poslova, visina novane naknade, odgovornost u izvravanju propisanih obaveza sekretara drutva, kao i druga pitanja ureuju se ugovorom. Sekretar je odgovoran za voenje knjige dioniara, registra zapisnika skuptine i nadzornog odbora i uvanje dokumenata utvrenih ovim zakonom i statutom dionikog drutva, osim finansijskih izvjetaja. Sekretar je ovlaten za provoenje odluka skuptine, nadzornog odbora i direktora. Sekretar je odgovoran za pripremu sjednica i voenje zapisnika skuptine i nadzornog odbora. 4) Odbor za reviziju U D.D. se formira odbor za reviziju. Predsjednik i lan odbora za reviziju ne moe biti lan nadzornog odbora i uprave, zaposlen u D.D., niti u njemu imati direktni ili indirektni finansijski interes, izuzev plae/naknade po osnovu te funkcije. Naknada i druga prava lanova odbora za reviziju ureuju se ugovorom na osnovu odluke skuptine. Odbor za reviziju je duan izvriti reviziju polugodinjeg i godinjeg obrauna i reviziju finansijskog poslovanja D.D. na zahtjev dioniara s najmanje 10% dionica s pravom glasa, i o tome dostaviti izvjetaj skuptini i nadzornom odboru, najkasnije osam dana po okonanju revizije. Odbor za reviziju ovlaten je zahtijevati sazivanje sjednice nadzornog odbora i skuptine kada smatra da su ugroeni interesi dioniara ili utvrdi

30

nepravilnosti u radu predsjednika ili lanova nadzornog odbora, direktora ili lanova uprave. Promjena oblika Zatvoreno D.D. moe promijeniti oblik u d.o.o., na osnovu odluke skuptine donesene dvotreinskom veinom zastupljenih dionica s pravom glasa, tako da dioniari steknu udio u d.o.o. srazmjeran njihovom ueu u osnovnom kapitalu D.D. D.D. podnosi Komisiji zahtjev za odobrenje promjene oblika potpisan od lanova nadzornog odbora, koji su glasali za prijedloge odluka o promjeni oblika i lanova uprave koji su predloili plan reorganizacije i odluku o promjeni oblika. Na osnovu odluke Komisije o odobrenju promjene oblika, izvrie se upis promjene oblika D.D. u registar drutava. Pripajanje i spajanje D.D. se pripaja prenosom imovine i obaveza drugom D.D. ili d.o.o., koje emituje svoje dionice ili udjele u zamjenu za dionice pripojenog drutva. D.D. se spaja prenosom imovine i obaveza na novo D.D. ili d.o.o. koje u zamjenu za dionice spojenih drutava emituje svoje dionice ili udjele. Otvoreno D.D. moe se pripojiti samo drugom drutvu koje e nakon pripajanja ispunjavati jedan od kriterija za otvoreno D.D. Otvoreno D.D. moe se spojiti sa jednim ili vie drugih drutava samo na nain da tim spajanjem osnuju novo otvoreno D.D. Prestanak D.D. D.D. prestaje, u skladu sa zakonom i statutom: 1) odlukom skuptine, 2) spajanjem, pripajanjem i podjelom, 3) odlukom suda i 4) steajem.1. 2. 3.

4. 5.

D.D. prestaje odlukom suda: po tubi povjerilaca ija dospjela, a neizmirena potraivanja premauju treinu osnovnog kapitala D.D. kada skuptina D.D. nije odrana deset mjeseci od isteka roka za izradu godinjeg obrauna, kada se i poslije izricanja kazni nastavljaju povrede zakona i drugih propisa kojim se ugroavaju interesi povjerilaca ili vlasnika vrijednosnih papira koje je drutvo emitovalo, kada se steaj zavri diobom steajne imovine i kada steaj nije pokrenut, jer imovina drutva nije dovoljna za pokrie trokova steajnog postupka ili se steaj obustavio zbog nedovoljne imovine.

31

Takoer, DD prestaje i odlukom krivinog suda, kada mu sud izrekne kaznu prestanak pravnog lica. Odluka suda upisuje se po slubenoj dunosti u Registar emitenata i Registar drutava. Likvidacija Ako D.D. prestaje na osnovu odluke Skuptine ili Komisije i suda pokree se postupak likvidacije. U prvom sluaju likvidaciju provodi uprava, a u drugom likvidator kojeg imenuje sud. Od dana donoenja odluke o prestanku, organi D.D. rade u skladu sa odredbama ovog zakona kojim se ureuje postupak likvidacije. Likvidator je duan, najkasnije do kraja poslovne godine u kojoj je pokrenut postupak likvidacije, sainiti i podnijeti skuptini na odobrenje poetni likvidacioni bilans. Skuptina D.D. je duna, istovremeno sa odobrenjem poetnog likvidacionog bilansa, razrijeiti nadzorni odbor i upravu. Likvidator je duan na kraju poslovne godine skuptini podnijeti bilans stanja i bilans uspjeha, te izvjetaj o toku likvidacije. Likvidator je duan deponovati na posebnom raunu novac potreban za izmirenje: 1. poznatih obaveza za koje se povjerioci nisu prijavili; 2. obaveza koje nisu dospjele; 3. spornih obaveza. Ako imovina D.D. nije dovoljna za isplatu punog iznosa uplata dioniara, imovina se dijeli srazmjerno izvrenim uplatama. DRUTVO SA OGRANIENOM ODGOVORNOU (D.O.O.) DOO je drutvo iji je osnovni kapital podijeljen na udjele. Za obaveze DOO lan drutva odgovara svojim udjelom. Udjeli osnivaa DOO mogu biti razliiti, a svaki osniva moe stei samo jedan udio. Osnivaki akt DOO osniva se ugovorom u pismenoj formi koji zakljuuju osnivai, iji potpisi se ovjeravaju u skladu sa zakonom. Kada DOO osniva samo jedan osniva, osnivaki akt je odluka o osnivanju. Osnivaki akt DOO obavezno sadri: 1. ime i prezime i adresu prebivalita ili firmu i sjedite osnivaa; 2. firmu, sjedite i djelatnost drutva; 3. iznos osnovnog kapitala drutva, iznos uloga u novcu, opis i vrijednost uloga u stvarima i pravima, broj i visina udjela lanova; 4. prava i obaveze lanova drutva; 5. postupak u sluaju kada neko od osnivaa ne uplati svoj ulog do ugovorenog roka ili ne ispuni drugu obavezu;32

6. nain izmirenja trokova osnivanja drutva; 7. imenovanje lica ovlatenih za voenje poslovanja i zastupanje drutva i

prijavu za upis osnivanja drutva u sudski registar; 8. posljedice neuspjelog osnivanja; 9. posebnu odredbu ako se drutvo osniva na odreeno vrijeme. Osnovni kapital Osnovni kapital DOO, s jednim ili vie osnivaa, iznosi najmanje 2.000 KM, ako drugim zakonom nije odreeno drugaije. Vrijednost pojedinanog uloga ne moe biti manja od 100 KM. Ulozi u stvarima i pravima moraju biti u cijelosti uneseni u drutvo do dana podnoenja prijave za upis osnivanja drutva u registar drutava, tako da drutvo moe njima trajno i slobodno raspolagati. Osnivakim aktom moe se odrediti i obaveza lana da u korist drutva izvri odreenu inidbu ija vrijednost se moe novano izraziti. Trokove osnivanja drutva snose osnivai srazmjerno svojim udjelima, ako ugovorom nije odreeno drugaije. Statut DOO obavezno ima statut. Statut drutva donose osnivai, u roku odreenom osnivakim aktom, koji ne moe biti dui od 60 dana od dana upisa osnivanja drutva u registar drutava. Statutom drutva obavezno se ureuje: 1. firma i sjedite; 2. djelatnost; 3. iznos osnovnog kapitala i visina udjela svakog lana; 4. voenje poslovanja i zastupanje drutva; 5. nain utvrivanja i diobe dobiti i pokria gubitka; 6. prava i obaveze lanova; 7. organizacija drutva; 8. upravljanje i nain donoenja odluka, sastav, nain imenovanja i razrjeenja, ovlatenja i odgovornosti organa drutva, ako se formiraju; 9. nain informiranja lanova o poslovanju drutva i voenja knjige udjela; 10. nain promjene visine osnovnog kapitala; 11. nain pristupanja drutvu i prestanka lanstva u drutvu; 12. prestanak drutva; 13. postupak izmjena i dopuna statuta. Upis u registar drutava Uz prijavu za upis osnivanja DOO u registar drutava prilau se u izvorniku ili ovjerenom prepisu:1. osnivaki akt;

33

2. dokaz o izvrenoj uplati uloga u novcu; 3. izvjetaj o procjeni vrijednosti i isprave o unosu uloga u stvarima i

pravima; 4. spisak sa linim podacima lanova uprave i nadzornog odbora, ako se on imenuje, sa njihovim izjavama o prihvatanju dunosti. Uplata uloga lan drutva duan je u roku i na nain odreen osnivakim aktom, statutom i odlukama skuptine drutva izvriti uplatu uloga. lan drutva koji je kao ulog unio stvari ili prava ne moe na njima zadrati nikakvo pravo niti drutvu nametnuti ogranienja. Drutvo ne moe uplatu uloga odgoditi, ne moe lana osloboditi obaveze uplate, niti na ime uplate uloga primiti neto drugo osim onoga to je ugovoreno. Udjeli Udio lana drutva je srazmjeran ueu njegovog uloga u osnovnom kapitalu. Svaki lan drutva ima jedan udio. Udio lana drutva se poveava kad uplati novi ulog ili stekne udio drugog lana. Uprava drutva duna je voditi knjigu udjela na nain kojim se osigurava tana i potpuna evidencija o lanovima drutva i njihovim udjelima. Uprava drutva duna je, najkasnije osam dana od dana upisa osnivanja drutva u registar drutava, uspostaviti knjigu udjela u koju obavezno unosi:1. ime i prezime ili firmu i adresu prebivalita ili sjedita lanova drutva, 2. vrstu i iznos ugovorenog uloga i uplaeni iznos, 3. posebna prava i obaveze vezani za udio.

Prenos udjela Udjeli u drutvu su prenosivi. Prenos udjela vri se pismenim ugovorom i nasljeivanjem. lanovi drutva imaju pravo pree kupnje udjela. lan drutva koji prodaje udio duan je u pismenoj formi, preko uprave drutva, obavijestiti ostale lanove o cijeni i drugim uslovima prodaje. Ako niko od lanova u pismenoj formi preko uprave drutva ne prihvati ponudu za kupnju, ili ne izjavi interes, a posao ne bude zakljuen u roku od 30 dana, lan moe svoj udio prodati treim licima pod uslovima koji ne mogu biti povoljniji od date ponude. Ako su vie lica vlasnici jednog udjela, zajedniki ostvaruju prava i solidarno odgovaraju za obaveze koji se odnose na taj udio. Ako vlasnici udjela ne odrede zajednikog zastupnika, pravne radnje poduzete od strane drutva prema jednom od njih djeluju prema svima. Prijenos i

34

prijelaz udjela proizvodi pravni uinak prema drutvu od trenutka upisa u knjigu udjela. Istupanje i iskljuenje lana Ugovorom ili statutom utvruju se uslovi, postupak i posljedice istupanja iz drutva. lan moe biti iskljuen iz drutva iz razloga i u postupku koji su unaprijed odreeni ugovorom ili statutom drutva. Odluka o iskljuenju dostavlja se lanu u pismenoj formi, uz navoenje razloga za iskljuenje. lan koji je iskljuen iz drutva moe pobijati odluku o iskljuenju tubom kod suda u roku od 30 dana od dana kada mu je odluka dostavljena. Istupanjem i iskljuenjem iz lanstva u drutvu prestaju prava koja iz tog lanstva proizlaze. UPRAVLJANJE Skuptina drutva Drutvo ima skuptinu, koju ine svi lanovi drutva. Ukupan iznos osnovnog kapitala drutva predstavljen je u skuptini sa 100 glasova, a lan drutva ima broj glasova srazmjeran njegovom udjelu u osnovnom kapitalu drutva. Skuptina obavezno odluuje o: 1. godinjem obraunu, 2. raspodjeli dobiti i 3. pokriu gubitka. U d.o.o. sa jednim lanom, ovlatenja skuptine vri lan drutva. Skuptinu drutva saziva: 1. uprava, 2. lan ili lanovi iji udjeli ine najmanje 1/10 osnovnog kapitala. Uprava je duna sazvati skuptinu najmanje jednom godinje, i u toku godine kada drutvo ostvari gubitak vei od petine osnovnog kapitala prema posljednjem godinjem obraunu. Skuptina moe odluivati ako su, lino ili putem punomonika, zastupljeni lanovi iji udjeli ine polovinu osnovnog kapitala drutva. Ako nije postignut kvorum, skuptina se saziva sa istim dnevnim redom najkasnije za 15 dana od prvobitno zakazanog dana odravanja. Uprava drutva Poslovanje drutva vodi i drutvo zastupa uprava. Upravu ine jedno ili vie lica (direktor i izvrni direktori), koja ne moraju biti lanovi drutva, imenovani na nain i za period utvren osnivakim aktom ili statutom drutva. Kada uprava ima vie lanova, osnivakim aktom ili statutom se ureuju njihova ovlatenja i odgovornosti.

35

Nadzorni odbor Ugovorom ili statutom moe se odrediti da DOO ima nadzorni odbor. Nadzorni odbor obavezno je imati drutvo koje ima vie od deset lanova i drutvo koje ima osnovni kapital u iznosu veem od 1.000.000 KM i najmanje dva lana. POVEANJE I SMANJENJE OSNOVNOG KAPITALA Poveanje osnovnog kapitala Osnovni kapital poveava se na osnovu odluke skuptine DOO, uplatom ili unoenjem novih uloga. lanovi drutva imaju pravo prvenstva uplate novih uloga, u srazmjeri svojih udjela u osnovnom kapitalu, u roku od 30 dana od dana donoenja odluke o poveanju osnovnog kapitala, ako osnivakim aktom ili statutom nije drugaije odreeno. Poveanje osnovnog kapitala iz rezervi moe se vriti ako finansijski izvjetaj i izvjetaj revizora za posljednju poslovnu godinu utvruju da nema nepokrivenog gubitka. Poveanje osnovnog kapitala drutva iz rezervi vri se poveanjem nominalnih iznosa udjela. Smanjenje osnovnog kapitala Osnovni kapital drutva moe se smanjiti odlukom skuptine drutva, u skladu sa ovim zakonom, osnivakim aktom i statutom drutva, ali ne ispod zakonom utvrenog minimuma. Odluku o smanjenju osnovnog kapitala drutvo je duno dostaviti sudskom registru i objaviti u Slubenim novinama Federacije BiH. PROMJENA OBLIKA I PRESTANAK DRUTVA Promjena oblika DOO moe promijeniti oblik u DD, na osnovu odluke skuptine donesene dvotreinskom veinom glasova svih lanova drutva. DD, nastalo promjenom oblika DOO, mora imati osnovni kapital najmanje u iznosu utvrenom ovim zakonom. Uprava DOO podnosi Komisiji zahtjev za odobrenje promjene oblika u dioniko drutvo, uz koji prilae odluku skuptine o promjeni oblika i ugovor s Registrom. Pripajanje i spajanje DOO se moe spojiti s drugim DOO ili DD ili se pripojiti jednom od njih, ali ne prije isteka dvije godine od dana upisa drutva u registar drutava.

36

Imovinom spojenih drutava upravljat e se posebno, tako da je u odnosu spojenih DD i odnosu prema povjeriocima odvojeno predstavljena imovina svakog od spojenih DD. Prestanak drutva1. 2. 3. 4.

DOO prestaje, u skladu sa zakonom i statutom: spajanjem, pripajanjem i podjelom, odlukom skuptine, odlukom suda i steajem.

Odluka o prestanku DOO dostavlja se registarskom sudu, najkasnije osam dana od dana donoenja.1. 2. 3. 4. 5.

DOO prestaje odlukom suda: po tubi jednog ili vie povjerilaca ija dospjela a neizmirena potraivanja premauju polovinu osnovnog kapitala drutva, ako skuptina drutva nije odrana osam mjeseci od isteka roka za izradu godinjeg obrauna, kada se i poslije izricanja kazni nastavljaju povrede zakona i drugih propisa kojim se ugroavaju interesi povjerilaca, kada se steaj zavri diobom steajne imovine, ako steaj nije pokrenut jer imovina drutva nije dovoljna za pokrie trokova steajn. postupka ili obustavom steaja zbog nedovoljne imovine. Odluka suda upisuje se po slubenoj dunosti u registar drutava.

Likvidacija Kada DOO prestane na osnovu odluke skuptine ili odluke suda, pokree se postupak likvidacije. U sluaju prestanka drutva na osnovu odluke skuptine, likvidaciju provodi Uprava drutva, a u sluaju prestanka na osnovu odluke suda, likvidatora imenuje sud. Likvidatora DOO s jednim lanom, takoer, imenuje sud. Od dana donoenja odluke o prestanku, organi DOO rade u skladu sa odredbama zakona kojim se ureuje postupak likvidacije. Uprava ili likvidator DOO duni su objaviti najmanje u jednom domaem dnevnom listu da je pokrenut postupak likvidacije, tri puta od dana donoenja odluke skuptine drutva ili suda, u razmacima od 15 do 30 dana. Likvidator je duan, najkasnije do kraja poslovne godine u kojoj je pokrenut postupak likvidacije, sainiti i podnijeti skuptini na odobrenje poetni likvidacioni bilans.

37

Skuptina DOO duna je istovremeno sa odobrenjem poetnog likvidacionog bilansa razrijeiti nadzorni odbor i upravu. Likvidator je duan okonati tekue poslove DOO, naplatiti potraivanja, unoviti ostalu imovinu i izmiriti obaveze drutva. Likvidator je duan deponovati na posebnom raunu novac potreban za izmirenje: 1. poznatih obaveza za koje se povjerioci nisu prijavili; 2. obaveza koje nisu dospjele; 3. spornih obaveza. DRUTVO SA NEOGRANI. SOLIDARNOM ODGOVORNOU (d.n.s.o.) 1. POJAM I OSNIVANJE To je drutvo najmanje dva lica koja su neogranieno solidarno odgovorna za obaveze drutva. Dakle, svaki lan drutva odgovara cjelokupnom svojom imovinom. (smatra se drutvom osoba, kao i K.D.) Osniva se ugovorom o osnivanju, koji obavezno sadri: 1. ime, prezime i adresu prebivalita lanova drutva, 2. firmu, sjedite i djelatnost drutva i 3. prava i obaveze lanova. Izmjene i dopune ugovora vre se uz saglasnost svih lanova. Prijavu za upis osnivanja drutva u registar drutava potpisuju svi lanovi drutva. 2. ULOZI LANOVA Ulozi lanova u d.n.s.o. mogu biti izraeni u novcu, stvarima, pravima i izvrenim uslugama. Vrijednost uloga lanova drutva zavisi od njihove volje i utvruje se ugovorom o osnivanju drutva. Ulozi lanova su jednake vrijednosti. Ulozi lanova postaju imovina drutva i tada je drutvo postalo vlasnik te imovine. 3. DOBIT I GUBITAK Kako su njihovi ulozi u drutvo jednaki, lanovi drutva uestvuju u raspodjeli dobiti i pokriu gubitka u jednakim iznosima, ako ugovorom nije odreeno drugaije. 4. UPRAVLJANJE I ZASTUPANJE Svaki lan d.n.s.o. ima pravo i obavezu da upravlja drutvom, u skladu s ugovorom. Meutim, lan drutva moe se za odreeno vrijeme odrei ovog prava i svoje pravo upravljanja prenijeti na drugog lana drutva. (Ovo ovlatenje se moe opozvati)

38

lan svoje pravo upravljanja moe prenijeti i na lice koje nije lan drutva, ali samo uz saglasnost ostalih lanova. lanovi drutva koji imaju pravo upravljanja vode poslovanje drutva. Ugovorom se odreuje da li za preduzimanje odreenih poslova odluuju svi lanovi ili je dovoljna njihova meusobna saglasnost. Zastupanje drutva vre svi lanovi, ali se ugovorom moe odrediti da samo neki lanovi zajedno ili pojedinano zastupaju drutvo. Svaki lan drutva ima pravo uvida u poslovne knjige i isprave drutva. lan drutva moe svoja prava i obaveze prenositi na trea lica samo uz saglasnost svih ostalih lanova drutva. 5. OBIM ODGOVORNOSTI LANOVA Svaki lan drutva neogranieno solidarno odgovara treim licima za obaveze drutva, ak i ako naknadno pristupi drutvu, osim ako tree lice prilikom sklapanja pravnog posla sa jednim od lanova zna da taj lan nije ovlaten zastupati drutvo. 6. ISTUPANJE IZ DRUTVA I PRISTUPANJE DRUTVU lan drutva moe istupiti iz drutva, a drutvu moe pristupiti novi lan. I pristupanje i istupanje se ureuje ugovorom. 7. PRESTANAK DRUTVA Osim optih osnova i naina prestanka, d.n.s.o. prestaje i u sluaju:1. kada jedan lan istupi iz drutva - ima pravo namirenja udjela, 2. smrti lana - osim ako po ugovoru nasljednik umrlog postane novi lan.

3. 4. 5. 6.

Prihvatanjem lanstva u drutvu, nasljednik preuzima prava i obaveze umrlog lana od dana njegove smrti. Ako nasljednik ne pristupi drutvu, drutvo e prestati ili e izvriti izmjenu ugovora o osnivanju, s tim da su duni naljedniku isplatiti naknadu u novcu onoga to je njegov prednik unio u drutvo. Ako ima vie nasljednika, a samo jedan prihvata lanstvo, ostali imaju pravo na srazmejran dio naknade. prestanka pravnog lica kao lana drutva; steaja (kada je lan d.n.s.o pravno lice), odnosno gubitka ili ogranienja pravne sposobnosti jednog od lanova drutva (fiz. lica); odluke suda o prestanku drutva. u sluaju likvidacije drutva - imovina drutva nakon likvidacije dijeli se meu lanovima prvo do iznosa njihovih uplacenih uloga, a zatim na jednake dijelove.

39

KOMANDITNO DRUTVO (K.D.) 1. POJAM I OSNIVANJE K.D. je drutvo u kojem jedan ili vie lanova drutva odgovara za obaveze drutva neogranieno solidarno cjelokupnom svojom imovinom (komplementari), a jedan ili vie lanova drutva odgovara za obaveze drutva samo do iznosa njihovih uloga upisanih u sudski registar (komanditori). Smatra se drutvom osoba, kao i d.n.s.o. Na K.D. primjenjuju se odredbe ovog zakona o d.n.s.o., ukoliko drugim odredbama ovog zakona nije propisano drugaije. K.D. se moe transformisati u K.D. na dionice. K.D. se osniva ugovorom, koji obavezno sadri: 1. firmu i sjedite drutva; 2. ime, prezime i adresu prebivalita, odnosno firmu i sjedite lanova; 3. odreenje koji lanovi su komplementari, a koji komanditori; 4. vrstu i iznos uloga svakog lana; i 5. djelatnost komanditnog drutva. Za izmjene ugovora o osnivanju K.D. potrebna je saglasnost svih lanova. Prijavu za upis osnivanja K.D. u sudski registar potpisuju svi lanovi. 2. UPRAVLJANJE I ZASTUPANJE Poslovima K.D. upravljaju komplementari. Komanditor ima pravo uvida u poslovne knjige i isprave drutva, te godinji finansijski izvjetaj. K.D. zastupa svaki komplementar, a komanditor moe zastupati K.D. samo na osnovu posebnog ovlatenja datog saglasnou svih lanova. Komanditor koji bez ovlatenja zakljui ugovor u ime drutva, odgovora za obaveze iz tog ugovora kao komplementar. 3. DOBIT Dobit K.D. dijeli se na dio za komplementare i dio za komanditore, u omjeru utvrenom ugovoru. Dio dobiti namijenjen komplementarima dijeli se meu njima na jednake dijelove. Dio dobiti namijenjen komanditorima dijeli se meu njima srazmjerno uplaenim ulozima, ako ugovorom nije odreeno drugaije.4. PRESTANAK K.D.

Svi lanovi K.D. imaju pravo na srazmjeran udio u ostatku imovine drutva nakon likvidacije.

40

Ako je ostatak imovine nakon likvidacije K.D. nedovoljan za povrat uplaenih uloga, komanditori imaju pravo prvenstva na povrat uloga. Ostatak imovine nakon povrata uloga, dijeli se meu lanovima komanditnog drutva po omjeru za raspodjelu dobiti. JAVNA PREDUZEA 1. POJAM Javno preduzee (JP) jeste preduzee, tj. pravno lice upisano u sudski registar kao privredno drutvo, koje obavlja djelatnosti od javnog drutvenog interesa (energetika, komunikacije, komunalne djelatnosti, upravljanje javnim dobrima i druge djelatnosti od javnog drutvenog interesa), ili pravno lice definisano kao javno preduzee posebnim propisom. Djelatnosti od javnog drutvenog interesa utvruju opina, kanton i Federacija Bosne i Hercegovine, svako u okviru svojih nadlenosti. 2. UPRAVLJANJE Organi JP su: 1. skuptina, 2. nadzorni odbor, 3. uprava (menadment), kao organi upravljanja i 4. odbor za reviziju. 2.1. Skuptina Pored odluka utvrenih ZPD skuptina donosi odluke i o:1. poslovniku ili poslovnicima na prijedlog nadzornog odbora, 2. etikom kodeksu na prijedlog nadzornog odbora, 3. planu poslovanja, odnosno revidiranom planu poslovanja.

Skuptina podnosi optinskom vijeu, skuptini kantona, odnosno Parlamentu FBiH izvjetaje o radu i poslovanju JP najmanje jednom godinje. 2.2. Nadzorni odbor Pored nadlenosti utvrenih u ZPD, nadzorni odbor ima i slijedee nadlenosti: 1. priprema poslovnike i predlae ih skuptini; 2. priprema etiki kodeks i predlae ga skuptini; 3. vri izbor kandidata odbora za reviziju i podnosi prijedlog za njegovo imenovanje skuptini; 4. razmatra provedbeni propis za postupak nabavke i nadzire njegovo provoenje; 5. daje miljenje skuptini o prijedlogu uprave za raspodjelu dobiti;

41

6. daje ovlatenja za aktivnosti koje su ograniene na osnovu odredaba

ovog Zakona;7. daje upute direktoru za provoenje preporuka u vezi sa uoenim

nepravilnostima. Nadzorni odbor sastoji se od najmanje tri lana. Jedno mjesto u nadzornom odboru pripada kandidatu sa najveim brojem glasova iz skuptine koji je bio kandidiran od dioniara sa najmanje 5% dionica sa pravom glasa. 2.3. Uprava1. 2. 3. 4. 5. 6.

Pored nadlenosti utvrenih u ZPD, uprava je nadlena i za izvjetavanje nadzornog odbora na zahtjev nadzornog odbora; provedbu etikog kodeksa; izradu i nadgledanje realizacije planova poslovanja; izradu provedbenih propisa za postupak nabavki i provedbu Zakona o javnim nabavkama BiH pripremu prijedloga o raspodjeli dobiti; zapoljavanje i otputanje zaposlenika u skladu sa postupcima utvrenim u poslovniku ili poslovnicima te vaeim zakonima.

Uprava se bira, imenuje i razrjeava u skladu sa postupkom utvrenim u statutu JP, na osnovu javnog konkursa iz reda kandidata koji po menaderskim znanjima i iskustvu najbolje odgovaraju za izvrenje operativnih i poslovnih potreba JP. U upravu ne mogu biti imenovana lica koja vre funkciju u politikim strankama. Sukob interesa Povezano lice duno je izbjegavati stvarne ili oigledne sukobe interesa sa J.P. u linim ili profesionalnim odnosima. Sukob interesa javlja se kada lini, odnosno profesionalni interes povezanog lica onemoguava, eventualno moe onemoguiti ili interes, ili poslovanje JP ili sposobnost povezanog lica da ispunjava svoje obaveze i odgovornosti. U smislu ZJP, sljedea lica se smatraju povezanim licima: 1. lanovi ue porodice povezanih lica do treeg stepena krvnog srodstva ili tazbine, odnosno lica koja ive u istom domainstvu sa povezanim licima; 2. pravna lica koja raspolau glasakim pravima u JP; 3. pravna lica u